UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U TRGOVAČKOM OBRTU D & Loliver.efri.hr/zavrsni/618.B.pdf · Naslov ovog...
Transcript of UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U TRGOVAČKOM OBRTU D & Loliver.efri.hr/zavrsni/618.B.pdf · Naslov ovog...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MAJA KOLJAN
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
U TRGOVAČKOM OBRTU D & L
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
U TRGOVAČKOM OBRTU D & L
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje troškovima
Mentor: Prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf
Studentica: Maja Koljan
Smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081057334
Rijeka, lipanj 2014.
SADRŽAJ Stranica
1. UVOD .......................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................... 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................... 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .......................................................... 2
1.4. Znanstvene metode .................................................................................. 2
1.5. Struktura rada .................................................................................. 3
2. POJAM I VRSTE TROŠKOVA .......................................................... 4
2.1. Definicija troškova .................................................................................. 4
2.1.1. Pojam i odnos troška, rashoda i izdatka ....................... 5
2.2. Vrste troškova .................................................................................. 6
2.2.1. Opće podjele troškova .......................................................... 6
2.2.2. Troškovi prema prirodnim ............................................... 7
2.2.3. Troškovi prema ulozi u bilanci stanja ................................... 8
2.2.4. Troškovi prema mjestima i nositeljima ................................... 8
2.2.5. Troškovi s obzirom na promjene u razini aktivnosti ........... 9
2.2.6. Troškovi prema potrebi usporedbe i predviđanja ........... 11
2.2.7. Troškovi prema mogućnosti kontrole .................................... 13
2.2.8. Troškovi prema kalkulativnom obuhvatu ....................... 13
2.2.9. Troškovi prema svrsi donošenja posebnih menadžerskih
odluka .................................................................................. 14
2.3. Pravila upravljanja troškova ......................................................... 16
3. ANALIZA TROŠKOVA U TRGOVAČKOM OBRTU D & L ...................... 18
3.1. Osnivanje i predmet poslovanja poduzeća .................................. 18
3.2. Troškovi trgovačkog obrta D & L .............................................. 18
3.2.1. Troškovi sirovina i materijala, energije,
rezervnih dijelova i sitnog inventara .................................. 19
3.2.2. Troškovi usluga ..................................................................... 23
3.2.3. Troškovi zaposlenih ......................................................... 27
3.2.4. Troškovi amortizacije ......................................................... 30
3.2.5. Nematerijalni troškovi – ostali .............................................. 31
3.2.6. Troškovi financiranja ......................................................... 36
4. ANALIZA POSLOVANJA TRGOVAČKOG OBRTA D & L ........... 37
4.1. Analiza prihoda i financijskog rezultata ................................... 37
4.2. Financijski pokazatelji poslovanja .............................................. 40
4.2.1. Ekonomičnost ..................................................................... 41
4.2.2. Zaduženost ..................................................................... 42
4.2.3. Likvidnost ..................................................................... 43
4.2.4. Rentabilnost (Profitabilnost) .............................................. 45
4.2.5. Pokazatelji aktivnosti ......................................................... 46
5. ZAKLJUČAK ............................................................................................. 50
LITERATURA ............................................................................................. 52
POPIS TABLICA ............................................................................................. 53
POPIS GRAFOVA .................................................................................. 54
1
1. UVOD
Naslov ovog diplomskog rada je Upravljanje troškovima u trgovačkom obrtu D & L.
U radu je provedena podjela troškova trgovačkom obrtu D & L., analiza financijskog
rezultata te financijski pokazatelji poslovanja trgovačkog obrta D & L.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Troškovi su sastavni i neizbježni dio svakog poslovanja. Upravo su oni najkvalitetniji
pokazatelji uspjeha poslovanja nekog poduzeća. Predstavljaju najbolju osnovu za
povećanje profita te ih je potrebno pažljivo promatrati kako bi poslovanje bilo što
uspješnije.
Iz ovih konstatacija proizlazi problem istraživanja, a to je kako što bolje upravljati
troškovima, utjecati na njih u smislu ostvarenja cilja poslovanja uz što niže troškove.
Tako određen problem istraživanja ističe predmet istraživanja, a to je istražiti,
definirati i analizirati opće karakteristike i podjele troškova kao pretpostavku za
uspješno poslovanje.
Objekt istraživanja ovog diplomskog rada su troškovi u trgovačkom obrtu D & L u
razdoblju od 2009. do 2013. Godine. Troškovi ovog poduzeća vezani su uz djelatnost
poduzeća, a to je trgovina voćem i povrćem na malo i na veliko.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza
glasi: konzistentnim spoznajama i relevantnim značajkama troškova i njihovoj ulozi u
poslovanju općenito, posebice o upravljanju troškovima moguće je ostvariti efikasno i
efektivno poslovanje poduzeća, postići bolji poslovni rezultat.
Tako postavljena radna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:
2
P.H. 1) Sustavnim analiziranjem troškova moguće je dati teorijske značajke, te
konzistentnim spoznajama o upravljanju troškovima moguće je ukazati na
njihovu važnost u poslovanju.
P.H. 2) Na temelju istraživanja o troškovima moguće je sustavno prezentirati financijski
rezultat poslovanja poduzeća bez kojeg poslovanje ne bi imalo smisla.
P.H. 3) Nove spoznaje o ulozi troškova i upravljanju troškovima su radi formiranja
konkurentnosti i uspješnog poslovanja na tržištu.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha i cilj istraživanja proizlaze iz prethodno navedenog predmeta istraživanja.
Svrha ovog istraživanja je okviru ekonomskih znanosti istražiti čimbenike, procese i
sustave u cilju optimalizacije troškova poslovnog procesa. Posebna pažnja je usmjerena
na troškove trgovačkog obrta D & L.
Osnovni cilj istraživanja jest odrediti značenje troškova, upravljanja troškovima, a
osobito uloga i struktura troškova u poslovanju poduzeća D & L.
Da bi se riješio postavljeni problem, ostvarila svrha i ciljevi istraživanja te dokazala
postavljena hipoteza, potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:
1) Kako se definira pojam troška?
2) Koji su povezani pojmovi sa troškom i kako ih definirati?
3) Kako se definira upravljanje troškovima?
4) Koja je uloga upravljanja troškovima u poslovanju poduzeća?
5) Koje su vrste troškova i njihova obilježja?
6) Kako možemo analizirati troškove na primjeru trgovačkog poduzeća?
1.4. Znanstvene metode
Znanstvene metode koje su korištene u ovome radu jesu: metoda analize i sinteze,
metoda indukcije i dedukcije, metoda komparacije, povijesna metoda, metoda
3
klasifikacije te metoda kompilacije.
1.5. Struktura rada
Prethodno obrazloženi problem i predmet istraživanja te hipoteza i ciljevi istraživana
nametnuli su potrebu da se građa ovog diplomskog rada sustavno prezentira u pet
tematski međusobno povezanih cjelina.
U prvom dijelu, UVODU, navedeni su i definirani problem, predmet i objekt
istraživanja čije će se komponente kasnije analizirati, kao i svrha i cilj koji se ovim
istraživanjem nastoje postići te je postavljena je radna i pomoćna hipoteza. Dat je sažeti
prikaz strukture rada uz navođenje znanstvenih metoda koje su pri izradi ovog
diplomskog rada korištene.
U drugom djelu, POJAM I VRSTE TROŠKOVA, pruža etimologiju pojma trošak,
definiciju troška i povezanih pojmova te je izvršena klasifikacija, navode se i bitna
pravila upravljanja troškovima.
ANALIZA TROŠKOVA U TRGOVAČKOM OBRTU D & L naslov je trećeg dijela
u kojem se navode relevantne značajke obrta i njegova struktura, klasifikacija troškova
trgovačkog obrta D & L.
U četvrtom dijelu, ANALIZA POSLOVANJA TRGOVAČKOG OBRTA D & L,
analiziramo prihod i financijski rezultat, te ocjenjujemo uspješnost poslovanja pomoću
financijskih pokazatelja.
U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojim je
dokazana postavljena hipoteza. Iznosim svoja mišljenja i stavove stečene tijekom
pisanja ovog diplomskog rada.
4
2. POJAM I VRSTE TROŠKOVA
Trošak je jedna od najznačajnijih kategorija. Najčešće tražene informacije menadžmenta
poslovnih subjekata najvećim dijelom se odnose na troškove. Važno je znati upravljati
troškovima, što čini troškove te kako se ponašaju razne vrste troškova.
2.1. Definicija troškova
U literaturu se nalazi veliki broj definicija troškova, u nastavku navodimo neke od njih.
K.Mallerowicz definira troškove kao „utroške dobara za ostvarivanje jednog određenog
učinka.“ (Kukoleča 1963, str. 238)
Troškovi po D.Peroviću „predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenog rada kao i
svih sredstava i dobara koja su u poduzeću utrošena u cilju proizvodnje novih proizvoda
ili radi ostvarivanja određenih učinaka, a pored toga u troškove spadaju i odgovarajući
troškovi pripremljenosti, uslovljeni odgovarajućim kapacitetom poduzeća“ (Perović
1964, str. 16-17)
Troškovi po Š. Babiću „predstavljaju svjesno uništavanje korisnih stvari u procesu
proizvodnje, i to s namjerom da se u zamjenu za to dobiju još korisniji proizvodi ili dugi
učinci“ te „naknada za rad odnosno osobni dohodak radnika, i to ne ukupni osobni
dohodak koji će radniku pripasti, nego samo dio koji se obračunava kao trošak po
stavovima iz pravilnika o osobnim dohocima“ (Babić 1971, str.316-317)“
S ekonomskog stajališta, tvrdi Ž.Majcen, „veličina potrošaka proizvodnih elemenata
iskazuje se putem troška“. (Majcen 1971, str.15)
Iako postoji veliki broj definicija svima je zajedničko da su „troškovi vrijednosno
izraženi utrošci elemenata radnog procesa i usluga te porezi i doprinosi neovisni o
poslovnom rezultatu, a koji su nastali i koji su uzrokovani ostvarivanja poslovnog
učinka poduzeća“. (Jelavić i ostali 1993, str.184)
5
2.1.1. Pojam i odnos troška, rashoda i izdatka
Troškovi se često poistovjećuju sa rashodima, međutim, postoji značajna razlika između
pojma trošak i pojma rashod. S toga moramo definirati navedene pojmove i pojam
izdatka.
Troškovi se mogu definirati kao resursi koje treba žrtvovati ili kojih se treba odreći radi
postizanja specifičnog cilja. (Crnković-Stumpf 2013, str. 1)
Trošak je novčani izraz utroška elemenata radnog procesa. Možemo ga definirati i kao
smanjenje sredstava u cilju stvaranja prihoda, u koliko se radi o budućem smanjenju
sredstava tada je trošak svako povećanje obveza.
Utrošci su fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranje učinaka,
odnosno to je naturalni izraz utrošenih elemenata radnog procesa. (Crnković-Stumpf
2013, str. 1)
Izdaci su smanjenje novčanih sredstava u blagajni i na računima u bankama nastala na
tzv. normalni način. (Crnković-Stumpf 2013, str. 1)
Povezanost troška i izdatka može biti trojaka: (Dimitrić 2013, str. 6)
1) trošak nastaje prije izdatka (npr. faktura dobavljača)
2) trošak nastaje istovremeno s izdatkom (npr. usluge koje se plaćaju u trenutku
izvršenja)
3) trošak nastaje nakon izdatka (npr. nabavka materijala, nabavka osnovnog sredstva,
aktivna vremenska razgraničenja-plaćanje troškova unaprijed)
Nepovezanost troška i izdatka može se očitovati na dva načina: (Dimitrić 2013, str. 6)
1) postoji trošak, a nema izdatka (npr. amortizacija na poklonjeno osnovno sredstvo)
2) postoji izdatak, a nema troška (npr. kupnja dionica nekog poduzeća, posuđivanje
6
sredstava, kupnja zemlje)
Rashodi su žrtvovani resursi u stvaranju prihoda kojem pripadaju i koji se odnose na
određeno vremensko razdoblje. Iz ovoga proizlazi da se sve troškove ne može istodobno
smatrati i rashodima. Utvrđivanje prihoda nosi sa sobom i odgovarajuće utvrđivanje
rashoda. Tako troškovi proizvodnje postaju rashodi tek onda kada se proizvodi prodaju i
kada se na temelju te prodaje prizna prihod. (Crnković-Stumpf 2013, str. 1)
Utrošci i izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem poslovnog učinka ne predstavljaju
troškove nego rashode (kazne, penale, naknade štete, otpis nenaplativih potraživanja,
manjkovi, izdaci u neposlovne svrhe).
2.2. Vrste troškova
U literaturi postoje različiti kriteriji podjele troškova. Ovisno o ciljevima i namjeni
razvrstavanja isti troškovi mogu biti razvrstani pod različite kriterije.
Troškovi su nesumnjivo najkvalitetniji pokazatelji uspjeha poslovanja nekog poduzeća.
Analizom troškova mogu se sagledati napori i rezultati poduzeća u povećanju obujma
poslovanja, povećanju produktivnosti, racionaliziranju pri korištenju resursa te općenito
uspjesi u organizaciji rada.
2.2.1. Opće podjele troškova
Prema Markovskom troškove možemo podijeliti (Markovski 1983, str 17.)
1) Prirodne vrste troškova
2) Ekonomski i neekonomski troškovi
3) Direktni i indirektni troškovi
4) Troškovi po mjestima i nosiocima
5) Ukalkulirani realizirani i naplaćeni troškovi
6) Stvarni, planski i standardni
7
7) Apsorbirani, preapsorbirani i neapsorbirani troškovi
8) Kratkoročni i dugoročni troškovi
9) Troškovi koji se mogu kontrolirati i nekontrolirani troškovi
10) Troškovi proizvodnje i troškovi prometa
11) Fiksni varijabilni i polufiksni
12) Ostale podjele i grupacije troškova
Troškove možemo podijeliti (Belak 1995, str.145)
1) prema prirodnim svojstvima,
2) prema ulozi u bilanci stanja,
3) prema mjestima i nositeljima,
4) u odnosu na promjene u razini aktivnosti,
5) za potrebe usporedbe i predviđanja troškova,
6) prema mogućnosti kontrole,
7) prema kalkulativnom obuhvatu te
8) prema svrsi donošenja specifičnih menadžerskih odluka.
2.2.2. Troškovi prema prirodnim svojstvima
Podjela troškova prema prirodnim svojstvima temelji se na porijeklu njihova nastanka i
ona se smatra temeljnom podjelom troškova. Omogućuje utvrđivanje svrhe zbog koje su
određeni troškovi nastali, te osigurava praćenje troškova i njihovo oblikovanje u bilanci
i računu dobiti i gubitka. (Belak 1995, str.145)
· Troškovi sirovina i materijala,
· Troškovi usluga,
· Troškovi osoblja,
· Troškovi dugotrajne imovine (amortizacija)
· Nematerijalni troškovi
· Troškovi financiranja.
8
2.2.3. Troškovi prema ulozi u bilanci stanja
Prema ulozi u bilanci stanja troškove dijelimo na:
· uskladištive i
· neuskladištive.
Uskladištivi troškovi su oni koje je dopušteno teretiti na zalihe zato se zovu i troškovi
zaliha. To su troškovi izravnog materijala, izravnog rada te opći troškovi proizvodnje,
tj. troškovi proizvodne režije, u koje ubrajamo troškove neizravnog rada u pogonu,
troškove pomoćnog materijala izrade, energije u pogonu, amortizacije proizvodne
opreme, građevina i patenata te ostale nematerijalne troškove proizvodnje.
Neuskladištivi troškovi su troškovi kojima trgovačko društvo nema pravo teretiti
zalihe, tj. ne uključuju se u vrijednost zaliha već izravno terete prihode razdoblja u
kojima su nastali. Zovu se i troškovi razdoblja. To su troškovi plaća uprave,
administracije i prodaje, amortizacija dugotrajne imovine koja se koristi za potrebe
administracije, usluge vezane uz poslovanje administracije, vrijednosna usklađenja
dugotrajne i kratkotrajne imovine i sl.
2.2.4. Troškovi prema mjestima i nositeljima
Podjela usmjerena na utvrđivanje stvarnih i budućih performansi centara odgovornosti.
Podjela troškova prema mjestu nastanka troškova može biti:
· Troškovi proizvodnje i
· Neproizvodni troškovi.
Mjesta proizvodnih troškova su oni odjeli koji proizvode osnovni proizvod, gdje se
odvija proces proizvodnje određenog proizvoda, zatim ona pomoćne djelatnosti,
sporednih djelatnosti, ali i neproizvodnih aktivnosti kao što su nabava ili prodaja u
9
određenom poduzeću.
Osnovni proizvodni troškovi su troškovi direktnog rada i materijala, dok su pomoćni i
sporedni troškovi oni proizvodne režije.
Mjesta neproizvodnih troškova su oni centri koji nisu direktno uključeni u proizvodnju
kao što su uprava i prodaja. To su troškovi opće režije.
Po nosiocima troškova prate se samo troškovi proizvodnje. Takvi troškovi mogu biti
direktni (izravni) te indirektni (neizravni).
Direktni troškovi su oni koji nastaju u neposrednoj proizvodnji. Moguće ih je
ekonomski opravdano povezati s određenim učinkom. To su troškovi direktnog rada i
materijala.
Indirektni troškovi su oni koje nije moguće izravno povezati sa određenim učinkom ili
je to ekonomski neisplativo. To su u pravilu zajednički troškovi za više učinaka pa se
posredno raspoređuju po učincima. Oni su troškovi proizvodne režije.
2.2.5. Troškovi s obzirom na promjene u razini aktivnosti
Troškovi s obzirom na promjene u razini aktivnosti mogu biti:
· Fiksni trošak,
· Varijabilni trošak,
· miješani trošak i
· diskrecijski trošak.
Fiksni troškovi ostaju isti bez obzira na obujam proizvodnje, čak i kada se obustavi sva
proizvodnja. Međutim, u praksi, fiksni troškovi se mogu mijenjati pod određenim
pretpostavkama. Oni se povećavaju povećavanjem stupnja automatizacije. U slučaju
znatnog povećanja opsega proizvodnje koji zahtijevaju veće proizvodne kapacitete,
10
povećava se i dio fiksnih troškova. Zbog toga fiksne troškove možemo podijeliti na
apsolutno fiksne troškove i relativno fiksne troškove.
Apsolutno fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju promjenom opsega proizvodnje.
Ovi troškovi ne sudjeluju u velikoj mjeri u strukturi ukupnih troškova u poduzeću.
Relativno fiksni troškovi se mijenjaju u slučaju promjene kapaciteta za povećani opseg
proizvodnje, nakon čega se u određenoj zoni opet ponašaju kao fiksni troškovi,
neovisno o povećanju opsega proizvodnje u zadanim granicama.
Varijabilni troškovi se povećavaju u slučaju povećanja obujma proizvodnje i obrnuto.
U skladu s tim, ukoliko proizvodnja ne postoji, ne postoje ni varijabilni troškovi.
Pretpostavka da se varijabilni troškovi mijenjaju linearno u odnosu na opseg
proizvodnje. Smatra se da su oni u izravnoj proporciji s promjenama količine
proizvodnje ili usluga. Međutim, nekada se varijabilni troškovi mogu ponašati i
neproporcionalno. Zato se oni dijele na proporcionalne (linearne) varijabilne troškove i
neproporcionalne (nelinearne) varijabilne troškove.
Proporcionalni varijabilni troškovi su konstantni po jedinici outputa, a neproporcionalni
varijabilni troškovi su oni koji rastu ili padaju brže ili sporije u odnosu na razinu
aktivnosti.
S obzirom kreću li se brže ili sporije dijelimo ih na progresivno neproporcionalne
varijabilne troškove i degresivno neproporcionalne varijabilne troškove.
Podjela troškova na fiksne i varijabilne vrijedi samo pod pretpostavkom da je: (Belak
1995, str. 154)
1) Vremensko razdoblje promatranja relativno kratko – npr. jedna godina; jer svako
dulje razdoblje ili promjena drugih okolnosti mogu prouzročiti promjene u
klasifikaciji troškova i njihovu ponašanju.
2) Odstupanje u količini proizvodnje, tj. u razini proizvodnih aktivnosti mora biti u
11
granicama koje ne zahtijevaju promjenu stupnja pripravnosti; jer izvan tog okvira
ponašanje ovih troškova može biti različito u odnosu na njihovu originalnu
klasifikaciju.
3) Za cijelo vrijeme razmatranja troškova smatra se da tehnologija, menadžerske
politike ili upotrijebljene metode ostaju nepromijenjene.
Miješani troškovi nisu strogo varijabilni niti fiksni već posjeduju obje komponente.
Često se definiraju kao fiksno-varijabilni ili varijabilno-fiksni troškovi. Za razliku od
relativno fiksnih troškova koji se nakon porasta pri prelasku u viši stupanj pripravnosti
ponovno ponašaju kao fiksni troškovi, miješani troškovi se do određenog stupnja
ponašaju kao fiksni a nakon toga kao varijabilni, ili se do određenog stupnja ponašaju
kao varijabilni a nakon toga kao fiksni. Tipični miješani troškovi su troškovi telefona ili
troškovi električne energije kod kojih račun sadrži fiksnu mjesečnu svotu koja se plaća
bez obzira na potrošnju, i dodatnu svotu koja je izravno proporcionalna s utroškom.
(Belak 1995, str. 158)
Diskrecijski troškovi nisu ni fiksni ni varijabilni ni miješani, nego nastaju kao
posljedica diskrecijskih menadžerskih odluka. Kad su jednom određeni, diskrecijski se
troškovi najčešće promatraju kao fiksni, međutim, postoje razlike između njih i „čistih“
fiksnih troškova. Na povećanje ili smanjenje diskrecijskih troškova menadžeri mogu
lakše utjecati nego na prave fiksne troškove. Menadžeri diskrecijske troškove mogu
smanjivati i povećavati po želji ili ih isključiti u potpunosti, neovisno o razini
proizvodnih aktivnosti. Ovakvi troškovi često imaju velik neizravni utjecaj na dobit
poduzeća pa menadžeri trebaju biti oprezni pri donošenju odluka o njihovoj eliminaciji.
Primjeri diskrecijskih troškova su troškovi za oglase, reklamne propagande, troškovi
obučavanja osoblja i slično. (Belak 1995, str. 158)
2.2.6. Troškovi prema potrebi usporedbe i predviđanja
Za potrebe usporedbe i predviđanja troškova, troškove dijelimo na: (Belak 1995, str.
158)
· stvarne troškove ( povijesni i tekući)
12
· planske,
· standardne,
· granične i
· prosječne troškove.
Stvarni troškovi su troškovni izraz istinitih, stvarni nastalih trošenja u jednom periodu.
Oni se u knjigovodstvu poduzeća računaju na kraju određenog obračunskog razdoblja.
Ako su nastali u nekom proteklom razdoblju, najčešće nazivaju povijesnim troškovima.
Ako se ipak radi o tekućem razdoblju, stvarni se troškovi nazivaju tekućim troškovima.
Evidentiranje i obračun stvarnih troškova nužni su za sastavljanje međuobračuna i
godišnjih obračuna radi utvrđivanja stvarno postignutih financijskih rezultata koji su
temelj za obračun poreza, ostvarenog dobitka i donošenja odluka o isplati dividendi.
Evidentiranje i obračun stvarnih troškova u širem opsegu od onoga propisanog zakonom
je odraz internih potreba tvrtke. (Belak 1995, str. 159) Njihovo je značenje veliko pri
donošenju menadžerskih odluka jer stvarni troškovi ukazuju na stvarna ponašanja
troškova s obzirom na postojeće uvjete. Oni su temelj za planiranje, budžetiranje i
analizu svih vrsta troškova kao i temelj za kontrolu efikasnosti menadžmenta.
Planski troškovi su predviđeni troškovi za određeni vremenski period. Temelj su
dugoročnih, srednjoročnih i kratkoročnih planova. Kao osnova za utvrđivanje ovih
troškova najčešće služe stvarni troškovi iz proteklih razdoblja, te predviđanja o kretanju
troškova u periodu na koji se oni odnose. Kada se ne evidentiraju standardni troškovi u
poduzeću, planski troškovi pokazuju koliko će iznositi stvarni troškovi ako se ostvare
uvjeti na osnovi kojih su oni predviđeni. Razlike koje se javljaju između planskih i
stvarnih troškova tretiraju se kao odstupanje od normale, te su tako planski troškovi
mjerilo kontrole troškova. Oni mogu biti efikasno mjerilo trošenja samo ako su dobro
procijenjeni. Točnost u procjeni planskih troškova ovisi o mogućnostima predviđanja
uvjeta nastajanja troškova u razdoblju na koje se odnose.
Standardni troškovi, kao i planski, također su predviđeni i unaprijed utvrđeni troškovi,
ali standardni troškovi se utvrđuju prema naučnoj studiji, korištenjem metoda i
sredstava za mjerenje utroška sredstava i rada. (Markovski 1983, str. 27) Dakle to su
13
troškovi proračunani za realizaciju određenog učinka pod „normalnim“ uvjetima, tj.
uvjetima koji se prosječno pojavljuju. Oni predstavljaju najtočnije mjerilo postignute
ekonomičnosti, pokazuju koliko trebaju iznositi stvarni troškovi izravnog materijala,
izravnog rada te režijski troškovi u normalnim uvjetima poslovanja. Izravni standardni
troškovi po jedinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih normativa i standardnih
cijena. Neizravni standardni troškovi po jedinici učinka ustanovljavaju se tijekom
procesa budžetiranja a revidiraju se povremeno u slučaju značajnih promjena u
tehnologiji ili cijenama. (Belak 1995, str. 161)
2.2.7. Troškovi prema mogućnosti kontrole
Prema mogućnosti kontrole troškove dijelimo na :
· kontrolabilne i
· nekontrolabilne troškove.
Određeni odjeli u poduzeću svojim radom mogu utjecati na snižavanje ili povećavanje
određenih vrsta troškova, i takvi troškovi nazivaju se kontrolabilnim troškovima; dok
na druge vrste troškova oni ne mogu nikako utjecati i to su nekontrolabilni troškovi.
Kada se poduzeće promatra kao cjelina tada svi troškovi imaju kontrolabilni karakter,
jer uglavnom poduzeće svojim radom dugoročno može utjecati na sve vrste troškova.
Fiksni troškovi se smatraju nekontrolabilnim troškovima dok su varijabilni većinom
kontrolabilni. Ako se kontrola promatra sa aspekta pojedinačnog menadžera centra
odgovornosti tada i općenito kontrolabilni troškovi za određenog menadžera mogu biti
nekontrolabilni. Isto tako, za menadžera određenog centra odgovornosti čak i troškovi
nastali u njegovom centru mogu biti nekontrolabilni ukoliko o njima odlučuje
menadžment više razine. (Belak 1995, str. 161)
2.2.8. Troškovi prema kalkulativnom obuhvatu
Prema kalkulativnom obuhvatu troškove dijelimo na:
14
· apsorbirane,
· preapsorbirane i
· neapsorbirane troškove.
Ovakva podjela se javlja zbog razlika koje nastaju između planskih troškova i stvarnih
neizravnih troškova koji se utvrđuju i raspoređuju na kraju obračunskog razdoblja. Do
pojave podapsorpcije ili preapsorpcije troškova dolazi uglavnom zbog odstupanja od
planirane količine proizvodnje ili zbog odstupanja u cijenama neizravnih (indirektnih)
troškova.
Kad je svota stvarnih neizravnih troškova manja od kalkulativne svote, razlika se tretira
kao preapsorbirani režijski troškovi, tj. kao više naplaćeni režijski troškovi. Kad je svota
stvarnih neizravnih troškova veća od kalkulativne svote, ta se razlika tretira kao
podapsorbirana (neapsorbirana) režija, odnosno kao nenaplaćeni neizravni troškovi.
(Belak 1995, str. 162)
2.2.9. Troškovi prema svrsi donošenja posebnih menadžerskih odluka
Prema svrsi donošenja posebnih menadžerskih odluka, troškove dijelimo na: (Belak
1995, str. 164)
· Opravdane i neopravdane,
· Izbježive i neizbježive troškove,
· Oportunitetne troškove,
· Transakcijske troškove,
· Interne cijene u ulozi troška te
· Troškove konkurentnosti.
Ova podjela temelji se na različitim pogledima menadžera na troškove te je važna u
procesu donošenja menadžerskih odluka.
Podjela troškova na opravdane i neopravdane posljedica je definiranja odgovornosti
15
menadžera za prekoračenje troškova u odnosu na planirane ili standardne troškove.
Opravdani troškovi su svi troškovi predviđeni proračunom kao i svi troškovi iznad te
svote koji su nastali kao posljedica povećanja proizvodnje iznad planirane, ili kao
posljedica određenih okolnosti na koje menadžment nije mogao utjecati. Neopravdani
troškovi su oni koji su nastali kao posljedica pogrešnih poslovnih odluka ili propuštanja
potrebnih zahvata u svezi s prethodnom kontrolom troškova. (Belak 1995, str. 164)
Podjela troškova na izbježive i neizbježive temelji se na mogućnostima menadžera da
poduzmu aktivnosti s ciljem redukcije ili smanjenja troškova. Ovakva podjela posebno
dolazi do izražaja kada se u poduzeću pojave teškoće u održavanju likvidnosti i
solventnosti. Tada se pribjegava redukciji izbježivih troškova po prioritetnoj skali.
Izbježivi troškovi su svi troškovi koji prekoračuju minimalne troškove za održavanje
određenog opsega proizvodnje. Neizbježivi su oni minimalni troškovi potrebni za
održavanje određenog opsega proizvodnje uključujući i troškove koji nastaju zbog
nekih zakonskih propisa i neovisni su o opsegu proizvodnje. (Belak 1995, str. 164)
Oportunitetni troškovi su, kako je objašnjeno ranije, troškovi uporabe svih resursa,
bez obzira kakvog oni bili karaktera. Oni predstavljaju usporednu mjeru pokrića fiksnih
troškova i ostvarenja eventualnog dobitka nakon pokrića varijabilnih troškova u slučaju
alternativne mogućnosti zarade. (Belak 1995, str. 164)
Transakcijski troškovi su troškovi tržišne razmjene koji obuhvaćaju informacijske
troškove nalaženja poslovnih partnera, troškove pregovaranja i izrade ugovora, troškove
kontrole provedbe ugovora te troškove koji nastaju eventualnim raskidom ugovora.
Veličina ovih troškova ovisi o nekim značajkama subjekata koji sudjeluju u procesu
razmjene te značajkama tržišnog okruženja unutar kojega se proces odvija. (Belak 1995,
str. 165)
Interne cijene u ulozi troškova su specifični troškovi određenog centra odgovornosti
kojim ga se tereti za interno nabavljene inpute. Interne cijene su specifične po tome što
su istodobno interni prihodi i interni troškovi neke tvrtke, ali različitih podjedinica te
tvrtke. Smisao internih cijena u ulozi troška je u tome što određeni centar odgovornosti,
16
koji predstavlja internog kupca, kroz proces razmjene sa centrom odgovornosti od kojeg
kupuje input nastoji sniziti internu cijenu i na taj način sniziti i ukupne troškove cijelog
društva. (Belak 1995, str. 165)
Troškovi konkurentnosti su troškovi održavanja konkurentnog položaja poduzeća.
Osnovni primjeri ovih troškova su troškovi proizvodnje na temelju kojih se određuju
prodajna cijena, zatim troškovi nužni za održanje kvalitete i dizajna proizvoda na
konkurentnoj razini, troškovi reklame i propagande, troškovi povećanja uporabne
vrijednosti proizvoda ili usluge i slični troškovi. S redukcijom ovih troškova menadžeri
moraju postupati vrlo oprezno, jer njihova redukcija ili povećanje značajno utječe na
dobit poduzeća. Smanjenje troškova konkurentnosti ispod optimalne razine može
dovesti do pada konkurentne sposobnosti pa posljedično i do pada dobitaka. Isto tako, i
povećano angažiranje ovih troškova redovito izaziva reakcije konkurenata koji brane
svoje tržišne pozicije. (Belak 1995, str. 165)
2.3. Pravila upravljanja troškova
Troškovi su važni za razvoj svakog poduzeća. Da bi shvatili značajnost troškova te ih
mogli kontrolirati potrebno je raspolagati sa velikom količinom informacija o njima.
Upravljanje troškovima može se definirati kao postizanje menadžerskih ciljeva na
temelju optimalnog angažiranja troškova.
Šire definirano, upravljanje troškovima obuhvaća: (Crnković-Stumpf str. 1)
• predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova
• analize koje pokazuju ponašanje troškova ovisno o promjeni okolnosti u kojima su
nastali
• analizu uzroka odstupanja od predviđenih veličina
• zadržavanje troškova u prihvatljivim granicama
• osiguranje informacija menadžerima za izbor između alternativa u cilju postizanja
optimalnih ekonomskih rezultata.
17
Temeljni cilj upravljanja troškovima je postići što veću dugoročnu korist od ostvarenog
troška ili postići određeni menadžerski cilj uz što niže troškove bez dugoročnih
negativnih posljedica na rezultat poslovanja i konkurentsku poziciju poduzeća.
Ekonomska znanost i praksa dugo vremena bave se proučavanjem i primjenom
određenih metoda u upravljanju troškovima te nastojanjem da učinjeni troškovi donesu
maksimalne koristi. Kroz taj proces razvila su se i određena pravila i smjernice koje bi
pri tom trebalo uvažiti: (Jelić, 2010)
1) na dugi rok presudno je biti jeftiniji od konkurenata nudeći istu razinu
usluge/proizvoda ili nuditi više za istu cijenu
2) da bi mogli održavati konkurentnost svi troškovi moraju kontinuirano biti
osmišljeni, ali i kontinuirano se smanjivati
3) nužno je u svakom trenutku precizno pratiti stvarne troškove, prihode i profit za
svaki dio poslovanja
4) stvarne cijene i dobit za svaku uslugu/proizvod moraju biti uvijek poznati
(pogotovo vrijedi za odnose sa ključnim kupcima)
5) voditi računa o novčanom toku i izvorima likvidnosti
Praksa pokazuje da je čest izvor problema što odgovorne osobe u tvrtkama ne znaju
pravu strukturu troškova, kao ni razloge niti mjesto njihova nastajanja. Zato je vrlo
korisno što jasnije odrediti troškove po vrstama, proizvodima,ali i profitnim centrima.
Stalni napori u smanjivanju nepotrebnih troškova i povećanju proizvodnosti pružiti će
svakoj tvrtki komparativnu prednost na tržištu i mogućnost brzog prilagođavanja
tržišnim okolnostima, a to sve su preduvjeti uspješnog poslovanja. Krajnji cilj svakog
posla je maksimiziranje dobiti, a upravljanje troškovima i povećanje prihoda dva su
jednako važna alata koja su nam na raspolaganju.
18
3. TRGOVAČKI OBRT D & L
U ovom poglavlju govorimo o osnivanju trgovačkog obrta D & L i predmetu njegova
poslovanja te klasificiramo troškove po prirodnim troškovima.
3.1. Osnivanje i predmet poslovanja poduzeća
Trgovački obrt D&L, trgovina na veliko i malo povrćem i voćem – domaći Hrvatski
proizvodi, osnovan je 2000. godine sa sjedištem u Opatiji. U početku je obrt bio
registriran kao trgovina na malo i tranzit sa zaposlena dva djelatnika. Širenjem
poslovanja izvršena je doregistracija obrta sa djelatnošću trgovine na veliko te dolazi do
postepenog povećanja broja djelatnika u skladu sa obimom posla. Danas broji šest
stalno zaposlenih i po potrebi dvoje do troje sezonskih radnika.
Djelatnosti kojima se danas bavi Trgovački obrt D&L su:
· 47.11 - TRGOVINA NA MALO U NESPECIJALIZIRANIM
PRODAVAONICAMA PRETEŽNO HRANOM, PIĆIMA I DUHANSKIM
PROIZVODIMA
· 46.19 - POSREDOVANJE U TRGOVINI RAZNOVRSNIM PROIZVODIMA
· 96.09 - OSTALE OSOBNE USLUŽNE DJELATNOSTI, D. N.
· 46.90 - NESPECIJALIZIRANA TRGOVINA NA VELIKO
Njihova primarna djelatnost je trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima.
Prijevoz obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima, kamionom i kombijima. Od ulaska
Hrvatske u Europsku uniju posluju i na europskom tržištu.
3.2. Troškovi trgovačkog obrta D & L
U obrtu D & L troškovi se vode po prirodnim vrstama u okviru razreda 4. Troškovi su
podijeljeni u 6 skupina i to troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i
sitnog inventara, troškovi usluga, troškovi zaposlenih, troškovi amortizacije,
19
nematerijalni troškovi i troškovi financiranja. Kontni plan napravljen je u skladu sa
međunarodnim računovodstvenim standardima i prema definiranom računovodstvenom
planu RRIF-a (Revizija, računovodstvo i financije).
3.2.1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog
inventara
Sirovine i materijal su kratkotrajna imovina koja u proizvodnom procesu služe za
stvaranje proizvodnih dobara, za podmirenje osobnih i proizvodnih procesa dok su sitni
inventar razna pomagala za rad koja se koriste u proizvodnom procesu a vijek trajanja
im je do jedne godine i vrijednost manja od 3.500 kn.
U tablici 1. prikazana je struktura troškova uredskog materijala, radne odjeće i obuće,
trošak sitnog inventara, ambalaže i autoguma, trošak električne energije te goriva,
izražena u novcu.
Tablica 1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Uredski materijal 5.340,31 6.397,72 9.651,53 9.315,29 12.766,79
Radna odjeća i
obuća 612,88 1.028,45 3.031,95 6.073,90 1.440,20
Trošak sitnog
inventara, ambalaže
i auto guma
56.235,84 17.642,42 107.580,38 36.398,96 33.159,72
Trošak električne
energije 4.751,60 5.882,24 5.506,08 5.686,19 10.741,94
Gorivo 110.315,89 118.480,59 144.077,91 175.134,44 187.137,99
Ukupno 177.256,52 149.431,42 269.847,85 232.608,78 245.246,64
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
U cijelom promatranom razdoblju troškovi goriva, a nakon njega i trošak sitnog
inventara, ambalaže i autoguma, prevladavaju u strukturi troškova što je očekivano s
20
obzirom na djelatnost obrta. Za prijevoz robe obrt koristi svoja vozila što utječe na
visinu troška goriva i autoguma.
Graf 1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara
Izvor: Prema podacima iz Tablice 1.
Iz grafa 1. vidljivo je da svi troškovi imaju porast, osim troškova radne odjeće u 2013.
godini i troškova sitnog inventara, ambalaže i auto guma koji varira kroz promatrano
razdoblje.
Početkom suradnje sa trgovačkim lancem Plodine u 2011. godini utrošen je veliki iznos
za nabavu odgovarajuće ambalaže radi čega trošak sitnog inventara, ambalaže i auto
guma iznosi 107.580,38 kn što je više od 100% u odnosu na godine promatranog
razdoblja. Ukupni trošak također je veći nego u ostalim godinama promatranog
razdoblja.
U tablici 2. izraženi je pojedinačni udio troška u ukupnim troškovima sirovina i
materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara.
0,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
200.000,00
250.000,00
300.000,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Uredski materijal
Radna odjeća i obuća
Trošak sit.inv., amb. i auto
guma
Trošak el.energije
Gorivo
Ukupno
21
Tablica 2. Udio u ukupnim troškovima sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova
i sitnog inventara
Skraćeni naziv konta %
2009.
%
2010.
%
2011.
%
2012.
%
2013.
Uredski materijal 3,01 4,28 3,58 4,00 5,21
Radna odjeća i obuća 0,35 0,69 1,12 2,61 0,59
Trošak sitnog inventara, ambalaže i
auto guma 31,73 11,81 39,87 15,65 13,52
Trošak električne energije 2,68 3,94 2,04 2,44 4,38
Gorivo 62,24 79,29 53,39 75,29 76,31
Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: Prema podacima iz Tablice 1.
Najveći udio u troškovima u 2010. godini ima gorivo odnosno, 79,29%, iako se trošak u
odnosu na 2009. godinu povećao za samo 7,40% kada je udio samo 62% u troškovima.
Razlog tome je visoki trošak sitnog inventara, ambalaže i auto guma u 2009. radi kojeg
je smanjen udio drugih troškova u ukupnom trošku.
Graf 2. Udio u ukupnim troškovima sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i
sitnog inventara
Izvor: Prema podacima iz Tablice 2.
Kroz promatrano razdoblje manji udio odnosi se na trošak za uredski materijal,
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
% 2009. % 2010. % 2011. % 2012. % 2013.
Uredski materijal
Radna odjeća i obuća
Trošak sit.inv., amb. i auto
guma
Trošak el.energije
Gorivo
22
električnu energiju a najmanji na radnu odjeću i obuću.
U 2011. godini velik udio u troškovima ima trošak ambalaže početkom suradnje sa
trgovačkim lancem Plodine radi nabave odgovarajuće ambalaže. Sama ambalaža iznosi
50% od troškova sitnog inventara, ambalaže i autoguma čiji je udio u materijalnim
troškovima 39,87%.
Ostali troškovi iz tablice su obzirom na iznose beznačajni u ukupnim troškovima i ne
utječu na sliku poslovanja. Udio troška električne energije je od 2,04% 2011. do 4,38%
2013. godine te uredski materijal od 3,01% 2009. do 5,21% 2013.godine. Najmanji dio
čini trošak radne odjeće od 0,35% 2009. do 2,61% 2012.godine.
Podaci iz tablice 3. prikazuju kretanje troškova u odnosu na prethodne godine.
Tablica 3. Indeksi kretanja troškova sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i
sitnog inventara
Skraćeni naziv konta
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
Uredski materijal 119,80 150,86 96,52 137,05
Radna odjeća i obuća 167,81 294,81 200,33 23,71
Trošak sitnog inventara,
ambalaže i auto guma 31,37 609,78 33,83 91,10
Trošak električne
energije 123,79 93,61 103,27 188,91
Gorivo 107,40 121,60 121,56 106,85
Ukupno 84,30 180,58 86,20 105,43
Izvor: Prema podacima iz Tablice 1.
Na osnovu podataka iz tablice 3. u sljedećem grafu jasno se vidi da je najviši indeks
kretanja je u 2011. godini, 609,78, odnosno porast 509,78% i odnosi se upravo na
trošak ambalaže potrebne za poslovanje.
23
Graf 3. Indeksi kretanja troškova sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i
sitnog inventara
Izvor: Prema podacima iz Tablice 3.
U odnosu na 2009. godinu trošak sitnog inventara, ambalaže i auto guma pao je za
68,63%, zatim je porastao za 509,78%, nakon čega opet pada za 66,17% u odnosu na
2011. godinu te 8,9% u odnosu na 2012. godinu. Trošak goriva slijedi porast kroz cijelo
razdoblje na što utječe i porast cijene goriva na tržištu.
3.2.2. Troškovi usluga
U tablici 4. prikazana je struktura troškova usluga u trgovačkom obrtu D & L. U tablici
5. njihov udio u ukupnim troškovima te dinamika kretanja troškova usluga u tablici 6..
U Trgovačkom obrtu D & L u troškove usluga spadaju usluge servisiranja prometnih
sredstava sa rezervnim dijelovima, poštanske i telekomunikacijske usluge, troškovi
zakupnina, trošak intelektualnih usluga i troškovi promidžbe.
0,00
100,00
200,00
300,00
400,00
500,00
600,00
700,00
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
Uredski materijal
Radna odjeća i obuća
Trošak sit.inv., amb. i auto
guma
Trošak el.energije
Gorivo
Ukupno
24
Tablica 4. Troškovi usluga
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Usluge servisiranja
prometnih sredstava
sa rezervnim
dijelovima
54.234,48 41.860,51 41.465,33 32.546,67 54.813,26
Poštanske i
telekomunikacijske
usluge
18.558,66 18.363,72 15.863,10 15.607,61 10.780,95
Troškovi zakupnina 103.332,49 80.493,64 84.318,75 72.909,26 91.425,91
Trošak
intelektualnih usluga 16.340,40 14.978,70 17.390,16 24.306,71 32.555,96
Troškovi
promidžbenog
materijala
112,00 155,86 0,00 600,00 0,00
Ukupno 192.578,03 155.852,43 159.037,34 145.970,25 189.576,08
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 9010, 2011, 2012, 2013
Iznosi ukupnih troškova u periodu od 2009. do 2013. godine prvo sa 192.578,03 kn
prvo padaju na 155.852,43 kn, tada rastu na 159.037,34 kn, zatim opet padaju na
145.970,25 kn te opet naglo rastu na 189.576,08 kn. Troškovi poštanskih i
telekomunikacijskih usluga konstantno su u padu za razliku od ostalih troškova u
gornjoj tablici kji slijede trend padanja i rasta iznosa ukupnih troškova.
U sljedećoj tablici prikazani su pojedinačni udjeli u ukupnim troškovima usluga.
Najveći udio, čak 50% otpada na troškove zakupnina iako udio u ukupnim troškovima
radi povećanja ostalih troškova pada. Otprilike 20-28% čine usluge servisa prometnih
sredstava i rezervnih dijelova, a stalan porast u ukupnom trošku ostvaruje trošak
intelektualnih usluga, od 8,5% 2009. do 17,17% 2013.godine.
25
Tablica 5. Udio u troškovima usluga
Skraćeni naziv konta %
2009.
%
2010.
%
2011.
%
2012.
%
2013.
Usluge servisiranja prometnih
sredstava sa rezervnim
dijelovima
28,16 26,86 26,07 22,30 28,91
Poštanske i telekomunikacijske
usluge 9,64 11,78 9,97 10,69 5,69
Troškovi zakupnina 53,66 51,65 53,02 49,95 48,23
Trošak intelektualnih usluga 8,49 9,61 10,93 16,65 17,17
Troškovi promidžbenog
materijala 0,06 0,10 0,00 0,41 0,00
Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: Prema podacima iz Tablice 4.
Troškovi intelektualnih usluga u prosjeku rastu kako u iznosu tako i u udjelima. Najveći
porast desio se u 2013. godini kada je radi anonimne neutemeljene prijave konkurencije
poreznoj službi bilo potrebno angažirati odvjetnički ured te platiti sudske troškove.
Graf 4. Udio u troškovima usluga
Izvor: Prema podacima iz Tablice 5.
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
% 2009. % 2010. % 2011. % 2012. % 2013.
Usluge servisiranja prometnih
sredstava sa rezervnim
dijelovima Poštanske i telekomunikacijske
usluge
Troškovi zakupnina
Trošak intelektualnih usluga
Troškovi promidžbenog
materijala
26
Na poštanske i telefonske usluge otpada 5,69% 2013. do 11,78% 2010. godine. Iznos
troška iz godine u godinu pada radi sve povoljnijih ponuda na tržištu
telekomunikacijskih operatera. Zanemarivi iznosi odnose se na trošak promotivnog
materijala.
Tablica 6. Indeksi kretanja troškova usluga
Skraćeni naziv konta
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
Usluge servisiranja prometnih
sredstava sa rezervnim
dijelovima
77,18 99,06 78,49 168,41
Poštanske i telekomunikacijske
usluge 98,95 86,38 98,39 69,07
Troškovi zakupnina 77,90 104,75 86,47 125,40
Trošak intelektualnih usluga 91,67 116,10 139,77 133,94
Troškovi promidžbenog
materijala 139,16 - - -
Ukupno 80,93 102,04 91,78 129,87
Izvor: Prema podacima iz Tablice 4.
U prethodnoj tablici iskazani su indeksi kretanja troškova usluga. Troškovi usluga
servisiranja prometnih sredstava sa rezervnim dijelovima u odnosu na prethodne godine
padaju te 2013. godine naglo rastu za 68,41% u odnosu na 2012. godinu. Razlog tomu
je trošak popravka vozila radi prometne nesreće.
Troškovi poštanskih i telekomunikacijskih usluga također su u padu. Trošak
intelektualnih usluga raste od 16 do 33% u odnosu na prethodne godine.
27
3.2.3. Troškovi zaposlenih
Troškovi zaposlenih sastoje se od redovitih mjesečnih plaća zaposlenim djelatnicima te
ostalih doprinosa koji se izdvajaju i to doprinosi iz plaća, doprinosi na plaću za
zdravstveno osiguranje, doprinosi na plaću za zapošljavanje i doprinosi na plaću za
ozljede na radu.
Tablica 7. Troškovi zaposlenih
Skraćeni naziv
konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukalkulirane neto
plaće 197.000,31 207.635,06 185.588,77 196.173,99 231.960,85
Doprinosi iz plaća 61.938,69 64.766,64 57.461,88 49.719,21 60.178,15
Doprinosi na plaću 42.863,56 45.121,75 40.073,37 36.766,44 42.639,82
Ukupno 301.802,56 317.523,45 283.124,02 282.659,64 334.778,82
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Plaća je cijena rada zaposlenih osoba. Bruto plaća određuje se ugovorom o radu između
poslodavca i zaposlenih djelatnika čime se obvezuju poštovati uvjete potpisane
ugovorom. U 2011. i 2012. godini ukupni troškovi plaće niži su nego ostalih godina radi
manjeg broja djelatnika koji se opet povećava u 2013. godini.
Tablica 8. Udio u troškovima zaposlenih
Skraćeni naziv konta % 2009. % 2010. % 2011. % 2012. % 2013.
Ukalkulirane neto plaće 65,27 65,39 65,55 69,40 69,29
Doprinosi iz plaća 20,52 20,40 20,30 17,59 17,98
Doprinosi na plaću 14,20 14,21 14,15 13,01 12,74
Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: Prema podacima iz Tablice 7.
Najveći udio u troškovima zaposlenih zauzimaju neto plaće i to 65 do 69% od ukupnih
28
troškova. U 2012. g. udio se povećava radi smanjenja doprinosa za zdravstveno
osiguranje sa 15% na 13%.
Tablica 9. Indeksi kretanja troškova zaposlenih
Skraćeni naziv
konta
Indeksi
kretanja 2010.
Indeksi
kretanja 2011.
Indeksi
kretanja 2012.
Indeksi
kretanja 2013.
Ukalkulirane neto
plaće 105,40 89,38 105,70 118,24
Doprinosi iz plaća 104,57 88,72 86,53 121,04
Doprinosi na
plaću 105,27 88,81 91,75 115,97
Ukupno 105,21 89,17 99,84 118,44
Izvor: Prema podacima iz Tablice 7.
Trošak plaće je 2010. godine u odnosu na 2009. narastao za 5,21%, a 2011. u odnosu na
2010. godinu smanjio se za 10,83%, 2012. godine se također smanjio za manje od 0,5%
da bi u 2013. godini narastao za 18,44%.
Mjesečni prosječni trošak po zaposlenom računa se dijeljenjem prosječnih godišnjih
troškova zaposlenih na 12 mjeseci i na prosječni broj zaposlenih u godini. U 2009.
godini radnici su imali najniže plaće u promatranom periodu.
Tablica 10. Mjesečni prosječni trošak po zaposlenom
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Broj zaposlenih 6 6 5 5 6
Ukalkulirane neto plaće 2.736,12 2.883,82 3.093,15 3.269,57 3.221,68
Doprinosi iz plaća 860,26 899,54 957,70 828,65 835,81
Doprinosi na plaću 595,33 626,69 667,89 612,77 592,22
Ukupno 4.191,70 4.410,05 4.718,73 4.710,99 4.649,71
Izvor: Prema podacima iz Tablice 7.
29
Indeksi kretanja mjesečnog prosječnog troška po zaposlenom ne slijede trend kretanja
ukupnih godišnjih troškova zaposlenih upravo iz razloga što je različit broj zaposlenih
osoba po godinama.
Zaposlenicima je u svim godinama promatranog perioda isplaćivana minimalna
zakonska bruto plaća koja je u prvoj polovici 2009. godine iznosila je 2.747,00 kn, u
drugoj polovici 2009. pa sve do 01.06.2013. godine 2.814,00 kn te je od 1.06.2013. do
kraja 2013. iznosila 2.984,78 kn.
Obrtnici, obveznici poreza na dobit, imaju pravo sebi isplatiti poduzetničku plaću.
Vlasnik obrta iskoristio je svoje zakonsko prave te je sebi isplaćivao plaću u visini
minimalne poduzetničke plaće koja se utvrđuje svake godine. Poduzetnik-obrtnik sam
obračunava i uplaćuje propisane doprinose i poreze. Tako je propisana poduzetnička
plaća u 2009. godini iznosila 8.206,00 kn, u 2010. godini 8.487,60 kn, u 2011. godini
8.422,70 kn, u 2012. godini 8.531,60 kn, u 2013. godini 8.653,70 kn. Njegova plaća
utječe na visinu prosječne mjesečne plaće svih radnika.
Tablica 11. Indeksi kretanja mjesečnog prosječnog troška po zaposlenom
Skraćeni naziv
konta
Indeksi
kretanja 2010.
Indeksi
kretanja 2011.
Indeksi
kretanja 2012.
Indeksi
kretanja 2013.
Ukalkulirane neto
plaće 105,40 107,26 105,70 98,54
Doprinosi iz plaća 104,57 106,47 86,53 100,86
Doprinosi na
plaću 105,27 106,57 91,75 96,65
Ukupno 105,21 107,00 99,84 98,70
Izvor: Prema podacima iz Tablice 10.
Mjesečni trošak po zaposlenom u 2010 godini raste za 5,21%, 2011. godine 7% te u
2012. i 2013. godini pada za 0,16% i 1,30%. Nešto različit, ali vrlo sličan indeks
kretanja imaju i pojedinačni troškovi tj. ukalkulirane neto plaće, doprinosi iz plaće i
doprinosi na plaću.
30
3.2.4. Troškovi amortizacije
Amortizacija se obračunava godišnje. To je postupno umanjivanje vrijednosti imovine
prema postupku predviđenom zakonom. Najraširenija je linearna amortizacija koja se
koristi u obrtu D & L, a prema kojoj je iznos godišnje amortizacije uvijek jednak.
Iako je zakonski moguće udvostručiti amortizacijsku stopu i na taj način, zbog većeg
troška, amortizacijom umanjiti poreznu osnovicu pa sami time platiti manje poreza na
dobit, trgovački obrt D & L koristi linearnu stopu amortizacije jer će tako u većem broju
sljedećih godina umanjivati porezne osnovice.
Sljedeća tablica prikazuje troškove amortizacije i indeks kretanja kroz godine.
Tablica 12. Troškovi amortizacije
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Amortizacija opreme 91.801,28 76.194,25 61.017,43 64.788,01 85.933,24
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Kako se vrijednost imovine umanjuje tako je i osnovica za amortizaciju sve manja a s
njom i iznos troška amortizacije. U obrtu D & L vrijednost dugotrajne imovine
umanjuje se od 2009. do 2012. godine te se i iznos amortizacije smanjuje u tom
vremenu.
Tablica 13. Indeksi kretanja troškova amortizacije
Skraćeni naziv
konta
Indeksi
kretanja 2010.
Indeksi
kretanja 2011.
Indeksi
kretanja 2012.
Indeksi
kretanja 2013.
Amortizacija
opreme 83,00 80,08 106,18 132,64
Izvor: Prema podacima iz Tablice 12.
31
Budući da su 2012. godine nabavljena neka nova dugotrajna imovina iznos amortizacije
je 2013. godine rapidno porasla za 32% u odnosu na 2012. godinu.
3.2.5. Nematerijalni troškovi – ostali
Tablica 14. prikazuje naknade troškova radnika i ostala prava radnika koja spadaju u
nematerijalne troškove. Sastoji se od troškova prijevoza radnika, dnevnica i troškova
službenog puta, božićnica i darova djeci do 15. godine života te troškovi zdravstvenih
pregleda.
Tablica 14. Naknade troškova radnika i ostala prava radnika
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Troškovi prijevoza
zaposlenicima 30.672,00 42.785,98 34.080,00 35.211,00 38.614,00
Dnevnice i troškovi
službenog puta 22.480,00 22.955,00 22.100,00 23.885,00 24.905,00
Božićnice i darovi djeci
do 15 godina 15.000,00 0,00 8.000,00 8.000,00 0,00
Trošak zdravstvenih
pregleda zaposlenih 1.317,00 1.230,00 1.074,00 957,00 942,00
Ukupno 69.469,00 66.970,98 65.254,00 68.053,00 64.461,00
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Iznos troškova prijevoza zaposlenicima ovisi o broju radnika zaposlenih u obrtu i
zauzima najveći udio u ukupnim troškovima. Odnosi se na troškove prijevoza radnika
na posao i s posla. To su izdaci u visini cijene mjesečne pokazne karte koji se nisu bitno
mijenjali u promatranom periodu. Oni čine od 44,15% u 2009. godini do 63,89% u
2010. godini ukupnih prikazanih troškova ovisno i o udaljenosti s kojih putuju. U 2010.
godini troškovi prijevoza zaposlenicima rastu za 39,50%. U 2011. godini u odnosu na
prethodnu troškovi prijevoza zaposlenicima padaju za 20,35% te zatim opet rastu do
kraja promatranog razdoblja.
32
Tablica 15. Udjeli naknada troškova radnika i ostala prava radnika
Skraćeni naziv konta %
2009.
%
2010.
%
2011.
%
2012.
%
2013.
Troškovi prijevoza
zaposlenicima 44,15 63,89 52,23 51,74 59,90
Dnevnice i troškovi
službenog puta 32,36 34,28 33,87 35,10 38,64
Božićnice i darovi djeci
do 15 godina 21,59 0,00 12,26 11,76 0,00
Trošak zdravstvenih
pregleda zaposlenih 1,90 1,84 1,65 1,41 1,46
Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: Prema podacima iz Tablice 14.
Tablica 16. Indeksi kretanja naknada troškova radnika i ostala prava radnika
Skraćeni naziv konta
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
Troškovi prijevoza
zaposlenicima 139,50 79,65 103,32 109,66
Dnevnice i troškovi
službenog puta 102,11 96,28 108,08 104,27
Božićnice i darovi djeci
do 15 godina 0,00 - 100,00 0,00
Trošak zdravstvenih
pregleda zaposlenih 93,39 87,32 89,11 98,43
Ukupno 96,40 97,44 104,29 94,72
Izvor: Prema podacima iz Tablice 14.
Dnevnice i putni troškovi ustalili su se na 32 do 35% s iznimkom u 2013. godini kad je
ljeti bio učestali prijevoz prometa trajektom na Rab. Tada je udio troškova porastao na
33
38%. Ovi troškovi prate trend povećavanja i smanjivanja troškova prijevoza
zaposlenicima. Tako u svim godinama u odnosu na prethodne rastu, osim u 2011.
godini kada se smanjuju.
Poslodavac je u 2009. godini isplatio zakonski maksimum božićnica i darova. U 2011. i
2012. godini pola iznosa, dok je u 2010. i 2013. godini uskratio isplatu tih nagrada. Iako
ovi troškovi ne zauzimaju većinski dio u ukupnim troškovima uvelike utječi na njih, kao
i trošak zdravstvenih pregleda koji izgleda zanemarivo s obzirom da njegov udio iznosi
od 1,4 do 1,9 % u troškovima i konstantno se smanjuje u odnosu na prethodne godine.
S obzirom da troškovi prijevoza zaposlenicima te dnevnice i troškovi službenog imaju
tendenciju rasta a ukupni nematerijalni troškovi tendenciju pada možemo zaključiti da
na njih uvelike utječu upravo troškovi za božićnice i darove djeci do 15 godina te trošak
zdravstvenih pregleda zaposlenih.
Sljedeće tablice prikazuje ostale nematerijalne troškove i njihove udjele. Pod ostali
nematerijalni troškovi mislimo na: premije za osiguranja vozila, troškove registracije
vozila, troškove autoputa, tunela parkiranja i slično, naknade za usluge banke, darivanja,
doprinose turističkoj zajednici i doprinose obrtničkoj komori i naknade šumama,
članarine, novčane kazne za prekršaje, vrijednost usklađivanja potraživanja od kupaca,
porez na tvrtku i motorna vozila te ostale troškove poslovanja.
34
Tablica 17. Ostali nematerijalni troškovi
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Premija osiguranja 16.896,91 19.251,43 12.060,43 11.521,58 18.335,95
Troškovi registracije
vozila 7.692,19 8.503,63 8.979,26 8.430,90 9.865,54
Trošak autoputa, tunela
parkiranja i slično 33.411,42 31.795,16 41.773,90 43.889,00 69.925,84
Naknade za usluge
banke 6.594,51 6.934,69 6.542,82 6.189,23 9.438,49
Darivanja 0,00 0,00 1.285,00 650,00 2.150,00
Doprinosi turističkoj
zajednici i doprinos
obrtničkoj komori i
naknade šumama,
članarine
2.541,14 2.604,60 2.012,04 3.003,39 4.143,97
Novčane kazne za
prekršaje 2.100,00 0,00 0,00 700,00 0,00
Vrijednost usklađivanja
potraživanja od kupaca 0,00 0,00 75.532,19 0,00 0,00
Porez na tvrtku i
motorna vozila 1.853,15 1.900,00 1.927,29 1.900,00 2.000,00
Ostali troškovi
poslovanja 2.247,64 7.139,20 2.906,58 4.003,00 17.038,87
Ukupno 73.336,96 78.128,71 153.019,51 80.287,10 132.898,66
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Među ovim troškovima možemo izdvojiti troškove autoputa, tunela i parkiranja koji
iznose od 45 do 55% udjela u troškovima. U 2013 godini trošak autoputa, tunela
parkiranja i slično povećao se za 59,32 % iz razloga što se u ljetnim mjesecima često
koristio prijevoz trajektom u svrhu dostave robe na otoke.
35
Tablica 18.Udjeli ostalih nematerijalnih troškova
Skraćeni naziv konta %
2009.
%
2010.
%
2011.
%
2012.
%
2013.
Premija osiguranja 23,04 24,64 7,88 14,35 13,80
Troškovi registracije vozila 10,49 10,88 5,87 10,50 7,42
Trošak autoputa, tunela
parkiranja i slično 45,56 40,70 27,30 54,67 52,62
Naknade za usluge banke 8,99 8,88 4,28 7,71 7,10
Darivanja 0,00 0,00 0,84 0,81 1,62
Doprinosi turističkoj zajednici
i doprinos obrtničkoj komori i
naknade šumama, članarine
3,47 3,33 1,31 3,74 3,12
Novčane kazne za prekršaje 2,86 0,00 0,00 0,87 0,00
Vrijednost usklađivanja
potraživanja od kupaca 0,00 0,00 49,36 0,00 0,00
Porez na tvrtku i motorna
vozila 2,53 2,43 1,26 2,37 1,50
Ostali troškovi poslovanja 3,06 9,14 1,90 4,99 12,82
Ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Izvor: Prema podacima iz Tablice 17.
Značajan udio čine i troškovi osiguranja i registracije prometnih vozila što je i
očekivano jer obrt obavlja sav prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvima. Troškovi
premije osiguranja i registracije vozila ovise o broju vozila, vrsti vozila i njihovom
karakteristikama te potrebama za dodatnim vrstama osiguranja vezanim za djelatnost
obrta kao što su osiguranje prijevozničke odgovornosti, robe u prijevozu... Nakon
troškova autoputa, tunela parkiranja i slično ovi troškovi zauzimaju nešto veći udio u
ukupnim troškovima od ostalih.
U ovoj tablici moramo spomenuti i trošak otpisa vrijednosno usklađenih ali nenaplativih
potraživanja u 2011. godini koja su se morala prethodno i utužiti. Porez na tvrtku i
motorna vozila te slični porezi koji ne ovise o dobitku su neznatno promjenjivi kroz
36
promatrane godine te učestvuju od 1,5 do 2,5% u ukupnim troškovima.
3.2.6. Troškovi financiranja
Iduće tablice prikazuju troškove financiranja i udjele kamata u odnosu na ukupnu
kamatu te indeks kretanja kamata.
Tablica 19. Troškovi financiranja
Skraćeni naziv konta 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Kamate 13.342,81 10.348,94 6.739,29 3.632,88 293,87
Izvor: Bruto bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Troškovi financiranja nastaju kao rezultat financijskih aktivnosti, odnosno pribavljanja,
korištenja i vraćanja financijskih sredstava. Tu spadaju: kamate, tečajne razlike,
smanjenje vrijednosti dugoročnih i kratkoročnih financijskih ulaganja i pokrivanje
negativnog salda revalorizacijskih zaliha.
Tablica 20. Indeksi kretanja troškovi financiranja i udjeli u ukupnim troškovima
financiranja
Skraćeni
naziv
konta
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
%
2009.
%
2010.
%
2011.
%
2012.
%
2013.
Kamate 77,56 65,12 53,91 8,09 38 29 19 10 0,80
Izvor: Prema podacima iz Tablice 19.
U 2008. godini trgovački obrt D & L nabavio je kombi FIAT DUCATO na Ugovor o
financijskom leasingu. Kamate u 2009. godini iznose 38%, u 2010. godini 29%, u 2011.
godini 19%, u 2012.godini 10%, te u 2013.godini, kada je leasing otplaćen, samo 0,8%
ukupnih troškova financiranja.
37
4. ANALIZA POSLOVANJA TRGOVAČKOG OBRTA D & L
U prvom dijelu ovog poglavlja analiziramo prihode, rashode i financijski rezultat
trgovačkog obrta D & L. U drugom dijelu izračunavamo financijske pokazatelje
poslovanja.
4.1. Analiza prihoda, rashoda i financijskog rezultata
Kako bi smo pokazali financijski rezultat trgovačkog obrta D & L moramo izvršiti
usporedbu prihoda i rashoda u promatranim godinama.
Financijski rezultat, pozitivan ili negativan, najznačajniji je segment poslovanja
poduzeća i predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda odnosno troškova
koje poduzeće ostvari u određenom razdoblju, a cilj svakog poduzeća je ostvariti
pozitivan poslovni rezultat. Budući da financijski rezultat nastaje kao razlika prihoda i
rashoda bitni su svi čimbenici koji utječu na veličinu i dinamiku kretanja istih.
Obzirom na primarnu djelatnost obrta najveći izvor prihoda odnosi se na poslovni
prihod i to prihod od prodaje robe na veliko, čak 80 do 90% ukupnog poslovnog
prihoda. Zatim na prihod od prodaje robe na malo, ostalih 10 do 20%. Ukupan poslovni
prihod konstantno raste kroz promatrano razdoblje, osim u 2012. godini kada pada kao i
prihod od prodaje robe na veliko. U 2013. godini radi proširenja poslovanja i na zemlje
EU pojavljuje se i prihod od prodaje dobara u EU koji zauzima 1,9% ukupnih poslovnih
prihoda. U narednim godinama očekuje se i porast tog prihoda kao i udjela u ukupnim
poslovnim prihodima. Iznosi financijskih i ostalih prihoda, gledajući iznose u odnosu na
poslovne prihode, su zanemarivi.
38
Tablica 21. Struktura i dinamika prihoda, rashoda i financijskog rezultata
Skraćeni naziv konta
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Prihod od
prodaje robe
na veliko 2.285.085,38 2.868.813,96 3.501.538,53 3.032.751,83 4.145.643,00
Prihod od
prodaje robe
na malo 616.400,76 408.123,29 409.179,04 331.274,06 332.344,19
Prihod od
prodaje
dobara u EU 0,00 0,00 0,00 0,00 86.885,60
POSLOVNI
PRIHODI 2.901.486,14 3.276.937,25 3.910.717,57 3.364.025,89 4.564.872,79
FINANCIJSK
I PRIHODI 1.284,36 161,07 3.795,81 658,40 326,18
OSTALI
PRIHODI 0,00 0,00 7.133,79 5.500,36 9.095,44
UKUPNI
PRIHODI 2.902.770,50 3.277.098,32 3.921.647,17 3.370.184,65 4.574.294,41
POSLOVNI
RASHODI 3.095.883,98 3.080.621,36 3.645.501,29 3.345.853,14 4.578.715,21
FINANCIJSK
I RASHODI 13.342,81 10.348,94 6.739,29 3.632,88 293,87
OSTALI
RASHODI 1.183,00 18,32 0,00 25,59 0,00
UKUPNI
RASHODI 3.110.409,79 3.090.988,62 3.652.240,58 3.349.511,61 4.579.009,08
DOBIT
PRIJE
OPOREZIV
ANJA
-207.639,29 186.109,70 269.406,59 20.673,04 -4.714,67
Izvor: Račun dobiti i gubitaka trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Kako su poslovni prihodi najveći tako i poslovni rashodi imaju najveći udio u ukupnim
rashodima, preko 99% kroz sve promatrane godine, i imaju tedenciju rasta udjela u
ukupnim rashodima iz godine u godinu. Udjeli financijskih rashoda se smanjuju, a ostali
iznose manje od 0,04%.
39
U 2009. godini došlo do promjene metode utvrđivanja porezne osnovice. Naime,
trgovački obrt D & L u 2008. godini ostvario je promet veći od 2 miliona kuna bez
PDV-a i prema Zakonu o porezu na dobit morao je prijeći iz obveznika poreza na
dohodak u obveznika na porez na dobit. U vođenju poslovnih knjiga također je došlo do
promjena te se prema propisima o računovodstvu za poduzetnike počelo primjenjivati
dvojno knjigovodstvo. U 2009. godini sastavlja se početna bilancu te na kraju te godine
izvršava korekcija dobiti/gubitka na osnovu koje je gubitak 83.000 kn a ne 207.000
kako je vidljivo u tablici.
Tablica 22. Korigirani gubitak
OSTVARENI GUBITAK -207.639,29
STAVKE POVEĆANJA DOBITKA
1. Potraživanja od kupaca umanjena za PDV 230906,06-41.638,83 189.267,23
2. Zalihe robe 7.554,11
UKUPNO STAVKE POVEĆANJA 196.821,34
STAVKE SMANJENJA DOBITKA
1. Obveze prema dobavljačima
- 70% troškova osobnih automobila i drugih sredstava za osobni
prijevoz bez PDV-a i 30% vlastite potrošnje 595,00 x 0,7%-75,10 341,40
ostale obveze prema dobavljačima smanjenje za PDV 52.692,95
2. Obveze za plaće i doprinose 19.333,64
UKUPNO STAVKE SMANJENJA 72.367,99
KORIGIRANI GUBITAK U 2009. -83.185,94
U 2010. godini obrt ostvaruje veliku dobit u odnosu na ostale godine, a 2011. godini još
za 44% veću. Ta kulminacija vezana je za poslovni odnos sa Plodinama. Međutim,
trgovački lanac iskorištava svoj monopolistički položaj te zahtjeva 6% godišnje zarade
obrta i financiranje svojih vlastitih projekata kao uvjet poslovanja. Ne želeći pristati na
takve ucjene poslovni odnos prestaje te se obrt okreće poslovanju sa manjim ali
sigurnijim poslovnim partnerima.
U 2012. godini promet u odnosu na 2011. pada za 14% a dobit za čak 92%. Iako je
40
2013. godini prihod porastao za 35,73%, zbog velikog porasta rashoda od 36,71 %
dobit nije slijedila taj niz već je godina završila sa gubitkom.
Graf 5. Dobit prije oporezivanja
Izvor: Prema podacima iz Tablice 21. i Tablice 22.
Analizirajući poduzeće zaključujemo da je najlošije poslovalo u 2009. godini bez obzira
na korigirani dobitak. Najbolje poslovanje i najveća dobit bila je u 2011. godini što
potkrepljuje činjenica da je ostvaren najbolji financijski rezultat. u odnosu na prethodnu
godinu ukupni prihodi su povećani za 19,67%, a dobit za 44,76% bez obzira na
povećanje ukupnih rashoda za 18,16% u odnosu na 2010. godinu.
Prihod od prodaje čine 100% poslovnih prihoda, a poslovni rashodi u strukturi ukupnih
rashoda sudjeluju sa 100%.
4.2. Financijski pokazatelji poslovanja
Pokazatelji uspješnosti poslovanja mogu dati dobar pregled poslovanja poduzeća i
naglasiti njegove slabosti i snage. Obično se promatraju kao nositelji informacija
potrebnih za upravljanje poslovanja i razvojem poduzeća. Izračunavaju se na način da
se jedna ekonomska veličina stavlja u odnos sa drugom ekonomskom veličinom.
-100.000,00
-50.000,00
0,00
50.000,00
100.000,00
150.000,00
200.000,00
250.000,00
300.000,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA
41
Uspješnost poslovanja ocjenjuje se na osnovu pokazatelja ekonomičnosti, rentabilnosti,
likvidnosti, financijske slabosti i zaduženosti.
4.2.1. Ekonomičnost
Najčešći pokazatelji su ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost poslovnih
aktivnosti, ekonomičnost financiranja, ekonomičnost izvanrednih aktivnosti.
U sljedećoj tablici analizirati ćemo ekonomičnost ukupnog poslovanja i ekonomičnost
poslovanja prodaje za period poslovanja od 2009. do 2013. godine.
Tablica 23. Pokazatelji ekonomičnosti
FORMULA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Ekonomičnost ukupnog
poslovanja
ukupni prihodi/ ukupni
rashodi 0,93 1,06 1,07 1,01 1,00
Ekonomičnost poslovanja prodaje
prihod poslovne aktivnosti/
rashodi poslovne aktivnosti 1,32 1,47 1,48 1,37 1,29
Izvor: Račun dobiti i gubitaka trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Tablica 24. Indeksi kretanja pokazatelja ekonomičnosti
Indeksi
kretanja
2010.
Indeksi
kretanja
2011.
Indeksi
kretanja
2012.
Indeksi
kretanja
2013.
Ekonomičnost ukupnog poslovanja
113,60 101,28 93,71 99,28
Ekonomičnost poslovanja prodaje
110,59 100,76 92,55 94,76
Izvor: Prema podacima iz Tablice 23.
Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda. Pokazuju koliko se prihoda
ostvari po jedinici rashoda. Ako je vrijednost pokazatelja manja od 1, to znači da
poduzeće ostvaruju gubitak.
Iz tablice je vidljivo da trgovački obrt D & L za jednu kunu troškova u ukupnom
poslovanju u 2009. godini ostvaruje gubitak od 0,07 kn, ostalih godina ostvaruje
42
prihode u iznosu od 1,01 do 1,07. U 2013. godini posluje granično ekonomično tj.
rashodi su jednaki prihodima. Kod ekonomičnosti poslovanja pokazatelji nam govore da
poduzeće posluje ekonomično kroz sve godine koje analiziramo.
Indeksi kretanja kod oba pokazatelja kazuju da ekonomičnost raste u 2010. godini u
odnosu na 2009. za 13,6 odnosno 10,59%, zatim 2011. godine ostvaruje puno manji
rast, 1,28 odnosno 0,76%, da bi 2012. i 2013. godine ekonomičnost padala.
4.2.2. Zaduženost
Najčešći pokazatelji zaduženosti su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog
financiranja, odnos duga i glavnice, stupanj pokrića.
Pokazatelji zaduženosti pokazuju strukturu kapitala i putove kojima poduzeće financira
svoju imovinu. Određuju stupanj korištenja financijskih sredstava za koja se firma
zadužila. Pokazatelj zaduženosti uspoređuje ukupne obveze (dugovanje) sa ukupnom
imovinom, pokazuje do koje mjere poduzeće koristi zaduživanje kao oblik financiranja
tj. do koje se granice poduzeće financira iz tuđih izvora odnosno koliki je postotak
imovine nabavljan zaduživanjem. Ona ne mora biti ukoliko je stupanj zaduženosti pod
kontrolom, a posuđena sredstva se koriste na pravi način. Može rezultirati porastom
povrata na investirano.
Tablica 25. Pokazatelji zaduženosti
FORMULA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent
zaduženosti ukupne obveze/
ukupna imovina 0,74 0,59 0,35 0,44 0,41
Izvor: Bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Tablica 26. Indeksi kretanja pokazatelja zaduženosti
Indeksi
kretanja 2010.
Indeksi
kretanja 2011.
Indeksi
kretanja 2012.
Indeksi
kretanja 2013.
Koeficijent
zaduženosti 79,46 60,13 123,39 94,71
Izvor: Prema podacima iz Tablice 25.
43
Vidljivo je da je u trgovačkom obrtu D & L koeficijent zaduženosti manji u posljednjim
godinama iz razloga što se zaduženje kod leasing kuće postepeno otplaćuje, zadnja
otplata je u 2013. godini.
Što je veći odnos duga i imovine, veći je financijski rizik (rizik da neće biti u
mogućnosti vratiti dug), a što je manji, niži je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost
koeficijenta zaduženosti trebala biti 0,5 ili manja. U obrtu zaduženost je jedino u 2009. i
2010. godini veća od granice.
4.2.3. Likvidnost
Najčešći pokazatelji likvidnosti su koeficijent tekuće likvidnosti, koeficijent ubrzane
likvidnosti, koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent financijske stabilnosti, neto
obrtni kapital.
Pokazatelj likvidnosti pokazuju sposobnost poduzeća da u svakom trenutku podmiri
svoje dospjele kratkoročne obveze tj. svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da
se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza. Poduzeća u svom
poslovanju teže ka očuvanju likvidnosti odnosno sposobnosti da pravovremeno
podmiruju svoje obveze. Uspoređuju kratkoročne obveze s kratkoročnim izvorima
dostupnima za podmirivanje kratkoročnih obveza.
U tablici je vidljivo da trgovački obrt D & L ima koeficijent tekuće likvidnosti veći od
1,5 što govori da ima dovoljno kratkotrajne imovine za podmirenje svojih obveza, osim
u 2009. godini kada je on 1,12. U razdoblju od 2009. do 2010. on raste u odnosu na
prethodne godine, zatim u 2012. godini u odnosu na 2011. pada za 28,97% te opet u
2013. u odnosu na prethodnu godinu raste 5,14%.
Koeficijent tekuće likvidnosti mjeri sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne
obveze. On je pokazatelj likvidnosti najvišeg stupnja jer u odnos dovodi pokriće i
potrebe za kapitalom u roku od 1 godine. Ako je manji od 1.5 poduzeće može ostati bez
sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza.
44
Tablica 27. Pokazatelj likvidnosti
FORMULA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
koeficije
nt tekuće likvidnos
ti
kratkotrajna
imovina/
kratkoročne obveze
1,12 1,65 2,99 2,12 2,23
koeficije
nt tekuće likvidnos
ti
kratkotrajna
imovina -
zalihe/
kratkoročne obveze
1,05 1,59 2,91 2,04 2,12
koeficije
nt
trenutne
likvidnos
ti
novac/
kratkoročne obveze
0,01 0,16 1,42 0,07 0,23
koeficije
nt
financijs
ke
slabosti
dugotrajna
imovina/
kapital+dugoročne obveze
2,02 1,88 2,07 7,15 -
neto
obrtni
kapital
kratkotrajna
imovina -
kratkoročne obveze
41.219,7
5
238.838,
61
470.609,
00
452.804,
62
460.140,
99
Izvor: Bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Tablica 28. Indeksi kretanja pokazatelja likvidnosti
Indeksi
kretanja 2010.
Indeksi
kretanja 2011.
Indeksi
kretanja 2012.
Indeksi
kretanja 2013.
koeficijent tekuće likvidnosti
147,48 180,39 71,03 105,14
koeficijent tekuće likvidnosti
151,16 182,36 70,19 103,85
koeficijent trenutne
likvidnosti 2.249,14 902,23 5,18 314,34
koeficijent
financijske slabosti 93,06 110,12 345,22 -
neto obrtni kapital 579,43 197,04 96,22 101,62
Izvor: Prema podacima iz Tablice 27.
45
Obračunati koeficijenti ubrzane likvidnosti iz tablice kazuju nam da poduzeće ima
dovoljno kratkoročne imovine da podmiri dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Svi
imaju veću vrijednost od 1 koja je poželjna vrijednost. Preporučena minimalna
vrijednost je 0.9.
Koeficijent trenutne likvidnosti je dobar pokazatelj u slučaju da potraživanja čine
većinu kratkotrajne imovine kao što čine u ovom slučaju gdje su koeficijenti jako mali u
svim godinama osim u 2011. godini kada je iznos novca u blagajni bio jako visok u
odnosu na ostale godine radi redovitije naplate potraživanja od strane kupaca.
Koeficijenti financijske stabilnosti su za sve prikazane godine veći od 1 znači da je
dugotrajna imovina financirana iz kratkoročnih obveza.
Koncept upravljanja obrtnim kapitalom obuhvaća određivanje oblika kratkoročnog
financiranja kratkotrajne imovine te dugoročnog financiranja za onaj dio kratkotrajne
imovine koji treba biti dugoročno prisutan u poslovanju poduzeća. Obrtni kapital uvjet
je likvidnosti i financijske stabilnosti poduzeća.
4.2.4. Rentabilnost (Profitabilnost)
Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i
investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja poduzeća.
Upravo se analiza profitabilnosti poslovanja poduzeća svrstava se u najvažnije dijelove
financijske analize. Pokazatelji mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu
dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu.
Tablica 29. Rentabilnost
FORMULA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Marža profita
neto dobit/ ukupni prihod -0,03 0,05 0,05 0,00 -0,00
ROA neto dobit/ ukupna imovina -0,14 0,20 0,26 0,01 -0,01
ROE neto dobit/ glavnica (vlastiti
kapital) -0,53 0,50 0,40 0,02 -0,02
Izvor: Bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013 i Račun dobiti i
46
gubitaka trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
Najučestaliji pokazatelji rentabilnosti su marža profita, stopa povrata imovine ROA i
stopa povrata kapitala ROE
Koliko se neto dobiti ostvaruje na ukupnim prihodima stavljajući u odnos neto dobit i
ukupne prihode pokazuje marža profita koja varira u ovisnosti o djelatnosti poduzeća. U
slučaju obrta 2009. godine ostvaruje gubitak od 3%, 2010. i 2011. godine dobitak od
5%, te 2012. i 2013. ne ostvaruje niti gubitak niti dobit iz jedne novčane jedinice.
Stopa povrata imovine (ROA) je indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju
dobiti. Dobit koju poduzeće generira iz jedne novčane jedinice imovine ostvaruje se u
2010., 2011. i 2012. godini. Što je niža dobit po jedinici imovine, viši je stupanj
intenzivnosti imovine. Veća intenzivnost zahtijeva i više investiranja u poslovanje kako
bi se ostvarila dobit.
Stopa povrata kapitala (ROE) pokazuje da obrt u 2010., 2011. i 2012. godini ostvaruje
na jednu jedinicu vlastitog kapitala 0,50, 0,40 i 0,02 kn, tj. novčanih jedinica dobiti.
Ostale godine obrt je u gubitku.
4.2.5. Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angažira
imovinu koju su mu povjerili vlasnici. Poznati su još pod nazivom odnosi efikasnosti,
odnosi obrtaja ili koeficijent obrtaja. Govore koliko efikasno poduzeće upotrebljava
svoje resurse odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.
Najčešći pokazatelji aktivnosti su koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta
dugotrajne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne imovine, analiza zaliha (koeficijent
obrta zaliha, prosječno vrijeme investiranja u zalihe, omjer zaliha prema prodaji),
analiza potraživanja (koeficijent obrta potraživanja, trajanje naplate potraživanja, omjer
potraživanja prema prodaji).
47
Ako je poznat koeficijent obrta, moguće je izračunati prosječne dane vezivanja
sredstava. Općenito pravilo govori da je bolje da je koeficijent obrta što veći odnosno da
je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine što kraće.
U slijedećoj tablici koeficijent obrta kratkotrajne imovine pokazuje koliko puta se
kratkotrajna imovina obrta obrne u tijeku jedne godine. Mjeri relativnu efikasnost
kojom obrt rabi .
Poduzeće je najefikasnije rabilo kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda u 2009.
godini. Prosječan obrtaj kratkotrajne imovine je 5,6 puta u tijeku jedne godine.
Tablica 30. Aktivnost
FORMULA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent
obrtaja
kratkotrajne
imovine
ukupni prihod /
kratkotrajna imovina 7,66 5,43 5,54 3,93 5,48
Dani vezivanja =365/B15 47,63 67,22 65,86 92,81 66,58
Koeficijent
obrtaja
dugotrajne
imovine
ukupni prihod /
dugotrajna imovina 12,62 20,58 37,06 33,79 65,50
Dani vezivanja =365/B17 28,92 17,74 9,85 10,80 5,57
Koeficijent
obrtaja ukupne
imovine
ukupni prihod /
ukupna imovina 4,77 4,30 4,82 3,52 5,06
Dani vezivanja =365/B19 76,55 84,96 75,71 103,61 72,15
Koeficijent
obrtaja zaliha
prihod od prodaje/
stanje zaliha 127,09 147,40 209,78 103,66 110,06
Dani vezivanja =365/ Koeficijent
obrtaja zaliha 2,87 2,48 1,74 3,52 3,32
Koeficijent
obrtaja
potraživanja
prihod od prodaje/
potraživanja 8,97 6,26 11,12 4,34 6,46
Dani vezivanja -
trajanja naplate
potraživanja u danima
=365/Koeficijent
obrtaja potraživanja 40,69 58,34 32,82 84,05 56,46
Izvor: Bilanca trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013 i Račun dobiti i
gubitaka trgovačkog obrta D & L 2009, 2010, 2011, 2012, 2013
48
Na osnovu podataka o koeficijentu obrta dugotrajne imovine u tablici obrt iz godine u
godinu sve efikasnije koristi svoju dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda.
Poželjno je postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca
potrebno za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini.
Koeficijent obrta ukupne imovine u tablici pokazuje da obrt kroz promatrani period
varira u obrtaju ukupne imovine obrta u tijeku jedne godine. Odnosno u uspješnosti
korištenja imovine s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je najčešće korišten pokazatelj koji
izražava veličinu imovine potrebne za postizanje određene razine prodaje ili kune iz
prodaje koje donosi svaka kuna imovine.
Analiza zaliha i potraživanja računa se stavljanjem u odnos prihoda iz prodaje ili
troškova prodane robe (proizvoda) sa vrijednostima zaliha i potraživanja. Kod analize
zaliha koristimo koeficijent obrta zaliha, prosječno vrijeme investiranja u zalihe i omjer
zaliha prema prodaji, a pri analizi potraživanja pokazatelji su koeficijent obrta
potraživanja, trajanje naplate potraživanja ili omjer potraživanja prema prodaji.
Pri izračunu koeficijenta obrta zaliha poželjna je veća vrijednost. Kazuje koliko puta se
zalihe obrnu u toku jedne godine. Za izračun se može koristiti prosjek zaliha na početku
i na kraju razdoblja ili samo zalihe s kraja razdoblja.
Najviši koeficijent obrta zaliha bio je u 2011. godini na što je utjecalo poslovanje sa
velikim kupcem i njegovim potrebama. Iste godine najkraće je vrijeme potrebno da se
kuna potrošena za nabavu zaliha pretvori u kunu sadržanu u prihodima iz prodaje kako
je i poželjno jer duže prosječno vrijeme investiranja u zalihe zahtijeva veće investicije u
zalihe, a veće investicije u zalihe znače manje novčanih sredstava koja bi bila na
raspolaganju za druge svrhe. U zadnje dvije promatrane godine sve su veći dani
vezivanja zaliha što je pokazatelj da je sve teže prodati robu na zalihama.
Na temelju koeficijenta obrta potraživanja moguće je utvrditi prosječno trajanje naplate
potraživanja. Moguće je računati koeficijente obrta potraživanja za svakog pojedinog
kupca. Ovaj koeficijent stavlja u odnos prihod od prodaje sa stanjem potraživanja.
49
Na osnovu njega izračunava se trajanje naplate potraživanja, odnosno mjeri dužina
vremena potrebnog za pretvaranje prosječne prodaje u novac. Niska vrijednost ovog
pokazatelja znači da poduzeće uspješno naplaćuje svoja potraživanja.
50
5. ZAKLJUČAK
Razumijevanje troškova i njihovog ponašanja bitno je za menadžere, ekonomiste i
investitore s obzirom da se oni na njih oslanjaju pri donošenju odluka. Poslovanje svake
poslovne jedinice usmjereno je na stvaranje određenih poslovnih učinaka odnosno
proizvoda i usluga. Prilikom poslovanja javljaju se i određeni troškovi koji su
neizbježan pratilac svakog poslovanja. Oni su resursi koji se žrtvuju odnosno kojih se
odriče radi postizanja što veće dugoročne koristi i ostvarenje dobitaka. Važno je znati
upravljati troškovima, što čini troškove te kako se ponašaju razne vrste troškova da bi
lakše analizom troškova mogli sagledati napore i rezultate poduzeća u povećanju
obujma poslovanja, povećanju produktivnosti, racionaliziranju pri korištenju resursa te
općenito uspjesi u organizaciji rada. Analiza troškova omogućuje informacije potrebne
za pravodobno donošenje odluka, a svaka poslovna odluka se temelji na načelu
racionalnosti. Troškovi su nesumnjivo najkvalitetniji pokazatelji uspjeha poslovanja
nekog poduzeća. Kako bi se troškovi lakše pratili potrebno ih je klasificirati po
određenim kriterijima, planirati i provesti analizu troškova.
Trgovački obrt D&L osnovan je 2000. godine sa sjedištem u Opatiji. U početku je obrt
bio registriran kao trgovina na malo i tranzit sa zaposlena dva djelatnika. Širenjem
poslovanja proširuje se i obim djelatnosti sa djelatnošću trgovine na veliko. Primarna
djelatnost je trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima. Od ulaska Hrvatske u
Europsku uniju posluju i na europskom tržištu.
U obrtu D & L troškovi se vode po prirodnim vrstama u okviru razreda 4. Troškovi su
klasificirani u 6 skupina i to troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i
sitnog inventara, troškovi usluga, troškovi zaposlenih, troškovi amortizacije,
nematerijalni troškovi i troškovi financiranja.
U prirodnim vrstama troškova najveći udio u promatranim godinama čine ukalkulirane
plaće, gorivo te troškovi zakupnina. Ukalkulirane plaće u ukupnim troškovima u 2009.
godini sudjeluju 21,42%, u 2010. 24,3%, 18,60% u 2011.godini, 22,34 u 2012. te 22,02
u 2013 godini. s obzirom na prethodne godine trošak ukalkuliranih plaća također raste
51
osim 2011. kada pada za 12,03%. Trošak goriva u odnosu na prethodne godine također
raste kao i udio u ukupnim troškovima po godinama. Trošak zakupnina u ukupnim
troškovima sudjeluje oko 8 do 9 % .
Kroz analizirane godine najveći udio u ukupnim rashodima imaju poslovni rashodi čak
preko 99%. U ukupnim prihodima najveći udio imaju poslovni prihodi, također preko
99 %.
Analizirajući poslovanje obrta došli smo da zaključka da je najlošije poslovalo u 2009.
godini bez obzira na korigirani dobitak. Najbolje poslovanje i najveća dobit bila je u
2011. godini što potkrepljuje činjenica da je ostvaren najbolji financijski rezultat. U
odnosu na prethodnu godinu ukupni prihodi su povećani za 19,67%, a dobit za 44,76%
bez obzira na povećanje ukupnih rashoda za 18,16% u odnosu na 2010. godinu.
52
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Babić Š 1971, Uvod u ekonomiku poduzeća, Školska knjiga, Zagreb
2. Belak V 1995, Menadžersko računovodstvo, RRiFPlus, Zagreb
3. Jelavić A, Ravlić P, Starčević A, Šamanović J 1993, Ekonomika poduzeća, IV
izdanje, Ekonomski fakultet Zagreb
4. Kokoleča S 1963, Ekonomika poduzeća, knjiga 1, III izdanje, Informator, Zagreb
5. Majcen Ž 1971, Troškovi u teoriji i praksi privrednih organizacija, Informator,
Zagreb
6. Markovski S 1983, Troškovi u poslovnom odlučivanju, Informator, Zagreb
7. Perović D 1964, Teorija troškova, Svjetlost, Sarajevo
2) ČLANCI
8. Filip Jelić 2010, Cost management – kako uspješno upravljati troškovima?,
pogledano 21.04.2014 on line: http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-
porezi/cost-management-%E2%80%93-kako-uspjesno-upravljati-troskovima/
3) OSTALI IZVORI
9. Crnković-Stumpf B 2013, Upravljanje troškovima, autorizirana skripta
10. Dimitrić M 2012, Računovodstvo troškova – Sinopsis 1, autorizirana skripta
53
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Troškovi sirovina i materijala, energije,
rezervnih dijelova i sitnog inventara 19
2. Udio u ukupnim troškovima sirovina i materijala,
energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara 21
3. Indeksi kretanja troškova sirovina i materijala,
energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara 22
4. Troškovi usluga 24
5. Udio u troškovima usluga 25
6. Indeksi kretanja troškova usluga 26
7. Troškovi zaposlenih 27
8. Udio u troškovima zaposlenih 27
9. Indeksi kretanja troškova zaposlenih 28
10. Mjesečni prosječni trošak po zaposlenom 28
11. Indeksi kretanja mjesečnog prosječnog
troška po zaposlenom 29
12. Troškovi amortizacije 30
13. Indeksi kretanja troškova amortizacije 30
14. Naknade troškova radnika i ostala prava radnika 31
15. Udjeli naknada troškova radnika i ostala prava radnika 32
16. Indeksi kretanja naknada troškova radnika
i ostala prava radnika 32
17. Ostali nematerijalni troškovi 34
18. Udjeli ostalih nematerijalnih troškova 35
19. Troškovi financiranja 36
20. Indeksi kretanja troškovi financiranja i
udjeli u ukupnim troškovima financiranja 36
21. Struktura i dinamika prihoda i financijskog rezultata 38
22. Korigirani gubitak 39
54
23. Pokazatelji ekonomičnosti 41
24. kretanja pokazatelja ekonomičnosti 41
25. Pokazatelji zaduženosti 42
26. Indeksi kretanja pokazatelja zaduženosti 42
27. Pokazatelj likvidnosti 44
28. Indeksi kretanja pokazatelja likvidnosti 44
29. Rentabilnost 45
30. Aktivnost 47
POPIS GRAFOVA
Redni broj Naslov grafa Stranica
1. Troškovi sirovina i materijala, energije,
rezervnih dijelova i sitnog inventara 20
2. Udio u ukupnim troškovima sirovina i materijala,
energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara 21
3. Indeksi kretanja troškova sirovina i materijala,
energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara 23
4. Udio u troškovima usluga 25
5. Dobit prije oporezivanja 40
55