1

2

UNIVERN’SITYPosljednje pripremeza sveučilište

LIDEROVIH 100 VERN’ovci među najuspješnijim mladim menadžerima

NOVI DIPLOMSKI STUDIJFilmska i televizijska režija i produkcija

ALUMNI STORIESNajmlađi partner u trećoj najbrže rastućoj IT tvrtki srednje Europe

CJELOŽIVOTNOOBRAZOVANJE7 programa za obogaćivanje karijera

OFF CATHEDRAVideoigre - samo je nebo granica

06

08

10

16

18

30

Godina 10 svibanj 2019.Newsletter Veleučilišta VERN’

3IMPRESUMNakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Marija Slijepčević, Tomislav Štuka

Fotografije:Petar Vučetić, Alma Kararić, Sara Horvatić, Shutterstock i ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša Hrust

Tisak:Kerschoffset

04 BLIC VIJESTI

05 UVODNIK Dobro je znati…

06 UNIVERN’SITYPosljednje pripreme za sveučilište

08 LIDEROVIH 100 VERN’ovci među najuspješnijim mladim menadžerima

10 NOVI DIPLOMSKI STUDIJFilmska i televizijska režija i pro-dukcija

12 LEAP SUMMIT 2019 Uloga VERN’ovaca na jednoj od najvećih konferencija za mlade

14 #EDUCATIONMEETS-BUSINESSPanel „Suradnja visokog obra-zovanja i tržišta rada - Hrvatska i Europa“

16 ALUMNI STORIES Najmlađi partner u trećoj najbrže rastućoj IT tvrtki srednje Europe

18 CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE 7 programa za obogaćivanje karijera

20 ERASMUS+ PROGRAM Uloga fjake u životu odbojkašice Hane

22 VISIT PROJEKTEuropski otoci i razvoj inovativnih poslovnih praksi

24 MEĐUNARODNA MEDIJSKA EDUKACIJAAlla turca

Godina 10 svibanj 2019.Newsletter Veleučilišta VERN’

26 POPKULT SPOTLIGHTMindhunter i Fizika tuge

28 VERN’ SPORTRezime sezone

30 OFF CATHEDRA Videoigre - samo je nebo granica

4

IMENOVAN UPRAVNI ODBOR VERN’ ALUMNI UDRUGESkupština novoosnovane VERN’ Alumni udruge na svojoj je plenarnoj sjednici 21. veljače potvrdila članove Upravnog odbora te utvrdila aktivnosti koje će Udruga provoditi radi doprinosa društvenom, akademskom i gospodarskom razvoju. Glavni je cilj odabranih aktivnosti poticanje projekata kroz koje se umrežavaju poslovna zajednica te akademski i NGO sektori, kako bi se kreirale platforme za realizaciju poslovnih ambicija različitih dionika. Upravni je odbor poseban naglasak stavio na podršku startup inicijativama, održavanju stručnih radionica za gospodarstvo te istraživanju, a u svakom od navedenih segmena-ta tražit će se snažna diferencijacija u odnosnu na uobičajene prakse. Članovima UO-a imenovani su VERN’ovi alumniji: Ivan Ćirović (direktor, Inspiracija.com), Marko Ćorluka (generalni direktor, Logistika Violeta d.o.o.), Ivo Ivančić (glavni direktor i član Uprave, Veleučilište VERN’), Ivan Ivanković (Senior Regional Operation Manager, Uber Croatia d.o.o.), Sanja Jovanović (Commercial HR Manager for Croatia, Bosnia & Herzegovina and Slovenia, Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.), Bojan Oreščanin (certificirani privatni bankar, Raiffeisenbank Hrvatska), Miroslav Orešković (član uprave, Kaufland Hrvatska k. d.), Kristijan Pakšec (predsjednik Udruge, izvršni direktor, Inspiracija.com) i Martina Ravlić-Janković (direktorica, Sla-vonija drvna industrija d.o.o.). Inicijativu su podržali i predsjed-nik Uprave VERN’a Branko Štefanović te dekan VERN’a prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila. „Europski trendovi i standardi u visokom obrazovanju prepoznaju važnost povezivanja alumni zajednice s njihovim akademskim institucijama, jer iz te suradnje proizlazi razumijevanje znanja, vještina i ishoda učenja koji su potrebni gospodarstvu. Nama su alumniji važni dionici u promišljanju novih ideja i formata obrazovanja, a integriramo ih i u nastavni proces te su nam odlični partneri u razvoju novih sadržaja i standarda u visokom obrazovanju“, istaknuo je dekan Cvrtila.

TOP-UP STUDIJ TURIZMA U SURADNJI S ANTALYA COLLEGE OF TOURISMU okviru VERN’ova širenja na međunarodna tržišta, započelo je izvođenje top-up studija turizma u partnerstvu s turskim Antalya College of Tourism (AICT), a prva generacija stude-nata s ovog turskog visokog učilišta u svibnju će završiti top-up studij turizma na VERN’u. Što to konkretno znači? Nakon dvije godine studija na svome matičnom fakultetu u Antalyji, turski studenti ove akademske godine slušaju razlikovne kolegije koje su u listopadu i studenome 2018. modularno izvodili AICT-ovi predavači, ali prema VERN’ovom programu. Naši su predavači u veljači držali predavanja na ovom visokom učilištu u Anta-lyji, a u travnju i svibnju ove godine, turski studenti nastavu slušaju u Zagrebu i na Visu, nakon čega će prezentirati svoje završne projekte. Nastavak suradnje s AICT-om najavljen je i za sljedeću akademsku godinu, a do kraja ovog semestra VERN’ planira proširiti suradnju s još nekoliko visokih učilišta u Tur-skoj, Maroku, Egiptu, Tunisu, itd. Jače pozicioniranje VERN’a na međunarodnom tržištu donosi i više pogodnosti za naše studente, posebno u vidu činjenice da dobivaju priliku studirati u međunarodnom okruženju, surađivati s međunarodnom aka-demskom zajednicom te steći akademsku naobrazbu na partner-skim institucijama u inozemstvu.

VERN’OV STUDENTSKI TIM ABSOLUTE KNOWLEDGE POBJEDNIK NACIONALNOG PITCHA HULT PRIZE 2019Društvena mreža za traženje posla, platforma za evaluaciju znanja i vještina, poticanje ruralnog razvoja, pripravništvo prema potre-bama poslodavaca, ‘easy-access’ platforma za ‘freelancing’, digitalna platforma za sitne poslove prema trenutnoj potražnji, digitalno recikliranje otpada, platforma za povezivanje mladih s tvrtkama ili razvoj dostavne mreže bez zagađenja okoliša - ideje su to kojima bi se studenti borili protiv globalne nezaposlenosti mladih i koje su osmislili na temu „kako stvoriti smisleni posao za 10.000 mladih u sljedećem desetljeću“, što je ujedno i tema ovogodišnjeg globalnog studentskog natjecanja HULT Prize 2019. Na nacionalnom finalnom ‘pitchu’, koji je održan na VERN’u, 10 se studentskih timova nadmetalo svojim idejama i projektima za plasman u regionalno finale HULT Prize natjecanja. Najboljom idejom koja izravno može doprinijeti dugoročnom smanjenju nezaposlenosti mladih, proglašena je ona studentskog tima Absolute Knowledge, koji čine VERN’ovi studenti Magdalena Bednjanec, Jelena Malinarić i Tibor Pavić. Oni su za rješenje ovog globalnog izazova osmislili internetsku platformu pod nazivom „IntraTwine“, a riječ je o platformi koja mladima olakšava snalaženje na tržištu rada. „Naša platforma idejno ima tri funkcije i jedan zajednički cilj - zaposlenje, ostvarenje poduzetničkih ideja i razvoj vještina, radi zapošljavanja mladih. Korisniku bi se time omogućilo traženje posla na temelju vlastitih vještina, povezivanje s drugim korisnicima u ostvarivanju poduzetničkih ideja te pronalaženje načina kako unaprijediti vlastita znanja i vještine, na temelju potražnje na tržištu rada. Za početak bismo se orijentirali na hrvatsko tržište, a ambicija je postati globalni ‘learning and opportunity hub’“, objasnili su predstavnici tima. Pobjedom na nacionalnom finalnom pitchu tim Absolute Knowledge osvojio je put na regionalno finale globalnog studentskog natjecanja HULT Prize 2019., u regiju prema vlastitom izboru (London, San Francisco, Dubai, Šangaj…), u kojem će se boriti za ulazak u veliko finale u New Yorku i glavnu nagradu od 1.000.000 američkih dolara za realizaciju svoje ideje. Članovi tima za regionalno finale su odabrali Oslo, gdje će se sa svojom idejom natjecati protiv ostalih studentskih timova s nekih od najprestižnijih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, Oxforda, Stanforda i MIT-a.

5

DOBRO JE ZNATI …Kao privatno visoko učilište s naj-dužim stažem i tradicijom, razvijajući se skoro punih 30 godina, lomili smo led na tržištu, krčili prašume zastar-jele regulative, uspostavljali nove obrazovne standarde i trendove… U okruženju koje, nažalost još dandanas, nalazi razloga za stanovit oprez pre-ma privatnom visokom obrazova nju, preživjeli smo početnu fazu u kojoj nas se doživljavalo i predstavljalo kao fakultet za one s više novaca nego pameti, sve dok naši prvi alumniji, ranih dvijetisućitih, nisu stupili na tržište rada, pokazavši više „pameti“ od onih kojima je nedostajalo i jednog i drugog.

Baveći se prije svega potrebama naših stude­nata, u ovih gotovo tri desetljeća, oblikovali smo u duhu globalnih društvenih i obra­zovnih trendova svoj samosvojni „studen­tocentrični“ model.

Piše: Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a

Model koji je omogućio našim studentima da u sebi otkriju raznovrsne kreativne potencijale i nastave ih istraživati i razvijati. Takav pristup bio je vjetar u leđa i njima i nama te brojnima koji su nas potom slijedili. Koristim ovu prigodu da zahvalim tim prvim generaci-jama naših alumnija, koji su, jednako zahvalni i privrženi svome visokom učilištu, nedavno osnovali VERN’ Alumni udrugu - mrežu od preko 5.000 potencijalnih članova, kojima posvećujem ovaj uvodnik.

Došli su k nama iz srednjih škola kako bi svoje obrazovanje nastavili u duhu poduzetnosti i kreativnosti, radeći na realnim poslovnim projektima i primje-njujući znanja i vještine oblikovane i usvojene kroz ‘miks’ tradicionalnih i suvremenih nastavnih metoda. Otišli su od nas povezani s renomira-nim poslovnim subjektima i potpuno spremni uključiti se u upravljanje složenim poslovnim procesima u razli-

UVODNIK

čitim područjima ljudskih djelatnosti, te, ako to žele, započeti vlastitu pro-fesionalnu i poduzetničku karijeru ili nastaviti uspješno studirati na nekom od diplomskih studija. Na sve smo to izuzetno ponosni, a kao mali prilog tome,

dobro je znati da se na Liderovoj listi 100 najuspješnijih hrvat­skih mladih menadžera, među prvih 60 nalazi 8 VERN’ovaca te da su na prvom i drugom mjestu te rangliste izuzetnih mladih ljudi upravo neki od naših 5.000 alumnija.

Što reći nego BRAVO!

I hvala vam za VERN’ Alumni udrugu.

6

Posljednje pripreme za

SVEUČILIŠTE

UniVERN’sity

završna izrada doku­mentacije za potrebe Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i visoko obra­zovanje.

Povjerenstvo AZVO-a i izdavanje dopusnice za izvođenje sveučilišnih studijskih programa očekujemo počet-kom akademske 2019/2020. godine“, istaknuo je dekan Veleučilišta i privre-meni rektor sveučilišta prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

NOVE OBRAZOVNE PERSPEKTIVE

Na prethodno razdoblje osvrnuo se i glavni direktor Sveučilišta, Ozren Jureković: „Suradnja s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci iznimno je kvalitetna, zahvaljujući dekanu prof. dr. sc. Alenu Hostu i prodekanima izv. prof. dr. sc. Zoranu Ježiću i izv. prof. dr. sc. Helgi Pavlić Skender s kojima usko surađujemo u ovom mentorskom procesu. Izvođenje prvoga sveučilišnog studija na VERN’u posljednje dvije go-dine izvrsna je uvertira i priprema za naše vlastite sveučilišne studije“.

U srpnju 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdalo je suglasnost za osnivanje Sveučilišta VERN’. Tom odlukom započeo je proces inicijalne

akreditacije novoga hrvatskog sveučilišta koji će biti dovršen uspješnim izvođenjem mentoriranoga sveučilišnog programa Poslovne ekonomije

unutar zakonski definiranog dvogodišnjeg razdoblja.

Prvi originalni VERN’ovi programi preddiplomskih sveučilišnih studija - Cyber komunikacije i mrežne znanosti, Internet stvari i Transmedijska dra-maturgija - osmišljeni su i definirani prije više od tri godine, a s izvođe-njem će prema očekivanjima započeti tijekom sljedeće akademske godine. Bit će to kruna dvogodišnje inicijalne akre ditacije u kojoj je VERN’, uz neophodne programske uvjete, prema novoj zakonskoj regulativi stjecao i iskustvo u organizaciji i izvođenju sveučilišnog programa već etablira-noga mentorskog sveučilišta.

“Sveučilište VERN’ na­la zi se pri kraju procesa inicijalne akreditacije koja je trajala dvije godine i u kojoj smo zajednički s Ekonom ­skim fakultetom Sveu­čilišta u Rijeci izvodili njihov studij Poslovne ekono mije. U sljedećim mjesecima u fokusu je

Izgradnja sveučilišnih kapaciteta osna-žena je i izvođenjem poslijediplom-skog programa Sveučilišta u Rijeci; suradnji koja je nastala izvan okvira mentoriranog procesa, a omogućila je magistrima struke nastavak studija na sveučilišnoj poslijediplomskoj razini. Uz 30-godišnje iskustvo u obrazovanju u Hrvatskoj, izvođenje 13 stručnih studija i navedene sveučilišne pro-grame mentorske ustanove, VERN’ je spreman na sljedeći razvojni korak. Obrazovna grupacija VERN’ od sada će djelovati kroz dvije ustanove, Veleu-čilište i Sveučilište, što će otvoriti nove obrazovne perspektive za studente te omogućiti intenziviranje znanstveno- istraživačkog kapaciteta ustanove.

INOVATIVNI I UNIKATNI PROGRAMI

„Novi sveučilišni studiji, jedini takvi u Hrvatskoj, koncipirani su kao inova-tivni interdisciplinarni programi, ute-meljeni na najsuvremenijim svjetskim praksama.

Mi već dugo njegujemo koncept ‘poduzetničkog sveučilišta’ koji nastoji

Piše: Marija Slijepčević

7

povezati svoj rad s izrav­nom dobrobiti lokalne i nacionalne zajednice. Ovaj koncept stavlja studenta u središte obra­zovnog procesa omo­gućujući mu usvajanje konkurentnih znanja, vještina i profesionalnih kompetencija potrebnih za brzo pronalaženje pr­vog radnog mjesta, us­pješan razvoj karijere i kreativan pristup svojoj profesiji.“

ističe prof. dr. sc. Cvrtila i dodaje:

„Kroz suradnju s poslovnim sektorom s kojim razmjenjujemo istraživačka znanja i poslovna iskustva pokušava-mo utvrditi potrebe tržišta za visoko-obrazovnim kadrovima. Tako su i nastali studiji Cyber komunikacije i mrežne znanosti, Internet stvari i Transmedijska dramaturgija; fokus smo usmjerili k stvaranju tehnoloških i epistemoloških inovacija, temeljnih i primijenjenih istraživanja te umreža-vanju s poslovnim akterima unutar i izvan nacionalnih granica.“

CYBER KOMUNIKACIJEI MREŽNE ZNANOSTI

• Community management • Cyber politička komunikacija• Viralni marketing u javnom i pri-

vatnom sektoru • Digitalni marketing• Digitalni copywriting• Komunikacijska analitika i

mjerenje uspješnosti na društve-nim mrežama

• Vještine u multimedijskom novinarstvu

• Slavni, stereotipi i komunikacija• Transmedijski storytelling• Big data i vizualizacija podataka• Gamifikacija• Društveni mediji i blogovi • Online politički aktivizam i

gerilske komunikacijske taktike• Psihologija neposrednog i

kompjuterski posredovanog komuniciranja.

INTERNET STVARI

• Struktura Interneta stvari• Robotika• Mreže računala • Računalni vid• Dizajn korisničkog sučelja• Asistivna tehnologija• Sigurnost informacijskih sustava• Proizvodnja podržana računalom• Baze podataka • Programiranje za Internet• Programsko inženjerstvo• Senzori i aktuatori• Programski jezik JavaScript

• Programiranje za mobilne plat-forme

• Raspodijeljeno i paralelno proce-siranje

• Management za startup poduzeća • Dizajn proizvoda• Upravljanje projektima• Osnove konkurentnosti u moder-

nom poslovanju• Inovativni načini financiranja.

TRANSMEDIJSKA DRAMATURGIJA

• Transmedijski storytelling• Pisanje za kinematičke medije• Scenarij igranog filma• Scenarij TV serije• Gaming kultura• Kreativno pisanje za videoigre• Produkcija videoigara • Uvod u strip kulturu• Strip scenaristika • Transmedijska naratologija• Pop kultura i mediji• Oblikovanje transmedijskog

projekta• Produkcija TV serije• Transmedijska produkcija • Transmedijski storytelling na

internetu i društvenim mrežama• Psihologija likova• Oglašavanje i copywriting• Inovativne TV forme • Intermedijalnost u književnosti

i kulturi • Transmedijska pismenost

i medijske publike• Autorsko pravo i legislativa

u kreativnim industrijama.

IZDVAJAMO NEKE OD ZANIMLJIVIH KOLEGIJA NA NOVIM SVEUČILIŠNIM STUDIJIMA:

8

Kako se globalno mijenjaju kompanije i njihove djelatnosti, tako se mijenja i način korporativnog upravljanja, koji više nije centraliziran

i vertikalan. No nije svejedno je li neki od naših menadžera s liste stasao u multinacionalki preuzevši međunarodne standarde i

korporativnu kulturu ili radi u državnoj kompaniji, u kojoj zadnju riječ još ima politika, je li riječ o naslijeđenim obiteljskim tvrtkama

ili pak o novim vlastitim biznisima

pišu ŽELJKA LASLAVIĆ i ANA GAVRANIĆlider@lider.media

top-menadžera

T E M A T J E D N A

26 Lider /// 13. travnja 2018.

026-031 tema tjedna Menaderi.indd 26 10.4.2018. 19:35:22

Kako se globalno mijenjaju kompanije i njihove djelatnosti, tako se mijenja i način korporativnog upravljanja, koji više nije centraliziran

i vertikalan. No nije svejedno je li neki od naših menadžera s liste stasao u multinacionalki preuzevši međunarodne standarde i

korporativnu kulturu ili radi u državnoj kompaniji, u kojoj zadnju riječ još ima politika, je li riječ o naslijeđenim obiteljskim tvrtkama

ili pak o novim vlastitim biznisima

pišu ŽELJKA LASLAVIĆ i ANA GAVRANIĆlider@lider.media

top-menadžera

T E M A T J E D N A

26 Lider /// 13. travnja 2018.

026-031 tema tjedna Menaderi.indd 26 10.4.2018. 19:35:22

VERN’ovi ALUMNIJI među najuspješnijim

hrvatskim mladim menadžerima

Liderovih 100

VERN’ovi DIPLOMANTI NA LISTI:

1.Mato Ravlić ml. (Ekonomija poduzetništva)

2. Hrvoje Vampovac (IT menadžment)

15. Denis Nemčević (Ekonomija poduzetništva)

18. Domagoj Cvetko (Ekonomija poduzetništva)

36. Tomislav Štruk (Ekonomija poduzetništva)

39. Elmor Baraković (Ekonomija poduzetništva)

44. Martina Ravlić Janković (Poduzetnički menadžment)

56. Ana Stojić Deban (Ekonomija poduzetništva)

Poslovni tjednik Lider prošle je godine objavio listu 100 top-menadžera mlađih od 40 godina, a VERN’ovi su diplomanti u ovom uglednom

društvu budućih „kapetana industrije“ zauzeli visoke pozicije.

Nova generacija mladih, inovativnih i visokoobrazovanih menadžera, koja će u narednim godinama imati veliki utje-caj na hrvatsku ekonomiju, već je krup-nim koracima iskoračila u poslovni svijet. Procjenjujući njihove menadžer-ske potencijale i razvojne mogućnos-ti, uredništvo najčitanijeg hrvatskog poslovnog tjednika sastavilo je prema kriterijima „upravljačke moći“ (tada aktualnog ukupnog prihoda tvrtke ko-jom upravljaju) i uredničkog izbora listu mladih menadžera za koje ovaj poslovni tjednik opravdano vjeruje da će u predstojećem razdoblju, bez ob-zira na to što još ne upravljaju naj-većim kompanijama, odlučujuće utje-cati na poslovnu klimu u našoj zemlji.

Ovu listu perspektivnih hrvatskih mladih menadžera predvode dva VERN’ova alumnija - Mato Ravlić ml. i Hrvoje Vampovac, a kompletna analiza rezultata VERN’ovih alumnija izgleda ovako:

• prva dva mjesta na listi,• 4 mjesta u TOP 20,• čak 8 mjesta među prvih 60,• jedina dva top-menadžera mlađa

od 29 godina (najmlađi top-me-nadžeri na listi).

Posebnost novih generacija menadžera je, između ostalog, i u načinu njihova upravljanja. Naime, kako su istaknuli u Lideru,

glavna obilježja novih upravljačkih modela mladih menadžera su: razvijanje novog odno­sa snaga u organi­ za ciji, u kojem lider nije „diktator“ nego moderator; izgradnja horizontalnih sustava u kojima nema ultima­tivne hijerarhije; brzo donošenje odluka s po vra tnim informaci­jama; visoka moti­vacija i retencija zapo slenika; otvoreni razgovori između up­rave i zaposlenika;

Piše: Vanja Koljan

9

poticanje samoostva­renja zaposlenika; pro ­vođenje promjena i smanjivanje poslovnih procesa; gledanje na cijeli svijet kao tržište te potražnja za mnogo širim spektrom vješti­na raznim tipovima usavršavanja.Kako bi dodatno promovirali uspjeh hrvatskih menadžera u globalnim okvi-rima, Lider je početkom ove godine obradio i temu o uspješnim hrvatskim menadžerima koji upravljaju nekima od najuspješnijih globalnih tvrtki, a povodom izlaska jubilarnog 700-og broja i ekskluzivnu listu 70 vrhunskih hrvatskih menadžera koji upravlja-ju poslovnim procesima u globalnim kompanijama ili regionalnim pred-stavništvima tih kompanija.

I tom prilikom Lider je među uspje-šna menadžerska imena plasirao i VERN’ove alumnije - Azru Holec Bračković i Petra Nevistića.

Azra Holec Bračković je US Regional Capital Projects - Acquisitions Mana-ger u globalnoj kompaniji ExxonMobil Corporation. U Exxonu radi već 13 godina tijekom kojih je napredovala na brojnim pozicijama, od analitičarke, suradnice, voditeljice, menadžerice i napokon do izvršne direktorice za kapi talne investicije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Petar Nevistić direktor je postpro-dajnih operacija također u jednoj globalnoj kompaniji, Renault grupi, ali radi iz regionalnog predstavništva u Ljubljani i zadužen je za upravljanje postprodajnim aktivnostima u Adria-tic regiji. Također je i član Uprave Renault Nissan Adriatica.

Međutim, primjećuju u Lideru, za koju će go dinu biti aktualni neki novi modeli i na­predniji tehnološki ala­ti, a i pripadnici gener­acije Z već će početi preu zimati menadžer­ske pozicije.

Tada će sigurno biti zanimljivo ana-lizirati kako će današnji mladi mena-džeri komentirati njihove menadžerske modele i principe te hoće li se opira-ti promjenama kao što im se danas znaju opirati neke starije generacije menadžera.

Moderne teorijske spoznaje i prakti-čna, primjenjiva poslovna znanja i vještine koje su stekli studiranjem, te poduzetničko i poslovno okruženje u kojem se razvijaju i rade, doprinose činjenici da se VERN’ovi alumniji uspješno integriraju u klasičnim kor-porativnim organizacijama u kojima upravljaju poslovnim procesima i una-prjeđuju poslovanje, te obiteljskim poduzećima u kojima postupno preuzi-maju upravljanje i uvode inovacije.

10

KREATIVNA poslovnost i poslovna KREATIVNOST

ili kako izmiksati redatelja i producenta

Novi diplomski studij

s prijemnih ispita, ‘word of mouth’ koji prati ovaj studij već četvrtu godinu generira značajan interes za ovakav tip obrazovnog programa. Logičan ‘apgrejd’ ovog koncepta predsta vljat će novi diplomski studij Filmske i tele-vizijske režije i produkcije, studij koji će pokušati na inovativan način spo-jiti dvije vjerojatno ključne pozicije u audiovizualnoj industriji - autorsku poziciju redatelja i poziciju kreativnog producenta.

„Studij je koncipiran kao interdiscipli-narni i multidisciplinarni studij koji in-tegrira različite tipove stručnih znanja i audiovizualnih praksi s naglaskom na dvama temeljnim područjima, režiji i produkciji.

Program objedinjuje re­dateljska i producent­ska znanja i vještine na međusobno nadopunju­

Od sljedeće akademske godine počinje izvođenje novoga diplomskog studija Filmske i televizijske režije i produkcije kojim će VERN’ova

vertikala umjetničkih studijskih programa dobiti svoju logičnu nadgradnju, a preddiplomski studij Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja

jedan od svojih mogućih razvojnih nastavaka.

Pokretanjem studija Filmskog, tele-vizijskog i multimedijskog oblikovanja prije tri godine, VERN’ je zakoračio u uzbudljivo područje kreativnih in-dustrija, jednog od najpropulzivnijih područja današnje ekonomije, ujedno i područja koji bitno utječe na naše kulturalne prakse. Pokretanje ovoga studija predstavljalo j i jednu vrstu obrazovnog eksperimenta kojim se pokušalo prevladati usku specijali-ziranost sličnih programa u području audiovizualnih umjetnosti i omogućiti studentima svestrani razvoj njihovih kreativnih afiniteta.

Prva generacija FTMO-ovaca pri kraju je svoga preddiplomskog ciklu-sa tijekom kojeg se osim standardnih filmsko-televizijskih sadržaja susre-la i s različitim komplementarnim temama od medijske teorije, dizajna, oglašavanja pa do računalne animaci-je, teorije i prakse videoigara i osnova marketinga i intelektualnog vlasništva. Sudeći prema dosadašnjim iskustvima

jući način koji osigura­va kvalitetno bavljenje i režijom i produkcijom, uz omogućavanje uvida u cjelinu stvaralačkih procesa u audiovizualnoj industriji.

Ovakvim pristupom nastojimo osigu-rati integrativnost pozicije redatelja, koji je odgovoran za kreativni aspekt audiovizualnog djela, i producenta, koji osigurava uvjete za proizvodnju audiovizualnog djela u svim fazama.

S druge strane, u spajanju ova dva po-dručja, režije i produkcije, uvažena je realnost suvremenih kreativnih praksi i trendova u kreativnim industrijama u kojima se sve više pokazuje potreba za profiliranjem visokoobrazovanih kadrova sa širim kompetencijama i kapacitetima za povezivanjem znanja

iz spomenutih područja na prag-matičan i efikasan način.“, pojašnjava koncepciju studija njegova pročelnica dr. sc. Ozana Ramljak.

Prema riječima pročelnice Ramljak, pri koncipiranju studija konzultiran je veliki broj različitih studijskih pro-grama renomiranih akademskih insti-tucija, kao i ugledne stručne osobe iz različitih akademskih, kulturnih, kreativnih i poslovnih područja - od teoretičara medija, književnosti, kul-ture i kinematičkih umjetnosti, preko redatelja, scenarista, dramaturga, dis-tributera, nakladnika, glazbenih i fes-tivalskih producenata, psihologa, pa do filmskih i televizijskih producenata, te stručnjaka za marketing, financije i intelektualno vlasništvo.

Na studiju će osim VERN’ovih pre-davača, surađivati i ugledni profesio-nalci iz različitih područja audiovizu-alne industrije poput Vinka Brešana, Rajka Grlića, Nevena Hitreca, Ivana Maloče, Dražena Žarkovića, Danijela Kušana, Gorana Grgića, Miljenka Bukovčana i mnogih drugih.

Prijemni ispiti počinju u lipnju, a kandidati za upis na ovaj studij tre­bat će kao dokaz speci­fičnih ulaznih kompe­tencija (audiovizualna pismenost, poznavanje temeljnih filmskih i tele­vizijskih sadržaja i te­meljnih medijskih kon­cepata, temeljna znanja i vještine u proizvodnji filma, vladanje alatima potrebnim za proizvo­dnju audiovizualnih sa­držaja) dostaviti svoje dosadašnje radove iz audiovizualnog područja (minimalno jedno audio­vizualno djelo ili scenarij

igranog filma ili produk­cijski projekt).

Uz pristupne radove kandidati će mo-rati položiti i stručni prijemni ispit koji se sastoji od pisanja eseja na zadanu temu te usmenog dijela koji se polaže pred stručnom komisijom i na kojem se procjenjuje znanje kandidata iz područja struke.

Sve u svemu, očekuje nas nova uzbu-dljiva akademska godina i još mnogo zanimljivih projekata od koje ćete neke moći vidjeti i na reviji studentskih fil-mova koja se očekuje na kraju ljetnog semestra.

12

VERN’ovci na jednoj od najvećih međunarodnih

konferencija za mlade

LEAP Summit 2019

godine održana u Plaza Event Centru na pet paralelnih pozornica. Teme o kojima se pričalo bile su prilično raz-novrsne: od poduzetništva i digitalnih inovacija, preko inspirativnih poslo-vno-životnih priča do održivog razvoja i poticaja koje Europska unija nudi mladima. Najveća posebnost LEAP-a svakako ostaje to što je konferencija besplatna za sve sudionike zahvaljujući partnerstvu s Europskom komisijom. Ovo izdanje konferencije počelo je Pre-Summitom na kojem su se prije samog eventa održale radionice, ‘bootcampovi’, ‘pitchevi’ i već poznati Battle of Titans na kojem se pred-stavljaju start-upovi. Održana je i B2B večera kao prilika za susret poduzeća te Open Mic program u kojem sudionici konferencije imaju priliku kao govor-nici predstaviti svoje poslovne ideje.Što se tiče organizacijskog tima, s pripremama smo krenuli već u stude-nome. Do nekoliko dana prije konfe-rencije u organizacijskom odboru nas je bilo dvadesetak organiziranih u nekoliko operativnih timova: agenda, međunarodni odnosi, zabavni dio te marketing i PR. Posljednja dva tjedna prije same konferencije organizacij-skom se timu pridružuju volonteri koji su od bitnog značaja za odvijanje same konferencije. Ove godine su s VERN’a

Ovogodišnji LEAP Summit (Learn Engage Act Progress) u dva je dana posjetilo više od 3.000 ljudi iz cijeloga svijeta. Drugu godinu za redom, naši predavači i

studenti dio su ove konferencije koja predstavlja lidere i profesionalce iz različitih gospodarskih područja - neki kao predavači, neki kao sudionici, a neki i kao dio

organizacijskog tima. Autorica ovog osvrta, ujedno i apsolventica studija Odnosa s javnošću, već je drugu godinu dio organizacijskog tima.

KAKO SAM POSTALA DIO LEAP SUMMITA?

Sve je počelo prije nešto više od godinu dana, kad sam bila na tećoj godini studija Odnosa s javnošću i studija medija. S obzirom na to da je stručna praksa dio studijskog programa, kao jedna od opcija za koje sam saznala putem Edunete pojavila se i mogućnost priključivanja organiza cijskom timu LEAP konferencije. Moram priznati da u početku nisam bila osobito zainte-resirana jer sam se u to vrijeme željela fokusirati na medij sko područje, ali su mi uvjeti prakse odgovarali pa sam se prijavila. Pokazalo se međutim da mi je to bila jedna od najboljih odlu-ka u životu. Nakon LEAP Summita 2018 nastavila sam suradnju s udru-gom HUKI koja organizira i nekoliko drugih projekata. Ove sam se godine odlučila opet prijaviti i za LEAP. Sple-tom okolnosti postala sam voditeljica marketinškog tima, a početkom ožujka sam se priključila HUKI-ju kako bi pomogla i u ostalim organizacijskim aktivnostima.

LEAP SUMMIT 2019

LEAP Summit 2019 četvrto je izdanje ove konferencije. Konferencija je ove

volontirale kolegice Andrea Skelin, Adriana Marohnić sa studija Odnosa s javnošću i Ema Mavrinec sa studija Turizma.

ULOGA VERN’OVACA

Moja uloga u marketingu bila je stva-ranje medijskih partnerstva, pisanje PR članka, vođenje društvenih mreža LEAP Summita, kao i kontaktiranje fakulteta i ostalih organizacija kojima bi LEAP Summit bio zanimljiv. Tije-kom konferencije vodila sam ljude zadužene za marketing, raspoređivala ih po pozornicama i pazila da se putem konferencijskih medijskih platformi objavi ono najzanimljivije.

Osim marketingom ba­vila sam se doslovno svime što je trebalo, od promocije tuluma do printanja, pa čak i do odlaska po goste na aerodrom!

Piše: Iva Horvat Radman, apsolventica studija Odnosa s javnošću i studija medija

13

Po meni, upravo se u tome osjeća pravi duh organizacijskog tima LEAP-a - svatko ima svoju ulogu, koja se u 2-3 dana promijeni nekoliko puta, ali svi iz organizacije uskoče gdje mogu i po-mognu kako mogu.

VOLONTIRANJE

Adriana je pomagala u marketingu, gdje je bila zadužena za Digitalni stage, no također je znala skočiti po predavače na aerodrom i usput obaviti još sto stvari. Kaže da se na LEAP pri-javila da stekne neko novo volontersko iskustvo, za koje misli da je čisti pogo-dak zbog ljudi koje je upoznala te zato što je izašla iz svoje ‘comfort’ zone i shvatila razne stvari o sebi.

Andrea se prijavila na LEAP kako bi unaprijedila svoje komunikacijske vje-štine, ali i zbog ‘networkinga’. Radila je na registracijskom pultu gdje je akreditirala sudionike i upućivala predavače na pozornice. Kaže da je upoznala puno zanimljivih ljudi i da joj je LEAP otvorio mnoga vrata.

Ema se prijavila jer voli volontirati i pomagati u slobodno vrijeme, ali i stvarati nova poznanstva. Do sada nije imala priliku sudjelovati na takvim eventima, a prema njezinim riječima svako ovakvo iskustvo dobro dođe. Kaže da je bilo dosta posla pa je radila sve što je bilo potrebno npr. koordinaciju, registriranje, priprema-nje prostora, održavanje stagea čistim i urednim te osiguravanje da predavači i posjetitelji budu zadovoljni. “Genijal-no je. Oduševljena sam ljudima, atmo-sferom, timskim radom, entuzijazmom i korisnim predavanjima koje sam stigla poslušati. Zahvalna sam što sam imala priliku biti dio LEAP-a i defini-tivno bih ponovila bez razmišljanja.”, rezimirala je svoje dojmove Ema.

Razgovarala sam i s kolegicom Dani-jelom Jurjević (diplomski studiji Upra-vljanje poslovnim komunikacijama) i profesoricom Marijom Volarević (Odnosi s javnošću) koja je nastupila kao predavačica na konferenciji o njiho vim iskustvima. Danijela je su-djelovala na prošlogodišnjem LEAP-u kao ambasadorica VERN’a, a ove go-dine kao sudionik: „Na LEAP dolazim po inspiraciju i savjet. Osim prilike za upoznavanjem i umrežavanjem, što je ujedno i glavna ideja cijele konfe-rencije, možete susresti toliko različi-tih govornika koji dijele svoja iskustva i savjete na jednom mjestu, tako da je nemoguće ne pronaći nešto za sebe. Ove godine posebno me se dojmio Luka Abrus, mladi zagrebački poduzetnik koji je na iznimno duhovit način ispri-čao svoju poduzetničku priču, uz ne-koliko zlatnih savjeta za sve buduće inovatore.” S druge strane, Marija Volarević je s nama podijelila svoje predavačke dojmove: “Predavati na LEAP-u i sta-jati ispred toliko mladih, ambicioznih i motiviranih ljudi uistinu je i posebno iskustvo i velika čast.

LEAP je potvrdio svoj renome izuzetno posebnog projekta ­ od ideje, organizacije, ambijenta do samog događanja, a odaziv, teme predavanja i polaznici iz cijelog svi­jeta to i potvrđuju.

Lijepo je bilo vidjeti svu tu radoznalost,

fokusiranost, osmjehe i zadovoljna lica koja su izlazila iz dvorana. LEAP je odlična platforma za motivaciju, za poticaj mladima u razvijanju svojih ideja i povezivanju s ljudima iz struke. Ovakvi projekti vrijedni su ulaganja, sudjelovanja i daljnjeg nastavka!“

OSOBNA PERSPEKTIVA

Osobno, izuzetno mi je drago što imam priliku biti dio ove konferencije. Pronašla sam se u ovom području or-ganiziranja evenata i konferencija te njihovog promoviranja. Ljudi s kojima radim su mladi, poduzetni i vrlo pozi-tivni, što i meni samoj daje poticaj da budem bolja u svome poslu te općenito kao osoba. Osim toga, LEAP mi je otvorio različite poslovne mogućnosti, a upoznala sam i mnoštvo jako zani-mljivih i posebnih osoba iz cijeloga svi-jeta. Isto tako jako mi je drago što je profesorica Volarević bila predavačica na LEAP-u jer mi je bila mentorica završnog rada i uvijek mi je davala podršku u svim mojim karijernim planovima i aktivnostima. S poslovne strane jako sam napredovala u ovih mjesec dana u HUKI-ju. Dobila sam priliku u praksi provjeriti znanja koje sam dobila na studiju i steći sigurnost i samopouzdanje u poslovnoj komuni-kaciji, zbog čega moram zahvaliti Katarini i Andreju iz HUKI-ja koji su me mentorirali. Definitivno ću se vrati-ti organizaciji i dogodine, a i nadam se da će se i neki od čitatelja uključiti, ako ništa drugo, onda kao sudionici. Požali-ti neće sigurno ;)

#EducationmeetsBusiness

Mobilnost studenata, realizacija kurikuluma, istraživanje i razvoj te cjeloživotno obrazovanje, najčešća su područja suradnje visokih učilišta i tvrtki u Hrvatskoj.

Motive za zajedničku suradnju ova dva sektora pronalaze u povećanju zapošljivosti studenata, unaprjeđenju predavačkih aktivnosti, pozitivnom utjecaju

na društvo i usavršavanju vještina zaposlenika. Pokazuju to rezultati najvećeg europskog istraživanja o suradnji visokog obrazovanja i gospodarstva „University

Business Cooperation“, koji su predstavljeni jesenas na VERN’ovom okruglom stolu „Suradnja visokog obrazovanja i tržišta rada - Hrvatska i Europa“.

Predstavljanje rezultata istraživanja bilo je uvod u diskusiju u kojoj su su-djelovali Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj Veleučilišta VERN’, Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodava-ca, mr. sc. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Događaj je uvodnim riječima otvorio dekan VERN’a prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, a diskusiju je moderirala Ana Mlinarić, novinarka N1 televizije i bivša VERN’ova studentica.

Istraživanje je također pokazalo kako obrazovni i poslovni sektor najrjeđe surađuju na poticanju akademskog i studentskog poduzetništva, što je ministar Pavić istaknuo kao područje koje nudi veliki prostor za napredak, uz razvoj cjeloživotnog obrazovanja.

„Samo se 3% hrvatskih građana cjeloži votno usavršava kroz pro­grame cjeloživotnog usavršavanja i obrazo­vanja“,

istaknuo je ministar te dodao kako je u Hrvatskoj primjetna neusklađenost strukture nezaposlenih s ponudom poslova.

„U Hrvatskoj 68% mladih koji su nezaposleni ima završeno srednjoškol-sko obrazovanje ili niže, a čak dvije trećine poslova koji su objavljeni na Zavodu za zapošljavanje, a koji se ne popunjavaju, odgovaraju razini sred-nje škole i niže. Za rješavanje tog problema na raspolaganju nam je 80 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda“, poručio je ministar.

Prodekanica za strateški razvoj VERN’a Iva Biondić naglasila je kako je VERN’ inicirao niz projekata koji-ma je cilj stvaranje jedinstvene plat-forme za poticanje suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva.

“Mi kao obrazovna in­stitucija nismo čekali da se unutar sustava postavi okvir koji će poticati suradnju obra­zovanja i gospodarstva, već smo samoinicijativno u suradnji s partnerima pokrenuli projekt OBRAD kao platformu koja potiče dijalog ovih dvaju sektora te smo snažno zakorači-li u segment poticanja cjeloživotnog obrazovanja, kako među studenti-ma, tako i među predavačima i osta-lim djelatnicima“, zaključila je Iva Biondić.

Panel“Suradnja visokog obrazovanja

i tržišta rada ­ Hrvatska i Europa“

„Dualno obrazovanje nudi mogućnost da se gospodarstvo mak­simalno uključi u su­stav obrazovanja te da učenici tako po završetku školovanja imaju sva potrebna znanja za radno mje­sto, a to bi se trebalo doga đati i na razini visokog školstva“,

poručio je pomoćnik ministrice Vlado Prskalo.

Bernard Jakelić je istaknuo kako se „javlja potreba za brzim prilagod-

bama promjenama, dakle sustavnim uređenjem odnosa između visokog obrazovanja i poslodavaca“.Već spomenuto referentno istraživanje “University Business Cooperation” proveo je njemački institut Sci-ence-to-Business Marketing Research Centre, uz partnerske institucije, a lokalni partneri za Hrvatsku bili su Sveučilište Josipa Juraja Strossma-yera iz Osijeka i Veleučilište VERN’. Istraživanjem su prikupljeni odgovori više od 17.000 sudionika, a u prepo-rukama za Hrvatsku ističe se kako se poboljšanja u sustavu suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva moraju poticati na tri razine.

Visoka učilišta moraju osigurati sredstva za suradnju s gospodar-stvom i uključiti poslovne stručnjake u akademske procese. Gospodar stvo mora razvijati dugoročan pristup

suradnji i uskladiti svoje aktivnosti s akademskim sektorom, a zakonodavni okvir mora poticati ovu suradnju kroz financijske potpore i stvaranje afirma-tivne društvene klime.

16

ALUMNI VERN’a najmlađi partner u trećoj najbrže rastućoj

IT tvrtki u srednjoj Europi

Alumni Stories

Moji partneri u Q-u su u vrijeme dok je Q bila samo ideja u njihovim glavama (ideja je bila potpuno drugačija od onoga u što je Q danas izrastao) tražili nekoga tko bi im pomogao podići firmu na noge i tko bi preuzeo upravljanje operacijama. Obratili su se kolegici Vrhovski u VERN’ovom HR-u da im pošalje neke studente da ih inter-vjuiraju. Isti dan sam se čuo s dečki-ma, upoznao ih i na prvu smo kliknuli. Čak i prije osnivanja firme, dečki su mi ponudili da otkupim udio u firmi što sam bez razmišljanja prihvatio i uložio svu životnu ušteđevinu, posudio od oca i radio idućih 5 mjeseci bez plaće da otplatim svoj udio u firmi, ali se na kraju isplatilo.

2.KADA STE ZAPOČELI S RAZVOJEM TVRTKE I KAKO STE SE UOPĆE OKUPILI U TIM, BUDUĆI DA NISTE ISTIH GODINA? KAKO STE USKLA-DILI OSOBNE I PROFESIONALNE ASPIRACIJE I TALENTE?

Tim se sastojao od nas trojice part-nera. Filip (CEO) ima 15+ godina na vodećim upravljačkim pozicijama, dok Dalibor (CTO) ima 20+ godina iskustva kao programer. Moja je uloga negdje između njih dvojice, jer sam

Vedran Tolić najmlađi je partner u brzorastućoj IT tvrtki Q Software. Kako je nakon VERN`ova preddiplomskog studija Ekonomije

poduzetništva te diplomskog studija Računovodstva i financija završio u tehnološkom sektoru i kako mu je obrazovanje na VERN`u pomoglo u daljnjim poslovnim koracima, saznajte u nastavku.

Prema izboru Deloittea Q softver proglašen je trećom najbrže rastućom tehnološkom tvrtkom u srednjoj Europi. Ova tvrtka za klijente radi doslovno sve što im softverski treba, od aplika-cija preko web stranica pa do inter-netskih trgovina. Iz glavnog ureda u Zagrebu razvijaju projekte za globalne brendove poput Coca-Cole, Walmarta, Facebooka, IBM-a, Vise, Pfizera, Nestlea, Lufthanse, Vaillanta, BBC-a, Audija i Volkswagena. Razgovaramo s Vedranom Tolićem, našim alumnijem i jednim od trojice vodećih ljudi Q-a.

1.ZAVRŠILI STE VERN’OV PRED-DIPLOMSKI STUDIJ EKONOMIJE PODUZETNIŠTVA, A NAKON TOGA I DIPLOMSKI STUDIJ RAČUNO-VODSTVA I FINANCIJA. KAKO STE ZAPRAVO ZAVRŠILI U TEH-NOLOŠKOJ TVRTKI?

Slučajnost. Prije Q-a odradio sam ne-koliko studentskih praksi i poslova u raznim firmama - među njima su bile i Erste banka i HNB. Tamo sam skužio da ne želim raditi u velikoj korporaciji jer su nevjerojatno spore i neučin-kovite. To me nagnalo da preispitam smjer u kojem se želim razvijati.

samoinicijativno naučio osnove dizajna, UX-a, programiranja, a kroz posao sam naučio puno o prodaji i vođenju biznisa. Tako da se savršeno nadopu-njujemo, Filip je u potpunosti business oriented, Dado je tehnički dio menadž-menta, a ja sam u sredini ta dva pola.

3.DELOITTE VAS JE UVRSTIO NA 3. MJESTO NA LISTI NAJBRŽE RASTUĆIH TEHNOLOŠKIH TVRTKI U SREDNJOJ EUROPI. JESTE LI NAKON TOG PRIZNANJA OSJETILI DODATNO POVEĆANI INTERES PO-TENCIJALNIH KLIJENATA?

Da to je bilo veliko priznanje za naš rad, pogotovo jer je to druga godina za redom da smo na Deloitte Fast listi. Prošle godine smo bili u kategoriji Ris-ing Stars jer smo bili premlada firma da bi ušli u Fast 50. Osjetili smo puno veći interes, naročito inozemnih inves-titora koji su zainteresirani investirati u firmu, ali i od domaćih klijenata. Nažalost ili nasreću, ne radimo s hr-vatskim klijentima, ali uskoro krećemo s prvim HR klijentom raditi na super projektu - radit ćemo aplikaciju za spašavanje ljudi za HGSS.

Piše: Ivan Pnjak, student 3. godine studija Ekonomije poduzetništva

174.S OBZIROM NA LISTU GLOBALNIH KOMPANIJA S KOJIMA SURAĐU-JETE, ŠTO BISTE ISTAKNULI KAO VAŠU GLAVNU PREDNOST?

Predanost, raznolikost i brzina. Kvaliteta je nešto što se “podrazumi-jeva”, ali mi imamo poseban odnos i komunikaciju s klijentima koje smo posložili kroz procese kako smo rasli. Pod raznolikost mislim da se nismo specijalizirali npr. samo za mobilna rješenja, nego unutar Q-a imamo raz-ličite timove kako bi mogli odgovoriti na svaki zahtjev klijenta.

5.KOJE SVE VRSTE PROIZVODA NUDITE I KAKO NA DOMAĆEM TRŽIŠTU ZADOVOLJAVATE POTRE-BU ZA PRONALASKOM KVALITET-NIH STRUČNJAKA, A SUKLADNO ZAHTJEVIMA KLIJENATA?

Svima je teško doći do stručnjaka, i mislim da je tako u svakoj branši. Ali unatoč tome, privlačimo ljude interesantnim projektima i klijentima, mogućnošću učenja i napredovanja kao i raznim ‘perkovima’ (biljar, ping pong, super ured i opuštena atmo sfera, besplatna kava, voće i grickalice kao i ostale ‘fun’ stvari), plus naravno i konkurentnim naknadama za naše ljude.

6.RAZVIJATE PROJEKTE ZA KLI-JENTE IZ UKUPNO 20 ZEMALJA. IZ KOLIKO CENTARA POKRIVATE SVE POSLOVE? JESTE LI POSLOVE PODIJELI PREMA CENTRIMA I STRUČNJACIMA S KOJIMA RASPOLAŽETE U TIM CENTRIMA ILI SU SVI POSLOVI RASPODIJE-LJENI RAVNOMJERNO?

Sve se razvija iz našeg zagrebačkog ureda, s iznimkom nekoliko ljudi koji rade ‘remotely’ iz okolnih hrvatskih gradova. Ostali uredi koje imamo (New York, L.A., Zurich, Oslo i Belfast) samo su sales uredi sa nekoliko ljudi koji se brinu o klijentima kao account manageri.

7.KOLIKO ČESTO IMATE POTRE-BU ZA ANGAŽMANOM NOVIH STRUČNIH KADROVA I U KOJEM SEGMENTU NAJČEŠĆE?

Kontinuirano rastemo već godinama i to najviše u produkcijskom dijelu firme, a to uključuje developere, dizaj-nere, QA i project managere

8.NAZIV TVRTKE JE ISPRVA BIO Q-ALLIANCE, PA ZATIM Q SOFT-WARE, A U POSLJEDNJE VRI-JEME ČESTO JE U MEDIJSKOM PROSTORU I POTPUNO POJEDNO-STAVLJENO „Q“. JE LI RIJEČ O

PLANIRANOM REBRANDINGU ILI VIŠE KORPORATIVNOM SLENGU?

Najprije smo se zvali Q Alliance (koje je i naše službeno ime u registru) jer je to ime odgovaralo inicijalnoj ideji firme - da budemo alijansa free-lancera. Onda smo se rebrandirali u Q Software kada smo izrasli u većeg softverskog provi dera. Sad guramo Q više kao sleng, ali budući da smo kroz posljednjih godinu-godinu i pol izrasli u pravu agenciju koja pruža ‘end to end’ rješenja, sve više naginjemo na-zivima Q ili q.agency jer tu domenu već i koristimo kao jedan od kanala promocije.

9.NEDAVNO STE USELILI U NOVE UREDE. KOLIKO DJELATNIKA DANAS ZAPOŠLJAVATE I KAKAV RAZVOJ TVRTKE PLANIRATE U BUDUĆNOSTI?

Trenutno na našim projektima i u back officeu radi 115-120 ljudi, što zaposlenika, što vanjskih suradnika. Budućnost nam je teško predvidjeti jer je IT tržište jako promjenjivo tako da ne radimo dugoročne planove. Plani-ramo se fokusirati na top svjetske brendove s kojima ćemo zajedno razvi-jati njihove proizvode, podići kvalitetu projekata na kojima radimo, ali i raz-vijati vla stite proizvode jer je uvijek zanimljivije raditi na vlastitom proi-zvodu nego na klijentovom.

18

Sedam programa za obogaćivanje karijera

Novi programi cjeloživotnog obrazovanja

predavanja koja će im omogućiti daljnje usa­vršavanje i napredo­vanje u karijeri. Danas najveća imovina nisu više zgrade i strojevi, čak ni financijska sredstva, nego znanje koje omogućuje daljnji rast, kako poduzeća, tako i zapo-slenika. A znanje se mora konstantno proširivati i nadograđivati.“, istaknuo je Igor Buzov, voditelj VERN’ova pro-grama cjeloživotnog obrazovanja.

IDEJE IZ REALNOG SEKTORA

Novi VERN’ovi programi cjeloživot-nog obrazovanja kreirani su upravo u skladu s procjenama i informacijama o potražnji na tržištu rada te u surad-nji s predavačima, koji uz akademsko posjeduju i bogato poslovno iskustvo iz realnog sektora.

Riječ je o neformalnim stručnim obrazovnim programima čiji je osno-vni cilj upoznati polaznike s moder-nim stručnim znanjima, vještinama i spoznajama, kako bi uz dodatne kvali-fikacije gradili svoje poslovne karijere i još se uspješnije integrirali na tržište rada.

Jedan od temeljnih standarda današnje informatizirane ekonomije je cjeloživo tno usavršavanje. Rad na sebi sve više osim profesionalne kompeticijske nužnosti postaje i bitnim elementom radne etike svakog samosvjesnog profesionalca.

Sve veća popularnost različitih pro-grama cjeloživotnog obrazovanja svje-doči o novim obrazovnim trendovima i značaju razvoja novih kvalifikacija u suvremenom poslovnom svijetu.

Ovi programi namijenjeni su raznovrsnim kategorijama korisnika - mladima koji žele osnažiti svoje predispozicije na tržištu rada, osoba-ma koje žele steći dodatna znanja za napredovanje ili promjenu karijere te iskusnim stru čnjacima koji žele steći dodatna znanja i proširiti mrežu poslovnih kontakata.

U propulzivnim područjima poput tu-rizma, IT tehnologija, marketinga i komunikacija te sigurnosti nužno je neprestano nadograđivati znanja i vještine, ali i kvalifikacije koje mogu pomoći u uspješnijem integriranju na tržište rada.

„Osobe koje rade da­nas vrlo često nema­ju mogućnosti odvo­jiti nekoliko godina za poslijediplomski stu dij. Oni trebaju vre­menski kratka, a opet sadržajna i stručna

Predavači na novim programima akademski su stručnjaci Veleučilišta VERN’ s dugogodišnjim predavačkim i poslovnim iskustvom u područjima pojedinih programa poput dekana VERN’a prof. dr. sc. Vlatka Cvrtile, komunikacijske stručnjakinje dr. sc. Mirele Holy, dugogodišnje direktorice Turističke zajednice grada Zagreba dr. sc. Amelie Tomašević te ostalih predavača s bogatim iskustvom u po-dručjima brendiranja, programiranja, consultinga, turizma i ugostiteljstva.

S obzirom na to da je cjeloživotno obrazovanje prepoznato i kao strateški važna tema u Europskoj uniji, ekspan-zijom ovih programa cilj je doprinijeti širenju svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja.

„Istraživanja su pokazala kako sedam od deset zaposlenika smatra kako su ulaganja u usavršavanje i obrazovanje zaposlenika jedan od ključnih faktora koji utječu na želju zaposlenika da ostanu kod određenog poslodavca ili krenu tražiti novo zapo slenje.“, za klju-čio je Igor Buzov.

Piše: Marija Slijepčević

19

1. FRONT END DEVELOPMENTOVAJ PROGRAM DEFINIRA SLJEDEĆE POTREBE NAJTRAŽENIJEG ZANI-MANJA NA TRŽIŠTU RADA:

• osnove jezika Javascript i njegove primjene u web aplikacijama

• programski idiomi modernog Java

scripta - klase, lambda funkcije i ostalo

• single page aplikacije• React - izrada prve aplikacije• komponente i stanje aplikacija• eventi i dvosmjerna komunikacija• komunikacija s backendom• osnove testiranja• aplikacije s više stranica - router• forme i validacija• napredni state management upotre-

bom tehnologije Redux• naprednije tehnike testiranja• postavljanje aplikacije u produkciju.

2. UVOD U GERILSKO KOMUNICIRANJEDOBRO DOŠLI U MEDIJSKU PRA ŠUMU. VAŠE GLAVNO ORUŽJE JE GERILSKO KOMUNICIRANJE:

• implementacija nekonvencionalnih komunikacijskih vještina u vlastito poslovanje

• stjecanje profita s minimumom novca: nekonvencionalne metode koje postižu konvencionalne ciljeve

• izazivanje efekta iznenađenja i difuzije poruke

• postizanje da se poruka kampanje širi sama od sebe jer izaziva iznenađenje, šok, nevjericu ili humor.

3. UVOD U STORYTELLINGVJEŠTINA PRIČANJA KORPORA-TIVNIH PRIČA KOJA POMAŽE U:

• korištenju tehnike storytellinga za una pređenje poslovnih procesa

• kreiranju konkretne emotivno anga-žirajuće poruke

• uvjerljivom komuniciranju i pred-stavlj anju vlastitih uspjeha te

• stvaranju zainteresirane i angažirane publike.

4. MENADŽMENT SIGURNOSTIPROGRAM RAZVIJEN U PARTNER-STVU S „HRVATSKOM UDRUGOM ME-NADŽERA SIGURNOSTI“ ZA CILJ IMA UČINKOVITU USPOSTAVU SUSTAVA SIGURNOSTI, A BAVI SE SLJEDEĆIM SADRŽAJIMA:

• globalna sigurnost i novi izazovi• gospodarstvo i sigurnost• sustavi i politike sigurnosti• menadžment u javnom i privatnom te

sektoru korporativne sigurnosti• odnosni s javnošću i krizno komunici-

ranje• društveno odgovorno poslovanje i

sigur nost• informacijska i kibernetička sigurnost• upravljanje rizicima.

5. PROGRAMIRANJE U JAVISVRHA MODULA JE POSTIZANJE SLJE DEĆIH KOMPETENCIJA:

• samostalno pisanje programa s i bez grafičkog sučelja

• korištenje Java IDE (intelliJ) za raz-voj Java programa

• izrađivanje console i GUI (Windows, JavaFX) programe

• korištenje SQL jezik za admini-straciju, dohvaćanje, pohranu i izmjenu podataka u SQL bazama

• korištenje Jave za pristup i manipu-laciju SQL bazama podataka

• izrađivanje programa s pristupom SQL bazama podataka

• upoznavanje sa specifičnostima pro-gramiranja za Android

• korištenje Java IDE (Android studio) za razvoj Java programa

• korištenje emulator za testiranje pro-grama prilikom razvoja

• kreiranje sučelja i android activity• programiranja za web• korištenje Java IDE (NETBEANS) za

razvoj server side Java programa• pisanje REST service aplikacije i pre-

poznavanje potreba klijenta.

6. VODITELJ ODJELA RECEPCIJEDJELATNICI ODJELA RECEPCIJE U TURIZMU NAJČEŠĆE SU PRVI AM-BASADORI OBJEKTA, A ZA TAJ POSAO MORAJU, IZMEĐU OSTALOGA, ZNATI:

• izraditi organizacijsku shemu odjela recepcije

• izraditi godišnji program rada i finan-cijski plan odjela recepcije

• odrediti poslove procesne funkcije smje štaja

• odrediti ulogu recepcije u marketingu i prodaji hotelskih usluga

• odrediti vrste gostiju• napraviti rezervaciju hotelskih usluga• odrediti ciklus kretanja gosta i prateće

poslove pri dolasku, za vrijeme borav-ka i pri odlasku gosta

• analizirati i interpretirati poslovni rezultat odjela recepcije

• primijeniti pravila poslovnog ponaša-nja u komunikaciji s gostima

• rješavati krizne, konfliktne i stresne situacije

• primijeniti vještine poslovnog dopisi-vanja

• primijeniti znanja u korištenju raznih sustava za rezervacije

• izraditi bazu podataka gostiju i sustav upravljanja odnosa s gostima

• odrediti i izraditi sustav zaštite gostiju u hotelskim sobama

• primiti VIP goste.

7. VODITELJ RESTORANA I BANKETA

• izrada godišnjih planova za odjele hrane i pića te odjel banketa

• planiranje i upravljanje ljudskim resursima u restoranu

• vrste, oblici i kanali prodaje i marke-tinga restoranskih i banketnih usluga

• analiza poslovnih rezultata• poštovanje zdravstvenih i sigurnosnih

standarda na radnom mjestu• poznavanje osnova suvremenog kuli-

narstva, slastičarstva, sommelierstva i barskog poslovanja

• planiranje i razvoj jelovnika u redo-vnom, a la carte i banketnom poslo-vanju

• planiranje i razvoj vinske karte i barske karte

• industrija skupova• total quality management• izrada organizacijske sheme hotela• primjenjivanje načela HACCP sustava• izrada baza podataka gostiju i sustav

upravljanja odnosa s gostima• tretman VIP gostiju.

Uloga fjake u životu odbojkašice Hane

Erasmus + program ­ Import

mi je najveća promjena. U Pragu studiram na češkom i slovačkom, a ta dva jezika su vrlo slična. Srećom, sve sam predmete prošlog semestra uspješno položila.

SVOJE STUDIRANJE OVDJE SI PRODUŽILA S JEDNOG NA DVA SEMESTRA. ŠTO TE POTAKNULO NA TU ODLUKU?

Nakon što sam proučila predmete koji mi se nude ovdje i u Pragu shvatila sam da mi je VERN’ bolji izbor te sam nakon dogovora sa svojim fakultetom odlučila ostati. Isto tako, profesori su ovdje puno pristupačniji, a kao što sam već spomenula, igranje odbojke tu isto ima veliku ulogu.

KAKO SI SAZNALA ZA ODBOJKU I SPORTSKI ODJEL VERN’A?

Prvi dan predavanja u predavaonicu nam je došao Mario Kralj i pričao o svim sportovima i mogućnostima koje nam se nude na VERN’u. Čim sam čula da postoji odbojkaški tim javila sam mu se i on mi je puno pomogao što se toga tiče. I danas, svaki put kada mi nešto nije jasno, obratim se njemu i on mi pomogne, i zato sam mu jako zahvalna.

Međunarodna studentska razmjena u okviru Erasmus programa već je godinama standardna praksa na VERN’u. Tako početkom svakog semestra na VERN’u možete

doživjeti novu kombinaciju europskih jezika, fizionomija i kulturnih iskustava. No, kada netko dođe u Hrvatsku na jedan semestar, pa mu se toliko svidi da svoj boravak odluči produžiti za još jedan semestar, e to onda već nije sasvim „standardna“ priča.

Hana Ondrejmišková na VERN’u studira na studiju Turizma, slušajući kolegije iz područja turističkog i hotel-skog menadžmenta koje pohađa preko Erasmus+ programa. Porijeklom je iz Slovačke, a iako je svoj studij prvotno započela u Pragu, zbog ljubavi prema putovanjima i stjecanju novih iskus-tava, sa svoje 22 godine proputovala je već veliki dio Europe. Na VERN’u joj se toliko svidjelo da je svoj boravak odlučila produžiti na još jedan seme-star, a zašto - saznajte u razgovoru s njom.

ZAŠTO SI OD SVIH ERASMUS MOGUĆNOSTI ODABRALA BAŠ HRVATSKU I VERN’?

Od svoje osme godine s mamom dola-zim u Hrvatsku, sviđa mi se zemlja, hrvatski jezik i ljudi. Kada bih uspo-redila Prag i Hrvatsku, ovdje su ljudi puno otvoreniji i uvijek spremni po-moći. Kada sam saznala da VERN’ ima svoj odbojkaški tim i da ću imati priliku igrati za njega, znala sam da je to moj pravi izbor.

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU TVOGA STU DIRANJA OVDJE I U PRAGU?

Studiranje na engleskom definitivno

S ODBOJKAŠKIM TIMOM NATJE­CALA SI SE NA TURNIRU U DUBROVNIKU. TAJ SI DOGAĐAJ OPISALA KAO JEDAN OD NAJ­DRAŽIH U ŽIVOTU.

Kada sam došla ovdje, nisam očekivala da će tim biti tako drag i da ćemo se tako brzo zbližiti. Na početku sam mislila da neću moći ići u Dubrovnik jer sam posljednji dan turnira trebala putovati u Beč, no kada sam javila Mariju, pitao me kada idem, a sljedeće što mi je rekao je da se ne brinem te da idem s njima u Dubrovnik. Sljedeći put kada sam vidjela cure s odbojke, rekle su mi da će mi kupiti kartu iz Dubrovnika za Zagreb, tako da mogu brže doći do Beča. Zaplakala sam i

Piše: Alma Kararić, studentica 2. godine studija Novinarstva

21

nisam mogla vjerovati. Kao poklon sam nam svima napravila majice s #ZABORAVI jer je to prva riječ koju sam naučila. Na terenu, kada nešto pogriješim, uvijek se ispričam, a cure samo kažu „Ma zabo ravi“.

VOLIŠ PUTOVATI PA SI TAKO PROPUTOVALA I VELIK DIO HRVATSKE I NJEZINE OBALE. KOJA SI MJESTA POSJETILA I GDJE TI SE NAJVIŠE SVIDJELO?

Prije trinaest godina ljetovali smo u malom mjestu pored Makarske, Igrane. Bila sam i u Drveniku, Pločama, Omišu i mnogim drugim mjestima, no Igrane su mi ostali u dragom sjećanju.

PLANIRAŠ LI SE JEDNOG DANA SKRASITI U HRVATSKOJ?

To je dobra ideja, no nisam sigurna mogu li ovdje uspjeti u poslu koji me zanima s obzirom na to da je turizam već dosta razvijen. Postoji još mjesta koja bih htjela posjetiti, ali Hrvatska je svakako pri vrhu.

JEDNO VRIJEME SI RADILA I NA BRODU, KRSTAREĆI DUNAVOM. KAKO SI SE ODLUČILA NA TAJ POTEZ?

Nakon srednje škole imala sam potre-bu maknuti se iz svog rodnog grada i osamostaliti se. Otišla sam obaviti testove za fakultet u Pragu i točno na putu prema tamo nazvali su me i pitali jesam li još uvijek zainteresirana za rad. Tako sam tri mjeseca prije početka fakulteta radila na kruzeru. Htjela sam steći iskustvo u svojem području rada, naučiti bolje govoriti engleski te se malo maknuti iz poznate okoline.

IMA LI NEŠTO ŠTO TE IZNENADI­LO U VEZI HRVATSKE, NEŠTO ŠTO NISI OČEKIVALA?

Fjaka. Došla sam ovdje par tjedana prije početka faksa i nisam imala što raditi. Kasnije sam saznala da se to u Hrvatskoj zove fjaka. To je nešto što će mi faliti u Pragu, tamo ljudi jure sto na sat, stalno su zaposleni i sve mora biti po rasporedu.

ŠTO TI, OSIM OBITELJI I PRI­JATELJA, NEDOSTAJE IZ SLOVAČKE?

Što se prijatelja tiče ovdje imam puno dobrih, a sa starima pričam tele-fonom, tako da je to u redu. Ono što mi fali su planine. Moj grad, Zvolen, okružen je planinama i fali mi skijanje,

planinarenje i dugačke šetnje. No, i Zagreb ima Sljeme na kojemu sam bila par puta.

GDJE SE VIDIŠ ZA NEKOLIKO GODINA? KOJIM POSLOM BI SE HTJELA BAVITI?

Reći ću nešto što se možda neće ostva-riti, ali mi je to trenutno san. Osvojila sam nagradu na natjecanju koja mi omogućava da provedem tri mjeseca u Australiji, a onda mi se javila i cura iz New Yorka i ponudila mi da s njom odem tamo studirati diplomski studij s mogućnošću stipendije. Ne znam kako se ovo dogodilo, možda mi na čelu piše da volim putovati. Tako da za par godi-na mogu biti u Australiji, New Yorku, Pragu, a možda i u Slovačkoj.

22

Europski otoci i razvoj inovativnih poslovnih praksi

VISIT projekt

učilište uključeno u međunarodni strateški konzorcij, koji realizira ovaj projekt uključuje i otok iz svoje države kako bi se na njima, kroz studentsku prak­su, razvila znanja i vje­štine vezane uz turizam i ekonomiju, te ujedno stvorile pretpostavke za odgovor na najčešće otočke izazove kao što su sezonalnost i iselja­vanje.Također, ovim se projektom želi potak-nuti i suradnja u visokom obrazovanju kroz koju studenti mogu steći nova spoznajna iskustva koja će ih motivi-rati za daljnji osobni razvoj i pokazati kako pravilno razvijati vlastite ideje, a pritom i pomoći lokalnoj zajednici uključenih otoka.

Finsko učilište Laurea University of Applied Sciences i Veleučilište VERN’, u partnerstvu s visokim učilištima Technologiko Expedeftiko Idryma Oprou (Grčka),

Fachhochschule Kiel, Faculty of Business Management (Njemačka) i Linnaeus University (Švedska), zajednički provode projekt Erasmus + „VISIT ­ Versatile

Island Cooperating for New Services and Innovation in Tourism“.

Studenti VERN’a krajem su prošle godine boravili na grčkom otoku Paxosu, gdje su prisustvovali intenziv-nom ‘study week’ programu u okviru projekta „VISIT“, koji se bavi pobolj-šavanjem sposobnosti i samoodrživosti lokalne zajednice, kroz suradnju u međunarodnom strateškom konzorciju.

Studenti su na Paxososu surađivali s odabranim tvrtkama na razvoju i una-prjeđenju njihovih usluga i proizvoda kako bi potaknuli gospodarski razvoj tih sredina, a u pratnji naših studenata bili su i predavačica prof. Tomašević i voditelj Ureda za međunarodnu sura-dnju Dubravko Kraus.

Cilj VISIT projekta je razviti postojeće i nove inovativne usluge sa srednjim i malim poduzećima na europ­skim otocima kako bi se poboljšale sposob­nosti lokalne zajed­nice. Svako visoko

Uključeni otoci su Vis, Oland, Paxos, Krf i Nauvo-Korppoo. Glavne aktiv-nosti projekta uključuju formiranje međunarodnog strateškog konzorcija visokih učilišta u projektu i spomenutih otoka; razvoj novih i poboljšanje posto-jećih usluga na otocima; treniranje studenata i potpora srednjim i malim poduzećima na otocima; poboljšanje poduzetničkih vještina svih uključenih; razvoj i implementacija studentske prakse na stranim otocima.

Sljedeći na rasporedu je otok Oland (Švedska), na koji će uz hrvatske, otpu tovati i studenti iz Finske, Grčke i Njemačke. Sudjelovanjem u ovom pro-jektu VERN’ovim studentima pruža se prilika da se kroz boravke na različi-tim otočkim destinacijama upoznaju s različitim kulturama i pritom dobiju uvid u načine razmišljanja i rada izvan granica Hrvatske.

Projekt je fokusiran na otoke i njihove lokalne zajednice, a budući da je Hr-vatska „zemlja tisuću otoka“, naši studenti dobro se snalaze u razvijanju ideja na temu „Kako zaustaviti sezo-nalnost i iseljavanje otoka?“, što je nit vodilja gospodarskih aktivnosti koje nastoje potaknuti.

Piše: Ivan Pnjak, student 3. godine Ekonomije poduzetništva

23

„Ovaj projekt odgovara na izazove s kojima se susreću svi europski otoci, bez obzira na geografski položaj, a koji se najviše tiču sezonalnosti i iselja-vanja mladih ljudi.

Projekt daje priliku upravo tim mladim ljudima i našim stu­dentima da utječu na te izazove, razviju i poboljšaju postojeće usluge na otocima te da surađuju s malim i srednjim poduzećima na tim istim otoci­ma, zajedno sa svojim

kolegama iz drugih zemalja te tako uče i rade u multikulturnom okruženju i stječu jedin stveno iskustvo učenja uz rad“,

istaknula je Tea Gagro, voditeljica EU projekata na VERN’u.

Uključivanje studenata u projekt Eras-mus + VISIT osigurava njihov daljnji razvoj te im omogućava stvaranje brojnih kontakata koji kasnije mogu rezultirati raznim poslovnim prilikama i suradnjama.

Voditeljica projekta nam je otkrila da 6. svibnja četvero naših stude-nata odlazi u posjet otoku Olandu u Švedskoj na kojem će provesti tjedan

dana sa svojim kolegama iz Finske, Grčke, Njemačke i Švedske.

Tamo će tijekom studijskog tjedna, u pratnji Dubravka Krausa i Dijane Pletikose, razvijati inovativnost proiz-voda i usluga tamošnjih poduzeća. Učiti će o ‘design thinkingu’, ‘product placementu’, poslovnim planovima, marketinškim aktivnostima i sličnom. Studenti na jesen idu i u Finsku te zatim u Njemačku, a za otprilike godi nu dana dolaze kod nas na Vis.

24

Alla turcaMeđunarodna medijska edukacija

i Crne Gore, osim našeg termina, u kojemu su odabrali petero polaznika. U subotu je nas petero iz Hrvatske imalo let u 20 sati iz Zagreba za Istanbul. Nisam znala s kime putujem niti s kakvim ću ljudima provesti 0-24 sljedećih tjedan dana. Slijedilo je upo-znavanje našeg šarolikog društvanca na aerodromu - jedna web dizajnerica, još jedna studentica novinarstva (ali s FPZG-a) i dvije studentice filma s VERN’a.

Ukrcali smo se na avion i uživali u po-gledu. Putovali smo noću tako da smo kružeći iznad Istanbula mogli vidjeti sva svjetla ovog uzbudljivog 15-mili-junskog grada smještenog na uskom morskom tjesnacu koji razdvaja Europu od Azije. Presjeli smo na avion za Ankaru te smo tamo stigli oko 1 ujutro po našem vremenu (3 ujutro po tur-skom). Na aerodromu nas je dočekala naša prevoditeljica Lejla koja je inače iz Bosne. Lejla je sama po sebi cijela jedna posebna priča koju ovaj put ipak nećemo ispričati. Ali, svima nam se itekako uvukla pod kožu. Odvela nas je do Park hotela gdje su nas smjestili u naše sobe. Pogled je iz sobe bio veličanstven. Osjećali smo se kao da smo „direktori svemira“ ili neki važni poslovni ljudi na visokim pozicijama. U nedjelju smo imali slobodan dan prije početka edukacije, tako da smo krenuli u istraživanje Ankare. Taj dan smo shvatili da će nam komunikacija biti iznimno teška jer mali broj ljudi u Ankari, ali i Turskoj općenito, govori

U organizaciji Turkish Cooperation and Coordination Agency (TIKA) studenti VERN’a su u nekoliko ciklusa bili u prilici zajedno sa

studentima iz regije posjetiti Tursku i sudjelovati u medijskoj edukaciji organiziranoj u suradnji s Turskom radiotelevizijom (TRT). O svojim

iskustvima iz Turske piše naša kolegica sa studija Novinarstva.

Na prve informaciju o medijskoj edu-ka ciji naletjela sam na Facebook grupi Udruge studenata VERN’a - tjedan dana u Ankari i Istanbulu uz eduka-ciju u izabranom području! Zvučalo je više nego privlačno. Mogli smo bi-rati između četiri radionice: sni matelj, dizajn svjetla, snimatelj tona te post-produkcija, video i audio-obrada. Od-lučila sam se prijaviti, i to za eduka ciju iz postprodukcije. Bitan dio svega bilo je to što su svi troškovi bili pokriveni - nismo morali misliti o hrani, smještaju, putovanju. Na nama, sudionicima, bilo je samo da uživamo i naučimo nešto novo. Iskreno, uvijek imam velika očekivanja kada se prijavim na nešto ovakvo-ga tipa, ali ovaj put sam bila pomalo skeptična. S obzirom na to da je sve bilo plaćeno, mislila sam kako ćemo biti smješteni u nekom hostelu tek toliko da imamo gdje prespavati, da ćemo jesti hamburgere svaki dan i da ćemo zbog skučena prostora jedva čekati da zbrišemo iz aviona. Ništa se od toga nije dogodilo. Naprotiv, bili smo smješteni u hotelu s pet zvjezdica, hrana je bila fenomenalna, a avion više nego udoban. No, krenimo od početka.Edukaciju je organizirala je TIKA Cro-atia, hrvatska ispostava već spome-nute turske vladine agencije, u sura-dnji s Turskom radiotelevizijom (TRT). Za svaki termin edukacije odabrali su še stero polaznika iz četiri zemlje - Hrvat ske, Bosne i Hercegovine, Srbije

engleski. Na kraju smo se sporazu-mijevali rukama i nekim znakovnim jezikom koji smo nekako svi uspjeli razumjeti. Ponedjeljak je bio prvi dan edukacije. Prije samoga početka mora-li smo odabrati u kojem programu želimo raditi - Edius ili Adobe After Effects. Odabrala sam Adobe jer se u njemu najviše radi i u Hrvatskoj.

Sjeli smo u učionice, svatko za svoj kompjutor i edukacija je počela. Pro-fesor je pričao na turskom, a Lejla je prevodila. I već za 45 minuta bila je prva pauza ili kako bi oni rekli „idemo na kafu sada“. Toliku količinu kave nisam u životu popila. Skoro pa sva-kih sat vremena bila je pauza na ko-joj smo pili kavu. Ali, nakon nekoliko dana smo se priviknuli na to i sada mi zapravo nedostaje. Oko 12 sati je uvi-jek bilo vrijeme rezervirano za ručak u njihovom restoranu. Turska kuhinja je drugačija od naše. Naviknuti su na obilne obroke, ali i jake začine. Meni je bio mali problem jer sam vegetari-janka pa sam se morala nekako prila-goditi. Turcima je to bilo prečudno, a rečenica koju sam najčešće čula u tih tjedan dana bila je „Je li ona bolesna? Šta joj je?“.

Moram vas malo uputiti u edukaciju. Nisam imala prethodnih iskustava s programima za postprodukciju, k tome rečeno mi je kako je After Effects naj napredniji od svih njih. Nisam zna-la niti osnove toga programa tako da su prvi koraci na nepoznatom softver-

Piše: Nika Aurora Ključarić, studentica 2. godine studija Novinarstva

skom terenu bili pomalo bolni.Kada je profesor na početku predava- nja zatražio da dignemo ruku s onoliko prstiju za koliko mislimo da poznajemo taj program, pokazala sam nulu, kao i još jedna cura što me malo utješilo. Naravno, bilo je teško pohvatati i naučiti sve bez ikakvog predznanja. No, uspjela sam. Već na kraju eduka-cije bilo mi je žao što je gotovo jer sam počela ulaziti u program i polako shvaćati njegov način rada. Ali, kako kažu - sve što je lijepo kratko traje. Naučili smo kako raditi animacije, ‘motion tracking’, primjenjivali neke stavke Photoshopa, naučili raditi s ‘green screenom’ i mnogo toga drugo-ga. I sve to u samo četiri dana. Eduka-cija se uvelike isplatila, no, svi su se pola znici složili da bi treba duže trajati. Ono što je još više uljepšalo ovu edu-kaciju i odlazak u Tursku činjenica je da mi je u utorak bio rođendan. Pjeva-lo se i slavilo cijeli dan. Pa i na samoj edukaciji. Naravno, ništa nije moglo proći bez barem 10 šalica kave i slavne rečenice „Je li ona bolesna?“ u restoranu. Ubrzo je došao i petak kada je prema rasporedu slijedio obilazak TRT-a. Prvo su nas odveli do TRT Sporta. To je, kao što i sam naziv kaže, sportski kanal. S obzirom na to da je sportsko novinarstvo područje koje me najviše zanima i kojim se trenutačno bavim, ovo je za mene bio obilazak iz snova. Redakcija kakvu u životu nisam vidje-la, voditeljski studio u kojem samo možete sanjati da radite i produkcijski studio kakav viđate u filmovima.

Posjetili smo radijske studije i studio iz kojeg se emitira regionalni dnevnik. Studio i redakcijski desk bili su ogromni. Svako mjesto za kompjutorom bilo je popunjeno i radilo se punom parom. Nismo im htjeli smetati pa smo samo prošli kroz taj studio i otišli na ručak.U popodnevnim satima pozvani smo u zgradu TIKA Croatia gdje je za nas bila organizirana mala ceremonija. Prozivali su nas poimence i svakom od nas uz rukovanje s direktorom TIKA-e

Croatia uručen je certifikat o uspje-šnom sudjelovanju na edukaciji. Nedugo nakon „promocije“ zaputili smo se prema aerodromu na let za Istanbul u kojem ćemo provesti slje-deća dva dana.

Stigavši u Istanbul smjestili smo se u hotel Hilton na europskoj strani Bospora, a pogled na grad bio je ponovno spektakularan. Ujutro smo krenuli u obilazak Istanbula i svi smo ostali šokirani njegovom ljepotom. Naime, prvih pet dana boravili smo u Ankari koja je, osim što je glavni grad Turske, više biznis grad u kojem prevladavaju neboderi i modernija arhitektura. U Istanbulu je situacija u potpunosti drugačija - tek tamo do izražaja dolazi turska arhitektura. Prva je na redu bila jedna od naj-poznatijih građevina na svijetu - Aja Sofija. Prvo je bila katedrala i najva-žnija crkva istočnog kršćanstva, zatim je nakon što je Mehmed II. zauzeo Carigrad pretvorena u džamiju, a odlu kom Kemal-paše Ataturka 1935. u muzej. Ova povijesna znamenitost stara je čak 1.500 godina. Naravno, u tom periodu bila je nekoliko puta temeljito devastirana, ali i tri puta obnovljena. Možete samo zamisliti u kakvim su sve tragovima ova burna stoljeća ostala zabilježena u unutrašnjosti ove drevne građevine, današnjeg muzeja. Nakon Aje Sofije, zaputili smo se na Grand Bazaar koji je, kao što i sam naziv kaže, najveći orijentalni bazar i jedan od najstarijih u cijelome svi-jetu. Takvu količinu cjenkanja nisam doživjela u životu. Na samome ulazu u bazar prodavači su nas krenuli poziva-ti da dođemo kod njih, a ako se samo malo zaustavite pored nekoga duća-na, oni će se pobrinuti da vam nešto i prodaju. Bilo je tamo svega - od ča-jeva do odjeće, od skupocjenih mara-ma do nakita, od suvenira do torbi. Za svakoga ponešto. Nastavili smo lutati bazarom, a prodavači su nas nastavili zaustavljati i salijetati svojim nevje- rojatnim ponudama. Jedva smo na

kraju pronašli izlaz. Slijedila je tura brodom preko Bospora. Sat i pol vozili smo Bosporom i uživali u pogledu uz obilatu mezu koja nam je svima prijala nakon hodanja po bazaru. Prešli smo i na azijsku stranu Istanbula te prošli kroz Mramorno more.

Sljedeće jutro, koje je ujedno bilo i naše posljednje jutro u Turskoj, zaputili smo se prema TRT Worldu, turskom tele-vizijskom kanalu koji pokriva vijesti iz svijeta, ali isključivo na engleskome jeziku. Za vrijeme našega boravka, u turskim su se gradovima održavali i izbori za gradonačelnika. Povodom toga, u studiju TRT Worlda imali su poseban studio s natpisom ‘Turkey Local Elections’. Nažalost, nismo uži-vo vidjeli nikakav prijenos, ali vjerujem da je izborna noć bila napeta s obzirom na to da su i Istanbul i Ankara dobili nove opozicijske gradonačelnike. Također, saznali smo kako za studente postoji opcija ljetne prakse na TRT-u. S obzirom na to da me ovo podru-čje jako zanima, ova informacija me iznimno zaintrigirala. Nakon ručka zaputili smo se prema aerodromu gdje nas je čekao let za Zagreb. Putovanju je došao kraj, ali ne i našim avanturama. Nismo ni slutili što bi nam se moglo dogoditi na aero-dromu. Redovi su bili ogromni, gurali smo se ispred svih kao da se borimo za život. Kada smo konačno uspjeli doći do šaltera gdje se prodaju karte, dobili smo najgoru moguću informaciju - „Your flight is overbooked“, rekla nam je djevojka koja izdaje karte. Srećom, sve se uspjelo nekako srediti te smo dobili svoje karte. Iskreno, nikome ne bi bilo previše žao i da smo morali ostati još koji dan u Istanbulu.

Ukrcali smo se u avion i kroz prozor gledali zalazak sunca dok je avion po-lako polijetao, oprostivši se tako s Tur-skom na najljepši mogući način.

26

PopKult spotlight

Nove popkulturne preporuke naših studenata/ica i predavača/ica - jedna “zaumna“ serija i ‘mind blowing’ knjiga.

Piše: Leon Debeljakstudent 1. godine studija Novinarstva

Mindhunter ­ serija o nedostatku povezanosti amigdale i prefrontal­nog korteksa Serijski ubojica. Svima poznat termin koji nikome ne mami osmijeh na lice. Gledamo ih u serijama, filmovima, do-kumentarcima - očito radi se o zanim-ljivoj i lukrativnoj temi iz perspektive filmske industrije. Prikazivanju serij-skih ubojica pristupa se na različite načine, od fascinacije do stvaranja kulta ličnosti. S jedne je strane predmet za-nimanja psihološki aspekt, a s druge strane pitanje zabranjenih užitaka i moći. Tom se problematikom u ranim 70-im godinama prošlog stoljeća počeo baviti FBI-ev odjel za bihevioralne znanosti (Behavioral Science Unit, BSU), specijalizirajući se za profilira-nje serij skih ubojica, čiju su definiciju i skovali. Serijskim se ubojicom smatra ona osoba koja liši života troje ili više ljudi, s posebnošću tzv. perioda “hla-đenja“ između činova, koji može trajati od nekoliko sati do nekoliko godina, za razliku od masovnog ubojstva koje predstavlja zločin počinjen na istom mjestu i u isto vrijeme. Često se ističe i kako je serijsko ubojstvo kompulzivan čin, počinjen zbog uzbuđenja, seksual-nog zadovoljenja i/ili dominacije. Sjajna Netflixova serija Mindhunter (2017.) nastala pod redateljskom i pro-ducentskom palicom Davida Finchera, bavi se upravo temom pokretanja BSU-a. Temelji se na istoimenoj knjizi iz

1996. “Mind Hunter: Inside the FBI’s Elite Serial Crime Unit”. Agenti John E. Douglas (u seriji ga pod imenom Holden Ford igra odličan Jonathan Groff) i Robert Ressler (Billa Tencha glumi Holt McCallany) počeli su 70-ih ‘graditi’ bazu podataka svih serijskih ubojica. Tijekom istraživanja posjetili su brojne zatvore na teritoriju SAD-a gdje su intervjuirali niz serijskih ubojica. Ciljevi intervjua bili su saznati motive, načine pripreme i detalje zloči-na te tako omogućiti lakše profiliranje budućih zločinaca i njihovo otkrivanje i preveniranje. U prvoj sezoni kroz razgovore s četvoricom serijskih uboji-ca (jedan od njih je i Edmund Kemper, kojeg zastrašujuće uvjerljivo glumi Cameron Britton) i jednim masovnim ubojicom Richardom Speckom, autori serije minuciozno ocrtavaju fascinantne portrete s ove i one strane zakona, ne propuštajući duboko zaviriti i u temelje američkog društva uzdrmanog Vije-tnamskim ratom. Simptomatično je da među intervju-iranima nisu Jeffrey Dahmer, Ted Bundy i John Wayne Gacy, možda i najozloglašenije serijske ubojice koje FBI-i agenti u početnoj fazi nisu niti imali priliku ispitati, a upravo tu tro-jicu popkultura bilježi kao modele za konstrukciju fikcionalnih serijskih ubo-jica poznatih iz filmske povijesti poput Normana Batesa, Loua Forda, Mick-eyja and Mallory Knox, Leatherfacea, Hannibala Lectera, Dextera Morgana i mnogih drugih.

Jack Rosewood, autor knjige „The Big Book of Serial Killers: 150 Serial Killer Files of the World’s Worst Murderers“ navodi 12 ključnih osobina s visokom korelacijom pojavljivanja kod serijskih ubojica. Njihovo ‘pronalaženje’ otkriva nam se u Mindhunteru: slatkorječivost i neiskrenost; egocentričnost i grandi-oznost; odsutnost osjećaja krivnje i po-trebe za kajanjem; izostanak empatije; sklonost obmanjivanju i manipuliranju; emotivna površnost; impulzivnost; slaba kontrola ponašanja; čežnja za uzbuđe-njem; manjak osjećaja odgovornosti; problemi s ponašanjem u djetinjstvu te asocijalnost u odrasloj dobi.

Razlozi psihopatološkog ponašanja serijskih ubojica i dalje ostaju misterij. Još uvijek ne znamo odgovor na pita nje je li ono produkt ‘majke prirode’ ili je više vezano za okolinu u kojoj odrastaju osobe s takvim karakteristikama. Ono što su za sada medicinska istraživanja pokazala nedostatak je povezano sti amigdale i prefrontalnog korteksa. Možda će druga sezona Mindhuntera, koja je najavljena za ovo ljeto, imati još neke odgovore.

VERN’ovo Ministarstvo kulture preporučuje

27Piše: Astrid Nox predavačica na studiju Novinarstva

Georgi Gospodinov: Fizika tuge (Zagreb, 2018.) ili ono što ne ulazi u kadar

“U kutijama treba biti od svega poma lo. A najviše (…) Onoga što ne ulazi u kadar…“ Roman je vremenska kapsula, piše suvremeni bugarski pisac Georgi Go-spo dinov i pod teretom izbora što sve u nju staviti počinje sa skupljanjem priča pa stavlja u tu ‘komodu sjećanja’ djetinjstvo (vlastito i tuđa), Minotaura, usamljenost, labirint, popise, fotogra-fije, crteže, podrum/e, empatiju/e, tuge, sjećanja, vremena razna i plejadu liko-va koje veže nit bivanja: „Ja smo.“ Ovo je priča o dječaku koji pati od pre-velike empatije, sposobnosti koja mu omogućuje da se ‘useljava u tuđa tijela’, ulazi u priče i sjećanja drugih ljudi, dru-gih živih bića i mitoloških likova. To je, naravno i priča o autorovom djetinjstvu, odrastanju u 70-im i 80-im u provincij-skom gradiću u Bugarskoj. Njegovo je pričanje ‘depridjevirano’ čime se izbje-gava sentiment i pretjerana nostalgija kojima romani te vrste znaju biti (pre)opterećeni. ‘Odvratno usamljen’ i s adresom u podrumskom stanu mali se Georgi ‘prepoznaje’ u Minotauru (jedi-nom mitološkom liku koji ne govori!),

napuštenom mitskom dječaku zatvore-nom u labirint: „Minotaur je nevin. To je dječak zatvoren u podrum. Uplašen je. Napustili su ga. Ja, Minotaur.“ A gdje je Minotaur, tu je i labirint.Rasterećujući tekst svake definicije pa i definicije romana, pogotovo monumen-talne i linearne pripovjedačke strukture klasičnog romana koja je zavodljiva, ugodna uređenost s jasnim putevima razvoja, (po)složenim likovima i njiho-vim odnosima, Georgi se upušta u popisivanje i opisivanje kaotičnog, frag-mentarnog, razvedenog, svakodnevnog, drhtanja i dahtanja koja ubrzavaju puls, tj. svega što i kakav život jest. Autor se, pošteno, ne predstavlja kao netko tko ima jasnu ideju tko su njegovi likovi, što i zašto čine te kako će se sve (priče) završiti. Čak i kada hoda po rubu autobiografske litice nije svezna-jući. Nelinearan tekst račva se poput labirinta u bezbrojnim smjerovima. Moglo bi ga se obilježiti i kao poliline-arnu naraciju koja podsjeća na hiper-tekstove koji su upravo poveznicama (linkovima!), nitima ulančani u bujno polje čitanja kakvo danas svakodnevno treniramo: „Klasična priča je anulira-nje mogućnosti koje te salijeću odasvud. Prije nego što fiksiraš, svijet je pun paralelnih inačica i hodnika. Samo u oklijevanju i neodlučnosti tumaraju svi mogući izlazi.“ Puno je i slobodnog prostora - bijelih stranica, popisa, pre-tisaka, ubačenih ilustracija i fotografija jer kada ste u labirintu morate se zau-stavljati, ponovno pronalaziti i/ili birati smjer. Ovdje ‘kuća priče’ nije prizemni-ca jasnog tlocrta jer (mračnih) podru-ma je nekoliko, hodnici vode i ne vode k sobama, postoje i ‘polukatovi’ (koja Gospodinov naziva ‘Mjesta za predah’), neke su sobe bez prozora, a neke i bez vrata… pa zaustavljanja su prirodan dio kretanja.

Ako se Gospodinovljev romaneskni prvi-jenac Prirodni roman (1999.) mogao čitati u kontekstu postmodernističkog, Fizika tuge (2012.) formalno nadrasta taj okvir jer eksplicitno navodi nemo-gućnost pričanja koherentne priče, što su postmodernisti ipak izbjegavali čes-to se skrivajući iza nekog ustaljenog žanra. Pripovjedačko višeglasje ovdje autor jasno i glasno opravdava: „Pišem u prvom licu kako bih bio siguran da sam još uvijek živ. Pišem u trećem licu kako bih bio siguran da nisam samo projekcija svoga vlastitoga ja, da sam trodimenzionalan i imam tijelo.“

Mora se još reći i da je Gospodinov prije svega pjesnik (iako i romanopisac, književni kritičar, urednik, autor oper-nog libreta, grafičkog romana…) te da početak njegove ‘borbe’ s pisanjem, kolekcionarstvom, muzejskim pristu-pom stvarnosti, pričama i pričanjem seže u 1992. kada je objavio Lapidarij, debitantsku pjesničku zbirku koja je iste godine i nagrađena. Ako stoji da se pjesnici ne libe uključiti čitatelja, upu-stiti se s njime u neki imaginarni dija-log time što je svaka riječi (izgovorena, zapisana) pomno izabrana, figure treba prepoznavati i rasključavati, slojevitost je difoltna postavka kao i bavljenje plinovitim, neuhvatljivim pojavama, ne čudi da i u romanu očekuje angažiranog sugovornika koji će s njim ‘promatrati izbliza i koncentrirano sve beznačajno i malo’ pa i plinovito ‘agregatno stanje tuge’. Dakle, nije za čitanje prije spa-vanja i ne očekujte ‘galopiranje kroz knjigu na brzom konju radnje’.S nestrpljenje očekujući adaptaciju ovog romana u 35-minutni animirani film, koju je Gospodinov najavio prošle godine u Zagrebu na Festivalu svjetske književ nosti, pozivam na tumaranje ovim tekstom.

28

SPORTAŠI USPJEŠNIM NASTUPIMA

nastavljaju sjajan niz iz prošlih sezona

VERN’ Sport

7. MJESTO NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA)

Tim: Lovro Macan, Karlo Mateljak, Karlo Maloševac, Mihovil Prgomet, Ivan Šulter, Bruno Rajković, Tomislav Šteko, Tomislav Bosec, Tonći Pešić, Mišel Čurćić, Ivan Vuković, Dominik Bach, Stipe Marušić, Denis Skenderi, Nikola Žarak, Fabian Babić, Matej Žugaj, Dino Balde, Nikola Pašalić, Luka Miholić i trener Dino Kovač.

RUKOMET ­ MUŠKI(4. MJESTO NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA)

Tim: Mateo Drinovac, Marko Šego, Sanjin Staraj, Mika Belušić, Neven Matković, Bruno Negran, Alen Lipović, Andro Debelić, Filip Vučelić, Hrvoje Gjurkinjak, Tomislav Brkušić, Ivan Hanžek, Dino Tomac, Tomislav Vranjić, Matej Tabak, pomoćni trener Ivan Pej-nović i trenerica Klaudija Bubalo.

TENIS (VICEPRVACI NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU HRVATSKE - UNISPORT FINALS I BRONČANA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU ZAGREBA)

Tim: Dino Sudac, Leon Abramović, Juraj Franolić i Filip Kerš.

VERN’ovi sportaši i sportašice godinama su već u vrhu sveučilišnog sporta u Hrvatskoj, potvrđujući tako uspješnost i prepoznatljivost VERN’ova

modela akademskog sporta. Svake nove sezone fakultetski Hall of Fame dobiva nove sportske junakinje i junake.

Sportsku sezonu 2017/2018. na VERN’u obilježili su iznimni rezultati naših studenata u timskim i individual-nim sportovima u različitim kategori-jama studentskih natjecanja. Uz tradi-cionalno uspješne košarkaše, prošle su godine odlična ostvarenja zabilježili i naši timovi u futsalu, rukometu, tenisu i nizu individualnih sportova. U nastavku donosimo popis osvajača medalja i natjecatelja te popis svih VERN’ovih ekipa koje su nastupale na studentskim prvenstvima i turnirima i plasirale se u TOP 10.

KOŠARKA ­ MUŠKA(VICEPRVACI SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA GRADA ZAGREBA, BRONČANA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU HRVATSKE - UNISPORT FINALS)

Tim: Ivan Penić, Luka Jelinić, Luka Jakić, Nereo Gržinić, Pavo Vuković, Ivan Mandić, Fran Pleša, Antonio Mazarekić, Juraj Čičko, Karlo Tašler, Dominik Grbavac, Antun Jelčić, Stjepan Mikulić, Mihovil Kraljik, Filip Šimović, Bruno Levanić Kutni, Tomislav Garva-nović, Filip Kordić, Leon Abramović, Ante Jelović, Abdumalik Akhmedjanov i trener Mario Kralj.

FUTSAL ­ MUŠKI (BRONČANA MEDALJA U MALO-NOGOMETNOJ LIGI MEGATON,

ODBOJKA ­ ŽENSKA (7. MJESTO NA NATJECANJU UNISPORT PLAY)

Tim: Laura Lapenda, Katarina Raj ković, Anđela Matijević, Ivana Zadro, Luci-jana Antonija Herman, Petra Pavlović, Rika Szabo, Mafalda Trepa, Hana Bećirević, Nika Sarjanović, Nives Brkan, Ana Markić i trenerica Alek-sandra Lipić.

JUDO(ZLATNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU HRVATSKE U KATEGORIJI 100+, BRONČANA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU HRVATSKE U KATEGORIJI 90+)

Tim: Luka Maranić i Ante Kovačević.

SKIJANJE(ZLATNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA, SREBRNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA, EKIPNA ZLATNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA)

Tim: Lovro Ivin, Tamara Zubčić, Fabian Babić i Maja Ružić.

Piše: : Nika Aurora Ključarić, studentica 2. godine studija Novinarstva

29

PLIVANJE (BRONČANA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU ZAGREBA U DISCIPLINI PRSNO)

Student: Dino Knežević.

KARATE (ZLATNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA U KATEGORIJI -50 KG I SREBRNA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM PRVENSTVU GRADA ZAGREBA U KATAMA)

Studentica: Vedrana Stermasi.

E­SPORT (BRONČANA MEDALJA NA SVEUČILIŠNOM NATJECANJU U IGRI HEARTSTONE)

Student: Luka Črneli.

Ukupno gledajući, u timskim i poje-dinačnim sportovima na domaćim i međunarodnim natjecanjima, naši su studenti u prošloj akademskoj godini u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji osvojili četiri zlatne, četiri srebrne i šest brončanih medalja.

NOVA SEZONATijekom ove sezone, naši sportaši nastavljaju su s uspješnim nastupima i u individualnim i u timskim sportovi-ma. Za sada prednjače individualni

sportovi. U plivanju se tako istaknuo Dino Knežević, koji je na Sveučilišnom prvenstvu Hrvatske osvojio srebro na 50 m leptir te broncu na 100 m slo-bodno. „Žao mi je što nisam popravio par osnovnih stvari za to zlato, ali šta je tu je“, prokomentirao je Dino nakon natjecanja.

Skijanje je i ove sezone donijelo nove medalje. Na sveučilišnom prven­ stvu grada Zagreba Lovro Ivin osvojio je zlatnu medalju, Lucija Škrtić srebrnu meda­lju, a Maja Ružić bron­čanu medalju, dok su djevojke u ukupnom ekipnom poretku osvo­jile zlato. Sredinom studenoga započela su Uni-Sport natjecanja, a prvi na rasporedu bio je futsal - sport u kojemu su se naši dečki prije par godina okitili naslovom europskih sveučilišnih prvaka. Ovaj put natjecali su se u čak četiri različita natjecanja. Najviše uspjeha imali su u

futsal kupu u kojem su došli do četvrtfi-nala, tijesno izgubivši od Ekonomskoga fakulteta. Novitet u UniSportu je Liga prvaka u kojoj je sudjelovala i naša futsal momčad koja je ovaj put dospjela do praga play offa.

U zagrebačkoj sveučilišnoj ligi borili su se iz utakmice u utakmicu, završivši ove godine natjecanje u osmini finala.

Košarkaši su se lagano ove sezone dizali u formi te su ušli u doigravanje za Final Four. No, jaka momčad FER-a bila je ovaj put bolja.

Odbojkašice su ove sezone pokazale napredak, a to se vidi i po rezultatima. Plasirale su se u osminu finala Prven-stva Zagreba gdje su poražene od momčad Pravnog fakulteta. Također, natjecale su se i na tradicionalnom Božićnom studentskom turniru u Du-brovniku održanom sredinom prosinca, plasiravši se na četvrto mjesto. „Taj put sreća nije bila na našoj strani“, poruči-la je Petra Pavlović, kapetanica tima.

Svim sportašima i sportašicama čestitamo na dosadašnjim ostvarenjima i želimo im puno sportskih uspjeha u nastavku ove, kao i sljedećim sezonama!

Fotografije: Sara Horvatić, Alma Kararić i ostali

30

VIDEOIGRE ­ samo je nebo granica

Off Cathedra

Industrija videoigara već je desetak godina po financijskim pokazateljima veća od filmske i glazbene industrije zajedno, a sa svakom novom godinom ta je dominacija još izraženija.

Piše: dr. sc. Ilija Barišić, predavač na studiju Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja

Stope rasta ove industrije dosad su nadilazile čak i najoptimističnije pro-gnoze investitora. Prije pet su godina tako prognozirali da će tržište video-igara do kraja 2018. porasti s 83,6 na 113,3 milijardi dolara. Vrijednost od 138 milijardi dolara na kraju 2018. svakako je pridonijela još većem opti-mizmu investitora, kojem i brojni dru-gi pokazatelji idu u prilog. Ne samo da sve više ljudi igra videoigre nego i sve više vremena provode uz njih. Ne treba gubiti iz vida ni to da su videoigre u prosjeku jeftinije od, recimo, odlaska u kino, osobito ako se u obzir uzme broj sati zabave koji se dobije za određenu cijenu. Tako videoigre zauzimaju sve više prostora koji je prije pripadao drugim oblicima zabave, osobito filmu i televiziju. Ne samo da se više igra, također se sve više i gleda samo igra-nje. Samo jedan servis za gledanje videoigara, Twitch, ima više gledatelja uživo od CNN-a. 20% svih sadržaja na YouTubeu posvećeno je gamingu, a neki su od najjačih i najprofitabilnijih youtubera upravo gameri. Turniri u e-sportu imaju sve bogatije nagradne fondove i sve ih više ljudi gleda uživo. Strategijska igra StarCraft u Južnoj je Koreji nacionalni sport, prvaci u ovoj igri velike su zvijezde, a njihove turnire prenosi i nacionalna televizija.

MODELI MONETIZACIJE

Premda filmska i glazbena industrija globalno također rastu, stope rasta ni približno nisu na razini 13,3% godišnje koliko bilježe videoigre. Enormnom rastu posljednjih godina ponajviše pridonosi kinesko tržište, koje je od-

nedavno najjače na svijetu. U Kini rapidno raste broj pripadnika srednje klase, a upravo je ta baza novih po-trošača, koja broji stotine milijuna lju-di, ponajviše zaslužna za neočekivano veliki porast prihoda industrije na svjet- skoj razini. Sa 620 milijuna igrača i potrošnjom od 38 milijardi dolara, Kina je trenutno svjetski broj jedan na tržištu videoigara. Azijsko-pacifičko tržište, koje je 2017. činilo 47% uku-pne svjetske potrošnje, ponajviše je utjecalo na još jedan trend u industri-ji - dominaciju mobilnog gaminga u ukupnim prihodima industrije. Tržište koje donedavno nije niti postojalo u svega je desetak godina došlo do vodeće pozicije i danas čini 51% svih prihoda koje generiraju videoigre, s tendencijama daljnjeg rasta i još veće dominacije. No zarada raste i na dru-gim platformama videoigara, tako da proizvođači konzolnih (25% tržišta) i PC video igara (24% tržišta) nema-ju razloga za zabri nutost. Iz toga se svejedno može zaklju čiti kako tradicio-nalna orijen tacija na velike hitove, na skupe, blockbusterske naslove, koji su isključivo vezani uz konzole i PC, nije jedini način na koji se može generirati velika zarada. Tradicionalni model monetizacije videoigara jedno stavnom prodajom ‘pay-to-play’ („plati pa ig-raj“), pri kojemu igrači kupe videoigru i igraju je neograničeno, i dalje je vrlo uspješan o čemu svjedoče brojke koje su generirali neki od hit-naslova iz te kategorije. Videoigra Grand Theft Auto V (2013.) s 90 milijuna prodanih primjeraka i procijenjenom dobiti od 6 milijardi dolara tako je financijski naj-uspješniji proizvod industrije zabave

svih vremena. Još jedan naslov istoga proizvođača (Rockstar Studios), Red Dead Redemption 2 (2018.), oborio je neke rekorde u brzini prodaje i povratu investicija. Ta vestern arkadna avantura imala je financijski najbolje otvaranje u povijesti industrije zabave, zaradivši 725 milijuna dolara u tri dana.

S druge strane, ‘freemium’ ili ‘free-to-play’ model monetizacije, u kojemu je igra izvorno besplatna, a nadoplaćuju se dodaci unutar same igre, također generira nevjerojatno visoke prihode. Mnoge mobilne igre funkcioniraju upravo prema tom modelu, odnosno, iz njega crpe najviše prihoda. Premda je svega 4% igrača trošilo novac u igri Candy Crash Saga, a ta je brojka znala pasti i na 2%, ta je igra znala upri-hoditi preko milijardu dolara godišnje. Do srpnja 2018., u svega šest godina, igrači su na Candy Crush potrošili skoro 4 milijarde dolara. No Candy Crash čak i nije najuspješnija igra u tom segmentu. Strategijska mobilna igra Clash of Clans 2018. dosegla je 6 milijardi dolara prihoda, premda se zbog stalnih nadopuna i konstante izmjene percipira kao druga kategorija proizvoda u usporedbi s tradicionalnim filmom ili „velikim“ blockbusterom poput GTA V. U svakom slučaju, priho-di od takvih igara mjere se na dnevnoj bazi, a iznosi variraju u rasponu od stotine tisuća do više milijuna dolara dnevno. No i u igrama za koje je plaćen puni iznos, inicijalna kupovina igre sve više postaje samo početak monetizacije proizvoda. Stalno se unutar igara nude

31novi sadržaji, unaprjeđenja, turniri i drugi događaji. Model mikrotransak-cija u kojemu igrači plaćaju određene sadržaje unutar igre da bi si poboljšali iskustvo igranja počeo se primjenji-vati i u ‘pay-to-play igrama’, premda redovito nailazi na osudu šire gejmer-ske zajednice. Svejedno, prihodi su u industriji tako postali predvidljiviji i pouzdaniji.

LOKALNI GLOBALNI IGRAČI

Nisu zanimljive samo cifre i profit koji generiraju takvi proizvodi. Kada se po-gledaju države iz kojih potječu mnoge od tih igara, može se uočiti decentra-liziranost industrije koja omogućuje malim središtima i proizvođačima iz malih država da se uključe u utrku na najvišoj razini. Studio iza Candy Cra-sha dolazi s Malte, Clash of Clans, kao i planetarno popularni Angry Birds iz Finske. Čak iza blockbusterskih, AAA naslova poput serijala Witcher, jednog od najprodavanijih „tradicionalnih“, ‘pay-to-play’ naslova, znaju stajati studiji iz manjih država, poput Polj-ske. Veliki tržišni uspjeh nikako nije rezerviran samo za velike igrače i za angloamerički svijet, a primjera je bezbroj. Jedna od zanimljivijih priča o uspjehu dolazi iz našeg susjedstva. Slovenski studio za mobilne aplikaci-je i videoigre Outfit7 krajem 2016. prodan je jednoj kineskoj kompaniji za milijardu dolara. Glavni im je hit bila

videoigra mačke koja govori, Talking Tom, iz koje se razvila cijela franšiza. Ovom transakcijom slovenski BDP ostvario je značajan rast zahvaljujući jednoj informatičkoj kompaniji speci-jaliziranoj za videoigre. Premda ne bilježimo slučaj poput slovenskog da nam jedan raspričani mačak značajno pogura BDP, u Hr-vatskoj ova industrija također bilježi impresivne rezultate. Bez bilo kakve državne ili institucionalne potpore, hrvatska industrija videoigara bilježi konstantan rast koji je i veći od svjet-skog prosjeka. Premda se ne može očekivati da će se nastaviti dosadašnje stope rasta domaće industrije video-igara od 50% godišnje, samo u udruzi Klastera hrvatskih proizvođača video-igara (CGDA) zabilježeno je tridesetak poduzeća koja proizvode videoigre, s više od 400 djelatnika i s 99,9 postotnom orijentiranošću na izvoz. Nedavni globalni uspjeh igre SCUM (2018.) domaćeg studija Gamepires, koja se u prva tri tjedna prodala u više od milijun primjeraka, izazvao je veliki interes domaćih medija koji su intenzivnije počeli pratiti zbivanja na domaćoj sceni. Uključila se i država. Ministarstvo kulture tako će putem HAVC-a podupirati izradu videoigara, i to je prvi korak u institucionalizira-nju potpore ovoj industriji koja ne po-kazuje znakove usporavanja.

AKADEMSKI SVIJET

Rast tržišta i potreba za educiranom radnom snagom prepoznata je i u akademskom miljeu. U svijetu je sve više studijskih programa koje nude programe za osposobljavanje progra-mera, dizajnera, animatora, produce-nata i drugih djelatnika za industriju. U svim zapadnim zemljama sveučilišta i druge obrazovne institucije u svojoj ponudi imaju diplomske i druge studije posvećene dizajnu videoigara. Samo ih je u SAD-u više od 150. Mnoga su od njih i prestižna; od Cornella, prvog Ivy League sveučilišta koje je ponudilo diplomski program dizajna videoigara još 2001., do USC-a, UCLA-a i broj-nih drugih. O videoigrama se uči i na filmskim školama, poput New York Film Academy, Vancouver Film School. Ako i nemaju zasebni studijski program, mnoga prestižna sveučilišta, poput MIT-a, u sklopu svojih studija također imaju kolegije posvećene videoigrama. Tako se i na VERN’u od prošle godine u sklopu studija Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja izvodi kolegij Teorije i prakse videoigara.Također je sve učestalije i uključivanje kolegija o videoigrama i na društveno- humanističkim studijima, na kojima se videoigrama bave prvenstveno na teorijskoj i kulturološkoj razini. Prvi je takav cjelovit studij videoigara osnovan u Bergenu, u Norveškoj, 2001., a ta se godina generalno proglašava i „prvom godinom studija videoigara“.

100%studentocentrični

vern.hr