Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović posjetio Sveučilište str. 3.

Plan najvažnijih aktivnosti Sveučilišta str. 5.

AL

UM

NI

UNIDU

Časopis Sveučilišta u Dubrovniku

broj 7prosinac 2010.

Miro Alibašić str. 7.

Jasmin Repeša str. 6.

SLUŠAJTEIntervjui:

str. 8.

UNIDU RADIO97,5 MHz

Diplomski studij PomorstvoTradicija i moderna tehnologija

Održana šesta sjednica Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku

Savjet Sveučilišta u Dubrovniku pod predsjedanjem dr. sc. Josipa Lovrića, pro-fesora emeritusa, i u nazočnosti članova: gradonačelnika Dubrovnika mr. sc. Andra Vlahušića, dr. med., dr. sc. Luka Milića, umirovljenoga profesora, gospođe Davor-ke Palinić u ime predsjednice Gospodarske komore Dubrovačko-neretvanske županije gospođe Terezine Orlić, dr. sc. Ivane Pavlić, više asistentice, i Zlate Rodin, predstavnice Studentskoga zbora Sveučilišta u Dubrovniku, održao je svoju šestu sjednicu 2. ožujka 2010.

Riječ u

redn

ika

Izdavač: Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20000 DubrovnikZa izdavača: prof. dr. sc. Mateo MilkovićUrednica: Sandra Buratović, mag. rel. publ.Lektura: dr. sc. Antun ČeskoFotografije: Arhiv Sveučilišta u DubrovnikuDesign: Maro Krile, prof.Tisak: Alfa-2, DubrovnikNaklada: 600 kom.

impresu

m

Dragi naši Alumni,

Sveučilište u Dubrovniku pred-stavlja vam sedmi broj časopisa

UNIDU Alumni. Do sada smo vas željeli informirati o svemu što se događa na Sveu-čilištu, ali od ovog broja dodali smo rubri-ku „Tema broja“, poradi detaljnije razrade aktualnosti u hrvatskom visokom obrazo-vanju. U ovom broju glavni tajnik Sveučili-šta Dalibor Ivušić, dipl. iur., objasnio je što nam je “Bolonja“ donijela, a što “odnijela“.

U izradbi je i nova web-stranica Sve-učilišta, i poseban dio bit će namijenjen vama, našim bivšim studentima. Želja nam je povezati vas sa Sveučilištem, ali i vas me-đusobno kako biste pravovremeno bili upo-znati sa svim zbivanjima. Htjeli bismo da u njima i sudjelujete.

Kao što smo obećali, ostavili smo ti-skani oblik časopisa, međutim odlučili smo ga objavljivati krajem godine, pred blagda-ne, i iskoristiti to vrijeme za sažeti sve naše aktivnosti i napore.

U ovom broju posebnu stranicu na-mijenili smo studentima – i to onima najbo-ljima! Mjesto u časopisu zaslužile su Marija Popović i Ines Buratović, a zašto – pročitat ćete. Vesele nas i ostale aktivnosti studena-ta, koje bezrezervno podupiremo.

U ovoj godini posjetile su nas brojne poznate osobe iz političkoga i akademskoga svijeta, a posebno smo ponosni na pohva-le predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića za napredak koji smo ostvarili od osnivanja 2003. godine.

Želimo vam radostan i blagoslovljen Božić i sretnu novu, 2011. godinu!

UNIDU RADIO na 97,5 MHz

Dubrovački studentski radio Sveuči-lišta u Dubrovniku ima nove inter-

netske stranice na staroj, dobro poznatoj adresi http://radio.unidu.hr. Ovdje se može doznati sve o radiju i nadolazećoj programskoj shemi. Iz bogatoga izbornika, posjetiteljima se nude opisi svih sadržaja i emisija te detaljan raspored emitiranja po danima.

Neizostavna je i mogućnost slušanja programa od 0 do 24 s pomoću streama, jednim klikom na poveznicu u izborniku. Tu su i pre-gledi najnovijih top lista i korisnih poveznica za studente, pa kontakti za slušatelje, posjeti-telje stranica, te najvažnije: za nove suradnike koji se žele okušati u radijskom poslu, za mi-krofonom ili u tehnici.

Nove internetske stranice samo su jedan od noviteta koje studenti s UNIDU radija do-nose ove sezone. Ususret trećoj godini posto-janja, dugo očekivana je novost da se program UNIDU radija može čuti na području dijela grada Dubrovnika.

Pogledajte kako UNIDU radio izgleda u novom ruhu, slušajte program na live streamu i dalje, ali i na 97,5 MHz, na svojim radijskim prijamnicima.

Piše: Alen Roki, student, urednik UNIDU radija

Provedeni izbori za Senat

Na izborima za članove Senata Sveučilišta u Dubrovniku u sljedećemu četverogodišnjem razdoblju, održanima 1. rujna 2010., dobiven je novi sastav, koji čine predstavnici zaposlenika Sveučilišta znanstveno-nastavnih i znanstvenih zvanja, predstavnici zaposlenika iz nastavnih zva-nja, predstavnici zaposlenika iz suradničkih zvanja i predstavnik ostalih zaposlenika.

Sveučilište u Dubrovniku ovlašteno za provo-đenje postupka izbora u znanstveno zvanje za polje biologije

Rješenjem ministra znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Radovana Fuchsa od 2. ožujka 2010., na temelju mišljenja Nacionalnog vijeća za znanost RH od 16. veljače 2010., Sveučilište u Dubrovniku ovlašteno je za provođenje dijela postupka izbora znanstvenika i nastavnika u znan-stveno zvanje za znanstveno područje prirodnih znanosti, znanstveno polje biologija. To je ujedno prvo ovlaštenje za postupak dijela izbora u neko znanstveno zvanje na Sveučilištu i dodatni poticaj da se što prije ispune uvjeti za izbor i u druga znanstvena područja i znanstvena polja na Sveučilištu, što je prijeko potrebno za promociju postojećih znanstvenika i nastavnika u ista ili viša znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja.

Broj 7 prosinac 2010.

2 UNIDU ALUMNI

Predsjednik Repu-blike Hrvatske

prof. dr. sc. Ivo Josipović sa suradnicima je 10. srpnja 2010. posjetio Rektorat Sveu-čilišta u Dubrovniku kako bi s rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Mateom Milkovićem, rek-torom Međunarodnog Sve-učilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Miomirom Žužulom, generalnim direktorom Inter-univerzitetskog centra prof. dr. sc. Krunoslavom Piskom i Jennifer Matić s Američkog koledža za menadžment i teh-nologiju, razgovarao o proble-mima i perspektivi visokoga obrazovanja u Dubrovniku. Na okruglom stolu sudjelo-vali su i saborska zastupnica i zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić, pred-sjednica Gradskog vijeća Olga Muratti, zamjenik gradona-čelnika Niko Šalja, pročelnici odjela Sveučilišta u Dubrovni-ku i predstavnici Studentskog centra i Studentskoga zbora.

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović posjetio Sveučilište

Po t p r e d s j e d n i k Vlade Republike

Hrvatske i ministar regio-nalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva mr. sc. Božidar Pankretić i dr-žavni tajnik toga Ministar-stva Karlo Gjurašić sastali su se s rektorom Sveučili-šta u Dubrovniku prof. dr. sc. Mateom Milkovićem, prorektoricom za studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Vesnom Vrtiprah i suradnicima u Rektoratu Sveučilišta, 7. svibnja 2010. Rektor Milković ukratko je

predstavio aktivnosti Sveu-čilišta u Dubrovniku i viziju da Sveučilište bude nositelj razvoja ove regije, ali i među-narodno prepoznatljivo. Po-sebno je naglasio poteškoće s kojima se Sveučilište suoči-lo stečajem GP Dubrovnika, glavnoga izvođača radova na rekonstrukciji središnje zgrade u prostoru Stare bol-nice, i nedostatna financijska sredstva za izgradnju otpre-mnoga, purifikacijskoga i sabirnog centra za školjkaše na Bistrini, ključnog objek-ta za razvoj školjkarstva u

Malostonskom zaljevu. Pot-predsjednik Vlade RH i mi-nistar Pankretić dao je punu podršku svim sveučilišnim projektima, posebice projek-tu izgradnje studentskoga doma na planiranoj lokaciji te je dodao da Dubrovnik i stvarno postaje sveučilišni grad. Posebno je istaknuo kako Sveučilište svojim ra-dom pridonosi razvoju druš-tva temeljenoga na znanju i obrazovanju te čini okosnicu regionalnoga policentričnog razvoja Republike Hrvat-ske.

Potpredsjednik Vlade RH mr. sc. Božidar Pankretić: „Sveučilište u Dubrovniku pridonosi razvoju društva temeljenoga na znanju.“

Broj 7 prosinac 2010.

UNIDU ALUMNI 3

Iris Lobaš Kukavičić asisten-

tica je na Odjelu za umjetnost i re-

stauraciju. Godine 2001. diplomirala

je kiparstvo u klasi prof. M. Vuca, a

magistrirala 2008. na poslijediplom-

skom studiju ARS SACRA na Aka-

demiji likovne umjetnosti u Širokom

Brijegu, u klasi prof. Anta Kajinića.

Iris je dosad imala 15 samostalnih

izložbi i dvadesetak skupnih, njezine

skulpture postavljene su u vanjske

prostore: skulptura „Plesačica“ nalazi

se na Jarunskom jezeru u Zagrebu i

„Grupa skulptura“ u prilazu tvornice

Hartmann-Bilokalnik u Koprivnici.

„Dugo vremena sam se bavi-

la kartonskom ambalažom za jaja,

od koje su nastala tri ciklusa rado-

va: ‘Igra i igre’, ‘Dubrovački puzzle’

i ‘Big blue’. U novije vrijeme radim

dosta na drvu. Moj zadnji ciklus ra-

dova bio je ‘Slikoskulpture’. Nazvala

sam ga tako jer je negdje na granici

između ta dva medija“, objašnjava

Iris i dodaje kako su motivi njenih

radova često stvari i ljudi koji je okru-

žuju, neke proživljene situacije i vi-

zure Grada, koje se uvijek iznova na-

meću svojom posebnošću i ljepotom.

Iris ističe kako bi se moglo reći da je

„motiv samo povod za istraživanje

likovne forme i zvuka boje koje me

zanimaju“. Teško joj je izdvojiti bilo

koju izložbu ili skulpturu kao najdra-

žu jer su sve dio nje i njezina likovnog

razvoja i promišljanja.

O radu sa studentima kaže:

„Kreativnost me ispunjava, ali po-

djednako i vrijeme koje posvećujem

radu sa studentima na našem Sveu-

čilištu. Asistentica sam na kolegijima

‘Crtanje’ i ‘Reljef’. U suradnji sa svo-

jim mentorom prof. Antom Kajini-

ćem trudimo se prenijeti studentima

što više znanja o likovnom izražavanju

i vještini crtanja, modeliranja i slika-

nja. Studente učimo gledati i likovno

promišljati, što smatramo da je zna-

nje kojim budući restauratori trebaju

raspolagati kako bi se stručno i odgo-

vorno mogli skrbiti o umjetninama.

“Među našim studentima ima

izrazito nadarenih crtača, slikara i ki-

para, što će se moći vidjeti na izložbi

studentskih radova krajem prosinca:

koju pripremamo na Sveučilištu.“

Alumni druženje

Rektorat Sveučilišta u Dubrovniku 14. listopada 2010. bio je mjesto druženja bivših diplomiranih studenata okupljenih u Klub UNIDU Alumni. Unatoč lošem vremenu i kiši, oni su uživali u lije-poj pjesmi klape „Kaše“ i ugodno provedenim trenutcima.

Iris Lobaš KukavičićVizure Grada

Radisson Blu Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens

Radisson Blu Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens

Na Moru 1, 20234 Orašac Dubrovnik, Croatia

Tel: +385 20 361 500, Fax: +385 20 361 501

info.dubrovnik@radissonblu.com

radissonblu.com/resort-dubrovnik

Open all year

MEET IN DUBROVNIK

Broj 7 prosinac 2010.

4 UNIDU ALUMNI

Plan najvažnijih aktivnosti Sveučilišta u Dubrovniku tijekom 2011. godine

Sveučilišni kampusPočetnu izgradnju sve-

učilišnog kampusa u prostoru „Stare bolnice“ pratile su ve-like nepredviđene poteško-će počevši od projektiranja i dobivanja dozvola pa do gra-đenja, što je pomaknulo use-ljenje u središnju zgradu za dvije godine. Stečajem tvrtke GP Dubrovnik d. d. iz Du-brovnika započeti su radovi prekinuti u samom početku, a konstrukcijsko-sanacijske radove i izgradnju krova na toj zgradi nastavila je tvrtka Konel d. o. o. iz Cavtata, i ona je ugovorene radove završila u studenome 2010. Potpuna re-konstrukcija i adaptacija same zgrade očekuje se do konca 2011. godine, a početkom 2012. trebali bi se useliti prvi studenti Odjela za umjetnost i restauraciju i Odjela za ko-munikologiju. U drugoj po-lovici 2011. godine planira se raspisati natječaj za oprema-nje interijera zgrade koja će po završetku rekonstrukcije i adaptacije imati 5.600 četvor-nih metara korisnoga prosto-ra, i za to su osigurana novča-na sredstva iz kredita koji je Sveučilištu odobrilo Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa nakon zaključka Vlade Republike Hrvatske.

Studentski domStudentski dom jedan

je od najvažnijih infrastruk-turnih objekata bez kojega je nemoguć daljnji razvoj Sveu-čilišta u Dubrovniku. Ako se do ožujka 2011. godine riješe

prijepori oko osiguranja ze-mljišta za njegovu izgradnju, tijekom iste godine planira se izraditi projektna dokumen-tacija i dobiti dozvola za grad-nju. Osiguraju li se novčana sredstva za njegovo građenje tijekom 2011. godine, ono bi započelo u 2012. godini.

Dislokacija studijaSveučilište u Dubrovni-

ku trenutno ima dopusnicu za izvođenje 12 preddiplomskih i 10 diplomskih sveučilišnih studija i jednog stručnog stu-dija. Želja je pokrenuti struč-ne studije na području od Pre-vlake do Ploča i tako zadržati mlade ljude u tim mjestima. Iako je zasad riječ samo o pla-novima, može se očekivati da će tijekom 2011. godine biti gotov elaborat za neke struč-ne studije u Pločama gdje su ponuđeni prostori za njihovo izvođenje. Da bi pokretanje dislociranih studija bilo mo-guće, valja pričekati donoše-nje novoga Zakona o sveuči-lištu, što se očekuje u prvoj polovici 2011. godine.

BistrinaU okviru Tehnološkog i

poslovno–inovacijskog centra za marikulturu (MARIBIC d. o. o.) na Bistrini tijekom 2011. godine planira se izgra-diti prihvatni, purifikacijski i otpremni centar za školjka-še. Lokacijska dozvola za taj Centar trebala bi se dobiti do konca 2010. godine, ali će trebati pričekati i na do-bivanje dozvole za građenje i

osiguranje novčanih sredstava za gradnju. Tijekom 2011. godine završit će se izgradnja i opremanje zgrade namije-njene za obrazovanje stude-nata studija Akvakulture i Marikulture, za tehnološka i znanstvena istraživanja te za poslovno-inkubacijsku i po-slovno-inovacijsku djelatnost u marikulturi.

Novi studijski programi

Dio planova o pokreta-nju novih studijskih progra-ma, prije svega iz područja umjetničkih studija (glazbena i likovna akademija), usporilo je kašnjenje rekonstrukcije i adaptacije središnje zgrade u prostoru „Stare bolnice“- za približno dvije godine. Ino-zemno sveučilište s kojim se dogovarala suradnja o po-kretanju glazbene akade-mije, odlučilo je to provesti s nekim drugim hrvatskim sveučilištem. Međutim, do-govor o pokretanju glazbe-ne akademije obavit će se sa sveučilištima iz Sjedinjenih Američkih Država i Europe. Likovna akademija vjerojat-no će se pokrenuti zajedno s izmijenjenim današnjim stu-dijem restauracije i konzer-vacije umjetničkih dobara na Sveučilištu. Novi i izmijenjeni postojeći studijski programi ovisit će i o donošenju Zako-na o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju, koji bi se trebali donijeti u prvoj po-lovici 2011. godine.

Marija Dragičević – obranila je 21. svibnja 2010. doktorski rad Utjecaj implementacije sustava kvalitete na poslo-vanje hotelskih poduzeća u Republici Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nikša Koboević – obranio je 8. srpnja 2010. dok-torski rad Optimizacija procesa izrade otvora bušenjem u kom-pozitnim materijalima na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru.

Marija Martinović – obranila je 25. svibnja 2010. doktorski rad Strateški savezi u funkciji održivog rasta i razvoja poduzeća farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj na Eko-nomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Tonći Svilokos - obranio je 2. srpnja 2010. doktorski rad Razvitak financijskih tržišta Hrvatske i drugih zemalja u regiji i njihova integracija u financijski susutav EU na Ekonom-skom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Sanja Tomšić – obranila je 19. veljače 2010. dok-torski rad Morfometrijske, reproduktivne i akvakulturne značaj-ke hridinskog ježinca, Paracentrotus lividus (Lamark, 1816) na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Katija Vojvodić - obranila je 29. lipnja 2010. dok-torski rad Utjecaj prometovanja niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija na međunarodno poslovanje hrvatskih zračnih luka na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Marijeta Čalić – obranila je 24. studenoga 2010. na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju „Utjecaj ekoloških čimbenika na sukcesiju fitoplanktona u Malostonskom zaljevu“.

Novi magistri znanostiTijekom 2010. godine akademski stupanj magistra znanosti stekli su:

Krunoslav Žubrinić - obranio je 15. siječnja 2010. magistarski rad Programska potpora stvaranju osobnog okoliša za učenje na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveuči-lišta u Zagrebu.

Katija Dolina - obranila je 28. rujna 2010. magistar-ski rad Sezonske varijacije peludnih alergena u gradu Dubrovni-ku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Antun Karaman, redoviti profesor, otišao je 30. rujna 2010. u mirovinu. Dr. sc. Karaman bio je pročelnik Odje-la za umjetnost i restauraciju od osnivanja Odjela akademske 2005./2006. godine do odlaska u mirovinu.

Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku a na Filozofskom fakultetu u Zagre-

bu diplomirao je 1970. godine Povijest umjetnosti i Francuski jezik. Godine 1997. obranio je doktorsku disertaciju „Kolori-zam dubrovačkog slikarskog kruga“. Autor je više od 250 raznih napisa, članaka i predgo-vora i više od 150 samostalnih i skupnih izložaba. Jedan je od utemeljitelja i sudionika u rea-lizaciji međunarodne bijenalne

izložbe „Mediteranski susreti“, koja se od 1995. godine održa-va u Dubrovniku. Bio je i ak-tivan sudionik Domovinskoga rata s činom bojnika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, između ostaloga „Spomenice Domovinskog rata“, i ordena „Danice Hrvatske s likom Mar-ka Marulića“.

Stekli doktorat znanostiTijekom 2010. godine

doktorat znanosti stekli su:

Zaslužena mirovinaAntun Karaman

Piše: prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor

Broj 7 prosinac 2010.

UNIDU ALUMNI 5

Iako je poznat kao košarkaški struč-njak, Jasmin Re-

peša diplomirani je ekonomist i svoj je studij ekonomije za-vršio na bivšem Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, sadašnjemu Odjelu za eko-nomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.

- Poznati su vaši uspje-si kao trenera košarke u hr-vatskim i inozemnim klu-bovima. Kako je počela vaša karijera i kako ste se odlučili za studij ekonomije?

- Košarku sam počeo trenirati u Čapljini, gdje sam rođen, a 1982. počeo sam tre-nirati mlađe kategorije. Upi-sao sam Višu trenersku školu u Sarajevu i paralelno, kao izvanredan student, ekonomi-ju na FTVT-u u Dubrovniku. Završio sam dvogodišnji stu-dij dok sam igrao u Čapljini i trenirao mlađe, a onda sam se 1988. godine vratio u Du-brovnik i završio još dvije go-dine, te trenirao i radio s mla-đima u Košarkaškom klubu Dubrovnik. Po završetku Više trenerske škole i studija eko-nomije 1990. godine

odlučio sam se za profesional-ne košarkaške vode i otišao u Zagreb u KK Zagreb. U Hrvatskoj sam 1993. godine postao prvi trener druge ekipe Cibone, ekipe u kojoj su bili najtalentiraniji momci u Hr-vatskoj. Trener Cibone postao sam 1994. a poslije je krenula međunarodna karijera: tri go-dine u Turskoj, osam godina Italija, s povremenim dolas-cima u Hrvatsku. Bio sam i trener hrvatske košarkaške re-prezentacije četiri godine. Tre-nutno sam trener Benettona u Trevisu, Italija.

- Odlučili ste se za športsku karijeru. Je li vam žao što se niste bavili poslo-vima za koje ste se obrazo-vali?

- Iskreno, za mene, pa i za moju obitelj, ovaj je po-sao stresan i nesiguran. Jedna utakmica mijenja karijeru i, da bi se čovjek ovim bavio, mora imati alternativu. Pod svaku cijenu sam htio završi-ti studij iako sam znao da ću teško ostati u struci. 1990. bio sam na prekretnici; imao sam ponudu za posao u Du-brovniku, ali sam odlučio otići u Zagreb. Da sam sad

u toj poziciji, ne znam bih li istu odluku do-nio iako mi je karije-ra išla dobro. Danas, kad gledam unazad, mogu reći da sam za-dovoljan karijerom i da sam još „gladan“ uspjeha.

- Može li se reći da vam se završeni

studij ipak uklopio u posao?

- Studij mi je dao jed-nu sigurnost, omogućio mi je da u životu imam alternati-vu, „rejting“ u okruženju jer i ljudi vas drugačije gledaju kad imate diplomu. Trener bi morao biti kompletna osoba - ne samo obogaćen taktičkim spoznajama nego i s kvaliteta-ma i poznavanjem psihologije i pedagogije. Mora biti upu-ćen i u ekonomsku isplativost profesionalnih ugovora koje potpisuje.

- Podržavate li vaše igrače da studiraju uz šport? Koliko mislite da se studij i šport mogu uspješno uskla-diti?

- Apsolutno podržavam, i mislim da bi se svaki špor-taš trebao žrtvovati i uz šport kombinirati i studij. Motivi-ram svoje igrače da upišu stu-dij, jer je i to jedna od odgo-vornosti trenera, iako u praksi nije često tako. U športu se čini da je najvažnije biti u fizič-koj kondiciji, ali to nije istina, najvažnija je glava. Športaši su često pod pritiskom i moraju puno toga izdržati, i tu je jako bitno da su mentalno čvrsti. Uostalom, športske su ozljede česte i upravo im u tim situa-cijama fakultet znači mnogo. Ako dođe do prijekida karijere u mladim godinama, diploma ostaje alternativa. Također, malen broj športaša, košar-kaša, tijekom karijere zaradi toliko da poslije može od toga novca živjeti. Oni ne smiju sebe nakon karijere dovesti u situaciju da nemaju što raditi jer nemaju dostatno znanja ni stručnosti.

- Čega se najradije sje-ćate iz studentskih dana?

- Studentski su dani najljepši dani života. Zabava, druženje, učenje, tenzije pred ispite, radost poslije polože-noga ispita - sve je to skupa predivna faza u životu. Svoju današnju suprugu upoznao sam na studiju u Dubrovniku. Iako s kolegama nisam ostao u kontaktu jer sam dugo bio u inozemstvu, kad se sretnemo, rado popričamo. Nastavnici su imali razumijevanja za nas športaše i znali su prepozna-ti kad se netko želi izvući na račun športa. Ne bih rekao da smo bili privilegirani, ali su imali razumijevanja za naš stil života.

- Sa Sveučilištem ostat ćete vezani preko Kluba UNIDU Alumni.

- Povezivanje na ovaj način jako je važno. Jedna di-menzija je interesna, a jedna emocionalna. Emotivno zna-či doći i vidjeti bivše kolege, nastavnike; ipak je studij tra-jao četiri godine vašega živo-ta, to nije malo. Interesno je ako Sveučilište ima programe gdje se može pomoći u dalj-njem profesionalnom i osob-nom razvoju studenata. Ako takvi programi postoje, bivši će se studenti radije vratiti na matično sveučilište nego poći negdje drugo. Također, rado će sudjelovati kao gostujući predavači.

FOTO: kosarka.hrINT

ER

VJ

UJasmin Repeša

Broj 7 prosinac 2010.

6 UNIDU ALUMNI

Velik je zadatak u kratkim cr-tama prepri-

čati 30-godišnju pomorsku karijeru kapetana Mira Aliba-šića, bivšega studenta Pomor-skog fakulteta u Dubrovniku, našega alumnija. Veći je dio svoga radnog vijeka proveo u SAD-u, radio je za američku Vladu i privatne velike naftne kompanije. Trenutno je zapo-vjednik na tankerima i FPSO, plovećim platformama, Oil Majora Cheveron.

- Bili ste, između ostaloga, aktivan sudionik Zaljevskoga rata kao

zapovjednik američkoga ratnoga opskrbnog broda, pa vas je tadašnji predsjed-nik Bill Clinton odlikovao ordenom zasluga Purple Heart. Međutim, koji su bili vaši prvi koraci po za-vršetku studija?

- Moje prvo iskustvo na brodu bilo je na Medite-ranskoj plovidbi, gdje sam počeo ploviti kao pripravnik - kadet. Završio sam Višu pomorsku školu u Portorožu, Pomorski fakultet u Rijeci, lučki smjer, a potom upisao

studij nautike na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Bio sam među najboljim studen-tima i dobio sam priliku zapo-sliti se na poznatoj tankerskoj kompaniji Stolt-Nielsen kao treći časnik na brodovima za prijevoz kemikalija. Napredo-vao sam sve do zapovjednika broda i bio jedan od najmla-đih zapovjednika, sa svega 29 godina. Rekao bih da je tajna u uspjehu što sam bio vrije-dan i volio svoj poziv. Dobro sam slušao što su mi iskusniji kolege govorili i učio i izvan radnog vremena. Nakon toga je došao rat u Perzijskom za-ljevu i priključio sam se sna-gama američke ratne morna-rice na opskrbnim brodovima, i tu ostao cijeli rat. U tijeku rata sam na nekim brodovima bio i zapovjednik, a potom sam bio raspoređen u vojnu pomorsku bazu kao zapo-vjednik rezervne flote brodo-va, koji su u pripremi za bilo koju vojnu pomorsku akciju. Izašao sam potom iz morna-rice uz častan otpust, a tad je došlo i odlikovanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ordenom zasluga Purple He-art. Primio sam i odlikovanje Officer of the Order of the British Empire od engleske Kraljice za

uspješno obavljenu misiju prijevoza nuklearnih

bojevih glava na

Falklandskim otocima. Na-kon aktivne vojne službe plovio sam kao zapovjednik na tankerima vodećih svjet-skih kompanija: 12 godina na Stolt Tankers, sedam godina na Shell Tankers, dvije godine na tankerima NYK (Nippon Yusen Kaisha), zapovijedao sam na ULCC tankerima američke kompanije Chevron. Dobitnik sam i priznanja Officer of the Year kompanije Shell Tankers za 2002. godinu. Osnovao sam i vlastitu tvrtku za po-slovno savjetovanje, u SAD-u sam zaprisegnuti pomorski sudski vještak, a položio sam i za pomorsku brokersku licen-cu, ASBA.

- Koliko vam je u

svim poslovnim uspjesima pomoglo znanje stečeno na studiju?

- Znanje stečeno na stu-diju uvelike mi je pomoglo. U životu se vodim mudrošću: da je uspjeh ondje gdje se znanje, rad, upornost, ali i malo sre-će zajednički nađu. Znanje je uvijek na prvome mjestu, kao što se iz moje karijere vidi. Bio sam odličan student, i to mi je otvorilo mnoga vrata. Pomoglo mi je da imam so-lidnu bazu. Također, proces donošenja odluka povezujem s balansom znanja, učenja, „znatiželjnog“ karaktera i tu podrazumijevam čovjeka želj-noga da nauči nešto novo i da zna svoj posao što je moguće bolje. Onda se na to treba na-dovezati i malo sreće, iskustva i mudrosti - eto, i tako se čo-vjek izgradi.

- Vrijeme je globalne ekonomske krize; osjeća li se kriza i u pomorstvu? Ko-liko se, po vašem mišljenju, pomorstvo promijenilo?

- Kriza se, naravno, odražava i u pomorstvu. Svat-ko se treba odlučiti za zani-manja za koja ima afiniteta. Pomorsko zvanje nije ono što je nekad bilo; naime, tehno-logija je jako uznapredovala. Danas, dakle, moramo odga-jati nekoga da bude tehno-loški menadžer, čovjek koji se razumije i zna rukovoditi brodom kao projektom. Ta-kav tehnolog, vrhunski profe-sionalac, ne smije doći u isku-šenje da napravi prekršaj jer je on odgovoran za projekt,

proces i finalni rezultat; on je predstavnik brodara, zastave, države pa, i to je vrlo važno, škole iz koje je došao. Takav čovjek mora biti karakter-no jak, mora, uz poznavanje svog posla, biti i tehnološki menadžer, ali i savjesna i iz-građena osoba. Mi u pomor-stvu ne trebamo ljude koji nisu potpuno zainteresirani za svoj posao, ili su neodlučni pa uopće ne znaju vole li svoj bu-dući poziv, nego upravo ova-kve koje sam naveo – ljude željne znanja i izvrsnosti.

- Već dugo ne živite u Hrvatskoj. Vežu li vas još uvijek za Dubrovnik uspo-mene iz studentskih dana?

- Moram priznati da se s ljubavlju sjećam svih svojih nastavnika i kolega. Sa za-hvalnošću se sjećam gospođe Franice iz Studentske refera-de, koja mi je puno pomogla. Dio srca mi je ostao tu, i sad želim vratiti Sveučilištu ono što mi je dalo, pa sam redo-viti gostujući predavač na Po-morskom odjelu. Stvorila se veza između ljudi i, iako sam dosta vremena proveo po svi-jetu, ostao sam u kontaktu s dragim kolegama. Tu mislim na pok. profesora Vedrana Jelavića, prof. Željka Kurte-lu, prof. Matka Bupića i još mnoge druge, s kojima bih se svaki put, kad bih došao u Dubrovnik, sreo, popričao i razmijenio iskustva. Način se studiranja danas promijenio; mi smo prije imali samo ploču i kredu, a studenti danas sve mogu pronaći na Internetu. Ono što svim studentima pre-poručujem je da trebaju učiti i imati želju za napredovanjem i izvrsnošću, jer se jedino pot-punom privrženošću svojem poslu može uspjeti. Također, za zadržati kontakt s bivšim kolegama važan je i alumni networking. Poznato je da se na neka američka visoka učilišta možete upisati samo ako ima-te preporuku njihova alumni-ja. Pa zato molim neka naši alumni ostanu uvijek u kon-taktu i pomažu jedan drugo-ga, radi zajedničkoga dobra, ali i ponosa na školu i društvo koji su ih odgojili.

Kap. Miro Alibašić

Broj 7 prosinac 2010.

UNIDU ALUMNI 7

Studentski šport

Amateri i profesionalci

Na Sveučilištu u Du-brovniku od akademske 2010./2011. godine 32 stude-nata studiraju na novom di-plomskom studiju Pomorstvo, slijedniku četverogodišnjih stu-dija Nautike i Brodostrojarstva, koji su se godinama izvodili na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku (prije na Veleučili-štu u Dubrovniku i Pomorskom fakultetu u Dubrovniku).

Važno je istaknuti da je na tim tradicijama izrađen novi

program studija na temelju Bo-lonjske deklaracije, suvremenih kretanja u svijetu i najnovijih znanstvenih spoznaja, ali i do-govora pomorskih fakulteta u Hrvatskoj.

Studijski program tije-sno je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom području tehnič-kih znanosti, polju tehnologije prometa i transporta, a po-sebno u području pomorstva. Sva potrebna znanja i vještine

temeljene su na suvremenim znanstvenim spoznajama unu-tar ovoga područja.

Analizom srodnih in-stitucija u svijetu, posebice u Europskoj uniji, koje se bave obrazovanjem pomoraca, utvr-đen je visok stupanj usporedi-vosti nastavnih programa stu-dija sa sljedećim institucijama u svijetu: IAMU International Association of Maritime Uni-versities, World Maritime Uni-versity (International Maritime

Organization - IMO), Malmo, Švedska, Facultat de Nautica de Barcelona, Španjolska i Fa-kultet za pomorstvo i promet Sveučilišta u Ljubljani, Slove-nija.

Nakon završetka di-plomskog studija Pomorstvo, studentima je omogućen upis na poslijediplomski znanstveni doktorski studij Pomorstvo, no-sitelj kojega je Pomorski fakul-tet u Rijeci, a suradne ustanove su Sveučilište u Dubrovniku,

Sveučilište u Zadru, Pomor-ski fakultet u Splitu, Hrvatski hidrografski institut i Hrvat-ska ratna mornarica. Jednako tako omogućena je i pokretlji-vost prema engleskome par-tnerskom sveučilištu Coventry University, Velika Britanija. Titula koju studenti stječu po završetku studija je magistar/magistrica inženjer/inženjerka pomorskog prometa (s krati-com mag. ing. nav. traff.).

Diplomski studij PomorstvoTradicija i moderna tehnologija

Športsko natjecanje „Memorijal Vedrana Jelavića“

Senat Sveučilišta u Dubrovniku odlučio je da će „Među-narodni studentski košarkaški i odbojkaški turnir“, koji Sve-učilište u Dubrovniku organizira već 13 godina, promijeniti naziv u „Memorijal Vedrana Jelavića“. Kao dugogodišnjem djelatniku koji se isticao radom na Sveučilištu u Dubrovniku, ali i u široj društvenoj zajednici, ovim putem odajemo trajno priznanje za njegov doprinos. Doc. dr. sc. Vedran Jelavić bio je veliki zaljubljenik u sport i redovito je sudjelovao u organizaciji „Međunarodnog košarkaškog i odbojkaškog turnira“.

Studenti – profesionalni športaši

Dubrovački zlatni športaši, plivač Mihovil Španja i vater-polisti Maro Joković, Mirko Nižić, Sandro Sukno i Josip Šutalo ujedno su i studenti Sveučilišta u Dubrovniku. Poradi bolje or-ganizacije prava i obveza studenata – kategoriziranih športaša, Sveučilište je prošle godine donijelo Pravilnik studiranja kate-goriziranih športaša Sveučilišta u Dubrovniku. Iako su studenti športaši mnogo puta isticali kako na Sveučilištu nemaju pro-blema s nastavnicima i ispitnim rokovima, jer im se izlazi u su-sret, objašnjavaju i kako to ne znači da su privilegirani. Brojne medalje koje donose s europskih i svjetskih natjecanja ponos su i Sveučilištu, koje redovito prati njihove uspjehe.

11. „Semper primus“Tradicionalna međunarodna studentska veslačka regata

osmeraca „Semper primus“ održala se 16. listopada 2010. u gruškoj luci, a slavile su studentice Sveučilišta u Zagrebu i studenti Sveučilišta u Splitu.

Ovogodišnja regata, jedanaesta po redu, okupila je dva-naest posada, po šest u ženskoj i muškoj konkurenciji. Veslači Sveučilišta u Dubrovniku ostali su šesti, a veslačice su zauzele četvrto mjesto, iza pobjednica Sveučilišta u Zagrebu, drugo-plasiranog Sveučilišta u Splitu i trećeplasiranog Sveučilišta u Rijeci.

Sveučilišta u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu i Veleučili-šte Lavoslav Ružička iz Vukovara imali su posade u obje kon-kurencije, a u muškoj su još sudjelovali veslači Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Ljubljani, dok su u ženskoj konkurenciji bile studentice Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilitšta u Zagrebu.

U konkurenciji profesora slavio je četverac s kormilarom Sveučilište u Splitu ispred Sveučilišta u Zagrebu.

Organizator regate bio je Studentski zbor Sveuči-lišta u Dubrovniku, a suorganizatori su bili: Sveučilište u Dubrovniku, Studentski centar Dubrovnik, Sveučilišni športski savez Dubrovnik, Veslački savez Dalmacije i Ve-slački klub Neptun.

Organiziran rad studentskog športa u Dubrovniku započi-nje 2003. godine osnivanjem

Dubrovačkog akademskog sportskog društva (DASD) „Sveučilište“. Danas, studentskim športom na Sveučilištu u Dubrovniku upravlja SVEUČILIŠNI SPORTSKI SAVEZ - DU-BROVNIK. Sveučilišni športski savez - Du-brovnik, za sada, povezuje tri članice: DASD „Sveučilište“, Studentsku veslačku udrugu i Studentsku košarkašku udrugu. DASD „Sveu-čilište“ skrbi o organizacijama različitih aktiv-nosti i natjecanja studentskog športa. Budući da je veslanje po broju nastupa u kalendarskoj godini najzastupljenije, Studentska veslačka udruga skrbi se o radu veslačkih ekipa i su-djelovanju na natjecanjima. Studentska ko-šarkaška udruga također je zadužena za rad i različita natjecanja košarkaške selekcije.

Sveučilišni športski savez – Dubrovnik je član Hrvatskog sveučilišnog športskog sa-veza (HSŠS) i Dubrovačkog saveza športova (DSŠ), i pridonosi promicanju sveučilišnoga i dubrovačkog sporta.

Posebno valja istaknuti naša tri među-sveučilišna natjecanja međunarodnog karakte-ra. Još 1997. održan je prvi Međunarodni stu-dentski košarkaški turnir, koji i danas okuplja mnoga visoka učilišta. Od 2003. turnir je obo-gaćen i studentskim prvenstvom odbojkašica,

pa tako cjelokupni turnir dobiva naziv Među-narodni studentski košarkaški i odbojkaš-ki turnir. Od 2010. godine turnir je, odlukom Senata Sveučilišta, preimenovan u „Memo-rijal Vedrana Jelavića“. Od 2000. godine, u organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku i uz suorganizaciju Sveučilišta u Dubrovniku, Studentskog centra Dubrovnik, Veslačkog kluba Neptun, Hrvatskog veslač-kog saveza i Veslačkog saveza Dalmacije, na regatnoj stazi u Gruškom zaljevu, organizira se tradicionalna Međunarodna utrka veslačkih osmeraca.

Od zapaženijih REZULTATA ekipa SSSD-a na različitim natjecanjima treba ista-knuti: Sveučilišno prvenstvo u judu 2010. – 1. i 3. mjesto, Prvenstvo Hrvatske u futsalu – 1. mjesto - 2003. i 2006., Europsko prvenstvo u futsalu – 11. mjesto – 2006., Malonogomet-ni prvaci Dubrovačko-neretvanske županije - 2004., Prvenstvo Hrvatske u judu - pojedinač-ni prvaci -2005. i 2006., Prvenstvo Hrvatske u šahu – 2.mjesto – 2003., Međunarodni stu-dentski košarkaški turnir – 2. mjesto – 2004., 2006. i 2009., Veslačka regata „Semper pri-mus“ – muški osmerac – 3.mjesto – 2000. i Prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu – 3.mje-sto – 2005.

Broj 7 prosinac 2010.

8 UNIDU ALUMNI

MARIJA POPOVIĆ, top studentica

Buduća kapetanica

Studenti Odjela za elektrotehniku i računarstvo u akciji „DTV ZA SVE“

U okviru provedbe procesa digitalizacije televizije u Hrvatskoj, Središnji državni ured za e-Hrvatsku

osmislio je akciju „DTV za sve“, kojoj je svrha pružiti besplatan savjet i pomoć svim osobama kojima je, bez obzira na razloge, otežan prelazak s analogne na digitalnu televiziju, prije svega osobama s invaliditetom i starijim osobama. Naime, digita-lizacija televizije ima više dimenzija, od kojih je ona društve-no odgovorna jednako važna za njezin ukupni uspjeh. Akcija „DTV za sve“ na području Dubrovačko-neretvanske županije provodila se u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku – točnije, s deset studenata preddiplomskoga i diplomskog studija Elek-trotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu, Odjela za elektrotehniku i računarstvo. Akciji je prethodila informa-tivno-edukativna kampanja, pa su uz studente bili uključeni i djelatnici Odašiljača i veza te Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Sudjelovanjem u ovoj akciji Sveučilište u Dubrov-niku još je jedna znanstvena institucija koja je pokazala da je društvena dimenzija digitalizacije jednako važna kao i sve one o kojima se puno češće govori i piše.

INES BURATOVIĆ, studentica Odjela za elektrotehniku i računarstvo, posjetila Kinu

Miho Obradović novi je predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Dubrovniku

Na konstituirajućoj sjednici Studentskoga zbora Sve-učilišta u Dubrovnik, održanoj 29. ožujka 2010.,

izabrani su predstavnici studenata Sveučilišta. Miho Obradović, student Odjela za akvakulturu, novi je predsjednik Studentskog zbora, i na tome mjestu zamijenio je dosadašnju predsjednicu Valentinu Bulić. Zamjenica predsjednika je Marija Sušac, stu-dentica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, a student-ski je pravobranitelj Josip Vučković, student Odjela za komu-nikologiju. Pozdravljajući novo studentsko rukovodstvo, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Mateo Milković zahvalio je dosadašnjoj predsjednici Studentskog zbora Valentini Bulić i njezinim su-radnicima, a novom predsjedniku i članovima Zbora zaželio je uspješan i djelotvoran rad, uputio ih je na sva prava, ali i obve-ze koje su preuzeli svojim izborom te je zamolio da se aktivno uključe u sve aktivnosti od zajedničkog interesa za napredak Sveučilišta u Dubrovniku. Pritom je posebno naglasio važnost sudjelovanja studenata u radu Senata i stručnih vijeća odjela i njihovu ulogu u aktivnostima na Sveučilištu i izvan njega kako bi se nastavio uspješan rad Studentskog zbora, kakav je karak-terizirao proteklo razdoblje.

List studenata „Punkt“ dar čitateljima Dubrovačkog lista

Dubrovački list 18. veljače 2010. i 10. lipnja 2010. ti-

skao je poseban prilog - Punkt, list stu-denata Sveučilišta u Dubrovniku, kao dar čitateljima. „Punkt“ je neovisno gla-silo studenata Sveučilišta u Dubrovniku; u potpunosti ga uređuju studenti, i ovo je četvrta godina njegova izlaženja.

Predstavljamo najbolje studente

Marija Popović, jedina djevojka na

Pomorskom odjelu, sada već sveučilišna pr-

vostupnica inženjerka pomorskog prometa

nautičkog smjera, dobitnica je Top stipendi-

je za top studente akademske 2009./2010.

godine, našavši se tako među 30 najboljih

studenata iz Hrvatske. Stipendiju u uku-

pnoj vrijednosti od 40.000 kuna Marija će

dobivati tijekom akademske 2010./2011.

godine.

Marija je odlična studentica s prosje-kom ocjena 4,7. „Odrasla sam na moru, s tatom sam odmalena na barci, pa je on vje-rojatno ‘kriv’ za moju ljubav prema pomor-stvu. Odavno znam da je navegavanje ono čime se želim baviti“, objašnjava Marija, koja trenutno odrađuje kadeturu. „Vjero-jatno ću ploviti i na cruiserima, ali je moja želja ići navegavati na tankere“, priča Marija i dodaje kako Top stipendija nije jedino njen uspjeh. Zahvaljuje doc. dr. sc. Željku Kur-teli, koji je nagovorio da se prijavi na Top stipendiju, mami i tati, koji su joj omogućili studiranje, a i cijelom Sveučilištu, posebice nastavnicima i referadi, koji su uvijek spre-mni pomoći. Po završetku kadeture Marija planira upisati diplomski studij Pomorstva na Sveučilištu u Dubrovniku.

Top stipendiju prije devet godina po-krenuo je tjednik Nacional kako bi se na-gradili ponajbolji studenti sa svih hrvatskih sveučilišta.

Ines Buratović, studentica treće go-dine preddiplomskoga studija Primijenjeno računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku, bila je među najboljim hrvatskim studentima koji su otputovali u Kinu, u sklopu Huawei ljetnog kampa. Naime, poznati kineski pro-izvođač informatičke opreme Huawei Tech-nologies pozvao je i stipendirao put u Kinu za ovogodišnjega EXPO-a 2010. u Šangaju i posjet njegovim pogonima i razvojnim cen-trima nekolicini najboljih studenata računar-stva u Hrvatskoj.

Broj 7 prosinac 2010.

UNIDU ALUMNI 9

Vrijeme tradicionalnog sveučilišta je prošlo

- Kad je zapravo započeo Bolonjski proces i kako se naše sveučilište uključilo u njegovu primjenu?

- Proces velike transformacije visokog obrazovanja započeo je šezdesetih godina prošloga stoljeća kada započinje era masovnog studiranja. Studi-ranje je prestalo biti privilegi-jom odabranih, i broj studena-ta i visokoobrazovnih institu-cija dramatično se povećavao.

Netko je duhovito pri-pomenuo da su sve-

učilišta u kratkom vremenu doživje-la transformaciju od kule bjeloko-sne u McUniver-sity. Kad je 1999. godine potpisana Bolonjska dekla-racija, to je označi-lo početak novih, velikih promjena u sustavu visokog

obrazovan ja . Dok su prije

sveučilišta gradila

svo-j e

svjetove okružene visokim zidovima i bila su na neki na-čin, „država u državi“, Bolo-nja je uvela neke zajedničke, temeljne odrednice i ucrtala put k intenzivnoj harmoni-zaciji i suradnji u europskom prostoru visokog obrazovanja. Postavila je temeljne ciljeve i utvrdila rokove za njihovu realizaciju. U svim državama Europske unije ova početna faza implementacije novog sustava trebala bi biti završe-na ove, 2010. godine. Sveuči-lište u Dubrovniku osnovano je 2003., a s izvedbom studija po novom, Bolonjskom su-stavu započelo je 2004., među prvima u Hrvatskoj.

- Kakve je promjene „Bo-lonja“ donijela akademskoj zajednici?

- Danas je u akademskoj za-jednici „Bolonja“ vjerojatno najčešće spominjana riječ. Stvorile su se, na neki način, dvije suprostavljene skupine gdje su na jednoj strani gorlji-vi zagovornici tradicionalno-ga, humboldtovskog sveučili-šta, a s druge strane novoga,

bolonjskog, sustava obra-zovanja. Pri tome se

jednako nastavnici i studenti nalaze na

obje suprotstav-ljene barika-

de. Ja bih se osobno

n a j r a -d i j e

Dalibor Ivušić, dipl. iur., glavni tajnik Sveučilišta, o Bolonjskom procesu

- Sve je realizirano, samo je pitanje s kakvim uspjehom. Slijedi nam razdoblje analize ove prve faze implementacije. Međutim, treba reći da Sveu-čilištu u Dubrovniku promje-ne nisu strane. Iako smo među najmlađim sveučilištima u Hrvatskoj, nismo započeli od ništice. Iza pravnih prednika Sveučilišta stoji respektabilna prošlost s više od 90 godina Instituta za more i priobalje, s više od 50 godina visokog obrazovanja pomoraca i s go-tovo 50 visokog obrazovanja u turizmu. Sve te ustanove – pravni prednici Sveučilišta - doživjele su tijekom svog po-stojanja brojne transformacije. Tako su, na neki način, i ove današnje, korjenite promjene sustava visokog obrazovanja pale na plodno tlo. Odmah je uveden dvociklični sustav obrazovanja - preddiplom-skim i diplomskim studijima, u skladu s tim preuređeni su svi nastavni programi, već postojeći sustav kvalitete širi se na sve sastavnice i dalje se razvija, uvedeni su ECTS bo-dovi, izvrsna su početna isku-stva s mobilnošću studenata i nastavnika.

- Je li se vrijeme obrazova-nja skratilo?

- I jest i nije. Činjenica je da studenti završavaju studije u puno kraćem vremenu nego što je to bilo prije. Međutim, osim u pomorstvu, čini se da gospodarstvo ne prepoznaje kvalifikacije stečene novim, preddiplomskim studijima, pa se velika većina studenata odlučuje za nastavak obrazo-vanja na diplomskom studiju. Iako je još rano za donošenje nekih čvrstih zaključaka, mi-slim kako će analize poka-zati da studij završava veći broj upisanih studenata nego što je to bilo u dosadašnjem obrazovnom sustavu te da je i prosječno trajanje završetka pet godina studija (3+2) kra-će nego što je bilo prosječno studiranje na prethodnim če-tverogodišnjim studijima.

- Koje biste još poteškoće izdvojili u primjeni “Bolo-nje”?

- Slijedi preispitivanje ECTS-a, dakle radnog opterećenja studenata. Jedan ECTS iznosi približno 25 sati

priklonio trećoj grupaciji, koja je, nažalost, najmanje glasna, a koja želi od oba sustava uze-ti najbolje. Mislim da činimo veliku pogrešku idealiziraju-ći bilo koji od dva sustava ili glorificirajući jedan na štetu drugoga. Niti je onaj pret-hodni bio idealan, a niti je to ovaj novi. Što god mi o tome mislili, ne možemo donositi zaključke izvan vremenskoga okvira u kojem živimo, a taj je okvir obilježen internetom, mobilnom telefonijom, elek-troničkim medijima i iznimno brzim prijenosom informaci-ja. Svaki segment našeg živo-ta prožet je tom činjenicom, a čini mi se da se sveučilišta posebno teško prilagođavaju tom iznenadnom pritisku br-zine djelovanja. Čini mi se da je Bolonja nastala upravo na anticipiranju činjenice da je jedno doba u evoluciji obrazo-vanja na svome zalasku, a je li pak ona pravi odgovor novim izazovima, tek ćemo vidjeti. Mislim da je vrijeme tradici-onalnoga sveučilišta - potpisi-vanjem Bolonjske deklaracije 1999. - nepovratno prošlo.

- Kad kažemo Bolonjski proces, na što pritom mi-slimo?

- To je zapravo skup brojnih europskih deklaracija, kon-vencija, priopćenja, zaključa-ka, savjetovanja, pravilnika i praktičnih rješenja donesenih u realizaciji reforme europ-skoga visokog obrazovanja. Sama Bolonjska deklaracija izuzetno je kratak i jezgrovit dokument i tek je polazna, za-jednička osnova mjera po ko-jemu bi se visoko obrazovanje trebalo kretati. Više od toga deklaracija nije ni mogla dati ako znamo da su članice Eu-ropske unije prilično različite u svakom pogledu, pa tako i u sustavu visokog obrazo-vanja. Kao temeljni cilj po-stavljena je harmonizacija europskoga visokoškolskog prostora i jačanje europskog sustava obrazovanja u odnosu prema drugima, a posebno s obzirom na obrazovni sustav SAD-a, koji je preuzeo svjet-ski primat.

- Što je od ciljeva “Bolonje” realizirano na Sveučilištu u Dubrovniku?

Tema broja

Broj 7 prosinac 2010.

10 UNIDU ALUMNI

Erasmus - program cjeloživotnoga učenjaPiše: Sandra Memunić, voditeljica Službe za međunarodnu suradnju

Program Erasmus dio je Progra-

ma za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Program) usmjeren na visokoškolsko obrazovanje. Program za cjeloživotno učenje osmi-šljen je poradi doprinosa ra-zvoju Europe kao napredno-ga društva znanja.

Akademska mobil-nost koja se potiče kroz Era-smus, pruža pojedincu isku-stvo studiranja, rada i života u drugačijem akademskome, kulturnome i društvenom okruženju. Kao rezultat toga, mobilne osobe poveća-vaju svoje mogućnosti za za-pošljavanje i konkurentnost na tržištu rada, a to moraju prepoznati i poslodavci.

Za ustanove iz po-dručja visokog obrazovanja preduvjet za sudjelovanje u programu Erasmus je do-kument pod nazivom Era-smus sveučilišna povelja (Erasmus University Char-ter - EUC), kojim se jamči da je dotična visokoškolska ustanova ispunila određene preduvjete za sudjelovanje u ovom Erasmus programu. Erasmus sveučilišnu povelju dodjeljuje Izvršna agenci-ja za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu politiku, koja djeluje u sklopu Europske komisije u Bruxellesu, i ta je Povelja Sveučilištu u Du-brovniku dodijeljena u pro-sincu 2009. godine. Time su se Sveučilištu u Dubrovniku otvorile brojne nove moguć-nosti za jačanje suradnje s visokoškolskim ustanovama u Europi, a posebice za su-djelovanje u Erasmus aktiv-nostima kao što su: mobil-nost studenata, mobilnost nastavnoga i nenastavnog osoblja, pripremni posjeti, Erasmus intenzivni jezični tečajevi, intenzivni progra-mi, multilateralni projekti i mreže.

Sveučilište u Dubrov-niku započelo je s proved-bom aktivnosti mobilnosti studenata i nastavnoga i nenastavnoga osoblja, koje se ostvaruju na temelju me-đuinstitucijskih sporazuma između Sveučilišta i stranih visokoškolskih ustanova. Sveučilište trenutno ima sklopljeno 20-ak Erasmus bilateralnih ugovora s viso-koobrazovnim institucijama iz: Austrije, Danske, Finske, Mađarske, Njemačke, Slo-venije, Španjolske i Švedske.

Mobilnost, kao sa-stavni dio međunarodne suradnje, jedan je od naj-važnijih čimbenika u bu-dućem razvoju Sveučilišta. S namjerom privlačenja što većeg broja stranih stude-nata, Sveučilište je započelo pripreme za uvođenje kole-gija na engleskom jeziku u nastavne planove i progra-me svojih odjela, čime će se omogućiti veća međunarod-na prepoznatljivost Sveučili-šta u Dubrovniku i stvoriti podloga za organizaciju za-jedničkih studija na engle-skome jeziku s partnerskim sveučilištima iz inozemstva.

Marin Kraljević o iskustvu studiranja u Austriji„Sada sam bolja osoba“Marin Kraljević – student 3. godine preddiplomskog studija Po-slovna ekonomija, smjer Menadžment, o semestru provedenomu na razmjeni na Sveučilištu Karl-Franzens, Graz

Napisati „nešto“ o Erasmusu i o vre-

menu provedenome na drugom sveučilištu, u drugom gradu, među drugim ljudima, drugim kulturama, u drugoj atmosferi - zaista je nezahvalno. To „ne-što“ ne može se napisati, staviti na papir ili nekome objasniti; to „nešto“ se mora proživjeti i vidje-ti, osjetiti! Ali biti kolegijalan, pa barem probati prenijeti dio isku-stava na papir, u najmanju ruku moja je obveza, ali i znak zahvale onima koji su to iskustvo meni učinili dostupnim.

Svi problemi koje ste osje-tili na svojoj koži do dolaska u to zacrtano mjesto studiranja, sva birokracija s kojom ste se borili, svi izgubljeni živci... dolaskom u novi svijet – nestaju. Jedini zadatak koji imate pred sobom jest izvući maksimum iz nadola-zećeg vremena u svakom smislu. Prvi kontakti općenito su teški, ali prvi kontakt sa Sveučilištem u Grazu uopće nije bio takav; baš naprotiv. Cijela mala vojska akademskog osoblja zadužena je da vama kao studentu sve bude podređeno, lako dostupno, brzo

shvatljivo i jednostavno upotre-bljivo. Prvi dojam... hm, prvi do-jam bilo je pitanje: „Je li moguće da nešto tako dobro funkcioni-ra?“ I poslije se pokazalo da jest. Ima li uopće smisla ići u detalje i pokušavati ih objasniti? Mislim da ne. I ne samo da bi bilo mož-da i malo dugo opisivati sve ko-rake upoznavanja sa životom na sveučilištu, već bi takvo što bilo i nepošteno prema nekima koji će ga posjetiti.

Život u gradu Grazu mogu probati dočarati činjeni-com koja govori da sam grad ima nešto više od tristo tisuća stanov-nika, a studenata više od pedeset tisuća. Što znači zagarantirano nekoliko stvari: zabavu, raznoli-kost sadržaja, raznolikost sporta i dostupnost događanja. Praktič-no, to znači da za subotnju večer možete izabrati između izlaska do sitnih jutarnjih sati, odlaska na koncert, posjeta operi ili mož-da samo dobrog druženja s pri-jateljima. Shopping, kave, šetnje i slične stvari ne treba spominjati, mislim da se takve stvari podra-zumijevaju. Ono što je možda malo neobično za našu kultu-

ru, barem primorsku kulturu ži-vota, jesu druženja u parkovima i popodne-va prove-dena tamo. Svakako, neće vam biti dosadno.

U Grazu ste, imate slobo-dan vikend, željeli biste napraviti kratak izlet u neki od austrijskih gradova? Tu nemate proble-ma. Izvrsna željeznička mreža i pristupačne cijene za ovakve izlete napravit će to lako ostva-rivim. Ali tu je i nešto što nika-ko ne smijem zaboraviti, a to je Erasmus Network. Studentska organizacija, koja će također organizirati izlete, putovanja, druženja i slične stvari za me-đunarodne studente. Nešto što nikako ne bi trebalo propuštati. Što više vidite, vaše iskustvo bit će zasigurno potpunije.

Graz International u ljet-nom semestru 2009./2010. u brojkama je izgledao ovako: 498 studenata iz 48 zemalja svijeta, s četiri kontinenta.

Živjeti, raditi, učiti i biti dio tih brojka, kao što napisah na početku, neopisivo je, neprocje-njivo. Pruža bezbroj mogućnosti, uči toleranciji i uvažavanju, po-kazuje različite poglede na svijet i probleme, te pokazuje različite načine njihova rješavanja. Otkri-va neke druge kulture, neke dru-ge načine života. Uči poštovanju razlika i boljoj komunikaciji, uči te kako biti bolji, potpuniji čo-vjek.

I na kraju, čitajući pret-hodne retke, meni samome izgledaju kao plaćena propagan-da, neka vrsta reklame. Ali, naj-bolju „reklamu“ napisali su sami ljudi u Grazu, samo Sveučilište, kolege i nezaboravna iskustva i uspomene kojih se svaki Era-smus-student rado sjeća, pa tako i ja sam.

rada, što uključuje: nazočnost nastavi, individualni rad, pripremu za kolokvije i ispite, pisanje seminarskih radova itd. U jednoj akademskoj godini, opterećenje studenta trebalo bi iznositi oko 60 ECTS, ili približno 1.500 sati rada. Pri izradbi početnoga nastavnog programa, bodovi su predmetima dodijeljeni u prvom redu na temelju iskustva i subjektivne procjene autora nastavnih programa. Sada cijeli proces dodjele ECTS-a treba razmotriti iz studentske perspektive, što je u svakom pogledu dosta zahtjevna zadaća. Nadalje, problemi se pojavljivaju i s izdavanjem supplementa svjedodžbama i diplomama. Ta dodatna isprava o studiju trebala bi u prvom redu poslodavcima dati potpuniju sliku o stečenom znanju kandidata za zaposlenje, što se iz samoga akademskog naziva u svjedodžbi ili diplomi ne može vidjeti. Međutim, informatički sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije razvijen u svojem planiranom opsegu, pa ne podržava izdavanje supplementa.

- Što je “Bolonja” donijela dobroga?

- Moje je mišljenje da prokla-mirano smještanje studenta u središte sustava visokog obrazovanja doista doživlja-va svoje ostvarenje. Studenti su se vratili u školske klupe, nisu ostavljeni sami sebi da se snalaze u pripremi ispita kako znaju i umiju. Polaganje predmeta s pomoću kolokvija znatno je olakšalo studiranje i dovelo do skraćivanja svakoga od ciklusa studija. Studenti se još uvijek nedostatno koriste pogodnostima programa mo-bilnosti Erasmus, ali oni koji su to do sada učinili, presretni su što su jedan dio svog obra-zovanja mogli provesti na stranom sveučilištu. To je od neprocjenjive važnosti za sva-koga mladog čovjeka i oni koji su to prošli, znat će o čemu govorim. Nadalje, harmoni-zacijom visokoobrazovnog sustava u Europi i utvrđiva-njem zajedničkoga kvalifika-cijskog okvira naši će završeni studenti biti lakše prepoznati i lakše će naći svoje mjesto u europskom gospodarstvu, što će posebno biti važno kad Hrvatska uskoro postane čla-nicom Europske unije.

Mobilne osobe povećavaju svoje mogućnosti za zapošljavanje i konkurentnost na tržištu rada, a to moraju prepozna-ti i poslodavci

Erasmus sporazumi

Sveučilište u Du-brovniku tijekom aka-demske 2009./2010. godine sklopilo je više Erasmusovih sporazu-ma s inozemnim sve-učilištima: Danube University Krems, Vi-enna University of Te-chnology i University of Applied Arts Wien – Austrija, Aalborg University – Danska, Universidad de Ovi-edo, Universidad de Murcia, Universidad de Huelva, Universidad de Barcelona – Španjol-ska, Phillips-Universi-tat Marburg, Johannes Gutenberg Universitat Mainz, Otto-Friedrich Universitat Bamberg – Njemačka, Lulea Uni-versity of Technology – Švedska, University of Lapland – Finska, University of Ljublja-na – Slovenija, Szent Istvan University – Mađarska.

Broj 7 prosinac 2010.

UNIDU ALUMNI 11

Znanstvenici In-stituta za more

i priobalje Sveučilišta u Du-brovniku Rade Garić, dipl. ing., i dr. sc. Mirna Batistić otkrili su novu vrstu zoo-planktona, dosad nepozna-tog znanosti. Vrstu su pre-zentirali prvi put 18. siječnja 2010. na konferenciji za no-vinare. Vrsta je otkrivena u otvorenim vodama južnog

Jadrana tijekom istraživa-nja provedenih u siječnju 2008. istraživačkim brodom “Naše more”, u sklopu pro-jekta “Struktura plankton-skih populacija u trofičkom gradijentu u južnom Jadra-nu”, pod vodstvom dr. sc. Mirne Batistić. Radi se o za znanost prvoj novoj vrsti pučinskog zooplanktona ot-krivenoga u Jadranu u povi-

jesti. Vrsta pripada skupini repnjaka (Appendicularia), a nazvana je prema latinskom imenu Dubrovnika (Ragusa) Fritillaria ragusina. Fritilla-ria ragusina živi u otvorenim vodama južnog Jadrana na udaljenosti većoj od šest mi-lja od kopna u stupcu mora od površine do maksimalno 300 m dubine. Veličine je do 1 mm i hrani se bakte-

rijama i mikroskopskim al-gama. Otkriće ove vrste u Jadranu pokazuje koliko se malo zna o relativno dobro istraživanim morima kao što su Mediteransko i Jadran-sko more. Nalaz nove vrste bit će objavljen u jednome od sljedećih brojeva časopisa Journal of the Marine Biolo-gical Association of the Uni-ted Kingdom.

Prof. dr. sc. Adam Benović, znan-

stveni savjetnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, jedan je od dobit-nika godišnje Državne nagrade za znanost, koju dodjeljuje Sabor Republike Hrvatske. U povelji, koja je prof. dr. sc. Adamu Be-noviću uručena na svečanoj sjed-nici Sabora Republike Hrvatske 7. listopada 2010., piše: "Repu-blika Hrvatska, Hrvatski sabor, godišnjom Državnom nagradom

za znanost nagrađuje se prof. dr. sc. Adam Benović u području prirodnih znanosti za značajno znanstveno dostignuće, za istra-živanja ekologije mora, posebice meduza."

Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna do-stignuća u znanstvenoistraži-vačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znan-stvena ostvarenja u primjeni re-zultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstve-nici, istraživači i znanstveni no-vaci.

Znanstveni rad i doprinos prof. dr. sc. Adama Benovića se kreće u području temeljnih bi-oloških istraživanja mora, ali i primijenjenih tema koje imaju neposrednu vezu s fundamental-

nim istraživanjima. Dva meto-dološka rada („The determinati-on of the ash-free dry weight of net-zooplankton under different temperatures“ i „Relationships between dry weight and caloric values of net-zooplankton of the Adriatic Sea“) znatno su pojed-nostavila i unaprijedila laborato-rijski rad određivanja biomase, te izazvala interes u svjetskoj znanstvenoj javnosti.

U znanstveno-stručnom pogledu, prof. dr. sc. Adam Be-nović bavio se proučavanjem ekologije područja pogodnih za marikulturu, problematikom uzgoja ribe Seriola dumerilli, uz-gajanje školjkaša, i, u novije doba, i problemima vezanima za moguće ekološke opasnosti od balastnih voda s brodova. Uku-pno je publicirao 99 radova, od

najznačajnijih znanstvenih časo-pisa (npr. NATURE, London) do popularno stručnih (Priroda, Vijenac, Zagreb), te bio sudionik i voditelj izradbe studija utjecaja na okoliš, projekata, elaborata i stručnih studija u Hrvatskoj i inozemstvu. Najvažniji znan-stveni doprinos ogleda se u više-struko citiranim bazama podata-ka o citiranosti (SCI).

Prof. dr. sc. Adam Benović jedan je od najuglednijih znan-stvenika u području prirodnih znanosti na Jadranu, čiji je opus poznat izvan granica Hrvatske i čije je otkriće nove vrste medu-za u Mljetskim jezerima, starije više od 24 milijuna godina, bilo u svim „hit“ znanstvenim vije-stima u svjetskim razmjerima, a dobitnik je i nekoliko vrijednih priznanja.

Mr. sc. Zajim Čustović, dr. med., prvi je dokto-

rand poslijediplomskoga doktorskoga studija „Biologija novotvorina“ koji je obranio svoju doktorsku disertaciju Pro-gnostička važnost ekspresije akroleina u na-stanku biokemijskog relapsa raka prostate, 14. srpnja 2010.

Mentor na doktorskoj disertaci-ji bio je prof. dr. sc. Neven Žarković, a važno je istaknuti da su temeljni rezul-

tati ovoga rada („Free Radical Research: Lipid peroxidation product acrolein as a predictive biomarker of prostate carcino-ma relapse after radical surgery, Custo-vic Z, Zarkovic K, Cindric M, Cipak A, Jurkovic I, Sonicki Z, Uchida K, Zarko-vic N.) objavljeni u jednome od vodećih časopisa iz ovoga područja. Ova diserta-cija rezultat je suradnje Sveučilišta u Du-brovniku s Općom bolnicom Dubrovnik, Institutom Ruđer Bošković, posredno i sa Sveučilištem u Nagoji, Japan.

Prof. dr. sc. Adam Benović dobitnik Državne nagrade za znanost

Otkriće prve nove vrste pučinskog zooplanktona u Jadranu

Obranjena prva doktorska disertacija na Sveučilištu u Dubrovniku

Broj 7 prosinac 2010.

12 UNIDU ALUMNI