UPUTE ZA PROVEDBU RADNOG POSTUPKA U SKLADU S

PRAVILIMA ZAŠTITE NA RADU PRI UREDSKIM POSLOVIMA I RADU S RAČUNALIMA

2016.

2

1. UVOD

Neosporna je činjenica da radni procesi svojom raznolikošću uvjeta rada mogu ugroziti i narušiti zdravlje radnika. Štetni uvjeti pri uredskim poslovima mogu biti:

mehaničke opasnosti

opasnost od padova

električna struja

fizikalne štetnosti

statodinamički napori

psihofiziološki napori

napori vida.

Zaštita na radu skup je djelatnosti (tehničkih, zdravstvenih, pravnih, pedagoških i dr.) kojima se otkrivaju i na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti koje ugrožavaju i narušavaju zdravlje radnika. Svrha je zaštite na radu stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Zaštita na radu u Republici Hrvatskoj regulirana je zakonodavstvom iz zaštite na radu. Osnovu čine Ustav, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, a uz njih se pitanja iz zaštite na radu uređuju i drugim zakonima i podzakonskim propisima. Uz to provedbu zaštite na radu obvezuju i konvencije Međunarodne organizacije rada koje je Republika Hrvatska preuzela. Cilj je Zakona o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj, kao i svih podzakonskih propisa donesenih na temelju njega, sprečavanje nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te zaštita radnog okoliša.

U Hrvatskoj se godišnje na radu ozlijedi prosječno 25.000 radnika zbog čega se izgubi 550.000 radnih dana. Od ozljeda na radu godišnje smrtno strada 40 ljudi, a 150 oboli od profesionalnih bolesti.

Kako je očito da ozljede na radu negativno utječu na državu, na svakog poslodavca zbog povećanja troškova i smanjenja prihoda, a posebno na samog radnika, proces povećanja sigurnosti radnika nameće se kao važan imperativ društvu u cjelini.

Nezgodom na radu nazivamo neželjeni, odnosno nepredviđeni događaj koji nastaje kao posljedica poremećaja u odnosima čovjeka i radne okoline. Ako poremećaja nema, vlada stanje dinamičke ravnoteže. Ravnotežu narušavaju opasni radni postupci ili opasni radni uvjeti, odnosno oboje zajedno.

Posljedica nezgode može biti materijalni gubitak (šteta) i ozljeda, pa čak i smrt. Dugotrajno izlaganje nezdravoj i štetnoj radnoj okolini uzrokuje profesionalna oboljenja. Kod pojave opasnih postupaka postoje određene zakonitosti, dok do pogreške čovjeka dolazi zbog toga što neka osobina čovjeka nije u skladu sa zahtjevima rada.

Prilagođavanjem mjesta rada radniku, uređenjem radnog prostora, upotrebom sigurnih alata, strojeva i uređaja, opremanjem sredstvima zaštite, njihovim pravilnim korištenjem, dakle stvaranjem sigurne radne okoline, mogu se spriječiti nezgode na radu.

Posljedice nezgode na radu u materijalnom pogledu uzrokuju zastoj u proizvodnji, oštećenje sredstava rada ili oštećenje materijala. Međutim, nezgode koje imaju za posljedicu ozljedu na radu, lakšu ili težu, predstavljaju teret za ozlijeđenog zaposlenika, njegovu obitelj, tvrtku u kojoj je zaposlen i cijelu zajednicu. Troškovi liječenja i saniranja posljedica ozljede na radu u pravilu su vrlo veliki i predstavljaju ogromne gubitke za sve sudionike. S obzirom na to da se zaštita na radu promatra kao humana, socijalna i ekonomska kategorija, svaka nezgoda predstavlja trošak i zato je ulaganje u zaštitu na radu veliki dobitak u svakom pogledu.

3

2. MEHANIČKE OPASNOSTI

Mehaničkim izvorima opasnosti smatraju se oni izvori koji uzrokuju takozvane mehaničke ozljede kao što su udarci, prignječenja, posjekotine i slično. Do mehaničkih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja. Tako se na primjer opasnosti od mehaničkih ozljeda javljaju pri rukovanju oštrim i šiljastim predmetima, rotirajućim predmetima (ili u njihovoj blizini), na mjestima uklještenja, u blizini predmeta koji se gibaju pravocrtno i slično.

Uredska radna oprema koja može predstavljati mehanički izvor opasnosti U uredskoj radnoj opremi postoje mehanizmi kod kojih se pojavljuju različita gibanja. To su dijelovi uređaja koji prenose gibanje ili obavljaju neku radnu operaciju. Takvi pokretni dijelovi mogu zahvatiti dijelove odjeće, prste ili šaku, a nisu zaštićeni na odgovarajući način. Da bi se osobe koje rukuju tim strojevima i uređajima zaštitile, ovi opasni dijelovi osiguravaju se posebnim poklopcima ili se cijeli uređaj nalazi u zatvorenoj kutiji. Također treba imati na umu da je otklanjanje kvara na uredskom stroju te njegovo podmazivanje posao koji treba obavljati služba održavanja. Za vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima. Ne pokušavajte sami otkloniti kvar na uredskoj radnoj opremi. Razbijeno posuđe, čaše ili boce svojim oštrim bridovima predstavljaju opasnost od posjekotina. Ovakve razbijene predmete odmah sklonite i bacite. Ako ste ih bacili u košaru za smeće, upozorite na to čistačice.

4

3. OPASNOSTI OD PADOVA

Statistike pokazuju da se najveći broj ozljeda zbog padova događa kada se radnik spotakne o nešto ili se poklizne, a velik je broj ozljeda i zbog padova sa stepeništa i s visine. Takve ozljede čine čak i do 30 % svih ozljeda na radu. Osim ekonomske štete one uzrokuju bol, patnju, a ponekad čak i smrt radnika. Većina tih slučajeva nije se ni trebala dogoditi. Radnik se poklizne kada je premalo trenje između obuće koju nosi i površine po kojoj hoda, a spotakne se kad se nogom nenamjerno udari u neki objekt i tako izgubi ravnotežu.

Najčešći uzroci padova kada se radnik poklizne:

mokre površine ili proliveno ulje

vremenske neprilike

izlizani tepisi

podovi različitog stupnja istezanja.

Najčešći uzroci padova kada se radnik spotakne:

nepreglednost radnog prostora

loša osvijetljenost

kablovi na putu

nezatvorene donje police

neravne podne površine

naborani tepisi.

5

Kako spriječiti da se radnik poklizne ili spotakne? - odmah očistiti, obrisati i osušiti sve prolivene tekućine - označiti mokra područja - paziti da su radne površine čiste i prolazi slobodni - pričvrstiti (prilijepiti) i izravnati sve tepihe koji su naborani - uvijek zatvarati ladice - prekriti na odgovarajući način kablove koji prolaze preko radnih površina - održavati dobru osvijetljenost radnog prostora - nositi odgovarajuću obuću na radnim mjestima gdje mogu nastati mokre površine i prolivenih tekućina - čistiti radne prostorije nakon završetka posla - i najvažnije: uvijek paziti i gledati kuda se hoda. Pri kretanju po površinama radnih i pomoćnih prostorija, hodnika ili prolaza, postoji opasnost od pokliznuća, posrtanja i pada zbog prolivenih tekućina, razbacanog materijala, zakrčenih prolaza, oštećenih podova i prostirača. Da bi se ove opasnosti otklonile, treba se pridržavati određenih pravila. Ako se po prolazima ili hodnicima nalaze rasuti ili razbacani materijali koji otežavaju prolaz, odmah o tome obavijestite osobe zadužene za održavanje. Kretanje stepenicama također može predstavljati opasnost od ozljeda uslijed pada ako stepenice nisu ispravno izvedene, održavane, ili su pak slabo osvijetljene. Stepenice ne smiju biti klizave, naročito na rubovima, ni oštećene. Stepenice moraju imati ogradu s rukohvatom za zaštitu od pada.

Poslovi koji se obavljaju na povišenim mjestima predstavljaju opasnost od padova. Najčešći su uzroci ozljeda u ovim slučajevima improvizirane radne platforme od stolica i sanduka te oštećene, odnosno neodgovarajuće ljestve. Opasnost od pada postoji također i u slučaju kada ljestve nisu propisno izvedene ili su izrađene iz lošeg materijala, ako se slomi prečka, razmaknu dvostrane ljestve, ili se pak ljestve okliznu na glatkom betonskom podu ili parketu. Kada se radovi obavljaju na povišenim mjestima, koristite samo ispravne i odgovarajuće ljestve. Jedino se tako možete zaštititi od padova. Vrlo je važno da se prije penjanja na ljestve one dobro pregledaju i po potrebi učvrste. Nikad se ne smije penjati na ljestve koje se tresu ili na ljestve sa skliskim prečkama, niti se za penjanje smiju koristi stolice i slično.

6

Pri čišćenju podova obvezno označite mokra područja. Ako se po podu prolije neka tekućina ili padnu predmeti, odmah ih odstranite ili pozovite čistačicu da to učini kako se netko drugi na njih ne bi okliznuo ili spotaknuo. Po hodnicima ili prolazima ne bacajte otpatke od voća jer su opasniji od leda.

Pad predmeta

Predmeti odloženi na visini, to jest na ormarima, policama, pa i stolovima, mogu se prevrnuti ili pasti i tako prouzročiti različite ozljede, od neznatnih udaraca pa do teških povreda tijela, ruku, očiju i lica. Ne povlačite predmete koje ne možete dohvatiti bez uspinjanja. Na police i ormare iznad visine glave ne odlažite predmete koji se mogu otkotrljati. Pokušajte utvrditi koji bi predmeti mogli pasti s visine u vašoj okolini i na vrijeme ih uklonite.

7

4. ELEKTRIČNA STRUJA

Električna struja jako je opasna za čovjeka ako prolazi kroz njegovo tijelo. Izaziva teške ozljede, a može prouzročiti i smrt čovjeka. Jedinica za mjerenje jakosti struje jest amper (A). Električna struja teče samo onda ako je strujni krug zatvoren. Električnu struju kroz žice – vodiče tjera električni napon. Jedinica za mjerenje napona je volt (V). Svaka tvar kroz koju teče električna struja pruža određeni otpor protjecanju struje. Jedinica za

mjerenje električnog otpora je om ( ). Glavne opasnosti vezane uz električnu struju:

električni udar

opekline nastale uslijed djelovanja električne struje

požari i eksplozije uzrokovane električnom strujom, odnosno elektricitetom

električni luk. DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA Prolazeći kroz tijelo čovjeka električna struja ostavlja posljedice:

stvara opekline, vanjske ili unutarnje

razara krvnu plazmu

izaziva grčenje mišića (jača struja može izazvati grč grudnog koša i time prestanak disanja)

izaziva treperenje srčanih mišića i prestanak rada srca

izaziva smetnje u živčanom sustavu. Kakve će posljedice nastati ovisi: • o naponu • o putu protjecanja struje kroz tijelo • o trajanju • o frekvenciji • o individualnim osobinama čovjeka.

Što je jača struja, posljedice su teže. I relativno male struje mogu izazvati teže posljedice ako struja dugo protječe kroz organizam čovjeka.

Smatra se da struja od 100 mA (miliampera) tijekom tri sekunde redovno uzrokuje smrt.

Struja opasne jakosti može proteći kroz tijelo čovjeka već kod napona od 50 V u lošim uvjetima okoline (mokra površina, stalni dodir s uzemljenim vodljivim predmetima).

Najopasnije je kada struja prolazi kroz srce i grudni koš.

Smrt od udara električne struje može nastupiti zbog prestanka disanja ili zbog prestanka rada srca. U oba slučaja uzrok je smrti pomanjkanje kisika u mozgu.

8

Zaštitni vodič mora biti dobro spojen na kućište trošila i na zaštitni kontakt utikača.

Priključak trošila sa zaštitnim vodičem izvodi se utikačem sa zaštitnim kontaktom (šuko) u priključnicu koja također ima zaštitne kontakte (šuko).

Zaštitni kontakti šukoutičnice trebaju biti neoštećeni i čisti. Naročito je važno provjeriti njihovo stanje nakon svih ličilačkih radova jer mogu biti obojani bojom za zid i tako postati nefunkcionalni.

MJERE ZAŠTITE:

Električnim uređajima i napravama na električni pogon treba brižno i oprezno rukovati.

Prije korištenja treba se uvjeriti da je električno trošilo u ispravnom stanju. Svaka oštećena radna oprema nikako se ne smije više upotrebljavati. Pregledom uređaja prije korištenja može se izbjeći i do 95 % nezgoda. Naročito je važno obratiti pažnju na utikač, utičnicu, priključni kabel, znakove pregrijavanja i mehanička oštećenja samog uređaja.

Kod smetnji ili kvarova odmah se mora isključiti napon ili izvući utikač trošila iz priključnice.

Ne smiju se dirati oštećeni prekidači, utikači i priključnice jer mogu biti pod naponom.

Zabranjeno je krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača ulošcima većih nazivnih struja.

Električna trošila i uređaji moraju se redovno održavati, a u periodičkim razmacima moraju ih pregledati i ispitati stručno kvalificirane osobe.

Ako se mijenja žarulja, kod svih vrsti svjetiljki potrebno je prije zamjene isključiti napon.

Utičnice koje su tople ili vruće na dodir znak su preopterećenja ili lošeg spoja (velik prijelazni otpor) te mogu biti uzrokom požara. Takva trošila potrebno je odmah isključiti i ne upotrebljavati ih tako dugo dok ih ne pregleda stručna osoba (KV električar).

Prostor do razvodnog strujnog ormarića treba biti slobodan i prohodan tako da se može isključiti napon u slučaju nužde.

9

Prije spajanja utičnice nužno je uvjeriti se da je uređaj isključen.

Uređaji na električni pogon ne smiju se čistiti zapaljivim sredstvima i otapalima.

Produžne kablove treba držati podalje od izvora topline.

Ako se strujna zaštitna sklopka ili automatski prekidač često isklopi, to je znak kvara u instalaciji. Prije ponovnog uklapanja instalacije treba pregledati stručna osoba.

Ako je netko povrijeđen električnom strujom, a nalazi se još uvijek u strujnom krugu, treba ga odmah osloboditi strujnog kruga uz potrebne mjere opreza za vlastitu sigurnost i sigurnost stradaloga.

Stradaloga možemo najsigurnije osloboditi iz strujnog kruga ako prekidačem isključimo strujni krug i tek ga onda izvlačimo.

Oštećene elemente električnih instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti. Popravak može obaviti samo stručno kvalificirano osoblje.

Ni u kom slučaju nije dozvoljeno direktno spajanje vodiča u utičnicu (bez utikača).

10

Primjeri utičnica s oštećenim kućištima, odnosno zaštitnim kontaktima.

Primjeri neispravnih utičnica (nemaju izvedene zaštitne kontakte).

Primjer neodgovarajućeg produžnog kabla (nije u šuko izvedbi).

11

5. FIZIKALNE ŠTETNOSTI

OSVIJETLJENOST Odgovarajuća osvijetljenost neophodna je za sigurnost na radnom mjestu. Općenito gledajući, odgovarajuća osvijetljenost omogućava zaposlenima da dobro vide svoje radno područje i da ne naprežu oči. Različite aktivnosti zahtijevaju različite vrijednosti razine osvijetljenosti. Odgovarajuća rasvjeta radnih prostorija i prostora omogućuje točno i brzo opažanje te ispravno i sigurno obavljanje zadataka uz što manji zamor očiju, a tako se posredno štiti zaposlenika i od ozljeda na radu. Neodgovarajuća rasvjeta povećava napor vida i uzrokuje subjektivne smetnje kao što su umor oka, glavobolja i drugo. Zbog nedostatne rasvjete može doći i do padova u prostoriji. Za radne prostorije najpogodnija je prirodna rasvjeta. Da bi se omogućila dobra prirodna rasvjeta, potrebno je izgraditi prozore određenih veličina i odgovarajućeg razmještaja. Prirodno svjetlo mora bili dovoljne jakosti i ravnomjerno raspoređeno po radnom prostoru, a mora biti spriječena blještavost, toplinsko zračenje i direktno sunčevo svjetlo. Isto tako, da bi prirodna rasvjeta odgovarala, razmještaj radne opreme treba biti prikladan tako da se ne stvaraju sjene ni blještavost. Kako se poslovi obavljaju i u vrijeme nedovoljne prirodne rasvjete koja uostalom nije uvijek dovoljne jakosti, postavlja se umjetna rasvjeta. Ona mora biti odgovarajuće jakosti s dobrom prostornom ravnomjernošću i bez blještavosti, zasjenjenih mjesta, titranja i treperenja u rasvjetnim tijelima. Radne prostorije moraju imati i umjetnu rasvjetu, čija jačina odgovara poslovima koji se obavljaju na strojevima.

Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprečavanje ulaska sunčeve svjetlosti na radno mjesto. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru svjetla ili od njega, u protivnom su potrebne posebne mjere protiv blještavosti i zrcaljenja.

12

Na zaslonu računala ne smije biti odsjaja jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.

Primjeri dobro i loše postavljenog zaslona u odnosu na izvor prirodne rasvjete.

13

NEPOVOLJNI KLIMATSKI I MIKROKLIMATSKI UVJETI Mikroklima je klima prostorija u kojima ljudi rade i žive. Manje odstupanje od propisanih mikroklimatskih uvjeta može uzrokovati nelagodu kod radnika, dok će u slučajevima kada se prelaze fiziološke granice, to uzrokovati povećani broj kroničnih bolesti krvožilnog sustava, a u krajnjem slučaju toplinski udar. Rad u posebno hladnom prostoru može uzrokovali promrzline, opću pothlađenost te izazvati, odnosno pogoršati određene bolesti. Na temelju opisanih čimbenika mikroklime jasno je da se u svim radnim prostorijama moraju osigurati povoljni uvjeti rada, kako u ljetnom tako i u zimskom razdoblju. Mikroklimatski uvjeti radne okoline vrlo su značajni čimbenici za uspješan i siguran rad. U mikroklimatske uvjete ubrajamo: stanje zraka uvjetovano temperaturom, vlažnost zraka i brzinu kretanja zraka (strujanje). O kombinacijama tih čimbenika ovisit će udobnost ili neudobnost, zdravlje radnika i njegova radna sposobnost. Većina ljudi najbolje se osjeća pri temperaturi između 18 i 22°C, relativnoj vlazi oko 50 % i brzini strujanja zraka od 0,2 do 0,3 m/s. Čovjek održava svoju tjelesnu temperaturu dosta konstantnom (oko 37°C) iako dolazi do čestih promjena temperature okoline.

Mikroklimatski uvjeti za rad u uredu moraju odgovarati zahtjevima za toplinskom udobnosti pri radu bez fizičkog naprezanja (temperatura 20 – 24 °C). Ako se koristi klima-uređaj, vlažnost zraka treba biti između 40 i 60 %, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.

Primjeri nepravilnog i pravilnog strujanja zraka iz klima-uređaja.

14

BUKA Buka se obično definira kao svaki ometajući i neugodan zvuk. U uredskim prostorijama buka može biti prisutna iz unutrašnjih ili vanjskih izvora. Unutrašnji su izvori radna oprema (poput računala, pisača, skenera, telefona) i sami ljudi prisutni u uredu. Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dB (A). Buka djeluje na čovjeka tako da mu oštećuje sluh. Što je intenzitet buke veći, što je izloženost buci češća, to će zaposlenik brže osjetiti probleme sa sluhom. Stalna ili kontinuirana buka manje je opasna za zdravlje zaposlenika od povremene buke zato što je čovjekov organizam, pa tako i sluh, sklon prilagođavanju okolini u kojoj radi ili boravi.

Prosječne vrijednosti razine buke u dB u ovisnosti o izvoru buke.

Radnu opremu koja stvara izrazitu buku treba smjestiti u posebnu prostoriju.

15

6. STATODINAMIČKI NAPORI

Tjelesni se napori dijele na dinamički napor pri kojem je tijelo ili koštano-mišićna skupina u kretanju, a napetost mišića se stalno mijenja te na statički tjelesni napor pri kojem su koštano-mišićne skupine u učestalom stanju trajne napetosti. Dinamički napor bez opterećenja (kretanje bez tereta) u osnovi se može smatrati sportskom aktivnošću i poželjan je kao čimbenik koji pospješuje zdravlje organizma u cjelini. Međutim, takav je oblik aktivnosti u radu rijedak. U radu se najčešće pojavljuju statički tjelesni napor s opterećenjima (pri takvom radu postoji dinamička komponenta napora, ali njezin utjecaj nije značajan, na primjer rad s raznim alatima, utovar-istovar robe ručno ili alatima i slično) i statički tjelesni napor bez dodatnog opterećenja, koji se naziva i rad u neprirodnom položaju tijela (na primjer rad zavarivača u brodskom trupu, rad tkalca na strojevima). Položaj tijela pri radu može biti dugotrajno stajanje, sjedenje, čučanje, klečanje i drugo, zbog čega nakon tog stalnog i dugog nepovoljnog položaja tijela može doći do oštećenja zdravlja. Najveći broj tih bolesti može uzrokovati profesionalne bolesti. U oba navedena oblika, to jest s opterećenjem i bez njega, statički tjelesni napor prati značajan poremećaj u opskrbi mišića krvlju što uzrokuje brzu pojavu umora (bez značajne potrošnje energije), ali i vrlo fokusirane pritiske, koje možemo smatrati mikroozljedama ili ubrzanim trošenjem, uvijek istih dijelova koštanog sustava, ponajprije kralježnice.

Zbog preopterećenja koštano-mišićnog sustava mogu se pojaviti sljedeće smetnje:

bol u vratu i ramenima

bolesti uzrokovane učestalim ponavljanjem pokreta, poremećaj gornjih udova vezan uz rad

ozljede, bolesti i napori vezani uz leđa i noge.

Te ozljede najviše su vezane uz oblikovanje radnog mjesta, a izbjegavaju se upotrebom ergonomski prilagođene radne opreme, pravilnim dizajnom radnog prostora i primjenom vježbi razgibavanja i opuštanja.

Bol u vratu i ramenima javlja se zbog nepravilnog položaja zaslona. Zaslon mora biti ispravno podešen, a pored toga potrebno je sjediti uspravno, izravno ispred zaslona, bez pogleda preko ramena ili ukoso. Pri tome je potrebno povremeno razgibavati vrat kako se vratni mišići ne bi ukočili.

Zglobovi, ruke i šake najugroženiji su dijelovi tijela osoba koje rade za računalima. Ozljede koje nastaju zbog opterećenja tih dijelova tijela (pri učestalom ponavljanju pokreta) poznate su kao RSI ozljede (Repetitive Strain Injury), WRULD (Work Related Upper Limb Disorders), a ponegdje i kao CTD (Cumulative Trauma Disorders).

16

Da bi se te ozljede spriječile, potrebno je pridržavati se pravilnog položaja pri tipkanju:

šaka i prsti moraju biti u liniji s ostatkom podlaktice tako da je opterećenje na zglob i zapešće čim manje

zapešća se trebaju odmarati u ravnom položaju

prsti trebaju biti ravni produžetak šake

tijekom kraćih pauza treba razgibavati zglobove i prste

tipkovnice moraju biti na ravnoj i tvrdoj podlozi i ne preblizu tijela

miš mora biti dostupan iz istog položaja kao i tipkovnica, a pri micanju treba pomicati cijelu ruku, a ne samo zglobove

pri radu ramena trebaju biti opuštena

stolica treba imati odmorište za ruke

Pri radu s računalom mala je potreba za kretanjem jer se gotovo sve radnje obavljaju u sjedećem položaju. Sjedenje je nefiziološki položaj tijela u kome su posebno opterećeni pojedini dijelovi tijela kao što su kralježnica, ramena i donji dio leđa. Da bi se smanjili rizici od oštećenja zdravlja zbog sjedenja, potrebno je usmjeriti se na sljedeće:

sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo, bez gledanja preko ramena

stolac mora biti pokretan na 5 kotačića, imati potporanj za leđa te mogućnost podešavanja visine

stopala moraju biti čvrsto na podlozi

radna ploha treba biti 3 cm niže od laktova

Neispravno i ispravno uređeno radno mjesto na kojem radnik radi u stojećem položaju.

17

Podizanje i premještanje tereta Za sigurno podizanje i prijenos predmeta potrebno je držati se sljedećih uputa:

1. Stati uz teret i okrenuti se prema smjeru u kome se teret planira pomaknuti. Zauzeti pravilan širok stav radi ravnoteže – stopala moraju biti širom razmaknuta s jednom nogom lagano prema naprijed radi ravnoteže.

2. Čučnuti toliko nisko da se predmet može sigurno prihvatiti.

3. Dignuti lagano bez trzaja, snagom nožnih mišića sve dok se noge ne isprave, a leđa pri tom moraju ostati uspravna,

4. Prenijeti teret (po potrebi napraviti stanku).

Najveća dozvoljena masa tereta (kg) s obzirom na spol i dob radnika:

Dob Muškarci Žene

15 do 19 godina 35 13

od 19 do 45 godina 50 15

iznad 45 godina 45 13

trudnice 5

Kod premještanja težih predmeta zatražite pomoć druge osobe.

18

Ručni transport treba izbjegavati kad god je to moguće.

Dopušteno je nositi terete do propisane težine i ne treba se nepotrebno izlagati mogućnosti nastajanja ozljede.

Tereti se ne smiju podizati trzajem jer može doći do oštećenja leđa.

Radnici koji ručno podižu teret obolijevaju od bruha, lumbaga i drugih oboljenja, a pravilnim podizanjem tereta to mogu izbjeći.

Prije podizanja i prenošenja tereta treba utvrditi njegovu težinu, udaljenost na koju ga treba prenijeti i provjeriti je li put slobodan.

Predmet treba dobro zahvatiti cijelom duljinom prstiju kako kod prenošenja ne bi dolazilo do klizanja i dodatnog napora.

Ako je teret previše težak za jednog radnika, treba zatražiti pomoć.

Teret koji je velikih gabarita i zaklanja vidik trebaju nositi dva radnika, bez obzira na njegovu težinu.

Kada teret prenose dva ili više radnika, samo jedan određuje kako će se predmet podići i kako će se prenositi.

19

7. ZAHTJEVI KOJE MORA ISPUNJAVATI RADNO MJESTO S RAČUNALOM

Zahtjevi vezani za radna mjesta s računalima utvrđuju se prema posebnom propisu. Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju. Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu. Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika:

1. Zaslon

Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.

Ispravan kut gledanja Pogrešan kut gledanja

Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini. Zaslon mora biti pomičan tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada. Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°. Na zaslonu ne smije biti odsjaja jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv.

20

2. Tipkovnica

Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 1,5 cm, potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.

Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.

3. Radni stol ili radna površina

Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na dodir nije hladan. Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini. Držač za predloške mora biti stabilan, podesiv i postavljen tako da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.

21

4. Radni stolac

Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.

22

Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom, poslodavac mora planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom tijekom rada periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima. Ukoliko ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja. Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijalista medicine rada.

23

Ozljede, bolesti i napori koji se javljaju pri korištenju

računalne opreme

Mjere prevencije koje je potrebno poduzimati

Suhoća očiju

- češći odmor očiju

- reguliranje mikroklimatskih čimbenika

Umor mišića oka - povremena promjena fokusiranja pogleda

- odmor od po 15 minuta svaka 2 sata i relaksacija očnih mišića blagom masažom i promjenom fokusa pogleda

- redovite posjete specijalistu radi kontrole vida

Bol u vratu - ispravno podesiti visinu monitora, sjediti uspravno, izravno ispred monitora bez pogleda ukoso

RSI ozljede (zglobovi, ruke, šake)

- pri pisanju tipkovnicom prsti trebaju biti ravni produžetak šake

- organizirati kratke pauze pri tipkanju i razgibavati zglobove i prste

- pri radu ramena trebaju biti opuštena

- stolica treba imati odmorište za ruke

Ozljede, bolesti i napori vezani uz leđa i noge

- sjediti uspravno, licem i tijelom okrenut prema objektu koji gledamo

- koristiti ergonomski stolac (pokretljivost na 5 kotača, potporanj za leđa, podešavanje visine)

- stopala trebaju biti uvijek čvrsto na podlozi

24

8. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI

Stres i problemi mentalnog zdravlja najozbiljniji su problemi na mjestu rada za oko petinu radnika u Europskoj uniji. Oko dvije trećine radnika izloženo je čimbenicima psihosocijalnog rizika koji mogu prouzročiti te probleme.

Stres može utjecati na vaš posao.

Vidljivo je u sljedećemu:

izgubljeni su dani u kalendarskoj godini

nizak je moral

smanjena je radna učinkovitost.

Stres može pogoditi i pojedine radnike i utjecati:

na radnu učinkovitost

na tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit

na međuljudske odnose.

Psihosocijalnim rizicima na mjestu rada može se uspješno upravljati. Informacije u ovom e- vodiču pomoći će vam da bolje razmislite o stresu i psihosocijalnim rizicima i pružit će vam najbolji pristup ovoj problematici.

ŠTO JE STRES?

Stres označava stanje kada se čovjek teško nosi s teškoćama

Ljudi doživljavaju stres na poslu kad osjećaju da postoji neravnoteža između zahtjeva koji se pred njih postavljaju na poslu i tjelesnih i mentalnih resursa koje imaju na raspolaganju za suočavanje s tim zahtjevima. Kada spoznaju da imaju dovoljno vremena za obavljanje svih potrebnih poslova i osvijeste svoje emotivne i kognitivne sposobnosti potrebne za neke poslove, lakše će uravnotežiti poslovne zahtjeve. Premda je doživljaj stresa psihološke naravi, stres nepovoljno utječe i na tjelesno zdravlje ljudi.

Stres nije isto što i pritisak

Neki ljudi koriste riječ „stres“ da bi izravnali odnos prema zahtjevima i izazovima s kojima se suočavaju, a koje možemo nazvati pritiskom. Stres je različit od pritiska koji je prirodno dio života. Izvori takva pritiska mogu biti na poslu, ali i ili izvan njega. On može poprimiti mnoštva oblika, kako unutarnjih (npr. želja za obavljanjem dobrog posla) tako i vanjskih (npr. rokovi koje nam nameću drugi). Ljudi rade bolje pod određenim, ali ne prevelikim, pritiskom. Svi trebamo određenu količinu pritiska da bismo radili dobro, ali netko ga treba više (ili manje) od drugih kako bi radio najbolje što može.

25

Stres je povezan s poslom i nije bolest

Premda ljudi govore da pate od stresa, ono što doista misle jest da pate zbog djelovanja stresa. Kako je opisano u ovom e- vodiču, to djelovanje može loše utjecati na naše osjećaje, misli ili ponašanje. Neki ljudi mogu osjećati depresiju ili tjeskobu jer se ne mogu s njima nositi. Drugi mogu imati teškoće s koncentracijom ili jasnim razmišljanjem. Neki mogu uvijek osjećati umor. Usprkos tomu oni se ne mogu opustiti ili dobro naspavati zbog čega su još umorniji. Drugi će postati povučeni ili manje razgovorljivi.

Od stresa se možete razboljeti

Iako stres nije bolest, od njega se možemo razboljeti jer on utječe na naše tjelesne funkcije. Kod nekih ljudi te promjene u tijelu mogu oslabiti obrambene mehanizme pa su oni izloženiji raznim infekcijama i osjećaju se izmorenima. Njihov oporavak od manje teških bolesti kao što su prehlada ili viroza može potrajati i dulje, a posjekotinama, ranama ili modricama treba dulje da zacijele.

Stres ne utječe na svakoga na isti način. To je dio prirodne različitosti i nije znak slabosti pojedinca. Kao što ne krivimo one kojima je oštećen sluh zbog djelovanja buke, tako ne smijemo osuđivati ni one koji se teško nose sa zahtjevima na svom poslu.

Stres mogu prouzročiti drugi čimbenici

Stres ne mora biti prouzročen samo psihosocijalnim čimbenicima rizika na poslu. Ako imate problem kod kuće, može vam biti teže nositi se s njim na poslu budući da problemi ne nestaju kada dođemo na radno mjesto. Opet, ovo preklapanje poslovnog i privatnog nije tako neuobičajeno. Samo zato što neka osoba može biti izložena glasnoj buci u diskoteci ili dobiti križobolju zbog nošenja namještaja, to ne znači da poslodavci ne moraju uvažavati buku ili rizike ručne manipulacije na poslu.

Neki ljudi mogu početi piti alkohol ili uzimati druge opijate koji im pomažu da se opuste. Iako oni mogu pružiti određeno kratkotrajno olakšavanje, to ne rješava problem i može dovesti i do ovisnosti ili drugih neželjenih posljedica za tjelesno ili mentalno zdravlje.

Dakle, stres na poslu nije aktivacija ili pritisak i nije nešto što nam je potrebno. To je nešto što doživljavamo kada situacije na poslu nisu dobro uređene, stoga moramo učiniti nešto u vezi s tim.

REAKCIJE NA STRES

Reakcije na stres mogu biti:

Emocionalne

Radnik može pokazati emocionalne promjene kao što su:

razdražljivost

tjeskoba

loše raspoloženje

povučenost

zamor

problemi s kolegama.

Kognitivne

Može se primijetiti da radnik ima poteškoća:

s koncentracijom

s pamćenjem

s odlučivanjem

u suočavanju s novim stvarima.

26

u iskazivanju pozitivnog pristupa problemu.

Promjene u ponašanju

Stres može promijeniti način ponašanja ljudi. Neki efekti mogu izgledati beznačajno, drugi poprilično ozbiljno. Može se primijetiti da netko:

usvaja nervozne navike kao što je grižnja noktiju

povećava sklonost alkoholu, duhanu ili drugim opojnim drogama

postaje povučeniji u sebe

postaje nespretan ili nemaran

pokazuje loš osjećaj za vrijeme

postaje nasilan i agresivan.

Tjelesno ili mentalno obolijevanje

Duga i stalna izloženost stresu može dovesti do tjelesnog i mentalnog obolijevanja. Ona također može smanjiti prirodni imunitet i učiniti nekoga podložnim drugim zdravstvenim problemima. Može se primijetiti:

dolazak na posao u lošem stanju

duže i/ili češće izostajanje s posla.

Kako to djeluje na moj posao?

Vaš posao može biti zahvaćen problemima na razne načine, a to može rezultirati povećanjem troškova osoblja kao i smanjenjem dobiti.

Približno polovica izostanaka s posla može se povezati sa stresom:

bolovanje zbog obolijevanja povezanog sa stresom

obolijevanje neizravno povezano sa stresom (ili pogoršano zbog njega)

bolovanje kao način borbe protiv stresa

bolovanje zbog slabog zalaganja/niskog morala.

Smanjenje učinkovitosti na poslu zbog stresa stoji dvostruko više od izostajanja:

ne radi se tako učinkovito

loša je koncentracija radnika

radnik teško donosi odluke

osjeća zamor

ima loš osjećaj za vrijeme.

Stres na poslu može dovesti do pet puta više nesreća jer su prisutni:

loša koncentracija

rizično ponašanje

vremenski pritisak

nedostatak komunikacije.

Izostajanje s posla prouzročeno stresom može trajati mnogo duže od onog prouzročenog drugim čimbenicima.

Primjerice, podatci nam govore da izostajanje s posla zbog stresa traje čak 40 % duže od izostajanja zbog mišićno-skeletnih problema.

27

Što mogu učiniti da pomognem?

Smanjivanje psihosocijalnih rizika na poslu dobro je i za tvrtku i za radnike. Dobar pristup smanjivanju tih rizika i upravljanje rizikom od stresa na poslu vjerojatno obuhvaća kombinaciju mjera.

Kao i u slučaju svih opasnosti na mjestu rada smanjenje rizika trebalo bi imati prednost, a to je i pravna obaveza. Međutim, tu su i druge stvari koje također možete učiniti što, iako nije obavezno , predstavlja sastavni dio dobre prakse upravljanja. One pomažu u održavanju dobre psihosocijalne radne okoline sa zdravim, učinkovitim radnicima.

Kako razlikujem rani pritisak i stres koji je loš za moje zdravlje?

Vama su potrebni određeni zahtjevi ili pritisak kako biste učinkovito radili, kako biste bili u stanju pripravnosti i motivirani da uspješno radite svoj posao. Možda osjećate da dobro radite pod pritiskom i to vam je draže, nego da nemate dovoljno posla (neki ljudi smatraju da je nedostatak pritiska dosadan i stresan). Međutim, ako smatrate da vam razina pritiska otežava dobro obavljanje posla, da morate koristiti prečace i riskirati kako biste završili posao, tada to nije bilo dobro. Ako se okolnosti ne poboljšaju, mogli biste osjećati da se više ne možete nositi s tom razinom pritiska i da osjećaji stresa mogu porasti. Katkad nije promjena radnih zahtjeva ono što vodi do toga, već povećani zahtjevi ili problemi kod kuće koji vam oduzimaju više vremena i pozornosti i posljedično utječu na osjećaj stresa na poslu.

Je li moja greška ili slabost to što doživljavam stres povezan s poslom?

Nije slabost. Svi smo mi različiti i svi imamo različitu razinu tolerancije prema izazovima koji se stavljaju pred nas.

Kakva je moja odgovornost u odnosu na psihosocijalne rizike na poslu?

Kao radnik odgovorni ste za to da pazite na svoje zdravlje i da na posao dolazite zdravi. Također vam je dužnost da budete svjesni mogućih rizika za zdravlje i sigurnost vas samih i drugih na mjestu rada i da izrazite zabrinutost svom poslodavcu, ako postoji razlozi za nju. Moguće je da je stres jedan od takvih rizika i ne biste ga trebali smatrati različitim od bilo kojeg drugog rizika na poslu, kao što su na primjer neispravni štitnici ili sustavi za izvlačenje. Stres može smanjiti vašu koncentraciju i loše utjecati na donošenje odluka na poslu. Učinkoviti koraci za smanjivanje rizika od stresa često uključuju provođenje promjena i vi trebate surađivati sa svojim poslodavcem kako biste radeći zajedno pronašli moguća rješenja i primijenili ih na svoj posao.

Tko je podložan stresu?

Bilo tko može biti pogođen stresom. Kao i u slučaju ostalih rizika za vaše zdravlje, poput buke ili kemikalija na mjestu rada, različiti ljudi pogođeni su stresom u različitoj mjeri.

Može li se stres liječiti?

Stres nije bolest tako da za njega nije potreban lijek. Međutim, stres na vaše tijelo može imati razne učinke, kao što je podizanje krvnog tlaka, što može dovesti do drugih bolesti ili pogoršati postojeće, a njih je potrebno liječiti.

Kao i u slučaju mnogih drugih problema najvažnije je njihovo rano uočavanje i borba protiv njih. Uobičajeni problemi s mentalnim zdravljem, kao što su depresija ili tjeskoba, uobičajene su posljedice utjecaja stresa na zdravlje. Većina radnika koja dođe u takvo zdravstveno stanje potpuno se oporavlja nakon što se riješe njegovi uzroci.

28

9. EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE

Evakuacija je organizirano izlaženje ljudi iz nekog područja, objekta ili prostora koji je ugrožen požarom ili nekom drugom elementarnom nepogodom u situaciji kada su ugroženi ljudski životi. Kod požara u zatvorenim objektima i prostorima prvo postupno nestaje kisika, zatim nastaju otrovni plinovi, a nakon toga se od povećane temperature zagrijavaju zidovi, stropovi, prozori i stubišta i postoji mogućnost urušavanja, što dodatno ugrožava zaposlenike koji rade u tim prostorima.

Da bi se izbjegla opasnost za radnike, potrebno je da se svi evakuiraju iz ugroženog područja na sigurno mjesto. Kao putevi za evakuaciju najčešće služe hodnici i stepeništa pa se o tim prostorima mora voditi računa da nisu zakrčeni ormarima, stolovima i sličnim predmetima koji mogu otežati evakuaciju ili biti uzročnikom širenja požara. Na opasnost treba upozoriti sve zaposlenike, a samu evakuaciju i spašavanje treba provesti bez panike. Po izlasku iz ugroženih prostorija ili područja treba se smjestiti na sigurnoj udaljenosti od ugroženog područja i ne dozvoljavati nikome vraćanje u to područje. Povrijeđenim je osobama potrebno pružiti prvu pomoć.

Za evakuaciju i spašavanje potrebno je izraditi Plan evakuacije i spašavanja, s ucrtanim smjerovima kretanja, odrediti osobe koje će voditi evakuaciju i spašavanje, odrediti osobe koje će gasiti požar, osobe koje će raščišćavati ruševine, osobe koje će izvlačiti ranjenike i pružati im prvu pomoć, označiti mjesta na kojima se nalaze sredstva za gašenje, kao i ormarići prve pomoći, te odrediti mjesto sakupljanja. Prema Planu evakuacije i spašavanja treba jednom u dvije godine provesti vježbu kako bi se u normalnim uvjetima provjerila efikasnost evakuacije i spašavanja.

Organizacija osposobljavanja i praktične vježbe obavljaju se obavezno jednom u dvije godine.

Prije vježbe sve zaposlene u objektu treba podučiti:

o planu evakuacije i spašavanja

o zbornom mjestu na kojem se obavlja evakuacija

o prolazima i izlazima

o sredstvima, opremi i načinu uzbunjivanja.

Hodnici, stepenice i izlazi za nuždu moraju uvijek biti lako prohodni.

Dizala se u pravilu ne smiju koristiti kao evakuacijski put.

Ako dođe do elementarnih nepogoda (poplave, potresa, požara, eksplozije i slično), postupite prema uputama voditelja evakuacije.