AL

UM

NI

UNIDU

Časopis Sveučilišta u Dubrovniku

broj 2prosinac 2007.

milijuna kuna

Ivan Ðikić održao predavanje

doktorandimastr. 5.

Michael Cremo na dubrovačkom

Sveučilištustr. 5.

Sveučilištu u Dubrovniku odobreno diplomskih studija str. 4.

IntervjuMarijo Dominiković str. 6.

Čestit Božić i sretna 2008. godina

Studentski radiostr. 8.

7 UNIDU

Sveučilištu u Dubrovniku

98str. 2.

Uvod

nik

Izdavač: Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20000 DubrovnikZa izdavača: prof. dr. sc. Mateo MilkovićUrednica: Anđelka Marinović, dipl. oec.Lektura: dr. sc. Antun ČeskoFotografije: Arhiv Sveučilišta u DubrovnikuDesign: Maro Krile, prof.Tisak: Alfa2Naklada: 600 kom.

impresu

m

Razvoj i dinamikaDragi naši!

Zadovoljstvo nam je ponuditi vam drugo izdanje časopisa UNIDU Alumni. Podsjećamo da je nami-jenjen vama, bivšim diplomiranim studentima, s kojima, na ovaj način, Sveučilište u Dubrovniku nastoji održati i ojačati suradnju te vas potaknuti da postanete integralni dio rada i progresa ove vi-sokoobrazovne institucije.

Cilj nam je upozoriti vas na inicijative za širenje opsega djelatnosti Sveučilišta i njegov razvoj u svim smjerovima. Ovim brojem s vama ćemo podijeliti neke od takvih značajnih novosti, a što se prvenstveno odnosi na donaciju sredstava za izgradnju sveučilišnog kampusa ovdje u Dubrov-niku. Taj projekt, ne samo da će učvrstiti pozici-ju Dubrovnika kao sveučilišnoga grada nego će i poboljšati standard naših studenata te unijeti još veću dinamiku u rad dubrovačkoga visokog obra-zovnog programa.

Sveučilište u Dubrovniku je prva visokoš-kolska institucija u Hrvatskoj koja je počela pro-voditi Bolonjski proces, pa ćemo vam pojedinim napisima prikazati njegove daljnje aktivnosti koje se tiču usavršavanja obrazovnog programa. Takve su, primjerice, održavanje seminara za sveučilišne profesore kako bi se još više unaprijedilo izvođenje nastavnog programa usklađenoga prema Bolonji, a i pokretanje studentskog radija, što će omogući-ti praktičan rad i usavršavanje našim studentima, kao sastavni dio visokog europskoga modela obra-zovanja.

Ovom prigodom želimo istaknuti naš Klub „UNIDU Alumni“, koji trenutno ima sto-tinjak članova. Sretni smo što možemo pohvaliti s njima uspostavljenu jako dobru komunikaciju.

Nadamo se da će ovaj naš zajednički ča-sopis dodatno pospješiti suradnju između Sveučili-šta i njegovih diplomiranih i uspješnih studenata. Onih koji i ispunjavaju svrhu ove institucije. Neka časopis UNIDU Alumni bude svjedočanstvo obo-stranog zadovoljstva.

Ovom prigodom alumnijima, ali i svim ostalim studentima i zaposlenicima Sveučilišta u Dubrovniku želimo čestit Božić i sretnu novu 2008. godinu!

Vlada je dala suglasnost Ministar-stvu znanosti obrazovanja i športa za financiranje prve faze izgradnje Sveučilišnog kampusa u Dubrov-

niku - objavili su ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković i dubrovačka gra-donačelnica Dubravka Šuica na konferenciji za

novinare, održanoj 20. listopada 2007. u prosto-rijama Rektorata dubrovačkog Sveučilišta.

Riječ je o 98 milijuna kuna za adaptaciju i re-konstrukciju središnje zgrade u kompleksu Sta-re bolnice, gdje će se smjestiti veliki amfiteatar i dva manja, predavaonice, radionice i kabineti. Također će se ugraditi dizalo a uredit će se sa-

Započela realizacija projekta izgradnje Sveučilišnog kampusa

98 milijuna kuna Sveučilištu u Dubrovniku

Broj 2 prosinac 2007.

2 UNIDU ALUMNI

Započela realizacija projekta izgradnje Sveučilišnog kampusa

98 milijuna kuna Sveučilištu u Dubrovniku

nitarni i ostali prostori kako bi se osigurao nesmetan pristup osobama s poteškoćama u kretanju.

U središnjoj se zgradi za početak planira izvođenje na-stave za glazbenu akademiju, likovne studije, studije restauracije i konzervacije, studije komunikologije te studije ekonomije i poslovne ekonomije.Rektor Milković izjavio je kako bi građevinska dozvola

mogla biti ishođena do kraja godine, a radovi bi mogli početi polovinom 2008. i biti završeni godinu dana na-kon toga.

Sveučilište je također Ministarstvu uputilo i prijedlog za izgradnju studentskog doma u Dubrovniku obrazla-žući ga potrebnim ne samo za studente već i za smještaj umjetnika koji nastupaju na Dubrovačkim ljetnim igra-

ma u vrijeme kad se ne odvija nastava na Sveučilištu.

Studentski dom gradio bi se na prostoru sadašnje Stanice za južne kulture i imao bi 500 ležajeva.

Ministarstvo podržava tu ideju i predložit će model financiranja njegove izgradnje - rekao je ministar Primorac.

Broj 2 prosinac 2007.

UNIDU ALUMNI 3

Novi Zakon o akademskim i stručnim nazivima

Svi s četverogodišnjim dodiplomskim sveučilišnim studijem - magistri struke

S vima koji su, prema starome obrazovnom sustavu, završili sveučilišne studije pri-znaje se naziv magistara struke, visoka i viša stručna sprema se ukidaju, a poslijedi-plomski znanstveni magistarski studiji neće se izvoditi. To su samo neka od načela

novoga Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju koji je na snagu stupio 19. listopada 2007. Osnovna mu je svrha uređivanje stjecanja i uporabe akademskih naziva.

Novi zakon još propisuje da po završetku preddiplomskoga sveučilišnog studija osoba stječe naziv sveučilišni prvostupnik, ili baccalaureus, uz naznaku struke, završivši preddiplomski stručni studij u trajanju od tri godine stječe se naziv stručnog prvostupnika, a nakon zavr-šetka stručnog studija u trajanju kraćemu od tri godine dobiva se naziv stručni pristupnik uz naznaku struke. Tradicija tehničkih znanosti je također uzeta u obzir pa se vraća titula inženjera. Na taj se način završetkom preddiplomskog studija iz tog područja stječe naziv sveučilišni prvostupnik inženjer, uz naznaku struke.

Završetak diplomskoga sveučilišnog studija sa sobom donosi akademski naziv magistar struke, a kratica mag. stavlja se, uz naznaku struke, iza imena i prezimena osobe. Završet-kom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje tri godine stječe se akademski stupanj doktor znanosti ili doktor umjetnosti. Kratice akademskog stupnja dr. sc., i dr. art. smješta-ju se ispred imena i prezimena osobe. Osoba pak, koja završi poslijediplomski specijalistički studij, koji, traje jednu do dvije godine, stječe naziv sveučilišni specijalist određene struke.

Nova akademska godina

Sveučilište širi svoje studijske programe

Izvođenje nastave za prediplomske studije dubrovačkog Sve-učilišta započelo je 1. listopada akademske 2007./2008. godine, a tom su prigodom brucošima dobrodošlicu zaželjeli prorektorica za nastavu prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah i glavni tajnik Dalibor Ivušić. U tekućoj akademskoj godini upisana je i prva generacija studenata na sedam diplomskih studija:

Ekonomija– Turizam– Međunarodna ekonomija– Marikultura– Elektrotehničke i – komunikacijske tehnologije u pomorstvuMediji– Odnosi s javnostima –

Budući da je dubrovačko Sveučilište prva visokoškolska insti-tucija koja je u Hrvatskoj prihvatila Bolonjski proces, tako su i spo-menuti diplomski studiji prvi koji će se ravnati prema načelima ovoga europskog modela visokog obrazovanja.

Na Sveučilištu se ukupno izvodi 14 preddiplomskih, sedam diplomskih, pet poslijediplomskih doktorskih i jedan poslijediplom-ski specijalistički studij. U sklopu njih obrazuje se više od 3 tisuće studenata, uključujući i one koji imaju indeks bivšega Veleučilišta u Dubrovniku i Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu.

Ova visokoobrazovna institucija svojom organizacijom i teh-ničkom opremljenošću teži k praćenju društveno-gospodarskih potre-ba, međunarodnoj suradnji, mobilnosti studenata i profesora te aktiv-nom uključivanju studenata u nastavni proces.

D r. sc. Pero Maldini kreirao je i vodio stručni seminar „Metodski standardi u visokoškolskoj nastavi“, koji se održao na dubrovačkom Sveučilištu od 10. do 14. rujna 2007. Zapravo je to

nastavak stručnog osposobljavanja sveučilišnoga znanstveno-nastavnog kadra na području primjene nove nastavne metodologije.

Glavna svrha seminara, koji je obuhvaćao pet tematskih cjelina, bila je upoznati i razviti nove nastav-ne standarde te ih usuglasiti s kriterijima kvalitete visokoškolskog obrazovanja koje nalaže Bolonjski proces.

Seminar „Metodski standardi u visokoškolskoj nastavi“

Prvi prvostupnik

Andrej Taušan, student Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku je 29. lipnja 2007. obranio svoj završni rad „ULO rashladni sustavi za čuvanje i transport

voća“ pa je time postao prvi prvostupnik ili baccalaureus brodostrojarstva na Sveučilištu u Dubrovniku. Mentor mu je bio bio je mr. sc. Matko Bupić, a rad i obrana ocijenjeni su izvrsnima.Potpisan sporazum sa Sveučilištem

Coventry iz Velike Britanije

Novi zajednički studiji

P otpisivanjem sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Dubrov-niku i Sveučilišta Coventry odlučeno je da se u ovoj akademskoj

2007./2008. godini krene u izvođenje novih zajedničkih studija.Studij Logistike u pomorskom i zračnom prometu i studij Informacij-ske tehnologije izvodit će se u Dubrovniku na engleskom jeziku.Profesori će biti iz Engleske i Hrvatske, a studenti koji će se regruti-rati iz šire regije, dobivat će i hrvatsku i englesku diplomu.Delegacija Sveučilišta iz Coventryja boravila je krajem srpnja na Sve-učilištu u Dubrovniku, gdje je izvela temeljnu evaluaciju i pozitivno ocjenila organizaciju i način izvođenja studija te praćenje kvalitete studija na Sveučilištu u Dubrovniku, o čemu svjedoči dobivanje certi-fikata o usuglašenosti s britanskim normama.

Također su u pripremi zajednički europski projekati s kojima se pla-nira natjecanje u Okvirnim programima 7.

Broj 2 prosinac 2007.

4 UNIDU ALUMNI

N ovi sveučilišni Labo-ratorij za molekularne

bioznanosti i citostatik, novi lijek protiv raka prirodnog podrijetla, predstavljeni su na međunarodnom znanstvenom skupu Oxygen, Stress and Li-pids, koji se održao 26. i 27. listopada 2007. u prostorija-ma dubrovačkog Sveučilišta. Događaju su bili nazočni vo-

deći japanski znanstvenici i predstavnici 24 europske ze-mlje članice udruge European Cooperation in Scientific and Technical Research (COST).

Surađujući s Institutom Ru-đer a Boškovića i gradskom Općom bolnicom, Sveučilište je pokrenulo spomenuti labo-ratorij koji će u istraživanju

pomoći domaćim i inozemnim stručnjacima, ali prvenstve-no dubrovačkim studentima doktorskih studija Moleku-larne bioznanosti i Biologije novotvorina, u izradbi njiho-vih doktorskih disertacija.

Generalna tema spomenutog međunarodnog znanstvenog skupa bile su nove spoznaje i

mogućnosti dijagnosticiranja i liječenja bolesti nastalih na oksidacijskom stresu. Riječ je o prekomjernome stvaranju slobodnih radikala kisika, što, kod starije populacije uzroku-je brojne bolesti poput infek-tivnih, srčano-žilnih bolesti i dijabetesa.

Ivan Ðikić održao predavanje

doktorandima

Vođa znanstvenika EuropeHrvatski znanstvenik i profesor dr. sc. Ivan Ðikić održao je od 13. do 15. srpnja 2007. preda-vanje o staničnome signalizira-nju na dubrovačkom poslijedi-plomskom doktorskom studiju Biologija novotvorina.

Ðikić predaje na frankfurtskom Sveučilištu Johann Wolfgang Goethe i danas je ugledno ime na području molekularne bio-medicine. Dobitnik je nagrade za europskog istraživača godine, koju mu je 2006. uručilo Eu-ropsko udruženje za istraživanje tumora, što ga je učinilo prvim hrvatskim znanstvenikom koje-mu je ta nagrada uručena.

Osim toga, Ðikić je dva puta do-bio njemačku nagradu za mlado-ga znanstvenika Europe i nagra-du Strateškog fonda Švedske za znanstvenog lidera biomedicine. Objavio je brojne znanstvene ra-dove u časopisima poput Nature, Cell i Science, a citiran je više od tri tisuće puta.

Poznati arheolog na dubrovačkom Sveučilištu

Kozmičko putovanjeJedan od najvećih svjetskih znanstvenika s područja arheo-logije, Michael Cremo, održao je 26. rujna 2007. predavanje o „velikim zagonetkama vreme-na i prostora“ na dubrovačkom Sveučilištu.

Cremo je ugledan pisac i istraži-vač koji se specijalizirao na polju povijesti i filozofije. Predaje na mnogim svjetskim sveučilišti-ma a nerijetko je gost i Ruske akademije znanosti, Britanskog kraljevskog društva i poznatih svjetskih televizijskih postaja.

R azvojno-istraživački centar za marikulturu Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku potpisao je 3. rujna 2007. ugovor o zajedničkom istraživačkom programu s danskom tvrtkom OxyGuard,

koja se bavi proizvodnjom sustava za kontrolu i monitoring u akvakulturi te s britanskom kompanijom BOC Process Gas Solutions koja proizvodi i distribuira plinove.

Ugovor su potpisali većinski vlasnik tvrtke OxyGuard, Paw Allan Tinghuus Petersen, potom tehnički direktor BOC Process Gas Solutions Carsten Wittrup i direktor Razvojno-istraživačkog centra za mariku-lutru doc. dr. sc. Jurica Jug-Dujaković.

Novi sveučilišni istraživački laboratorij

Znanstveni koraci naprijed

Suradnja Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu s danskom i britanskom tvrtkom

Broj 2 prosinac 2007.

UNIDU ALUMNI 5

Svrha kluba „UNIDU Alumni“ i istoimenoga časopisa je oču-vanje različitih oblika suradnje s diplomiranim studentima pravnih prednika dubrovačkog Sveučilišta. Jedan od takvih je

i Marijo Dominiković, koji je prije 21 godinu diplomirao na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu. Danas radi kao direktor dubrovačke Podružnice Hypo Alpe Adria Bank i studira na sveučilišnomu, posli-jediplomskom studiju Europske integracije.

Čega se danas najradije sjetite vezano uz Vaše studentske dane?

To su mi bili možda najljepši dani života, vrijeme bez većih problema, s puno slobode i jednom stalnom obvezom koja me je dovela iz rod-nog Metkovića u Dubrovnik. Rado se sjetim mnogih, dragih, bivših kolegica i kolega te one tako tipične nervoze pred ispit dok smo u hodnicima čekali dolazak profesora. Onih istih koji su nas učili i spre-mali za poslove što ih danas radimo. Kako zaboraviti fakultetsku kan-tinu i u njoj proslavljene mnoge uspjehe, položene ispite, diplomske radove... Rado se sjetim svih koji su naš tadašnji fakultet činili upravo onakvim kakvim ga se i danas rado sjećamo. Tu sam proveo lijepe tre-nutke i u roku završio fakultet te upoznao i jednu mladu, simpatičnu studenticu, danas moju dragu suprugu.

Kako biste usporedili djelovanje današnjeg Sveučilišta i njegovih pravnih prednika?

Odabir Dubrovnika kao grada u kojem će se osnovati Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu te Pomorski fakultet, nije bio slučajan. To je, jednostavno, bila logična odluka koja je bit-no utjecala na razvoj visokoškolskog obrazovanja na našem području do današnjih dana. Osnivanjem Sveučilišta, Du-brovnik je bitno odredio svoj željeni smjer razvoja. Današnje Sveučilište samostalno može odlučivati koja znanstvena po-dručja želi razvijati, imajući pri tome u vidu komparativne prednosti kojima raspolaže i potrebe gospodarstva unutar kojeg ta znanja mogu biti primijenjena. Na taj način daje svoj doprinos razvoju naše regije, ali i Hrvatske u cjeli-ni. Mišljenja sam da razvoj znanosti ima danas značajno drukčiju ulogu u našoj zemlji nego li je to bilo prije dvade-setak godina. U tome također leže mnoge šanse.

Marijo Dominiković, alumni Sveučilišta u Dubrovniku

Nervoza pred ispite / Prijenos znanja mlađima, budućim kolegama / Trgovanje rizikom / Korisna razmjena iskustava

Još je mnogo razloga za suradnju

Broj 2 prosinac 2007.

6 UNIDU ALUMNI

Često gostujete kao predavač na Odjelu ekonomije i poslovne ekonomije dubrovačkoga Sveučilišta. Kako se snalazite u toj ulozi?

Održao sam nekoliko predavanja s temama iz svoga svakodnevnog posla i iskustvima koje sam stekao radom. Gostovao sam i na Ame-ričkom koledžu za menadžment i tehnologiju te u pojedinim sred-njim ekonomskim školama na županijskom području. Takvi su mi angažmani uvijek iznova novi izazov. Činjenica da svoja iskustva i praktična znanja mogu prenije-ti mladima, budućim kolegama uvijek me ispunjava zadovolj-stvom. Moram priznati da prvi put nije bilo jednostavno, ali je praksa učinila svoje. A kad odr-žanim predavanjem pokrenete dugotrajnu raspravu, znate da ste obavili dobar posao. To me po-sebno veseli.

Koje je bilo Vaše prvo zaposlenje nakon diplomiranja?

Nekoliko mjeseci nakon diplo-miranja na vanjskoj trgovini, dobio sam posao u tadašnjoj tvrtci Dubrovkinja. Imao sam sreću što sam s radom mogao početi u svojoj struci, u odjelu za vanjsku trgovinu. Zahvalan sam i dvojici svojih bivših profesora koji su mene i još nekoliko di-plomiranih studenata predložili kao mlade kadrove tadašnjim direktorima spomenute tvrtke. Vrlo su brzo uslijedila i prva po-slovna putovanja u inozemstvo i sudjelovanje u sklapanju poslova s mnogim poznatim tvrtkama.

Kako ste se našli u bankarstvu?

Iz nekadašnje Dubrovačke banke upućena mi je 1994. godine po-nuda za posao, koju sam nakon kratkog razmišljanja prihvatio. Nikad nisam zažalio jer je ban-karstvo sasvim drukčiji svijet u usporedbi s onim što sam pret-hodno radio. Ako tu želite funk-cionirati, morate biti ekonomski pismeni, strpljivi i racionalni. Banke trguju rizikom, i ako nji-me ne upravljaju, snose poslje-dice. Početkom 2001. godine prešao sam u Hypo Alpe Adria Bank, gdje i danas obnašam funkciju direktora Podružnice Dubrovnik. Moj proces edu-kacije je permanentan tako da sam ovdje stekao priliku profe-sionalno se razvijati u različitim područjima – od struke, komu-nikacije s medijima, tehnikama pregovaranja, vođenja sastanaka do upravljanja vremenom.

Uz gostujuća predavanja, ima li još nekih oblika suradnje sa Sveučilištem?

Od 2005. godine studiram na sveučilišnome poslijediplomsk-om studiju Europske integracije, koji planiram završiti sljedeće godine. Tijekom pohađanja na-stave obradili smo mnoge teme vezane za nastanak i povijesni razvoj Europske unije, način funkcioniranja njenih institucija i pravnu regulativu.

Koliko pratite aktual-ni rad Sveučilišta?S njime se uglavnom upoznajem preko medija te kroz neposredni kontakt s Odjelom za ekonomi-ju i poslovnu ekonomiju. Bilo bi mi drago kad bi se sveučilišni profesori više uključili u brojna društvena zbivanja jer ih mogu obogatiti svojim znanjem i isku-stvom. Kod nas o mnogim važ-nim temama svi diskutiraju, a stručnjaci, nažalost, nedovoljno. Smatram da bi na naše fakultete trebalo uvesti predmete koji će budućim diplomiranim studen-tima pomoći da se lakše uključe u sredine u kojima će raditi. U nastavni program ekonomskog fakulteta bih, primjerice, uveo programe koji obrađuju pred-mete iz psihologije, retorike, prezentacijskih vještina i hrvat-skog jezika, a jedan dio preda-vanja bih organizirao na engle-skom jeziku.

Što mislite o časopisu UNIDU Alumni kao obliku poveznice Sveučilišta i diplomiranih studenata?

Ideja je vrlo dobra te mi se svi-djela od samog početka. To sam i potvrdio svojom reakcijom na prvi poziv da se uključim u isto-imeni klub. Mišljenja sam da, uz to što nas godine provedene na fakultetu povezuju, ima još dosta razloga za suradnju među diplomiranim studentima Sveu-čilišta. Ishodište nam je isto, no putevi kojima je svatko od nas poslije krenuo bitno su različiti. Razmjena iskustava može sva-kome biti od koristi. Možda se u takvim druženjima i kontaktima rodi i neka ideja o zajedničkim programima. Ne manje bitno, za takvo nešto bi nam na raspolaga-nju trebali stajati resursi kojima raspolaže sveučilište, kako ma-terijalni, tako i ljudski. Pri tome mislim na profesore i njihove suradnike. Takvo funkcioniranje akademske zajednice može biti jedan od načina spajanja znanja i znanstvenoga potencijala kojima raspolaže Sveučilište i nemaloga poslovnog iskustva bivših diplo-miranih studenata.

Napisala: Tina Barbarić

L ektorica za njemački jezik u Centru za strane jezike Sveučilišta u Dubrovniku Anke Schi-lling održala je 21. studenoga 2007. prvo predavanje tečaja njemačkoga govornog jezika, organiziranoga za članove kluba UNIDU Alumni.

Tečaj je besplatan, a održavat će se svake srijede u prostorijama Sveučilišta u Dubrovniku.

Tečaj njemačkog jezika za članove kluba UNIDU Alumni

D ubrovačko Sveučilište je, kao programski

koordinator projekta „Osnivanje službe

za profesionalnu orijentaciju i savjetovanje

na hrvatskim sveučilištima“, u Rektoratu

ugostilo radnu skupinu prilikom njihova prvog

sastanka 2. listopada 2007. Aktivnosti toga

programa, koji je odobrila Europska komisija u

sklopu Tempus Joint European Project, pro-

vodit će se od 1. rujna 2007. do 31. kolovoza

2009.

Članovi radne skupine su ugovaratelj projekta

Tehnički univerzitet Dresden, koordinator

projekta Sveučilište u Dubrovniku i partne-

ri Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josip Juraj

Strossmayer u Osijeku, Tehnološko sveučili-

šte Krakov, Sveučilište Erasmus iz Roterda-

ma te zagrebački Institut za razvoj obrazova-

nja. Projekt podržavaju hrvatsko Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalno vi-

jeće za konkurentnost, Hrvatski zavod za zapo-

šljavanje i Hrvatska udruga poslodavaca.

Službe za profesionalnu orijentaciju i savje-

tovanje bave se konstantnim praćenjem pro-

mjena rada na tržištu, pružanjem osnovnih

informacija o studijima te o mogućnostima za-

pošljavanja. Također posreduju između stude-

nata i poslodavaca, primjerice organiziranjem

različitih tribina u sklopu kojih se poslodavci

predstavljaju studentima. Takva je praksa već

dugi niz godina na sveučilištima zemalja člani-

ca Europske unije, osobito u Velikoj Britaniji, u

kojoj službe djeluju već oko 40 godina.

Kad su u pitanju hrvatska sveučilišta, ponaj-

prije će se uložena sredstva utrošiti na opre-

mu i edukaciju osoblja koje će raditi u riječkoj,

osječkoj i dubrovačkoj službi. U završnoj fazi

projekta stečeno znanje planira se prenijeti i na

ostala sveučilišta u Hrvatskoj.

CARDS Tempus ProgramOlakšati potragu za zaposlenjem

Broj 2 prosinac 2007.

UNIDU ALUMNI 7

Studentski radioRadio UNIDU je novi, sveučilišni radio koji je neprofitan i namijenjen isključivo dubrovačkim studentima, a koje-ga je otvorenje planirano za 20. prosinca 2007. Radijski kabinet sastoji se od redakcije, režije i, naravno, samog studija. Rektor Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Mateo Milković ovu je

inicijativu poduzeo prvenstveno kako bi studentima studija Medi-ji i kultura društva osigurao mje-sto obavljanja obvezne radioničke nastave iz radijskog izvješćivanja.

Studenti Medija ujedno su i nosi-telji programskog sadržaja Radija UNIDU. Tako će studenti treće godine, u sklopu spomenutih ra-dionica, na radiju provoditi dvije trećine svoga vremena te kreirati njegove sadržaje koji će se emiti-

rati preko interneta. Dakle, Radio UNIDU za početak ne planira ići u javno, komercijalno emitiranje već će svojim programom pri-marno poslužiti za praktično usa-vršavanje studenata i za obradu tema vezanih uz rad Sveučilišta i studentski život.

Studenti su uz sadržaje koje će emitirati Radio UNIDU, zadu-ženi i za tehničko vodstvo, te za režiju radijskih emisija.

Također trebamo spomenuti da je započela aktivnost oko opre-manja studentske televizije.

Sveučilište u Dubrovniku

M r. sc. Ivana Pavlić obra-nila je 20. rujna 2007.

doktorski rad „Pozicioniranje hrvatskoga turističkog proi-zvoda na Sredozemlju u uvje-

tima globalizacije“, na Eko-nomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Mr. sc. Nikša Glavić obranio je

13. srpnja doktorski rad “Bio-logija i ekologija sipe i moguć-nosti njenog uzgoja” na Priro-doslovno-matematičkom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu.

A leksandar Selmanović, prof. obranio je 08. stu-

denoga 2007. magistarski rad „Utjecaj dodatnog programa košarke i odbojke na promjene

morfoloških i motoričkih obi-lježja učenika petog razreda“ na Kineziološkom fakultetu Sveu-čilišta u Zagrebu.

Ivana Pavlić i Nikša Glavić stekli doktorat znanosti

Obrana magistarskog rada prof. Aleksandra Selmanovića

Broj 2 prosinac 2007.

8 UNIDU ALUMNI

Deset doktoranda poslijediplomskoga doktor-skog studija Povijest novinarstva uspješno je

1. ožujka i 24. lipnja 2007. obranilo svoje sinopsi-se doktorskih disertacija, nakon čega im je odobrena tema i imenovan znanstveni mentor s kojim će surađi-vati u daljnjoj koncepciji svojega završnoga rada.

Obrane su bile javne, a odvijale su se na različitim mje-stima. Jedna u zgradi Rektorata, tri na otoku Lokrumu u sklopu organiziranoga izleta, a šest u Franjevačkom samostanu u Orebiću. Također je u studenome održana obrana i u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

S tručnjaci, profesori i stu-denti novinarstva i odnosa

s javnostima s 11 sveučilišta i vi-sokih škola sudjelovali su na tre-ćem međunarodnom znanstve-nom skupu Dubrovački medij-ski dani koji se s temom „Uloga odnosa s javnostima u kreiranju javnoga mnijenja“ održao od 8. do 10 studenoga 2007. na du-brovačkom Sveučilištu.

Skup su podržali Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Na svečanome otvorenju, 8. stu-denoga, pročitano je pozdravno pismo predsjednika Mesića u kojemu upozorava da ljudi tre-baju biti obaviješteni jer će, u protivnome, biti veoma podlož-ni manipulacijama. Istaknuo je važnost etičkog i profesionalnog postupanja novinara i djelatnika odnosa s javnostima.

Tijekom tri dana medijski struč-njaci, djelatnici odnosa s javno-stima i profesori obiju struka iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije,

Crne Gore, Makedonije i Hrvat-ske raspravljali su o tome kolik je stvarni utjecaj odnosa s javno-stima i kakvi se etički prijepori mogu pojaviti kao odjek njihova djelovanja.

Dubrovački medijski dani svake se godine održavaju u studeno-mu i obrađuju određenu temu s područja masovnih medija, novinarstva i odnosa s javnosti-ma te povezuju brojne domaće i strane stručnjake i praktičare tih profesija.

K njige Djelo novinara Rudimira Rotera i Život i djelo novina-ra Rudimira Rotera predstavili su 19. lipnja 2007. recenzenti

profesor emeritus dr. sc. Josip Lovrić, prof. dr. sc. Maja Žitinski, dr. sc. Milan Kiperaš, dr. sc. Mato Brautović te urednik Ðorđe Obradović na Sveučilištu u Dubrovniku.

Rudimir Roter, velikan hrvatskoga novinarstva, dobitnik je priznanja „Pravednik među narodima“ što ga država Izrael dodjeljuje pripad-nicima drugih naroda koji su se istaknuli u spašavanju Židova od na-cističkih progona. Roter je radio kao dopisnik Jutarnjeg lista, Obzora, Slobodne Dalmacije, Oslobođenja, a surađivao je i s Radio Dubrovnikom, Radio Zagrebom i Dubrovačkim vjesnikom.

Prva od predstavljenih knjiga je zbornik radova, dok je druga izdvo-jeni povijesni rad iz zbornika autora Rade Petrovića „Život i djelo novinara Rudimira Rudija Rotera, Pravednika među narodima“. Oba izdanja izlaze u nakladi dubrovačkoga Sveučilišta.

Treći Dubrovački medijski dani

Odnosi s javnostima i njihov utjecaj

Predstavljanje knjiga o Rudimiru Roteru

Pravednik i velikan hrvatskoga novinarstva

P rof. dr. sc. Karl Ka-ser održao je 20. srpnja

2007. predavanje doktoran-dima poslijediplomskog dok-torskog studija Povijest sta-novništva iz predmeta „Kom-

parativna povijesna antropo-logija: Europa i Azija“. Time je završio treći semestar dotič-nog studija, koji se odvijao u četiri ciklusa i koji je započeo 11. lipnja 2007.

Kaser predaje Povijest jugoi-stočne Europe na Sveučilištu u Grazu, na kojemu je i sam di-plomirao povijest i slavenske jezike i kulturu te doktorirao. Od 1980. godine sudjeluje

u istraživanjima i nastavi na Odjelu za studije jugoistočne Europe u Institutu za povijest Sveučilišta u Grazu. Jedno vrijeme obavljao je dužnost direktora Centra za balkanske

kulture i društva, a još uvijek je uključen u proces proširenja Europske unije, te u istraživa-nja obitelji i srodstva u jugoi-stočnoj Europi.

Uspješne obrane sinopsisa doktorskih disertacija

Prof. dr. sc. Karl Kaser održao predavanje doktorandima

Povijest azijskoga i europskog stanovništva

M eđunarodni znanstveni skup Globalizacija po-

litike u sklopu Foruma Centra za politološka istraživanja održao se na Sveučilištu u Dubrovniku 12. i 13. listopada 2007.Skup su organizirali Centar za po-litološka istraživanja (CPI) i Znan-stveni forum iz Zagreba u suradnji

sa Sveučilištem u Dubrovniku.Na skupu je sudjelovalo 14 znan-stvenika iz Hrvatske, Europe i Irana. Skup su otvorili i sudionike pozdravili glavni tajnik Sveučili-šta u Dubrovniku Dalibor Ivušić i voditelj Centra za politološka istraživanja prof. dr. sc. Anđelko Milardović.

Radovi predstavljeni na ovom skupu bit će objavljeni u zborni-ku radova Globalizacija politike u tiskanom obliku na engleskom jeziku, te u pdf obliku na portalu CPI-a.Skup se mogao pratiti u izravnom prijenosu u obliku video-konfe-rencije koju je omogućio CARnet.

Međunarodni znanstveni skup Globalizacija politike

Broj 2 prosinac 2007.

UNIDU ALUMNI 9

Broj 2 prosinac 2007.

10 UNIDU ALUMNI

R adi logičnijeg odvija-nja nastave na svim godinama preddi-

plomskog studija restauraci-je i konzervacije papira, drva, tekstila, metala i keramike te manje cijene koštanja studija, u dogovoru sa službama Insti-tuta Palazzo Spinelli iz Firence, donesene su izmjene odvijanja studijskih programa.

Umjesto dosadašnjeg načina pohađanja nastave po kojemu su studenti tijekom I. i II. godi-ne studija bili obvezni u Firenci, na stručnom radu u laborato-rijima, provesti po 4 tjedna, a na III. godini u V. semestru 12 tjedana (ukupno 20 tjedana ti-jekom 3 studijske godine), ubu-duće će se nastava u Firenci, u laboratorijima Palazzo Spinelli,

odvijati u sve tri godine studija na isti način tj. po 5 tjedana u svakoj studijskoj godini.Preostala stručna nastava bit će odrađena u laboratorijima Odjela, kako je Nastavnim pla-nom i programom utvrđeno.Jednak način odvijanja nastave provest će se i tijekom studira-nja na diplomskom studiju re-stauracije i konzervacije.Time studijski programi neće biti kvalitetom umanjeni jer će se nešto povećanim radnim ritmom ostvariti dostatan broj sati za priznavanje ECTS bodova potrebnih za dobivanje među-narodne diplome, a studentima će skraćenjem boravka u Firenci studiranje biti jeftinije i lakše će podnijeti godišnje uplate.Studenti u ovom slučaju neće morati polagati stručni ispit za menadžera u muzejsko-galerij-skim institucijama, za koji će

dobiti međunarodno valjan cer-tifikat.

Tijekom akademske 2008. /2009. godine bit će izrađen elaborat proširenja studija re-stauracije i konzervacije na tri nove specijalnosti: restauraciju i konzervaciju kamena, šta-felajnog slikarstva i zidnog slikarstva – preddiplomski i diplomski studij.To proširenje studija, nakon is-hođenja dopusnice, moglo bi biti uvedeno u nastavu u aka-demskoj 2009. /2010. godini.

Uz nadopunu studija restaura-cije i konzervacije, u zajedniš-tvu sa Palazzo Spinelli, planira se uvođenje novog studija na Odjelu – Studij unutrašnjeg dizajna (arhitektonskog ure-đenja/oblikovanja interijera) koji će biti moguće slušati kao

stručni i kao sveučilišni studij.Za očekivati je da će taj studij biti uveden u nastavu u aka-demskoj 2009. /2010. godini.Također u akademskoj 2007. /2008. godini Ministarstvu će biti upućeni zahtjevi za dobiva-nje dopusnice za diplomske stu-dije restauracije i konzervacije papira, drva, tekstila, metala i keramike za sveučilišne likovne studije – slikarstvo, kiparstvo, grafiku i grafički dizajn.

Izmjene u načinu odvijanja nastave na preddiplomskom studiju restauracije

Odjel za umjetnost i restauraciju

Studenti u laboratoriju u Firenci

Restauracija papira u dvorcu Stai

Obrada drva u stolarskoj radionici

Broj 2 prosinac 2007.

UNIDU ALUMNI 11

12 UNIDU ALUMNI

P ročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Du-

brovniku i zamjenik grado-načelnice Grada Dubrovni-ka doc. dr. sc. Vedran Jelavić iznena da je preminuo 5. li-stopada 2007. Iznenadna i prerana smrt uglednog znanstvenika, omiljenog nastavnika i po-štovanog građanina Du-brovnika duboko je potresla njegove kolege, prijatelje i poznanike.

Na komemoraciji, održanoj 8. listopada 2007. u Kaza-lištu Marina Držića, od doc. dr. sc. Vedrana Jelavića opro-stili su se rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr.sc. Mateo Milković i gradona-

čelnica Grada Dubrovnika Dubravka Šuica.Posljednji ispraćaj održan je istog dana na gradskom gro-blju Boninovo. U počasnoj straži uz odar pokojnika iz-mjenjivali su se predstavni-ci Poglavarstva i Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te predstavnici Pomorskog odjela i Rektorata Sveučili-šta u Dubrovniku.

Doc. dr. sc. Vedran Jelavić rođen je 15. ožujka 1961. u Dubrovniku gdje je završio osnovnu i srednju školu.Diplomu je stekao na brodo-strojarskom studiju Pomor-skog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a magisterij i dok-torat tehničkih znanosti na

Sveučilištu u Zagrebu. Od 1987. godine predaje u du-brovačkim visokoškolskim ustanovama i to na Višoj po-morskoj školi, Pomorskom fakultetu, Veleučilištu i Sve-učilištu u Dubrovniku, a po-sljednjih osam godina i na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju. Pet godina obnašao je duž-nost pročelnika Strojarskog odjela, a posljednje dvije go-dine pročelnik je Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrov-niku. 2006. godine izabran je za zamjenika gradonačel-nice Grada Dubrovnika.

Z agorka Brunsko, cije-njena profesorica i su-

građanka iznenadno je pre-minula 17. studenoga 2007. Posljednji ispraćaj održan je 19. studenoga 2007. na gradskom groblju Boninovo, a u počasnoj straži uz odar pokojnice bili su predstav-nici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveuči-lišta u Dubrovniku, na koje-mu je i sama predavala. Na komemoraciji održanoj 21. studenoga u Velikom amfi-teatru

Sveučilišta u Dubrovniku od drage kolegice prof. dr. sc. Zagorke Brunsko oprostio se pročelnik Odjela za eko-nomiju i poslovnu ekonomi-ju prof. dr. sc. Ivo Ban.

Profesorica Brunsko rođena je u Dubrovniku prije 56 godina. Ovdje je završila osnovnu i srednju školu te je diplomirala na Fakultetu za vanjsku trgovinu 1976. go-dine. Magistrirala je 1980. godine, a doktorirala je 1987. godine na Ekonom-

skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Od 1987. godine radila je na Fakultetu za turizam i vanj-sku trgovinu. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabrana je kon-cem 2000. godine i ponovno koncem 2006. godine.

Rektor dubrovačkog Sveu-čilišta prof. dr. sc. Mateo

Milković primio je 26. listopada 2007., u ime Rektorata, diplo-mu „Plavi cvijet“ za najuređeniji park, koju mu je Hrvatska turi-stička zajednica dodijelila za re-nesansni vrt ljetnikovca Crijević – Pucić. Nagrada, kao dio eko-loško-edukativne akcije „Volim Hrvatsku“, uručena je na završ-noj svečanosti HTZ-a, održanoj u hotelu Croatia u Cavtatu.

Ljetnikovac Crijević – Pucić iz 16. stoljeća po mnogim se ka-rakteristikama razlikuje od uo-bičajene arhitektonske građe ostalih ljetnikovaca. Vrt prido-nosi njegovu specifičnome ambi-jetu s originalnim, renesansnim, oktogonalnim tlocrtom koji je u 19. stoljeću transformiran u eliptičan oblik. Tu je, osim toga, posađeno oko 1600 autohto-nih biljnih vrsta, a u njegovu okruženju nalazi se četrdeset samostojećih kamenih stupova koje ukrašavaju motivi najfinije izradbe od animalnih i floralnih, preko ljudskih do mitoloških, što je rad korčulanskog kipara Vicka Lujova i francuskog kipa-ra Jakova de Spinisoma.

Putnička agencija NAVE d.o.o. 20000 Dubrovnik - CroatiaIvana Zajca 25tel: +385 20 436 867 (436 886) fax: +385 20 436 879e-mail: nave@nave.hrweb: www.nave.hr

HR-B-20-090005233MB 1708317

Rektoratu „Plavi cvijet“ Hrvatske turističke zajednice

In memoriam

CISCO akademija

Cisco akademija mrežnih tehnologija je program koji se odvija u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, a potpomaže ga tvrtka Cisco Systems. Riječ je o

obrazovnom programu na području mrežnih tehnologija koji fokus stavlja na projektiranje, građenje i održavanje računalne mreže te na laboratorijske vježbe. Kompletan nastavni materijal Cisco akademije temelji se na multimediji i polaznicima je dostupan putem interneta.

O d svojega osnutka 1963. godine pa sve do

danas, Studentski centar Du-brovnik skrbi o standardu du-brovačkih studenata. Trenutno djeluje kao samostalna javna ustanova kojoj je osnivač Sveu-čilište u Dubrovniku.

U okviru svojih aktivnosti SC se skrbi o smještaju, prehrani, za-pošljavanju te kulturnim i šport-skim aktivnostima studenata. Budući da u Dubrovniku još uvi-jek nema studentskoga doma, u službi za smještaj i prehranu stu-denata tijekom cijele akademske godine mogu se dobiti adrese i

kontakti te druge informacije o stanodavcima koji nude privatni smještaj.U akademskoj 2007./2008. go-dini na području Dubrovnika studentima su na raspolaganju tri restorana koji imaju skloplje-ne ugovore o pružanju usluga studentske prehrane s Ministar-

stvom znanosti, obrazovanja i športa. U skladu s Pravilnikom o posre-dovanju pri zapošljavanju redo-vitih studenata, SC također nudi mogućnost privremenog i povre-menog zapošljavanja tijekom ci-jele godine na temelju ugovora o djelu s redovitim studentom.

U spomen doc. dr. sc.Vedranu Jelaviću

U spomen prof. dr. sc. Zagorki Brunsko

Studentski centar Dubrovnik

Broj 2 prosinac 2007.

12 UNIDU ALUMNI