U2_03_RIM

GRADOGRADITELJSTVO RIMSKE CIVILIZACIJE

sveučilište u zagrebu _ arhitektonski fakultet_ katedra za urbanizam

URBANIZAM II_ razvoj gradova do 20. stoljeća

prof.dr.sc. mladen obad šćitaroci

ppt prezentacija_ dkinačica 1.00_ listopad 2002


RIMSKI GRADOVI

_ 7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. – 476. g.)_ preuzimanje principa etruščanskog urbanizma_ jednostavnost tlocrtne sheme_ monumentalnost ambijenta


ODABIR MJESTA ZA UTEMELJENJE RIMSKOGA GRADA

_ dobar odabir mjesta: London, Pariz, Beč, Budimpešta, Barcelona

VITRUVIJE: De Architectura Libri Decem_ položaj uskladiti sa smjerom vjetrova (da hladni ne mogu napasti, da se topli ne mogu približiti, da vlažni ne mogu škoditi)_ teren ne smije biti močvaran i maglovit, treba biti povišen_ klima umjerena, insolacija s juga i zapada


USTROJ RIMSKOGA GRADA

_ gradograditeljski ustroj - predložak rastera_ centurijacija; kastrametacija_ cardo - u smjeru sjever-jug_ decumanus - u smjeru istok-zapad


CENTURIJACIJA

podjela zemljišta na centurije - kvadrate površine 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)

_ agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici

_ groma

CENTURIJACIJA ZADRA


KASTRAMETACIJA

planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora)

castrum u republikansko doba_ u obliku kvadrata (a = 6oo-7oo m)_ okružen grabištem, učvršćen palisadama_ glavni ulaz na istoku

castrum u carsko doba (od 27.g.pr.K.)

_ pravokutnoga oblika_ uža stranica = 2/3 dulje stranice


CASTRUM – VOJNI TABOR

cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)

1 SREDIŠTE TABORA SA SVETIŠTEM

2 ZAPOVJEDNIŠTVO – PRAETORIUM

3 ORUŽARNA

4 LAZARET

5 TRG I TRŽNICA - FORUM

6 SMJEŠTAJ ČASNIKA

7 UČIONA

8 ZAROBLJENICI

9 SMJEŠTAJ VOJNIKA VOJARNE - CANABAE


RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA

_ malobrojni gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe terenu

_ decumanus usporedan sa slojnicama

_ cardo okomit na slojnice

TRIER


POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA

_ prilagodba rimskoga grada etruščanskom, grčkom i helenističkom gradograditeljskom naslijeđu: - novi rimski grad u blizini postojećega grada (Atena, Emona, Tarsatica) - naslijeđeni urbani ustroj obogaćen monumentalnim građevinama i uresima grada_ u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma

ATENA EMONA (LJubljana)


ZONIRANJE RIMSKOGA GRADA

_ zoniranje slabo izraženo, isprepletanje sadržaja_ socijalni zoning stambenih četvrti (četvrti bogatih i četvrti siromašnih) _ specijalizirane trgovačke ulice i trgovi (ulice draguljara, pekara …)_ tabernae (lokali u prizemljima zgrada s ulićnim ulazima)


STAMBENI BLOKOVI RIMSKOGA GRADA

_ u grčkom i helenističkom gradu stambeni blok često IZDUŽEN – dvored zgrada

_ u rimskome gradu stambeni blok najčešće KVADRAT ili približno kvadrat – četverored zgrada - Timgad (100x110 m) - Lucca (137x137 m) - Trier (21x21 m) - Torino, Verona (70x80 m)

_ u srednjovjekovnome gradu preuzet rimski tip stambenoga bloka

VERONA


JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA

veće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu

_ thermae - u sklopu termi: vježbaone, čitaone, igraone, trgovine, šetališta, vrtovi_ basilica - tržnica, sudnica_ theatrum - kazalište_ odeum - glazbena dvorana_ stadium - stadion_ palestra - rvalište_ templum - hram_ amphitheatrum/arena - borilište_ circus - trkalište za konje i kola (Circus Maximus u Rimu)_ naumachia - gledalište s vodenom površinom za natjecanja

RIM, KARAKALINE TERME


JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA

KOLOSEUM, RIM

ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI

KOLOSEUM, RIM KOLOSEUM, RIM


PREOBRAZBA RIMSKIH JAVNIH GRAĐEVINAUGRADNJA STAMBENIH ZGRADA U AMFITEATRE

NIMESFIRENCA, PIAZZA SANTA CROCE


PREOBRAZBA RIMSKIH JAVNIH GRAĐEVINATRGOVI NA MJESTU STADIONA I AMFITEATARA

PIAZZA NAVONA, RIM

PIAZZA DEL MERCATO, LUCCA


PREOBRAZBA RIMSKIH JAVNIH GRAĐEVINAKOLOSEUM, RIM

UNUTRAŠNJOST KOLOSEUMA NEKAD UNUTRAŠNJOST KOLOSEUMA DANAS


PREOBRAZBA RIMSKIH JAVNIH GRAĐEVINAKOLOSEUM, RIM

PROJEKT PAPE SIXTA V. ZA PREOBRAZBU KOLOSEUMA U PREDIONU VUNE SA STANOVIMA ZA RADNIKE, 1590.

PROJEKT ARH. CARLA FONTANE ZA PREOBRAZBU KOLOSEUMA U FORUM ZA CRKVU, 1707.


JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

_ kapitolij_ forum_ glavne ulice_ parkovi, svete šume

FORUM ROMANUM, RIM KAPITOLIJ, RIM


KAPITOLIJ (lat. Capitolium)

_ posvećeni prostor, na povišenom mjestu, kompozicijski povezan s forumom_ hramovi Jupitera, Junone i Minerve_ ostali hramovi i svetišta_ naziv za jedan od sedam brežuljaka grada Rima

RIM

RIM


FORUM

_ gradski trg - jedini kod malih gradova - reprezentativan kod velikih gradova - sustav foruma u gradu Rimu_ forum najčešće u predjelu sjecišta carda i decumanusa_ forum u gradu = praetorium u castrumu_ tlocrtni oblik - najčešće pravokutnik (odnos stranica često 3:2) - katkada izduženi pravokutnik (Ostia, Pompeji) - kvadrat, krug, elipsa – utjecaj helenizma (Antiohia, Gerasa, Palmira)

OSTIA


FORUMJAVNE ZGRADE UZ FORUM

trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor, sudnica (basilica), tržnica, trgovine (tabernae)

FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI


GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA

CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis)_ u polju primarna, u gradu sekundarna_ širina: 7-8 m u gradu, 100 stopa u poljuDECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus)_ glavna ulica grada_ širina: 14-15 m (iznimno 30 m) u gradu, 50 stopa u polju

DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas


ULICA RIMSKOGA GRADA

_ razmjerno uske ulice: 2,5-5 m_ ulice prekrivene kamenim pločama_ povišeni pločnici za pješake_ povišene kamene ploče na mjestima prijelaza pješaka “zebre” PALMIRA, Sirija

GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS

TYR, Fenikija


ARHITEKTONSKI URES RIMSKOGA GRADA

_ bogatiji nego u helenističkom gradu_ skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi

EFEZGLAVNA ULICA

POMPEJI FORUM

MILETFONTANA-NIMFEJ

RIM KONSTANTINOV SLAVOLUK


PERIVOJNA ARHITEKTURA RIMSKOGA GRADA

www.arhitekt.hr/skripte/urbplan/pa predavanje: povijest perivojne umjetnosti - antički vrtovi


GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA

vodovod akvedukti; potrošnja u Rimu 1 m3/st./dan; potrošnja u 20. st. 0,5 m3/st./danodvodnja glavni kolektor u Rimu “Cloaca Maxima” izveden 509. g.pr.K.protupožarna zaštita u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasacapolicija u Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca

OPSKRBA VODOM GRADA RIMA


RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO

ZAKON XII. PLOČA (sredina 5. st.pr.K.)_ širina i kategorija ulica: iter - pješačka ulica najmanje širine 0,66 m actus - najmanje širine 1,35 m via - kolna ulica najmanje širine 2,70 m_ građevna linija_ dubina i visina izgradnje_ održavanje ulica_ građevno redarstvo, komunalna služba

LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.)_ ustroj grada_ održavanje i oprema ulica_ raspored, izgradnja i popravak zgrada_ izvlaštenje (eksproprijacija) zemljišta_ javna sigurnost i higijena


Marcus VitruviusDE ARCHITECTURA LIBRI DECEM

_ oko 15. g.pr.K._ pravila za ustroj i izgradnju grada * odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete (osunčanje, vjetrovi, temperatura, vlažnost) * naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova: prednost ima kružni oblik zidina i radiocentrična cestovna mreža * preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora


RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIČKI STATUS

grad Rim

vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra _ castra stativa - stalni vojni tabor _ castra aestiva - ljetni vojni tabor _ castra hiberna - zimski vojni tabor _ castron - manja vojna utvrda

gradovi kolonije na osvojenom teritoriju _ novoutemeljeni gradovi _ naslijeđeni gradovi iz predrimskoga doba

* žive u potpunoj ovisnosti o Rimu* 120. g.pr.K. utemeljeno već 80-ak gradova (Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes …)


RIMSKI GRADOVI - URBANISTIČKI USTROJ

romanizirani gradovi _ etruščanski gradovi _ latinske kolonije

novoutemeljeni gradovi _ planirani gradovi

- gradovi razvijeni iz kastruma Aosta, Torino, Beč, Strasbourg- gradovi tipa kastruma

Bologna, Pariz, Firenca, Timgad- gradovi tipa urbs quadrata Trier, Arles, Barcelona, London

_ gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka- gradovi različitih urbanističkih sustava- gradovi bez urbanističkog sustava i reda


ROMANIZIRANI RIMSKI GRADOVI

etruščanski gradoviPerugia, Mantova, Bologna (Felsina)

latinske kolonijePaestum, Neapolis, Pompei, Herculaneum

BOLOGNAHERCULANEUM


NOVOPLANIRANI RIMSKI GRADOVIGRADOVI RAZVIJENI IZ KASTRUMA

AOSTA

TORINO


NOVOPLANIRANI RIMSKI GRADOVIGRADOVI RAZVIJENI IZ KASTRUMA

STRASBOURG

BEČ


NOVOPLANIRANI RIMSKI GRADOVIGRADOVI TIPA KASTRUMA

FIRENCA


NOVOPLANIRANI RIMSKI GRADOVIGRADOVI TIPA KASTRUMA

TIMGAD (Alžir)


NOVOPLANIRANI RIMSKI GRADOVIGRADOVI TIPA “URBS QUADRATA”

BARCELONA

LONDON


GRADOVI BEZ PREPOZNATLJIVIH URBANISTIČKIH PREDLOŽAKA

_ gradovi različitih urbanističkih sustava Pompeji, Nimes, Leptis Magna, Palmira_ gradovi bez urbanističkog sustava i reda Timgad, Ostia (zapadni dio)

POMPEJI TIMGAD


RIMSKI GRADOVI - VELIKA ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA POMPEJI, HERCULANEUM, OSTIA, TIMGAD


RIMSKE CESTE

_ Apeninski poluotok: Via Flaminia,Via Cassia, Via Salaria_ Balkan–Mala Azija: Via Appia, Via Egnatia_ Sicilija–sjeverna Afrika: Via Valeria _ Srednja i zapadna Europa: Via Emilia_ Germanija–Dunav– Dacija: Via Aquileia_ Galija-Iberijski poluotok: Via Aurelia

RIMVIA SACRA


NOVOUTEMELJENI RIMSKI GRADOVI U SJEVERNOJ ITALIJINA NOVIM MJESTIMA I NA RUŠEVINAMA ETRUŠČANSKIH NASELJA

Aosta (Augusta Praetoria) Mantova (Mantua)Aquileia Milano (Mediolanum)Bologna (Bononia-Felsina) Modena (Mutina)Cremona Padova (Patavium)Torino (Augusta Taurinorum) ParmaFirenze (Florentia) Pavia (Ticinum)Genova (Genua) Piacenza (Piacentia)Lucca (Luca) Verona


ROMANIZIRANI GRADOVI JUŽNE ITALIJE

Ostia Neapolis (Napulj)Herculaneum Pompeji Paestum

HERCULANEUMOSTIA


RIMSKI GRADOVI U EUROPI

limes Sava-Drava-Dunav Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa), Beograd (Singidunum), Budimpešta (Aquincum), Beč (Vindobona)

limes Dunav-Majna-Rajna Regensburg (Radasbona - Regina Castra), Mainz (Moguntiacum), Köln (Colonia Agripiensis), Trier (Augusta Treverorum)


RIMSKI GRADOVI U EUROPI

Francuska Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala), Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate), Lyon (Longdunum Convenarum)

Iberijski poluotok Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo)

Velika Britanija London (Londinium), York (Eburacum), Chester (Deva), Glouchester (Glevum)


GRAD RIM – URBS ROMA

_ prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K. prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu_ etruščanski Rim - Roma quadrata

ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU


URBS ROMA – Capitolium / Forum Romanum / Palatinus


GRAD RIM – URBS ROMAGRANICE/POVRŠINA GRADA

_ zadnji etruščanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha _ Servijevi zidovi (387. g.pr.K., nakon provale Gala), P=427 ha _ Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha_ za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha

RIM UNUTAR SERVIJEVIH I ANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA AURELIJEVIH ZIDOVA


GRAD RIM – URBS ROMAURBANISTIČKA OBILJEŽJA

_ spontani razvitak prilagođen obličju terena_ odstupanje od urbanističkih pravila i predloška “urbs quadrata”_ mjestimično uvođenje geometrijskoga reda: urbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene


GRAD RIM – URBS ROMAVELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI

_ započinju u vrijeme Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva (1. i 2. stoljeće)_ nastaju brojne građevine Rima i veliki urbanističko-arhitektonski potezi: * niz carskih foruma * Campus Martius - nova gradska četvrt * sklop carskih palača na Palatinu * Capitolium - posvećeni prostor * Viminalis i Esquilinus - bogate vile * Trastevere - gusto naseljeno područje

_ u carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih kupališta, 10 foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom


GRAD RIM – URBS ROMAVELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI – JAVNE GRAĐEVINE

7 HIPPODROMUS8 AMPHITEATRUM FLAVIUM 10 CIRCUS MAXIMUS11 THERMAE TRAIANI12 THERMAE CONSTATINI14 ARA PACIS15 SOLARIUM16 TEMPLUM DIVI HADRIANI18 THERMAE AGRIPPAE19 PANTHEON20 THERMAE NERONIANAE21 STADIUM22 THEATRUM ET PORTICUS POMPEIANAE23 CIRCUS FLAMINIUS24 THEATRUM MARCELO25 PORTICUS OCTAVIAE26 TEMPLUM AESCULANII


GRAD RIM – URBS ROMAFORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM

spontani razvoj: izvorno močvara, nekropola, mjesto vjerskih obreda, prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskoga doba),forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi…)


GRAD RIM – URBS ROMAFORUM ROMANUM


GRAD RIM – URBS ROMAFORUM ROMANUM

FORUM ROMANUM – REKONSTRUKCIJA FORUM ROMANUM – DANAŠNJI IZGLED


GRAD RIM – URBS ROMACARSKI FORUMI

carski forumi unijeli urbanistički red u nepravilno gradsko tkivo

_ Forum Iulium Cesaris (110x70 m) _ Forum Augusti (125x90 m) _ Forum Pacis Vespaziani _ Forum Nervae _ Forum Traiani (280x200 m) prema projektu arhitekta Apollodorusa iz Damaska; helenistički utjecaj


GRAD RIM – URBS ROMACARSKI FORUMI

TRAJANOV FORUM


GRAD RIM – URBS ROMACARSKI FORUMIU DANAŠNJEM TKIVU GRADA


GRAD RIM – URBS ROMAPERIVOJNA ARHITEKTURA

_ veliki carski perivoji smješteni rubom grada (unutar i izvan gradskoga zida)

_ ukupna površina 350-400 ha (30% površine grada) * veliki perivoji carskih vila * perivoji na Campus Martius * svete šume * perivoji vila u gradu i u okolici grada


GRAD RIM – URBS ROMASTAMBENA IZGRADNJA

_ velika gustoća stambene izgradnje_ pretežito nekvalitetna izgradnja_ individualno stanovanje: domus i insula_ insula – pretežit urbani supstrat, siromašni i kratkotrajni materijali, česte graditeljske mijene_ višestambene zgrade: 4-5 katova

_ nakon požara 64. g. Neron donosi propise o stambenoj izgradnji: * ograničenje visine: najviše 70 stopa (oko 20 m = P+4/5) * minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara

RIM, plan dijela grada, 3.st.pr.K.


GRAD RIM – URBS ROMAPROMETNI SUSTAV

_ zvjezdolik sustav - zrakasto postavljene ulice bez koncentričnoga povezivanja_ sve glavne ceste vode u središte grada i završavaju na gradskim forumima

RIM, VIA APPIA ANTICA

U2_03_RIM

Documents

Transcript of U2_03_RIM