Unutarnja Molitva

5/25/2018 Unutarnja Molitva

1/30

1

autor/editor: Hall Worthington

prijevod i obrada: EDeA

"Gospod je u svom svetom hramu. Neka sva zemlja utihne pred njim."

(Habakuk)

iz UVODA

Vodi k Istinskom Miru je sastavljen uglavnom od tekstova 'Kratke Metode Molitve' gospoeGuyon, 'Maxima Svetaca' Fenelona i 'Duhovnog Vodia' deMolinosa. Pisci ova tri mistinaklasika bili su prominentni likovi tog pokreta u sedamnaestom stoljeu u Francuskoj i Italiji.

Jeanne de la Motte Guyon-in dramatian i tragini ivot (1648-1717) ivopisno je opisan unjenoj autobiografiji. Fenelon (1651-1715), nadbiskup Camhrai-a i uitelj unuka kralja LujaXIV, bio je njen prijatelj i obraenik. Miguel de Molinos (1640-1697) bio je panjolskisveenik koji je doao u Rim, tamo osigurao podrku Pape i veliku sljedbu, gotovorevolucionarizirajui cijelu Rimsku denominaciju.

Isusovci, koji su ih sve progonili, samog deMolinosa ubili ponovljenim muenjima, pogrdnosuprozvali uenja tihoe pred Gospodom "kvajetizam"; zbog uenja da je Bog znan samokroz molitvu unutarnje tiine kada su sve ljudske misli i osjeaji umireni.

[]

Neka stihovi ispod budu dostatni [] za uvjerenost u to koliko je jednostavna podlonostdue naem Gospodu.

Budi tiho, i znaj da sam ja Bog. Psalm 46:10

Miruj, svo meso, pred Gospodom.Zaharija 2:13

Zaista moja dua tiho eka na Boga; od njega dolazi moje spasenje. Psalm 62:1

Gospod je u svom svetom hramu; neka sva zemlja tihuje pred njim.Habakuk 2:20


2/30

2

U okretanju k Bogu i mirovanju ste spaeni; u tiini i povjerenju e biti vaa snaga . Izaija30:15

Rijei koje vam govorim su duh, i ivodajne su.Ivan (ev.) 6:63

Ne nagli svojim ustima, i neka tvoje srce ne brza ita izgovoriti pred Bogom. Jer Bog je nanebesima, a ti si na zemlji; stoga neka tvojih rijei bude malo. Knj. Propovjednikova 5:2

Upute ovdje dane, prvenstveno se baziraju na tekstovima tri autora navedena na poetkuteksta. O povjesnosti ivota imenovane etvorke, zainteresirani su pozvani da se informirajuili prouavaju drugdje.

Konani cilj molitve tihovanja u vjeri je: zajednitvo s Bogom i ui u Kraljevstvo Nebesko,kao to je reeno"vidjet u mojim oima i utimojim uima".

Upute koje su dali Guyon, Fenelon, i Molinos, koji su i sami unekoliko bili uenici DuhaSvetoga, mogu se upotrijebiti kao upute za individualnu meditaciju i poticaj za uputanje u

jedan takav proces.

UPOZORENJE!!!

Dvije su stvari ovdje bitne: tihovanje i poslunost.

Poslunost je jedini nain napretka. Da, morate biti ponizni. Da, morate biti tiho. Da, moratesluati. Da, morate uti ali onda morate posluati to vam je reeno da inite bezoklijevanja, bez odvraanja posluati zapovjedi i nastaviti u poslunosti. Bez poslunosti

utim zapovjedima, nee biti napretka. Peat Duha Svetoga dan je samo onima koji suposluni (Djela 5:32); oni koji su posluni istini imaju proiene due (1 Pet 1:22); On [Isus]je postao Autor i Izvor vjenog spasenja svima koji su ga sluali i posluali (Heb 5:9).

Ako poriete ono to vam on govori o vama samima, pravite od njega laova. Njegova rijetada ne moe ostati u vama niti biti posijana u vaem srcu. Ali ako mu vjerujete da govoriistinu, ako da je on koji vam govori Sin Boji, posluat ete i onda ete napredovati;napredovat ete u bezgreno stanje; da svjedoite istoi, svetosti, savrenstvu, osloboeni odak i elje da grijeite, anihilaciji preostalog ovjeka grijeha unutar vas, sjajem njegovogdolaska, vidjevi svoje ime zapisano u Knjizi ivota, ujedinjenju s Kristom i Ocem, ulasku u

Kraljevstvo Nebesko, gledanju Slave Boje, i vi sami ete se pojaviti u slavi, druenju sranijim po-savrenim svetima, i druenju s Ocem i Kristom nepogreivo spasenje, vieno

jasno, osjeano jasno, shvaeno jasno. Onaj koji vjeruje u Sina Bojega ima svjedoka u sebisamome - 1 Ivanova 5:10-12. i onaj koji ima Sina, ima Oca vidjeti Sina i Oca kako vladajuu vaim srcima zajedno, kao jedno.

Iako ova knjiica govori o tiini kao o molitvi, Biblija govori o sjedenju u poniznoj tiini isluanju Bojih poduka kao 'ekanje na Boga'. ekati Ga znai postojano ekatiu poniznojtiini, oslukujui njegov glas i rijei, iekivati njegova otkrivenja, uti njegove zapovjedi ionda posluati ih. O ekanju na Boga govori se diljem Biblije, i u Starom i u NovomZavjetu. ekati Boga je nain na koji su u ranoj crkvi ostvarili obeanja istinskog evanelja:


3/30

3

biti osloboen od okova grijeha, ui u kraljevstvo Boje i biti u jedinstvu (tj. zajedno) sKristom i Bogom.

Brojni stihovi i u Starom i u Novom Zavjetu, govore o dobrobitima ekanja:

Neka tvoja milost, o Gospode, bude na nama, u mjeri u kojoj ekamo na tebe i nadamo ti se.Psalm 33:22

ekaj, i nadaj mu se, i iekuj Gospoda! Budi raspoloen i neka ti srce bude uvjereno! ekaj,kaem, na Gospoda!Psalm 27:14

Ali oni koji ekaju Gospoda obnovit e snage; uzdignut e se na krilima poput orlova.Isaiah40:31

Blagoslovljen je onaj kji me uje, bdijui svakodnevno na mojim kapijama, ekajui na mojimdovratcima. Jer tkogod me pronae, nalazi ivot; i bit e u milosti Gospodinovoj.Izreke 8:34-35

Gle, ovo je na Bog; ekali smo ga, i on e nas spasiti. Ovo je JHVH; ekali smo ga, i bit enam drago, i radovat emo se u njegovu spasenju.Izaija 25:9

Zaista moja dua tihujui eka na Boga; od njega dolazi moje spasenje. Psalm 62:1

Vratite se stoga svojem Bogu; budite milostivi, pravini i ekajte neprekidno svog Boga.Hoea 12:6

Gospod je dobar onima koji ga ekaju, dui koja ga trai.Pla Jeremijin3:5

Opazite! ekati na njega je traiti ga.

Jer od poetka svijeta, ljudi nisu osluhnuli, niti uhom uli, niti je oko vidjelo Boga osim tebekoji djeluje za one koji te ekaju.Izaija 64:4

Pavle ponavlja gornji stih u 1. Korinanima:

Ljudsko oko nije vidjelo, niti je uho ulo, niti je um zamislio stvari koje je Bog priredio onimakoji ga ljube."

Kljuna razlika: Izaija kae EKA, 1 Kor 2:9 kae LJUBI. Tako, ljubiti Boga znai ekatiGa: mi ekamo na Njega da ujemo Njegove rijei da nas podue, osvijeste, ohrabre i vodeto znai voljeti Boga.

Onima koji ga postojano i strpljivo ekaju, on e se pojaviti po drugi puta, ne nosei grijeh,ve donosei puno spasenje.Hebrejima 9:28

Uporno i strpljivo ekanje je svjedoenje kako vam Isus donosi vae spasenje; kada ujetemorate obratiti panju i posluati: bivajui [prvi] osavren, on [Isus] je postao autor i izvorvjenog spasenja svima koji obraaju panju na njega i posluaju ga (Heb 5:9); radost je boja

to ste podueni i promijenjeni da postanete isti (Tit 2:11-14)


4/30

4

ekati na Boga otvara pristup moi Duha koji e ponititi grenu prirodu u nama, naomposlunou unutarnjem kriu sebe-poricanja. ekati na Boga je odgovor na Isusovu naputak:"doite k meni", izgovoren puno puta diljem Spisa. Evo samo nekolicine:

Jer svatko tko Mi dolazi i slua Moje rijei i ini ih, pokazat u vam kakav je: on je poput

ovjeka koji gradi kuu, koji je kopao i duboko dolje postavio temelje na stijeni; i kad su sepodigle poplave, struja se razbila o tu kuu i nije ju mogla ni protresti niti pomaknuti, jersagraena je sigurno i utemeljena na stijeni. Ali onaj koji tek uje i ne ini Moje rijei nalik jeovjeku koji je izgradio kuu na tlu bez temelja i kad su vode sunule kua se odmah sruila i

propala, i njen lom i propast bjehu ogromni.Luka 6:46-50

Doite k meni primite (na se) moje uzde i upoznajte me.Matej 11:28-29

Pustite malu djecu da mi dou, i ne branite im, jer takvima poput njih pripada kraljevstvoBoje.Luka 18:16

Moramo ii k njemu poput djece, s povjerenjem, kao manji (od njega); s povjerenjem sluati utiini, s povjerenjem posluati i uiniti to ujemo. Svatko tko sebe uzdigne bit e ponien, aonaj koji sebe unizuje, bit e uzdignut.Luka 18:14

Doite k Meni, svi vi koji teko radite, koji teturate pod teretom jer previe toga vam je naleima, i ja u vam dati odmor.Matej 11:28

Isus odgovori, ja sam kruh ivota. Tko meni dolazi nikad nee ogladnjeti, i tko mi vjeruje iima povjerenja u mene nikad vie nee oednjeti.Ivan 6:35

Svi koje mi moj otac daje, e doi k meni; i onoga tko mi doe, ja zasigurno neu odbaciti.Ivan 6:37

Nitko nije u stanju doi k meni osim ako ga otac koji me posalo ne potakne i privue k meni, ija u (to)ga podii zadnjeg dana.Ivan 6:44

I zadnjeg dana, velikog dana praznika, Isus je ustao i povikao, govorei "ako je bilo tkoedan, neka doe k meni i pije."Ivan 7:37

Isus nam je rekao da sjediti pred njegovim stopama i sluati njegove rijei je: 1) dobra stvar,

2) jedina stvar neophodna i 3) ono to nee biti oduzeto:Luka 10:38-42

On zasigurno voli ljude; svi tvoji sveti su u tvojoj moi. I sjede pod tvojim stopama, svakiprima tvoje rijei.Deuteronomij 33:3

Dobra stvar i potrebna stvar (sjediti pred stopama Isusa i uti njegovu rije), nije oduzeta.Njeno sjedenje i sluanje Boga, djelo je ljubavi za Boga; i ta djela e preivjeti prolazak krozvatru koju svatko mora izdurati. Radost i istinu donosi Isus krist (Ivan 1:17), okusivi smrt zasvakog ovjeka (Heb2:9), Isus je uinio radost Boju koja priiava srce i duu dostupnusvima, ali mi moramoprii toj monoj milosti tako to emo krenuti k Bogu i primii njegove

poduke, prosudbe i mono uklanjanje grijeha iz naih srca. Mi pristupamo Bojoj moi radosti


5/30

5

i milosti ekajui na Njega. Spasenje, koje je biti osloboen od svih grijeha, dolazi onimakoji ekaju Njega.

Bez Boje moi koja djeluje u vama, nema pobjede, nema nadvladavanja. Tri su izvora moiBoje koja su izlivena na vas da vas proiste:

1) mo u istinskoj nadi i pravoj vijesti, 2) mo u unutarnjem kriu samo -poricanja, i 3) mo uimenu Isusa.

Ta mo Boja djeluje u nama, i dri nas kroz vjeru do u spasenje, koje je biti osloboen odgrijeha.

Bez Boje moi izlivene da promjeni ovjeka, njegovo srce ostaje puno grijeha ineprihvatljivo Bogu, to god njegove usne izgovarale u obliku tovanja. Mo Boja, unutarnjikri poricanja sebe samog, poinje ekanjem na Gospoda, s nadom u istinsku pravu

informaciju [eu-aggelion je prava informacija, dobra vijest]: slobodu od grijeha, ulaenje ukraljevstvo Boje dok smo jo tu na zemlji, i sjedinjenje s Kristom i Bogom. Nada nas ondamotivira da potraimo milodarnost i radost Boju koja proiava srce i duu dok ekamo nanjega, oslukujemo ga, iekujemo Ga i povinujemo Mu se. Kada mu se povinujemo i

posluamo, uinili smo njegovu volju na zemlji kao to je na nebesima, poriui nau voljuto je unutarnji kri poricanja sebe samog. Spaeni smo nadom, jer bez nje, ne bismo arkotraili Boga.

Milost Boja nas poduava, puni nae baterije, i uklanja ak i elju za nekim grijehom od nas.Svaka poduka, zapovjed ili razotkrivanje tajnih grijeha u naim srcima je otkrivenje. Svakim

otkrivenjem naa vjera raste, i naa nada raste, potiui nas da jo vie vremena provedemoekajui na Njegove zapovjedi, naputke i poduke.

Takoer doivljavamo postupno, udesno oslobaanje od grijehova, koje potvruje naenapore i motivira nas da ustrajemo do kraja.

PREDGOVOR

Dok neki, u ije ruke e dospjeti ova mala studija, mogu istu primiti kao glasnika prave

informacije, nesumnjivo e biti onih koji nee osjetiti sklonost da pridaju puno panjepribliavanju Stvoritelju na jednostavan nain ovdje istaknut; neka takvi, ipak, ne sude premaizgledu; ve ostavljajui po strani sva rezoniranja na temu, u poniznosti i jednostavnosti nekaisprobaju i osjete sami nee li se ovdje izjavljeno pokazati kao vie od ispraznog snaimaginacije ili lukavo osmiljene prie. I ako to uine s iskrenou svoga srca, uskoro emorati priznati, na veliko olakanje, da su ovo zaista tone, djelotvorne i neporecive istine; ida je to istinski nain postajanja proienim od brojnih mrlja, bivanja poduenim u nebeskemisterije, kuanja vina kraljevstva i sudjelovanja u tom kruhu koji prehranjuje do u vjeniivot.


6/30

6

1: DUH BOJI STANUJE U SRCU OVJEKOVOM

Spisi jasno govore da Duh Boji boravi u nama, da nam je "manifestacija [pojava] ovog Duhadana na dobrobit svih", i da je to "istinsko Svjetlo koje osvjetljava svakog ovjeka koji dolazi

u svijet". To je dar Boji koji donosi spasenje i koji se pojavio svim ljudima; poduavajuinas, da poriemo bezbonost i svjetovne ambicije; da ivimo trezveno, korektno i bogu-ugodno u ovom sadanjem svijetu. Ali mi premalo sluamo ovog unutarnjeg Uitelja, koji jedua nae due, i kojim jedino moemo biti u stanju oblikovati dobre misli i elje. Bog nas ne

prestaje korigirati i poticati nas prema onome to je dobro; ali buka izvanjskog svijeta, i naavlastita unutarnjih strasti, zagluuju nas i sprijeavaju da Ga ujemo.

Stoga se moramo povui iz vanjskih objekata, i utiati sve ambicije i lutajua zamiljanjauma; da u toj dubokoj tiini cijele due, moemo pouti neopisiv glas Boanskog Uitelja.Moramo sluati paljivo, jer to je malecni i siuan glas. Glas koji izgovara rijei kao kad

ovjek pria sa svojim prijateljem; i to je uviajue opaanje, kad znamo bez da ujemo glas;ili kombinacija oba; tajanstvenim djelovanjem i utjecajima Duha Boanskoga, potiui nas nasluanje, na strpljenje, blagost i uviavnost, i sve ostale kranske vrline, jezikom posverazumljivim paljivoj dui. K tome, rei e vam stvari o sebi i pruiti vam rijei ohrabrenja.

Njegove upute nikad nee biti nepotpune, niti mutne; Kristove upute su uvijek jasne, blage,direktne, saete, savrene, nisu sarkastine niti neprimjereno duhovite. Sve drukije od toga je'od druge strane'. Krist nikad ne trai od nas da popunimo praznine nepotpunih reenica.

Njegove upute su uvijek potpune.

Takoer nam daje i vizije. Poput svih njegovih razumijevanja, ona od Njega, bit e odmah i

savreno jasna. Budite strpljivi; vrlo, vrlo strpljivi konano ete uti.

Krist je rekao, "Gle, ja stojim pred vratima, i kucam ako bilo tko uje moj glas i otvorivrata, ui u k njemu i veerati s njim i on sa mnom". Njegovo kucanje su savjeti njegovogDuha; koji nas taknu i djeluju u nama. I obratiti panju na te savjete i slijediti ih, znai otvoritimu vrata.

On pria u najdrskijimgrenicima; ali ovi, opsjednuti revnou ostvarenja svjetovnih ambicijai gratifikacija svojih strasti, nisu ga u stanju uti. Njegova rije za njih je bajka.Pronai utjehuu ispunjenju svih ambicija u ovom ivotu je vrlo alosna stvar. Jer doi e vrijeme kad e sva

ta isprazna zadovoljstva i postignua ispariti.

On govori u grenicima koji su na putu da se predomisle; ovi osjeaju grinje savjesti usvojim savjestima, i te grinje su glas Duha koji ih kori iznutra njihovim porocima. Kada ihdoista takne, nije im problem pojmiti tajanstveni glas, jer on zaas prodire do sri ovjeka. On

je taj ma s dvije otrice unutar njih, o kojemu Pavle govori, koji je u stanju razdijeliti duunapola, odvojiti ju od nje same: "rije boja je brza i mona, i otrija od bilo koje otricemaa, prodirui toliko da moe razdvojiti duu od duha, zglobove od sri; i ona je ta kojauoava misli i namjere srca."

On govori u osobama prosvjetljenim, uenim, i iji ivot, izvana vrlo uredan, izgleda ukraenbrojnim vrlinama; ali esto ove osobe, pune sebe samih i svojih znanja, sluaju previe same


7/30

7

sebe da bi obratile panju na Njegove poduke. Bog koji jedino nastoji komunicirati sebesamog, ne nalazi mjesto (da tako kaemo) na kojemu da se predstavi u ovim duama koje sutoliko pune sebe, i toliko pretile od vlastite mudrosti i vrlina. On skriva svoje tajne od ovihmudrih i promuurnih, i otkriva ih onima ija miljenja se ne potuju i naivnima; Isus je rekao"zahvaljujem ti, oe, gospodaru neba i zemlje! Jer sakrio si ove stvari od mudrih i

promuurnih, i otkrio ih djeci." Uonima koji nisu popili svu pamet svijeta i jo su poput djecenajvie se raduje boraviti, i otkriti svoje neizrecive tajne. Ti su najspecifinije kvalificirani

primiti u veoj mjeri dar vjere; jer su spremni poloiti u prainu ponos Razuma, ne koeulazak ovog dara svojim ispraznim argumentacijama; ve vjeruju s jednostavnou i

povjerenjem.

2: O VJERI

Dvije su vrste ili stupnja vjere:

prva je ona kojom um daje svoj pristanak istini neke stvari vjerujui na rije svjedoanstvadrugoga;

druga je uzvienijeprirode, bivajui Boanskog porijekla, i dar je Duha Svetoga.

Po prvoj vjerujemo da Bog postoji, i u istine koje nam je otkrio u Svetim Spisima. Ona jesutinski princip u poetku duhovnog puta; jer "onaj koji dolazi (traiti) k Bogu, prvo moravjerovati da On jest Bog, i da nagrauje one koji ga vrijedno trae". I ako svo nae povjerenjestavimo u njega, i nastojima sluati ga u svim stvarima, bit emo u stanju pripravnosti za

primitak te istinske i ive vjere koja je "dar Boji".

Samo pomou ove vjere bit emo osposobljeni nadii sve nae duhovne neprijatelje, i jasnorazumjeti te tajne koje su nepojmljive ljudskom razumu; jer vjera, roena od Boga, ne moerezonirati, i stoga, mora slijediti i podvrgnuti se vjeri, a ne ii ispred nje i kontrolirati ju.

Vjerom bivajui "opravdani, u miru smo s Bogom kroz naeg Gospoda, Isusa, Krista." I kadanam je ovaj vrijedni dar dan, on u nama proizvodi nadu, ljubav, povjerenje, radost i istou(svetost) srca. Tada emo biti u stanju osjetiti posvemanju ovisnost o dobroti, moi,korektnosti i milosrdnosti Bojoj, i povjerenje u njegova obeanja; kao i potpunije doivjeti i

shvatiti djelovanja njegovog duha na um.

Vjera je sutinska potreba za ispravno izvoenje svih naih dunosti prema Vrhovnom Biu;zaista, bez nje ne moemo udovoljiti; niti biti potaknuti da ga potraimo, ili povjerujemo uutjecanje njegovog Svetog Duha na nae due. Upravo vjerom smo podravani na naem putuk miru, i ona nam omoguuje da ustrajemo kroz tekoe i zapreke koje emo moda susrestina naem putu: kroz ovo polazno naelo jedino moemo izdrati boli suhoe, i bezutjenosti

bez da posrnemo; bivajui njome ojaani da "istrajemo kao da gledamo njega koji jenevidljiv". I jedino vjerom moemo vriti istinsku, unutarnju i duhovnu molitvu.


8/30

8

3: O MOLITVI

Molitva je komunikacija due s Bogom. To nije djelo glave, ve srca; koja se uvijek trebanastavljati. Ona je medij kroz koji se ivot i hrana prenose dui, i kanal kroz koji teku i

predaju se darovi i milosti duha. Svako tajno posezanje due prema Bogu je molitva: svi susposobni za molitvu, i svi su pozvani na molitvu, kao to su svi u stanju biti u i pozvani su uspasenje.

Pavle nas potie da "molimo bez prestanka" i Isus je rekao "kaem vam svima: pazite imolite." Doite onda, svi koji ste edni, ovim ivim vodama; ne gubite dragocjene trenutke"krpajui cisterne koje nee drati vodu". Doite, izgladnjele due koje ne nalazite oko sebenita za jesti; doite i bit ete potpuno nasiene. Doite, vi ispaeni, koji stenjete pod teretom

jada iboli i pronai ete lakou i ugodu. Doite, vi bolesni, svome Lijeniku i ne bojte se priimujer ste ispunjeni bolestima; otvorite ih njegovom pogledu i one e biti iscijeljene. Djeco,

skutrite se k svome Ocu, i on e vas zagrliti rukama ljubavi. Doite, vi sirote, zastranjele,izgubljene ovce, vratite se svome Pastiru. Doite vi koji ste traili sreu u svjetovnimambicijama i nasladama, ali niste uspjeli pronai zadovoljenje koje ste oekivali; doite inauite biti istinski sretni ovdje, i navijeke sretni nakon ovoga. Doite, vi promaeni sluajevi,svome Spasitelju. Doite vi otupjeli, neznalice i neobrazovani, vi koji sebe smatratenajnesposobnijima za molitvu vi ste osobito pozvani i prijemivi za molitvu. Neka svi, bezizuzetka, dou; jer Krist jepozvao SVE. Ali morate nauiti vrstu molitve koju moete vriti usvako doba, koja ne koi vanjske uposlenosti i koju mogu obavljati svi bez obzira nazanimanje, drutveni status i vanjske okolnosti; siromani kao i bogati, neobrazovani kao i

ueni. To ne moe biti molitva glave, ve srca. To je vrsta molitve koju nita ne moeprekinuti osim povremenih i uznemirujuih podraaja. I, iako moda smatrate sebe otupjelimai nesposobnima za uzviena postignua, ipak, molitvom vae bivanje i radost s Bogom lako se

postie; jer on nam se vie eli dati nego to ga mi elimo primiti. Molitva je vodi ksarenosti i suverenom dobru; vadi nas iz poroka, i osigurava nam svaku vrlinu: jer jedanveliki nain postajanja savrenim je hodati u prisutnosti Beskrajne istoe. On sam je rekao"Kroite u mojoj prisutnosti i budite savreni." Jedino molitvom bivamo dovedeni u iodravani u njegovoj prisutnosti; i kad ga jednom potpuno upoznamo, slatkou njegoveljubavi, bit e nam nemogue u bilo emu toliko uivati kao u Njemu.

4: SVI SU SPOSOBNI ZA STUPANJE U UNUTARNJU IDUHOVNU MOLITVU

Iznad svih stvari, Bog trai srce. Jedino osvajanje srca moe ovjeka ispetljati iz poroka kojivladaju ljudima. Krist bi postao univerzalni i miroljubivi Vladar, a srca svog ovjeanstva bila

bi posve obnovljena.

Propadanje unutarnje odanosti i tovanja Boga je nesumnjivi izvor razliitih greaka koje sejavljaju u svijetu; sve one bile bi brzo izvuene i zbaene kad bi unutarnja religija bila


9/30

9

ustanovljena. Koliko je neizrecivo ogroman gubitak koji trpi ovjeanstvo zbogzanemarivanja unutarnjeg!

Neki opravdavaju sami sebe govorei da je ovo opasan put; ukazujui na nesposobnostobinih osoba da shvate duhovne stvari. Ali Izaija je rekao, "Ljudi koji idu putem, iako

budale, nee pogrijeiti na njemu." I u emu moe biti opasnost hodanja jedinim istinskimputem koji je Krist? Predavanja sebe njemu, usmjeravanja svog pogleda neprekidno na njega,postavljanja svog naeg povjerenja u njegovu milost i okretanja svom snagom naih dua knjegovoj istoj ljubavi?

Obini ljudi, daleko od toga da su nesposobni za ovu savrenost, svojom su pokornou,nevinou i poniznou osobito prilagoeni i kvalificirani za njeno postignue; i jer nisunaviknuti racionalizirati, manje se bave spekulacijama, manje im je stalo do njihovih vlastitihmiljenja. ak, zbog nedostatka obrazovanosti slobodnije se podvrgavaju uenjimaBoanskog Duha; dok drugi koji su zaslijepljeni svojom samodostatnou i porobljeni

predrasudama pruaju veliki otpor djelovanjima Milosti.

Reeno nam je u Spisima da on daje razumjevanje obinim ljudima, i takoer da skrbi o njima"Gospod ouvava obine ljude". "Dopustite maloj djeci da mi dou, jer od takvih jeKraljevstvo nebesko", rekao je Krist.

Osim ako se ne okrenete i ne postanete poput malene djece, neete ui u Kraljevstvo Nebesko.Morate biti restaurirani u nevinost malog djeteta. Morate biti proieni da postanete nevinikao onog dana kada ste roeni. A to je mogue samo milou Boje preobraavajue moi,

proistiti elje i samovanost izvaih srca vjerom, inei vas dostatnim nebeske druine.

Jednostavan i neskriven osjeaj bratske ljubavi izraava beskonano vie nego ekspertiza ubilo kojem jeziku. Duhu Bojem ne treba niti jedan od naih sporazuma i metoda: kad hoe onpretvara krovopokrivaeu proroke; i daleko od toga da ikoga izuzima iz molitvenog hrama,irom otvara vrata da svi mogu ui; dok mudrost uzvikuje, "Tko je obian, neka prie; onajkoji eli razumjevanje", kae mu, "Doi, zaloi se mojim kruhom i ispij od vina koje sam ja

pripravila."

Traiti Boga u svom srcu, misliti na njega, vratiti mu se kad god se shvatilo da se odlutalo odnjega i initi i otrpjeti sve stvari imajui na umu samo udovoljiti njemu prirodan je i

pripravljen proces koji vodi duu do samog izvora Milosti u kojemu se nalazi sve neophodnozaposveenost (sanktifikaciju).

Kad bi samo svi sebe postavili na ovaj put, Kristovo kraljevstvo bi bilo utvreno u njihovimsrcima! Jer srce je jedino koje se protivi njegovoj suverenosti, upravo podlaganjem srcanjegova suverenost je uzdignuta najvie. I budui da nitko ne moe postii ovo blagoslovljenostanje osim onih koje Bog sam vodi i postavlja u ovo blagoslovljeno stanje, ne umiljamo sida uvodimo ita u njega, ve samo naglaavamo najkrai i najsigurniji put koji tamo vodi;

potiemo vas da ne kasnite u svom napretku nikakvim izvanjskim vjebanjima; da ne boravite

u sjeni umjesto u sutini. Ako je voda vjenog ivota pokazana nekim ednim duama, koliko


10/30

10

bi neizrecivo okrutno bilo okivati ih u ceremonije izvanjskih formi, prijeiti ih da joj pristupei drati njihovu enju nikad zadovoljenom da "nestanu" od ei.

O slijepi i budalasti ljudi, vi koji se vani ponosite znanou, mudrou, pameu i moi! Kakodobro potvrujete to je Bog rekao, da su njegove tajne skrivene od mudrih i promuurnih, i

otkrivene malenima djeci!

5: O STUPANJU K ISTINSKOJ MOLITVI

Vrsta molitve o kojoj govorimo je ona unutarnje tiine; u kojoj srce, izdvojeno od svihvanjskih stvari, u svetom tihovanju, poniznom tovanju i ivom vjerom eka strpljivo da osjetiBoansku Prisutnost, i eka strpljivo da primi dragocjeni utjecaj Duha Svetoga. I kad se

povuete s ovom svrhom, to bi trebala biti vaa esta praksa, smatrajte se kao da stepostavljeni u Boje prisustvo, gledajui nepomueno prema njemu, predajui sebe posve unjegove ruke, da primite togod mu se svidi da vam da, mirno nastojei, u isto vrijeme,

postaviti svoj um u mir i tiinu; umirujui sva svoja rezoniranja, i svojevoljno ne mislei ni nato koliko god dobro i korisno izgledalo. I ako bi se bilo koja isprazna misao predstavila,

blago se otkrenite od njih; i tako s punim povjerenjem i strpljivo ekajte da osjetite Boanskoprisustvo.

Ako, dok to radite, neto od unutarnjeg mirovanja ili stupnja ublaujueg utjecaja BoanskogDuha vam bude milosrdno darovano, cijenite i zahvalite na tim manifestacijama prisustvaBojeg u vaim duama; i paljivo i s potovanjem obraajte panju na njega; ali pazite da ne

uznastojite poveati ih svojim vlastitim aktivnostima; jer, inei to, odvui ete um od togstanja svetog tihovanja i ponizne panje, kojima biste trebali teiti koliko god vam je tomogue; puui u plamen postoji opasnost da ga ugasite, i time oduzmete dui hranu koja joj

je namijenjena.

ivi osjeaj ovog prisustva brzo e nas izvui iz brojnih mentalnih lutanja, odmaknuti nasdaleko od vanjskih objekata, i privui nas blie toj Svemonoj Moi koja se nalazi u naemnajunutarnjijem sreditu; koja je hram u kojemu on stanuje. I kada smo tako posvema okrenutiunutra i toplo proeti osjeanjem njegovog prisustva, trebamo u tiini i sabranosti, s

potovanjem, povjerenjem i ljubavlju, ekati da blagoslovljena hrana koju smo okusili, utone

duboko u duu.

Molitva unutarnje tiine je najlaki i najkorisniji put, jer jednostavnim pogledom, ili panjomokrenutom k Bogu, dua postaje poput poniznog molitelja pred svojim Gospodom; ili kaodijete koje se baca u sigurnost grudi svoje matere. Ona je takoer i najsigurnija, jer jeodvojena od djelovanja imaginacije; koja je esto zavedena u ekstravagancije i lako ju jeobmanuti i prevariti ime dua biva liena svog mira.

U poetku e biti teko - jer navikavanjem um je stekao sposobnost da nikad nije doma,tumara tamo i amo, od teme do teme obuzdati um, i osloboditi ga od tih lutanja koja su

prepreka molitvi. Zaista, ta lutanja imaginacije, kojima su poetnici neko vrijeme probavani,su dozvoljena kako bi se potvrdila njihova vjera, vjebalo njihovo strpljenje i da im se pokae


11/30

11

koliko malo mogu postii sami (od sebe); kao i da ih se naui da se oslone na Svemonu Mosamu za snagu da nadvladaju sve svoje tekoe; "jer (svojom vlastitom) moi, nee niti jedanovjek prevladati," i ako postave svu svoju nadu u Njega, i vjerno ustraju, svaka prepreka e

biti postupno uklonjena i pronai e da e biti u stanju prii mu lagano, i da unutarnja tiinanije samo odravana s puno manje tekoa, ve e ponekad biti laka, slatka i prepuna uitka.Znat e da je to istinski nain nalaenja Boga; i osjetiti da je "njegovo ime poput izlivenog

pomazanja".

I iako uvijek trebamo straiti i revno pozivati natrag svoje odlutale misli, obuzdavajui ih,koliko god to bilo mogue, u podlonosti u kojoj i treba da budu; znajte da direktna borba smislima i ulazak u njihovo aktivno osporavanje, slui samo da ih uvea i uzruja; dok,

prisjeajui se da smo u Boanskom prisustvu, i nastojei utonuti pod osjet i percepcijuistoga, jednostavno se okreui unutra, iako to ne osjeamo, vodimo vrlo povoljan, iako

posredan, rat s njima.

ak niti oni koji ne znaju itati nisu zbogtoga iskljueni iz molitve; jer veliki Uitelj koji naspoduava svim stvarima je Krist sam. Trebali bi nauiti ovo temeljno pravilo da je "Bojekraljevstvo unutar njih", i samo tamo ono mora biti traeno.

"Kraljevstvo Boje je unutra i ne dolazi s izvanjskim znakovima", rekao je blagoslovljeniIsus. Napustite, stoga, brige i zadovoljstva ovoga svijeta i okrenite se Gospodu svim srcemsvojim i dua e pronai odmor. Ako povuemo nau panju iz vanjskih stvari, i drimo jufiksiranu na unutarnjeg Uitelja,nastojei mu se povinovati to god on zatraio od nas, uskoroemo uoiti dolazak kraljevstva Bojeg jer kraljevstvo Boje je taj "mir i radost u Svetome

Duhu" koje senzualni i svjetovni ljudi ne mogu primiti.Zbog nedostatka unutarnjeg povlaenja i molitve, nai ivoti su tako nesavreni, i niti nas

proima niti grije boansko svjetlo istine, Krist svjetlost. Zato bismo ih trebali svakodnevnoprakticirati; i nitko nije toliko uposlen da ne bi bio u stanju pronai vremena za unutarnjepovlaenje. to manjeprakticiramo tihu molitvu, manje elje imamo za njom; jer nai umovi,bivajui nakainjani na vanjske stvari, na kraju se zaraze tom navikom, i postane jako tekookrenuti ih prema unutra.

Izvaci iz Uputa Kako primiti transformirajuu MoBoju:

Vjerojatno je najbolje izabrati vrijeme u rano jutro, kada je tiho, prije nego to vam se dnevneaktivnosti ponu motati po glavi. Ustanite sat ranije nego inae; koristite vikende zaintenzivnija traenja, i napravite od blagdana svete dane provodei cijeli dan ili to je viemogue u tihom ekanju na Gospoda. Ako ste zaposleni, odvajanje vremena naveer e i

preesto propasti zbog mentalne preokupiranosti dnevnim konfliktima i stresovima ili zbog

umora. Neki mogu ekati na Gospoda redovito nou. Koje god vrijeme izabrali, oslukujtesvakodnevno.


12/30

12

Pronaite i utvrdite koji i kakav poloaj vam najbolje odgovara da ostanete budni , tihi i uunutarnjem iekivanju, a da ne zaspite. Samo sjedite tiho najbolje to moete. "Budi tiho iznaj da sam ja Bog". Kada vas misli ponu okupirati, samo ih vratite blago na Njegovo ime;tako ete se podsjetiti s kojom svrhom sjedite i to ekate. Prisjetite se samo Isusovog imena,vraajui tako zabludjele misli, i onda ponovno utihnite. nemojte ponavljati njegovo ime kaonekakvu mantru. Samo se prisjetite imena, usred roade svih misli, i nastavite u tiini najboljeto moete. Nemojte biti obeshrabreni ako otkrijete da vam je teko umiriti um; svima je toteko. Vai napori su uoeni i cijenjeni; na kraju, bit e i nagraeni Njegovom milou koja evam pomoi umiriti um. Upamtite, ak i vae ekanje ide u vae zasluge.

Glas e doi prije Svjetla. Ali moete imati vizije, poput malih snova, uz trenutanorazumijevanje. I to Svjetlost djeluje unutar vas. Ono to ujete najee nisu rijei iz Spisa.ut ete kako vam otkriva stvari o vama. ut ete pohvale. ut ete osude. Ali, togod uli, tonikad nee proturjeiti Spisima. Moete uti na etiri naina:

1. Misao bez glasa ili vizije. Ali oigledno je da misao nije vaa jer nema niza kojim jumoete pratiti unazad do poetne ideje. Ta misao je takoer momentalno shvaena.

2. Misao koju prati glas (ne fiziki, ve vie poput tona i intonacije uz izraenu misao poputsjeanja da ste nekoga uli izgovarati sa naglascima, tonom, frekvencijom, bojom glasa, itd.)

3. Razumijevanje s vizijom, ije je shvaanje trenutano i jasno obino nema glasa koji gaprati.

4. Razumijevanje koje je kao da ste potpuno uronjeni ili okrueni rijeima ne mogu se uti,ali su snane i vi to razumijevanje moete lako pretoiti u rijei. Ovo je rijetko i prekrasno.

Treba vremena, prakse i strpljenja da nauite prepoznati glas Gospodov. Ima puno drugihglasova obmane, ali Njegove rijei su uvijek blage, ljubazne, smirene, umirujue, lako ih se

prihvaa, bez sakrazma, bez gorine, bez osuivanja, bez gruobsti, iste su, jasne, ponizne iprekrasne. Nema emocionalno nabijenih rijei, u njegovom glasu nema nikakvih emocija (ukoje biste bili potaknuti ili navoeni); njegove rijei su nedvosmislene, bez sarkazma, lako se

prihvaaju, uvijek su blage, stabilne, moralne, ne proturjee Spisima, odmah se razumiju,

injenine su, mudre, lako shvaene i NIKAD vas ne ostavljaju da pogaate to bi mogleznaiti.

Brojni glasovi neprijatelja su emocionalno nabijeni, sarkastini, nepotpuni, osuujui, grubi,zastraujui i gorki. Neprijatelj koristi brojne glasove: va, vaih prijatelja, roaka, 'uitelja',osoba od autoriteta, itd. Konano, ut ete Gospoda. I kad jednom ponete uti, ut ete sveee. On ima blagi glas.

Ponekad, neete uti glas, tek nenadano neto ete odmah znati. George Fox je to nazvao'otvor'. 'Otvor' se moe izraziti rijeima, ali to je osjeaj koji prome cijelo vae bie, osjeate

kao da ste okrueni ili uronjeni u neposredno razumijevanje.


13/30

13

Kad ga budete uli, on ima blagi glas. Rei e vam stvari o Sebi. Ohrabrit e vas. On jeljubaznost. Rei e vam ili pokazati stvari o vama; neke od njih e biti rune. Ali, budui je onva prijatelj, znate da vam ih pokazuje za vae vlastito dobro. Vi sluate i promatrate. I ne

bjeite; stojte pred Sinom ovjejim. I predomislite se od onoga to vam pokazuje. Ponekade vam dati naputke. ujete Rije Boju, ivu rije. Nadamo se da ete posluati njegovenaputke i pokazati mu, svojom poslunou, da ga volite. Imajte papir i olovku u blizini dokekate na Boga. Stanite i zapiite rijei koje ujete. Onda idiete odmah natrag u ekanje. Svremena na vrijeme pregledajte svoje zapise i nastavite s pokajanjem.

Kada ekate na Boga i pokae vam Svjetlost neto runo o vama, nemojte se povlaiti;shvatite da vam Svjetlost pokazuje vae stanje, i On to ini da vam pomogne rijeiti se toga ida postanete bolja osoba; da je Krist umro za vas i da ne trebate paniariti.Neka vam ne padanapamet ispovijedati odmah sve to vam je pokazano i nemojte razmiljati o svemu togubite; oboje vas odvlai iz Svjetla; umjesto toga, ostanite fokusirani na Svjetlo koje vam

pokazuje vae stanje. I onda, kad to ne budete oekivali, snaga e doi; i togod da vam je bilopokazano, imat ete snage od tog asa biti drukiji.

Moda neete vidjeti Svjetlo. Moete samo vidjeti ono to vam svjetlost pokazuje. To je sveto vam treba. Ako ne moete vidjeti Svjetlost, samo se fokusirajte na injenicu da vamSvjetlost pokazuje vae stanje. Ako vas vizija ili razumijevanje rastuuju, pogledajte kri. To

je George Fox zvao prvi korak k miru; takoer je rekao da ovaj proces pokajanja u Svjetlu"jest kri".

Kada vam svjetlost jasno pokae neku loa praksu ili elja u vaem srcu, moete pomisliti da

se odmah trebate poeti ispriavati ili ispovijedati grijeh pokazani; ali to e vas samo odvuiiz svjetla i koiti va napredak. Dovoljno je to to ne poriete da je ono to vidite tono; iGospod zna da vjerujete da je tono ono to vam pokazuje bez da vi to ispovijedate i

priznajete drukije; vae pokoravanje on e odmah uoiti bez da formirate i jednu jedinumisao u rije.

Onda on moe dovriti svoju elju da vam podari snagu da promijenite svoje ponaanje.

"Gospod je u svom svetom hramu, neka sva zemlja tihuje pred njim." Tiina svih naihzemaljskih misli i elja je apsolutno neophodna da ujemo tajanstveni glas Boanskog

Uitelja.Sluh je ulo oblikovano da primi zvukove, i prije je pasivno nego aktivno, prima, ali nekomunicira senzaciju: i ako bismo uli, moramo prikloniti uho toj svrsi.

Trebamo zaboraviti na sebe i svoje interese, i sluati i oslukivati unutarnji glas. Vanjskatiina je neophodnost za kultivaciju i poboljanje unutarnje; i nemogue je postanemounutarnje tihi, bez ljubavi i prakse izvanjske tiine i povlaenja.

I neupitno je da je nae unutarnje angairanje potpuno nekompatibilno s biti zaposlen,uurban i baviti se bezbrojnim sitniavostima koje nas okruuju. Kada zbog nepaljivosti ili

nepovjerenja postanemo rastreeni, ili od-centrirani, iznimno je vano da se odmah blago ismireno okrenemo unutra; i tako moemo nauiti ouvati duh i pomazanje molitve kroz cijeli


14/30

14

dan; jer da je molitva unutarnje tiine posve zatoena na neki unaprijed pripremljeni sat malobismo ploda uzbrali.

Od najvee je vanosti za duu da u molitvu ide s povjerenjem [ali s poniznou grenika]; itako istom i nezainteresiranom ljubavlju koja ne trai nita od Oca osim sposobnosti da mu

udovolji i ini njegovu volju: jer dijete koje vae svoju revnost uz nadu unagradu, ini sebenevrijednim bilo kakve nagrade. Idite stoga u molitvu, ne da biste mogli uivati duhovneuitke, ve da moete biti prazni ili puni, ve kako se svidi Bogu. To e vas ouvati uharmoniji duha, ili u naputenosti ili u utjesi, i neete biti zateeni kad doe suhoa, ilinaizgledna odbijanja Njegova koji je posvemanja ljubav.

Nastojte da ne dozvolite svojim umovima da budu previe uronjeni u vanjske stvari, nastojeibiti posve predani Boanskoj Volji; da Bog moe initi s vama i vaim prema njegovomnebeskom zadovoljstvu, oslanjajui se na njega kao na blagog i ljubaznog oca; i iako vas vaevanjske stvari uposle, i vai umovi time sprijeeni da se doslovce fiksiraju na njega, ak i tadaete nositi vatru u vama koja nikad nee utrnuti; ve koja e, naprotiv, hraniti tajnu molitvu,koja e biti poput svjetiljke neprekidno upaljena pred hramom Bojim.

Dijete koje voli svog oca ne misli neprekidno ba na njega 24 sata dnevno; brojni objektiodvuku njegove misli, ali ovi nikad ne prekidaju djetetovu ljubav; kad god se njegov otacvrati u djetetove misli, ono ga voli i osjea u najunutarnjijem dijelu svoga srca da ga nije

prestalo voljeti niti asak, iako je prestalo misliti na njega. Na takav nain trebamo voljetisvog nebeskog Oca. Dolazei pod utjecaj Boanskoga Duha moemo biti u stanju nazvatiBoga Ocem, i biti zaista njegova djeca.

Istinska religija je na nebu roena stvar, to je izlijevanje istine i dobrote Boje na duhoveljudi, kojim su oblikovani u slinost i nalikovnost Njemu, i postaju "sudjelovatelji Boanske

prirode". Istinski kranin je na svaki nain plemenitog porijekla, nebeskog i boanskogpedigrea, bivajui roen, kako je to Ivan rekao "od iznad". A na drugom mjestu je rekao "Glekakvu ljubav nam je Otac darovao, da budemo prozvani sinovima Bojim".

Ako ovakva promiljanja nisu dostatna da nas uvjere u bedastost naih prijanjanja za stvarikoje nestaju [i ionako ih gubimo], i da nas potaknu da krenemo prema onima koje nam dajutako velike i velianstvene privilegije; mora da smo odista utonuli u stanje duboke i prijezira

vrijedne neosjetljivosti i nerazumnosti; iz koje ak i "kad bi netko uskrsnuo iz mrtvih" za tusvrhu, bilo bi mu nemogue podii i nas.

6: O DUHOVNOJ SUHOI

Tek to smo se dali sluiti Gospodu na ovaj unutarnji nain, on e nas poeti istiti iisprobavati nau vjeru, da bi nas privukao blie sebi. Iz tog razloga, vodit e nas putevimasuhoe i naputenosti; tako da, kad uznastojimo fiksirati nae umove u tiinu, kako bismoosjetili naeg Boga, neemo doivjetini utjehu ni osvjeenje koje oekujemo; ve naprotiv,

bit emo vie nego obino salijetani mnotvom uznemirujuih i nametljivih zamiljanja;toliko da emo poeti misliti da se trudimo a da svrhe nema, da je uzalud, i da je molitva


15/30

15

unutarnje tiine postignue kojemu ne bismo trebali teiti, vidjevi da je naa imaginacija takonepodlona upravljanju, i nai umovi toliko lieni dobra. Ali ovo stanje suhoe je vrlokorisno, ukoliko se dura sa strpljenjem.

Gospod koristi veo suhoe, da mi ne bismo znali to on radi u nama i da bismo mogli biti

ponizni; jer kad bismo osjetili i znali to on ini u naim duama, zadovoljstvo i drskost biuli; umiljali bismo si da inimo neto dobro; i ovakvo samozadovoljstvo bi sprijeilo naduhovni napredak.

I kroz molitvu mentalnog tihovanja, moemo se osjetiti da boravimo u nekakvom suhom ineugodnom stanju, jer se niti moemo rijeiti naih uznemirujuih misli, niti doivjeti bilokakvo svjetlo, utjehu ili duhovni osjeaj; ali ne dajmo da nas to oteti, ne odustajmo od togato smo poduzeli; ve prepustimo se tada energinoi strpljivo ustrajmo na taj nain, nae duee biti iznutra poboljane.

Ne moramo vjerovati da iz molitve izlazimo isto kao to smo i zapoeli, bez osjeaja u kojebismo uronili, da smo uzalud nastojali. Istinska molitva ne sastoji se u uivanju u svjetlu iposjedovanju znanja o duhovnim stvarima, ve u strpljivoj istrajnosti i duranju u vjeri i tiini;vjerujui da smo u gospodovom prisustvu, okreui k njemu naa srca s nepomuenou i

jednostavnou uma.

Moramo biti svjesni da je priroda uvijek neprijatelj duhu; i kada je liena zadovoljstava kojemoe osjetiti; ostaje slaba, melankolina i prepuna razdraljivosti. Tako emo zbog nelagodemisli, malaksalosti tijela, tonjenja u san (zaspat ete) i naenesposobnosti da obuzdamo ula,a svak od tih e slijediti svoja vlastita zadovoljstva, i preesto emo osjetiti nestrpljenje dauronimo u momentalne svakodnevne brige. Sretni smo ako moemo ustrajati, usred ovog

pustinjskog iskustva! Upamtite da "oni koji ekaju na Gospoda obnovit e svoje snage;uzdignut e se s krilima orlova; trat e i nee se umoriti, hodat e i nee posustati."

Molitva unutarnje tiine moe se dobro predstaviti kao hrvanje, koje Spisi kau da je patrijarhJakov imao cijelu no s Bogom dok nije svanuo dan i Bog ga je blagoslovio. Tako, dua trebaustrajati, i hrvati se s tekoama, koje e susresti u unutarnjoj molitvi, bez posustajanja, dokne pone svitati Zora Unutarnjeg SVJETLA, i Bog joj ne daruje svoje blagoslove.

Ukoliko krenete u molitvu s duhom i namjerom moljenja, dok god ne povuete tu namjeru,

iako, kroz jadnost i krhkost vae misli mogu lutati, u pravi as ete vidjeti Mo Svemoguegakako vam pomae nadvladati ambicije i porive. Nemojte biti nepovjerljivi prema njemu, ve

prema sebi samima; i upamtite da je apostol rekao "On je otac milosti, i Bog svih ugoda."Njegove ugode su ponekad povuene, ali milosti traju zauvijek.

Budite okuraeni, jer iako vam moe izgledati da se muite bez da dobijate ita zauzvrat,upamtite da moramo orati i sijati prije nego se moe eti; i ako ustrajete s vjerom istrpljenjem, ponjet ete obilnu nagradu za svoj trud. []

Nije teka stvar drati se Boga dok uivate u njegovim udobnostima i utjehama, ali ako biste

mu dokazali svoju vjernost, morate ga biti voljni slijediti kroz puteve suhoe i naputenosti.[]


16/30

16

Iako Svemona Dobrota nema druge elje osim da daruje sebe onima koji ga vole i trae, ipakse esto skriva od nas, kako bismo bili izgurani iz lijenosti i potaknuti da ga potraimo svjernou i ljubavlju. Ali, kakvu obilnu dobrotu on daruje nau vjernost! I kako su slatka ta

naizgledna povlaenja njegova kojima slijede tjeenja njegove ljubavi! David je rekao "ekaosam strpljivo Gospoda; i on se nagnuo prema meni, i uo moj vapaj. Izveo me iz strane jame,iz blatne kaljue, i postavio moje stope na stijenu, i utvrdio moje pute. I postavio je novu

pjesmu u moja usta; slavu Boga naega."

U razdobljima povlaenja njegovog prisustva, skloni smo vjerovati da e to biti dokaz naevjernosti, i ara nae ljubavi ako ga potraimo naporima nae vlastite snage i aktivnosti; i dae taj napor potaknuti njega da nam se to prije vrati. Ali to nije ispravno kad smo u ovakvomstanju: strpljivom predajom, s ljubavlju i tiinom punom potovanja, moramo ekati povrataknaeg ljubljenoga. Jedino tako emo pokazati da ne traimo nita osim Njega i onoga to je

Njemu drago; a ne sebine uitke naih vlastitih senzacija.

Tako nam je uobiajeno svima, kad osjetimo slatkou milosti boje, da si umiljamo da gavolimo; ali tek u povlaenjima njegove prisutnosti naa ljubav moe biti isprobana, i mjeranjena znana. U tim asovima postajemo svjesni, s punim uvjerenjem u slabost i jad nae

prirode, i koliko smo nesposobni, mi sami od sebe, misliti ili initi ita dobroga. Brojni, kaddoive topljenja srca, prolijevanja suza i druge ulne uitke, zamiljaju da su favoritiSvemoguega, i da ga onda oni istinski imaju; i tako provedu svoje ivote u potrazi za timugodnim senzacijama. Ali trebali bi biti oprezni iz straha da sami sebe obmanjuju, jer takve

utjehe, kada proizlaze iz prirode, i prate ih promiljanja o sebi samima, divljenja samima sebi,sprijeavaju ih da ne uoe istinsko svjetlo ili naine korake prema savrenstvu. Pazite darazlikujete ta afektivna topljenja od djelovanja koja isto proizlaze iz Duha Boanskog;

prepustite se da vas on vodi naprijed, on koji e biti vaa svjetlost usred tame i suhoe.

Nije to mala stvar, strpljivo trpitibezutjenost, tekoe i nametanja lutajue mate: to je prinosi rtva. I koliko puta budete teili k tome da mirno odbijete isprazne misli, i smireno izdritesvoje mrano i naputeno stanje, toliko kruna e Gospod postaviti na vae glave.

Od velike je vanosti da nastojite, uvijek i stalno drati svoja srca u miru, da moete odravati

istim taj hram Boji. Nain da ga odravate u miru je da uete u njega putem unutarnjetiine. Kada uoite da ste otrije napadnuti, povucite se u to podruje mira; i tamo ete pronaiutvrdu koja e vam omoguiti da trijumfujete nad svojim neprijateljima, vidljivim inevidljivima, i nad svih njihovim zamkama i kunjama. Unutar vaih vlastitih dua boravi

boanska pomo, suverena pomo. Povucite se unutar nje, sve e biti tiho, sigurno, mirno ismireno. Tako, putem mentalne tiine, koja jedino moe biti postignuta boanskom pomoi,moete pronai smirenost u strci; samou u drutvu, svjetlost u tami; zaborav u pritiscima;snagu u malodunosti; hrabrost u strahu; otpor u kunjama; mir u ratu; i tihou u nevoljama.


17/30

17

7: O MANAMA I NEPOSTOJANOSTIMA

Ako nas se, pak, uhvati sputenog garda, pa da opet prolutamo kroz izvanjskosti u potrazi zasreom, ili utonemo u rasputenost[rasprenost], ili poinimo neku greku, odmah se moramo

okrenuti unutra; jer tako otiavi od naeg Boga, to prije se moramo vratiti njemu, i strpljivopodnijeti kakve god senzacije mu je drago da nam da: jer izjavio je "koje god volim, ja korimi korigiram."

Pri ukazivanju na manu, od velike je vanosti uvati se od zamora i uznemirenja, koji niu iztajnog korijena ponosa, i ljubavi prema naoj vlastitoj izvrsnosti; povrijeuje nas osjeajonoga to smo; i ako se obeshrabrimo, ili oajavamo, to nas jo vie oslabljuje; a iz naihvlastitih promiljanja o mani, die se razoaranje, koje je esto gore od mane same.

Istinski poniznu duu ne iznenauju njene mane ili promaaji; i to se jadnijom i alosnijom

vidi, to se vie preputa Gospodu, i tie za bliu i intimniju povezanost s njima, kako bi serijeila izvanjske snage. Da svi budemo potaknuti tako djelovati, kao to je on sam rekao:"Dat u vam upute i poduit u vas kojim putem ete ii: vodit u vas svojim okom."

8. O ISKUENJIMA I NEVOLJAMA

Ponekad smo tako niski, ponosni i ambiciozni; toliko puni svojih vlastitih apetita, svojihvlastitih prosudbi i miljenja, i da kunjama i nevoljama nije doputeno isprobati nas, ponizitii proistiti, nikad ne bismo stigli u stanje prihvatljivosti.

Gospod, vidjevi nau mizeriju, nae perverzne naklonosti, i bivajui njima potaknut na suut,povlai iz nas svoju snagu, kako bismo mogli osjetiti nau vlastitu slabost; trpi da budemonapadnuti nasilnim i bolnim sugestijama nestrpljivosti i ponosa, i brojnim drugim iskuenjima[], da bismo upoznali sebe same i bili ponizni. S iskuenjima, Beskrajna Dobrota poniavana ponos dajui nam, tako, najbolji lijek.

"Sva naa ispravnost", kako Izaija ree "je poput prljavih krpa"; kroz tatinu, uobraenost isamoljublje koje ih prljaju. Stoga je neophodno da budu proieni vatrom iskuenja inevolja; da bi mogli biti isti, savreni i prihvatljivi pogledu Bojem.

Gospod polira duu koju privlai k sebi, grubom spuvom iskuenja; oslobaajui ju tako odhre brojnih strasti i sklonosti. Pomou iskuenja i nevolja on ju poniava, podvrgava i vjeba

ju; pokazujui joj njenu vlastitu mizeriju. Tako on proiava i riba srce, kako bi sva njegovadjelovanja bila ista i od neprocjenjive vrijednosti.

Kako biste sretni bili kad biste tiho vjerovali da su sve muke i nevolje koje vas spopadaju tuza vau dobit i duhovnu dobrobit!

Ali vjerojatno ete rei da kada vas drugi maltretiraju, ili se va blinji ogrijei o vas ipovrijedi vas, da to ne moe biti za vau duhovnu dobrobit; jer to je posljedica njihovih mana

i opakosti. To nije nita drugo nego lukavo i skriveno sredstvo neprijatelja; jer iako Bog neeli grijeh drugoga, ipak eli svoje vlastite efekte u vama; i nevolja koja doe na vas zbog


18/30

18

mane drugog ovjeka treba vas popraviti poveavajui vae strpljenje i vjebajui vaupostojanost i ljubav.

Uzmite u obzir kako Gospod koristi mane drugih za dobrobit vaih dua. Veliajnostboanske mudrosti! Tko moe priviriti u dubine tajnih i neobinih naina i sredstava,

prikrivenih puteva, kojima on vodi duu koju eli proistiti, preobraziti i uveliati?

esto je najvee iskuenje biti bez iskuenja; jer onda smo najskloniji pasti u stanjebezvoljnosti i nezainteresiranosti; stoga ne bismo trebali pokleknuti kad nas napadnu; vepomireni, u miru i postojanosti, zatvoriti svoja srca za to. Ako elimo sluiti Bogu; i stii uvisoko podruje unutarnjeg mira, moramo proi kroz ovaj trnoviti put iskuenja i nevolja; i unjima postati ispolirani, proieni; obnovljeni i oieni.

Direktno pariranje i borba protiv iskuenja prije slui tome da ih povea; i povlai duu iznjenog prijanjanja Bogu, kojemu nastojati teiti i odravati bi uvijek trebalo biti njeno glavno

zanimanje. Najsigurnija i najdjelotvornija metoda prevladavanja je jednostavno se otkrenutiod zla, i pribliiti se jo blie i bliskije naem Sigurnom Utoitu: malo dijete, kada vidiudovite, ne eka da se bori s njim, i jedva e ga i pogledati; ali e se brzo povui u krilosvoje majke, u potpunom povjerenju da je sigurno: tako se isto dua treba otkrenuti odopasnosti iskuenja prema svome Bogu. "Bog je usred nje," rekao je psalmist, "ona nee bitimaknuta; Bog e joj pomoi, i to na vrijeme." "Ime Gospodnje je snana utvrda u koju se

pravini utiu i sigurni su."

Ako inimo drukije, i u svojoj slabosti pokuamo napasti nae neprijatelje, i preesto emobiti ranjeni, ako ne i posve poraeni: ali bacajui se u prisustvo Boje, i oslanjajui se posvena njega, pronai emo obilja snage za nau podrku. To je pomo koju je David traio:"Postavio sam", rekao je, "Gospoda uvijek pred mene; i jer mi je pri desnici, neu bitiuznemiren. Stoga je mojem srcu drago i moja se slava raduje: moje meso, takoer e seodmarati u nadi." I reeno je u Izlasku, "Gospod e se boriti za vas, a vi ete mirovati."

Iako "Bog ne moe biti kuan zlom, niti on sam iskuava bilo koga;" oigledno je da suiskuenja doputena za nae dobro, i ako ih izduramo, ona nas profinjuju; "stoga, smatrajte toradosnim, kada upadnete u raznovrsna iskuenja; znajui da isprobavanje vae vjere proizvodistrpljenje." I u svim naim nevoljama, koliko god one nama bile bolne, ili kakve god prirode

bile, trebamo upamtiti da je reeno: "Blagoslovljen je onaj koji izdri nevolju iskuenja: jerkada je iskuan, primit e krunu ivota, koju je Gospod obeao onima kojiga vole."

Ne mogu vas ozlijediti niti ljudi niti vragovi, ako se uvijek drite blizu Bogu: jer "tko je tajkoji vas moe ozlijediti ako ste sljedbenici onoga to je dobro." Ali, ako ste ozlijeeni, to jeva ponos, vae strasti i vae nepodvrgnute sklonosti koje se uzdiu i vrijeaju vas; i dok godovih ima neprijatelj e vas koristiti i nastojati odvratiti vae umove od prijanjanjasvedostatnom Ouvatelju.

"Svaki ovjek je iskuavan, kada ga odvue njegova pouda, i njome zaveden." Stoga, znajte

svoje vlastito stanje, i potrebu koju imate da budete proieni putem iskuenja, i uvijekstraite da neprijatelj koji se ne zamara ne bi dobio pristup vaim duama pomou njegovih


19/30

19

insinuacija i zavodljivih zamki koje e prilagoditi vaom trenutnoj situaciji i stanju: jer uvaem putu kroz ivot brojne su stvari koje e vam nuditi kao kunje; nastojei proizvesti uvama neprikladne sklonosti i elje za njima; kojima ukoliko podlegnete dok ste tako kuani,

bit e velika opasnost da nadvlada cijelo vae bie.

Ako se zloudnom neprijatelju ne opre u njegovim prvim napadajima, on ulazi postupno ipolako i obuzima cijelo srce: i dok god je va otpor otklonjen navikom nehaja, mo opiranjapostaje svakim danom sve manja, i snaga protivnika proporcionalno vea. Stoga, kad u sebiosjetite snanu i arku elju za bilo im, i nalazite svoje sklonosti da vas guraju prema tome,nastojte se temperirati povlaenjem unutra i traei smirenost uma.

Da bismo stvari inili dobro, moramo ih initi u Boanskom prisustvu, inae emo ubrzo bitiizbaeni iz naeg pravog sredita i biti u opasnosti da nas potpuno zbaci.

Blagoslovljena duo, kad bi bila zadovoljna i mirna u vatri iskuenja i nevolja i dopustila si

biti posvemapotvrenai isprobana, strpljivo izdravajui napade neprijatelja i naputenost odnebeskog dobra, kako brzo bi se nala bogata nebeskim zadovoljstvima! Kako bi brzo

boanska providnost nainila bogato prijestolje u tvojoj dui i prekrasan dom za tebe da se unjemu osvjei i pronae sebi osamu unutri. Znaj, da iako Gospod moe na neko vrijeme

posjetiti, on svojim domom smatra mirne due; i one u kojima su vatre iskuenja i nevoljakonzumirale sve iskvarene sklonosti; bog se ne odmara bilo gdje, ve tamo gdje vladamirnoa i samoljublje je izgnano.

Ako je iz kaosa njegova svemonost proizvela tolika udesa u kreaciji svijeta, to tek neeuiniti u vaoj dui stvorenoj po njegovom liku i nalikovnosti, ako se drite postojani, mirni i

preputeni, s istinskim shvaanjem vae vlastite nitavnosti?

"Ne odbacite, stoga, svojepovjerenje, koje biva uvelike nadoknaeno nagradom," ve buditepostojani. Budite postojani, jer nee biti onako kako ste si zamislili; niti ste ikad blie bogunego u takvim periodima naputenosti i probe vae vjere; jer iako je sunce skriveno izaoblaka, ipak ne mijenja svoj poloaj, niti gubi ikoji dio svojeg sjaja. Bog dozvoljava bolnekunje i naputenosti da izgladi, oisti i skine halje vaeg jastva; da biste kroz ove probemogli postati posve njegovi, i predati se posve u njegovu slubu.

O, koliko toga ima za proistiti u dui koja mora stii na svetu planinu savrenstva i

preobraenosti s Bogom! jer dok bilo koji djeli nevaljalosti, bilo to od jastva ostane u nama,moramo biti podvrgnuti kunji. Kada je jastvo poniteno, nita vie ne ostaje od pozornice zadjela iskuatelja.

Kako predana, naga, poreena, ponitena dua treba biti da ne sprijei ulazak boanskoggospoda, niti njegovo neprekidno zajednitvo s njom.

9: O PORICANJU SEBE (SAMOGA)

Tko oekuje stii u savrenost, ili sjedinjenje due s Bogom, putevima utjehe i udobnostipronai e se u krivu. Moramo oekivati da emo trpjeti i biti u nekoj mjeri proiavani prije


20/30

20

nego to moemo u bilo kojem stupnju biti osposobljeni za ujedinjenost s Bogom, ili da nambude doputeno okusiti radost njegova prisustva.

Stoga, budite strpljivi pod svim patnjama koje je Ocu drago da vam postavi na put. Ako jevaa ljubav prema njemu ista, nita manje ga neete traiti u patnji nego u utjeenosti. Ne

budite poput onih koji mu se predaju u jednom asu, a povlae od njega u drugom. Oni sepredaju samo da budu milovani; i migolje van kada ih dopadne da budu raspeti; ili se okreusvijetu za utjehu.

Ne, neete pronai utjehu ni u emu osim u slobodnoj i potpunoj predaji Boanskoj volji. Tkone okusi kri, nee okusiti stvari koje su Boje; i srce koje okusi kri nalazi najgore stvarislatkima; "gladnoj dui svaka gorka stvar je slatka."

Budite sigurni da postoji unutarnji napredak tamo gdje postoji napredak u nainupodvrgavanja kriu.

im se neto pokae kao patnja i trpljenje, i vi osjetite odbojnost prema tome, predajte seodmah Bogu po tom pitanju, predajui mu se u prinosu; i otkrit ete da, kada kri doe, nee

biti ba toliko silan teret, jer ste se stavili na raspolaganje voljnom prihvaanju istoga. Isussam je bio voljan istrpjeti njegove najvee muke. Mi esto nosimo kri u slabosti, ponekad sasnagom; sve to bi trebalo biti svejedno nama u volji Bojoj.

Da je bilo koji drugi nain osim tereta kria i umiranja vlastitoj volji mogao osloboditiovjeka iz propalog i korumpiranog stanja, Isus bi ga poduio i utvrdio ga svojim primjerom.

Ali od svih koji ga ele slijediti, on je zahtijevao da ponesu kri; i bez izuzetka rekao svima:"Ako bilo tko eli poi za mnom, neka poree sebe, uzme svoj kri i slijedi me." Zato seonda plaite podii kri, koji e vas usmjeriti na put koji vodi u kraljevstvo Boje?

Iz kria proizlaze nebeska blagost, istinska snaga, radosti duha, osvojenost sebe, savrenstvosvetosti! Nema iskupljenja, nema nade nastavka boanskog ivota u nama osim po naemuzimanju kria svojim karnalnim apetitima i sklonostima: jer sve je sadrano u smrti sebstva, inema naina ostvarenja ivota i mira, osim umirui tako svoj korupciji.

emu traiti bilo koji put k slavi, osim onoga na koji ste pozvani da slijedite "Glaveinu svog

Spasenja"? Njegov ivot je bio neprekidan kri, a vi elite li stalnost odmora i radosti? tosavrenije umrete za sebe same, istinskije ete poeti ivjeti Bogu; ako biste onda uivaliistinski mir ovdje i zadobili poslije neizblijedivu krunu slave, neophodno je da na svakomemjestu, i u svim dogaajima nosite kri s voljom. Trpjeti stoga, je va obol; i trpjeti strpljivo ivoljno, najvee je svjedoanstvo vae ljubavi i vjernosti svome Gospodu.

Tako, kao to je i Krist trpio u svom tijelu, naoruajte se istim stavom, jer onaj tko je trpio u

svom tijelu svrio je s grijesima. Ishod toga je da ne ivi ostatak svog zemaljskog ivota zarad

ljudskih elja, ve zarad volje Boje.1 Pet 4:1-2.

Na to ste pozvani, jer i Krist je trpjevi za nas, dao nam primjer, koji ete slijediti.1 Pet 2:21.


21/30

21

Uite kroz uska vrata, jer iroke su kapije i prostran je put koji vodi unitenju i brojni su kojituda idu. Ali uska su vrata (suena pritiscima) i put je prav i tijesan koji vodi u ivot, i tek

nekolicina ga pronau.Mat 7:14.

(Nevolje i patnje su pritisak; i kako se pribliavate kapijama, pritisak se intenzivira.).

Neka vas ne udi vatreno testiranje kroz koje prolazite, ve se radujte to sudjelujete utrpljenjima Kristovim, pa e vas odueviti otkrivenje njegove slave. 1 Peter 4:12-13. Istatrpljenja proivljavaju sva vaa braa u svijetu. 1 Pet 5:9.

Jer Gospod korigira i disciplinira svakoga koga voli, i kori i biuje svakog sina kojegaprima Morate se podvrgnuti i izdurati korekcije; Bog se odnosi prema vama kao prema

sinovima. Jer kakav je to sin kojega otac ne kori i ne korigira?Heb 12:6-8.

Strpljivo izdravanje kria, i smrti sebe na njemu, neophodna je dunost ovjeka [pot]palog

[pod alac smrti] [Jakov 1:14-15; 1Kor 15:54-57]; i jedino tako on moe biti osloboen izove tame, korupcije i jada, i biti vraen posjedovanju ivota, svjetlosti i mira.

Znajui izvrsnosti Oeve ljubavi, nemajui druge elje osim arkog posezanja prema njemu,boravljenja uvijek s njim, tonjenja u nitavnost pred njim, bez razmiljanja bismo trebaliprihvatiti njegova davanja, bila to zatamnjenost ili osvjetljenost, plodonosnost ili besplodnost,slabost ili snaga, slatkoa, gorina ili kunje; lutanja, boli, umor ili sumnje; i nita od toga netreba ustavljati na hod.

10: O MORTIFIKACIJISvi poduhvati da se ispravi tek izvanjsko, guraju duu samo jo dalje van u ono ime je takoarko i revno uposlena; i tako su njene moi razvodnjene i rasprene; jer se primjenjuje namah

prema izvanjskostima ime osnaujeupravo one stvari koje namjerava potiniti.

Takva mortifikacija nikad ne moe potiniti strasti niti umanjiti njihovo djelovanje. Jedininain da se to postigne je unutarnja tiina kojom je dua posvema i sasvim okrenuta unutra,

posjedovanju Boga u sada. Ako usmjeri svoju estinu i energiju prema tom sreditu njenogbia, taj jednostavni in odvaja i povlai ju iz ula; koritenje svih svojih moi unutri, ostavlja

ula oslabljenima i onemoalima; i blie se primie bogu to je dalje odmaknuta od ula, imanje su strasti pod njihovim utjecajem.

U mortifikaciji oka i uha, koji neprekidno opskrbljuju uvijek zaposlenu imaginaciju novimtemama, malo je opasnosti od upadanja u ekscese: tek trebamo slijediti kamo boanski Duhvodi.

Dua ima dvostruku korist inei tako: u povlaenju iz izvanjskih objekata primie se blieBogu; i to je blie njemu, pored tajnih hranjivih moi i vrlina koje prima, vie je odmaknutaod grijeha; tako da okrenutost uma unutra postaje navikom.


22/30

22

11: O POMIRENOJ PREDAJI

Trebali bismo predati cijelu nau egzistenciju Bogu, iz snanog i pozitivnog uvjerenja, da dokga mi vjerno nastojimo slijediti, pojava bilo ega u bilo kojem asu odgovara njegovoj

trenutanoj volji i doputenju, i posvema onako kako nae stanje zahtijeva. Ovo uvjerenje e nas uiniti smirenima u svim stvarima; da prihvatimo sve to se dogodi, ne kao da je odstvorenja, ve od Njega samog.

Ali znajte vi koji iskreno elite predati sebe Bogu, da nakon to napravite to davanje, neetese vie ponovno ugrabiti: upamtite, dar jednom predstavljen, njime vie ne raspolae davatelj.Predaja je stvar od najvee vanosti u vaem napretku; ona je klju unutarnjih odaja; i tkozaista zna kako sebe predati, uskoro postaje savren: stoga moramo nastaviti unutra postojanoi nedvojbeno; i ne sluati glas prirodnog razuma. Velika vjera proizvodi veliku predaju;moramo se utei Bogu, nadajui se iznad svake nade.

Predaja je zbacivanje svih sebinih briga, da bismo mogli posvema biti na Boanskomraspolaganju. Svi krani su potaknuti na predaju; jer reeno je svima: ne strijepite zasutranjicu; jer va nebeski Otac zna sve to vam je potrebno. "U svim svojim putevima

priznajte njega, i on e usmjeravati vae korake." "Posvetite svoja djela Gospodu, i vae mislie biti utvrene.""Posvetite svoje puteve Gospodu, vjerujte mu, i on e izvesti pred vas vau

pravinost poput svjetla, i vae prosudbe (e sjati) poput podneva."

Ova vrlina se vri neprekidnim gubljenjem nae vlastite volje u volji Bojoj; bivajui upomirenoj predaji u svim stvarima, ostavljajui to je prolo zaboravu, ono to e doi, nakon

to smo vjerno obavili na dio, njegovom usmjerenju i posveujui sadanji trenutak njemu,ne pridajui nita to nas dopadne stvorenju, ve smatrajui sve stvari kao njegovo ureenje, igledajui kako sve, izuzev samo naih grijeha, dolazi nepogreivo od njega. Predajte se takoda budete voeni i postavljeni onako kako se njemu svidi.

Moramo voljno suraivati s Bojim naumima koji nas liavaju svih naih vlastitih djelovanja,da na njihovo mjestoNjegovi mogu biti postavljeni. Neka to onda bude uinjeno u vama; i nedozolite si da prijanjate ni uz ta, koliko god dobro moglo izgledati; jer nije vie dobro akovas u bilo kojoj mjeri odvraa od onoga to Bog hoe od vas.

Boanska volja prednjai svim stvarima. I nae povinovanje ovim uzdama uvodi nas upodruje unutarnjeg mira. Tako moemo spoznati da je pobuna nae volje glavni povod svihnaih nemira i da je ona uzrok zato patimo toliko obrata i prevrata. Kad bismo podvrgli svojevolje Boanskoj volji i stavili joj se posve na raspolaganje kakvu bismo smirenost osjeali!Kakav slatki mir! Kolika unutarnja vedrina! Kakva vrhunska srea i predokus

blagoslovljenosti! Stresimo stoga sva prijanjanja interesima svojim, i ivimo po vjeri i mirnojpredaji iskljuivo.


23/30

23

12: O VRLINI

Na taj nain dobivamo vrlinu lako i zasigurno; jer kao to je Bog izvor i naelo sve vrline, umjeri u kojoj se bliimo imanju njega, u istoj mjeri se uzdiemo u najizvrsnije vrline. Zaista,

onaj koji ima Boga, ima sve stvari; i onaj koji ga nema, nema nita. Sva vrlina je tek maska,izvanjski privid, promjenjiva poput naih halja ukoliko ne izvire iz ovog boanskog izvora; ionda je zaista izvorna, sutinska i trajna. "Kraljeva ker", rekao je David, "sva jevelianstvena iznutra."

13: O OBRAENJU

"Okrenite se, okrenite se od svojih krivih naina, jer zato da umrete, kuo Izraela?" "Okrenitese Njemu protiv kojega se buniste." Biti istinski obraeni znai okrenuti se posve od

stvorenja, i okrenuti se posve Tvorcu.

Za ostvarenje spasenja apsolutno je neophodno posve se odrei izvanjskoga grijeha i okrenutise pravinosti: iako samo to nije savreno obraenje koje se sastoji u posvemanjoj promjenicijelog ovjeka, od izvanjskog u unutarnji ivot.

Kada je dua jednom okrenuta prema Bogu, pronalazi prekrasnu lakou postojanognastavljanja u njenom obraenju; i to dulje ostaje tako obraena, vie se pribliava i vre sestie uz boga; i to je Njemu blia, time je to dalje odmaknuta od onog duha koji je njemusuprotan: tako je dua tako djelotvorno utvrena i ukorijenjena u njenom obraenju da joj je to

na neki nain prirodno.

Ne smijemo pretpostaviti da je to postignuto silovitim naporima njenih vlastitih moi; jer duaniti je sposobna niti bi trebala pokuati bilo kako drukije suraivati s boanskom milouosim nastojati povui se iz vanjskih objekata i okrenuti se unutra: nakon ega nema vie nitaza uiniti osim nastaviti postojano u svojoj privrenosti Bogu.

On ima privlanu odliku kojom privlai duu sve vie i monije sebisamome to mu se onavie pribliava, i tako privlaei ju, on ju proiava i profinjuje; () dua surauje s

privlaenjem istoe slobodnim i eljnim odgovorom. Ovo okretanje uma unutra, konano, je

i lagano i djelotvorno, napreduje duu prirodno, i bez ogranienja, jer Bog sam je sredite kojeju privlai.

Svu svoju brigu i panju trebamo stoga usmjeriti da ostvarimo unutarnju tiinu: neka nas neobeshrabre boli i tekoe koje susreemo u ovom inu, koje e uskoro biti nadoknaenetolikim obiljem Boanske snage koje e in uiniti savreno lakim, pod uvjetom a smo vjerniu pokornom povlaenju naih srca iz izvanjskih objekata i zadovoljenja, i vraanju naemsreditu s osjeajem blagosti i vedrine. Ako bilo kada se strasti uzburkaju, blago povlaenjeunutra k Bogu koji je tamo prisutan lako ih umrtvljuje i umiruje; dok bilo koji drugi nain

bavljenja njima jo ih vie nadrauje i podrauje.


24/30

24

Boanska Mo je u vremenu prolom trenutano umirila burno i podivljalo more; i moemo lisada sumnjati, ako mu se u svojoj nevolji iskreno obratimo, da on nee umiriti bure uzrujanedue?

14: O PONITENJU SEBE

Dua postaje pogodna za sjedinjenje s Bogom, predajui se niteoj moi Boanske ljubavi.

Ovo je, zaista, sutinski i neophodan prinos u Kranskoj religiji, i jedino njime moemopruiti svo duno tovanje suverenosti Bojoj. Podvrgavanjem sebe u sebi, zaista priznajemovrhunsko postojanje Boga; jer sve dok ne prestanemo postojati sebi samima, duh vjene rijeine moe postojati u nama. On nam je vaniji od nae vlastite vanosti samima sebi.

Odustajui od svog vlastitog ivota, pravimo mjesto za njegov dolazak; i umirui sebi

samima, on sam ivi i nastanjuje se u nama.

Trebali bismo, zaista, predati nae cijelo bie Kristu; i prestati vie ivjeti u sebi samima,izgubljeni smo u njemu; i ovo se moe postii jedino ponitenjem sebe koje je istinskamolitva najdublje odanosti, i ini "Bogu i Janjetu, blagoslov, i ast, i slavu, i mo, navijeke."Jer "na ivot je skriven u Bogu s Kristom."

Ovo je molitva istine: to je "tovati Boga u duhu i istini", jer ovdje upoznajemo Duh kojipomae u naim slabostima, i posreduje zarad nas; i bivajui tako potaknuti istim duhomBojim, promaknuti smo naprijed i osloboeni od naih karnalnih i cjenjkajuih naina

molitve. Svemogueg moemo ispotovati samo svojim vlastitim ponitenjem koje tek toje izvreno, odmah On, koji ne trpi prazninu u prirodi, istog asa nas ispuni sobom samim.

Kad bismo znali koje vrline i blagoslove dua nalazi u ovoj vrsti molitve, bez prestanka bismoju obavljali. To je biser visokocijenjeni; to je skriveno blago; u koje nas je Isus uvjerio kadnam je rekao da je "kraljevstvo boje unutar nas"; i to je tono na dva naina: prvo, Bog

postaje toliko potpuno Gospodar u nama da se nita ne opire njegovoj vlasti: tada je naaunutarnjost njegovo kraljevstvo. I opet, kada imamo Boga koji je vrhunsko dobro, imamo injegovo kraljevstvo, u kojemu vlada punina radosti i gdje dostiemo dovretak naegstvaranja. Dovretak naeg stvaranja je, zaista, uivati naeg boga, ak i u ovom ivotu; ali

jao! Koliko ih je malo koji ikad spoznaju istu radost koju daruje njegovo prisustvo.

15. OVJEK DJELUJE PLEMENITIJE POD BOANSKIMUTJECAJEM NEGO TO IKAD MOE INITI SLIJEDEISVOJU VLASTITU VOLJU

Neki kada uju za molitvu tiine, krivo umiljaju da dua ostaje mrtva i nedjelatna; ali onanesumnjivo djeluje plemenitije i vie nego to je ikad inila prije; jer Bog sam je pokreta i

sada djeluje putem njegova duha. Kada Pavle govori o tome da nas Duh Boji vodi, to ne


25/30

25

znai da bismo trebali prestati s aktivnostima; ve da trebamo djelovati kroz unutarnjeposredovanje njegove milosti.

Ovo je najbolje predstavljeno moi u viziji proroka Ezekiela, viziji o kotaima sa ivimduhovima; i gdje god Duh htjede ii, oni su ili, uzdizali se i sputali kako su pokrenuti

(duhom); jer Duh ivota bjee u njima, i nisu skretali s puta. Tako bi i dua trebala bitipodlona volji oivljujueg duha kojim je osvijetljena, revno slijediti gdje Duh vodi.

Naa aktivnost se stoga treba sastojati u nastojanju da primimo i odravamo takvo stanje kojeje najprijemivije boanskim impresijama, najfleksibilnije svim djelovanjima Vjene rijei.

Dok se platno ne uvrsti, slikar ne moe napraviti obrise slike: tako i svako djelo naegvlastitog sebinog duha proizvodi krive i pogrene linije; prekida rad, i poraava dizajn ovog

prekrasnog slikara: stoga moramo ostati u miru i pokretati se samo onda kad nas on pokree.Isus Krist ima u sebi ivot, i to je ivot svake ive due.

Sva djelovanja se mogu procjenjivati samo uzvienou djelatnog principa, ovo djelovanje jeneosporno plemenitije od drugih. Djela koja proizvodi boanski princip su boanska;djelovanja stvorenja, koliko god dobrima izgledala, tek su ljudska. Krist, rije, ima ivot usebi: sposobna prenijeti njegovu prirodu, on ju eli podijeliti s ovjekom. Trebali bismonapraviti mjesta za utjek ovoga ivota, a to je mogue jedino izbacivanjem (pro)pale prirode i

potisnuem vlastitih aktivnosti. To se slae s Pavlovom izjavom: "Ako je bilo tko u kristu, onje novo stvorenje; stare stvari su prole; gle sve posta novo!" Ali to stanje se moe postiisamo umirui sebi samima i svim naim aktivnostima, da na njihovo mjesto moe doi

boanski utjecaj.

ovjek moe, zaista, otvoriti prozor; ali Sin sam mora dati svjetlost. Isus je dao primjer ovogau evanelju: "Marta, puno brine i okupira se brojnim stvarima, ali samo je jedna potrebna, iMarija je izabrala tu pravu stvar koja joj nee biti oduzeta." A to je to Marija izabrala?Mirovanje, smirenost i mir. Oigledno je prestala sa svojim djelovanjem, da Kristov duhmoe djelovati u njoj; prestala je ivjeti (svoj ivot), da Krist moe biti njen ivot.

Petar je u toplini svoje privrenosti rekao Isusu da je spreman zarad njega poloiti svoj ivot;ali najednu rije mlade dame ga je porekao.

Brojni problemi u ivotu proizlaze iz due koja ne boravi na svom mjestu, nezadovoljnavoljom Bojom i onim to joj je, s vremena na vrijeme, u istoj dodijeljeno. Brojne due se

predaju openitoj volji, a opet, promae kad je u pitanju sadanji as: bivajui izvan Bojevolje, padnu: i takve padove obnavljaju dok god nastavljaju izvan boanske volje; kad joj sevrate, sve e krenuti dobro. Bog voli ono to se ini po njegovom naumu, njegovim redom, ponjegovoj volji i vremenu; i dok se vjerno tome predajete, sve ete initi kako treba.

Svi ljudi imaju afekcije i udnje, osim onih koji ive u Boanskoj volji. Neke od tih eljamogu izgledati dobre; ali ako nisu sukladne volji Bojoj, onaj koji poiva u Boanskoj volji,iako je izuzet od svih tih elja, beskonano je mirniji i vie velia Boga. To nam pokazuje

koliko je neophodno da se odreemo sebe i svog naeg djelovanja, zarad slijeenja Krista; anjega ne moemo slijediti bez da nismo potaknuti njegovim Duhom. Da bi njegov Duh bio


26/30

26

primljen u nama, neophodno je da prvo na duh bude podloen: "Tko je zdruen sGospodom", rekao je Pavle, "jedan je duh".

Sve bi se trebalo initi u svoje doba: svako stanje ima svoj poetak, svoj progres i svojdovretak; i nesretna je pogreka stati u poetku. Sve ima svoju proceduru; isprva moramo

raditi vrijedno i s trudom, ali na kraju emo ponjeti plod svog pothvata. Kada je brod u luci,mornari svu svoju snagu ulau da ga oiste i pripreme za plovidbu; ali onda njime upravljajulako i po volji. Na slian nain, dok dua ostaje u grijehu i upletenostima stvorenja, est inaporan trud su neophodni za njenu slobodu; veze koje ju dre moraju biti oslabljenje; i onda,snanim naporom postupno se odgurne od stare luke i naputajui ju napreduje premaodreditu u koje eli.

Kada je vozilo tako pokrenuto, kako napreduje po moru, tako naputa zemlju iza nje; i todalje odmie od stare luke, sve je manje tekoa i rada neophodno da nastavi naprijed:konano, plovi punim jedrima odlaui vesla koja su sad beskorisna. Sve to sad treba jerazapinjati jedra i drati kormilo. Razapeti jedra znai drati um otvoren pred Bogom da nanjega moe djelovati Njegov Duh; drati kormilo je sprijeiti srce da odluta od pravog smjera,

blago upravljajui i vodei ga postojano prema uputama blagoslovljenog Duha koji gapostupno zaposjeda i vlada njime, kao to polako vjetar ispunjava jedra i pogoni vozilo.

Dok su vjetrovi povoljni, mornari ne ine gotovo nita i vozilo brzo plovi bez njihovog truda,i dok oni tako odmaraju i preputaju vozilo vjetru vie prijeu u jednome satu nego to su zaisto vrijeme inili svojim vlastitim naporima: kad bi sada ak i pokuali koristiti vesla, samo

bi sebe zamorili, a vozilo usporavali svojim nepravovremenim naporima.

To je naindjelovanja kojemu bismo trebali teiti iznutra: napredovat e nas u vrlo kratkomvremenu pomou boanskog utjecaja, beskonano dalje nego cijeli ivot potroen u

ponavljanjima samonapinjanja.

Ako je vjetar suprotan i pue oluja, umjesto isplovljavanja, moramo baciti sidro i uvativozilo.

Nae sidro je vrsto uvjerenje i nada u Boansku Mo, ekajui strpljivo smirenje bure ipovratak povoljnijeg vjetra, kao to je David "ekao strpljivo Gospoda i ovaj mu se pribliio iuo njegov zaziv." Moramo se predati tako njegovu Duhu, preputajui se posve njegovom

boanskom vodstvu; nikad si ne doputajui da budemo uznemireni bilo kakvom nezgodomjer nemirnost su kapije kroz koje neprijatelj prodire u duu, da ju orobi njenog mira; nitibismo se trebali brinuti niti interesirati o tome to drugi govore i ine, jer to e uzrokovatisamo remeenje.

Primirimo sve kretnje naeg srca, im ga vidimo uzrujanog. Umirimo sve ugode koje nedolaze iz istog izvora. Ostavimo sve beskorisne misli i zamiljanja. Vrijedno zovimo Boga unama i nesumnjivo emo ga nai, i s njim radost i mir; takvu radost i mir koji e trajati usred

patnje, i koji izvirui iz neiscrpnog izvora postaje trajna fontana oduevljenja. "Mir svoj

ostavljam s vama", rekao je Krist, "moj mir dajem vam: ne kao to svijet daje."


27/30

27

Kad bismo samo znali blagoslove oslukivanja Boga i koliko oni oivljuju i osnauju duu,odmah bismo utihnuli pred njim; sve bi bilo mirno im se on pojavi. Da nas potakne dalje u

bezgraninu predaju, uvjerava nas da se ne bojimo niegadok se preputamo njemu, jer onskrbi o nama, nadilazei najveu njenost koju moemo pojmiti: "Moe li ena", rekao je,"zaboraviti svoje edo, da se ne saali na plod utrobe svoje? Da, ona moe zaboraviti, ali janeu zaboraviti vas!" Blagoslovljena uvjerenost, prepuna radosti! Tko e, uvi to, strahovatiod preputanja sebe posve volji i vodstvu svojeg Boga?

Svi ljudi tee za mirom, ali ga trae tamo gdje ga nema. Trae ga u svijetu koji uvijek obeavaali nikad ne moe dati pravi mir; jer gdje god da idemo, nosimo sa sobom izvor svakezbunjenosti, nau vlastitu nepokorenu i sebinu volju. Ljubav prema slobodi je jedna odnajopasnijih strasti srca. Ako slijedimo ovaj poriv, umjesto u istinsku slobodu, on nas okiva uropstvo. Nae strasti su najgori tirani, ako im djelomino udovoljimo uvijek ostajemo iznutrarastrzani; a ako im se posve predamo zastraujue je i pomisliti u kakve ekstreme e odvesti;

muit e srce, poput poplave pomesti sve pred sobom, i opet nee biti zadovoljene. Istinskuslobodu se moe pronai jedino u Njemu, ija e nas istina osloboditi, i s kojim emo navlastitom ivotu nauiti da sluiti mu znai vladati s njim.

Taj odnos s Bogom kojim smo posveeni i posvemanja privrenost Bogu sastoji se uizvrenju njegove volje, u svim ivotnim okolnostima. Gdje god koraali, to god inili,koliko god sjalo, ni za ta nee ovjek biti nagraen osim za izvrenje Njegove volje. Radnikmoe napraviti uda u vaoj kui, ali ako ne obavi ono to ste od njega traili ne bistecijenili njegov rad i s pravom biste se alili na njega kao na loeg radnika.

Nema dobrog duha osim Bojeg: duh koji nas uklanja od istinski dobrog je tek duh obmane,koliko god bio laskav u pojavnosti. Tko bi htio biti voen u predivnoj koiji na put u ambis?Put koji vodi u provaliju je stravian, ak i da je obasut ruama; ali put koji vodi prema krunioduevljava, ak i ako je kroz gustu trnjiku. On nam je dao svoj dobar duh da nas podui, DuhMilostiv; pa ne slijedimo vie svoju vlastitu volju, ve njegovu; da sve nae aktivnosti buduinjene samo njemu za ugodu; tada e svo nae ponaanje biti posveeno; tada e naa djela

postati neprekidni prinos; i neprestana molitva i neprekinuta ljubav e nastaniti srce;podvrgnimo se stoga ponitenju nae vlastite volje da njegova volja moe vladati u nama! Onje glava koja vodi, mi smo tijelo koje slijedi.

16. O POSJEDU MIRA I ODMORA PRED BOGOM

Dua koja je vjerna u toj ljubavi i privrenosti Bogu ve opisanima, zapanjena je kad osjetikako on postepeno zaposjeda cijelo njeno bie; i sada uiva stalni osjeaj prisustva koje joj

postaje posve prirodno. To prisustvo izlijeva u nas neobinu vedrinu koja proima sve naesposobnosti smiruje um, prua sladak odmor i mirnou, ak i usred naih svakodnevnih

poslova; ali mi mu moramo biti predani bezrezervno.

Moramo, pak, naglasiti da je od najvee vanosti da prestanemo djelovati sami iz sebe niti se

truditi ita, kako bi boanska Mo mogla djelovati sama; kao to je i rekao kroz usta prorokaDavida, "Budi tiho, i znaj da sam ja Bog." Grijee jako oni koji ovakvu molitvu prozivaju


28/30

28

dokoliarenjem, optuba koja moe proizai jedino iz neiskustva. Kad bi se potrudili i stupiliu nju, ubrzo bi doivjeli suprotno od onoga to pretpostavljaju i uvidjeli neutemeljenost svojihoptubi.

Ova naizgledna neaktivnost, zaista nije posljedica besplodnosti i nedostatnosti, ve

plodonosnosti i obilja; iskusnoj dui je to jasno kao dan i znat e i osjetiti da je njena tiinaprepuna i pomazujua, i ishod je uzroka posve suprotnih apatiji i ispraznosti. Unutarnjost nijeutvrda koju treba osvojiti silom i nasiljem, ve je Kraljevstvo mira koje se zadobija jedinoljubavlju. Predajmo se tako Bogu bez ikakvih slutnji opasnosti. On e nas voljeti i omoguitida i mi volimo njega; i ta ljubav rast e svaki dan i proizvesti u nama druge vrline. Jedino onmoe ispuniti naa srca koja je svijet rasturio i zatrovao, ali nikad ih nije mogao ispuniti.

Nita nee oduzeti od nas osim onoga to nas unesreuje. Jer brojne stvari koje smo potroilizarad svojih pouda u prolosti, sada emo koristiti da ispunimo svoje potrebe sa zahvalnounaem velikom tvorcu svih dobrih stvari.

Tada e najobinije i naizgled nebitne aktivnosti postati izrazi vrline i izvori utjehe. Promatratemo s mirom primicanje smrti kao poetak besmrtnog ivota, i kao to je Pavle rekao,"Neemo biti razodjeveni, ve odjeveni, i smrtnost se utopila u ivotu."

Nemojmo se vie bojati posvetiti se posve njemu. to riskiramo ako se oslanjamo iskljuivona njegovu dobrotu? On nas nee obmanuti, osim to e nam darovati obilja iznad svih naihnadanja: "Tko kroi u tami, tko nema svjetla vjeruj u ime Gospodnje i osloni se na svogBoga." Ali oni koji sve oekuju uzdajui se u sebe same nee izbjei obmanutost i moraju

pretrpjeti bar ovo korenje: "Previe toga smatrate da je do vas!" []

Kao to niti jedno ljudsko bie ne raa samoga sebe, niti si ni jedan ovjek ne pravi zrak kojie disati, niti tlo na kojemu e stajati njegova noga, tako je i put osloboenja unaprijed, i od

poetka Bogom utvren i dan.

Dua koja je dotle stigla, nema potrebu ni za kakvom drugom pripremom osim tihovanjem:jer sada boansko prisustvo, koje je velianstveni ishod i nastavak molitve, poinje se monoosjeati i dua doivljava to je apostol Pavle rekao, "Oko nije vidjelo, niti je uho ulo, niti su

pojmila srca ljudska, stvari koje je bog priredio onima koji ga ljube." Dua zasigurno uivatranscendentnu blagoslovljenost i osjea da vie nije ona ili on koji ivi, ve Krist ivi u toj

osobi; i da je jedini nain da ga pronae taj da okrene um prema unutra. Tek to to napravimo,ispunjeni smo radostima njegovog prisustva: toliko smo zadivljeni tim ogromnim

blagoslovom, i uivamo unutarnje openje koje nikakve izvanjske stvari ne mogu prekinuti.

Rekao je da ako pazimo na njegove rijei, volimo ga; a "Znamo da sve stvari djeluju za dobroonima koji ljube Boga, njima koji su pozvani sukladno njegovoj svrsi." Sve poinje naimodazivom.


29/30

29

17: O SAVRENOSTI, ILI SJEDINJENJU DUE S BOGOM

Najkorisnije i najpoeljnije stanje u ovom ivotu je ono Kranske savrenosti, koje se sastojiod sjedinjenja due s Beskonanom istoom, sjedinjenja koje ukljuuje u sebi svo duhovno

dobro; proizvodei u nama slobodu duha; koje nas uzdie iznad svih dogaaja i promjena uivotu, i koje nas oslobaa od tiranije ljudskog straha; daje izvanrednu mo dobre izvedbesvih aktivnosti i ispravnog ponaanja u svim naim poslovima; trezvenost istinski Kranskuu svim naim pothvatima; mir i savrenu smirenost u svim okolnostima, i, ukratko,neprekidnu pobjedu nad samoljubljem i strastima.

Nemogue je stii u Boansku zajednicu samo putem meditacije, niti rastapanjima uosjeajima, niti najsvjetlije i elegantno sroene molitve; jer, prema Spisima: "nee ovjekvidjeti Boga i ivjeti." Sve ini ne-tihe molitve, ak i aktivne kontemplacije koje naa voljavri u ivotu, nee omoguiti da "njima vidimo Boga"; jer sve to je u ljudskoj vlastitoj moi

ili sposobnosti prvo mora umrijeti, koliko god bilo plemenito; koliko god uzvieno.

Ivan je naveo, "i bjee tiina na nebesima". Nebesa su sredite due gdje se pojavljuje svaboanska Velianstvenost, sve mora biti utihnuto u tiinu. Svi napori, smo postojanjesamoljublja mora biti poniteno; jer to je prirodna volja koja se protivi Bogu, i sva zloaljudska proizlazi otuda, tako da istoa due raste proporcionalno podvrgnutosti prirodnevolje Njegovoj volji.

Tako dua nikad ne moe stii u zajednitvo, osim ponitenjem svoje volje; niti ikad moepostati jedno s Ocem, osim da bude ponovno ustanovljena [obnovljena] u istoi svojeg prvog

stvaranja.

Bog proiava duu svojom ljubavlju, kao to se metali proiavaju u velikoj pei. Zlato semoe proistiti jedino vatrom koja postupno od njega odvaja i konzumira sve to je svjetovnoi drukije od njega; mora biti rastopljeno i rastvoreno, i svi neisti spojevi maknuti iz njega,

ponovno i ponovno ga vraajui u vatru; tako ono postaje proieno od svih unutarnjihneistoa, i podignuto u stanje koje se vie ne moe bolje proistiti. Vie ne sadri drukijespojeve; njegova istoa je savrena, njegova jednostavnost dovrena i pogodno je zanajizvrsnije izvedbe. Na slian nain boanski Duh, kao postojani plamen mora konzumirati i

ponititi sve zemaljsko, senzualno i karnalno, svu vlastitu aktivnost due, prije nego dua

moe biti pogodna i sposobna za sjedinjenost s Bogom i Kristom.

"Nainit e ovjeka vrijednijim od najfinijeg zlata". Ali kada Rije koja bjee u poetku ponepaliti, nititi i proiavati; tada se dua, ne uoavajui dizajn ovih djelovanja, povlai od njih;i kao to zlato izgleda prije da crni nego sjaji kada se prvo ubaci u penicu, tako i dua

pomilja da je njena istoa izgubljena da su njena iskuenja njeni grijesi.

Ali, dok priznajemo da je Boje uivanje cilj zarad kojeg smo stvoreni; da "bez svetosti" nitkoga ne moe postii; i da za njegovo postizanje moramo neophodno proi kroz silne

proiujue procese; nije li neobino da zbog nae strave izbjegavamo ovaj proces kao da je

on uzrok zla i nesavrenosti u sadanjem ivotu, koji treba proizvesti slavu i blagoslovljenostu ivotu koji dolazi.


30/30

30

Neka svi, onda, uznapreduju k cilju, podvrgnuti vodstvu i upravljanju duhom milosti, koji evas nepogreivo promijeniti i dovesti vas do kraja vaeg stvaranja; istoe i radosti sjedinjenjas Bogom i Kristom.

Moe se moda rei da se neki pretvaraju da su dostigli ovo blagoslovljeno stanje; ali jao!

Nitko se vie ne moe ovo pretvarati nego to se jadac koji je na rubu umiranja od gladi moepretvarati da je sit i zadovoljen; neka elja ili rije, neki uzdah ili znak, neumitno e mupobjei i izdati njegovo izgladnjelo stanje.

"Budite savreni, kao to je i va Otac koji jest na nebesima, savren". Dua, koja ostaje usvom stanju nereda je nesavrena; postaje savrenija onoliko koliko se pribliava Boanskojvolji. Kada je dua toliko napredovala da ne moe ni u emu uzmaknuti od Boanske volje,tada je posve savrena, ujedinjuje se, i biva preobraena u boansku prirodu; i bivajui tako

proiena i sjedinjena s Beskrajnom istotom, nalazi duboki mir, i slatki odmor, koji judovodi u takvo savreno jedinstvo ljubavi da je posvema ispunjena radou. Podlae se voljivelikog Izvornika u svim situacijama, i raduje se u svemu na boansko zadovoljstvo.

Gospod se pribliava takvoj dui i iznutra komunicira njoj. Ispunjava ju sobom jer ona jeprazna; oblai ju u svoju svjetlost i svoju ljubav, jer ona je naga; podie ju, jer ona je niska; isjedinjuje ju sa sobom.

Ako biste uli u ova nebesa na zemlji, zaboravite sve brige i svaku napetu misao izvedite izsebe da ljubav Boja moe ivjeti u dui, da moete biti u stanju rei s apostolom: "ne ivimvie ja, ve krist je taj koji ivi u meni". Kako bismo sretni bili kad bismo sve napustili zanjega, traili jedino njega, disali samo za njega; neka su nai uzdasi samo za Njega. Kad

bismo samo mogli bez prekida ii prema tom blagoslovljenom stanju! Bog nas zove da takoinimo i doemo k njemu. On nas poziva da uemo u svoj unutarnji centar, gdje e nas onobnoviti i promijeniti, i pokazati nam novo i nebesko kraljevstvo, prepuno radosti, mira,zadovoljstva i vedrine.

Duhovna, odvojena i povuena dua ovdje ima svoj mir neprekinut, iako izvana moesusretati borbe, i moe biti gola, zaboravljena, progonjena i naputena, jer iz beskrajne daljine

bure nikad ne doseu to najvedrije nebo unutri u kojemu stanuje ista i savrena ljubav. Iakoprinc tame moe zaista nasilno napadati na nju; ipak ona mu se opire i stoji poput snanog

stupa; njoj ne bude nita vie nego visokoj planini u oluji. Dolina je zatamnjena debelimoblacima, strahovite oluje jee i grme; dok uzdignute planine sjaje obasjane svijetlim zrakamasunca, u spokoju i vedrini, nastavljaju bistre poput nebesa, nepomine i prepune svjetla; takvadua je zaista "planina Zion koja ne moe biti maknuta, ve ivi navijeke".

Na ovom prijestolju mirovanja javljaju se savrenstva duhovne ljepote; ovdje emo uivatiistinsko svjetlo tajnih i boanskih tajni Kristovih, savrenu poniznost, potpuno pomirenje,njenost i nevinost grlice, slobodu i istou srca; ovdje svjedoimo radosnu jednostavnost,nebesko ravnovjesje, neprekidnu molitvu, potpunu nagost, savrenu nepristranost, i nebeskoopenje. To je bogato skriveno blago; to je biser neprocjenjivi.

Unutarnja Molitva

Documents

Transcript of Unutarnja Molitva