UMETNI^KI SPEKTAKL - SERBIAN MIRROR · SRPSKI KULTURNI I UMETNI^KI CENTAR "SVETI SAVA" priredjuju:...
Transcript of UMETNI^KI SPEKTAKL - SERBIAN MIRROR · SRPSKI KULTURNI I UMETNI^KI CENTAR "SVETI SAVA" priredjuju:...
2 Februar 2011.
U M E T N I ^ K I S P E K T A K L
I Z R E D A K C I J E
3www.serbianmirror.com
Srb info - Gde - Kad - [ta strana 4
Politi~ke akutelnosti strana 5
Razgovori KSU u Va{ingtonu strana 6
Raskomadani srpski le{evi strana 7
Srpska {ajka~a u Luvru strana 8
Za Nasti}e odluka u februaru strana 9
Ministar vera u poseti Americi strana 10
Ho}e li Ceca i Zagreb strana 12
Zemlja ~uda strana 14
Sveti Sava u ^ikagu strana 16
Diplomatski incident u RS strana 17
Za{titnik hri{}anske ljubavi strana 19
Opasno svira{ i dobar si ~ovek strana 20
Pravoslavlje strana 21
Svetogorska kandila ve~nosti strana 22
Pri~a Ogledala - D`o Moler strana 23
Sport: Nole kralj Melburna strana 25
Zakon: Obustava slu`enja vojnog roka strana 26
Srpski mediji strana 26
^estitke i mali oglasi strana 27
Pomeni - In memoriam strana 28
Razonoda strana 30
TIRA@: 18.000
OGLEDALO se distribuira u 32 dr`ave Severne Amerike
SADR@AJ
PUBLISHED BY
• Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Cvijan Hercegovac, Nenad Jovanovi}
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Milutin [o{ki} (Beograd),
Aleksandra Maksimovi} (Ni{),
Boban Ili} (^ikago), Milan Lu~i} (New York),
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
Februar 2011.
NAME:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS:
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY:
-----------------------------------
STATE:
-----------------------------------------------------------------
ZIP:
---------------------------
TEL:
-------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472
Chicago IL 60613
Nole kralj
Melburna
“[to god tka{,
vezuj konce za nebo”
Sv.Vladika Nikolaj Velimirovi}
SUBOTA 9. APRIL
PROLE]E U
OGLEDALU
VELIKI MUZI^KI SPEKTAKL
ZA OGLEDALO S
LJUBAVLJU
MUZI^ARI, PEVA^I, GLUMCI,
PLESA^I...
Mesto dogadjaja }emo objaviti u slede}em
martovskom broju
info 773.744.0373
S R B I N F O
4 Februar 2011.
SRPSKO POZORI[TE "MIRA SREM^EVI]"
SRPSKI KULTURNI I UMETNI^KI CENTAR
"SVETI SAVA"
priredjuju:
“VE^E SE]ANJA NA MIRU”
U SUBOTU 2. APRILA 2011. U 8 ^ASOVA
LadyBug Book
Cafe
2903 W. Irving Park Rd. Chicago Il 60618
773-293-6337
Muzi~ke ve~eri u Cafe Knji`ari Bubamara
svakog petka i subote u 9pm, a ve~e za dame svakog
~etvrtka. Zabavlja vas Dejan Milanovi}.
Otvoreni su od srede do nedelje.
Humanitarno ve~e
Café knj`ara Bubamara, 5. Februar u 10 uve~e
Uvodnu re~ i nesto o dobrotvornom udru`enju gradjanja “Sretenje”,
re}i }e jedan od osniva~a ove organizacije,
Dejan Milanovi}, koji je trenutno u ^ikagu.
Pozivamo sve na{e prijatelje da se odazovu i uz lepo dru`enje ostave
svoj mali prilog dobrotvornom udru`enju SRETENJE iz Ni{a.
Udru`enje SRETENJE poma`e socijalno ugro`enu decu, decu sa
posebnim potrebama i socijalno ugro`ene porodice. O njihovim
lepim i humanitarnim akcijama, mo`ete saznati vi{e na sajtu,
www.sretenje-nis.org.
pod rubrikom donacije.
Akademija Sv. Sava
srda~no Vas poziva da
prisustujete godi{njem
Svetosavskom Balu
koji }e biti odr`an u subotu,
12. februara 2011. godine
u sve~anoj sali Sabornog hrama
Svetog Vaskrsenja Hristovog
5701 North Redwood Drive, Chicago, Illinois 60631
Pridru`ite se ovoj nezaboravnoj ve~eri
ispunjenoj lepom srpskom tradicijom i gostoljubljem
Muzika uz zvuke Nede Goran~i} i Svete Tomi}a Kauboja
Sve~ana odela obavezna
Prijem samo za odrasle
Koktel u 18:00 ~asova
Ve~era u 19:00 ~asova
Sav prihod je namenjen Akademiji Sveti Sava
Rezervacije su obavezne
Pozovite Akademiju Sv. Sava na 773-714-0299
SRPSKI KULTURNI CENTAR SVETI SAVA
Prire|uje u subotu, 12. februara
DAN LJUBAVI
Dodjite da zaigramo,
zapevamo, da uz
pesmu Vita @drala
i igru Tango Sentido
obele`imo
DAN LJUBAVI
Skuc Sveti Sava
448 W. Barry Chicago IL
60657
773.744.0373
,,SRPSKA BRATSKA POMO]”
Slavi svoju slavu ,,SRETEWE GOSPODWE”
u nedequ 13. februara, 2011. godine.
Sve~ani ru~ak i se~ewe slaavskog kola~a obavi}e se u 1:00 popodne,
u sali ,,SRPSKE BRATSKE POMO]I”
19697 W. Grand Ave. Lindenhurst
Doma}ini slave ove godine su
,,Mesni odbor ^ikago” i FK. ,,Ujediweni Srbi”.
Pozivamo vas da svojim prisustvom
uveli~ate na{u slavu.
Prijave za rezervacije se mogu izvr{iti na tel:
847 356 1809
847 812 5985
Po`eqno bi bilo da svi prijavqeni zauzmu svoja mesta i sali do
12 i 30, jer zbog velikog interesovawaa, ne}emo
biti u stawu da ih sa~uvamo posle tog vremena.
Hvala na razumevawu
,,MESNI ODBOR ^IKAGO”
I KLUB ,,UJEDIWENI SRBI”
Povodom petogodi{njice smrti
Mire Srem~evi}
glumci i prijatelji pripremaju bogat umetni~ki
program sa odlomcima iz predstava
"BALKANSKI KABARE" i
"POKONDIRENA TIKVA"
i Mirinih originalnih ske~eva i fragmenta iz
njene monodrame.
Pridru`ite nam se da zajedno budemo ~uvari
uspomene na MIRU.
EVROPA PRIZNALA
DA JE STVORILA
PROPALU
TVOREVINU KOSOVO
E
vropa je stvorila propalu dr`avu
Kosovo, koju vode gangsteri i krim-
inalci”, rekao je Majk Henkok,
poslanik britanskih Liberalnih demokrata
odmah nakon govora u Parlamentarnoj
skup{tini Saveta Evrope, koja je usvojila
rezoluciju kojom se zahteva me|unarodna
istraga za trgovinu organima na Kosovu.
Rezolucijom se poziva me|unar-
odna zajednica i vlasti u Beogradu,
Pri{tini i Tirani da preduzmu konkretne
mere, kako bi bila rasvetljena trgovina
ljudskim organima i drugi zlo~ini tokom i
posle sukoba na Kosovu. Za rezoluciju je
glasalo 169 poslanika, dok je osam
poslanika bilo protiv. U njoj se isti~e
zna~aj obezbe|ivanja svih uslova Euleksa
da nastavi istragu o trgovini ljudskim
organima, ne uzimaju}i u obzir pozicije,
koje imaju mogu}i osumnji~eni. Euleks bi
trebalo, kako se navodi, da u~ini sve da
rasvetli nestanak ljudi, indikacije o trgovi-
ni organima, korupciji i sponi izme|u
organizovanih kriminalnih grupa i
politi~kih krugova, kao i da obezbedi
za{titu svedoka na Kosovu. Osim {to pozi-
va me|unarodnu zajednicu i institucije,
vlasti u Beogradu, Pri{tini i Tirani da rade
na rasvetljavanju zlo~ina tokom i posle
sukoba na Kosovu, u rezoluciji se isti~e i
da je utvr|ivanje istine o zlo~inima na
Kosovu i rasvetljavanje sudbine nestalih
od vitalne va`nosti za pomirenje i mirnu
budu}nost na zapadnom Balkanu.
Marti je napomenuo da njegov
izve{taj nije ni prosrpski, niti antialbanski,
nego je dokument o ljudskim pravima i na
taj na~in upravo mora i da se ~ita, {to su
neki, kako je rekao, do sada ignorisali.
Predsednik Srbije Boris Tadi}
zatra`io je u obra}anju Parlamentarnoj
Skup{tini hitnu, potpunu i nezavisnu istragu
o optu`bama iznetim u izve{taju Dika
Martija.
Tadi} je zahvalio PSSE {to je
usvajanjem izve{taja Dika Martija naprav-
ila prvi va`an korak prema otkrivanju
onoga {to se zaista dogodilo u tajnim
zatvorima samozvane OVK i {to je
zauzela statusno neutralan pristup Kosovu.
Podse}aju}i da je pozicija Srbije, kada je
re~ o KiM, dobro poznata i da Beograd
ne}e priznati jednostrano progla{enu
kosovsku nezavisnost, Tadi} je ponovio da
je delegacija Srbije za pregovore sa
Pri{tinom ve} mesecima spremna. Dijalog
je jedini put za mir na KiM i {to pre pre-
govori po~nu, pre }emo mo}i da na|emo
put ka istorijskom pomirenju Srba i
Albanaca, rekao je Tadi} i apelovao na
sve strane da budu kreativne.
VLADA USVOJILA
ODGOVORE NA
UPITNIK EVROPSKE
KOMISIJE
O
dgovori na Upitnik Evropske
komisije o stepenu u kome dr`ava
ispunjava kriterijume za ~lanstvo u
Evropskoj uniji, koje je usvojila Vlada
Srbije krajem januara, predstavljaju dobru
bazu za predstoje}e pregovore Srbije i EU,
rekao je potpredsednik Vlade Bo`idar
\eli}. Upitnik, koji obuhvata 2.483 pitanja,
pokriva sve elemente budu}ih pregovora
Srbije i EU. Odgovori sadr`e vi{e od 5.000
stranica, raspore|eni su u 37 tomova, a
celokupan materijal te`ak je oko 10 kilo-
grama. Isti~u}i da je ceo proces davanja
odgovora vo|en transparentno, \eli} je
naveo da je u taj proces bio uklju~en veli-
ki broj stru~njaka, politi~ara, nevladinih
organizacija i predstavnika sindikata. Na
putu ka Evropi sada sledi strate{ki cilj
Srbije, da do kraja godine dobije status
kandidata, zaklju~io je \eli}.
OSTAVKA MINISTRA
ZDRAVLJA TOMICE
MILOSAVLJEVI]A
N
akon gotovo devet godina prove-
denih u razli~itim sastavima vlade
Srbije, ministar zdravlja Tomica
Milosavljevi} podneo je neopozivu ostavku,
koju je premijer Mirko Cvetkovi} odmah
prihvatio, obrazla`u}i je “duboko li~nim
razlozima”. Ni{ta konkretniji nisu bili ni u
njegovoj stranci G17 plus, gde je
nezvani~no re~eno da je kod Milosavljevi}a
do{lo do “zamora materijala”, kao i da
“nije mogao vi{e da gubi energiju brane}i
se od stalnih medijskih napada”.
Da li su to zaista razlozi za
odlazak ministra, kojeg su mnogi ironi~no
nazivali “ve~nim” ili se radi o nekim
zakulisnim politi~kim ili poslovnim motivi-
ma, odnosno da li je ovim napravljen prvi
korak ka ve} izvikanoj rekonstrukciji Vlade
Srbije, jo{ nije mogu}e verodostojno utvrdi-
ti. “Moj politi~ki i javni anga`man ostaje
nepromenjen. ^lan sam G17 plus i
Predsedni{tva Ujedinjenih regiona Srbije, a
do maja 2012. u Izvr{nom odboru Svetske
zdravstvene organizacije predstavljam
evropski region i Srbiju”, istakao je
Milosavljevi} i dodao da }e se vratiti dok-
torskom i profesorskom pozivu, “koji nije
ni napu{tao”.
Pri~a o ostavci Milosavljevi}a
aktuelna je jo{ od kada se u aprilu 2010.
vratio sa operacije diskus hernije u
Minhenu, mada su i pre i posle toga mnogi
zahtevali da ode, iz raznih razloga. I
ostavke je podnosio ili najavljivao vi{e
puta. Prvi put je s pozicije ministra oti{ao
jula 2003, zbog sukoba G17 plus i vlade
Zorana @ivkovi}a. Drugi put je podneo
ostavku oktobra 2006, u skladu sa odlukom
G17 da svi njeni ~lanovi napuste vladu,
ako ne budu nastavljeni pregovori sa EU.
U oba slu~aja ubrzo su padale vlade i bili
raspisani novi izbori, nakon kojih se
Milosavljevi} vra}ao u fotelju. On je
du`nost ministra obavljao u pet mandata, a
prvi put je izabran juna 2002, kao nes-
trana~ka li~nost, nakon odlaska ministra
Obrena Joksimovi}a.
Udru`enje privatnih lekara i stom-
atologa saop{tilo je, da je do ostavke min-
istra Milosavljevi}a do{lo prekasno.
“Ostavka je suvi{e mali ~in za sve ono {to
je biv{i ministar uradio zdravstvenim rad-
nicima i celom zdravstvenom sistemu, koji
je po svim anketama na prvom mestu po
korumpiranosti. Posle mnogo skupih
proma{aja, ~in ostavke Milosavljevi}a ne}e
biti potpun bez pokretanja istraga nadle`nih
organa o aferama u zdravstvu”, isti~e se u
saop{tenju.
SRPSKA VOJNA
INDUSTRIJA OPET
NA SVETSKOJ SCENI
S
rbija ima najbolje tenisere u svetu,
spada me|u najve}e izvoznike
malina, ali i vojna industrija joj je
na zavidnom nivou, navodi se u najnovi-
jem broju britanskog ~asopisa
„Ekonomist”. U 2010. godini, od izvoza
vojne opreme i naoru`anja, ostvaren je
prihod od pola milijardi evra, {to je vi{e
nego duplo u odnosu na 2008. godinu.
Ova godina bi}e klju~na za dalji razvoj
srpske vojne industije i o~ekuje se real-
izacija nekoliko velikih ugovora, pre
svega za remont i modernizaciju
jugoslovenskog tenka M-84 za kuvajtsku
vojsku i izgradnju vojne bolnice u Libiji,
izjavio je ministar odbrane Dragan
[utanovac, a prenosi britanski
„Ekonomist”. Prema njegovoj oceni,
vojna industrija je postala sofisticiranija, a
povratak na tr`i{ta arapskih zemlja, kao i
osvajanje evropskih i ameri~kih tr`i{ta
nagove{tava uspon. Severna Afrika je
glavno tr`i{te za izvoz vojne opreme
proizvedene u Srbiji, a o~ekuje se da
izvozni rezultati u 2011. godini budu
znatno pove}ani.
Srpsko naoru`anje
izvozi se u 56
zemalja, a najprof-
itabilniji posao
pro{le godine bio
je izvoz
s t r e l j a ~ k o g
naoru`anja u Irak i
lova~kog oru`ja u
S j e d i n j e n e
Ameri~ke Dr`ave.
Ako se realizuju poslovi sa Kuvajtom, o
~emu se jo{ uvek vode pregovori, srpska
odbrambena industrija bila bi integrator,
jer bi na tom poslu okupila vojne indus-
trije iz isto~nih i zapadnih zemalja.
Vrednost ovog ugovora bi}e nekoliko
stotina miliona dolara, ali jo{ zna~ajnije
je {to bi ovo Srbiju vratilo na mapu
zemalja koje su male, i imaju veoma
ozbiljnu vojnu industriju. Ovogodi{nji
bilans bi}e jo{ ve}i ukoliko se realizuje
preliminarni sporazum sa Libijom, vredan
oko 400 miliona evra. Ovaj posao u
medijima zapadno-evropskih zemalja
ocenjen je kao „posao veka” za srpsku
privredu.
NESVRSTANI
PONOVO U
BEOGRADU
N
a sastanku Koordinacionog biroa
Pokreta nesvrstanih u Njujorku,
odlu~eno je da se pola veka te orga-
nizacije obele`i na posebnom skupu u sep-
tembru u Beogradu. Poslednji put, sastanak
lidera nesvrstanih u Beogradu bio je 1989.
godine. Prema izvorima iz Misije Srbije pri
UN, zvani~ni u~esnici skupa bi}e ministri
spoljnih poslova zamalja, koje su predse-
davale pokretu izme|u samita, od prvog u
Beogradu 1961, do poslednjeg u
[arm-el-[eiku 2009. godine. Skup }e biti
otvoren za predstavnike svih 118 dr`ava
~lanica i 18 zemalja posmatra~a, koji su poz-
vani da do|u u Beograd. Skupom }e predse-
davati {ef diplomatije Egipta, zemlje koja je
aktuelni predsedavaju}i Pokretu nesvrstanih.
U proteklom periodu, bilo je
zamerki nekih dr`ava da Srbija nije ~lan-
ica Pokreta, dok su druge izra`avale
sumju da bi Beograd poku{ao da od
Nesvrstanih izvu~e podr{ku za stav po
pitanju Kosova i Metohije. Posle usvajan-
ja rezolucije Generalne skup{tine UN u
septembru, kosovsko pitanje je izgubilo
kontroverzni karakter. Obele`avanjem
50-te godi{njice od prvog sastanke
Pokreta u Beogradu, prevazi|en je prob-
lem odr`avanja skupa u zemlji koja vi{e
nije nesvrstana, formulacijom da to nije
po~ast zemlji, nego gradu u kojem je
Pokret prvi put formulisao misiju i cil-
jeve.
A K T U E L N O
Februar 2011.
Pi{e: Marijana Maljkovi}
5www.serbianmirror.com
6 Februar 2011.
P O L I T I K A
Pi{e: Marko Lopu{ina
U
trenutku kada }e se pred
Evropskim parlamentom pojavi
izve{taj Dika Martija o prodaji
organa na Kosmetu i Balkanu, albanska
dijaspora se konsoliduje za protivnapad.
Albanci u Evropi i SAD `ele da putem
masovno potpisane peticije 25. januara u
Briselu optu`e Martija za rasizam i odbace
njegov izve{taj.
Ovu informaciju smo dobili od
Borke Tomi}, srpskog lobiste iz Belgije,
koja ve} desetak godina zastupa srpske
nacionalne interese.
– Srpska zajednica u svetu i na{a
kancelarija se u Briselu, ali i u drugim poli-
ti~kim centrima Evrope, susre}e sa sna`nom
cenzurom svih informacija, stavova i protes-
ta, koje mi Srbi `elimo javno da iska`emo.
Meni kao zastupniku je ~ak i javno re~eno
da „nema potrebe za va{im dokaznim
materijalima”, jer ih oni u Briselu ve}
imaju. Pre}utkjuju, me|utim, da evropske
institucije te na{e srpske dokaze ne `ele da
objave – ka`e Borka Tomi}.
U svetu danas postoji hiljadu srp-
skih organizacija i udru`enja, ali je od
svih njih jedino Kongres srpskog ujedin-
janja u SAD javno podr`ao izve{taj Dika
Martija i ameri~kim institucijama,
politi~arima i kongresmenima preneo
srpske stavove.
– Kongres srpskog ujedinjenja je
jo{ 21. decembra pro{le godine u Va{ingtonu
javnim saop{tenjem podr`ao izve{taj Dika
Martija o ume{anosti kosovskog premijera
Ha{ima Ta~ija u trgovinu organima i ratne
zlo~ine i izve{taj ocenio, kao prvi korak u
borbi da se Kosovo o~isti od kriminalnih ele-
menata i davanja legitimiteta terorizmu, koji
je uperen protiv srpskog naroda. Kongres
sna`no podr`ava zahtev iznet u izve{taju da
EU, SAD i druge nacije upotrebe sve
neophodne resurse, da uspostave efikasan
program za{tite svedoka, kao i poziv da se
obezbede sredstva za me|unarodna tela na
Kosovu, kako bi se nastavila istraga i najzad
pred lice pravde izveli oni, koji su po~inili
te stravi~ne zlo~ine – rekla nam je Mirjana
Samard`ija, predsednica KSU.
^elnici ove najuticajnije srpske
asocijacije u rasejanju su u me|uvremenu
ameri~ki politi~ki vrh upoznali sa svojim
stavovima. Jedan od onih kojima su se
obratili bio je i Tomas Kantrimen,
pomo}nik dr`avnog sekretara SAD.
– KSU je u stalnim kontaktima
oko ovog pitanja sa Stejt departmentom i
prijateljima u Kongresu SAD-a. Ve} smo
imali i razgovore o ovom i drugim pitanji-
ma u Va{ingtonu. Za sada Stejt department
podr`ava da istraga po svim ta~kama
Martijevog izve{taja, ide dalje. Novi razgov-
ori u Va{ingtonu najavljeni su za februar.
Vide}emo kako }e da se razvija ovo pitan-
je i izne}emo svoje nove stavove – rekla
nam je dr Slavka Dra{kovi}-Jovanovi},
direktor Kancelarije KSU u Beogradu.
Kako smo nezvani~no saznali, u
Ministarstvu za dijasporu Srbije se smatra
da u ovom trenutku ne treba insistirati na
aktivnostima srpskih organizacija u rasejan-
ju povodom zasedanja Evropskog parla-
menta o izve{taju Dika Martija, jer je to
„visoko politi~ko pitanje”. Zbog velike
politi~ke osetljivosti i dugog procesa istrage
i dokazivanja izve{taja Dika Martija,
odlu~eno je da sve aktivnosti vode na{a
Vlada i diplomatija.
RAZGOVORI KSU U VA[INGTONU
Aktivnosti dijaspore povodom izve{taja Dika Martija
Od mnogobrojnih srpskih organizacija u rasejanju jedino je Kongres srpskog ujedinjanja u SAD javno podr`ao izve{taj Dika Martija i
preneo srpske stavove ameri~kim politi~arima i kongresmenima. U februaru novi razgovori u Kongresu
MEDIJSKA OFANZIVA
– Srpski lobisti u SAD i Evropi su odmah reagovali na pojavu izve{taja Dika Martija
i napisali nekoliko desetina komentara i ~lanaka o zlo~ina~kim aktivnostima kosovskih
lidera i OVK i njihovoj ume{anosti u trgovini organima – javio nam je dr Miroslav
Bolinovi}, politi~ki analiti~ar iz Detroita. On je naveo da je lobista D`im D`atras pisao
za ameri~ke novine, da je analiti~ar Li D`ej Voker pisao za “Tokijo tajms”, a Joanis
Mi~aletos za Svetsku bezbednosnu mre`u. U Francuskoj je Svetlana Maslovi} sakupi-
la, prevela i objavila intervjue Karle del Ponte i peruanskog forenzi~ara, koji je jo{
2004. svedo~io o ilegalnoj trgovini srpskim organima na Kosmetu i u Albaniji, Lorensa
Hartmena. Urednik srpske televizije Blagoja Risti} iz Toronta je objavio informaciju da
su “u Skoplje za vreme bombardovanja dono{eni iskasapljeni le{evi Srba bez organa.
Ta tela su u Vojnoj bolnici u Skoplju spaljivana u krematorijumu.”
Mirjana Samard`ija
7www.serbianmirror.com
P O L I T I K A
Februar 2011.
Marko Lopu{ina
P
rema mojim saznanjima u Albaniji
su je, tokom NATO bombardovanja
Srbije, nalazilo 200 kidnapovanih
Srba, koji su radili kao roblje u tamo{njim
fabrikama, bolnicama, ambulantama i ~ak
kasarnama. Nekima od njih su izva|eni
organi, a potom su ubijeni. Kako sam saz-
nao, operisani i ubijeni Srbi nisu sahranjeni
kao le{evi ljudi, ve} su njihove kosti razba-
cane po grobljima u Albaniji.
Ovu sumornu sliku sudbine Srba
sa Kosmeta, koje su albanski teroriti kid-
napovali i dr`ali u albanskim logorima
predo~io nam je @ivorad Jovanovi}, privat-
ni detektiv iz Kragujevca, koji je tragao za
nestalim Srbima.
- Posle napada NATO na Srbiju
i otmice Srba sa Kosmeta, 38 porodica je
zahtevalo da im pomognemo oko
pronala`enja njihovih o~eva, mu`eva,
bra}e i sinova. Prilikom posete Pri{tini,
Skoplju i Tirani uspeo sam da saznam da
se u Albaniji nalaze Mom~ilo Mili}, dok-
tor Svetozar Miki}, Smetenka
Pumpalovi}, Sini{a Simonovi} i Vladimir
Spasi}. Oni su radili kao robovi, koje su
teroristi OVK prodavali porodicama za
50.000 maraka – ka`e danas @ivorad
Jovanovi}, vlasnik detektivske agencije
Ozna.
Naime, Jovanovi} ka`e da je
2000. godine podatke o Srbima zarobljen-
im na Kosmetu i preba~enim u Albaniju
dobio u Skoplju od Ali Plane, kosmetskog
Albanca koji je, kako re~e, zainteresovan
da spase svoja tri brata iz zatvora u Srbiji.
Me|utim, u toj trgovini otetim Srbima,
bilo je prevara, jer je jedan seljak iz
Kragujevca za sina platio 30.000 maraka
Albancima u Budimpe{ti, a da sina nikada
nije video.
- Da bi se pronala`enje nestalih
Srba obavilo dostojanstveno tra`io sam da
ih vidim `ive i tek potom da posredujem u
njihovom izbavljenju. Za 15 lica sam uspeo
da sredim razmenu, ali, na`alost, za ostale
Srbe nisam. Posrednici u razmeni Srba bili
su advokati iz Tirane, koji su jako dobro
znali ko je od na{ih ljudi `iv, a ko ne.
Danas 11 godina posle kidnapovanja pret-
postavljam da su svi oteti Srbi kori{}eni za
va|enje ljudskih organa, a potom ubijani. I
da advokati iz Tirane, koji su na tim ljudi-
ma zaradili velike pare, jer su neke prodali
kao roblje, znaju sudbinu ostalih
zarobljenih Srba, ali }ute – pretpostavlja
@ivorad Jovanovi}.
On ka`e da je obi{ao 134 mesta
pritvora i dva logora na KiM i u
Albaniji, ali da u njima tada nije bilo
ljudi. Niti je bilo srpskih grobova. Sve
svoje aktivnosti potrage za nestalim
Srbima je prijavio UNMIKU-u, KFOR-u
i Me|unarodnom Crvenom krstu. A o
otetim Srbima u Albaniji pisao je i
ameri~ki list „Va{ington post”, ~iji je
reporter Edvard Korda dva puta bio u
Albaniji.
- Svi su 1999. i 2000. godine
znali da se Srbima vade organi i potom
se ubijaju, samo niko o tome nije javno
govorio. Me|unarodne organizacije koji-
ma sam prijavljivao slu~ajeve otetih i ubi-
jenih Srba, nikada nisu nijednom re~ju
potvrdile da imaju saznanja da su u
albanskim logorima na{im ljudima uzi-
mani organi. I da su oni potom tajno
sahranjivani kao iskomadani le{evi –
svedo~i privatni detektiv @ivorad
Jovanovi} iz Kragujevca.
RASKOMADANI SRPSKI LE[EVI
Privatni detektiv @ivorad Jovanovi} svedo~i o otmici Srba zbog va|enja organa
Verica Tomanovi}, predsednik Udru`enja kidnapovanih i nestalih lica sa KiM
^EKAM MU�A 11 GODINA
- Detektiv �ivorad Jovanovi} je tragao sa mojim
mu`em Andrejom Tomanovi}em, kog su albanski
teroristi oteli usred belog dana i odveli u Albaniju.
Nije uspeo da ga na|e i ja ve} 11 godina ~ekam
mog Andreju – govori nam Verica Tomanovi}, dok-
torova supruga i ~elnik Udru`enja kidnapovanih i
nestalih lica sa KiM.
Prema njenim saznanjima danas 524 porodice
traga za svojim nestalim ~lanovima familije i o njima
nema nikakav trag, ni glas. Kada su albanski zlo~inci
amnestirani svi oteti i zarobljeni Srbi su pobijeni.
Oko 322 porodica ima informacije da su njihovi
najbli`i ubijeni na Kosmetu ili Albaniji, ali njihovi
grobovi nisu na|eni.
- Grobova nema, jer su Srbi sahranjivani u
komadima. Nalazili smo samo njihove razbijene
lobanje ili kosti ruku i nogu, ali ne i tela. Niko na Kosmetu, a posetila sam sve intitu-
cije, nikada nije rekao da su naši najbli`i oteti zbog va|enja ljudskih organa i potom
ubijeni. Ni ja ne `elim da verujem da je takva sudbina zadesila mog mu`a Andreju,
jer u sebi gajim nadu da }u dobiti vest o njemu – rekla nam je Verica Tomanovi}.
Vlasnik agencije Ozna iz Kragujevca tragao je za 38 nestalih Srba sa Kosmetu. Za neke od njih ka`e da su
najverovatnije operisani, uzeti im organi i ubijeni
Verica Tomanovi}
8 Februar 2011.
U M E T N O S T
D
a uspeh ra|a uspeh potvrdio je u
Parizu vajar Dragan Radenovi} iz
Beograda. Posle izlo`be u Gran
Paleu pod nazivom Art en Capital,
(pokrovitelj ministarstva kulture Francuske i
ministar Frederik Miteran) gde je me|u hil-
jadu izlaga~a dobio nagradu za skulpturu Oko
Svevide}e” Radenovi} se preselio u Luvr.
Naime, 16. decembra otvoren je Salon
Louvre Carrousel 2010 (pokrovitelj francuski
predsednik Nikola Sarkozi) i okupio oko 600
umetnika iz celog sveta. Dragan Radenovi}
koji je i na ovoj izlo`bi bio jedini umetnik iz
Srbije, predstavio se dvema skulpturama:
Ananda i Gopat Sah, rad u bronzi.
“Najpre, o va{oj prvoj izlo`bi u
Gran Paleu. Kakav je ose}aj kada na
otvaranju gde Vi izla`ete dodje oko 10
000 ljudi? Red je bio skoro do Sene. “
Dragan Radenovi}: “To je
neverovatan ose}aj. Pod ogromnom
kupolom Gran Palea gde je pogled jedva
dosegao do vrha, moja skulptura, Oko
Svevide}e, je bila po meri.”
I zaista, Radenovi-
}evo delo u bronzi, visine
preko dva metra i oko dve sto-
tine kilograma te`ine, privuklo
je pa`nju i interesovanje. Po
mi{ljenju i samih umetnika koji
su u Salonu izlagali, nagrada
dodeljena od fondacije Tejlor,
stigla je u prave ruke. “Oko
Svevide}e, Radenovi}eva
~arolija monumentalnih dimen-
zija, udru`ilo je megalitsko oko
i ljudsku nogu Svevide}em
Oku ni{ta ne mo`e da promakne niti da se
suprotstavi u vaseljeni”, ka`e profesor
Radmilo Petrovi} i nastavlja- “Zahtevna
likovna publika prestonice evropske kulture,
Pariza, imala je zadovoljstvo da vidi radove
srpskog vajara, koga su na{i ljudi u
Francuskoj nazvali Raden porede}i ga sa
~uvenim skulptorom iz perioda impresioniz-
ma, Ogistom Rodenom. Nagrada Tejlorove
fondacije predstavlja sam vrh priznanja
uspe{nosti likovnog dela ali i potvrde talenta
i istrajnosti Dragana Radenovi}a”. Stigle su
~estitke sa svih strana. Ambasador Srbije u
Parizu, Prof. dr Du{an Batakovi} je rekao da
je Radenovi}ev uspeh istorijski i zna~ajan za
Srbiju, Ambasadorka Srbije pri UNESKU, dr
Zorica Tomi} je ~estitala na{em umetniku a
skulpturu je nazvala Oko Svemogu}e.
“U Luvru ste izlo`ili dve skulp-
ture u bronzi. Gavran, prepoznatljiv motiv
u Va{em stvarala{tvu, je natkrilio muzej.”
D.R.: “U~estvovao sam na mnogim
izlo`bama, dobijao nagrade, priznanja, ali
Luvr je u po~etku li~io na moju kreativnu
avanturu. Da bi mi se i takvi snovi ostvar-
ili, bilo mi je potrebno da se probudim. I to
se dogodilo u muzeju nad muzejima.”
“Sve je sa Vama neobi~no,
druga~je, jedinstveno. Na otvaranju
izlo`be u{li ste u Luvr sa srpskom
kapom, {ajka~om.”
D.R.: “Nego {ta! Nosio sam je
stalno. Bila je namenjena na kraju izlo`be
francuskom predsedniku Sarkoziju. Da}u
mu je prvom zgodnom prilikom. Imao sam
i “generalku”. Nju sam ve} poklonio jed-
nom pariskom prijatelju.”
“[ta Vam je donelo u~e{}e na
pariskoj likovnoj sceni?”
D.R.: “Profesionalnu i li~nu satis-
fakciju, ~lanstvo u akademiji lepih umetnos-
ti Pariza (Beauy Arts), a u{ao sam u porod-
icu Fondacije Tejlor sa svim privilegijama
koje ona donosi, ponudu za izlo`bu u galer-
iji Mona Lisa u Parizu, dogovor da izla`em
na Kubi, u Johanesburgu i Dominikanskoj
Republici. Za sada toliko.”
Skulpture iz Luvra su se preselile
u rezidenciju srpskog ambasadora u Parizu.
To je ujedno i ~ast ali i izvanredni umet-
ni~ki i patriotski potez na{eg ambasadora.
Vi{estruko nadareni vajar
Radenovi} nastavlja putem
onih koji su tradicionalnim
jezikom skulpture govorili o
velikim temama, a vekovima
potvrdjena trajnost bronze u
skulpturi donela je Parizu
duboko skrivene ideje ljudi
koji poti~u sa Balkana, a veru-
ju u kosmi~ku istinu.
Radenovi}ev umetni~ki izraz
ga nesumnjivo svrstava u najz-
na~ajnije savremene vajare.
Balkan je pobedio,
Evropa postala bogatija.
Atelje i park skulptura vajara
Radenovi}a nalazi se na Ciganskom Brdu
iznad Grocke, blizu Beograda.
Tekst i foto:
Jovanka Lazarov Djordjevi}
SRPSKA [AJKA^A U LUVRU
REKLAMIRAJTE SE
U OGLEDALU
KORISTITE USLUGE
NA[IH SPONZORA
OBJAVITE VA[E OGLASE
Tako }ete pomo}i
opstanak na{eg lista
773.744.0373
Redenovi} i ambasadorka Srbije Uneska Zorica Tomi} Radenovi} i ambasador Srbije u Parizu Du{an Batakovi}
Od na{eg dopisnika iz Pariza
9Februar 2011.
P
olicija Srbije, odnosno Ministarstvo
Unutra{njih Poslova proslavilo je
krajem januara 200 godina od svog
osnivanja. Tim povodom razgovarali smo
sa jednim Srbinom - policajem u ^ikagu,
Vladanom Novakovi}em.
@igi}: Vladane, otkud vi, srpski
policajac u ^ikagu?
Novakovi}: Oduvek sam `eleo da
budem policajac ovde u Americi. Sticajem
okolnosti desilo se da dodjem u ^ikago i
da postanem ~ika{ki policajac. Ina~e, znam
da ima jo{ nekoliko Srba policajaca u
^ikagu, me|utim ne znam ta~no koliko.
Eto ja sam jedan od retkih.
Kako je to biti policajac u
^ikagu?
Novakovi}: Kao {to znaju kolege
u Beogradu i Srbiji, te{ko je. Svaki dan je
druga~iji, svaki ~as se ne{to de{ava i u
^ikagu je veoma interesantno.
Vidim da ve~eras patrolirate na
ovom motoru sa ~etiri to~ka. Da li je to
uobi~ajeno?
Novakovi}: Ja sam u specijalnoj
jedinici koja kontroli{e saobra}aj i jedna od
mojih du`nosti je da vozim motorcikl u
gradu.
S obzirom da je ^ikago vi{emil-
ionski grad, koliko su ~esti problemi u
saobra}aju?
Novakovi}: Pa sve zavisi od doba
dana. Uglavnom kade je “rush hour” onda
imamo vi{e problema, ali ni{ta ozbiljno.
Kakva je situacija sa krimi-
nalom. Imate li nekad posla i sa tim?
Novakovi}: Ima kriminala kao i
svuda u svetu,
ali ovde u
centru ^i-
kaga, gde sam ja obi~no, nema toliko prob-
lema. Problemati~niji su neki drugi delovi
^ikaga.
Kakve su razlike biti
policajac u Srbiji i u ^ikagu?
Novakovi}: Razlike su
velike. Biti policajac u tudjoj zemlji
nije isto kao i odr`avati red i mir u
svojoj zemlji. Drugi ljudi, druge
navike, ali i druge odgovornosti.
Kolegama u Srbiji puno
pozdrava iz ^ikaga i nadam se da
}emo se videti uskoro u Srbiji. Sve
najbolje, od kolege ~ika{kog polica-
jca.
S
udjenje Vuku i Verici Nasti}, koji
su optu`eni za seksualno zlostavl-
janje svoje dece Nastasije i
Damjana, bi}e odr`ano u ponedeljak, 14.
januara, a roditelji i advokati odbrane
o~ekuju da }e na tom ro~i{tu dobiti decu
i nastaviti koliko-toliko normalan `ivot u
svojoj mesecima razorenoj porodici. U
medjuvremenu je odr`ano i jedno
saslu{anje, na kome je sudija ukinuo sus-
penziju Vuku Nasti}u i omogu}io mu da
nesmetano nastavlja da vi|a svoju decu,
utorkom i ~etvrtkom. Podse}amo, nakon
poslednjeg incidenta na susretu sa decom,
nakon koga je socijalna radnica Vuka
izbacila iz prostorije i decu odvela, sudija
je ipak presudio u korist oca i dece i
omogu}io im nove susrete. Osim toga,
deci su odredjeni i novi advokati, po{to
njihov dosada{nji advokat nije saradjivao
sa advokatima tu`enih. Od sada }e i Vuk
i Nastasija imati svoje advokate, a prvi
susret sa advokatima odbrane i roditeljima
odr`an je krajem januara.
“Sudija je odluku o skidanju sus-
penzije obrazlo`io ~injenicom, da ja nisam
agresivno postupio u incidentu, ve} da se
agresivno pona{ala socijalna radnica,
upla{ena predstoje}im procesom i izjavama
psihologa, psihijatara i izno{enjem kom-
pletnog dokaznog materijala. Sudija je pri-
hvatio ~injenicu o mom emotivnom
optere}enju i kompletnoj emotivnoj ras-
trzanosti zbog vi{emese~ne razdvojenosti
sa decom, tako da je i ova mala odluka za
nas veoma va`na i vrlo pozitivna. Kako
saznajemo, sud }e prihvatiti rezultate
poligraf testa, koji evidentno ka`e da nisam
zlostavljao svoju decu, do sada se advokat-
ica agencije na to nije `alila, jo{ samo
ostaje da novi advokati koji su odredjeni
deci prihvate rezultate testa kao dokazni
materijal. Oni za to imaju vremena do 4.
februara,“- ka`e vidno raspolo`en ishodom
ovog ro~i{ta, Vuk Nasti}.
Na `alost, jedna od va`nih tema
razgovora iza zatvorenih vrata, izme|u
sudije i advokata, bila je i medijsko pred-
stavljanje ovog slu~aja, kao i mnogobrojne
izjave u {tampi, sa naro~itim osvrtom na
nedavni tekst koji je objavio AP. Istina je
da su sve strane prekr{ile pravila o kon-
taktu sa medijima i izjavama za {tampu,
{to se sudiji Hose Alvi nije nimalo svide-
lo, pa advokati ne}e davati izjave o
slu~aju Nasti} do kraja procesa.
Vuk i Verica Nasti} novi susret sa
decom imali su u ~etvrtak, i vidja}e ih
redovno utorkom i ~etvrtkom. Oboje se
veoma raduju tim jednosatnim susretima sa
svojim mali{anima i `eljno o~ekuju 14. feb-
ruar, kada je zakazano sudjenje, ~ijem se
pozitivnom ishodu iskreno nadaju.
Mila Filipovi}
ZA NASTI]E ODLUKA U FEBRUARU
D R U [ T V O
www.serbianmirror.com
Od ovog broja pro{irujemo saradnju sa na{im popularnim radio programom u ^ikagu, Radio Avalom. Sigurno ve} znate da emisiju priprema i vodi
Aleksandar Sa{a @igi}. Radio Avalu mo`ete slu{ati subotom od 1 do 2 popodne na 750AM. Sve daljnje informacije mo`ete na}i na sajtu
www.radioavala.com U na{em listu }emo vam svakog meseca preneti jedan od priloga sa radija Avala, a svake prve subote u mesecu na
Radio Avali }ete ~uti sadr`aj novog izdanja va{eg Ogledala.
R A D I O A V A L A U O G L E D A L U
SRBIN ^IKA[KI POLICAJAC
10 Februar 2011.
K
ina je svoj “stelt” borbeni avion,
koji su kineski zvani~nici nedavno
prikazali, verovatno napravila
pomo}u saznanja do kojih je do{la na
osnovu delova ameri~kog “nevidljivog”
aviona F-117, oborenog iznad Srbije, za
vreme NATO bombardovanja
1999. godine, javila je agencija AP
(Associated Press, SAD).
Zvani~nici Pentagona su potvrdili
da su kinezi verovatno uzimali
delove sru{enog aviona, ali su
izrazili sumnju da su iz tih primer-
aka mogli da saznaju tehnolo{ke
tajne.
Balkanski vojni zvani~nici
i drugi stru~njaci rekli su, toj agen-
ciji, da je vrlo verovatno da su
Kinezi uspeli, da naprave taj avion
visoke tehnologije na osnovu anal-
ize delova oborene ameri~ke letelice, koje su
kupovali od srpskih seljaka sa podru~ja
Bu|anovaca, gde je “stelt” oboren 27. marta
1999. godine. Novi kineski borbeni avion
“~engdu” J-20, koga je veoma te{ko detek-
tovati na radaru, a koji bi mogao ozbiljno
da ugrozi ameri~ku dominaciju u domenu
vazduhoplovne industrije, imao je prvi let
11. januara.
Ameri~ki F-117 “najthok” je prvi
“stelt” borbeni avion na svetu, a letelica
koja je oborena tokom NATO bombar-
dovanja Srbije, prvi je avion takve vrste koji
je ikada pogo|en. Pentagon veruje da je za
obaranje “nevidljivog” avion zaslu`na kom-
binacija dobre taktike i ~iste sre}e. Pilot se
tom prilikom katapultirao i spasao, a olupine
letelice su se rasule po {irokom podru~ju
poljoprivrednih dobara. Seljaci su kao
suvenire skupljali delove aviona, od kojih su
neki bili veli~ine manjeg automobi-
la.
“U to vreme, prema na{im
obave{tajnim podacima, kineski
agenti su i{li po toj oblasti i kupo-
vali delove aviona od lokalnih
poljoprivrednika. Verujemo da su
Kinezi iskoristili te materijale, da bi
stekli uvid u tajnu stelt tehnologiju
i onda ih napravili”, izjavio je {ef
hrvatskog general{taba tokom
NATO bombardovanja Srbije, admi-
ral Davor Domazet-Lo{o.
Jedan neimenovani vojni zvani~nik
Srbije potvrdio je, da su delove olupine
aviona uzeli kolekcionari suvenira i da su
neki od njih zavr{ili “u rukama stranih
vojnih ata{ea”.
Delovi oborenog aviona F-117
nalaze se i u beogradskom Muzeju vaz-
duhoplovstva, a zamenik direktora tog
muzeja Zoran Mili}evi} ne zna {ta se desi-
lo sa ostatkom letelice.
“Mnoge delegacije su nas ranije
pose}ivale, uklju~uju}i Kineze, Ruse i
Americkance, ali niko nije pokazao
interesovanje da uzme bilo koji deo
aviona”, rekao je Mili}evi}.
Vojni konsultant Zoran Kusovac
izjavio je da je re`im Slobodana Milo{evi}a
uobi~ajeno delio zaplenjenu opremu zapad-
nih zemalja sa kineskim i ruskim saveznici-
ma. “Uni{teni F-117 je na vrhu liste `elja
i Rusa i Kineza”, rekao je Kusovac.
Zapadne diplomate su tvrdile da
je Kina u vreme bombardovanja SR
Jugoslavije imala obave{tajnu ispostavu u
svojoj ambasadi u Beogradu, koja je tokom
bombardovanja gre{kom bila meta napada
snaga NATO, u kojem su poginule tri
osobe, podsetio je AP.
Izvor: Tanjug
KINESKI ”NEVIDLJIVI AVION” NAPRAVLJEN PO F-117 OBORENOM U SRBIJI
M
inistar vera u Vladi Srbije, dr
Bogoljub [ijakovi}, boravio je u
poseti Americi, tokom koje je
obi{ao najve}e eparhije na{e crkve na
srednjem zapadu, isto~noj i zapadnoj obali,
razgovarao o aktivnostima na{e
crkve i problemima sa kojima se
susre}e.
“Ve} dugo planiram da
posetim na{e eparhije u Americi,
posetu sada realizujem, ne samo
slu`beno ve} i kao intimnu potre-
bu da se ponovo sretenem sa
na{im ljudima u Americi. Posetio
sam na{u Gra~anicu, koje je kao
crkva dragulj. Ona je srpski dar
Americi, koji sa ponosom i ~istim
obrazom moramo pokazati svima,
mnogo vi{e i ~e{}e nego {to to
~inimo. Bio sam u Libertivilu,
odr`ao predavanje studentima
Bogoslovije. Dragoceni su susreti
sa Vladikom Longinom, Vladikom
Mitrofanom i Vladikom
Maksimom, koji je profesor u
Beogradu i u Libertivilu. Ovo je
za mene izuzetna prilika da se
upoznam sa `ivotom na{ih ljudi i
na{e crkve u Americi u ovom
trenutku. Kao {to znamo upokojio
se Mitropolit Hristofor, i to je za
sve nas veliki gubitak, ali moramo shvati-
ti da je to prirodan proces i brinuti o
podmlatku, o na{im mladim ljudima,
podr`avati `ivot koji napreduje i one
ispred kojih je `ivot.“
Ni Srbi u rasejanju nisu ostali
imuni na probleme i sukobe u na{oj crkvi.
Na kakve reakcije ovde nailazite po tom
pitanju?
“Ne bih reako da postoje proble-
mi koji se ne mogu prevazi}i, koji su
nesavladivi i koji na bilo koji na~in mogu
da budu na{a prepreka. Naravno, svako
doba ima svoje probleme, kao po onoj
narodnoj – Svakom je danu dosta svoga
jada! I na{a otad`bina je u ekonomskim
problemima, status na{e dr`ave i na{eg
naroda je problematizovan, Kosovo je za
na{ i dalje goru}i problem. Zbog svega
toga su i dalje prisutne migracije, a stan-
je izaziva i brojne sociolo{ke i
kulturolo{ke probleme. I sve to na svoj
na~in pre`ivljava i na{a crkva. Ali, ubed-
jen sam da ne postoje nikakvi problemi
koji su za crkvu nesavladivi. Svi treba da
znamo da je crkva bo`anska tvorevina za
ljude, u njoj se spasavamo kao
ljudska bi}a. Bog vodi ra~una
o svojoj crkvi. Mi treba da
brinemo o crkvi, a mo`da je
pravi nan~in kako da o njoj
brinemo iskustvo ameri~kih
Srba. ^ak i svi ti brojni prob-
lemi sa kojima su se ovde sus-
retali nisu ih oslabili, nego su
ih oja~ali, osna`ili. Moramo
imati na umu da smo svi du`ni
da po{tujemo crkveno ustrojst-
vo, odluke crkvenih vlasti koje
su legitimne, a ja kao ministar
sam du`an da po{tujem Ustav
SPC, odluke Sabora, odluke
Sinoda i prema tome svi treba
da se tako pona{amo. Crkva je
sabor svih, crkva nije ni jedan
pojedinac, ma ko da je. Crkva
nije nikakva stranka, crkva nije
politi~ka institucija. Svi mi, po
nevoljama koje pre`ivljavamo
kao Srbi, imamo razna
optere}enja i potrebu da svoje
poglede zadovoljavamo kroz
crkvu i o~ekujemo da ona prati na{e poli-
ti~ke poglede i o~ekivanja. Crkva je od
toga mnogo {ira, mnogo ve}a i to nije
njen posao. Mnogo je bolje da se mi sao-
brazimo crkvi i po{tujemo crkveno ustro-
jstvo, nego da o~ekujemo da se crkva sao-
bra`ava nama.”
U kakvom su stanju danas odnosi
na{e dr`ave i crkve?
“Pre svega Srbija ima demokrats-
ki i dobar zakon o pravnom polo`aju crka-
va i verskih zajednica. Ve} i ~injenica da
posle 60 godina postoji zakon koji uredju-
je pravne odnose izmedju dr`ave i crkve je
va`an za sve nas. Osim toga, dr`ava izd-
vaja prili~na sredstva za sve crkve i verske
zajednice, a naravno na prvom mestu
vode}oj i dominantnoj SPC. Pomognuto je
crkveno {kolstvo, crkvena prosveta dobija
pomo} dr`ave. Posle 52 godine na
drv`avni univerzitetu Beogradu vra}en je
Bogoslovski fakultet, koji je 1952. godine
prosto likvidiran iz sastava univerziteta.
2004. je vra}en i sada je punopravni ~lan
Univerziteta, a kao {to znamo on je jedan
od osniva~a Beogradskog univerziteta.
Danas u jednom modernom, demokratskom
dru{tvu, kada se govori o odvojensoti
crkve i dr`ave, u Srbiji je na sceni sarad-
nja izmedju crkve i dr`ave. Za to nam
treba puno vremena, poverenja i iskustva.
Poverenje mora biti obostrano, to je dugo-
trajan proces. Osim toga, potrebno je da i
dr`ava nau~i da je crkva va`an oslonac za
dr`avu, da mora imati poverenje u nju.
Crkva takodje mora imati i odgovornost za
ukupnu stabilnost dru{tva – u socijalnoj,
kulutnoj, sferi vrednosti, morala, negovan-
ja tradicije i identiteta. U dijaspori je taj
odnos mnogo vidljiviji i trebalo bi da iz
tog odnosa izvu~emo pouke. To je seme
na{eg naroda izvan otad`bine, i sa~uvano
je mnogih {tetnih uticaja u otad`bini, po
mnogo ~emu je zdravije i va`an oslonac za
nas. Srpstvo izvan otad`bine za nas u
Srbiji mora biti izvor i oslonac, a ne samo
izvor ekonomske pomo}i. Oni su poruka
marljivosti, trudoljublja, dokaz kako je na{
narod u novim ambijentima i okolnostim
uspeo da o~uva svoj identitet, podigne
ovako divne hramove. U isto vreme, Crkva
mora preuzeti svoj deo odgovornosti za
ukupnu sudbinu i napredak na{eg naroda.”
Mila Filipovi}
D R U [ T V O
KOPIJA NEVIDLJIVOG AVIONA
MINISTAR VERA U
POSETI AMERICI