U ovom broju - hep.hr · mjerenje i evaluranje uspje{nosti poslovanja HEP grupe je i benchmarking...

2 HEP VJESNIK 161, lipanj 2004.

U ovom broju:201161

Za{to jenagra|enHEP Vjesnik?

Dr. sc. Alfredo Vi{kovi} 3/4

Ako ne bude iznena|enja, o~ekuje nas mirno razdoblje 5

Novi direktori 7

Ugovori: HEP-FER i HEP-FINA 9

Za popularizaciju energetike nagra|en HEP Vjesnik 11

Program razgradnje i odlaganja otpada NE Kr{ko 12

Nakon 13 godina napon 400 kV ponovno u Slavoniji 14/15

HEP deseti put nagradio najbolje matemati~are i fizi~are 18-20

Espoo konvencija 22/23

Gospodarenje industrijskim otpadom 24/25

Kona~no i portret Ru|era Bo{kovi}a u Dvorani Slavnih 32

Zapo~ela obuka za rad pod naponom 50-52

Novi transformatori za otok Susak 53/54

U tjednu kada su tiskarski strojevi ~ekali posljednjevijesti za 201. broj, HEP Vjesnik i svi njegovi ljudidobili su priznanje koji nosi ime na{ega najve}egenergeti~ara, profesora Hrvoja Poàra. Priznanje jeto za sve njegove stvaratelje, managementHrvatske elektroprivrede, davatelje informacija,energetsku i novinarsku struku.

Naime, u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, 5. srpnja HEP Vjesniku je dodijeljenanagrada Zaklade "Hrvoje Poàr" za popularizacijuenergetike.

Kao poslovni mjese~nik Hrvatskeelektroprivrede namijenjen prvenstvenoelektroprivrednoj, ali i {iroj javnosti, HEP Vjesnik uokviru glavnih sadràja godi{nje objavljuje 80energetskih tema (u posljednje tri godine).Prosje~no je godi{nje 100 elektroenergetskih tema,30 tema o za{titi okoli{a, 10 tema o obnovljivimizvorima (vjetroelektrane, biomasa, plima i oseka,energija valova).

U okviru gospodarskih i dru{tvenih temaobjavljuje prosje~no 80 tema godi{nje (odglobalizacije, tripartitnog partnerstva, akcijaHrvatske udruge za odnose s javno{}u, stolje}aNobelove nagrade do darivanja krvi, za{titevjeverica i bijelih roda...).

Uvodnik glavnog urednika naj~e{}ekorespondira s naslovnicom posve}enomsredi{njoj temi broja.

U visokopozicioniranoj rubrici Na{ intervjupredstavljaju se pretenciozne, ne samoelektroenergetske, teme iz razgovora s ljudima kojiimaju {to re}i (po deset tema godi{nje). URazgovoru s povodom u svakom broju gostujuprosje~no po dva sugovornika.

HEP Vjesnik prati rad sindikata HEP-a,Udruge hrvatskih branitelja HEP-a, umirovljeni~kihudruga – u 11 brojeva godi{nje prosje~no 10tema.

Kao kroni~ar, HEP Vjesnik prati radSkup{tine, Nadzornog odbora i Uprave HEP-a d.d.,Dan energije u Hrvatskoj – Forum Hrvatskogenergetskog dru{tva, rad CIGRÉ, UCTE, SUDEL,WEC, Konferencije stranaka okvirne konvencije opromjeni klime, MIPRO, Konferencije HYDRO idrugih me|unarodnih i doma}ih

elektroenergetskuh udruga. Potom, Dan HEP-a,Dan potro{a~a, dodjelu nagrade Zaklade "HrvojePoàr", Nagradu u~enicima, dodjelu Eko-oskara,Velebitske degenije, kao i dodjelu ostalih nagrada ipriznanja HEP-a. Prigodnim tekstovima obiljeàvaDan voda, Dan planeta Zemlje, blagdana Boì}a iUskrsa. Sije~anjski broj posve}en je miniranjubrane Peru}a, a broj za studeni tragediji Vukovara.

Osobito je zna~ajna uloga HEP Vjesnika upra}enju procesa restrukturiranja HEP-a(prosje~no 11 tema godi{nje).Objavljuje va`neelektroenergetske i druge propise Europske unije, au rubrici Iskustva drugih (prosje~no 10 temagodi{nje), prikazuje procese liberalizacije seuropskog i ameri~kog trì{ta te privatizacije,odnosno energetsku strategiju drugih zemalja.

Zapisima s gradili{ta HEP Vjesnik pratio jetijek izgradnje novih objekata: Kombikogeneracijskog postrojenja TE-TO Zagreb, TS400/110 kV Ernestinovo, TS 400/220/110 kV@erjavinec, izgradnju drugih elektroenergetskihobjekata, rekonstrukciju i revitalizaciju objekata iremontne radove.

HEP Vjesnik prati razvoj novih tehnologija: izpodru~ja izgradnje srednjenaponskih vodova,izolatora, izoliranih vodi~a, kao i nanotehnologiju,elektroni~ke knjige, robotiku, informati~koopismenjavanje, mobilne tehnologije,elektromobile, telekomunikacije...

Objavljuje i ostale (laganije) rubrike poput:Na{i partneri, Izobrazba, Znate li tko je bio,Putokaz surferima, @ivot je uvijek lijep(umirovljenici), Na{i izvan HEP-a (pjesnici,{porta{i, modelari, slikari, glazbenici...), Nadarenadjeca (djeca na{ih radnika koji postiù iznimnerezultate u znanosti, umjetnosti i {portu), ôvjek(zloporaba droga, devijantna pona{anja,poreme}aji osobnosti...), Ljep{i ìvot, Kugla nakosini, U svijetu knjiga, Enigmatski prilog, Malikulinarski atlas svijeta, [port...

Ukratko, HEP Vjesnik prati ìvot i radHrvatske elektroprivrede, on je kroni~ar njenepovijesti - povijesti sustava i ljudi. Stiè u svakikutak svoje razgranate organizacije i povezujeljude u veliku elektroprivredni obitelj..

Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika\ur|a Su{ec

14/15

45

Na{ kolega dr.sc. ALFREDO VI[KOVI] ima zanimljivuradnu biografiju: bio je ~lan managerskoga tima zaizgradnju TE Plomin 2, a potom i direktor Plominholdinga, elektroprivredne tvrtke za realizacijuprojekata u okruènju termoenergetskih objekata uIstri. Izme|u ta dva posla boravi u Italiji, gdje radi name|unarodnim projektima pod okriljem organizacijeOsservatorio energia & ambiente i Informesta. Od2003. godine je rukovoditelj Odjela za korporativnirazvoj u Sektoru za razvoj, koji se bavi razvojnimprojektima HEP-grupe.

Predava~ je na nekoliko na{ih i inozemnihfakulteta te ~lan zna~ajnih stru~nih institucija poputHAZU (znanstvenog vije}a tehni~kog razreda, Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti), SHOT (Society for theHistory of Technology), Doktorskog kolegija Universitadegli studi di Trieste i drugih. Kao autor potpisujeknjige Energija i me|unarodni transfer tehnologije(EGE, 2002.) i Istarski put u moderni svijet (Birotisak,2003.), koje smo predstavili u pro{lim brojevima HEPVjesnika.

HEP Vjesnik: Rukovoditelj ste Odjela zakorporativni razvoj koji, u suradnji s ostalim odjelimaSektora za razvoj, sudjeluje u unaprje|enju poslovanjaHEP grupe. Koje ste projekte Vi i Va{i suradniciinicirali?

Dr. sc. Alfredo Vi{kovi}: Uz timsko sudjelovanje usvim poslovima Sektora, specifi~no razvijamo nekolikoprojekata. To su: PMS (Power Market Simulator),Banchmarking, Balance Score Card / Upravljanjeintelektualnim kapitalom, Diverzifikacija djelatnostiHEP-a i Strategija razvoja proizvodnih lokacija.

HEP Vjesnik: Objasnite nam, ukratko, sadràjPMS projekta.

Dr. sc. Alfredo Vi{kovi}: U fazi u kojoj procestranzicije s jednog monopolisti~kog trì{ta elektri~neenergije prema konkurentskom trì{tu stupnjevitosazrijeva, burza elektri~ne energije predstavljazna~ajan prijelaz prema potpunoj konkurentnosti usektoru. Ona je na slobodnim trì{tima logi~no mjestounutar koje se tro{kovi energije odre|ujutransparentno i u~inkovito.

Ipak, va`no je prije potvrde bilo koje ponudefunkcioniranja trì{ta, na empirijskoj razini pomnoverificirati strukturalne i tehni~ko-ekonomske uvjete udijelu proizvodnje. Posebno bi u elektroenergetskomsektoru, zbog istodobne u~inkovitosti odluke oulaganju, bilo kakva analiza tro{kova, odnosno uslugatrebala biti ispravno provedena u srednje-dugoro~nomrazdoblju.

Stoga je nu`no realizirati trì{te elektri~neenergije da bi promicali, odnosno zapo~eli ulaganja napodru~ju proizvodnje. U jednakom omjeru poticaji kojenudi trì{te u podru~ju proizvodnje, ne mogu se uzeti

HEP VJESNIK 161, lipanj 2004. 3

RAZGOVOR S POVODOM

Dr. sc. Alfredo Vi{kovi}, rukovoditelj Odjela za korporativni razvoj

Upravljanje intelektualnimkapitalom uvjet jerazvoja HEP grupe

Pripremila: Marica @aneti} MalenicaSnimio: Ivan Su{ec

Klju~ni izazov 21. stolje}a je da definiramo,mjerimo, upravljamo, unaprje|ujemo ivrednujemo znanje, kojega je te{ko identificirati,a jo{ teè efektivno izmjeriti, ali jedanput kad seotkrije - nepresu{an je izvor konkurentskesposobnosti poduze}a

u obzir odvojeno od glavne uloge potro{a~a kaoaktivnog subjekta u procesu oblikovanja cijena.

Prema tim premisama, Sektor za razvoj jepokrenuo raspravu radi produbljenja mogu}ihscenarija i u~inaka cijena na podru~ju korisnikaslobodnog trì{ta u odnosu na pokretanje burzeelektri~ne energije. Me|u ciljevima takve raspravepronalazimo potrebu za individualizacijommehanizama i ponuda za pobolj{anje modela trì{taprvobitno ozna~enog da, odràvaju}i virtuoznaobilje`ja u odnosu na ciklus ulaganja, ograni~avaeventualne negativne upade od po~etne faze napotro{a~e.

Me|unarodno iskustvo glavnih trì{ta elektri~neenergije pokazuje da proces liberalizacije moèrezultirati nedovoljnim u~incima, u odnosu na ciljevesniènja ra~una za energiju, ako se ne pokrenuinstitucionalne i ekonomske obveze koje stvarajuprepreke od ulaska na trì{te novih u~inkovitijihoperatora. Stanje u kojem se nalazi na{ proizvodnipark obiljeàva nedovoljna u~inkovitost - snagaraspoloìvih postrojenja nedostatna je u odnosu nanominalni kapacitet instaliran u Hrvatskoj.

Unato~ tim ~imbenicima, svjedoci smo {irenjazahtjeva za ovla{tenjem novih kapaciteta proizvodnje.Za takav evaluacijski pregled mora se poku{atinapraviti model simulacije za vrednovanjestrukturalnih uvjeta minimalno potrebnih zakonkurentnost procesa oblikovanja cijena. Stoga }e seraspravljati o scenarijima pomo}u kojih se dolazi doalternativne pretpostavke za model na burzi.

HEP Vjesnik: [to je benchmarking?

Dr. sc. Alfredo Vi{kovi}: U oùjku 2002. Zakon otrì{tu elektri~ne energije transformira Hrvatskuelektroprivredu u korporativnu grupu – HEP grupu tezbog toga Uprava zapo~inje proces revizije svojihstrategija i organizacije da bi dugoro~no pripremilatvrtku za budu}e izazove trì{ta. Jedan odinstrumenata i metodologija koji bi omogu}io ~itanje,mjerenje i evaluranje uspje{nosti poslovanja HEPgrupe je i benchmarking alat.

Cilj toga projekta je osigurati sustav ekonomskihi tehni~kih pokazatelja koji bi Upravi omogu}io ~itanje~injenica o poslovanju tvrtke izravno iz operativnihprocesa, kako bi se olak{alo razumijevanje,identifikacija te implementacija najprimjerenijihintervencija kojima bi pospje{ili poslovanje HEP grupe,kao i njenih ovisnih dru{tava za Proizvodnju, Prijenos,Distribuciju, Opskrbu i ostalih non-core djelatnosti. Topodrazumijeva interni benchmarking, a eksterniomogu}uje usporedbu s konkurencijom radipozicioniranja tvrtke u odnosu na sli~ne tvrtke uokruènju.

HEP Vjesnik: Posebno zanimljiv ~ini se projektupravljanja intelektualnim kapitalom tvrtke, s obziromna ~injenicu da mi zapravo i ne znamo kojim sveznanjima raspolaèmo, odnosno da taj na{ dragocjenikapital koristimo tek 10 do 15 posto.

Alfredo Vi{kovi}: Znanje je te{ko mjerljivo, ali tabrojka je blizu realne. Tijek promjena u organizacijiuvijek je bio refleksija svih relevantnih ~imbenikaorganizacije, kako u vrijeme klasi~ne tehnologije, tako iu najnovije vrijeme infomacijske tehnologije,globalizacije poslovanja kad ljudski kapital, odnosnoznanje, postaje klju~ni resurs organizacije.

Intelektualni kapital je ekonomski relevantnipojavni oblik. Klju~ni izazov 21. stolje}a je da definiramo,mjerimo, upravljamo, unaprje|ujemo i vrednujemoznanje. Te{ko ga je identificirati, a jo{ teè efektivnoizmjeriti, ali jedanput kad se otkrije - nepresu{an je izvorkonkurentske sposobnosti poduze}a.

Projektom Upravljanje intelektualnim kapitalomi te`njom k Balance ScoreCard (Sustavomuravnoteènih pokazatelja) èlimo posti}i sljede}e:HEP mora posjedovati intelektualno sredi{te, unutarkojega i Informacijsko - knji`ni~ni odjel kao Info~vori{te, koje osigurava pristupne informacijske kanalesvim zaposlenicima HEP grupe. Povrh toga, za temelj

uspje{nog sustava upravljanja znanjem je i kori{tenjeinformacijske tehnologije, odnosno tvrtkama,direkcijama, odjelima i sektorima (mnogi su dislociraniod mati~ne institucije) treba oblikovati programskorje{enje koje omogu}uje prikupljanje i prijenos znanjate na kraju edukaciju zaposlenika.

Razli~ite komponente neopipljive imovine iliintelektualnog kapitala se identificiraju, na temelju~ega se stvaraju indikatori koji se iskazuju sustavomuravnoteènih pokazatelja Balanced ScoreCarda. înise da je upravljanje intelektualnim kapitalom uvjetrazvoja HEP grupe, kao {to je to kod svih suvremenihkorporacija.

HEP Vjesnik: Ve}ina europskih elektroprivredaodlu~ila se za diverzifikaciju kao strategiju opstanka napostoje}em trì{tu i osvajanja novih trì{ta. [to mièlimo posti}i projektom Diverzifikacija djelatnostiHEP-a?

Alfredo Vi{kovi}: Direktivom EU o trì{tuelektri~ne energije, do 2007. godine u zemljama~lanicama u potpunosti }e se liberalizirati proizvodnjai opskrba elektri~nom energijom. Taj proces postupneliberalizacije elektroenergetskog trì{ta nu`no stvarakonkurentske odnose izme|u elektroprivreda. U prvomplanu su smanjenje tro{kova, efikasnost iekonomi~nost poslovanja kao glavni elementi cijenekrajnjeg proizvoda ili usluge.

Diverzifikacija i outsourcing javljaju se kao jednood mogu}ih rje{enja opstanka na postoje}em iosvajanja novih trì{ta. Glavni razlog je, kao i nasvakom trì{tu - kupac, koji sada dolazi u sredi{tepozornosti. a kojemu je uz cijenu i opseg - kvalitetausluga najva`niji ~imbenik pri odabiru isporu~iteljaelektri~ne energije.

Uz ve} navedeni razlog – trì{te, tendencija kadiverzifikaciji i outsourcingu posljedica je i sljede}ih~imbenika: financijskog potencijala, ograni~enja ili~ak smanjenja udjela na trì{tu, disperzije poslovnogrizika i mogu}nosti ostvarenja sinergije – smanjenjatro{kova / pove}anja prihoda.

Tim Projektom èlimo razviti metodologiju koja}e dopu{tati promjene i revizije plana i strategijediverzifikacije i outsourcinga, ovisno o promjenama uekonomskom, organizacijskom, socijalnom, pravnom,tehnolo{kom i politi~kom okruènju.

HEP Vjesnik: [to se podrazumijeva podStrategijom razvoja proizvodnih lokacija?

Alfredo Vi{kovi}: Razvoj proizvodnih lokacijapodrazumijeva pove}anje vrijednosti HEP-a, a jednakotako i zadovoljenje rastu}e potro{nje elektri~neenergije u dràvi. Sagledavanje proizvodne jedinice sastanovi{ta elektroenergetskog sustava teprostorno-planskih uvjeta u dràvi kao i izvodljivostiprojekta jesu zadaci kojima se bavimo.

HEP Vjesnik: Pred zavr{etkom ste doktorskogstudija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, {to zna~ida }ete uskoro ste}i i svoj drugi doktorat. Koji su Va{iinteresi na tom podru~ju, odnosno tema disertacije.

Alfredo Vi{kovi}: Rije~ je o informacijskimznanostima, odnosno dru{tveno-humanisti~kojinformatologiji. Motiv proizlazi iz sudjelovanja naprojektima inozemnih institucija koji zahtijevaju znanje imogu}nost dru{tvenog pogleda na svijet. Pobliè, cilj jerazumjeti: ulogu tehnologije u suvremenom svijetu, razvojkoji prati rast dru{tvenih potreba, tehnologiju kaoafirmaciju vrijednosti kulturne sredine, suvremenuimplementaciju informacijsko-komunikacijske tehnologije,status zemlje u razvoju (prema OECD-u) u procesuglobalizacije te energiju, energetiku, elektroenergetiku ielektroenergetske sustave kao tehnologije ìvotne va`nosti.

U okviru toga, tema disertacije je analizaatraktivnosti (nova granica globalne konkurentnostiteritorijalnog sustava) i modernosti (s tehnologijomkao osobitom zna~ajkom) koja ima za cilj sagledavanjesocijalne konstrukcije tehnologije i tehnolo{kogoblikovanja i stvaranje novih intelektualnih okvira zanjihovo razumijevanje.

HEP Vjesnik U Va{oj prvoj knjizi opse`noobra|ujete problem me|unarodnog transferatehnologije. Je li tehnologija danas parametar svega?

Alfredo Vi{kovi}: Tehnologija definirana kaoprimjena organiziranog znanstvenog saznanja,prakti~no je utemeljenje za rast i razvoj bilo kojegdru{tva i jest parametar svega. Upravo radi toga,transfer tehnologija je ve} nekoliko godina glavnatema kooperativne politike razvoja; priznajemo iprihva}amo razmjene izme|u industrijskih zemalja,me|unarodni dotoci su prijeko potrebni, osobito onikoji dolaze od industrijskih zemalja prema zemljama urazvoju i onima ~iji se razvoj tek nazire. Pri tomumoramo posvetiti pozornost pravnim i ekonomskimprofilima transfera, bilo na razini nacionalnih zakonaili me|unarodnih inicijativa. Nabava modernetehnologije predstavlja kvalitativnu odsko~nu daskupotrebnu za kompetitivni ulazak u me|unarodniekonomski okvir.

Osim transfera normalnih transakcijakomercijalnoga obilje`ja, nastaju operacije koje nalazesvoju primjenu u drugim manje va`nim kanalima,odnosno u obliku bilateralnih ili multilaterarnihsporazuma ekonomske kooperacije me|u razli~itimzemljama. Ti su transferi ponajvi{e okrenuti realizacijiprijeko potrebnih infrastruktura u dràvnojadministrativnoj organizaciji, dru{tveno ekonomskimuslugama, {kolskom i profesionalnom usavr{avanju,transportu i komunikacijama.

Tehnolo{ka se inovacija moè ostvariti narazli~ite na~ine: s pomo}u jednostavne divulgacijeknjiga, ~asopisa i specijaliziranih publikacija,razmjenom kvalificirane radne snage unutar programatehni~ke i ekonomske kooperacije, posebnihsporazuma i konzultacija, pravog uvoza strojeva iopreme i na kraju, preko svih onih sredstava o kojimarazmi{ljamo pri sklapanju ugovora (od sporazuma olicencijama do pravnih izravnih investicija uinozemstvu).

Zna~i, evidentno je da je uloga tehnologija zemalja~iji se razvoj nazire, potpuno razli~ita od onih uindustrijaliziranim zemljama koje su orijentirane narje{avanje problematike tehni~ko-ekonomskog obilje`ja. Uzemljama u razvoju, uvo|enje inozemne tehnologije moraponajprije biti dosljedno, s aspekta konteksta konkretnenamjene te uskla|eno s preciznim povijesnim, dru{tvenim,kulturolo{kim i etni~kim podacima, imaju}i uvijek na umuposljednji cilj kojemu se teì: samostalni i savjesnidru{tveno-ekonomski razvoj.

HEP Vjesnika: U pripremi je i tre}a knjiga kojojste koautor, zajedno s dvadeset stru~njaka iz razli~itihenergetskih institucija nekoliko europskih zemalja. O~emu je rije~?

Alfredo Vi{kovi}: Knjiga naslova Energetika,liberalizacija sektora; elektroenergetika europskihzemalja devedesetih godina ima tri cilja: prikazati stanjeelektroprivredne industrije u zemljama ~lanicamaEuropske unije opisivanjem osnovnih podataka,organizacije i temeljnih propisa; analizirati mehanizmesloènog uzajamnog djelovanja elektroprivredneindustrije i politi~ke vlasti; naglasiti postoje}i odnosizme|u reguliranja, strukture i vlasni{tvaelektroprivredne industrije i nacionalnog ustroja.

Nadam se da }e se sve to posti}i prezentacijompovijesne vjerodostojne analize, upravo i zboguklju~enja nezavisnih stru~njaka iz svake zemlje.

Jednako tako se nadam da }e biti jasno da jeelektroprivredna tvrtka bila i bit }e primjer interakcijeprivatnih i dràvnih inicijativa. Premda se ve} dulje vrijemekoristi izraz deregulacija, moèmo re}i da je ponovnaregulacija prikladniji izraz za opisivanje tranzicijskogprocesa koji je u tijeku, budu}i da nastoji poduprijeti radliberaliziranog trì{ta koje je uvelike regulirano.

Nadalje, analizirani su i utjecaji dràvneintervencije i na~ini na koji se ona provodi. U doba zakoje je svojstvena tendencija veli~anja kona~ne iodlu~ne pojave trì{ta, to je ne{to {to uvijek trebaimati na umu.


U Zagrebu je 30. lipnja o.g. odràn drugi sastanakUprave s Kolegijem direktora HEP-a. Naime, kako jena prvom takvom sastanku odrànom 6. travnjao.g.najavio predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. IvanMravak, proveden je drugi ciklus kadrovskihpromjena nakon {to su prestali vrijediti ugovoriosobama s posebni ovla{tenjima. Ve}ini direktoraHEP-a produljeni su tzv. managerski ugovori zasljede}e dvogodi{nje razdoblje, a nisu produljenionima koji su pred skorim umirovljenjem te onimakoji nisu ostvarili o~ekivane poslovne rezultate.

Prigoda prisustva direktora iskori{tena je zasastanak, odnosno upoznavanje s poslovnimaktivnostima Uprave u razdoblju od 1. oùjka do 30lipnja o.g., s financijskim pokazateljima poslovanjaod sije~nja do svibnja te elektroenergetskimokolnostima u prvih {est mjeseci ove godine, kao ipredvi|anjima do kraja godine.

AMBICIOZAN PROGRAM RADA UPRAVE TRA@INAPORE I AKTIVNO SUDJELOVANJE SVIH

Nakon {to je mr. sc. Ivan Mravak predstavio novedirektore, izvijestio je o Programu rada UpraveHEP-a d.d. za razdoblje od 2004. do 2008. godine.

Nagla{avaju}i misiju HEP grupe - Sigurna ipouzdana opskrba kupaca elektri~nom energijom uzminimalne tro{kove i viziju – Cjelovita korporacijakoja postaje regionalni trì{ni igra~, hrvatskienergetski cluster – skupina povezanih djelatnostiuz koncept multiutility pristupa, jedan od glavnihpokreta~a boljitka hrvatskoga gospodarstva,poru~io je da se za ostvarenje tih temeljnih ciljevamoraju svi boriti kako bi se oduprli onima koji neèle jedinstveni HEP. Potom je direktore upoznao spoglavljima Programa rada Uprave.

U okviru reforme energetskog sektora,naglasio je potrebu izmjene i dopune energetskihzakona s tim da se razdvoji operator sustava ioperator trì{ta, da se operator trì{ta izdvoji iz HEPgrupe i utemelji TSO. Izmjena zakona i izradapodzakonskih akata o~ekuje se do kraja ove godine.Trì{te elektri~ne energije u Hrvatskoj, koje jeotvoreno 10 posto, otvarat }e se i dalje, s tim da jeupitna brzina otvaranja – sukladno Atenskomsporazumu ili Direktivi 2003/54 EC.

Predstavljaju}i temeljne poslovne ciljeve, mr.sc. I. Mravak je izdvojio sigurnostelektroenergetskog sustava, za ~iji }e se razvoj iza{titu razviti novi modeli. Spomenuo je velikaizdvajanja za za{titu okoli{a, sukladno aktualnimpropisima, gubitke koji su neodrìvi, ali i razinunaplate koja je sve bolja te potrebu smanjivanjatro{kova poslovanja. Govore}i o cijeni elektri~neenergije, rekao je da na vi{e od 10 posto tro{kovaHEP ne moè utjecati, tako da je izra|ena formulaza uskla|enje cijene elektri~ne energije zbogtro{kova poslovanja na koje ne moèmo utjecati.

U okviru unutra{nje slike HEP-a, mr. sc. I.Mravak je najavio izradu nove organizacije isistematizacije HEP-a u 2005. godini, kao iuspostavljanje ekonomskih odnosa u HEP grupi, koji}e onemogu}iti prelijevanje prihoda.

Do 2008. godine sustavu je potrebno 350 MWnove snage {to }e, kako je najavio Predsjednik, ovaUprava poku{ati ostvariti za trajanja njena mandata.Najavio je i nove projekte u prijenosnoj idistribucijskoj djelatnosti gdje se moraju rije{iti«uska grla», kao i razgrani~enje sa susjednimdràvama te projekte u podru~ju poslovneinformatike. Dodatnim ulaganjima treba omogu}itidjelatnostima toplinarstva i distribucije plinaposlovanje bez gubitaka, naglasio je mr. sc. I.Mravak. Da bi privukli inozemne ulaga~e kako bimogli graditi, trebat }e se pove}ati cijena elektri~neenergije.

Analizirat }e se struktura zaposlenih i slijeditipraksa najboljih elektroprivrednih tvrtki, s tim da }enakon umirovljenja radnika prirodnim odljevom ipoticajnim mjerama tvrtku trebati pomladitiprimanjem novih mladih ljudi.

Na kraju izlaganja, predsjednik Uprave mr. sc.I. Mravak je naglasio da je Program ambiciozan istoga }e trebati puno napora da ga se ostvari.Poru~io je direktorima, kao najodgovornijim ljudimaza poslovanje HEP-a, da od njih traì odgovornost,zalaganje, suradnju i djelotvornost.

DOBRI FINANCIJSKI I ELEKTROENERGETSKIPOKAZATELJI

^lan Uprave HEP-a za ekonomsko financijskeposlove mr. sc. Darko Beli} predstavio jefinancijska izvje{}a od sije~nja do svibnja o.g.,razdoblja koje su obiljeìle dobre hidrolo{keokolnosti. Uz dobre dotoke, ostvaren je udjelhidroelektrana od 46 posto, termoelektrane suproizvele 26 posto manje od plana, a elektri~naenergija se i izvozila. Ostvareni su manji tro{koviposlovanja od planiranih i manji odpro{logodi{njih, jer su zbog manje potro{nje biliniì tro{kovi energetskog goriva, kao i tro{koviodràvanja i op}i tro{kovi poslovanja. Rast brutopotro{nje elektri~ne energije bio je 5,1 posto, amanja je bila potro{nja toplinske energije i plina.Prihod je pove}ala prodaja doma}im kupcima iizvoz. Ostvarena je dobit u poslovanju, a jednakotako se predvi|a dobit i za kraj poslovne 2004.godine.

Ante Jel~i}, direktor HEP Trade-a,upoznavaju}i nazo~ne s elektroenergetskimokonostima, naglasio je da su svi kupci u prvomdijelu godine bili uredno opskrbljeni elektri~nomenergijom – ostvarena je dobra pogonska spremnostpostrojenja i pouzdan rad elektroenergetskogsustava. Osim toga, pu{tene su u rad TS 400/110 kV

Ernestinovo i TS 400/220/110 kV @erjavinec. Jednaod bitnih zna~ajki toga razdoblja je iznimno velikiizvoz elektri~ne energije (plasman hidrovi{kova ikomercijalni izvoz).

Prema prosudbi elektroenergetskih okolnostiod srpnja do kraja ove godine, bit }e mogu}eosigurati dovoljno elektri~ne energije za potrebesvih kupaca HEP-a, rekao je A. Jel~i}, ali uzpretpostavke: da se ostvare prosje~ni dotoci za radhidroelektrana, da su proizvodna postrojenjapogonski spremna, da se osiguraju potrebnekoli~ine energetskog goriva za rad termoelektranate da superponirana prijenosna mreà radipouzdano. Me|utim, kako je naglasio, bez obzira{to su u prvoj polovici 2004. godine bile povoljnehidrolo{ke okolnosti, za ugovoreni uvoz elektri~neenergije postoje tehni~ka ograni~enja, kao i visokacijena energije. Zbog toga, jedino rje{enje zajamstvo sigurne i pouzdane opskrbe kupacaelektri~nom energijom u Hrvatskoj je izgradnjanovih proizvodnih kapaciteta.

Zaklju~uju}i izlaganja, mr. sc. Ivan Mravak jeporu~io da, ako ne bude ve}ih iznena|enja, trebalo bio~ekivati mirno poslovno razdoblje. Lajtmotiv Upraveje: 350 MW nove snage u sustavu, ostvarenjeinterkonekcijske veze s Ma|arskom, rje{enje pitanjaHE Dubrovnik, ostvarenje hrvatskih prava iz elektranas podru~ja Republike Srpske i Srbije i Crne Gore, kao iostvarenje najzna~ajnijih programa u distribucijskojdjelatnosti. Osobito je naglasio potrebu o~uvanjajedinstvenoga HEP-a i u tom smislu izgradnjepovoljnoga okru`ja. Jer, kako je rekao, ako budeHEP-a, bit }e i hrvatskih tvrtki koje se u poslovanjuoslanjaju na HEP. Rije~ je o 200 tisu}a ljudi ili skoro 5posto populacije u Hrvatskoj, {to u ekonomskomsmislu zna~i puno vi{e.


KOLEGIJ

Drugi sastanak Uprave s Kolegijem direktora HEP-a

Ako ne bude iznena|enja,o~ekuje nas mirno poslovno razdoblje

\ur|aSu{ec

Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak, upoznavaju}idirektore s Programom rada Uprave za ~etverogodi{njemandatno razdoblje, poru~io je da od njih traìodgovornost, zalaganje, suradnju i djelotvornost

Posljednjega dana lipnja, u sjedi{tu Hrvatskeelektroprivrede u Zagrebu, direktori podru~ja,pogona i sektora HEP-a potpisali su noveugovore za idu}e dvogodi{nje razdoblje.Direktorima koji su pred skorimumirovljenjem, kao i onima koji nisu ostvarilio~ekivane poslovne rezultate, ugovori nisuproduljeni, odnosno imenovano je devetnovih direktora.

S fotografskim aparatom pro{etali smomjestima gdje se istodobno odvijao ~inpotpisivanja i objavljujemo ono {to smo uspjeliuloviti.


UGOVORI

Direktori HEP-a potpisali nove ugovore

Prvi ljudi podru~ja, pogona isektora u idu}e dvije godine

Ugovore potpisuju Josip Gabela, direktor Sektora zahidroelektrane i Ivan Bacinger, direktor Proizvodnogpodru~ja Sjever, uz malu pomo} Sla|ane Gugo izSektora za kadrovske poslove

U nazo~nosti ~lana Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. Ivice Toljana, ugovore su potpisali direktori prijenosnih podru~ja,pomo}nik direktora HEP Prijenosa d.o.o. i direktor Sektora za tehni~ku potporu

Direktori distribucijskih podru~ja uo~i potpisivanja ugovora s direktorom HEP Distribucije d.o.o. Mi{om Jurkovi}em

Biv{i i upravo imenovani direktori HEP Toplinarstva (Pogon Toplinske mre`e i Pogon Osijek) nakon potpisivanja ugovora unazo~nosti ~lana Uprave za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, distribuciju plina i energetsku u~inkovitost Ive^ovi}a i direktora HEP Toplinarstva d.o.o. Branimira Poljaka

U nazo~nosti predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravkaugovor su potpisali i Marija Modri} predstojnica UredaUprave i mr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora zaposlovnu informatiku

Snimio: Ivan Su{ec

NIKOLAMLINARI],direktorSektora zafinancijeDirekcije zaekonomskeposlove

Po struci je ekonomist. Prvo radno mjesto bilo muje u poduze}u Medika u Borovu, gdje je tri godineradio kao referent za distribuciju lijekova. Potomje u trgova~koj mreì Tvornice obu}e Borovoobavljao posao product managera, bave}i sekontrolom financijskog poslovanja prodavaonicate unaprje|ivanjem njihove prodaje. Od 1992. do1995. godine bio je i ~lan Nadzornog odboraTvornice Borovo. Od 2001. godine do imenovanjana novu du`nost radio je u Nina Commercu uZagrebu, jednoj od vode}ih distribucijskih ku}aobu}e u Hrvatskoj.

RADIVOJBELOBRAJI],direktor HEVinodolZavr{ioElektrotehni~kifakultet u Zagrebu i1977. godine sezapo{ljava uHrvatskoj

elektroprivredi, Pogon HE Vinodol. Najprije radina mjestu upravitelja Pogona, potom postajetehni~ki direktor Pogona i na tom je mjestu svedo imenivanja direktorom Pogona.

Mr. sc.DRAGUTINMIHALIC,direktor PrPZagrebNakon zavr{etkaElektrotehni~kogfakulteta u Zagrebui magisterija natom fakultetu,

radio je u Institutu za elektroprivredu ienergetiku od 1979. do 1999. godine, gdje jepro{ao uobi~ajen put od mladog pripravnika doiskusnog savjetnika. Bio je u Instituturukovoditelj Visokonaponskog laboratorija,rukovoditelj novog Zavoda za visoki napon iprijenosne mreè te ~lan Upravnog odboraInstituta. U jednom je mandatu bio i zamjenikdirektora Instituta, a krajem 1999. godine odlaziiz Instituta i osniva vlastitu tvrtku u kojoj jezaposlen sve do lipnja 2004. godine.

MARKO[KROBO,direktor DPElektra ZagrebDiplomirao je naElektrotehni~komfakultetu uZagrebu, a u ElektriZagreb sezapo{ljava 1979.

godine, najprije kao refrent za energetskesuglasnosti, a potom na mjestu referenta zainvesticije i nadzorni inènjer. Nakon rada namjestu dispe~era, postaje rukovoditelj Odjela zaekonomsko-komercijalne poslove u Slu`bi zaizgradnju i usluge, a od 1. srpnja 2003. godinerukovodi tom Slu`bom.

Mr.sc. MILIVOJBENDER,direktor DPElektrojugDubrovnikDiplomirani jeinènjer strojarstvai magistar poslovneekonomije. Od

1985. do 1986. godine radio je u Energoinvestu- Sarajevo, u Tvornici srednjenaponskihprekida~a, kao projektant i projektni tehnolog, aod 1986. do 1991. godine u Institutu zaautomatiku i ra~unarske znanosti kao stru~nisuradnik. Nakon toga bio je rukovoditeljTehni~ke slu`be JP Libertas u Dubrovniku. UHEP-u je od 1994. godine. Godine 2001.magistrirao je na Ekonomskom fakultetuSveu~ili{ta u Zagrebu s temom Marketin{kiaspekti razmjene elektri~ne energije. Direktoromje imenovan s radnog mjesta rukovoditeljaSlu`be za izgradnju i usluge DP Elektrojug.

JOSIPBALETA,direktor DPElektra SisakZavr{io jeElektrotehni~kifakultet u Zagrebu, aod 1985. godine radiu DP Elektra Sisak,gdje je najprije radio

na izradi projektne dokumentacije, potom kaonadzorni inènjer i voditelj investicija te naposlovima mjerenja i za{tite. Bio je i rukovoditeljOdjela za razvoj i investicije te rukovoditelj Slu`beza tehni~ke poslove.

Upisan je u Hrvatsku komoru arhitekata iinènjera u graditeljstvu.

VLADIMIRÂVLOVI],direktor DPElektra VinkovciNakon zavr{ene Vi{etehni~ke {kole 1990.godine, zaposlio se uKon~ar-Monta`nominènjeringu uZagrebu. Od 1993. radi

u HEP-u, a u me|uvremenu je diplomirao nazagreba~kom Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva. Do1997. godine radio je u Odjelu za razvoj i investicije DPElektra Vinkovci, kada je postao njegovim voditeljem. Od2002. godine do imenovanja na novu du`nost bio jerukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove DP ElektraVinkovci.

MIJOMAROVI],direktor PogonaToplinske mreèHEPToplinarstvad.o.o.Nakon zavr{enogFakulteta strojarstva i

brodogradnje u Zagrebu 1972. godine, zaposlio se uJedinstvu – tvornici opreme za procesnu industriju.Potom je radio kao projektant i inènjer u nadzoru uCroatiaplanu i Osnovi. Godine 1983. zaposlio se uElektroprivredi Zagreb, u Toplinskim mreàma, u po~etkuna radnom mjestu inènjera za reviziju tehni~kedokumentacije, a potom kao voditelj Tehni~kog odjela.Od 1991. godine do danas radio je kao tehni~kirukovoditelj Pogona Toplinske mreè.

Mr.sc. IVICAMIHALJEVI],direktor PogonaOsijek HEPToplinarstvad.o.o.Nakon zavr{etkaFakulteta strojarstva ibrodogradnje

Sveu~ili{ta u Zagrebu - energetski smjer zaposlio se1991. godine u Pogonu TE-TO Osijek, ~iji je bio stipendist.Zapo~eo je raditi kao inènjer za eksploataciju u Odjeluza distribuciju topline, a od 1992. godine do 2003.godine rukovodi tim Odjelom. Na mjesto direktoraimenovan je s radnog mjesta tehni~kog rukovoditeljaPogona Osijek u HEP Toplinarstva d.o.o. Godine 1998.magistrirao je na poslijediplomskom studiju strojarstva –energetski smjer na FSB-u Zagreb, a poloìo je stru~niispit i ~lan je Komore ovla{tenih arhitekata i inènjera ugraditeljstvu – razred strojarstva


PROMJENE

NOVI DIREKTORI

Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede d.d. odràoje tre}u sjednicu 28. lipnja o.g., s opse`nim dnevnimredom.

Tom je prigodom prihva}eno Godi{nje izvje{}eUprave o poslovanju Dru{tva u 2003. godini, {to jeproslije|eno Skup{tini Dru{tva na prihva}anje, kao iIzvje{}e Nadzornog odbora Dru{tva o obavljenomnadzoru vo|enja poslova u poslovnoj 2003. godini.Naime, Skup{tini Dru{tva je Nadzorni odbor jepredloìo prihva}anje Odluke o prihva}anju Izvje{}a oradu Nadzornog odbora, Odluke o prihva}anjugodi{njih izvje{}a za 2003. godinu i Odluke o davanjurazrje{nice Upravi Dru{tva i Nadzornom odboru.

Nadzorni odbor je prihvatio i Izvje{}erevizorskog dru{tva PricewaterhousCoopers d.o.o. ,Zagreb od 16. lipnja 2004. godine o poslovanjuHEP-a d.d. u 2003. godini, kao i takvo Izvje{}e oposlovanju HEP grupe u 2003. godini, {to je tako|erproslije|eno Skup{tini na prihva}anje.

U okviru Odluke o prihva}anju temeljnihfinancijskih izvje{}a Dru{tva za 2003. godinu iprijedloga rasporeda ostvarene dobiti, Nadzorniodbor je prihvatio: bilancu, ra~un dobiti i gubitka,izvje{}e o tijeku novca, bilje{ke uz financijskaizvje{}a i raspored dobiti, s tim da ta Odluka stupana snagu danom dono{enja i proslije|uje seSkup{tini Dru{tva na prihva}anje.

Pod 6. to~kom dnevnoga reda, Nadzorni odbor jeprihvatio Konsolidirana financijska izvje{}a za 2003.godinu za HEP grupu. Donio je Odluku s prijedlogom odavanju razrje{nice Upravi, kao i ~lanovima Nadzornogodbora za poslovnu 2003.godinu, {to se proslje|ujeSkup{tini na dono{enje.

Budu}i da su ~lanovi Uprave i Nadzornogodbora bili suglasni da se imenovanje revizora zaposlovnu 2004. godinu provede raspisivanjemjavnog natje~aja, Nadzorni odbor je zaduìo stru~neslu`be HEP-a d.d da pripreme dokumentaciju za

provedbu natje~aja, imenuju povjerenstvo tecjelovitu dokumentaciju dostave na suglasnostNadzornom odboru za 4. sjednicu.

^lanove Nadzornog odbora, ~lan Uprave zaprijenos izvijestio je o pu{tanju u probni pogon TS400/220/110 kV @erjavinec i povezivanju hrvatskogelektroenergetskog sustava na naponskoj 400 kVrazini, kao i o daljnjim aktivnostima provo|enjaProjekta.

PRIHVA]EN PROGRAM RADA UPRAVE

Na ~etvrtoj sjednici, odrànoj 6. srpnja o.g.,Nadzorni odbor je prihvatio Informaciju orezultatima poslovanja HEP-a u razdoblju odsije~nja do svibnja ove godine, Informaciju oprovo|enju Gospodarskoga plana HEP-a za 2004.godinu, kao i Informaciju o provo|enju Planainvesticija za ovu godinu.

Donio je Odluku o prihva}anju Programa radaUprave Hrvatske elektroprivrede d.d. za razdoblje od2004. do 2008. godine, kao definicije poslovnihciljeva.

Prihvatio je Izvje{}e o raspisivanju natje~aja zaimenovanje revizora za 2004. godinu. Naime,osnovano je posebno Povjerenstvo i uslijedit }eprovo|enje natje~aja.

To~ke za koje je Nadzorni odbor zaduìostru~ne slu`be HEP-a d.d. da ih pripreme za ovusjednicu: Izvje{}e o rezultatima provedbe nabaveugljena za termoelektrane (TE Plomin 1 i TE Plomin2), kao i Izvje{}e o rezultatima provedbe nabavekabela u distribucijskoj djelatnosti – odgo|ene su.

(Ur)


SASTANCI

Nadzorni odbor

Odluke proslije|ene Skup{tini

Na sjednici Skup{tine odràne 6. srpnja ove godinedonesene su: Odluka o prihva}anju Izvje{}a Uprave oposlovanju Dru{tva u 2003. godini, Odluka oprihva}anju Izvje{}a Nadzornog odbora Dru{tva oobavljenom nadzoru vo|enja poslova Dru{tva uposlovnoj 2003. godini, Odluka o prihva}anjuIzvje{}a revizorske tvrtke s mi{ljenjem, Odluka oprihva}anju financijskih izvje{}a Dru{tva za 2003.godinu i prijedlog rasporeda ostvarene dobiti, Odlukao davanju razrje{nice Upravi Dru{tva, Odluka odavanju razrje{nice ~lanovima Nadzornog odbora.

(Ur.)

Skup{tina Dru{tva

Prihva}enetemeljne odlukeza poslovanjeDru{tva


SURADNJA

Ugovor HEP – FER

Iznimno va`no kvalitetno partnerstvogospodarstva i akademske zajednice

Predsjednici uprava HEP-a i Financijske agencije (FINA)mr.sc. Ivan Mravak i \uro Popija~, u nazo~nostisuradnika i predstavnika medija, potpisali su 16. lipnjao.g. u sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede Ugovor opla}anju hepovih ra~una (za elektri~nu i toplinskuenergiju te plin) od 1. srpnja na 163 uplatna mjestaFINE u Republici Hrvatskoj - bez naknade. S takvim zaoba potpisnika zna~ajnim Ugovorom, sigurno }enajzadovoljniji biti HEP-ovi kupci, kojima se omogu}ujepla}anje bez naknada ne vi{e samo na dosada{njimuplatnim mjestima unutar distribucijskih podru~ja ipogona Hrvatske elektroprivrede, ~ime }e se tamosmanjiti dosada{nji redovi.

Mr.sc. Ivan Mravak tom je prigodom izraziozadovoljstvo uime HEP-a, ali i svoje osobnozadovoljstvo te naglasio kako je èlja HEP-a olak{atikupcima pla}anje ra~una, ~ije }e naknade za platnipromet odsad preuzeti HEP. Poru~io je da }e HEP i daljepronalaziti nove mogu}nosti za smanjenje gu`vi nauplatnim mjestima u na{im distribucijskim podru~jima.

\uro Popija~ je ustvrdio kako FINA ovopotpisivanje Ugovora s HEP-om drì vrlo zna~ajnimposlovnim doga|ajem za obje strane, jer FINA timepodiè produktivnost i kvalitetu svoje infrastrukture, aHEP }e dobiti odli~an servis – svakodnevni uvid u stanjenaplate na cijelom podru~ju Republike Hrvatske isredstva na svom ra~unu istoga dana.

Prof. dr. sc. Mladen Kos, dekan FER-a i predsjednikUprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak potpisali su Ugovoro stru~noj suradnji izme|u HEP-a i Fakultetaelektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu

U Hrvatskoj elektroprivredi 7. lipnja o.g., unazo~nosti prof. dr. sc. Ivana Ili}a, prof.dr. sc. IvanaGa{parca i prof. dr. sc. Kre{imira ]osi}a s FER-a teNikole Brukete, direktora Sektora za razvoj i dr.sc.Alfreda Vi{kovi}a iz Sektora za razvoj, Ugovor ostru~noj suradnji izme|u HEP-a i Fakultetaelektrotehnike i ra~unarstva, sveu~ili{ta u Zagrebupotpisali su prof.dr. sc. Mladen Kos, dekan FER-a imr.sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a.

Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak jetom prigodom naglasio da je nova Uprava

pokrenula aktivnosti uklju~enja brojnih subjekatau rad HEP-a, tako da je Ugovor sa zagreba~kimFakultetom elektrotehnike i ra~unarstva jedan odkoraka u tom smjeru. Naime, HEP mora voditibrigu i o {kolovanju ljudi i prijamu pripravnikarazli~itih profila, a procijenjeno je da }e ih uidu}e ~etiri godine trebati ~ak tisu}u, jer HEP semora pomladiti.

Prof. dr. sc. Mladen Kos, dekan FER-a,izrazio je osobito zadovoljstvo takvim ugovorom sgospodarstvenicima, jer – kako je rekao - iz

takvih projekata proizlazi i kvalitetnija nastava.Rekao je da su posljednjih godina sve ve}i njihoviprihodi ostvareni na trì{tu i sada iznose pribli`no50 posto.

Prof. dr. sc. Kre{imir ]osi} je naglasio velikizna~aj kvalitetnog partnerstva gospodarstva iakademske zajednice te izrazio zadovoljstvo spotpisanim malim ali zna~ajnim ugovorom, jerinovativno{}u od malog projekta treba znatinapraviti onaj veliki.

Dragica Jurajev~i}

Predsjednici uprava HEP-a i FINE nakon potpisivanja ugovora - stisak ruke kao potvrda obostrano korisne suradnje

Ugovor -HEP i FINA

Od 1. srpnja pla}anje svihhepovih ra~una bez naknada

D. Jurajev~i}

Sredinom lipnja ove godine, u okviru posjetazemljama jugoisto~ne Europe, u HEP-u su boraviliWilliam G. Walker, savjetnik u ameri~koj energetskojkompaniji AES Corporation i njen potpredsjednik KenWoodcock i razgovarali s ~lanovima Uprave HEP-a mr.sc. Kaìmirom Vranki}em, mr. sc. Ivicom Toljanom idirektorom Sektora za razvoj Nikolom Bruketom.

Naime, AES Corporation sa sjedi{tem uArlingtonu, savezna dràva Virginia, jedna je odvode}ih svjetskih energetskih kompanija kojaproizvodi i distribuira elektri~nu energiju u 27zemalja na pet kontinenata i zapo{ljava vi{e od 30tisu}a ljudi. Jedna je od tri ameri~ke kompanije kojedjeluju u Europi, a uklju~ena je u konkretne projekteproizvodnje i opskrbe elektri~nom energijom.Primjerice, AES Corporation je vlasniktermoelektrane u sjeverosto~nom dijelu Ma|arske.

Budu}i da korporacija AES namjeravapro{iriti ulaganja u regiji, iskazan je posebniinteres njenih predstavnika za ulaganje uHrvatskoj, jer su nakon stjecanja statusa zemljekandidata za pridruìvanje Europskoj uniji riziciulaganja u projekte u Hrvatskoj na raziniuobi~ajenih rizika u europskim zemljama.

Gosti iz AES-a su iskazali zanimanje za zajedni~kinastup s HEP-om u regiji u podru~ju proizvodnje

elektri~ne energije. Zainteresirani su za konkretnusuradnju na projektu prelaska s lignita na plinTermoelektrane u Pe~uhu, koja je u vlasni{tvuameri~kog Investicijskog fonda i s tim u svezi

omogu}avanjem opskrbe plinom novog izvoraelektri~ne energije u Slavoniji

\.S.Snimio: I.S.


SURADNJA

HEP – EVN AG – UTA Telekom AG

Konkretni koraci u zajedni~komprotokolu o suradnji

Po~etkom srpnja ove godine, predsjednikUprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak i ~lan Uprave Ivoôvi}, direktor APO d.o.o. mr. sc. Damir Suba{i} ,direktor Sektora za poslovnu informatiku mr. sc.Branimir Deli} i direktor Sektora za razvoj NikolaBruketa sastali su se u Be~u s predsjednikom Upraveaustrijske energetske tvrtke EVN AG RudolfomGruberom i njegovim suradnicima, kao i spredsjednikom Uprave UTA Telekom AG.

Naime, EVN je austrijska kompanija koja integriraposlovne aktivnosti u energetkom sektoru iinfrastrukturi (elektri~na energija, prirodni plin, grijanje,voda), s tim da je 51 posto dioni~kog dru{tva uvlasni{tvu austrijske federalne jediniceNiederösterreich, dok je 49 posto dionica u vlasni{tvuinstitucijskih investitora i malih dioni~ara.

Predstavnici tvrtki tom su prigodom razgovaralio trgovini elektri~ne energije i odnosima s kupcima,distribuciji i opskrbi plinom, za{titi okoli{a izbrinjavanju otpada te telekomunikacijskim uslugama.Nakon razmjene iskustava, dogovoreni su sljede}ikonkretni koraci u okviru spomenutih tema, {to }e bitiobuhva}eno u protokolu o suradnji, kojeg }e naknadnopotpisati predsjednici uprava – HEP-a i EVN –a.

\.S.

Spalionica otpada Dürnrohr, gdje se godi{nje spaljuje 350 tisu}a tona otpada, s ugra|enom najsuvremenijomtehnologijom, u pogonu je od po~etka ove godine - nema vlastite turbine i generator jer paru isporu~uje obli`njojtermoelektrani i time smanjuje njenu potro{nju ugljena za 50 tisu}a tona – {to je bio jedan od osnovnih razloga da je 78posto javnosti na referendumu imalo pozitivan stav o izgradnji takve spalionice

HEP – AES Corporation

Iskazan interes za ulaganje u Hrvatskoj

William G. Walker, savjetnik u ameri~koj energetskoj kompaniji AES Corporation i njen potpredsjednik Ken Woodcockrazgovarali su s ~lanovima Uprave HEP-a mr. sc. Kaìmirom Vranki}em, mr. sc. Ivicom Toljanom i direktorom Sektora zarazvoj Nikolom Bruketom o konkretnoj suradnji

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, petog srpnja2004. godine u Zagrebu odràna je, desetu godinuzaredom, dodjela nagrada Zaklade "Hrvoje Poàr". Zapopularizaciju energetike, nagrada je dodijeljena na{emHEP Vjesniku te je nagradu na prigodnoj sve~anosti primilanjegova glavna urednica \ur|a Su{ec.

Za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetikenagra|eni su prof.dr. Igor Dekani}, dr.sc. Stevo Kolundì} iDaria Karasalihovi}, dipl. ing. za knjigu Stolje}e nafte – Vezaizme|u nafte, novca i mo}i koja je promijenila svijet teprof.dr.sc. @eljko Bogdan s Fakulteta strojarstva ibrodogradnje u Zagrebu. Nagrada za unaprje|enje kvaliteteokoli{a, vezano uz energetske objekte, pripala je dr.sc.Ljubomiru Majdandì}u iz Hrvatske stru~ne udruge zaSun~evu energiju. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskogusmjerenja nagradu su dobili Bo{ko Pehar i Ivan Vjeko Tomi}sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje te Grgur Toki} sa zagreba~kog Fakultetastrojarstva i brodogradnje. Za posebno zapaèn diplomskirad iz podru~ja energetike nagra|eni su Hrvoje Keko, dipl.ing. (Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb) tePredrag Mari}, dipl. ing. (Elektrotehni~ki fakultet, Osijek).Godi{nje stipendije za stru~ni dio studija dobili su studentienergetskog usmjerenja: Hrvoje Bator

(Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zagreb), Boris Gligori}(Elektrotehni~ki fakultet, Osijek), Antun Ivan Kraljevi}(Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb), Slavica Robi}(Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb) te Almir Sedi}(Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb).

Podsjetimo da je nagradu Zaklade "Hrvoje Poàr" prijedeset godina utemeljilo Hrvatsko energetsko dru{tvo, nastoje}io~uvati uspomenu na akademika prof.dr.sc. Hrvoja Poàra, kojije pokrenuo znanstvena istraìvanja energetskog sustava uHrvatskoj, stvorio hrvatsku energetsku {kolu te odgojio mnogenara{taje energeti~ara. Njome je tako|er èlio potaknuti mladenara{taje da studiraju energetiku. Ove je godine, povodomdesetogodi{nje obljetnice, izdana i monografija o dodjelinagrade Zaklade, u kojoj su imena svih dosad nagra|enih.

Dr.sc. Goran Grani}, predsjednik Zaklade, nasve~anosti dodjele nagrada u HAZU je naglasio:

- Deset godina okupljanja na ovom mjestu je ve}tradicija, da bismo nagradili ljude koji su zaduìlienergetiku te da bi "juniorima" ona bila podstrek da sebave tim podru~jem. Posao je to koji je vrlo zahtjevan itraì velika ulaganja, a proces sazrijevanja dolazi ugodinama nakon u~enja. No, valja re}i da je to dobarpoziv te mi je drago da se mladi pridruùju namaenergeti~arima. Sve zajedno nas okuplja jedan ~ovjek kojije ostavio duboki trag u energetici i u HAZU, rekao jepodsjetiv{i na akademika Hrvoja Poàra te posebice ukazaona njegovu otvorenost - prema novome i prema svimrje{enjima:

- Taj ~ovjek je razlog da nagrada nosi njegovo ime,da nas podsjeti da je na{ poziv zahtjevan i izazovan, ali ida nikad ne "zatvaramo vrata". Na {irem planu, moèmoto ~itati s porukom da i Hrvatska, kao mala zemlja, morauvijek imati otvorena vrata.

Uime nagra|enih zahvalio se prof.dr.sc. Igor Dekani}.Ustvrdiv{i da nagrada predstavlja priznanje za rad, ali i obvezukoja zaduùje u budu}nosti, obe}ao je da }e ovogodi{njidobitinici u svom daljnjem radu dostojno prenositi ime iuspomenu na Hrvoja Poàra. Tako|er je zaklju~io:

- Profesor Poàr, koji je utemeljio znanstvenoizu~avanje energetike u nas, mnogima je bio uzor i poticaj,a nedvojbeno je da su dosada{nji laureati nagradu kojanosi njegovo ime u~inili presti`nim priznanjem.

Tatjana Jalu{i}Snimio: Ivan Su{ec

DOGA\AJ

U HAZU dodijeljene nagrade Zaklade "Hrvoje Poàr"

Za popularizaciju energetikenagra|en HEP Vjesnik

Nakon uru~enja i primljene ~estitke \ur|a Su{ec nam jekratko rekla: Sigurno da sam radosna i da osje}amzadovoljstvo zbog ove Nagrade. Istodobno sam radosnazbog mojih kolega i ~itave na{e tvrtke

HEP Vjesnik – poslovni mjese~nik Hrvatskeelektroprivrede u osamnaestoj godini izlaènja (od1986. godine) i 200 objavljenih brojeva, odnosno 160brojeva od 1990. godine – godine osamostaljenjaRepublike Hrvatske i HEP-a kao javnog poduze}a -biljeì ìvot i rad HEP-a, odnosno svih doga|aja koji nabilo koji na~in utje~u na HEP.

Prvenstveno namijenjen elektroprivrednojjavnosti, donosi objektivne poslovne, stru~ne idru{tvene informacije va`ne za stvaranje korporacijskekulture i profiliranje stavova radnika HEP-a ostrate{kim pravcima razvoja i rasta HEP-a.

Sredi{nja tema svih brojeva HEP Vjesnika je -~ovjek, ~ovjek elektroprivrednik: kreator, stvaratelj,promicatelj tvrtke u {irem okruènju HEP-a.

Osim informativne, nagla{ena je edukacijska iposebno integracijska funkcija HEP Vjesnika, koji poti~estvaranje osje}aja pripadnosti tvrtki i afirmira sustavvrijednosti – elektroprivrednog morala – osobitousmjerenog mladima.

Me|utim, HEP Vjesnik je korisno {tivo i za {irujavnost, prvenstveno novinare koji u Hrvatskoj prateenergetiku, za donositelje odluka u izvr{noj izakonodavnoj vlasti, za poslovne partnere i kooperanteHEP-a, kao i za za kupce elektri~ne energije. Naime, sobzirom na interes HEP-a za postizanje {to boljegrazumijevanja sloènog elektroenergetskog sustava iposlovnih ciljeva, HEP Vjesnik odlazi na brojne adrese iizvan HEP-a.

Ukratko, HEP Vjesnik prati ìvot i rad Hrvatskeelektroprivrede, on je kroni~ar njene povijesti, povijestisustava i ljudi. Pritom pomaè boljem razumijevanjuodluka poslovodstva HEP-a, daje odgovore odvojbenim stru~nim mi{ljenjima, poti~e promi{ljanje oboljemu – u HEP-u i Hrvatskoj.

Obrazloènje nagrade

HEP Vjesnik – kroni~arelektroenergetske povijesti

Ovogodi{nji dobitnici Nagrade u auli Akademije

U Kulturnom domu Kr{ko 5. srpnja o.g. na konfereniciji zanovinare, voditelji stru~nih timova iz APO Usluge za{tite okoli{aiz Hrvatske i ARAO iz Slovenije predstavili su javnosti Programrazgradnje Nuklearne elektrane Kr{ko i odlaganja nisko i srednjeradioaktivnog otpada i istro{enog nuklearnog goriva, dovr{enogu oùjku 2004. godine.

Najprije su se nazo~nima obratili direktorispomenutih agencija Damir Suba{i} i Miran Veseli~,naglasiv{i zna~aj Programa i stru~no sudjelovanje tihagencija u njihovoj izradi, dok se odluke o njemu donosena dràvnim razinama. Potom su Program obrazloìliNadja @eleznik i Vladimir Lokner.

Program, ~ija je izrada povjerena dvjema specijaliziranimagencijama i u kojem su sura|ivali i stru~njaci iz NE Kr{ko idruge stru~ne organizacije iz Hrvatske i Slovenije, izra|en jetemeljem ~l. 10. Ugovora o ure|enju statusnih i drugih pravnihodnosa vezanih uz ulaganje, iskori{tavanje i razgradnju NEKr{ko izme|u Vlade Republike Hrvatske i Vlade RepublikeSlovenije. Izrada zajedni~kog hrvatsko-slovenskog Programadefinirana je Projektnim zadatkom kojega je prihvatiloMe|udràvno povjerenstvo, a osnovni zahtjevi Projektnogzadatka svode se na kori{tenje raspoloìvih podataka, naprvenstveno ocjenjivanje tro{kova te na njihovo izraàvanje udiskontiranom obliku.

VLADAMA PREDLO@ENA DVA SCENARIJA

Stru~njaci su analizirali sedam mogu}ih scenarija razgradnjenuklearke, odlaganja otpada i istro{enog nuklearnog goriva ipredloìli vladama svojih dràva dva najbolja scenarija, jer samo

oni imaju obje potrebne zna~ajke - manji tro{ak izadovoljavaju}u prilagodljivost scenarija mogu}im promjenamarubnih uvjeta. Prvi, jeftiniji, predvi|a zbrinjavanje nisko isrednjeradioaktivnog otpada u jednom zajedni~kom trajnompodzemnom odlagali{tu tunelskoga tipa. Istro{eno nuklearnogorivo bi se nakon rastavljanja nuklearke najprije 40 godinaodlagalo u zajedni~kom suhom odlagali{tu, a potom sepremjestilo u zajedni~ko podzemno trajno odlagali{te uHrvatskoj ili Sloveniji. Kod drugog, skupljeg, scenarija predvi|enje izvoz istro{enog goriva ~ijom preradom nastajevisokoradioaktivni otpad. Oba scenarija i tro{kovi njihoveprovedbe predvi|aju izgradnju samo jednog odlagali{ta zaradioativni otpad i jednog za istro{eno nuklearno gorivo ili uHrvatskoj ili u Sloveniji, {to i jest najjeftinija varijanta.

Nadalje, Program preporu~a da u razdoblju od 2004.godine do sljede}e procjene tro{kova u idu}oj reviziji Programarazgradnje NE Kr{ko, utemeljenje za prikupljanje sredstava ufondove u Hrvatskoj i Sloveniji bude ukupni diskontitrani tro{ak(na 2002. godinu) u iznosu od 350 milijuna eura (ukupnidiskontirani tro{ak je iznos koji bi se u cjelini morao nalaziti ufondu razgradnje u godini na koju se dikontira, da biukama}ivanjem narastao na puni iznos tro{kova u trenutkukada se oni javljaju i bio dostatan za financiranje svih aktivnostiprema odabranom scenariju Programa razgradnje). Nominalnitro{kovi prvog scenarija (odlaganje) iznose 1,2 milijarda eura, adrugog (izvoz) je 1,7 milijarda eura.

Da bi se prikupio potreban novac, svaka bi zemljamorala u svoj fond sljede}ih 19 godina (do 2023. godine,do kada je predvi|en rad NE Kr{ko) upla}ivati pribli`no

14,2 milijuna eura godi{nje, {to bi ukama}ivanjem bilodostatno za tada predvi|ene aktivnosti iz tog Programa.Kaìmo i to da je Slovenija svoj fond ve} utemeljila i imapribli`no 100 milijuna eura.

Na predstavljanju Programa nije bilo rije~i o mogu}imlokacijama odlagali{ta, jer }e se one odrediti naknadno, a nitiodluku o skladi{tenju ili iznozu radioaktivnog otpada ne}etrebati donositi idu}ih 20 godina, kada }e i pristup tomproblemu dobiti sigurno neku novu dimenziju. Sada su napotezu Vlada Republike Slovenije i Hrvatski sabor, koji Programtrebaju {to prije prihvatiti, jer je najva`nije na vrijeme zapo~etiprikupljati potrebna financijska sredstva. Program, naime,predstavlja, prvi veliki korak rje{enja zbrinjavanja otpada.

Dragica Jurajev~i}


OBLJETNICA

Deset godina Energetskog instituta "Hrvoje Poàr"

Reforma energetskog sustava – najve}i izazov

SURADNJA

APO i ARAO: Program razgradnje i odlaganja otpada NE Kr{ko

Prvi scenarij (odlaganje) -1,2 i drugi (izvoz) -1,7 milijarda eura

Energetski institut "Hrvoje Poàr" obiljeìo je 2. srpnja2004. godine deset godina rada, koji je predstavljen naprigodnom susretu njegovih ~elnih ljudi s novinarima uprostorijama Instituta u Zagrebu. Premda je zapo~eo sradom 15. listopada 1994. godine, Institut svoju godi{njicuobiljeàva uo~i 5. srpnja, na dan ro|enja akademika HrvojaPoàra ~ije ime nosi.

Kako je naglasio ravnatelj ove stru~ne i znanstveneinstitucije, dr.sc. Goran Grani}, Institut danas pokriva skorosva podru~ja energetskog sustava: njegovo strate{ko

planiranje, planiranje razvoja pojedinih podsustava(elektri~na energija, plin, toplina), transport energije, razvojdistribucijske mreè pojedinih energenata ili njihovogzajedni~kog planiranja, ekonomske odnose, benchmarkingi tarife, organizaciju energetskog sektora, energetskuu~inkovitost, zakonsku i podzakonsku legislativu,informati~ke usluge... Okrenut je, napomenuo je, premadràvnim institucijama, ùpanijama i gradovima. Posebiceje izdvojio ~injenicu da se Institut, kao neprofitnaustanova, ne financira iz prora~una nego iz projekata kojeprovodi.

U svom radu okuplja veliki broj institucija isuradnika te sura|uje sa stru~njacima usko specijaliziranimza odre|ena podru~ja. Ima 62 zaposlena, od ~ega je 11doktora te 20 magistara znanosti. Veliku pozornost, kazaoje dr. sc. G. Grani}, posve}uje njihovom obrazovanju ispecijalizaciji, jer znanje moè biti "ili najve}ei limit ilinajve}a prednost". Va`na zna~ajka Instituta je njegovamultidisciplinarnost: zapo{ljava stru~njake s podru~jaelektrotehnike, strojarstva, plina i nafte, za{tite okoli{a,arhitekture, prava, ekonomije i informatike. Ravnatelj jepritom napomenuo kako je najbolnije pitanje u Hrvatskojupravo edukacija, pa bi trebalo pove}ati razinu znanja, nesamo mladih nego i zaposlenih.

- Premalo je znanja o energetici. Naàlost, uhrvatskom visoko{kolskom sustavu obrazovanja nemamogu}nosti {kolovanja energeti~ara te su svi dosada{njipoku{aji da se to ostvari propali. Poti~emo pokretanjeprograma MBA u energetici. Takav program obrazovanja

ve} je bio proveden u INI, a nadam se da }e se pro{iriti ina ostale tvrtke, poru~io je dr. sc. G. Grani}.

Kao kapitalne projekte Instituta izdvojio je Strategijuenergetskog razvitka Republike Hrvatske, energetske zakone,Regulaciju energetskih usluga u Hrvatskoj, Energetsku bilancuHrvatske, Razvoj toplinarstva u Hrvatskoj te Nacionalneenergetske programe. Poàr se, napomenuo je, bavi iregionalnim energetskim planiranjem te u nekoliko ùpanijaprovodi iscrpne ankete radi snimanja strukture potro{nje.Velika pozornost posve}uje se i plinskom sustavu, a osimkoncipiranja odre|enih rje{enja Institut pruà stru~nu pomo}gradovima i ùpanijama. Brojni su projekti ostvareni napodru~ju elektroenergetskog i toplinskog sustava, obnovljivihizvora i energetske u~inkovitosti.

- U energetici ne smijemo zatvarati vrata ni jednojtehnologiji, ni jednoj opciji, imamo li u vidu 2007. godinu,kada bi na{e elektroenergetsko trì{te trebalo biti spremnoza ulazak Hrvatske u Europsku uniju, okruènje koje }e tood nas zahtijevati, zaklju~io je dr. sc. G. Grani}.

Na novinarski upit – {to smatra najve}im izazovomu dosada{njem desetlje}u rada Instituta, odgovorio je da jeto bilo prvotno odbacivanje ideje i nezainteresiranostprema reformi energetskog sektora, koja se po~elapripremati 1997. i 1998. godine:

- Energetske tvrtke dugo su pruàle otpor bilokakvom poku{aju zapo~injanja reforme. Za Institut je bilova`no da ustraje i svoju misiju obavi do kraja, da nepodlijeè pritiscima sa strane u ~emu je, smatram i uspio ina takav na~in radit }e i dalje.

Tatjana Jalu{i}

Damir Suba{i}, direktor APO, Milan Veseli~, direktorARAO, Nadja @eleznik i Vladimir Lokner, voditeljistru~nih timova za izradu Programa

Dr.sc. Goran Grani} prigodom predstavljanjadesetogodi{njeg rada Energetskog instituta "HrvojePoàr": energetske tvrtke dugo su pruàle otpor bilokakvom poku{aju zapo~injanja reforme, ali Institut jeustrajao na provo|enju svoje misije

Ranko Pinter izCambridgea odràopredavanje o TETRAstandardu

HEP me|u prvimaprepoznao vrijednostTETRA standarda

U Osijeku je, 16. lipnja ove godine, u organizaciji DPElektroslavonija, a u dogovoru s predstavnicimaSektora za poslovnu informatiku, o digitalnommobilnom radijskom sustavu prema standarduTETRA predavanje odrào gost iz engleskogCambridgea Ranko Pinter. Predavanje je odgovorilona temeljna pitanja pri dono{enju odluka oizgradnji mobilnog radijskog sustava: za{todigitalno, za{to u izboru digitalnog ba{ TETRA,kakva je budu}nost TETRA standarda?

U trosatnom izlaganju R. Pinter je ispunioo~ekivanja nazo~nih iz HEP-a, HV-a, MORH-a teprojektantskih organizacija, poglavito stru~njakaradiokomunikacija. Treba re}i da je Pinter desetakgodina bio pri ETSI voditelj WG-1 TETRA projekta,odgovoran za korisni~ke specifikacije za TETRA.Danas je ~lan Odbora TETRA MOU ASSOCIATION,tijela odgovornog za globalni marketing ikomunikacije.

HEP je bio me|u prvima u prepoznavanjusustava, pa je jo{ 1998. godine potpisao ugovor zaisporuku TETRA sustava za Slavoniju i Baranju. Tada jeu cijelom svijetu bilo potpisano tek deset ugovora. Dokraja pro{le godine potpisano je vi{e od 500 ugovorau 65 zemalja, tako da je taj standard, zami{ljen kaoeuropski, postao, zapravo, svjetski za realizacijuprivatnih mobilnih radijskih sustava.

Na kraju predavanja, R. Pinter je naglasiokako je TETRA standard svojom kvalitetom iraznovrsno{}u novih tehnologija koje u sebiintegrira, osigurao budu}nost TETRA radijskimsustavima idu}ih dvadeset godina, bez obzira nakonkurenciju javnih GSM sustava.

Vinko Vukovi}Snimio: Denis Karna{


Ranko Pinter je u trosatnom izlaganju o digitalnommobilnom radijskom sustavu prema standardu TETRApoku{ao odgovoriti na temeljna pitanja pri izgradnjitakvog sustava

Uvodno predavanje za on line seminar MS Word XP

ZNANJE

Pilot projekt e-learninga u HEP-u

Zapo~elo obrazovanjeinternetom

Sektor za poslovnu informatiku, u suradnji saSektorom za kadrovske poslove HEP-a i ALGEBROM,u~ili{tem iz Zagreba, organizirao je pilot projekte-learninga u Hrvatskoj elektroprivredi za zaposleneu sjedi{tu HEP-a u Ulici grada Vukovara u Zagrebu.Zainteresirani za u~enje internetom mogli su seprijaviti za jedan od ponu|enih seminara: MS ExcelXP - Tabli~ni prora~uni, MS Word XP - Naprednokori{tenje i MS Outlook XP - Poslovne komunikacije.

Krajem lipnja ove godine odràno je uvodnopredavanje za svaku pojedinu skupinu polaznika, nakojemu su upoznati s mentorom, kori{tenjem sustava te sciljevima i dinamikom odvijanja projekta. Ovo predavanjeje, u stvari, bilo jedini dio nastave kada su polaznici moraliizbivati s radnog mjesta - ubudu}e }e im edukacijskisadràji za koje su se prijavili biti dostupni na njihovomosobnom ra~unalu. U~it }e sami, vlastitim ritmom, uvrijeme koje im najbolje odgovara, uz pomo} mentora iostalih polaznika iz svoje skupine, s kojima }e komuniciratii sura|ivati. Osim elektroni~kom po{tom, svakodnevno }eim na telefonu u odre|enom terminu biti dostupan imentor i ALGEBRE, koji }e stalno pratiti rad i napredakpojedinog polaznika. Procjenjuje se da je ukupno vrijeme

potrebno za poha|anje pojedinog seminara najvi{edeset sati, a razina znanja bi zavr{etkom ovakvogna~ina edukacije trebala biti ve}a ili barem jednakakao i nakon klasi~nog u~enja u u~ionici.

E-learning, koji se temelji na u~enju internetom,tvrdi se, postupno zamjenjuje tradicionalni na~inobrazovanja u u~ionici. Ovo novo, elektroni~koobrazovanje omogu}uje standardiziran te vremenski ifinancijski prihvatljiv okvir za izobrazbu velikog brojazaposlenih, koji mogu biti dislocirani, u kratkom iliduljem vremenskom roku, {to je posebice zanimljivovelikim tvrtkama. S obzirom na to da polaznik nemora napu{tati svoje radno mjesto, {tedi se vrijeme,izbjegavaju tro{kovi putovanja... {to su neke odprednosti e-learninga.

On line te~ajevi, seminari i drugih obrazovnimodeli mogu obuhvatiti razli~ita tematskapodru~ja, kao {to su management, informatika,strani jezici, razli~ita poslovna i tehni~ka znanja tevje{tine.

Tatjana Jalu{i}


DOGA\AJ

Nakon 13 godina napon 400 kV ponovno u Slavoniji

Mo`e se iznova

disati punimenergetskimplu}ima

Elektri~ni luk kod primarnog ispitivanja na DV 400kVErnestinovo-@erjavinec, na prvom stupu doErnestinova

Probno pu{tanje u pogon 110 kVdijela trafostanice Ernestinovoobavljena je 17. studenog pro{legodine, od 29. do 31. svibnjapu{teno je u pokusni rad kompletno110 kV postrojenje, 3. lipnja o.g.pu{teno je u pokusni rad postrojenje400 kV, a 6. lipnja su izvedenaprimarna ispitivanja na dalekovodu400 kV @erjavinec – Ernestinovo teje izvo|enjem kratkih spojevapotvr|ena uspje{nost i selektivnostdjelovanja za{titnih ure|aja gledekontinuirane isporuke elektri~neenergije potro{a~ima

>

Denis Karna{Branko [tefi}

Pro{lo je malo manje od 13 godina kada je trafostanicaErnestinovo posljednji put bila pod naponom 400 kV. Ono{to je u ratu sru{eno ponovno je obnovljeno i stavljeno upogon, pa najisto~nija hrvatska regija moè iznova disatipunim energetskim plu}ima.

Trafostanica Ernestinovo 400/110 kV pu{tena je prvi putu pogon jo{ 1977. godine, a od tada pa sve do po~etka ratauspje{no je elektri~nom energijom opskrbljivano podru~jeSlavonije i Baranje uz vrlo rijetke prekide u isporuci. Po~etkomrata (1991. godine) trafostanica Ernestinovo prakti~ki jepotpuno uni{tena, a posebno se to odnosi na primarno isekundarno postrojenje, dok je gra|evinski dio te{ko o{te}en.

PROGRAM ZA PU[TANJE U POGON 400 KVPOSTROJENJA NA RAZINI CIJELE HRVATSKE

Obnova trafostanice Ernestinovo 400/110 kV ugovorena je izapo~eta 2002. godine sa izvo|a~em radova Kon~arkonzorcijem, a u pripremi obnove uspje{no su sudjelovalizaposlenici Prijenosnog podru~ja Osijek. Obnova i probnopu{tanje u pogon 110 kV dijela trafostanice Ernestinovoobavljena je 17. studenog pro{le godine stavljanjem podnapon dalekovoda Ernestinovo – Osijek 1/2 i Ernestinovo –Vinkovci te svih sabirnica 110 kV u trafostanici. No, preduvjetza pu{tanje u pogon 400 kV postrojenja bio je zavr{etaktrafostanice @erjavinec, kao i dogovori s drugimelektroprivredama, budu}i da je rije~ o sloènom procesu.Nakon provedenih aktivnosti izvo|a~a radova i dogovora sastranim partnerima, napravljen je program za pu{tanje upogon 400 kV postrojenja na razini cijele Hrvatske iimenovane su odgovorne osobe. Od 29. do 31. svibnjapu{teno je u pokusni rad kompletno 110 kV postrojenje (trisustava sabirnica, devet vodnih polja 110 kV, spojno i mjernapolja), a nakon toga, postrojenje je ostalo u trajnom pogonu.

Postrojenje 400 kV pu{teno je u pokusni rad 3. lipnja(vodno polje @erjavinec, tri sustava sabirnica, spojna imjerno polje, te transformacija 400/110 kV). To postrojenjeje nakon pu{tanja u pokusni rad tako|er ostalo u trajnompogonu. Prema zacrtanom programu za pu{tanje u pogon400 kV mreè, 6. lipnja su izvedena primarna ispitivanja nadalekovodu 400 kV @erjavinec – Ernestinovo i toizvo|enjem kratkih spojeva u blizini obje trafostanice. Krozizvo|enje kratkih spojeva potvr|ena je uspje{nost iselektivnost djelovanja za{titnih ure|aja gledekontinuirane isporuke elektri~ne energije potro{a~ima.

Krajem rujna ove godine o~ekuje se po~etak aktivnostina povezivanju trafostanice 400/110 kV Ernestinovo sUgljevikom u Bosni i Hercegovini i Sremskom Mitrovicom uSrbiji i Crnoj Gori, nakon ~ega }e trafostanica Ernestinovo, uzzna~aj za napajanje elektri~nom energijom potro{a~a napodru~ju isto~ne Hrvatske, dobiti veliki zna~aj u razmjenielektri~ne energije u ovom dijelu Europe.

Kona~no, u idu}em razdoblju se trafostanicaErnestinovo treba povezati s trafostanicom Pe~uh uMa|arskoj, za {to je poitrebna izgradnja dalekovoda 2x400 kV Ernestinovo – Pe~uh.

Postrojenje 400 kV pu{ta se pod napon iz uklopnice

Dio iz popisa doga|aja na stani~nom ra~unalu - u 17:26.19.035 sati 3. lipnja 2004. dolazi napon 400 kV u Slavoniju

Trafostanica Ernestinovo - priklju~ak na 400 kV dalekovod

U realizaciju Projekta izgradnje TS @erjavinec i TSErnestinovo, od samoga po~etka bili su uklju~eni istru~njaci Instituta za elektroprivredu i energetiku.Najprije na osiguranju i kontroli kvalitete dijelaprimarne i sekundarne opreme (prigu{nice itransformatori 110/20 kV, potporni izolatori zasabirni~ke sustave u RP 400 i 220 kV, ure|aji relejneza{tite i telekomunikacija).

Njihova briga o kvaliteti opreme trajala je sveod projekata do zavr{nih ispitivanja i pu{tanjapostrojenja u probni rad. A kada je o kvaliteti rije~,pravi je trenutak da nazna~imo da je Ispitnilaboratorij Zavoda za visoki napon i mjerenja ovogInstituta, prvi akreditirani laboratorij u Hrvatskoj (od1998.), ovla{ten za provedbu visokonaponskihispitivanja elektroenergetske opreme. Potkraj pro{legodine dobio je od Dràvnog zavoda za normizacijui mjeriteljstvo novu Ovlasnicu, prema zahtjevimanorme HRN EN ISO/IEC 17025:2000, kojom seproduljuje akreditacija i pro{iruje opseg naelektri~na ispitivanja za{titnih sredstava za rad uelektroenergetskim postrojenjima. To je jo{ jednopriznanje njegovim stru~njacima za ustrajanznanstveno-stru~ni rad, rje{avanje stru~nihproblema i sloènih mjerenja i ispitivanja uelektroenergetskom sustavu.

Zavod za visoki napon i mjerenja jedan je odnajstarijih studijskih dijelova Instituta koji ovegodine navr{ava 51 godinu postojanja i uspje{nograda. Sve to bio je dovoljan povod za razgovor samr.sc. Sre}kom Boji}em, voditeljem Zavoda injegovim suradnicima - Antom Seksom, ZoranomBertalani}em, Olgom [tajdohar-Pa|en, IvicomDoli}em, Borisom Babi}em i Stjepanom Zubi}em.

Voditelj Zavoda Sre}ko Boji} rekao nam je dase njihov anga`man na Projektu izgradnje@erjavinec sastojao od nekoliko cjelina. Osimnavedene brige o kvaliteti dijela opreme, stru~njaciZavoda su sudjelovali u opse`nim mjerenjima

parametara svih dalekovoda uvedenih u TS@erjavinec (i na dvostrukom DV s ma|arske strane)radi utvr|ivanja realnih veli~ina za ispravnopode{enje sustava relejne za{tite, u dijeluistraìvanja elektromagnetske kompatibilnosti u RP400 kV (uskoro i u RP 220 kV), u istraìvanjuprenaponskih pojava te u zavr{nim funkcionalnimispitivanjima sustava relejne za{tite i rasklopnihaparata uìvo pri kontroliranim pokusima kratkihspojeva na DV 400 kV (6. lipnja o.g.) i na DV 220 kV(2. srpnja o.g.). Prigode za takva mjerenja iispitivanja, uvijek zna~ajna za pouzdanost, sigurnosti vo|enje EES-a su vrlo rijetke. Naime, posljednjitakav posao stru~njaci Zavoda obavili su na DV 400kV Tumbri - Melina prije sedam godina.

Jedan od mla|ih stru~njaka Zavoda Boris Babi}je, uz potporu kolega Ivice Doli}a i Zorana Bertalani}a,predvodio mjerenja parametara dalekovoda @erjavinec– Heviz 1 i 2, @erjavinec-Tumbri i @erjavinec-Ernestinovo (dvostruki vod od @erjavinca do Vele{evca ipotom posebni za Tumbre i Ernestinovo). Radili sukoordinirano, skoro usporedo s radnicima Dalekovoda,jer trebalo je u predvi|enom kratkom roku organiziratii obaviti jako puno posla, a jedan od ve}ih problema naterenu predstavljali su im – komarci.

Zoran Bertalani} nagla{ava zna~aj izvo|enjakontroliranih kratkih spojeva, od kojih je svakijedinstven i neponovljiv. Stoga je, napominje,itekako va`no bilo dobro pripremiti brojnu modernumjerno-akvizicijsku opremu kojom raspolaèInstitut., me|u kojom izdvaja najnoviju verzijudigital-storage osciloskopa.. Sve je, kaè,funkcioniralo super i sve su uspjeli snimiti. IvicaDoli} dodaje kako su snimili signale s puno uzoraka,tako da se u analizi mogu dobro i jasno prepoznatiprijelazne pojave kao i vi{i harmonici i {umovi(smetnje). Zna~aj ispitivanja je dragocjen i zbogmogu}nosti izravne provjere funkcionalnosti iispravnosti ugra|enih sustava, provjere projektnih

NA[I PARTNERI

Institut za elektroprivredu i energetiku d.d.

Ku}a na koju se HEPuvijek moè osloniti Dragica Jurajev~i}

Briga o kvaliteti dijela opreme,mjerenje parametara svih DV,istraìvanja elektromagnetskekompatibilnosti i prenaponskihpojava te zavr{na funkcionalnaispitivanja sustava relejneza{tite i rasklopnih aparatauìvo pri izvo|enjukontroliranih kratkih spojevana DV 400 i 220 kV – sloèni suposlovi koje su kvalitetnoodradili stru~njaci Zavoda zavisoki napon i mjerenjaInstituta za elektroprivredu ienergetiku na realizacijiizgradnje TS @erjavinec

>

rje{enja i svih prora~una u cijelosti, radisprje~avanja neèljenih posljedica. Za stru~nu ikvalitetnu pripremu i provedbu pokusa kratkihspojeva najzaslu`niji je Stjepan Zubi}, jedan odstru~njaka s najvi{e godina iskustva, koji nasupoznaje i s podatkom da je pri toj iznimnoosjetljivoj operaciji izmjerena struja od ~ak 10.000A, ~emu je svjedo~io i elektri~ni luk velike snage.

Olga [tajdohar-Pa|en, koja je u Projektizgradnje @erjavinec uklju~ena kroz sustav kvalitete,nagla{ava zna~aj primjene i stalnog usavr{avanjavlastitog sustava upravljanja kvalitetom. Nagla{ava iva`nost ~injenice {to su u njihovomsedamnaest~lanom stru~nom timu zastupljeni imladi teoreti~ari s odli~nim smislom za praksu testariji iskusniji kolege, a kod svih je prisutanentuzijazam i povjerenje u izvo|enje posla. AnteSekso, redovni ~lan pari{ke CIGRE koji je sudjelovaojo{ od po~etaka projektiranja ma|arsko-hrvatske400 kV veze u izradi Studije definiranja i izboraparametara izolacije prenaponske za{tite, nagla{avada njihov anga`man na TS @erjavinec nije bio samorutinski, ve} je imao i zna~ajnu istraìva~ku notu.Naime, u svijetu, kaè, postoji glad za takvimpodacima (imamo prednost jer se kod nas jo{intenzivno gradi), a Institut, zahvaljuju}i dobrojsuradnji i razumijevanju koje postoji u HEP-u, imaprigodu svaku izgradnju elektroenergetskih objekataiskoristiti i za tu istraìva~ku komponentu. Sdobivenim podacima i novim saznanjima, primjericeo razinama prenapona i smanjenju izolacijskihrazina, jer mreà je izvor ispitivanja u tehnicivisokog napona, upoznat }e i {iru energetskujavnost na primjerenim stru~nim skupovima uzemlji i inozemstvu (CIGRE 2004, ISH 2005).

Sre}ko Boji} zaokruìo je pri~u o njihovomsudjelovanju u realizaciji Projekta @erjavinec:

- Rije~ je o zna~ajnim projektima za Hrvatskuelektroprivredu i za Republiku Hrvatsku, koji supotvrdili da je Hrvatska sposobna s vlastitimstru~njacima temeljito participirati u tomu.Vi{emjese~ni posao Instituta, a vrlo intenzivantijekom posljednja tri tjedna prije pu{tanja TS@erjavinec u pokusni rad, odra|en je timski i uzkvalitetnu suradnju sa stru~njacima iz HEP-a. Sretnismo {to imamo stru~ni tim, cijenjen i u svijetu, a zatakve zahtjevne poslove mogu re}i da je Institutku}a na koju se HEP uvijek moè osloniti.Njegujemo ekperimentalne metode, a stalna spregateorije i prakse omogu}uje nam i uspje{noobjavljivanje vrlo kvalitetnih radova o tomu.Redovito pomla|ujemo kadrove sa stru~njacima zanajve}e stru~ne izazove i pokre}emo investicijskiciklus za modernizaciju Ispitnog laboratorija inabavu najnovije mjerno- ispitne opreme. Osustavu kvalitete, kojeg primjenjujemo i njegujemove} godinama, svjedo~i i dobivena najnovijaOvlasnica.

17

Stru~njaci Zavoda u njihovom Ispitnom laboratoriju, koji je dobio novu Ovlasnicu

Ispod stupa DV 220 kV za Mraclin u dimnom krugu nakon kratkog spoja 2. srpnja o.g. snimili smo stru~njake Zavoda iPrP-a Zagreb

Na DV 220 kV za Cirkovce napravljena je dopunska konstrukcija sa dva kompozitna izolatora u okomitom poloàju kako bise pri kratkom spoju izazvao luk po izolatoru, a ne po zra~nom rasporu (zraku) kao pri ostalim kratkim spojevima

Nagrade HEP-a u~enicima osnovnih i srednjih {kola,koji su postigli najbolje rezultate na dràvnimnatjecanjima iz matematike i fizike odrànim tijekomsvibnja u Trogiru i Malom Lo{inju, ove desete -jubilarne godine dodijeljene su 18. lipnja u Hrvatskojkazali{noj ku}i u Zadru. Pod sloganom Imam ìcu i unazo~nosti predstavnika Grada, @upanije i HEP-a krozprigodni program dodjele nagrada vje{to je, kao iuvijek, vodio rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}uMihovil Bogoslav Matkovi} koji je, pozdraviv{i sveprisutne, a posebice u~enike, njihove mentore iroditelje, rekao: Deset godina zaredom nagra|ujemou~enike hrvatskih osnovnih i srednjih {kola,pobjednike na dràvnim natjecanjima iz matematikei fizike. Ove godine i ti moè{ re}i: IMAM @ICU!"

Evo, slijede}i ìce Hrvatske elektroprivrede,nakon deset godina do{li smo u grad Zadar, gradvrijedan po{tovanja i va{e ~asti, kao {to i on, grad,uzvra}a svima nama svojim gostoprimstvom isvojom ~a{}u. Ima toga u izobilju u staromhrvatskom, mudrom Zadru.

Na razini dnevnih dojmova, ~esto se u~ini dasu na{i mladi tek sudionici lo{ih doga|aja i vijesti. Dastradaju od droge, alkohola, u prometu ... da su tamogdje nije zastupljen ìvot. Evo jednog doga|aja kojiporu~uje da to nije tako, koji demantira takvedojmove. Ovdje je danas ~itava Hrvatska na posebanna~in koji je realan i simboli~an istodobno, ovdje jeHrvatska zastupljena po svojim mladimveleposlanicima znanja ~iji primjer svjetli ovimdoga|ajem {to nam ga daruje Hrvatskaelektroprivreda.

Dragi mladi prijatelji, dragi u~enici, dragadjeco: vi ovim uspjehom upu}ujete iznova staruistinu, {aljete poruku kako su genijalnost i sre}ajednostavni, s jedne strane, a stradanje i nesre}a vrlosloèni, komplicirani s druge strane. Znamo li sezaustaviti, primiti i razumjeti tu poruku svi mi: onimladi i mi stariji, takozvani zreliji?!

Vi niste izabrali estradu: izabrali ste teì na~in, teìput. Put samoodricanja, napora, upravljanja sobom, kao{to re~e anti~ki mudrac. Takav na~in nije tipi~an za na{evrijeme, stoga je dragocjen. Stoga smo mi istinskipo~a{}eni druènjem s vama, va{im nastavnicima i va{imroditeljima. Svima ~estitamo koji ste ovdje, a va{imroditeljima prenesite na{e ~estitke, na{e pozdrave i vrsnekomplimente za ~injenicu da vi imate njih i da oni imajuvas. Budite sretni ovakvim izborom i svim va{imbudu}im izborima.

Na kraju, imajte svoju ìcu, i slijedite svoju ìcu,i ne bojte se. Vidjet }e vas pravi ljudi, evo kao {to vas

ZNANJE

HEP deseti put nagradio najbolje matemati~are i fizi~are

Ove godine i ti moè{ re}i:

imam ìcu

Za razliku od ve}ine njihovih vr{njaka, najbolji matemati~ari i fizi~ari su za svoj put uìvot odabrali mukotrpan i dugogodi{nji rad koji }e, u kona~nici, i njih u~initisuperstarovima, ali na jednom drugom, trajnijem i sjajnijem Nebu koje }e ovoj na{ojZemlji omogu}iti daljnji znanstveni i tehnolo{ki razvoj, a HEP moè biti ponosan da je,ustanoviv{i ovu nagradu, me|u prvima usmjerio svoju pozornost na pravu stvar

Marica @aneti} Malenica

Nagra|eni najbolji matemati~ari i fizi~ari osnovnih i srednjih {kola

U~enici u RHE Velebit: bilo je puno dodatnih pitanja, osobito o crpnom no}nom radu Elektrane i sl.

>

je vidjela i prepoznala va{a i na{a Hrvatskaelektroprivreda.

"STVARAJTE SVIJET PO VLASTITOJ MJERI"

Branka Radman, pro~elnica Upravnog odjela za{kolstvo i kulturu grada Zadra, pozdravila je u~enike injihove mentore pohvaliv{i ovu vrijednu akciju HEP-akao primjer da i gospodarstvo prepoznaje {kolstvo iu~eni~ki rad i trud, jer upravo je ta sprega pravaformula uspjeha za sve nas.

Uime @upana i @upanije, mlade goste jepozdravio pro~elnik Upravnog odjela za dru{tvenedjelatnosti Pavle Ra~i} i ~estitao im nahvalevrijednom uspjehu u kojem se prepoznajenjihov veliki trud, kao i zalaganje njihovih mentora iravnatelja {kola: HEP je prepoznao sutra{njeznanstvenike i nagradio vas.

Uime HEP-a prvi se obratio glasnogovornikRadomir Mili{i} rekav{i kako je uvjeren da }e i ovanagrada biti jedan od poticaja za njihovu budu}uuspje{nu karijeru: HEP, kao najsloènijitehni~ko-tehnolo{ki sustav, ulazi doslovce u svakuku}u, a nadam se da se barem neki od vas ubudu}nosti vide u HEP-u, bilo da }e kod nas stjecatisvoja prva radna iskustva ili se pak odlu~iti za naskao trajnu radnu destinaciju.

Zamjenik ravnatelja Zavoda za {kolstvo mr.sc.Ivan Mrkonji} pohvalio je nastojanje HEP-a dapotpomaè izvrsnost u temeljnim znanstvenimpodru~jima kao {to su matematika i fizika koja senjeguje u hrvatskom {kolstvu.

Ovu elitnu ekipu uime Predsjednika Uprave i HEP-apozdravila je i ~estitala im i predstojnica Ureda UpraveMarija Modri}, koja u ovoj akciji HEP-a vidi promocijuintelektualnih potencijala: Znanje je istinski i neotu|ivkapital i stoga vas pozivam da i dalje kro~ite putemznanja, budete kroja~i svoje sre}e i pomognete ustvaranju svijeta po vlastitoj mjeri. Upu}ujem, danas kaoprijateljica, a sutra nadam se i kao va{a kolegica, iskrenekomplimente va{em uspjehu za ~ije postignu}e treba"imati ìcu", kao {to to domi{ljato kaè i na{ ovogodi{njislogan.

BIT ]U DOKTOR FIZIKE !

Svi oni koji su se, po slu`benoj du`nosti, obratiliu~enicima u~inili su to najmanje slu`beno, punovi{e roditeljski toplo i srda~no. U po{asti biranjakojekakvih hrvatskih idola i superstara ipohranjivanja la`nog sjaja i iluzije o mogu}emuspjehu preko no}i, susret s ovim djevojkama imladi}ima bio je svima ugodno osvjeènje. Zarazliku od ve}ine svojih vr{njaka, oni su za svoj putu ìvot odabrali mukotrpan i dugogodi{nji rad koji}e, u kona~nici, i njih u~initi superstarovima. Alina jednom drugom, trajnijem i sjajnijem Nebu koje}e ovoj na{oj Zemlji omogu}iti daljnji znanstveni itehnolo{ki razvoj. HEP moè biti ponosan da je,ustanoviv{i ovu nagradu, me|u prvima usmjeriosvoju pozornost na pravu stvar, slijede}i takoresorno Ministarstvo, odnosno Zavod za {kolstvo unjihovom nastojanju da se mladi ljudi vrednuju iprema kriterijima znanja i zalaganja. Veseli iohrabruje i podatak da u posljednje vrijeme~ujemo i za druge sli~ne akcije poput Topstipendije za top studente ili najnoviju akcijuSlobodne Dalmacije u kojoj se predstavljaju, a

potom }e se i izabrati, najuspje{niji srednjo{kolciDalmacije. Kada vam petnaestogodi{nji mladi},poput Igora Telalovi}a, na uobi~ajeno pitanje: [to}e{ biti kad odraste{? s osmjehom i samouvjerenoodgovori: Doktor fizike! onda moète biti ponosni{to ste se toga dana na{li na tom mjestu i u tom itakvom dru{tvu. I svjedo~iti istinitosti rije~i M.B.Matkovi}a prema kojima je i ovaj dolazak HEP-a uZadar zna~io sve samu ljepotu i samu istinu.

DAR DO DARA - ZADAR

Nakon pozdravnih govora i kra}eg glazbenog programa,koji je izveo zbor O[ [imuna Koì~i}a Benje iz Zadra, M.Modri} i mr.sc. I. Mrkonji} dodijelili su u~enicimasedmog i osmog razreda osnovne {kole te u~enicimasvih razreda srednje {kole, a bilo ih je 25, prigodnenagrade za postignute rezultate na natjecanjima izmatematike (14 u~enika), fizike (osam u~enika), kao i zauspje{no obavljene eksperimentalne radove iz fizike (triu~enika). Prigodni pokloni uru~eni su i mentorimanagra|enih u~enica i u~enika. Na nagradama, kao i naideji da se one dodjeljuju, zahvalila je prof. SenkaSedmak iz zagreba~ke V. gimnazije.

Ma{tovitim kratkim igrokazom Grad gradujem,dramska skupina O[ [.K. Benje, koju vodi prof. JadrankaMili{a, plijenila je pozornost prisutnih, vode}i ih svojimmonolozima kroz tisu}ljetnu povijest nastanka istvaranja svoga grada:

Kamen do kamena – znamenKamen do kamena – gradDar do dara – Zadar.Nakon ponovnog nastupa zbora pod ravnanjem

prof. Asje Vukovi}, uslijedila je prava poslastica za sveone kojima je sluh razvijenije ~ulo. Naime, u~enik ve}spomenute osnovne {kole [ime Ko{ta svojim zvonkimglasom otpjevao nam je vje~nu O sole mio i tako nasjo{ jedanput uvjerio da }e svijet, sre}om, ostati i napametnim, darovitim i duhom zdravim mladimljudima poput ovih koje smo tog 18. lipnja nagradili,slu{ali, gledali…

[TO JE TO REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA –PITANJE JE SAD?!

A onda su sunca na{a, koja }e paliti i àriti napoljima prirodnih znanosti ve} u sljede}emnara{taju, nastavila s druènjem prema programukoji je za njih osmislio Odjel za odnose sjavno{}u, a organizacijski podupro doma}insusreta, DP Elektra iz Zadra i njen direktor mr.sc.Nikola Dellavia, koji je tako|er bio nazo~ansve~anosti dodjele nagrada.

Zadnji sadràj tog jednodnevnog druènja bioje obilazak na{e jedine reverzibilne HE Velebit uMu{kovcima kraj Obrovca. U dru{tvu ljubaznih isusretljivih doma}ina, direktora Ivana Vrki}a, vo|esmjene Damira Josi}a i voditelja odràvanja KuzmanaKaramarka, znatièljni predstavnici na{e budu}etehni~ke inteligencije i njihovi jo{ znatièljnijiprofesori obi{li su hidroelektranu, spustili se u njenuutrobu, sve do generatorskog i turbinskog trakta,èle}i svojim o~ima vidjeti te mo}ne strojeve koji imu ku}u {alju svjetlo i energiju koja pokre}e sveaparate i sva imformati~ka pomagala kojima upravomladi vladaju tako suvereno i mo}no. Pitanja su senaj~e{}e odnosila na reìme rada hidroelektrane, aposebno im je bio zanimljiv no}ni crpni rad.


Predstavnici dràvnih, ùpanijskih i gradskih tijela za{kolstvo, predstavnici HEP-a i u~enici kojima je HEPdodijelio nagradu sa zanimanjem prate prigodniprogram u Hrvatskom kazali{tu u Zadru

Marija Modri}, predstojnica Ureda Uprave HEP-a imr. sc. I Mrkonji}, zamjenik ravnatelja za {kolstvo uru~ilisu nagrade u~enicima

Glazbeni program izveo je zbor...

...igrokaz Grad gradujem dramska skupina...

Na pozornici su svi: u~enici, roditelji, mentori i jedan Grad


ZNANJE

HEP deseti put nagradio najbolje matemati~are i fizi~are

IGOR TELALOVI],Gimnazija LucijanVranjanin iz Zagreba,I. razred, nagrada zafiziku:

KATICAKALAJD@IJA,mentor, VI. osnovna{kola Vara`din:

TVRTKO TADI],V. gimnazija Zagreb,IV. razred, nagrada zamatematiku:

IVONA MRKALJ,O[ Gornja VeìcaRijeka, VII. razred,nagrada zamatematiku:

MIRJANA BUBI],mentor, O[ TrstenikSplit:

LUKA [TAMBUK,O[ Trstenik Split, VIII.razred, nagrada zafiziku:

DAMIR MULC,O[ [.K. Benje, Zadar,VIII. razred, nagradaza fiziku:

ANAMARIJAMI[KOVI],Gimnazija Matija Mesi}Slavonski Brod, IV.razred, nagrada zafiziku – eksperimentalniradovi:

- ûo sam da se kod vasdijele novci I dolazim ve}dvije godine, a imam

namjeru dolaziti i nadalje, sve dok ne zavr{im gimnaziju.[alim se, volim fiziku i zato sam tu. Dobar sam i umatematici, ali mi je ve} postala dosadna… A {ta }u bitikad odrastem? Pa, doktor fizike.

- Igor se stvarno trudi i punou~i. Ove godine je bio i naùpanijskom natjecanju izmatematike i kemije, alifizika mu je glavna. I k}erka

Sanja, koja je zavr{ila drugi razred gimnazije bila je nadràvnom natjecanju iz biologije. Doista je lijepo da HEPve} godinama nagra|uje trud i ozbiljan rad na{e djece. Bilobi mi drago da i druge velike tvrtke, poput KONÂRA ukojem radim, preuzme ovu va{u ideju.

- Ve} godinama pripremamdjecu za natjecanja i moji suu~enici dobivali nagrade nalokalnoj razini, ali sam ovdje s

vama prvi put. Ovu nagradu pratim ve} godinama i èljelabih izraziti svoje zadovoljstvo i zahvalnost HEP-u jer je uspioprepoznati na{e budu}e potencijale te ih i na ovaj na~inmotivirati na daljnji trud. Jer, biti dobar u matematici zna~iimati malo talenta i puno, puno raditi. Jako smo zadovoljniovim {to ste nam danas pripremili ovdje u Zadru i to }e nambiti snaàn motiv za na{ daljnji rad.

- Ovo mi je drugi put dadobivam va{u nagradu.Nagrada je poticajna, alibilo bi dobro da se i druga

poduze}a uklju~e u ovu akciju kako bi se njomeobuhvatilo vi{e dobrih u~enika. Ja }u se nastaviti druìti smatematikom tijekom studija, pa mo`da sljede}i putdo|em kao mentor.

- ûla sam za ovunagradu jo{ pro{le godinei evo dobila sam je iz

prvog poku{aja nakon {to sam bila prva na dràvnomnatjecanju. Ako bude sre}e evo mene i dogodine!

- Prvi put sam na dodjeli ovenagrade i smatram je vrlopozitivnim jer daje poticajdjeci. Oni vole to {to rade, aliovo ih dodatno motivira jer

vide da njihov uspjeh moè biti nagra|en. Osobno sam vrlozadovoljna ovim {to se danas ovdje doga|alo, a i upoznalasam svoje kolege i stekla nova poznanstva. I Ivona i ja smosretne zbog ovog susreta. Rado bih do{la i sljede}e godine.Imam èlju, imam volju i, {to je najva`nije, imam Ivonu.

- Meni je vrlo drago {tonam HEP vra}a vjeru idokazuje da ima ljudi iorganizacija koje jo{ uvijekbrinu o mladima na pravi

na~in. Nagrada je odmjerena i prava, a rije~idobrodo{lice pune su iskrenosti i zadovoljstva {to smotu s vama. Danas ste nam osigurali doìvljaj va`nostiovoga {to radimo i poja~ali nam na{e pouzdanje.

- Ovo je stvarno dobra idejajer nas poti~ete da i daljeustrajemo. Potvr|ujete namda je to {to radimo ne{todoista vrijedno. ûo sam

ve} prije za nagradu i zadovoljan sam {to sam jedini odzadarskih u~enika osnovne {kole koji ju je dobio. Sada jepreda mnom novi izazov – matemati~ka gimnazija.

- Za ovu nagradu samdoznao tek posljednjitjedan nastave i bila mi jevrlo ugodno iznena|enje.Zahvaljujem HEP-u za

nagradu i za gostoprimstvo. Novce }u pribrojiti svojojve} postoje}oj u{te|evini, a {to s njom neka ostaneiznena|enje, ~ak i za mene. [kolovanje nastavljam usplitskoj prirodno-matemati~koj gimnaziji.

Uvijek su me zanimali pokusi iz fizike i kemije, a ovegodine sam poku{ala s kolegom Tihomirom, koji jetako|er dobio nagradu, napraviti ne{to konkretno.Prou~avali smo elipti~ki dioptar iz podru~ja optike.Pokus smo uspje{no napravili, tako da je to bio iTihomirov maturalni rad. Moj maturalni rad bio je izkemije, jer }u kemiju upisati na PMF-u. Prvi put samdobila va{u nagradu i priznajem da mi se sve ovojako svi|a. Ona }e mi omogu}iti polaganje voza~kogispita.

Branimir @arkovi},Osnovna {kola Augusta[enoe, Zagreb,VIII. razred nagrada zafiziku – eksperimentalniradovi:

- Dobio sam nagradu za radpod nazivom Optika in vitro.

Moja ideja profesoru se svidjela, a da bi se od ideje do{lo douspje{nog rezultata valjalo je potom uloìti puno vremena itruda u usavr{avanje eksperimenta. Zato mi je maloslobodnog vremena preostalo za nogomet, kojeg igram ve}deset godina. Nadam se da }u za to vi{e vremena imati usrednjoj {koli, makar, znam da me i tamo ~eka napornou~enje.

Osim fizike, matematika, biologija i kemija su mi omiljeni{kolski predmeti. Upisao sam zagreba~ku Petu gimnaziju, anakon nje }u razmi{ljati o studiju elektrotehnike, odnosnora~unarstva, ili - prava. Neuobi~ajeno, zar ne? Zaintrigiralome u nas nedovoljno pokriveno podru~je intelektualnogvlasni{tva, {to je potrebno Hrvatskoj danas, a u budu}nosti}e biti sve vi{e, kada u|emo u Europsku uniju. Osim toga,bit }e to i dobro pla}eni posao.

Nagrada HEP-a je ugodno iznena|enje. Puno vam hvala!Nov~ana nagrada doista dobro do|e, osobito ljeti, uvrijeme pove}anih izdataka. I majica s natpisom Imam ìcu,koju smo zajedno s kapom dobili omotanu pravom ìcom,bila je uistinu vrlo domi{ljata ideja!

NADATELALOVI],roditelj:

- Ve} dvije godine primamovu nagradu i meni je tosuper. Bila sam i nadràvnom natjecanju iz

fizike, ali manje uspje{na. [kolovanje }u nastaviti umatemati~koj gimnaziji. Pro{le godine novce sampotro{ila na mobitel i garderobu, a ove godine sam jo{u fazi razmi{ljanja.

MARINASLI[KOVI],O[ Stjepana Radi}aImotski, VIII. razred,nagrada za matematiku:

Rekli su…

ALENA DIKA,mentor, O[ GornjaVeìca Rijeka:

21

Nakladnik Energetika Marketing i uredni{tvo ~asopisaEGE je, u suradnji s FESB-om iz Splita,Splitsko-dalmatinskom ùpanijom i tvrtkom Solarne}elije d.o.o., odràla promociju tre}eg ovogodi{njegbroja svog stru~nog ~asopisa 17. lipnja u Splitu.

Nakon pozdravne rije~i dekana FESB-a prof. dr.sc.@eljka Domazeta, doma}ina promocije, o sadràju broja 3 /2004 ~asopisa EGE govorio je njegov glavni urednik Ante[imunovi}, napomenuv{i da je ovaj broj obojen splitski, sobzirom da su u njemu objavljeni radovi nekolicinesplitskih autora: Novi broj EGE-a na 164 stranice donosiobilje zanimljivih tema, a posebno onih vezanih uz Split iDalmaciju.

U nastavku su neki od autora predstavili ukratkosvoje radove tiskane u ~asopisu. Tako je prof. dr.sc. OrestFabris govorio o sadràju svojih napisa Hla|enje +grijanje = klizali{te i Integralni sustav za grijanje ihla|enje prostora te pripremu potro{ne tople vode, adr.sc. Branimir Hrastnik i prof. dr.sc. Darko Stipani~ev oregionalnom modelu financijski samostojne isamoodrìve preventivne za{tite od {umskih poàra uSplitsko-dalmatinskoj ùpaniji. O na~elu rada imogu}nosti pobolj{anja solarnih dimnja~nih elektranagovorio je prof. dr.sc. Neven Nini}.

Predstavljaju}i zanimljivu temu Toplinska bilancaljudskog tijela kod kupanja Zdravko Po{a je, polaze}i odpretpostavke da je ljudski organizam u biti toplinskistroj sa svim svojim zakonitostima, zaklju~io kako jekupanje zdrava i preporu~ljiva aktivnost. Ona dajepredispozicije dugovje~nijeg, zdravijeg, a time isretnijeg ìvota jer suzbija nezdrave posljediceneprimjerenog urbanog ìvota industrijske ere.

Nakon zavr{etka tematskih predavanja, okupljenistru~njaci su posjetili splitsku tvrtku Solarne }elije d.o.o.,gdje su, uz razgledavanje pogona, prisustvovali iprezentaciji novog SOLAR VENTI - sustava.

ZA[TO TO KOD NAS IDE TAKO SPORO?

Uz niz stru~nih i aktualnih priloga u novom broju

~asopisa EGE, za na{e ~itatelje svakako }e

najzanimljivije biti tematsko podru~je: Obnovljivi izvori

energije, nove tehnologije, inovacije gdje moèmo,

izme|u ostalih, pro~itati i sljede}e napise: Obnovljivi

izvori energije i njihovo zna~enje za Hrvatsku na putu

pribliàvanja Europskoj uniji (autor dr.sc. J. Domac);

Anketa o informiranosti i stavovima o obnovljivim

izvorima i energetskoj u~inkovitosti (autor dr.sc. J.

Domac, mr.sc. V. [egon i dr.sc. K. Kufrin); Zelena struja

(autorica J. â~e); Dobri vjetrovi za vjetroenergiju u

Njema~koj i svijetu (autor B. Labudovi}) i drugi. To da

uredni{tvo ~asopisa posebnu pozornost usmjerava

upravo prema podru~ju obnovljivih izvora energije

potvr|uju i uvodne rije~i glavnog urednika Ante

[imunovi}a: Premda obnovljivi izvori energije ne mogu

zna~ajno utjecati na osiguranje potrebne koli~ine

elektri~ne energije, to ne zna~i kako ne moramo u~initi

sve da te izvore maksimalno koristimo. Tim vi{e, jer bi

kroz projektiranje, proizvodnju, montaù i servisiranje

mogli zaposliti zna~ajan broj ljudi. Pitamo se: za{to

~ekamo, za{to to kod nas ide tako sporo? Ve} dugi niz

godina pri~amo o tome bez zna~ajnijih rezultata. A ne

trebamo ni{ta izmi{ljati, to su sve ve} izmislile zemlje

koje obnovljive izvore koriste dugi niz godina.

Zna~ajno, uspje{no, trì{no opravdano. Pisali smo o

velikom broju vjetroelektrana u svijetu, o zna~ajnim

jedinicama, o tehnici izgradnje, vrlo uznapredovaloj. I

slu{ali smo kako su te vjetroelektrane pravi odgovor za

dobivanje elektri~ne energije na ekolo{ki prihvatljiv

na~in.

Marica @aneti} Malenica

NOVO

Promocija ~asopisa EGE broj 3/2004 u Splitu

Teme vezane uz Split i Dalmaciju

Prof. dr. sc. Orest Fabris predstavio je integralni sustav zagrijanje i hla|enje

Branko Ilja{, urednik-redaktorpredstavio je jo{ jedan brojsadràjno bogatog, tematskidobro osmi{ljenog,informativno korisnog iprofesionalno izbru{enog~asopisa EGE

Tradicionalni hrvatski drveni brod, gajeta falku{aMolo s otoka Visa te sadnica masline donijeli su,barem na jedan dan, da{ak juga u Zagreb, ne bi li inas kontinentalce podsjetili da smo mediteranskazemlja. Njihovo uplovljavanje na Cvjetni trg bio jedio manifestacije Dan mora u Zagrebu, odràne 8.lipnja 2004. godine, kojom se èljelo ukazati da seprema bogatstvu na{e jadranske regije i moratrebamo odgovornije odnositi. Organizirala ju jeeko-udruga Dupinov san, u suradnji s partnerima izposlovnog i civilnog sektora te medijima.

Na Cvjetnom trgu toga je dana bilosmje{teno nekoliko brodica - info pultova, nakojima su udruge Ars Halieutica, Bubble Dive, Plavisvijet, ODRAZ i Dupinov san predstavile svojeeko-programe. Prikupljale su se i donacije zaprojekt Zeleno, za sadnju pinija, ~empresa i maslinana jadranskoj obali s otocima, kojeg je pokrenuoDupinov san, a me|u ~ijim je sponzorima iHrvatska elektroprivreda. U ve~ernjima satima Trgse raspjevao i rasplesao uz dje~ji zbor, dalmatinskeklape i rock skupine.

T.J.

Dan mora u Zagrebu

ÛVAJMO NA[ JADRAN!

Ante [imunovi}, glavni urednik, u ovompredavanju je naglasio da uredni{tvoEGE-a osobitu pozornost usmjeravaprema podru~ju obnovljivih izvoraenergije

Gajeta falku{a i maslina - da{ak Mediterana nazagreba~kom Cvjetnom trgu

U hotelu Croatia u Cavtatu, od 1. do 4. lipnja o.g.,odràn je Tre}i sastanak stranaka Konvencije o procjeniprekograni~nih utjecaja na okoli{ uz sudjelovanjepribli`no 160 stru~njaka iz 48 zemalja i brojniheuropskih organizacija, specijaliziranih agencija,nevladinih eko udruga i instituta. Ova tzv. Espookonvencija, skra}eni je naziv dobila po mjestu Espoo uFinskoj, gdje je prihva}ena jo{ 25. velja~e 1991. godine.Jedna je od pet konvencija Gospodarskog povjerenstvaUjedinjenih naroda za Europu (UN EconomicCommission for Europe - UNECE) sa sjedi{tem u @enevi,regionalne organizacije UN koja obuhva}a 55 zemaljaEurope, Europsku uniju, kao i zemlje biv{eg Sovjetskogsaveza te Kanadu i SAD.

[TO JE TO ESPOO KONVENCIJA ?

Espoo konvencija, koja je stupila na snagu 10. rujna1997. godine, propisuje obvezu stranaka da procijeneutjecaj odre|enih aktivnosti na okoli{ u ranoj faziplaniranja. Tako|er obvezuje dràve na me|usobnoobavje{tavanje i konzultiranje o svim velikimprojektima koji se razmatraju, a mogu znatno utjecatina okoli{ - preko dràvnih granica. Do danas ju jeratificiralo 39 zemalja i Europska unija, pa su takostrankama Konvencije postale skoro sve dràve Europete veliki broj dràva sjeverne i sredi{nje Azije, kao iKanada. Nakon Drugog sastanka stranaka Konvencije,odrànog u Sofiji 2001. godine, otvorena je zapristupanje i svim ostalim dràvama.

Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 8.srpnja 1996. godine, a donijela je i Zakon opotvr|ivanju Konvencije (Espoo konvencija, NN –Me|unarodni ugovori 6/96.), koja je stupila na snagu10. rujna 1997. godine. Od na{ih susjednih dràvaratificirale su je Italija, Slovenija i Ma|arska.

DJELOVANJE NA OKOLI[ - REZULTAT SUSINERGIJE POJEDINIH UTJECAJA

U Cavtatu je odràn i sastanak potpisnica Protokola ostrate{koj procjeni utjecaja na okoli{ koji je potpisan nasastanku stranaka Konvencije odrànom naministarskoj konferenciji Okoli{ za Europu, u svibnju2003. godine u Kijevu. Na toj Konferenciji potpisala gaje i na{a zemlja, s tim da se tek treba opredijeliti oobliku propisa te proceduri i metodologiji postupka.Krovno pravno utemeljenje bit }e zakoni iz podru~jaza{tite okoli{a, ali }e i drugi sektorski zakoni i posebnipropisi morati urediti primjenu tog postupka.

Protokol obvezuje stranke da procjenjujuposljedice na okoli{ svojih slu`benih planova iprograma. U procesu odlu~ivanja, strate{ka procjenaprovodi se mnogo ranije od procjene utjecaja na okoli{,a protokol omogu}uje ekstenzivno sudjelovanjejavnosti u odlu~ivanju u razvojnim sektorima. Strate{kaprocjena utjecaja na okoli{ postupak je vrednovanjautjecaja planiranih zahvata koji mogu zna~ajno utjecatina okoli{, uklju~uju}i i zdravlje, a koji se provodi prijeprihva}anja prijedloga strategije, plana ili programa. Tase procjena provodi za planove u podru~jupoljoprivrede, {umarstva, ribarstva, energetike,industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija,turizma, gospodarenja otpadom, gospodarenja vodamai prostornog ure|enja te za projekte u svezi sregionalnim razvojem. Naime, procjenu utjecaja naokoli{ programa i planova (strategija) gospodarskihsektora (poljoprivreda, turizam, energetika, transport...)nije mogu}e provesti na razini pojedinog zahvata, jer jedjelovanje na okoli{ rezultat sinergije pojedinihutjecaja, a ocjena njihovog djelovanja proizlazi izvi{ekriterijske analize koja uzima u obzir gospodarska,

dru{tvena i tehnolo{ka pitanja usporedno s pitanjimaza{tite okoli{a, uklju~uju}i i zdravlje.

Cilj Sastanka potpisnica Protokola o strate{kojprocjeni utjecaja na okoli{ u Cavtatu bio je prikazatiprakti~nu provedbu postupka procjene utjecaja na okoli{,kako na razini pojedina~nog zahvata, tako i na raziniplanova i programa (strate{ka procjena utjecaja na okoli{).

U^LANITI I ZEMLJE KOJE NISU U ECENa{u delegaciju na Ministarskom sastanku predvodilaje ministrica za europske integracije Kolinda GrabarKitarovi}, koja je zamijenila sprije~enu resornuministricu Marinu Matulovi} Dropuli}. U uvodnomobra}anju pozvala je na{e susjede, Srbiju i Crnu Goru teBosnu i Hercegovinu da {to prije potpi{u Konvencijukoja, prema njenim rije~ima, nudi dobru prigodu zaizno{enje goru}ih pitanja i problema.

- Duljina granice i iznimna raznolikost okruènja~ine da je Hrvatsku posebno izloèna prekograni~nimutjecajima. Kako Jadransko more, kao i ve}i dio na{ihnajve}ih rijeka, dijelimo sa susjednim zemljama, èljanam je i interes dijeliti s njima i na{e znanje, planove inamjere, ~ije bi ostvarivanje moglo imati utjecaja iizvan na{ih granica. @eljeli bismo potaknuti i drugedràve koje nisu ~lanice Konvencije da joj se priklju~e{to prije. Posebno bih izdvojila Rusku federaciju kaova`nog partnera u suradnji u za{titi okoli{a u ECE regijikao zemlju velike povr{ine ~ija se granica zna~ajnomduljinom proteè uz granice drugih zemalja ~lanicaECE.

Tako|er pozivamo i dràve Sredi{nje Azije kojenam se jo{ nisu pridruìle – Tadìkistan, Turkmenistan iUzbekistan – da postanu ~lanice Konvencije.Razumijemo pote{ko}e s kojima se suo~avaju.Pozdravljamo potez [vicarske koja je osnovala fond zafinanciranje radionica, ~ija je svrha otkriti {to jepotrebno poduzeti da bi se Konvencija pro{irila i naSredi{nju Aziju.

Kao mediteranska zemlja sura|ujemo sasusjedima na Jadransko–jonskoj inicijativi, a ulistopadu pro{le godine na sastanku ministara uSloveniji, me|usobno smo se obvezali da }emo raditina ubrzavanju ratifikacije Protokola. Svi bismo trebaliispuniti preuzetu obvezu. Ovom prigodom nagla{avamna{u potporu radu Programa za{tite okoli{a UN injenog Plana mediteranske akcije. Tajni{tvo Konvencijeje sudjelovalo na UNEP–ovom sastanku pro{logmjeseca u Tunisu da bi ispitalo kako bi Konvencijamogla prisnije sura|ivati s Planom mediteranskeakcije. Espoo Konvenciju i Protokol vidimo kaonadopunu Barcelonske konvencije i njenih protokola tepoti~emo sve mediteranske zemlje, posebno one napodru~ju Sjeverne Afrike i isto~nog Mediterana, da sepridruè Konvenciji i Protokolu {to je mogu}e prije.

Ovom prigodom pozivamo sve ~laniceKonvencije da ratificiraju prvi amandman Konvencije,koji }e dopustiti u~lanjenje i dràvama koje nisu u ECE.Nakon zavr{etka ovoga skupa, Republika Hrvatska }einicirati proces ratifikacije ovog amandmana.

Uz sastanke stranaka Konvencije organizirani su iseminari poznatih me|unarodnih tvrtki uklju~enih uprojekte Espoo konvencije. Uz predavanja i prezentacijematerijala, pojedine tvrtke bile su u prigodi razmijenitidosada{nja iskustva i predstaviti budu}e planove napodru~ju provedbe odredbi Konvencije.


OKOLI[

Tre}i sastanak stranaka Konvencije o procjeni prekograni~nih utjecaja na okoli{ (Espookonvencija)

Prekograni~ni utjecaj na okoli{poti~e spremnost na suradnju

Marica@aneti}

Malenica

Ministarskom konferencijom predsjedala je ministrica zaeuropske integracije Kolinda Grabar Kitarovi}

U radu tzv. Espoo konvencije u Cavtatu sudjelovalo jepribli`no 160 stru~njaka iz 48 zemalja i brojniheuropskih organizacija, specijaliziranih agencija,nevladinih eko udruga i instituta

Nakon Ministarskog sastanka odràna je ikonferencija za novinare na kojoj su na postavljenapitanja odgovarali ministrica K. Grabar Kitarovi},dràvna tajnica V. Jeli} Mück, zamjenik izvr{nedirektorice UNECE Patrice Robineau, predstavnikMinistarstva za{tite okoli{a, ba{tine i lokalne upraveIrske i Predsjedni{tva Europian Comission MichaelMcCarthy, ministar za prostorno planiranje i okoli{ BiHMladen Rude`, zamjenik ministra Ukrajine AnatoliiGrytsenko, kao i zamjenik ministra KazahstanaZhambul Bekzhanov.

PROJEKT VHTS NOVO VIRJE U POSTUPKUPROCJENE

Dosada{nji postupci procjene prekograni~nih utjecajana okoli{ koje je Hrvatska provela odnosili su se nadràve koje su istodobno i stranke Espoo konvencije.Trenuta~no osam na{ih projekata podlijeè primjenispomenute Konvencije. Sedam od njih je tek u fazidono{enja odluke o realizaciji, a preteìto se odnose naizgradnju autoputeva i dràvnih cesta (investitorHrvatske ceste), dok je u tijeku jedino postupakprocjene za na{ Projekt Vi{enamjenskog hidrotehni~kogsustava (VHTS) Novo Virje. U ovim na{im projektimakao pogo|ene zemlje javljaju se Slovenija (u ~etiriprojekta) te Ma|arska i Italija (u po dva projekta).

Prema rije~ima Miljenka Ivice, voditelja projektaVHTS Novo Virje, koji je uz mr.sc. Zorana Stani}a imr.sc. Dubravka Luka~evi}a prisustvovao Konvenciji,Projekt Novo Virje planiran je kao VHTS koji, osimproizvodnje elektri~ne energije, cjelovito rje{avaure|enje voda i zemlji{ta Prekodravlja i Pridravlja, i to:obranu od poplava rijeke Drave od u{}a Mure doFerdinandovca, ure|enje reìma podzemnih vodazaobalja na prostoru od 20.000 ha, za{titu {uma odsu{enja zbog pada razine podzemnih voda u zaobalju,odvodnju i navodnjavanje 12.000 ha poljoprivrednogzemlji{ta, ure|enje komunalne infrastrukture(vodoopskrba, kanalizacija, prometnice), za{tituprirodne i kulturne ba{tine te razvoj {porta i rekreacije.

PODRU^JE UZ DRAVU - ME\UNARODNINACIONALNI PARK?

HEP je do sada (na temelju Odluke Vlade RepublikeHrvatske iz 1992.g.) proveo sva istraìvanja za idejniprojekt, uspostavio monitoring podzemnih i nadzemnihvoda, izradio Idejni projekt kojeg su revidirali ovla{teni ineovisni stru~njaci te izradio Prethodnu studiju za{titeokoli{a (SUO). Temeljem dopunskih zahtjeva provedenasu i dodatna istraìvanja za kona~nu SUO. Premda jevladina Komisija 2000. godine prihvatila. SOU, natemelju ~ega je nadle`no Ministarstvo trebalo izdatirje{enje o prihvatljivosti zahvata na okoli{ za isho|enjelokacijske dozvole, do toga nije do{lo. Naime, kako jeHrvatska potpisnica Espoo konvencije, MZOPU jeuvjetovalo svoje rje{enje dodatnim o~itovanjem ima|arske strane na planirani zahvat. Pregovorihrvatske i ma|arske strane o utjecaju HE Novo Virje nama|arski teritorij traju ve} tri godine i jo{ nisuokon~ani. Naime, s ma|arske strane nije postignutasuglasnost o dva pitanja: veli~ini protoka koritomDrave od brane do restitucije i reìmu rada HE NovoVirje. Uspostavom nacionalnog parka Drava-Dunav nama|arskom teritoriju (povr{ine 28.229 ha), Ma|arska jezapo~ela s realizacijom zamisli da bi se NP uz rijekuDravu internacionalizirao, uklju~uju}i i vi{e od 100.000ha hrvatskog teritorija. Takvu inicijativu ma|arskestrane podupiru pojedine hrvatske ekolo{ke udruge.

DODIJELJENE NAGRADE ZA ZA[TITU OKOLI[A

U Cavtatu je, u povodu Me|unarodnog dana za{titeokoli{a koji se obiljeàva 5. lipnja, nadle`noMinistarstvo dodijelilo i godi{nje dràvne nagradepravnim subjektima i pojedincima koji su se potvrdilikao bri`ni ~uvari okoli{a. Ovogodi{nji dobitnici su: GKPâkom d.o.o., Op}ina Nedeli{}e, Tehnix d.o.o., Hrvatskicentar za ~istiju proizvodnju i Eko imanje Mavrovi}.


VI[NJA JELI] MÜCK,dràvna tajnica zaduènaza okoli{ u Ministarstvuza{tite okoli{a,prostornog ure|enja igraditeljstva

- Mi se ponosimo~injenicom da smo utjecaj na okoli{ rano uveli uzakonodavstvo. Naime, osamdesetih godina pro{logstolje}a propisali smo u Zakonu o prostornom ure|enjuobvezu da investicije koje bi mogle imati utjecaj naokoli{ moraju pribaviti studiju o procjeni tih utjecaja,kako bi se takav zahvat odobrio uz mjere za{titeokoli{a, odnosno uz utjecaj u prihvatljivim granicama.Pravilnik o izradi studija za{tite okoli{a, koji je donesen1984. godine, pravno je regulirao to pitanje, tako da semoèmo pohvaliti dvadesetogodi{njim iskustvom uprimjeni tog instrumenta.

Na{a zemlja pridaje veliki zna~aj i va`nostproblemu prekograni~nog utjecaja na okoli{, koji seregulira u okviru Espoo konvencije zbog najmanje dvarazloga. Prvo, mi smo mala zemlja s jako duga~komgranicom koja more i rijeke dijeli s drugim dràvama.Drugo, okoli{ je vrlo osjetljiv i visokovrijedan, tepodlijeè brojnim utjecajima izvana, {to nam nalaèspremnost na iznimno dobru suradnju sa susjedima urje{avanju tih pitanja.

Konvencija je »mekani» pravni instrumentprilago|en kompleksnosti toga pitanja, koje je ~esto ipoliti~ko i doprinosi stvaranju novog ozra~jame|udràvne suradnje. Premda nema snagu strogezapovjedi ili zabrane, ona je poticaj dràvama dazajedno rje{avamo pitanja zajedni~kog interesa.

Protokol, koji }e se ovdje potpisati, donosi niznovih otvorenih pitanja jer se podru~je primjene neograni~ava samo na sagledive projekte, ve} i naplanove, programe i propise i njihov mogu}i utjecaj naokoli{. U okviru Sastanka ~lanova Konvencije iznose se iprakti~ni primjeri i iskustva.

[to se pak ti~e na{eg projekta HE Novo Virje,polazimo od ~injenice da rijeku Dravu dijeli nekolikodràva. Ne samo ova Konvencija nego i drugime|unarodni pravni instrumenti otvaraju mogu}nostda pokrenemo pitanje zajedni~kog razmatranjarealizacije i nerealizacije tog ili nekih drugih zahvata naDravi. Pri tomu moramo biti samokriti~ni i u ozra~jume|unarodne suradnje preispitati na{e planove koji suse sporije ostvarivali. Projekt HE Novo Virje ve} jerazmatran u okviru Espoo konvencije i sa susjednomMa|arskom otvoren je prostor za razgovor kako bi sepostigao zadovoljavaju}i dogovor, za obje strane. Kakoje zajedni~ka odgovornost temeljno pitanje, bilo bidobro da se o tomu, ali i o drugim zahvatima, raspravi is ostalim dràvama uzvodnoga toka i ispita jesu li onevoljne sudjelovati u daljnjim dogovorima, polaze}i odonog {to su one ve} realizirale i {to ve} utje~e nadana{nje stanje na Dravi (poreme}eni vodni reìm i ekosustav).

Mr.sc. ZORAN STANI],rukovoditelj Odjela zaza{titu okoli{a iobnovljive izvoreenergije

- Velika je ~ast zaHrvatsku {to joj je povjerena

organizacija ovakve Konferencije visoke politi~keva`nosti i me|unarodnog karaktera, jer bi to mogloimati i politi~ke koristi za na{u zemlju krozprepoznavanje sposobnosti za organizaciju i provedbume|unarodnih konvencija i protokola. Na{a zemlja jedobila mogu}nost da bude doma}in ovog sastankatemeljem dvadesetogodi{njeg iskustva u procjeni

utjecaja na okoli{, pri ~emu su upravo HEP-ovirazvojni projekti bili me|u prvima u to vrijeme, a idanas je HE Novo Virje jedan od projekata koji naizvjestan na~in testira Espoo konvenciju.

Postupak procjene utjecaja na okoli{ ima triglavna cilja: tehni~ki (procjena zna~ajki utjecaja naokoli{), utjecaj na dono{enje odluka o provedbirazvojnog projekta i uklju~enje svih interesnihskupina.

Ono {to je vidljivo je trend o procjeniutjecaja na okoli{ pojedina~nih projekata premastrate{koj procjeni utjecaja na okoli{ razvojnihplanova i programa, a najnoviji zahtjevi seodnose na procjenu njihove odrìvosti. Sve tonavodi na zaklju~ak da pove}anje sloènostiposlova planiranja razvoja i ocjene utjecaja naokoli{ stvara potrebu za kadrovskim poja~anjemu podru~ju za{tite okoli{a kroz kontinuiranuedukaciju hepovih stru~njaka, ali i zapo{ljavanjanovih mladih specijalista za{tite okoli{a koji }ebiti u stanju odgovoriti novim poslovnimizazovima. Potreba izgradnje kapitalnihelektroenergetskih objekata i prilagodbestandardima EU zahtijeva znatno oja~avanjepostoje}e kadrovske strukture u specijaliziranimpodru~jima za{tite okoli{a.

Mr.sc. DUBRAVKOLUKAÊVI],pomo}nik direktoraHEP Proizvodnja

- Htio bih objasniti{to bi za na{u zemljuzna~ilo odustajanje od

vi{enamjenskog hidrotehni~kog projekta na Dravi inizvodnog ure|enja rijeke Drave. Naime, rijekaDrava je uzvodno od u{}a Mure potpunohidrotehni~ki ure|ena izgradnjom 23 HE. Nizvodnood u{}a Mure do Dunava jednonamjenskimregulacijskim zahvatima na Dravi u pro{losti su se,u svrhu za{tite od {tetnog djelovanja voda(poplava), promijenile njena aluvijalna obilje`ja, anastale su promjene u njenom rije~nom koritu.Oslobo|ena energija toka rijeke Drave izazvala jeprodubljenje rije~nog dna, {to je dovelo dosniènja vodostaja u rijeci te razine podzemnihvoda zaobalja. Time je smanjena kapilamasposobnost zemlji{ta, {to neposredno utje~e navegetativnu reprodukciju biljnog svijeta. Premarije~ima relevatnih stru~njaka, to sniènje jepotaknulo proces sukcesija biljnih vrsta odhidrofita ka mezofitima, a uo~eno je i poja~anosu{enje starih stabala hrasta lu`njaka. Navedenepromjene izravno utje~u na poljodjeljstvo. Va`no jere}i da, ako takvo stanje potraje, biolo{ki ìvot natom podru~ju }e zbog ranije u~injenih zahvatauzvodno na podru~ju Podravine i Podravljapostajati sve ugroèniji.

Nezamislivo je da me|urije~je Drave, Dunava iSave, koje leì na vodi, od te vode nema nikakvekoristi. Najslikovitiji primjer je pro{logodi{nja su{akoja je izazvala {tete ve}e od 2 milijarde kuna. Tajproblem mogu rije{iti upravo vi{enamjenskihidrotehni~ki sustavi poput projekta VHTS NovoVirje.

Procjena vrijednosti VHTS Novo Virje je 400milijuna eura, a energetski udjel u projektuprocjenjuje se na 70 posto, odnosno na 280milijuna eura, pri ~emu valja naglasiti da je {iregledano- va`nost zahvata prvenstveno nahidrotehni~kom ure|enju, a zna~aj energetike jepri tomu sekundaran. Ostatak investicije odnosiobi se na udjele ostalih korisnika (Hrvatskih voda,poljoprivrede, ùpanije i dràve). Planiranaprosje~na godi{nja proizvodnja HE Novo Virje, kaodijela VHTS, bila bi 640 GWh, {to iznosi pribli`nopet posto godi{njih potreba u Hrvatskoj.

Rekli su…

Zemlje-~lanice Europske unije su: Belgija, Njema~ka,Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska, kao osniva~iEuropske zajednice za ugljen i ~elik (1950), koja kasnijeprerasta u Europsku ekonomsku zajednicu (1957), Europskuzajednicu (1967) i - kona~no - u Europsku uniju (1992), teDanska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo ~lanice od 1973.godine, Gr~ka od 1981. godine, [panjolska i Portugal od1986. godine, te Austrija, Finska i [vedska od 1995. godine.Od 1.svibnja 2004. godine ~lanice su i: Estonija, Latvija(Letonija), Litva, Malta, Poljska, Slova~ka, Slovenija, ê{kaRepublika, Ma|arska i Cipar.

PRAVNI AKTI EUPostoje tri skupine pravnih akata, koji se zajedni~kinazivaju acquis communautaire: primarni akt, sekundarniakti i presude.

GLAVNA TIJELA EU

Glavna tijela Europske unije su: Europsko vije}e, Europskiparlament, Vije}e Europske unije, Europska komisija, Europskisud i Sud prvog stupnja, Europska (financijska) revizija, Odborregija i ostala tijela (primjerice Gospodarsko-socijalni odbor,Europska policija, Europska sredi{nja i Europska investicijskabanka i drugi).

Europsko vije}e, ~ine predsjednici zemalja-~lanica EUi predsjednik Europske komisije. To je najvi{e politi~ko tijelo,a utvr|uje op}u politiku Europske unije. Ne treba gazamjenjivati s Vije}em Europe (organizacijom osnovanom1949, objedinjuje sve europske zemlje osim Bjelorusije,Monaka i Vatikana), kao ni s Vije}em Europske unije.

Europski parlament, ima slu`be u Strasbourgu,Bruxellesu i Luxembourgu, ali mu se glavna vije}nica nalaziu Strasbourgu. U doba EU-15 Parlament je ~inilo 626zastupnika, odre|enih prema broju stanovnika pojedinihzemalja. Tako, primjerice Njema~ka ima 99, a Francuska,Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo po 87 zastupnika. Najmanjezastupnika ima Luksemburg - {est. Zastupnici se biraju zarazdoblje od pet godina neposrednim izborima uzemljama-~lanicama EU. Nakon izbora provedenih 1999.godine, novi su odràni od 10. do 13. lipnja ove godine. Tadaje izabrano ukupno 732 zastupnika, obuhva}uju}i dakakoEU-25. Me|u novim ~lanicama, najvi{e zastupnika imaPoljska - 50.

Vije}e Europske unije, skra}eno samo Vije}e iliMinistarsko vije}e, u pravilu se sastaje prema temi i tadasvaku zemlju-~lanicu EU predstavlja ministar koji pokriva topodru~je (vanjski poslovi, socijala, financije, promet,poljoprivreda...). Generalni sekretar je Javier Solana, sasjedi{tem u Bruxellesu. Predsjedavaju}a zemlja ima mandatod pola godine, a zastupa Uniju pred Ujedinjenim narodima iu Svjetskoj trgova~koj organizaciji. Nakon {to jepredsjedavaju}a bila Irska, koja je predsjedanje preuzela odItalije, 1. srpnja o.g. ga je predala Nizozemskoj.

Europska komisija, sa sjedi{tem u Bruxellesu je izvr{notijelo Europske unije - rekli bismo - "vlada" Europske unije.Aktualni predsjednik je Romano Prodi, na ~elu 20 povjerenikaplus 10 novoimenovanih povjerenika iz novih zemalja-~lanicaEU. ^lanovi Komisije zaduèni su za pojedine resore, primjericeza promet i energiju, trì{nu utakmicu, poljoprivredu i ribarstvo,za gospodarstvo, za vanjske poslove, trgovinu, razvoj,istraìvanja, zdravlje, kulturu, okolinu, regionalnu politiku,ku}anstva, pravo i unutra{nje poslove te za pro{irenje Unije.Nova Komisija, s mandatom do 2009. godine, bit }ekonstituirana 1. studenog 2004. godine.

Europski sud, ima sjedi{te u Luxembourgu, kao iEuropska (financijska) revizija. Odbor regija, kao najmla|etijelo, utemeljeno 1992. godine, ima sjedi{te u Bruxellesu.

ZAJEDNI^KA VALUTA I ZASTAVA

Od 1. sije~nja 2002. godine 12 zemalja-~lanica Europske unije(Belgija, Njema~ka, Finska, Francuska, Gr~ka, Irska, Italija,Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i [panjolska) uveloje jedinstvenu europsku valutu euro, napustiv{i nacionalnevalute. Stoti dio eura je cent (eurocent).

Zastava Europske unije je pravokutna, tamno plave boje,s dvanaest zlatnih peterokrakih zvijezdica sloènih u kru`nicu,oko sredi{ta zastave. Dvanaest je tradicionalno broj kojisimbolizira dobrodo{licu, cjelovitost i jedinstvo (zna~i da nijeizabran kao eventualni broj zemalja-~lanica u trenutku prihvatazastave). Himna Europske unije je "Oda radosti" iz Devetesimfonije Ludwiga van Beethovena, komponirana 1823. godine.Zbog uspomene na za~etak Europske unije iz 1950. godine, 9.svibnja obiljeàva se kao Dan Europe.

Marijan Kalea


PODSJETNIK

Broj 12 simbolizira dobrodo{licu

(Sve) o Europskoj uniji [esnaestog lipnja u Hrvatskoj gospodarskoj komoriu Zagrebu odràn je Tre}i skup hrvatskoggospodarstva za okoli{, koji se ove godine baviogospodarenjem industrijskim otpadom. Organiziranpovodom Svjetskog dana za{tite okoli{a, 5. lipnja,ovaj skup je zami{ljen kao razmjena iskustavagospodarstva, financijskih i znanstvenih institucija,udruènja i zajednica na podru~ju njihovogdjelovanja u za{titi okoli{a. Ove godine skup jeorganizirala LURA, a podsjetimo da je lani, kada serazgovaralo o o~uvanju voda, njegov organizatorbila Hrvatska elektroprivreda.

ZA[TITA OKOLI[A - NAJTE@I PUT DO EU

U pozdravnom obra}anju, sudionike je uimepredsjednika Uprave HEP-a mr.sc. Ivana Mravkapozdravio mr.sc. Damir Suba{i}, direktor APO-a,izdvojiv{i potrebu stvaranja odgovornosti svih nasprema nara{taju koji dolazi. U tom cilju usmjerenasu, naveo je, i nastojanja Hrvatske elektroprivrede,kojoj je za{tita okoli{a dio poslovne politike.

Hrvatska industrija, napomenuo je NadanVido{evi}, predsjednik Hrvatske gospodarskekomore, jo{ nije do{la do 60 posto predratnerazvijenosti, pa se moè o~ekivati da }e problemotpada u budu}nosti biti jo{ izraèniji. Ipak, rekao jeda su se u odnosu na prija{nje vrijeme stav ipona{anje gospodarstva, kao i slu`bene politike,prema za{titi okoli{a promijenili u pozitivnomsmislu.

Prema rije~ima Marije Pej~inovi} Buri},dràvne tajnice u Ministarstvu europskih integracija,Hrvatsku na putu prema Europskoj uniji o~ekujesloèna zada}a prilago|avanja zakonodavstva kojese bavi za{titom okoli{a, na koju se - na izravan ilineizravan na~in - odnosi ~ak tre}ina europskihzakona. Iznijela je mi{ljenje Europske komisije kako}e za{tita okoli{a biti jedno od najteìh pitanja kojeHrvatska treba rije{iti. To }e, naglasila je, bitidugoro~ni posao: - najzahtjevniji, najteì, ali inajskuplji dio puta ka EU, s puno izravnih ineizravnih tro{kova.

Ocijeniv{i da ubrzani industrijski razvoj stvaragolemu koli~inu otpadnog materijala, Mate Brstilo,pomo}nik ministra poljoprivrede, {umarstva ivodnog gospodarstva, naveo je da Hrvatska godi{njeproizvede 4 milijuna tona razli~itih vrsta otpada. Onse posebno osvrnuo na problematiku zbrinjavanjaotpada animalnog podrijetla. U Hrvatskoj ga, kazaoje, godi{nje nastane 60 tisu}a tona, a nepoznato jegdje on zavr{ava, s obzirom da imamo samo jedanobjekt za njegovo spaljivanje (kafileriju), koja pomnogo ~emu ne odgovara potrebnim standardima.Kako je rekao, pojava kravljeg ludila otvorila je o~ipotro{a~ima kad je rije~ o problemu odlaganjaotpada ìvotinjskog podrijetla, a Hrvatska je dosadza zbrinjavanje mesno-ko{tanog bra{na izdvojilapribli`no 60 milijuna kuna.

- Govorimo o za{titi voda i okoli{a, a nismorije{ili osnovni problem, zaklju~io je M. Brstilo.

Slavko Lini}, predsjednik saborskog Odbora zaza{titu okoli{a i prostorno ure|enje, zaklju~io je daje kod zbrinjavanja otpada potrebna komunikacija slokalnim zajednicama, rje{avanje tog pitanja nastru~an na~in i razgovorima, a ne na ulicama.

Primarni aktTo je ugovor kojeg moraju ratificirati parlamenti

zemalja-~lanica EU, jednako kao i njegove kasnije

izmjene i dopune. On je mijenjan tijekom vremena:

• Jedinstveni europski akt (1987)

• Ugovor o Europskoj uniji - "Ugovor iz Maastrichta"

(1992)

• Ugovor iz Amsterdama (1997), koji je stupio na

snagu 1.svibnja 1999.

Sekundarni aktiUgovorom o osnivanju Europske zajednice ure|ena su

~etiri tipa tih akata:

• uredbe (Verordnungen, regulations) - neposredno

vaè}e u svim zemljama-~lanicama EU, bez ikakvih

nacionalnih izmjena;

• smjernice (Richtlinien, directives) - moraju se

provesti nacionalnim zakonodavstvom, u nas

uvrijeìo se naziv Direktiva - prema engleskom;

• odluke i zaklju~ci (Entscheidungen und Beschlüsse,

decisions) - one su za primatelja pravno

obvezuje}e, mogu se odnositi na zemlje-~lanice EU,

poduze}a i osobe;

• preporuke i stajali{ta (Empfehlungen und

Stellungsnahmen, recommendations and opinions)

- nisu obvezuju}e.

Presude (Rechtsprechung, case-law)

To su presude Europskog suda ili Suda prvog stupnja,

koje imaju pravnu snagu prema zemljama-~lanicama

EU ili osobama.


STRUKA

Skup hrvatskog gospodarstva za okoli{: "Gospodarenje industrijskim otpadom"

Opasan otpad prijeti! Tatjana Jalu{i}Snimio: I. Su{ec

Zajedni~ka izjavaDono{enjem Zajedni~ke izjave, sudionici Tre}egskupa Gospodarstvo za okoli{ obvezali su sedosljedno uklju~iti u provo|enje politike odrìvograzvoja. Izdvajamo njezine najva`nije dijelove:

- Potrebno je uspostaviti integrirani sustavinformiranja u podru~ju gospodarenja otpadom,koji bi osigurao da se jedan podatak prijavljujesamo jedanput u mati~nu bazu podataka zapojedino podru~je, kori{tenjeminformacijsko-komunikacijskih rje{enja –elektroni~kim putem.

- Nu`na je suradnja i me|usobnouvaàvanje izme|u gospodarstva, financijskih iznanstvenih institucija i tijela izvr{ne vlasti.

- Apelira se na dràvno upravna tijela,poglavito na Ministarstvo za{tite okoli{a

prostornog ure|enja i graditeljstva da seangaìra na pojednostavljenju i konkretizacijipostoje}ih propisa kojima bi se u Hrvatsku uveozadovoljavaju}i sustav gospodarenja otpadom.

Poziva se Ministarstvo za{tite okoli{a,prostornog ure|enja i graditeljstva da razmotri,analizira i donese odre|ene kvalitativnepromjene u rje{avanju najva`nijih problema ugospodarenju industrijskim otpadom:

- nakon poàra u spalionici PUTO u Zagrebune postoji ni jedan registriran i legaliziran objekt zadjelatnost obrade opasnog otpada,

- ni u jednoj ùpaniji, premda postojizakonska obveza, ne postoje registrirana,legalizirana, s pravnim statusom skladi{ta,odlagali{ta i postrojenja za obradu indusrijskogotpada,

- postoje}a legilativa o postupanjuotpadom optere}ena je s mnogoadministracijsko birokratskih postupaka,

- u toj legislativi nije iscrpno obrazloèno,razra|eno niti odre|eno {to je u biti otpad,odnosno kada neka tvar, stvar ili predmet postajeotpad, a kada se tretira kao odre|ena vrsta sirovinete se na nju ne primjenjuju odredbe Zakona ootpadu, kao i provedbeni propisi

Konstatira se da se prihva}anjem Zakona ofondu za{tite okoli{a i energetske u~inkovitosti, bezprethodnih zna~ajnijih konzultacija s gospodarstvomi simulacija u~inaka, gospodarstvu jednozna~nonametnula nova i vrlo ozbiljna obveza koja se o~itujekroz enormno pove}anje tro{kova u svakodnevnimposlovnim aktivnostima. Time dràvna uprava djelujeupravo suprotno od zacrtanog smjera prihva}enogkroz Nacionalnu strategiju podizanja konkurentnostihrvatskog gospodarstva.

Nakon poàra u spalionici PUTOu Zagrebu, u Hrvatskoj ne postojini jedan registriran i legaliziranobjekt za obradu opasnogotpada

Ne postoji to~na evidencija koli~ineopasnog industrijskog otpada: dokslu`beni podaci govore o 60 tisu}atona, pojedini stru~njaciprocjenjuju da ga se godi{nje uHrvatskoj stvori od 200 do 300tisu}a tona

>

>

KOLIKO OTPADA DOISTA IMAMO?

Naàlost, rje{avanje pitanja odlaganja industrijskog iopasnog otpada oteàva ~injenica da ne postojito~na evidencija njegove koli~ine, na {to je ukazaomr.sc. Damir Suba{i}, direktor tvrtke APO- Uslugeza{tite okoli{a. Prema njegovim rije~ima, slu`benipodaci govore o 60 tisu}a tona opasnogindustrijskog otpada, dok pojedini stru~njaciprocjenjuju da ga se godi{nje u Hrvatskoj stvori od200 do 300 tisu}a tona. Pitanje je, kazao je D.Suba{i}, gdje nestaje ta razlika? On je ocijenio dahrvatsko gospodarstvo trpi zbog nedostatkaobjekata i tehnologija za zbrinjavanje opasnogotpada, prisiljeno ga je izvoziti, {to je potpuno uneskladu sa znanjem koje imamo.

- Zemlja smo koja nema nikakav sustavzbrinjavanja otpada. Premda u jedinoj spalioniciopasnog otpada, zagreba~kom PUTU, poàr nijedotaknuo tehnologiju, ve} samo skladi{te, onave} dvije godine ne radi tako da u Hrvatskoj nepostoji ni jedna legalna spalionica ili objekt za tunamjenu, rekao je D. Suba{i} ocijeniv{i daodgovornost za takvo stanje snosi dràva.Apsurdnom je nazvao ~injenicu da se otpad kojise nalazi nekoliko metara od spalionicetransportira na spaljivanje u München. Skladi{taopasnog otpada, zaklju~io je, moraju biti uprostornom planu, a u me|uvremenu dok dràvane rije{i svoju obvezu, svaka bi tvrtka morala

urediti svoje dvori{te. Najavu Ministarstva za{titeokoli{a da }e do listopada ove godine odreditilokaciju za prvo odlagali{te industrijskog opasnogotpada ocijenio je nerealnom.

I Jasna Butu~i iz Agencije za za{titu okoli{aosvrnula se na neuskla|ene podatke o koli~inamaotpada u Hrvatskoj. Dva glavna izvora - Dràvnizavod za statistiku i Ministarstvo za za{tituokoli{a o tomu dostavljaju razli~ite brojke, stogaje nu`nom ocijenila njihovu reviziju. Kao jedan odnajva`nijih projekata te Agencije u ovoj godiniizdvojila je izradu katastra odlagali{ta otpada, usuradnji s APO-om, ~ime }e se stvoriti bazapodataka va`na za strate{ki razvoj odlagali{taotpada.

Mirjana Mate{i}, ravnateljica HRPSOR-a,rekla je da treba utjecati na pobolj{anjezakonskog okvira, odnosno propisa koji se odnosena zbrinjavanje industrijskog otpada, unaprijeditinjihovu provedbu u gospodarstvu te uspostavitistalni dijalog gospodarstva s mjerodavnimtijelima uprave. Nepostojanje organiziranogodlagali{ta, nemogu}nost odgovaraju}e obradeve}ine vrsta opasnog otpada te otpor javnostikad je u pitanju njegovo zbrinjavanje i obrada,izdvojila je kao velike probleme koji gospodarstvuoteàvaju rad.

Program mjera za postupanje s otpadom, kojije Vlada nedavno prihvatila, predstavila je Vi{njaJeli} Mück, dràvna tajnica za za{titu okoli{a. TajProgram, zaklju~ila je, proizi{ao je iz nagomilanihproblema te obuhva}a kratkoro~ne interventnemjere potrebne da bi se premostilo krizno stanje.Svrha tih intervencija je smanjenje pritiska nakomunalna odlagali{ta, smanjenjem koli~ine otpada,{to je ona ocijenila kriti~nim pitanjem.

Esad Prohi}, savjetnik Predsjednika, pozdravioje skup uime Stjepana Mesi}a. Posebno se osvrnuona potrebu obrazovanja, s obzirom da otpori iNIMBY sindrom proizlaze iz nedovoljne edukacije.Tako|er se zaloìo za rje{avanje pitanja odlagali{tana temelju znanstveno-stru~nih, a ne politi~kihkriterija.

Sudionike je uime predsjednika Uprave HEP-a pozdraviomr. sc. Damir Suba{i}, direktor APO-a

Sredinom svibnja u Budimpe{ti su u organizacijima|arskog operatora sustava (MAVIR) odràna trizna~ajna sastanka UCTE (Unija za koordinacijuprijenosa elektri~ne energije) na kojima su HEPpredstavljali ~lan Uprave HEP d.d. mr.sc. Ivica Toljani savjetnik direktora Sektora za tehni~ku potporuHEP Prijenosa d.o.o. Damjan Me|imorec.

IZVR[NI TIM ZA RESINKRONIZACIJU

Prosje~nim slijedom sastanaka svaka dva do trimjeseca, UCTE Executive Team for North-SouthRe-Synchronization (Izvr{ni tim za resinkronizacijuSjevera i Juga), ili skra}eno ET, odrào je ve} osmisastanak pod predsjedanjem dvojicesu-koordinatora (Feist-ÊPS i Toljan-HEP).

Oni su uvodno prezentirali aktualneinformacije o UCTE ET izvje{}ima za UCTE SC(Steering Committee ili Upravni odbor) i UCTEPredsjedni{tvo (odnosno Bureau – koji ~inepredsjednik Fuchs i dopredsjednik Serrani tepredsjedavaju}i Upravnog odbora Maas) terelevantnih odluka tih tijela iz ~ega je razvidno daUCTE kao organizacija traì opreznu pripremurekonekcije, kako bi se izbjegli svi rizici neèljenih inepredvi|enih doga|aja.

Evaluacijom popisa zadataka s pro{logsastanka ET, ustanovljeno je njihovo ukupnonezadovoljavaju}e ostvarenje, a u raspravi oinfrastrukturnim projektima da jo{ nijeuspostavljena dostava svih podataka sinterkonekcijskih vodova prema CENTREL bloku(Ma|arska, ê{ka, Slova~ka i Poljska) kako to traìEACC (Energetski koordinacijsko-obra~unski centar)Var{ava.

Dogovoreno je da }e se za resinkronizacijukoristiti DV 400 kV Ernestinovo - Mladost (za {to sezalagao HEP), a naknadno }e se prema bilateralnompogonskom sporazumu HEP-EPS priklju~iti i TSS.Mitrovica putem tzv. T-spoja.

U pogledu regulacijskih blokova ustanovljenoje da su njihove granice odre|ene, ali da ispitivanjefunkcionalnosti prema upitniku UCTEkoordinacijskog centra Jug iz Laufenburga jo{ nijedovr{eno, a i interna organizacijska pitanja jo{ nisukona~no rije{ena.

Model za analize tokova snaga u ciljuodre|ivanja redoslijeda uklapanja je, nakonodre|enih obja{njenja prakti~ki zavr{en za ljeto2004., no otvoreno je pitanje roka njegovevaljanosti tijekom jeseni o.g.

Prema najnovijim informacijama od ABB-a(kao proizvo|a~a PSS ure|aja montiranih uBugarskoj i Rumunjskoj), postoje}a pode{enja tihure|aja ne}e biti smetnja stabilnosti UCTE zarazdoblje nakon rekonekcije, ali pitanje ispravnogpode{enja PSS ure|aja u sredi{njem dijelu UCTE (NETemelin u ê{koj i drugi) postavljeno je od UCTEkoordinacijskog centra Jug zbog nekoliko nedavnihslu~ajeva vrlo sporih prigu{enja oscilacija. Stoga }ese razmotriti na~in monitoringa pogona UCTEsustava nakon rekonekcije, pa }e se izme|u ostalogprovjeriti ho}e li (i gdje) u tu svrhu biti potrebnougraditi dodatne ure|aje (tzv. power-log) u okviruWAMS (Wide Area Measurement System).

Na zahtjev UCTE SC i posebice UCTEPredsjedni{tva (sa sastanka odrànog 3. svibnja o.g.)prema prijedlogu J. Feista i nakon opse`ne raspraves brojnim izmjenama - prihva}en je Akcijski plandaljnjeg rada ET (uz izdvojeno mi{ljenje ~lanova izBiH i Rumunjske, koji su nezadovoljni zbog, premanjihovu mi{ljenju, predugim rokovima).

Osnovni cilj tog dokumenta je utvrditi jasanvremenski raspored i podjelu odgovornosti, kako bise kona~ni prijedlozi dva dokumenta (MultilateralRe-synchronization Program – MRP i MultilateralOperational Co-ordination - MOC) koji se traè odUCTE ET pripremili za prihva}anje u UCTE ET 15.rujna i UCTE SC 23. rujna o.g.

Pri tomu je nagla{eno da je ispunjavanjemzahtjeva i rokova iz predmetnog Plana,resinkronizacija mogu}a u razdoblju od 27. rujna i10. listopada 2004., a svako ka{njenje u realizacijiPlana ili njegovu potvr|ivanju od UCTE ET i/ili UCTESC moè ju odgoditi!

Prva prigoda za provjeru napretka uostvarenju prihva}enog Plana bit }e sljede}isastanak ET koji je zakazan za 21. srpnja 2004. uZagrebu.

UPRAVNI ODBOR

Opse`ni dnevni red 19. sastanka Upravnog odboraUCTE (UCTE SC), koji se, u pravilu, odràva svaka dvamjeseca, mogao bi se podijeliti u nekoliko skupinatema – unutra{nja organizacijska pitanja, aktivnostii dokumenti radnih tijela UCTE te pripremarekonekcije i sudjelovanje prigodom vanjskihdoga|aja od interesa za organizaciju.

Gr~ki HTSO izrazio je nespremnostpreuzimanja rizika velikih promjena u sustavutijekom srpnja, uo~i Olimpijade, i uz godi{nje vr{no


Resinkronizacija

SASTANCI

Iz aktivnosti UCTE

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a prigodom sjednice Upravnog odbora UCTE (UCTE SC), koji je raspravljao o opse`nom dnevnom redu od ~ak 19 to~aka

od 27. rujna i10. listopada2004.

Damjan Me|imorec

optere}enje gr~kog sustava, dok su predstavnici BiHupozorili na uloène velike napore kako bipravodobno zavr{ili radove na obnovi, ~ime suprouzro~eni dodatni tro{kovi za koje je ZEKCodgovoran prema me|unarodnim i politi~kiminstitucijama u BiH, pa stoga èle ostvarenjerekonekcije tijekom ljeta 2004. Kako rekonekcija nijesamo uklju~ivanje vodova, UCTE SC je odobrioAkcijski plan daljnjeg rada ET kao temeljnidokument za pripremu rekonekcije u predloènimvremenskim rokovima, dok }e se predstavnicima izBiH poslati poslati pismo s obrazloènjem odgode(Njihovo tuma~enje, premda im je nagla{eno daUCTE nije definitivno utvrdio termin rekonekcije,nego se uvijek govorilo o o~ekivanjima) .

U raspravi o utjecaju rekonekcije na tokove ukriti~nim podru~jima zagu{enja, kao i na funkcioniranjetrì{ta izraèna su razli~ita mi{ljenja, pa je ET zaduènza formulaciju informacije za trì{ne sudionike.

U pogledu priprema UCTE Operation Handbook(Pogonski priru~nik – OH) dogovoreno je je da }enjegova prva tri dijela biti zavr{ena za prvu verzijuMultilateralnog ugovora ~lanova UCTE (MLA) dorujna 2004. (kako bi bili prezentirani na Firentinskom“regulatornom” forumu EU). Dijelovi 4., 6. i 7. bit }epripremljeni kao prijedlozi u skladu s prihva}enimcjelovitim prijedlogom vremenskog plana razvojapojedinih dijelova OH. Tre}i dio (Pogonska sigurnost)}e biti prilago|en specifikacijama u svezi s “n-1”kriterijem, sukladno preporukama iz zavr{nog izvje{}aUCTE Istra`nog povjerenstva za talijanski raspad(posebice u svezi s potrebom za “regionalnim”pristupom primjeni “n-1” kriterija). Uspostavit }e seProces nadzora uskla|enosti i provo|enja OH(CMEP) unutar UCTE i njegovih ~lanova kroz dopuneStatuta i Internih pravila, a potpisom MLA svi ~lanoviUCTE }e deklarirati prihva}anje pravila iz zavr{enihdijelova OH kao pogonske najbolje prakse. Oni ~lanovikoji ne}e mo}i udovoljiti tim pravilima obvezat }e sena njihovo po{tivanje od 1. sije~nja 2005. godine ilidrugog roka, ovisno o posebnim razlozima. ^lanoviUCTE koji ne}e mo}i ispunjavati “n-1” kriterij, kodpotpisa MLA }e morati objasniti kako i kadanamjeravaju udovoljiti “n-1” kriteriju ili bilo kojemdrugom pravilu u svezi sa sigurno{}u sustava te kako}e odràti pogon svog sustava u sigurnim uvjetima({to }e se provjeravati sa CMEP do udovoljavanja OHkoje }e biti ustanovljeno tako|er pomo}u CMEP).

Potom je razmotren dodatni upitnik opojedinim otvorenim pitanjima u svezi s MLA, jer susvi ~lanovi obvezni dostaviti glavnom tajniku UCTEg. Bialu jasne odgovore u roku od dva tjedna, kakobi odgovori potom u Tajni{tvu UCTE bili sagledani uskladu s UCTE glasa~kim pravima i time se dobilejasne smjernice za dovr{etak kona~ne verzije MLA.

Odobreno je zavr{no izvje{}e UCTE Istra`nogpovjerenstva o raspadu talijanskog EES 28. rujna2003. godine, uz posebne pohvale predsjedateljuVandenbergheu i stru~njacima koji su sudjelovali uradu Povjerenstva. Nakon zahtjeva CEER(Konferencije europskih energetskih regulatora) zasastankom s UCTE zbog rasprave o preporukama izizvje{}a, o~ekuje se i sli~na reakcija Europske komisije(EC), odnosno njenog DG TREN (Directorate-Generalfor Energy and Transport). Posebna pozornostposve}ena je usporedbi talijanskih iskustava sasudskim tu`bama zbog predmetnog doga|aja saiskustvom iz SAD i Kanade nakon raspada dijelanjihovog sustava u kolovozu 2003. godine. [vicarskipredstavnik izvijestio je o pripremama za osnivanjenove tvrtke (“Swissgrid”), koja }e kao {vicarski TSOzapo~eti s radom 1. sije~nja 2005. godine.

Tako|er su odobreni su i dokumenti s UCTEstajali{tima o vjetroenergiji, podzemnimvisokonaponskim kabelima i prijedlogu EU direktive

o sigurnosti opskrbe (vi{e pojedinosti u sljede}imbrojevima HEP Vjesnika).

Nagla{eno je da je te dokumenate potrebnoiskoristiti za dodatnu promociju UCTE aktivnosti, pasu stoga odobrene i smjernice o distribucijiprihva}enih dokumenata, pri ~emu naglasak ne}ebiti na onom o podzemnim kabelima, koji je izazvaonajvi{e suprotstavljenih tonova u raspravi.

Odobreni su i prijedlozi francuskog RTE zanove projekte savjetodavne radne skupine (LiaisonAdvisory) - ankete (o TSO op}enito i o specifi~nimprojektima) i odnosi sa sredstvima javnogpriop}avanja.

Ista radna skupina zaduèna je za pravodobnupripremu prijedloga UCTE komentara na ECsmjernice o upravljanju zagu{enjima,kompenzacijama izme|u TSO-a i o prijenosnimmreàrinama. Komentari }e biti usugla{eni izme|u~lanova SC (e-mailom) te odobreni odPredsjedni{tva, kako bi ih se moglo pravodobnodostaviti EC/DG TREN

Premda su u raspravi o temama predloènimza ovojesenski zajedni~ki seminar UCTE radnihskupina oba prijedloga LAWG odba~ena kaoneprimjerena, odobrena je organizacija togdoga|aja u Sloveniji, s tim da LAWG formulirakona~ni program usmjeren na profiliranje UCTE ubudu}nosti te dostavi Predsjedni{tvu da ga prihvati.

Novoimenovani voditelj projekta studijeizvodljivosti sinkronog povezivanja UCTE-UPS/IPS(sustavi biv{eg SSSR-a) g Luther informirao je ouspostavi UCTE konzorcija za izradu studije,strukturi projekta i nedavno predanoj molbi zafinanciranje iz sredstava EU (TEN). Razmotrena su iotvorena pitanja komuniciranja s javno{}u okotakvoga projekta, nedostatka pravnih stru~njaka ukonzorciju te pripremi za formiranje ProjectRepresentative Board (PRB) potrebnog za politi~kupotporu projektu. Odobrena je dopuna ugovora orazgrani~enju rumunjskog EES zbog priklju~ka dijelapotro{a~a od pribli`no 120 MW na moldovskumreù. Radna skupina za razvoj sustava zaduèna jeza formiranje manje skupine stru~njaka kako bi sedugoro~no pratila problematika vezana uz zahtjeveukrajinskog UKRENERGO za ~lanstvo u UCTE.

Na incijativu talijanskog GRTN ponovno jeotvorena rasprava o pitanju dostave podataka zanekoliko studija koje su izradi za Europsku komisiju idruge naru~itelje, premda je na pro{lom sastanku UCTESC ve} donesena odluka da ih UCTE ne}e dostavljati, ada svaki ~lan moè samostalno odlu~iti o svojimpodacima. U raspravi su izraèna razli~ita gledi{taposebice s obzirom na ~lanstvo u Europskoj uniji (noveili stare ~lanice...), treba li dostavljati samo javnodostupne podatke, kako osigurati njihovu povjerljivost iispravno tuma~enje te kako dobiti potrebnaobja{njenja od izvo|a~a. ^lanovi na koje se odnosi topitanje upu}eni su na uzajamno informiranje i stavoveo tim zahtjevima, jer je ocijenjeno korisnim teìtipostizanju zajedni~kog stava.

Predsjednik UCTE g. Fuchs zahvalio je ~e{komÊPS-u na njihovoj inicijativi za raspravu o budu}imoblicima TSO organizacija u Europi potaknutudokumentom “ETSO road-map”, te najavio {iruraspravu o toj vrlo aktualnoj problematici nakon ve}ugovorenog sastanka ~elnika UCTE i ETSO po~etkomlipnja, kad se planirala rasprava o toj zna~ajnoj temi.

Nakon {to je UCTE web-stranica u potpunosti(osim podataka) kopirana od jedne estonske tvrtke,radna skupina za pravna pitanja (WGLI) }e usuradnji s Tajni{tvom razmotriti mogu}e postupke !

Za predstavljanje UCTE na FirentinskomForumu EU (16/17. rujna 2004.) odluka je odgo|enado definiranja to~nog broja pozvanih, dok }e na 4.Atenskom Forumu (ili Forum jugoisto~ne Europe)

3/4. lipnja 2004. u Ateni UCTE predstavljati glavnitajnik UCTE, predsjednik SUDEL-a i predstavnik UCTEET (s obzirom na relevantnu tematiku - rekonekcija,razvoj obvezuju}ih pravila, infrastruktura i donori)

Na inicijativu za osnivanje European EnergyInstitute (EEI) odlu~eno je da odgovor prema ECtreba biti oprezan (kao i ostalih sli~nih sestrinskihorganizacija, poput ETSO i EURELECTRIC) da se ne bipotaknulo stvaranje europskog monopola naznanstvenom podru~ju. Sli~an stav zauzet }e se i uslu~aju inicijative za osnivanje Florence School ofRegulation (gdje od UCTE mi{ljenje jo{ nije izravnozatraèno).

Predsjednik UCTE pohvalio je revizijufinancijskog poslovanja UCTE koju su za 2003godinu obavili revizori iz francuskog RTE. Izvje{}e jeprihva}eno i distribuirano, a pojedine preporuke zadaljnja unaprje|enja ve} je proveo glavni tajnik.Kako bi se pove}ala efikasnost procesa revizije,predlaè se da taj posao za UCTE obavljaju istirevizori bar dvije godine za redom

SKUP[TINA UCTE

Godi{njem zasjedanju Skup{tine UCTE prisustvovalisu svi predstavnici - 33 ~lana, osim ElektroprivredeCrne Gore.

Odobren je zavr{ni ra~un za finacijsku 2003.godinu s vi{kom prenesenim u redovni prora~un za2004. godinu, koji je time pove}an za pribli`no 40posto.

Izraèna je potpora prethodnoj odluci UCTE SCod 25. oùjka o.g. kojom }e se predvi|eni manjak uprora~unu za 2004. godinu pokriti posebnomuplatom tijekom ovogodi{njega ljeta, {to uklju~ujeve} odobreni udjel UCTE u predfinanciranju studijeizvodljivosti sinkronog povezivanja UCTE-UPS/IPS.

Odobren je i preliminarni prora~un zafinancijsku 2005. godinu, koji }e se formirati dokraja jeseni o.g., kao i raspodjela pla}anja premaobjavljenim glasa~kim pravima za 2004. godinu(HEP - 2,45 posto)

Temeljem zahtjeva ELTRA (TSO kontinentalnogdijela Danske, koji se ve} vi{e od 40 godina nalazi usinkronom pogonu sa UCTE) za punopravnim~lanstvom u UCTE i popratne prezentacije -prihva}en je prijedlog predsjednika UCTE zaosnivanjem ad-hoc grupe (njema~ki E.On i RWE tenizozemski TenneT) koja }e, uzimaju}i u obzir sverelevantne aspekte, pripremiti izvje{}e o tomzahtjevu do jeseni 2004. Za slu~aj pozitivnogizvje{}a i preporuke UCTE SC, odlu~eno je da sekona~na odluka Skup{tine moè donijeti ielektronskim glasovanjem (pomo}u posebnorazvijenog programskog paketa koji udovoljava inajstroìm zahtjevima pravne struke – kako sepokazalo prigodom pro{logodi{njih izbora za~lanove Predsjedni{tva UCTE).

Prezentirane su informacije o glavnimpostignu}ima u radu UCTE, Upravnog odbora (SC),svih radnih skupina, ET, Istra`nog povjerenstva oraspadu talijanskog EES i projekta studijeizvodljivosti sinkronog povezivanja UCTE-UPS/IPS urazdoblju od pro{logodi{nje Skup{tine, kao i oizazovima u bliskoj budu}nosti.

Posebna pozornost posve}ena je temama OH iMLA , kao i sigurnosti UCTE sustava u 2003. godini(incidentima, analizama i o~ekivanjima).

Glavni tajnik NORDEL-a (organizacija TSO-aNorve{ke, [vedske, Finske, Islanda i oto~nog dijelaDanske) predstavio je aktualne projekte i kriznastanja u njihovoj mreì tijekom 2003. godine, kao ina~ine na koje su ih rje{avali.


>

>

Danas se ~esto susre}emo s borbom protiv ovisnostiod droge, alkohola i cigareta. Uz svakodnevnaupozorenja o {tetnosti odre|ene ovisnosti, pojedinesu udruge oti{le tako daleko da po~inju nagra|ivatione koji se uspiju osloboditi zlih poroka. Upravo{tetnost za zdravlje i ugroàvanje ìvota, glavni surazlozi podizanja glasa za njihovo sprje~avanje. No, usvijetu u kojem ìvimo, tom smrtonosnom triju bezimalo razmi{ljanja moè se pribrojiti jo{ jedna te{kaovisnost - ovisnost o radu ili radoholizam. U toj vrstiovisnosti u velikoj su opasnosti oni kojima je u ìvotujedino vaàn rad i koji sebi vi{e ne uspijevaju priu{titifaze opu{tanje, odmora ili razonode.

Zanimljivo, vrlo malo ljudi pretjeranuposve}enost poslu smatra ovisno{}u, danas osobito,jer su posao i karijera pokazatelji prestià u dru{tvu.Istina, mnogi svjetski psiholozi i zdravstvenistru~njaci upozoravaju na {tetnost ubrzanog ritmasvakodnevnice gdje njen ve}i dio provodimo upravona poslu, ~esto proìvljavaju}i stresna stanja. Ipak,ima jedna pozitivna strana ovisnosti o radu, a to je daovisnik, za razliku od ovisnika o drogi ili alkoholu, imapozitivan dru{tveni imid`. Dakako, produbljivanjemvlastite ovisnosti o radu, na trì{tu rada njegovacijena raste i to je ono najbitnije, a to {to se pritomduh i tijelo uni{tavaju, za to bar za sada rijetko tkobrine.

GODI[NJI ODMOR - DA, ALI RADNI!

Rije~ odmor svodi se na samo tjedan ili dva u tijekuljetnih mjeseci, a radoholi~ari ~ak i tada - ako ne ifizi~ki onda u mislima - prisustvuju poslu. Vjerovali iline, ima ljudi koji se jednostavno ne znaju niti ne èleodmarati na na~in na koji se odmaraju svi ostali ljudi.Sjedenje na plaì, sun~anje, gledanje televizije -ukratko besposli~arenje, za njih je nezamislivo. Takavna~in odmora stvara im ve}i napor od pretrpanogradnog dana. Za njih je najbolji odmor onaj koji jeispunjen razli~itim aktivnostima, oni su uneprestanom pokretu i osje}aju da se radi ne{tokorisno. Bitno je samo da nije dosadno. Ubrzani ritamìvota tijekom cijele godine te{ko je usporiti u tjedanili dva tjedna godi{njeg odmora.

Zdravlje i obitelj su u drugom planu, dok jesre}a proiza{la iz dobro sklopljenog ugovora ilifinancijskog pogleda na vlastiti ìro-ra~un -najbitnija. Tako otprilike ìvi dana{nji manager -visoko obrazovani ljudi, karakterno potkovani i ovisnio radu.

No, ponekad se pitamo ne bi li upravo oni kojizasijedaju poduze}ima, institucijama, stvaraju novac i~ija je rije~ uvijek zadnja, trebali odmarati, uìvati uste~enom poloàju i novcu, a njihovi zaposleniciobavljati i izvr{avati njihove zapovjedi. To teoretskiizgleda idili~no, no praksa je kao uvijek druk~ija.

Danas manageri rade vi{e iteè od svojih zaposlenika, imaju

obveze koje mogu provestiisklju~ivo oni sami (ru~kovi, sastanci,

dogovori, primanja...). I dok ve}ina obi~nihzaposlenika vrata svoga ureda zatvara oko 16 sati,manageri tek tada zapo~inju nove poslovnepothvate. Zavr{avaju nedovr{ene poslove, sklapajupartnerstva za vrijeme kasnih ru~kova, odazovu sepozivu na razli~ite kulturno-{portsko-poslovnadoga|anja.

SVE ZA POSAONerijetko moèmo ~uti kvalifikaciu ljudi od karijere:"Uvijek kaèm da mi je va`niji privatni ìvot od posla, alisve radim za posao, a ni{ta za privatni ìvot"

Osje}aj da se uvijek nekamo ùre, a nikamo nestiù, rade vi{e, uìvaju manje, managerima jesvakodnevnica. Ali financijsko-materijalna bezbri`nostzasjenjuje sve lo{e strane takvog na~ina ìvota. Uùrbanikorak suvremenoga ìvota od njih zahtijeva pla}anje


SVAKODNEVICA

Posao i karijera kao pokazatelji prestià u dru{tvu

Nikada mi nemojte zaviditi nakarijeri, jer cijena koju sam platioza uspjeh na poslu sada seprikazuje kod moga lije~nika.Svjestan sam svega, ali to je ja~e odmene. Tisu}u sam puta vra}aju}i sesa dosadnih poslovnih ve~era uprazan stan rekao sam sebi dostaje, vrijeme je da se posveti{ malosvom ìvotu, da stvori{ ne{to, dana|e{ smisao. I tako ve}razmi{ljam nekoliko godina, ali jo{uvijek se s dosadnih ve~era vra}amkasno u prazan stan. Jednostavnoje to ja~e od mene

Usporitei to odmah!

Lidija Dàja

Osje}aj da se uvijeknekamo ùre, a nikamone stiù, rade vi{e, uìvajumanje, managerima jesvakodnevnica, alifinancijsko-materijalnabezbri`nost zasjenjuje svelo{e strane takvog na~inaìvota

Reforme lijepe na{eNe sje}am se jesu li reforme pogodile vrti} u kojemsam se igrao prije polaska u {kolu, ali otkako znam zasebe uvijek sam ìvio s reformama. Jedna, samo {tobi zapo~ela, a ve} je u pripremi bila druga, jo{zna~ajnija i bolja. Mo`da ih nije bilo toliko puno, alisam imao takav dojam. I ne samo ja! Nitko nikadanije odgovarao za ono {to je reformirao. A, i za{to bi?Svaka je reforma bila uspje{na. Iznimno uspje{na! Nijedna druga dràva nije imala toliko uspje{nihreformi. Tako su nam svakodnevno govorili, a ve}inaje u to vjerovala.

Politi~ki sustav bio im je najzanimljiviji.Stalno su mijenjali Ustav samo da bi mogli opstatina vlasti. Razlog je jednostavan: mogli su bitisamo dva mandata u Skup{tini ili Saboru, pa supred kraj drugog mandata mijenjali Ustav i takosu dobivali jo{ dva mandata. Sada{nji su uvelineograni~eno biranje: moè{ se kandidirati nasvim izborima. U Saboru }e{ stolovati koliko ho}e{mandata ako te izaberu. Bitno je da si na listi privrhu. Sljede}a reforma opet }e donijeti takvepromjene da njima bude jo{ bolje.

Privredne reforme vodile su nas u vi{estadije socijalizma i na kraju dovele u kapitalizam.Onda su zapo~ele gospodarske reforme. Nisustvorile ni{ta osim novih gospodara. A dug?Vanjski dug je rastao i rastao. Punoljetan jeodavno, ali jo{ raste, kao da je u pubertetu.

[uvarica me zahvatila u srednjoj {koli. Kadmalo bolje razmislim, imao je [uvar, osim lo{ihkoje su dominirale, i dobrih ideja. Reformu je znaoi osmisliti i provesti, za razliku od nekolicine na{ihministara obrazovanja koji u posljednjih desetgodina poku{avaju, poku{avaju i samo poku{avaju,a od reforme {kolstva nema ni re, a kamoli forme.

Televizijski program tako|er se reformirao:svake jeseni nova shema. Vjerojatno stara nijevaljala, a nije ni nova. Reformirali su i radijskiprogram - dràvni i lokalni. Najdraè mi je bilo kadnisu ni{ta govorili. Barem je strane glazbe bilo, apone{to i na{e. Kvalitetne! Sad ~ujem samonabraja{e: to su oni koji ne pjevaju nego uztupi-glupi ritam izgovaraju nekakve rije~i, ~estobedasto}e i prostote.

A energetika, tek! Reforma trì{ta: novienergetski zakoni, novi Tarifni sustav, novaMre`na pravila, pa novi Op}i uvjeti kojei{~ekujemo dulje od godine dana... Bit }e to vrlodobra reforma. Potro{a~i malo toga shva}aju, ao~ekuju da im bude bolje. Ho}e, malo sutra!

Do{la mi tako ju~er jedna starijagospo|a i nezadovoljna (ispravnim)odgovorom jednog na{eg referenta, zapo~elaprijetiti prstom kao neki na{i politi~ari:"Monopolisti jedni! Jedva ~ekam da dobijetekonkurenciju! Pisat }u Vladi!" [to se meneti~e, moè pisati i Vladi i Stipi i Mo{i Pijadi.Odgovorio sam joj da i ja s nestrpljenjemo~ekujem otvaranje trì{ta, ali me nijeshvatila. Zato sam dodao: "Birat }u gdje }uraditi jer znam, ali za ve}u pla}u zbog ~ega}e struja morati biti skuplja." Baka je potomudarila ki{obranom po stolu i unato~godinama odskakutala s povicima: "Doli HEP,doli Vlada!"

Nestrpljivo ~ekam nastavak reforme!Reformatori, ubrzajte malo!,...do sljede}ereforme, kada }emo reformirati reformiranuenergetiku. êkajte malo!. [to se ~udimreformama - da ja odlu~ujem i ja bih po~eo sreformama. @ivjele reforme Lijepe na{e!

Trafopostaja nabackstageuOduvijek smo imali pozornicu (i puno glumaca)na kojoj se doga|alo sva{ta, a jo{ vi{e toga izapozornice. Sada smo dobili stage i backstage.Za{to mnogima smetaju pozornica i prostor izapozornice, nije mi jasno jer meni je na{ hrvatskijezik najljep{i - vjerujem i vama. Kako }e gastranci uvaàvati ako ga mi potcjenjujemo? Kadsmo napokon stvorili svoju dràvu, po~eli smohrvatski jezik ~istiti od turcizama, talijanizama isrbizama, vra}ati mu stare hrvatske rije~i.Drugim rije~ima po~eli smo ga mijenjati,podosta u pravom, a pone{to u pogre{nomsmjeru. U posljednje vrijeme po~eli smo uvelikerabiti anglizme...

Skoro da nema podru~ja u kojem se nisudogodile jezi~ne promjene. No, u energetici ihnisam primijetio. Dvojica poznanika okladili suse da }e trafostanica promijeniti ime utrafopostaja. Veljko ~eka janjetinu jer promjenenema, ali Franko joj se jo{ nada. Dobro je danema trafopostaje, jer bila bi to pola trafo, apola staja. A, {to je s elektroprivredom? Ostalaje, nije ju zamijenilo elektrogospodarstvo.Mo`da je zato i o~uvana, jer nam je ve}inagospodarskih subjekata propala. Da je pre{la ugospodarstvo, tko zna tko bi nam i kakavgospodar bio. Osim toga, mi u HEP grupi se vi{ebavimo privre|ivanjem, a gospodare nam igospodarit }e uvijek drugi (ili politi~ari ilistranci).

Mo`da su u pravu oni koji se rije~ima iimenima poduze}a ne zamaraju, jer va`no je dase dobro radi i da je pla}a solidna i redovita.

Dr Aèn

visoke cijene na podru~ju sre}e i zdravlja. I {to jenajsmje{nije, mnogo im ljudi zavidi na njihovoj karijeri iìvotu. Razmislite malo, jeste li se mo`da i sami ponekaduhvatili u mislima kako zavidite na ne~ijoj karijeri? Jesteli se zapitali kako su postigli takav "uspjeh" ? I kako suoni imali tu sre}u, a vi niste? Ubudu}e, kada vasopsjedaju takve misli, sjetite se da je cijena pla}ena zataj uspjeh ponekad i prevelika.

Vrlo jasan odgovor na to pitanje ponudio jemanager jedne zagreba~ke tvrtke, koji taj posaoobavlja ve} nekoliko godina i koji je 365 dana ugodini posve}en svojoj "strasti". Nikada mi nemojtezaviditi na karijeri, jer cijena koju sam platio zauspjeh na poslu sada se prikazuje kod moga lije~nika.Svjestan sam svega, ali to je ne{to ja~e od mene.Tisu}u sam puta vra}aju}i se sa dosadnih poslovnihve~era, u prazan stan rekao sam sebi dosta je, vrijemeje da se posveti{ malo svom ìvotu, da stvori{ ne{to,da na|e{ smisao. I tako ve} razmi{ljam nekolikogodina, ali jo{ uvijek se s dosadnih ve~era vra}amkasno u prazan stan. Jednostavno je to ja~e od mene.Ali kada mi je najteè sjetim se {to mi je taj posao svedonio. Novac, status, prijateljstva...novac. Ve}planiram {to }u sve kupiti i gdje }u otputovati, samokada uhvatim vremena. Ma, stvarno volim svoj posao,a s godinama mi je taj ritam ve} pre{ao i u naviku. Anje se ipak najteè rije{iti. Za mene stvarno vrijediposlovica Tko ho}e na|e na~in, tko ne, na|e izgovor

HRVATSKI MANAGERI - SVE ZA NOVAC, MO]I SLAVU

Nara{taj mla|ih hrvatskih managera ne àli nivremena ni truda u naporu da unaprijede sebe i posaokojim se bave. Materijalna sigurnost koju omogu}ujepredanost poslu i karijeri vi{e je nego dovoljan razlogda se o optere}enosti i {tetnosti ne bi ni razmi{ljalo.Takav na~in rada preuzeli smo od Amerikanaca, koji suprvi u svijetu zapo~eli eru dvanaestsatnogistrebljiva~kog radnog vremena. Kako su oni u svemuuvijek prvi tako su, shvativi{i da se na taj na~in nemoè tr~ati na duge staze, zapo~eli osmi{ljavanjekvalitetnog radnog vremena. Koje, istina, ne bi trajalomanje od dvanaest sati, ali se ne bi sastojalo samo odtr~karanja po sastancima i hrvanja s rokovima, ve} bise na{lo vremena i za miran ru~ak. Ipak, kvalitetnoradno vrijeme u hrvatske tvrke i me|u njihovemanagere ulazi polako, mogli bismo re}i krozklju~anicu. Na{i su poslovnjaci tek prije nekolikogodina shvatili da im znanje nitko ne moè oduzetite da ga se moè dobro unov~iti. Na vagi novca ikvalitete, tko jo{ razmi{lja o kvaliteti? I zato hrvatskimanageri jo{ uvijek vode utrku s vremenom, `rtvujuprivatni ìvot, {koluju se, do{kolovavaju,prezentiraju i reklamiraju. Sve za novac, mo} i slavu.Poslovni vrtuljak na koji su prvi put sjeli, godinamase vrti u krug bez prestanka, ali prema mi{ljenjupsihologa i drugih stru~njaka postoji na~in da seisko~i iz vrtuljka ne odri~u}i se ni karijere ni drugihaktivnosti. Odgovor se ~ak ne skriva ni u tomu da se`rtvuje poslovna u~inkovitost ili na~in ìvota, negou mijenjanju stavova i dobroj organizaciji. Zapo~etak, potrebno je usporiti - i to sada!


S MOJE PONISTRE

Energetska u~inkovitost i odrìvi razvoj – iskustvaJ. Koreje, naziv je predavanja kojeg je doc.dr.sc.Daniel R. Schneider sa zagreba~kog Fakultetastrojarstva i brodogradnje odrào krajem svibnja2004. godine u Zagrebu. Tom je prigodom izloìovlastita iskustva s trotjednog seminara EnergyEfficiency and Conservation, odrànog u travnjuu Seulu, kojeg je organizirala Korejska agencija zame|unarodnu suradnju, èle}i podijeliti iskustvo iznanje te azijske zemlje sa zemljama u razvoju.Ostvarila je preko Korejske korporacije zaupravljanje energijom (KEMCO), neprofitabilnevladine organizacije pod okriljem Ministarstvatrgovine, industrije i energetike, zaduène zaimplementaciju politike i programa energetskeu~inkovitosti i o~uvanja energije, koja je nastala1980. godine, nakon energetske krizesedamdesetih godina pro{log stolje}a.

ZEMLJA BEZ SIROVINA I ENERGENATA

Kako je dr.sc. D.R. Schneider naglasio u uvodu,energetski profil Ju`ne Koreje u velikoj je mjeriodre|en njezinim zemljopisnim poloàjem. Tazemlja, povr{ine 99270 km2, s 48,5 milijunastanovnika, odsje~ena je od kontinenta, a obalajoj je duga 2400 km. Nema sirovina nitienergenata, a industrija joj je te{ka i energetskiintenzivna (~eli~ane, brodogradili{ta,

automobilska i petrokemijska industrija). Potpunoje ovisna o uvozu energenata (97 posto). Da bi sepostigla energetska sigurnost zemlje, nu`nom senametnula diverzifikacija energetskih izvora, anaglasak je dan prirodnom plinu, bitumenoznomugljenu i nuklearnoj energiji (~iji je udjel 30posto). Cilj je bio smanjiti ovisnost o nafti,odnosno o njenom uvozu s Bliskog istoka.Istodobno, Ju`na Koreja i sama provodi projekteistraìvanja i eksploatacije nafte i prirodnog plinau drugim zemljama, tako da je prisutna u 22dràve s 54 takva projekta. Tako|er, planiraizgradnju plinovoda do Rusije. Me|unarodnusuradnju ostvaruje sa zemljama Sjeveroisto~neAzije (s Kinom, Japanom, Mongolijom i Rusijom)te sudjeluje u radu me|unarodnih energetskihorganizacija. U planu joj je daljnje {irenjeinfrastrukture, odnosno daljnja plinifikacija iizgradnja novih terminala za LNG te pove}anjekapaciteta za proizvodnju energije (79 GW do2010. godine)

Da bi se u elektroenergetski sektor J. Korejeuvela trì{na u~inkovitost, nu`no je bilo njegovorestrukturiranje, koje se provodi u proizvodnjienergije, u veleprodaji te u maloprodaji. Do sadase {est elektrana odvojilo od mati~ne kompanijeKEPCO. Sljede}i korak je uvo|enje trì{nih na~elau veleprodaju te odvajanje distribucijskedjelatnosti od KEPCO-a. Restrukturiranje seprovodi i u plinskom sektoru: ukida se monopol


ISKUSTVA DRUGIH

Energetska slika Ju`ne Koreje

Pove}avati snagu elektrana,ali i mjere energetske u~inkovitosti

Zgrada s minimalnom potro{njom energije

Dr.sc. D.R. Schneider govorio je o energetskoju~inkovitosti i odrìvom razvoju u Ju`noj Koreji

Ju`na Koreja potpuno je ovisnao uvozu energenata, stoga jeradi svoje energetske sigurnostimorala diverzificiratienergetske izvore, a naglasak jena prirodnom plinu,bitumenoznom ugljenu inuklearnoj energiji

Da bi se dobila ~ista energija,J. Koreja nastoji zadràtizna~ajan udjel nuklearneenergije, a u doma}instvima,trgovini i industriji loìva uljazamijeniti prirodnim plinom iLNG-om te promicati nove iobnovljive izvore

>

>

Pripremila: Tatjana Jalu{i}

na uvoz i prodaju plina KOGAS-u, osiguravaslobodan pristup terminalima i mreì za transportplina, a nakon toga slijedi poticanje trì{neutakmice u podru~ju uvoza i veleprodaje.

ENERGETSKI AUDIT – EVALUACIJA ENERGETSKEUÎNKOVITOSTI

Kad je rije~ o za{titi okoli{a, Ju`na Koreja seorijentira na energetske sustave s niskimsadràjem ugljika. Da bi se dobila ~ista energija,nastoji se zadràti zna~ajan udjel nuklearneenergije, a u doma}instvima, trgovini i industrijiloìva ulja zamijeniti prirodnim plinom i LNG-omte promicati nove i obnovljive izvore energije.Kyoto protokol je J. Koreja ratificirala krajem2002. godine. Unutar zemlje odvija se trgovinaemisijama, izra|uje se baza podataka i nacionalniregistar emisija.

Ju`na Koreja namjerava pove}avati snagusvojih elektrana, ali i mjere energetskeu~inkovitosti. U tom cilju, dràva provodienergetski audit - iscrpnu evaluaciju energetskeu~inkovitosti. Velike tvrtke audit pla}aju, dok jeza male i srednje on besplatan. Provodi se i uzgradarstvu - na zahtjev vlasnika, za velikestambene i poslovne zgrade. Energetski auditpokazao se vrlo u~inkovitim sredstvom zasmanjenje emisija CO2; za pove}anje zaposlenostiu inènjerskom i konzultantskom sektoru, apoti~e i rast profitabilnosti analiziranihkompanija. Donosi 10 do 15 posto u{teda naenergiji. Vi{estrukima su se pokazale i koristi zakorisnike audita: osim financijske (u{tede naenergiji, smanjenje teku}ih tro{kova, pove}anjeprofita), on donosi i organizacijsku u{tedu, kojase o~ituje u pobolj{anju radne okoline iproduktivnosti te procesa i kvalitete proizvoda.Ekolo{ka u{teda o~ituje se u smanjenju emisijaCO2, ~ime se ispunjavaju me|unarodne obveze teistodobno pove}ava imid` kompanije. [to se ti~epravnog okvira, energetski audit je u pojedinimpodru~jima zakonski obvezan i poti~e sesubvencijama (u kojima Ministarstvogospodarstva sudjeluje s 20 posto) i poreznimolak{icama, a negdje je dobrovoljan i bez olak{ica.

ÂK 163 ESCO TVRTKI

Kad je rije~ o energetskoj u~inkovitosti, velika sepozornost pridaje i ESCO (Energy ServiceCompanies) tvrtkama. One investiraju i jam~eu{tedu energije, a kasnije dio investiranog novcaprikupljaju iz glavnica, kamata i profita, dobivenoggodi{njom u{tedom energije. U{teda energijeostvaruje se bez financijskog optere}enja klijenta,tehni~kih pote{ko}a i rizika te uz dràvne olak{ice(sedam posto izuze}a od poreza, pristup kreditima sdugim rokom otplate i malim kamatnim stopama).Pokazalo se da ESCO ima prednost u odnosu nadràvu, s obzirom na to da ona ne moè pratiti brzepromjene u ekonomiji i tehnologiji.

ESCO se bavi uslugama kao {to suinvestiranje u energetski u~inkovita postrojenja,odràvanje postrojenja te pra}enje energetskogvo|enja i upravljanja (energy managementmonitoring). Njegove naj~e{}e investicije su uvisokou~inkovitu rasvjetu, iskori{tavanje otpadnetopline procesa, sustave grijanja i hla|enja te upobolj{anje procesa. Godine 2002. u Ju`noj Korejipostojale su 163 ESCO tvrtke, ~ije su investicijeiznosile 126 milijuna ameri~kih dolara. Od 1993.do 2002. godine ostvarile su 2000 projekata,

kojima je u{te|eno 132 milijuna ameri~kihdolara.

Jedan od velikih programa energetskeu~inkovitosti kojeg provodi dràva je tzv.Dobrovoljni sporazum, zajedni~ki sporazumindustrije i vlade. Tvrtke podnose akcijski plan zau{tedu energije te im se, nakon {to prijedlograzmotri KEMCO, odobravaju financijska sredstva– dugoro~ni krediti s niskim varijabilnimkamatama, koje su za polovicu niè od trì{nihkamatnih stopa, a tu su i porezne olak{ice. Do2003. godine u taj se program uklju~ilo 690kompanija.

Dodatni programi odnose se na promocijuvisokou~inkovite opreme: ozna~avanje (labeling)razreda energetske u~inkovitosti, definiranjestandarda za energetsku u~inkovitost,certifikacija opreme, «1 W program» (ciljanasnaga u stand by reìmu rada). Jedan odprograma koji poti~e racionalno kori{tenjeenergije je i Demand Side Management –upravljanje optere}enjem i promicanjeenergetske u~inkovitosti na strani korisnika(peglanje vrhova dijagrama potro{nje,premje{tanje vr{nog optere}enja, tarifni sustavi idrugo). Razvijaju se i regionalni energetskiprogrami.

ODR@IVA IZGRADNJA

Golemi broj vozila u Ju`noj Koreji izazivadru{tvene i ekolo{ke probleme i svakako jezanimljiv ESCO kompanijama, ali programenergetske u~inkovitosti na podru~ju transportajo{ nije u potpunosti zaìvio.

Sektor s najve}om potro{njom energije uJu`noj Koreji je zgradarstvo (25 posto ukupnepotro{nje). Kad je u pitanju ostvarenje energetskeu~inkovitosti u tom podru~ju, osim o~uvanjaenergije vodi se ra~una i o komforu (indoor airquality). Modernizacija (retrofit) ku}a provodi sesmanjenjem gubitaka na cijevima i kotlu,pove}anjem u~inkovitosti kotla i grijanja, ~ime sena energiji za grijanje postiè u{teda od 52 posto,uz povrat investicije od pet do {est godina.

Pozornost se pridaje i projektima pasivnih,ali i aktivnih sun~anih ku}a. Zanimljiva je i zgradas minimalnom potro{njom energije (super lowenergy office building), gdje se primjenjuju

brojne nove tehnologije kao, primjerice,dvostruka stijenka ({irine 1,5 m), sezonskitoplinski spremnik, cijevi za hla|enje, kori{tenjegeotemalne energije, mali kogeneracijski sustav,solarni kolektori s vakuumskim cijevima zagrijanje i hla|enje... Zero energy house, ku}a jebez potro{nje energije: do 2003. godine cilj je biorazviti 78 posto, a u idu}ih deset godina potpunoenergetski samodostatnu ku}u. Me|utim, zanjenu su izgradnju potrebne, osim spomenutih, ialternativne tehnologije kao {to su super izolacijai zrakonepropusnost (super prozori, barijere zazrak i vlagu). Posebna se pozornost moraposvetiti konstrukcijskim elementima takvogobjekta, a potreban je i ventilacijski sustav naotpadnu toplinu. Postoji i program zelene ku}e,koja bi trebala biti tako projektirana, izgra|ena,vo|ena (i eventualno sru{ena) da ima najmanjimogu}i utjecaj na okoli{ - kako globalni, tako ilokalni. Neki od elemenata takve ku}e su:dvostruka stijenka na ju`noj strani, atrij zadnevno svjetlo i prirodnu ventilaciju, pomi~nizasloni za Sun~evu svjetlost, skupljanje ki{nice irecikliranje otpadne vode, energetski u~inkovitHVAC sustav, rashladni spremnik s bankom leda,solarni kolektori na krovu, solarne }elije(fotovoltaici). Upotrijebljeni materijali trebaju bitireciklirani, prirodni ili organski, s niskomunutra{njom energijom, dugotrajni, neotrovni ilokalni, koji smanjuju potro{nju vode i energije.

IZDA[NO FINANCIRANJE

Investicijama koje doprinose energetskoju~inkovitosti daje se financijska pomo}. PostojiFond za racionalno kori{tenje energije,namijenjen kogeneraciji, gradskom centralnomgrijanju, instalaciji postrojenja koja {tedeenergiju, sustavima hla|enja koji ne koristeelektri~nu energiju, projektima regionalnogenergetskog razvoja i promociji ESCO-a. Nadalje,daju se porezne olak{ice za zamjenu starihindustrijskih pe}i i za upotrebu alternativnihgoriva.

Provodi se istraìvanje i razvoj energetskihtehnologija, odnosno tehnologija o~uvanjaenergije koje pobolj{avaju u~inkovitostproizvodnje, pretvorbe, pohranjivanja, transportai kori{tenja energije. Do 2002. godine ostvarenoje 600 takvih projekata, a samo u 2003. godiniinvesticije za tu namjenu su iznosile pribli`no 28milijuna ameri~kih dolara.

Do 2002. godine razvijeno je 168 projekata~iste energije, a u 2003. godini u njih jeinvestirano pribli`no 9,5 milijuna ameri~kihdolara. Oni se bave tretmanom izgaranja,separacije i kori{tenja CO2, ~istim izgaranjemugljena, desulforizacijom loìvog ulja, novimDENOX procesima i redukcijom polutanata.Pozornost se poklanja novim (gorive }elije,konverzija ugljena - isplinjavanje, energija izvodika) i obnovljivim izvorima energije (solarni,termalni, fotovoltaici, bio masa, vjetar, malehidroelektrane, geotermalna, energijavalova/plime i oseke, energija iz otpada). Zanjihovo istraìvanje i razvoj u 2003. godiniizdvojeno je 46 milijuna ameri~kih dolara, a od1988. do 2002. godine ukupno 223 milijunadolara. Dodatno, za promociju tih izvoraizdvojeno je 69 milijuna ameri~kih dolara zasubvencije i 275 milijuna dolara za zajmove sniskim kamatama.


Mr.sc. Vlasta Zanki Alujevi} s Fakultetastrojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebupredstavila je novi me|unarodniposlijediplomski studij na ovom fakultetu –Sustainable Energy Engineering. On, nagla{enoje, omogu}uje temeljno i napredno obrazovanjeo proizvodnji i kori{tenju energije na ekonomskii ekolo{ki odrìvi na~in. Provodi se u okviruzajedni~kog europskog projekta Tempus, usuradnji s vode}im {vedskim tehni~kimsveu~ili{tem Kungliga Tekniska Högskolan izStockholma, kao i sa sveu~ili{tima u Rijeci,Splitu i Padovi. Vi{e informacija moè se dobitina stranici: www.fsb.hr/see.

Novi me|unarodni poslijediplomski studijna FSB-u

Odrìva proizvodnja ikori{tenje energije

Budu}i da na Sveu~ili{tu gdje je Ru|er Bo{kovi} nekadbio profesor matematike nigdje nije bilo njegova portreta ilispomenika, a upravo je njegov utjecaj bio bitan u najve}emotkri}u s kojim se ponosi to Sveu~ili{te: Voltinoj bateriji,zahvaljuju}i inicijativi IUHPST-a i DP Elektre Bjelovar - slikanajve}eg hrvatskog i velikog svjetskog znanstvenika nalazi seme|u slavnima

Dugogodi{nja akcija Hrvatskog ogranka Me|unarodneudruge za povijest i filozofiju znanosti i tehnologije (IUHPST) iDP Elektre Bjelovar te Pogona u Krièvcima zavr{ila je nanajbolji mogu}i na~in. Ideja do koje smo do{li na velikom skupuu Italji jo{ 1999. godine povodom 200. obljetnice Voltinogizuma elektri~ne baterije (o izumu je op{irno pisao HEP Vjesnikubroj 119) bila je da se Muzeju sveu~ili{ta u Paviji za njihovuDvoranu slavnih pokloni jedan portret najve}eg hrvatskog ivelikog svjetskog znanstvenika Ru|era Bo{kovi}a.

Naime, na Sveu~ili{tu gdje je Bo{kovi} nekad bioprofesor matematike nigdje nije bilo njegova portreta ilispomenika, a upravo je njegov utjecaj bio bitan unajve}em otkri}u s kojim se ponosi to Sveu~ili{te: Voltinojbateriji. Istraìva~ sa Sveu~ili{ta u Paviji – ina~e jednog odnajstarijih sveu~ili{ta u svijetu – dr. Lucio Fregoneseobranio je nedavno tezu na Sveu~ili{tu u Cambridgeu da jeodlu~uju}i utjecaj na Voltu upravo imao Ru|er Bo{kovi}.Premda Bo{kovi} nije imao mnogo radova iz znanosti oelektricitetu, utjecaj njegovih radova iz drugih podru~ja jedoprinio i najve}em otkri}u iz te znanosti: otkri}uelektromagnetske indukcije i pojma polja velikogengleskog fizi~ara Michaela Faradaya.

Na sre}u, spomenutoj ideji o doniranju portreta R.Bo{kovi}a odazvala se Elektra Bjelovar i njen direktor JosipTrbus, osobno.

Ostvarenje je potrajalo, jer trebalo je mnogo vje{tine,strpljenja i znanja da se izradi lijepi portret u ulju te da seprona|e okvir identi~an ostalima koji uokviruju portrete uDvorani slavnih. Za tu su svrhu dobiveni posebni nacrti zaokvir, ~ak i potankosti izvedbe s originalnom bojom, kao i spotankostima za natpisnu plo~icu… Sliku u ulju je izradilazagreba~ka slikarica Snjeàna Boì}, poznata po aktivnosti uslikarskoj udruzi Spektar, ina~e zaposlena na FER-u, dok suokvir i ostalo napravili vrsni majstori iz Krièvaca.

Dugo se ~ekala prigoda da se slika otputi u Italiju. Ipak,kada se odràvala Radionica CIGRÉ o magnetskim poljima(tema koja tako|er zavrije|uje osvrt) u Torinu, predstavnikInstituta za elektroprivredu i energetiku i HEP Distribucije, DPElektra Bjelovar su nakon zavr{etka toga skupa oti{li 24. travnjao.g. u Paviju i njeno Sveu~ili{te te uru~ili sliku.

Malu sve~anost uveli~ao je prisustvom generalni konzulRepublike Hrvatske u Milanu Vesna Terzi} i predsjednik Hrvatskezajednice u Italiji Snjeàna Hefti. Slijku je predao Josip Trbus, aprimio ju je prorektor za me|unarodne odnose Sveu~ili{ta prof.Antonio Savini (tako|er elektroinènjer po struci.). Talijanskastrana bila je odu{evljena kvalitetom portreta, a 25. svibnja o.g.stigla je obavijest da je prona|eno mjesto za portret Ru|eraBo{kovi}a i to pokraj spomenika Volte i slika drugih uglednika.Tako se na{ Ru|er Bo{kovi}, zahvaljuju}i HEP-u, odnosnoDistribucijskom podru~ju Elektra Bjelovar i njenom direktoru J.Trbusu na{ao to~no nakon 240 godina na njegovom Sveu~ili{tuu dru{tvu velikana kakvi su A. Volta, A. Scarpa (anatom), C.Golgi (fiziolog, nobelovac), U. Foscolo (knjièvnik), H. Cardano(lije~nik i konstruktor) i drugi. Sve ostalo o toj vrijednojkulturolo{koj akciji i doprinosu na{eg ogranka IUHPST (uosnivanju) i Hrvatske elektroprivrede u promociji trajnihhrvatskih vrijednosti i veli~ina u svijetu, neka pokaè mala serijaprigodnih fotografija.


INICIJATIVA

Kona~no i portret Ru|era Bo{kovi}a u Dvorani Slavnih

Doprinos HEP-a u promocijitrajnih hrvatskih vrijednosti Ante Sekso-Telento

Stalno mjesto Bo{kovi}eva portreta u Dvorani slavnih Povijesnog muzeja (Museostorico) u Paviji (lijevo je spomenik A.Volte koji u ruci drì bateriju)

Uru~enje slike Ru|era Bo{kovi}a: Ante Sekso Telento i J. Trbus (donatori), L.Fregonse (kustos), A. Savini (prorektorSveu~ili{taa) i V. Terzi} (generalni konzul Rrpublike. Hrvatske u Italiji)

Slu~ajno ili ne, poklopilo se. U sije~nju ove godine,Nacionalno vije}e za konkurentnost je izradilo 55preporuka za pove}anje konkurentnosti Hrvatske,u oùjku ih je predstavilo javnosti, a u svibnju jepod visokim pokroviteljstvom predsjednikaStjepana Mesi}a, Hrvatsko dru{tvo za kvalitetuorganiziralo u [ibeniku od 17. i 18. svibnja 2004.godine Petu hrvatsku konferenciju pod motomKvaliteta i konkurentnost.

Konferencija je okupila vi{e od dvije stotinestru~njaka iz podru~ja upravljanja kvalitetom, kojisu kroz ~etrdesetak referata poku{ali odgovoritina prakti~na pitanja o povezanosti kvalitete ikonkurentnosti.

Prispjeli referati razvrstani su prematematici i obra|eni u stru~nom dijelu konferencijekoji se odvijao u ~etiri sekcije i to: Sekcija A:Kvaliteta i konkurentnost, Sekcija B: Komunikacijas kupcem i odrìvi razvoj, Sekcija C: Pobolj{anjesustava upravljanja i Sekcija D: Pristupi i metodeza pobolj{anje kvalitete.

Konferenciju je otvorio Boìdar Ljubi},predsjednik Hrvatskog dru{tva za kvalitetu, aprisutne je pozdravio i zaèlio im uspje{an radEsad Prohi}, osobni izaslanik predsjednika S.Mesi}a.

U radu konferencije je aktivno sudjelovala jei Vi{nja Samardìja, pomo}nica ministra zaeuropske integracije koja je kroz izlaganje podnazivom Zna~aj kvalitete i konkurentnosti zaintegriranje Hrvatske u EU upoznala skup sa

sloènim zahtjevima koje pred na{e gospodarstvopostavlja ulazak u Europsku uniju.

Jednako tako, Helena Jasna Mencer,333rektorica Sveu~ili{ta u Zagrebu je kroz svojeizlaganje Sustav osiguravanja kvalitete u visokojnaobrazbi – Primjer puta prema ve}oj kvalitetiizloìla trenuta~no stanje na podru~ju osiguranjakvalitete u visokom {kolstvu i planove za daljnjapobolj{anja.

U okviru Konferencije odràna je rasprava uokviru okruglog stola sa sljede}im temama: Kakopove}ati konkurentnost na{ih proizvoda?(strategije i pristupi za pove}anje konkurentnosti,upravljanje rizicima, clusteri, tehni~kozakonodavstvo, glas kupca s trì{ta, glas kupca urazvoju/projektiranju, glas kupca u proizvodnji);Sustavi upravljanja (ISO 9001:2000, procesnipristup, upravljanje dokumentacijom, tehnologijei integrirani sustavi, odrìvi razvoj i provedbapropisa); [kolstvo, razvoj kompetencija (uvo|enjesustava kvalitete u {kole, neprestano u~enje iupravljanje znanjem, za{tita intelektualnogvlasni{tva).

Ako vam se ~ini da je nemogu}e obraditiovako {iroke i zahtjevne teme u okviru dvosatnogokruglog stola, u pravu ste. Ipak, provedenarasprava je sigurno pruìla mno{tvo novogmaterijala za neka budu}a okupljanja o temikvalitete.


SMJEROVI

Peta hrvatska konferencija o kvaliteti

Kvaliteta i konkurentnost Olga [tajdohar

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu odràn je 8. lipnja2004. godine redovni godi{nji sastanak radnikaHrvatske elektroprivrede koji se bave poslovimaosiguranja osoba i imovine. Tom prigodomrazmatrana je provedba paketa osiguranja sCroatia osiguranjem, ~iji su predstavnici tako|ernazo~ili ovom skupu. Taj paket obuhva}aosiguranje odgovornosti iz djelatnosti,

kombinirano kolektivno osiguranje od posljedicanesretnog slu~aja - nezgode (kolektivno i dodatnoosiguranje radnika) te obvezno osiguranjeslu`benih vozila.

Na sastanku je predstavljeno i izvje{}e o{tetama na materijalnoj imovini HEP-a u pro{lojgodini. Utvr|eno je da 2003. godina bitno ne odstupaod prosje~nog trenda kretanja {teta.

- Osiguranje i upravljanje rizicimanastavit }e se voditi na razini HEP-a d.d.za potrebe svih dru{tava HEP grupe, kaojedan od integracijskih ~imbenikafunkcioniranja HEP grupe, zaklju~io jeJadranko Berlengi, direktor Sekto

T.J.

Esad Prohi}, izaslanik predsjednika Mesi}a pozdravljaskup prigodom sve~anog otvaranja

Referenti osiguranja na redovitom godi{njem sastanku u sjedi{tu HEP-a

Vi{nja Samardìja, pomo}nica ministrice za europskeintegracije izlagala je o temi Zna~aj kvalitete ikonkurentnosti za integriranje Hrvatske u EU

Osiguranje osoba i imovine u HEP-u

U 2003. nastavljen uobi~ajen trend kretanja {teta

Helena Jasna Mencer, rektorica Zagreba~kog sveu~ili{ta,prigodom izlaganja o Sustavu osiguravanja kvalitete uvisokoj naobrazbi - Primjer puta prema vje~noj kvaliteti

Eto, do~ekali smo i to. Sindikat HES uputio je 21.svibnja "Prijedlog za izbor predstavnika radnika unadzorni odbor HEP d.d.". Tako }e vjerojatno i radniciHEP-a dobiti mogu}nost izbora svog predstavnika uNadzorni odbor (NO) tvrtke, na slobodnim ineposrednim izborima, tajnim glasovanjem.

PREDSTAVNIK RADNIKA U NADZORNOMODBORU IMA VA@NU ULOGU

Time }emo dobiti osobu koja ima jednaki pravnipoloàj kao i drugi imenovani ~lanovi NO-a, koja moèpregledavati poslovne knjige i dokumentaciju Dru{tva,pratiti financijske i druge pokazatelje poslovanja.Naime, sve va`ne odluke u Dru{tvu mora potvrditi NO,pa }e odsada i radnici (odnosno sindikati) imati teinformacije na raspolaganju. Tako }e se pravodobnomo}i djelovati u slu~aju dono{enja odluka koje su{tetne za prava radnika.

POTPUNO POGRE[AN PRISTUP

Me|utim, stanje ni izdaleka nije onako kako se~ini na prvi pogled. Krajnji rezultat te inicijative ostavit}e nove repove na ionako razjedinjenoj sindikalnojsceni.

Kao prvo, svog kandidata na izborima mogunominirati jedino sindikati ili skupina od najmanje 10posto radnika. Potonji odmah ispadaju iz igre, jer jePrijedlog za izbore do{ao iznenada i nenajavljeno, a1.500 potpisa ({to ~ini 10 posto) nije lako skupiti ni unormalnim okolnostima. Kandidat kojeg sindikat(i)predloì trebao bi biti stru~na osoba koja moèodgovoriti svim zahtjevima nadzora tvrtke i izazovimamogu}ih podmi}ivanja. Negativan (ali predvidiv) razvojokolnosti je kandidatura ~elnika sindikata, kojemu jeosnovna zada}a pregovori i pritisak na poslodavca ivlasnika, a ne samo sjedenje za istim stolom s njim.

Postoji opravdani strah da }e pobjednik naizborima odgovarati samo uskom krugu ljudi u svomsindikatu, dok }e ostali biti uskra}eni za informacije.Samim tim ni svi radnici ne}e biti u jednakompoloàju.

Da stvar bude gorja, zamisao predlagatelja je dapravo izbora predstavnika radnika u NO HEP d.d.nemaju svi radnici HEP grupe, ve} samo 300 - 400radnika matice HEP-a. Jasno da takav pristup nijeprihvatljiv, jer NO odlu~uje o strate{kim pitanjima zacijelu HEP grupu.

ISPRAVAN PRISTUP: RADNI^KA VIJE]A, PRIJESVEGA

Nadalje, evo {to kaè Zakon o radu (~lanak 158.a,stavci 2. i 3.):

- predstavnika radnika u NO imenuje i opozivaradni~ko vije}e,

- ako kod poslodavca nije utemeljeno radni~kovije}e, predstavnika radnika u NO imenuju i opozivajuradnici neposrednim i tajnim glasovanjem, ...

O~ito da se kod nas ne{to presko~ilo, a to jeutemeljenje radni~kih vije}a.

Provo|enjem tih doista sloènih izbora dobit}emo jednog jedinog predstavnika u NO HEP d.d.Umjesto toga, izborima za radni~ka vije}a (RV) moglismo dobiti pribli`no 60 RV-a (po organizacijskimjedinicama) s pribli`no 200 njihovih ~lanova. Tada bipredstavnici tih RV-a ~inili Glavno radni~ko vije}e, kojebi koordiniralo rad svih RV-a. Tako izabranipredstavnici SVIH radnika imenovali bi osobe u sedamNO-a HEP grupe, a ne samo u jednom.

Najve}a zabluda je u uvrijeènom mi{ljenju da jepredstavnik radnika u NO-u najva`niji. Upravosuprotno, on treba biti samo produljena rukaradni~kog vije}a. A evo i za{to je to tako.

Radni~ko vije}e ima vrlo velike zakonske ovlasti i{irinu djelovanja (koje }emo, zbog ograni~enogprostora u ovom broju HEP Vjesnika, potanko opisati uidu}em broju).

PRIVATIZACIJA - OPASNOST ZA PRAVARADNIKA

U nadolaze}oj privatizaciji posebno je bitnobudno zastupati interese radnika. S tim je uvijekpovezana i promjena organizacije rada, koja se upravodoga|a nama. Iskustvo pokazuje da je za dobrofunkcioniranje poduze}a u fazi reorganizacije uvijekpotrebno vi{e ljudi nego {to to savjetnici poduze}apredvi|aju za kasnije normalno stanje upravljanjapoduze}em. Pravi primjer moè se vidjeti na slu~ajuHT-a, koji danas ima 3.000 radnika manje nego prijeprivatizacije. Sli~nih primjera u Hrvatskoj ima nastotine. Potpuno je sigurno da }emo se i mi na}i usli~nim okolnostima.

Uz nagle drasti~ne zahvate u obliku otkaza ilismanjenja radni~kih prava, ~esto postoje i socijalnopodno{ljiva i solidarna rje{enja koja se ~ak i isplate -dugoro~no. To, kao i pove}anje ve} ste~enih prava,moè osigurati RV njegovim kvalitetnim radom.

Jednako tako, da bi socijalni poloàj radnika bio{to bolji, preduvjet je dobro gospodarenje tvrtkom.Svaki radnik HEP-a moè jasno vidjeti da u na{oj tvrtki

to moè i treba biti puno bolje. Sa stajali{ta radnika,jedino RV moè imati utjecaj na poslovne odlukeposlodavca.

ODNOS RADNI^KOG VIJE]A I SINDIKATA

Mnogi poistovje}uju sindikat s radni~kimvije}em. Razlika je golema. Sindikat je udruga kojazastupa svoje ~lanove, pregovara o tarifnim pitanjima(kolektivni ugovor), daje ~lanovima pravnu potporu tepodupire RV. Sindikat se sluì pritiscima, pa i {trajkom.Radni~ko vije}e zastupa sve radnike. Ono ne smije i}i u{trajk, ve} koristi zakon kao oru`je, argument, ideju,konkretne prijedloge rje{enja. Ako je pritisak potreban,RV koristi pomo} sindikata, pa i radnika.

Ta podjela uloga izme|u predstavnika sindikata ionih koje su odabrali svi radnici usmjerena je nasuradnju. Tamo gdje sindikati s radni~kim vije}imarade, gdje ulaù u informiranje i obrazovanje ljudi,postiù se odli~ni rezultati.

Mnoge sindikalne organizacije smatraju da suradni~ka vije}a izmi{ljena samo zato da bi se uznjihovu pomo} eliminirali sindikati iz poduze}a.

Poslodavac nije duàn sindikatu (ve} samoradni~kom vije}u) dostaviti, primjerice, izvje{taj oposlovanju, prekovremenom radu ili radnom vremenu.Na RV-u je da vodi ra~una o provo|enju zakona ikolektivnih ugovora. Stoga, ve}ina sindikata grije{ikada se lako odri~e RV-a i utjecaja koji se preko njihmoè ostvariti.

[TO JE S RADNI^KIM VIJE]IMA U HEP GRUPI ?

Sudjelovanje radnika u odlu~ivanju (utemeljenjeRV-a) predvi|a Zakon o radu koji je na snazi ve} vi{eod osam godina. U HEP grupi, ~ini se, skoro nitko nijeniti ~uo za to, postoje samo tri radni~ka vije}a (EL-TOZagreb, TE-TO Osijek i Hrvatski nezavisni operatorsustava i trì{ta d.o.o.), od kojih su dva utemeljena uposljednjih mjesec dana. Autori ovog teksta inicijatorisu njihovog utemeljenja. Nadamo se da smo baremmalo doprinijeli uo~avanju opasnosti u kojima senalazimo, kao i zakonskim mogu}nostima da se od njihobranimo. Kroz svoju edukaciju sve vi{e shva}amogolemu va`nost radni~kih vije}a te ste~eno znanje iiskustvo dajemo na raspolaganje svim radnicima isindikalnim povjerenicima koji se odlu~e na takavkorak.

Jako je va`no da se odlu~ivanje radnika upoduze}u utemelji na razini cijele HEP grupe.

Bitan rezultat uspjeha u kona~nici bio bipromijenjena kultura poduze}a, {to je velika vrijednostkoju se mora njegovati i za{tititi od obijesnoguni{tavanja tradicionalnim metodama orijentiranimsamo na kapital i osobnu korist pojedinaca.

Zaklju~imo: RADNI^KO VIJE]E JE GLAVNI IGRA^,A PREDSTAVNIK RADNIKA U NADZORNOM ODBORUSAMO NJEGOVA PRODULJENA RUKA.

Pripremili: Denis Geto i Ivica Mudrov~i}


DOBRO GOSPODARENJE TVRTKOM PREDUVJETJE DOBROM SOCIJALNOM POLO@AJU RADNIKA

Jako je va`no da se odlu~ivanjeradnika u poduze}u utemelji narazini cijele HEP grupe, a bitanrezultat uspjeha u kona~nici biobi promijenjena kulturapoduze}a, {to je velika vrijednostkoju se mora njegovati i za{tititiod obijesnog uni{tavanjatradicionalnim metodamaorijentiranim samo na kapital iosobnu korist pojedinaca

>

(NOVI)ODNOSI

Radni~ko vije}e i predstavnikradnika u nadzornom odboru

Sukladno aktivnostima iz Sporazuma HSU-HDZ odono{enju zakona o provo|enju Odluke Ustavnog suda od12. svibnja 1998. godine Vlada je formirala Povjerenstvoza izradu Prijedloga zakona. Kao podloga za dono{enjezakona u Sindikatu umirovljenika Hrvatske izra|en je"Pregled najva`nijih pitanja pripreme prijedloga zakona oprovo|enju Odluke Ustavnog suda"

To je vrlo vrijedan dokument koji je obradio sve usvezi s mirovinama od 1993. do kraja 1998. godine. To jepolazi{te umirovljenika za sastanak Vladinog povjerenstvaza izradu zakona.

Rije~ je o sljede}em:– da se kretanje mirovina uskladi s kretanjem pla}e

u razdoblju 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. g. kaoosnovica za sva daljnja pove}anja od po~etka 1999.g.,

– da razlika izme|u pripadaju}e mirovine u tomrazdoblju i ispla}enih mirovinskih davanja (sa svim raznimdodacima) predstavlja dug umirovljenicima za torazdoblje,

– da se razmotri pitanje kamata za duguju}asredstva,

– trajanje du`ni~kih obveza u pravilu se ne prekidasve dok se dug ne isplati,

– povrat duga "pravo je ìvih" s obzirom na to da jemirovina strogo osobno pravo,

– HZMO treba zakonom obvezati da svakomkorisniku mirovina iz razdoblja 1. rujna 1993. do 31.prosinca 1998. izda rje{enje kojim }e se utvrditi:

-iznos pripadaju}e mirovine po izra~unatomuskla|ivanju te o roku u kojem }e njegova mirovina bitipove}ana do tog iznosa,

-iznos razlika izme|u pripadaju}e i ispla}enemirovine (dug dràve) te o na~inima i rokovima isplate togduga,

– radi otplate duga RH }e izdati korisniku dràvneobveznice naplative u roku koji se odre|uje prema rasploìvimsredstvima i drugim mogu}nostima gospodarstva. Mogu serazmatrati i druge mogu}nosti povrata duga (obvezeumirovljenika prema dràvnim i javnim poduze}ima, dràvnaimovina, otplate stanova, porezne obveze itd.)

– inzistirati na maksimalno odre|enimformulacijama (jasno}a zakona) radi izbjegavanjarazli~itog tuma~enja

Prva sjednica Povjerenstva odràna je 19. svibnja o.g.Predstavnici Vlade s rezervom su prihvatili "na{a

stajali{ta" i obvezali se da }e se o njima o~itovati do drugesjednice Povjerenstva.

Druga sjednica Povjerenstva odràna je 8. lipnja, uzprisustvo premijera Ive Sanadera. Predloìo je povrat dugakroz formiranje "posebnog fonda" u koji bi u{le dionicepoduze}a, kao i imovina u vlasni{tvu dràve.

Kompletna problematika oko povratka dugatje{avat }e se kroz dva zakona i to: o povratku duga iposebnog fonda ~iji su ~lanovi korisnici mirovina na kojese odnosi zakon, a bit }e doneseni ujesen o.g.

HZMO bi trebao u roku od {est mjeseci obavitiizra~un duga za svakog umirovljenika i obavijestiti ga ovisini udjela u fondu.

Postavlja se pitanje: mogu li umirovljenici bitizadovoljni? Op}enito govore}i vjerovatno "da" jer nam jenakon 11 godina borbe kona~no priznat dug, premda suna{a o~ekivanja bila sigurno ve}a. Ostaje naizvjesnostho}emo li u primjerenom roku kroz "fond" mo}i do}i dosvojih novaca. Ovisit }e to o mnogo ~emu, a prije svegakvaliteti dionica i imovine koja }e u}i u fond te sposobnosti managmenta da taj kapital {to prije i {to bolje oplodi, jero tomu ovisi kojom dinamikom }e se dug umirovljenicimavra}ati.


ODNOSI

Tre}i ciklus edukacije – interna revizija i kontrola

O tehnikama, metodama ipostupcima rada

Danas, kada su pred nama zna~ajne odluke Uprave HEP-a

d.d. i Nadzornog odbora HEP-a d.d., kada postoji realna

opcija djelomi~ne privatizacije, kada nitko ne moè

spokojno sjediti, postavlja se pitanje na koje svoj odgovor

moraju dati svi zaposleni u HEP grupi

SINDIKATI, RADNI^KAVIJE]A PREDSTAVNICIRADNIKA U NADZORNIMODBORIMA !?PREDSTAVNIK RADNIKA U NADZORNOMODBORU !!"U trgova~kom dru{tvu u kojem je zaposleno vi{e od 200radnika, kao i u trgova~kom du{tvu koje je vi{e od 25 postou vlasni{tvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ipodru~ne (regionalne) samouprave te u javnim ustanovama,neovisno o broju zaposlenih u tom dru{tvu, odnosnoustanovi, jedan ~lan nadzornog odbora, odnosno drugogodgovaraju}eg tijela mora biti predstavnik radnika." - ~lanak158. a Zakona o radu.

HEP d.d. kao i dru{tva s ograni~enom odgovorno{}ukojih je osniva~ i vlasnik HEP d.d. ispunjavaju uvjete iz gorenavedenog ~lanka te su obvezni osigurati mjesto zapredstavnika radnika u nadzornom odboru. Svako od tihdru{tava ima nadzorni odbor u kojem je osigurano mjestoza predstavnika radnika.

Odredbom stavka 2. ~lanka 158. ZOR-a je propisanoda predstavnika radnika u nadzornom odboru imenuje iopoziva radni~ko vije}e. Me|utim, takvo ovla{tenje imasamo ono radni~ko vije}e koje svojim sastavom jam~izastupljenost svih organizacijskih dijelova poslodavca. Zna~i,radni~ko vije}e konstituirano na podru~ju dru{tva sograni~enom odgovorno{}u, odnosno dioni~kog dru{tva,kao jedne organizacijske jednice, odnosno Glavno radni~kovije}e d.o.o.-a, odnosno d.d.-a, sastavljeno od predstavnikaradni~kih vije}a organizacijskih jedinica, odnosno sinikalnihpovjerenika kao predstavnika organizacijskih jedinica ukojima izbori nisu provedeni.

U slu~ajevima kada to nije mogu}e posti}i,predstavnika radnika u nadzorni odbor biraju iopozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, nana~in koji je Zakonom o radu propisan za izborepredstavnika radnika u radni~kom vije}u.

KRUNOSLAV BUÊK, PREDSTAVNIK RADNIKAU NADZORNOM ODBORU HEP - PLINA D.O.O.Predstavnik radnika u nadzornom odboru ima jednakipravni poloàj kao i drugi imenovani ~lanovi nadzornogodbora. Stoga, on moè utjecati na odluke poslodavca,suprotstaviti im se ako su nepovoljne i predlagati rje{enjakoja su u interesu radnika; moè pregladavati i istraìvatiposlovne knjige, dokumentaciju dru{tva, blagajnu ivrijednosne papire; moè zahtijevati od Uprave da se upisanom obliku o~ituje o okolnostima u dru{tvu; moèdobiti informacije o poslovnoj politici, odstupanju odplanova, poslovanju dru{tva, kori{tenju vlastitog kapitala, oprihodima i stanju dru{tva, o poslovima koji imaju velikutjecaj na likvidnost dru{tva i tako redom.

I na kraju ovog afirmativnog napisa postojirealnost. Naime, u HEP-Plinu d.o.o. u kojem djelujesamo jedan sindikat – HES, radnici su naneposrednim izborima odrànim 15. lipnja 2004.godine izabrali svog predstavnika u Nadzorni odborHEP-Plina d.o.o. To je Krunoslav Bu~ek. Ovomprigodom kolegi K. Bu~eku ~estitamo na izboru, kao iradnicima HEP-Plina d.o.o. Osijek koji su prvi izabralisvog predstavnika u Nadzorni odbor.

Dokaz je to da tamo gdje djeluje dobroorganiziran Sindikat – HES i nema opstrukcije oddrugih, mogu}e je stvari pokrenuti s mrtve to~keu interesu svih zaposlenih.

Dubravko ôrak

Prigodom seminara o internoj reviziji i kontroli za ekonomiste i stru~ne radnike HEP grupe

Tre}i ciklus edukacije – Interna revizija i kontrola,odràn je od 29. lipnja do 1. srpnja uNastavno-obrazovnom centru Velika. Seminaru jeprisustvovala 20 ekonomista, stru~nih radnika HEPgrupe iz podru~ja interne revizije i kontrole, a predava~isu bili doc.dr.sc. Boris Tu{ek, prof.dr.sc. Lajo{ @agar istru~ni radnici Sektora za internu reviziju i kontrolu.

O tehnikama, metodama i postupcima rada izpodru~ja interne revizije i kontrole polaznici seminara nisusamo slu{ali predavanja, nego su bili i aktivni sudionici uposebnim radionicama o procjeni poslovnih rizika u HEP-u isustavu internih kontrola, provedbi analiza financijskihizvje{}a HEP d.d., procjeni revizijskih rizika u HEP-u idefiniranju ciljeva zadataka i testova za provo|enje revizije...

UMIROVLJENICI

Priznat dug umirovljenicima nakon 11godina borbe

D. Karna{

Ivan Sokoli}: predsjednik Zajedniceumirovljeni~kih udruga HEP-a

Ove godine navr{ava se petnaest godina od kada suzavr{ene i u pogon pu{tene dvije zadnje HEP-oveinvesticije u hidroenergetske objekte: HE Dubrava iHE \ale. Kojoj od dvije jo{ uvijek mlade slavljeniceoti}i prvoj u posjet i nije dvojba, ako se kaoodlu~uju}i uzme datum pu{tanja u pogon te 1989.godine. U HE Dubrava sklopku za prvu sinkronizacijuagregata B na EES okrenuli su 8. oùjka, na HE\alama koji mjesec poslije. I tako, kre}emo odsjevera, kada je prije dvadeset godina, to~nije 1.studenog 1984. godine, osnivanjem RZ za izgradnjuHE Dubrava zapo~ela jo{ jedna u nizu na{ihproizvodnih pri~a.

êtverogodi{nja izgradnja (od 1985. do 1989.)tre}e pod redu hidroelektrane na Dravskom slivu(gradile su se svakih sedam godina) bila je brza ijeftina. Zahvaljuju}i osiguranoj financijskojkonstrukciji, sve se odvijalo prema planu koji jerealiziran pola godine prije roka. Nakon {to jepu{tena u rad i uspje{no poloìla test probnogpogona, ta je vi{enamjenska derivacijskahidroelektrana nazivne snage 2 x 40,3 MW u{la uredovitu eksploataciju. Kao posljednjahidroelektrana na dionici Drave od granice Slovenijedo utoka Mure, obuhvatila je teritorij ~ak triùpanije: Me|imurske, Vara`dinske iKoprivni~ko-Krièva~ke.

PRVI PROBLEM – URU[AVANJE NASIPA

Nekoliko godina, mirni rad nove i suvremeneelektrane prekinut je 1995. godine, kada je znatnoo{te}en nasip na po~etku dovodnog kanala. Sre}omda je radnik Martin Luk{a, koji je tada radio kaomanipulant brane, vrlo brzo uo~io o{te}enje teùrnim obavijestima sprije~io mogu}u katastrofu.Akumulaciju je trebalo postupno ispu{tati, saniratikanal i ponovno zapo~eti s punjenjem, koje je trajalood rujna pa sve do kraja te godine, kada se objekt

vra}a u funkciju. Premda to~an uzrok te havarijenikad nije obznanjen zbog razli~itih mi{ljenjaeksperata, ipak su se sloìli da je rije~ o nizutehni~kih problema iz svih faza izgradnje: odistraìva~kih radova, preko projektiranja pa sve doizvedbe, koji su se istodobno pojavili. Tim nemilimdoga|ajima svjedo~io je i Josip Beti, majstor zahidromehani~ku opremu: Kako smo ostali bezsignalizacije morali smo ru~no propu{tati vodu krozbranu. Osje}ao sam kao da mi nestaje tlo podnogama, vjerojatno od velike odgovornosti, ali istraha da ne do|e i do ve}eg zla. Ina~e, Josip jejedan od pet Josipa, koliko ih ima u Pogonu, i tu jeod samih po~etaka: Bio sam u HE âkovec od njeneizgradnje, pa do izgradnje HE Dubrava. Poslovi supreteìto jednaki, ali je Dubrava blià Prelogu, gdjeìvim.

DRUGI PROBLEM – ROTOR GENERATORA

Zbog netipi~ne opreme, HE Dubrava je imala nizproblema u radu, puno vi{e nego mnoge starijeelektrane. Naime, tip elektrane cijevne izvedbe, gdjesu vodoravne turbine smje{tene u sku~enoj kru{ki,kako posada zove prostor oblika podmornice upodno`ju strojarnice, kao i primijenjena inovacijau~vr{}enja polnog kota~a generatora na vratiloklinovima, nije se pokazala dobrom, o ~emu smopisali vi{e puta. Tako je 2003. godine kona~noobavljena zamjena rotora generatora agregata A, a2004. godine ugovorena je i za agregat B te }e bitiobavljena u sljede}em remontu: To je postalanu`nost zbog sve ve}ih problema nastalih uslijedu~vr{}enja polnog kota~a na vratilo klinovima.Tijekom rada taj spoj je olabavio, do{lo je dopostupnog pogor{anja, {to je ugroàvalo pogonskostanje elektrane, kaè direktor Damir Magi}. Uvrijeme godi{njih remonta, koji su ovdje uvijektrajali dulje i bili mukotrpniji nego u drugim


OBLJETNICE

Petnaest godina rada HE Dubrava

Kvalitetna i trajnapotpora EES-u

Marica @aneti} MalenicaSnimili: Dragica Jurajev~i}

Ivan Su{ec

Doljnja voda strojarnicenià je za 1,5 metar odprojektirane, a posljedicaje to ~injenice {to nisuizgra|ene druge HE naDravi, konkretno HE\ur|evac, na koju sera~unalo u vrijemeizgradnje HE Dubrava ikoja je usporom trebalaodràvati doljnju vodu uprojektiranim granicama,pa agregati rade unepovoljnim uvjetima istoga je potrebno obavitizamjenu lopatica rotoraturbina

>

dravskim elektranama, poduzimane su odre|eneprivremene mjere, ali sve to je bilo kratkog daha.Kod novoinstaliranog rotora polni kota~ je zavarenna vratilo, tako da sada problema u radu vi{e nema.

Pro{le godine su, prema rije~ima direktora D.Magi}a, ugovorena i modelska ispitivanja zazamjenu lopata radnog kola glavnih agregata:Naime, doljnja voda strojarnice nià je za 1,5 metarod projektirane, {to je posljedica toga {to nisuizgra|ene druge HE na Dravi, konkretno HE\ur|evac, na koju se ra~unalo u vrijeme izgradnjeHE Dubrava i koja je usporom trebala odràvatidoljnju vodu u projektiranim granicama. Naime,zbog niè doljnje vode agregati rade u nepovoljnimuvjetima, ispod dopu{tenih radnih to~ki nadijagramu. Stoga je potrebno obaviti zamjenulopata rotora turbina, kako bi se novim modelomagregati doveli u optimalne pogonske to~ke. Novimmodelom se o~ekuje i pove}anje stupnja korisnostiturbine.

KONA^NO BEZ PROBLEMA, ALI I BEZ LJUDI

Kako se ne bi shvatilo da je HE Dubrava jednaproblemati~na elektrana, {to ona nije, s osobitimzadovoljstvom objavljujemo da, nakon poduzetihzahvata, i ovdje kona~no mogu odahnuti i do~ekatinas s rije~ima: problema vi{e nema!

Me|utim, nevolja je {to je pogonskog osoblja svemanje, a to nije dobro, jer je nagovje{taj mogu}ihnovih problema. Kada je pu{tena u pogon elektrana jebrojala 85 zaposlenika, dok ih danas ima samo 36.Istina, dio njih radi na objektu s tim da organizacijskipripadaju drugdje, ali ostaje ~injenica da cijeli pogonpo~iva na samo ~etiri elektri~ara, uklju~uju}i i voditeljaposlova elektroodràvanja Josipa Saboleka, koji se àlida ih je sve manje i da su sve stariji, pa bi se ve} sadatrebalo pobrinuti za sutra{njicu pogona: Taj sloèniposao ne moè se brzo svladati, treba skupitidragocjena iskustva kako bi se pogon mogao stru~noodràvati. Nas je sve manje, a posla sve vi{e sgodinama rada postrojenja, osobito kada bude trebaloobavljati zahtjevnije remonte. Josipu treba vjerovati, jeron je u HEP-u punih 28 godina, a zanat je ispekao naHE âkovec: Osim ratnog doba, kada je zbog prijetnjitrebalo poja~ati mjere opreza i odgovornost kako bi seodrào pogon i sustav uz uzbunjivanje u cijelomzaobalju, nije bilo ve}ih problema u radu. Voli svojposao i s kolegama ga obavlja na najbolji mogu}ina~in: Pratimo napredak tehnologije, ~inimo sve dapostrojenje radi {to pouzdanije i vrati dru{tvu {to je unjega uloèno na najbolji na~in.

Kad smo ve} u dru{tvu onih koji su Dubravi vjernijo{ od po~etka njenog pu{tanja u pogon, a ima ih velikibroj, ne mogu mimoi}i jedinog Podravca me|uMe|imurcima. Josip [arec, {ef smjene, do{ao je tu kodpu{tanja u pogon i {est godina je radio kao inènjersigurnosti na radu, a potom je pre{ao u smjenu: Kadasam po~eo raditi u smjeni po~ela su mi se ra|ati djeca,kaè ponosni otac dva sina i tri k}erke. Ne znam u kakvojsu vezi no}ne smjene i ra|anje djece, ali nije moje daistraùjem, tek da vjerujem sugovorniku no}obdiji.Naviknuo se Josip na smjene, pa i one no}ne, koje su{kakljive jer se, zamislite – ne smije spavati! A ako do|evrijeme da mu smjenski rad postane prenaporan, Josip bise rado prebacio na poslove koji su srodni njegovomzvanju i interesu poput onih na za{titi okoli{a.

Pogonsko osoblje je iskoristilo na{u prisutnostkako bi ovim putem izrazili svoju do sadaneostvarenu èlju. Svi bi, naime, htjeli - kako reko{e- uìvo vidjeti druge na{e hidroelektrane i upoznatise s kolegama koji obavljaju istovrsne poslove. Naznanje direktoru i svima onima koji bi im tuskromnu èlju mogli ostvariti.

Od njih 36, samo ~etiri su kolegice. Oglasnogovornici direktora Ivanki Bogomolec,

susretljivoj i vrlo komunikativnoj tajnici, malovi{e pro~itajte u rubrici Na{e tajnice. Ako vas,pak, zanima zdravstveni bilten svih zaposlenika,najbolje se obratiti \ur|ici @ini}, doma}ici. Onaje tu od po~etka izgradnje i naviknula se nade~ke: Svi smo kao jedna obitelj. Zna ona kome}e skuhati ~aj, tko }e sok, a tko kavu. Bez obziraje li gor~a ili sla|a, uz nju je uvijek serviran i\ur|icin osmjeh. [to drugo poèljiti za dobarpo~etak novog radnog dana?!

HIDROLO[KE "[PICE" SELE PREMA JESENI

Od po~etka rada pa do kraja prvog tromjesje~ja ovegodine, HE Dubrava je proizvela 4.927 GWhelektri~ne energije. Ako izostavimo 1995. godinu,kada je proizvodnja zakazala (165,8 GWh) zboguru{avanja nasipa i pra`njenja akumulacije,najsu{nija je i s najmanjom proizvodnjom ostalazabiljeèna pro{la, 2003. godina, kada jeproizvedeno samo 284,8 GWh. Najizda{nija je bila1999. godina s rekordnom proizvodnjom od 401,3GWh elektri~ne energije, a u dobre godine ubrajajuse i 2000., 19991. i 1996. Analiziraju}i hidrolo{kedijagrame posljednjih dvadesetak godina, moè seprimijetiti da se ne{to doga|a s vremenom. Prije biproizvodne {pice bile ljeti, kada bi Drava nabujalanakon otapanja leda, a sada su se premjestile vi{eprema jeseni, pa su vode najve}e negdje ustudenom, kada stiù jesenjske ki{e. O~ito su tomurazlog meteorolo{ke promjene, ali i izgra|enosthidroelektrana u Austriji.

Jo{ jedan bitan datum, koji u dnevnikuelektrane ostaje zabiljeèn kao prekretnica u njenomradnom vijeku, pripada 1998. godini, kada su HEDubrava i HE Vara`din (HE âkovec malo poslije)bile priklju~ene na Komandu lanca Vara`din, odkada HE Dubrava prestaje biti svoga tijela gospodari ulazi u sustav daljinskoga vo|enja.

Obiljeàvanje 15. obljetnice bio je povod dase i jubilarna deseta sjednica Stru~nog savjeta zahidroelektrane odrì upravo ovdje, u prostorijamaHE Dubrave. Prezentiraju}i dosada{nji radelektrane kolegama, direktor D. Magi} je na krajurekao: Zahvaljujem svima koji su na bilo kojina~in sudjelovali na izgradnji, organizaciji ivo|enju pogona te odràvanju hidroelektrane,svima koji su ovdje prisutni na ovom skromnomobiljeàvanju 15 godina pogona, kao i onima kojinisu mogli do}i. Svaki od nas bio je jedan malikota~i} koji je omogu}io da ovaj objekt, bezobzira na sve probleme koji su ga pratili upogonu, bude kvalitetna i trajna potporahrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Tako|er je, u prigodi petnaeste godi{njicerada, organiziran i susret radnika i umirovljenikaHEP-a koji su radili na izgradnji HE Dubrava.

ELEKTRANA U CVIJE]U, TRAVA OKO NJE!

Okoli{ upravne zgrade bri`no se njeguje. Trava ibokori ìvopisnog cvije}a mo`da i ne pomaù uradu, ali sate provedene na ovoj od grada udaljenoj iizoliranoj lokaciji zaposlenicima sigurno ~ineugodnijim i humanijim. S njima su u suìvotu imnoge manje ìvotinjske vrste, posebice ptice kojese gnijezde na okolnom drve}u. Me|u njimaprona{li smo jednu bebu sovu, koja je ba{ toga jutrana{ega posjeta, imala malo ve}u nezgodu: ispala jeiz gnijezda. Onako nesretnu, bespomo}nu,prepla{enu i s nakostrije{enim paperjem na{li su jezaposlenici i pruìli joj prvu pomo} vrativ{i je naobli`nju granu, u nadi da }e je sova majka uskoroprona}i i vratiti je u toplinu njihovoga gnijezda. A olastavicama koje se gnijezde ispod brane }emo drugiputa. Kada se opet tu vratimo, i one i mi!


Damir Magi}, direktor Pogona HE Dubrava zahvalio sesvima koji su sudjelovali u izgradnji, organizaciji ivo|enju pogona, te odràvanju Elektrane

Voditelj elektroodràvanja Josip Sabolek: nas je svemanje, a pslova sve vi{e

[ef smjene Josip [arec jedini je Podravec me|uMe|imurcima

Majstor za hidromehani~ku opremu Josip Beti prisjetiose najteèg razdoblja u povijesti elektrane - havarijenasipa 1995. godine

Strojarska slu`ba u akciji

Kada smo ve} na Dravi, a nije snje`no, vjetrovito ilimaglovito, {teta bi bilo ne uìvati u vodi, suncu i zelenilukoje s prolje}em tako izmijeni ovaj krajolik da ga je te{kousporediti s onim zimskim, kada su remonti, i kada smoobi~no tamo. Vozimo se uz nasip, a voda mirna, beziznena|enja te~e svojim tokom i miluje obale, a ljude umislima odnosi daleko, u tajnovite predjele svoga u{}a, apotom i dalje, u druge rijeke, u mora, u beskraj vode kojiunosi nemir, ali i ~e`nju da se put putuje. Ne}emo midanas putovati neki daleki put, ali ho}emo niz rijeku i uzrijeku da vidimo {to je to osim bilja niklo uz nju uposljednjih nekoliko godina, primjerice, od 1997. A niklo je,vjerujte, sve i sva{ta. Na desnom nasipu akumulacije uduljini vi{e od kilometra, poput gljiva poslije ki{e,namnoìle su se: brvnare, da{~are, nastre{nice, nekakviprijelazni oblici izme|u {atora i stra~are, sjenice,kamp-prikolice, neugledne drvene tvorevine koje su tu ufunkciji poljskih WC-a... Ima tu i drvenih klupica i stoli}a,ali i hangar zmajarskog kluba Roda iz Preloga, ba{ kao iauto-kamp s prikolicama preteìto austrijskih registarskihoznaka. Ta po{ast podizanja drvenih ku}eraka, a ponekad ibetonskih platoa na tu|oj zemlji prenijela se, poput ospica,s obale na oto~i}e na rijeci i prijeti devastaciji krajolikakojemu takva intervencija ljudske ruke sigurno nijepotrebna. Do|u tako ljudi iz okolnih mjesta malo na izletna Dravu, uostalom i odrasli su uz nju i tada, meditiraju}i uidili koju samo priroda moè ponuditi, odlu~e da bi bilomudro trajnije za sebe i svoje ograditi i prisvojiti dio teidile. Po mogu}nosti bez i~ije suglasnosti i neka`njeno.

ME\IMURJE NE SMIJE POSTATI DIVLJI ZAPADTih samoniklih i ma{tovitih konstrukcija od pru}a i drva bilo jedo prije dvije godine, vi{e od osamdeset, o ~emu postojiuredna foto dokumentacija. Iz nje je vidljivo da ma{ta moèsva{ta, ali, uvjerili smo se, i ruke. Obilaze}i bespravnozaposjednuti pojas prebrojali smo ih tek pedeset. Posljedica jeto odlu~nosti vlasnika da kona~no lupi {akom o stol i najavirat uzurpatorima. Do istrebljenja, dakako, bespravnoizgra|enih objekata. A vlasnik je nitko drugi nego na{aHrvatska elektroprivreda, odnosno Pogon HE Dubrava, ublizini kojeg se takva divlja gradnja donedavno neka`njenoodvijala. Prije dvije godine, to~nije u prolje}e 2002., na zahtjevHEP-a, Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja jeizdalo prva rje{enja o ru{enju tih nelegalnih objekata. Bilo jetu prosvjeda, prolijevala se ù}, padale pogrdne rije~i prelo{kihRobinzona, kako su bespravne graditelje romanti~no nazvalelokalne Me|imurske novine. Ali, uz psovke po~ele su, kao kule

od karata, padati i samsvojmastor drvene konstrukcije. Nekeod njih vlasnici su i sami uklonili, kako bi izbjegli dodatnetro{kove ru{enja. Nakon te organizirane akcije, njihov je brojdjelomice smanjen. Me|utim, uvjerili smo se, tijekom ove na{ekratke inspekcije, da je ljudska tvrdoglavost, potpomognutabezobrazlukom, blago re~eno - neuni{tiva. Ponovno se, sad paopet, zabadaju na tu|em tlu prvo drveni kolci, a potom }e seoko njih isplesti zami{ljene konstrukcije lokalnih samoukiharhitekata: Zato te kolce treba maknuti odmah, tijekom prvogmjeseca, jer poslije, kaè direktor HE Dubrava Damir Magi},kad preko no}i osvane objekt, stvar se komplicira i mi kaovlasnici terena vi{e ne moèmo sami intervenirati. Me|imurjenije, i ne smije postati Texas, pa se ne moèmo pona{ati kaona Divljem zapadu. Nikako nisam za to da se bespravnagradnja tolerira, ma gdje ona bila, a kamoli da se ona iozakoni, jer bismo time ozakonili nasilni{tvo. Prije nego {tosmo, prije dvije godine, odlu~nije krenuli u akciju protivnazovimo ih investitora ovog bespravnog vikend naselja kodPreloga i podnijeli prijavu nadle`nima, bezbroj puta smo ihupozoravali te vodili brojne razgovore s nadle`nimùpanijiskim slu`bama i odgovornim ljudima Grada Preloga,ali bez rezultata.

DOBAR PLAN UKINULI, BOLJI JO[ NISU DONIJELI

Vi{egodi{nje nadmudrivanje s bespravnim graditeljima ve}je umorilo zaposlenike Pogona HE Dubrava. Zbognepostojanja plana prostornog ure|enja, taj petnaestgodina stari problem nikako da se rije{i onako kako treba ina zadovoljstvo svih. Naime, u vrijeme izgradnje HE Dubravapostojao je Plan PUP RZ HE Dubrava iz 1989. godine, premakojem je taj prostor (mali kopneni pojas izme|u nasipaakumulacije i nastalog jezera ukupne povr{ine od pribli`no7,75 hektara) bio odre|en za: {portsko-rekreacijskeaktivnosti vezane uz vodu kao {to su: plivanje, veslanje,jedrenje, daskanje, organizirane vrste podvodnih aktivnosti,{portski ribolov uz ribi~ke staze..., {portsko-rekreacijskeaktivnosti na suhom kao {to su tr~anje i {etnje, ugostiteljskesadràje, {portske klubove i dru{tva i akvatorij koji se moèkoristiti kao rekreacijska povr{ina.

Me|utim, taj je plan ukinut 1994. godine, {to je bilopravdano izradom Prostornog plana Me|imurske ùpanije,koja bi u suradnji sa susjednom Vara`dinskom pristupilaizradi Prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja(PPPPO) rijeke Drave kroz interdisciplinarni pristupcjelovitim sagledavanjem prostora od strane biologa,ekologa, {umara i lokalne zajednice.


NA[I FENOMENI

Uz Dravu i niz Dravu

Bespravnagradnja poput

Marica @aneti} MalenicaSnimila: Dragica Jurajev~i}

gljivaposlijeki{eVi{egodi{njenadmudrivanje sbespravnim graditeljimave} je umorilo zaposlenikePogona HE Dubrava, azbog nepostojanja planaprostornog ure|enja, tajpetnaest godina stariproblem nikako da serije{i onako kako treba ina zadovoljstvo svih

>

- Mi smo suglasni da nakon prihva}anja PPPO-adesni dio Marine, onaj na kojem su Preloàni i Oto~anibespravno gradili ku}ice za odmor damo u najam GraduPrelogu, dok bi lijevi ostao u najmu Josipa Sobo~aneca,na{eg biv{eg radnika. Kako je prostor unutar zoneakumulacije u na{em vlasni{tvu i od posebno je interesa,ustrajat }emo u tomu da se unutar njega ne dopustiizgradnja privatnih objekata, kao i posjedovanjepojedina~nih parcela na ~vrstom tlu za bilo koju namjenu,objasnio je direktor D. Magi} i dodao: Ovaj auto-kamp iugostiteljski objekt "Marina" su tako|er u postupkurje{avanja, ali su jedini legalni, jer smo ih kao otpremninudali u najam na{em biv{em radniku Josipu jo{ 1991.godine kada se, u cilju smanjenja broja zaposlenih, narazne na~ine stimulirao odlazak iz HEP-a.

A {ta kaè J. Sobo~anec, na{ biv{i kolega, koji jena dravskim elektranama proveo dvadeset godina, apotom se odlu~io za posao samostalonog ugostitelja:Posao koji sada radim je puno stresniji i nesigurniji odonog u elektrani, pa ~esto poàlim {to sam se odlu~iona taj korak. Tu je ìvo ljeti i tijekom vikenda, ali jenaj~e{}e pusto i tek malobrojni svrate

Kre}emo dalje niz rijeku i dolazimo do lokacije gdjese planiralo postaviti ure|aj za pro~i{}avanje i odvodnju zapodru~je Grada Preloga. Prvim studijama bilo je definiranoda bi se pro~ista~ izgradio kod mjesta Oporovec sispu{tanjem vode u na{ drena`ni jarak. Nakon {to su na{i iprotiv toga digli glas, predloìli su kvalitetnije rje{enje, ~ijebi financiranje potpomogao i HEP. Naime, kanalizacija bi sepovezala s odvodnjom nizvodnih naselja, a pro~ista~ iispu{tanje bi se napravili iza naselja Donja Dubrava,odnosno iza utoka starog korita Drave u derivacijski kanal.

Jest da je Drava hirovita, ali i mi smo izgradnjomna{a tri proizvodna objekta doprinijeli tomu da jedjelomi~no promijenila svoj prvotni tok. A samim timkonfiguraciju okolnog krajolika. Pa je od malog zelenogoto~i}a, koji su tko zna za{to mje{tani zvali Otokomljubavi, napravila poluotok. Je li zadrào, s obzirom nalak{u dostupnost, i dalje svoj pridjev ljubavni kolegicaIvanka, tajnica u Pogonu HE Dubrava, nam nije znala re}i,ali da mu je njegova rijeka povezav{i ga s kopnom oduzeladio intime, romanti~nosti i tajnovitosti, to je sigurno.

Ono {to nas je razveselilo u obilasku podru~ja nakojem je locirana posljednja u nizu na{ih dravskihhidroelektrana jest ~injenica da uz rijeku nema divljihdeponija sme}a, niti je rijeka u njima pripadaju}em dijelutoka one~i{}ena. Dakako, i njima do brane stiù naplavine srazli~itim otpadom, ali to jo{ ne doìvljavaju kao akutanproblem. On to vjerojatno ne}e ni postati nakon {to }e seove godine izgraditi i privremeni deponij za kruti otpad i tou neposrednoj blizini brane. Tu bi se otpad selektirao i,ovisno o vrsti, dalje obra|ivao.

DRAVA SVIMA, A NE SAMO UZURPATORIMAU projektu Za{tita i obnova - revitalizacija podru~ja rijekeDrave i kanala HE u Donjoj Dubravi, koji je u fazirazmatranja, nazire su mogu}a i poèljna budu}a vizuratoga podru~ja. Za nekoliko godina, ako bude novca, sre}e ipameti, ovdje bi nas mogla do~ekati zimska rije~na lukaDonja Dubrava na lijevoj obali rijeke Drave i eko-turisti~kazona na otoku izme|u rijeke Drave i kanala HE sa sljede}imsadràjima: rije~nom lukom, eko-turisti~kim naseljem sdrvenim kolibama, rekreativno-{portskim terenima,mjestom za obiteljski piknik s kupali{tem na otoku, zonomparkova (sadnja autohtonog drve}a, eko-pou~na staza,prou~avanje ptica), drvenim vidikovcem visine 12 do 16 m,drvenom kapelicom Sv. Nikole i splavarskom postajom.Osim toga i turisti~ko - rekreativna zona na lijevoj obalirijeke Drave s rije~nim {etnicama, lu~icom i {ljun~animkupali{tem, rekreativno - {portskim terenima (odbojka napijesku), trim stazom, lokacijama rekonstruiranih rije~nihmlinova...Ali i pje{a~ko - biciklisti~ke staze Drava - DonjaDubrava, lokacije manjih skela na kanalu HE (do izgradnjepje{a~kih mostova) i na starom toku Drave,pje{a~ko-biciklisti~ki vise}i most na kanalu HE, te dva dotri manja drvena mosta na desnoj obali i splavarska stazaSv. Marija - Donji Vidovec - Donja Dubrava.

Da se taj {portsko-rekreativni, ekolo{ki, izletni~ki,turisti~ki, op}ekorisni i svima prihvatljivi san ve} po~eoostvarivati potvr|uje nam i prije dva mjesecanapravljena trim staza, koja se u duljini od petkilometara proteè uz lijevu obalu odvodnog kanala.Nju su zdruènim snagama napravile susjedne op}ineDonja Dubrava, Donji Vidovec i Sv. Marija.


Prije dva mjeseca je zavr{ena i trim staza, koja se duljinom od pet kilometara proteè uz lijevu stranu odvodnog kanala

Uz Dravu na hepovom zemlji{tu niklo je sve i sva{ta

Ovdje je i hangar zmaja{kog kluba Rode

êtiri cjevovoda, koja se spu{taju premastrojarnici elektrane u Zadvarju, govore ve} naprvi pogled da je HE Kraljevac bila nekadmo}na elektrana, najmo}nija na onom istomBalkanu na kojem jo{ uvijek jesmo, ma {to mimislili o tomu. Danas taj isti Kraljevac ne zna{to bi s tom golemom i istro{enominfrastrukturom, jer izgradnjom drugihhidroelektrana na Cetini ta je hidroelektranaizgubila vodu koja joj je do pedesetih i{ezdesetih godina pro{loga stolje}a doticala uizobilju. S vodom je opadao i zna~aj,proizvodnja je sve ~e{}e bila tek simboli~na, apostrojenje je jo{ uvijek tu da svjedo~i ovremenu svoje snage i svojih mogu}nosti.

- Jedan od osnovnih problema ovog objekta ijest upravo to {to za relativno malu proizvodnjumoramo odràvati dijelove infrastruktureprojektirane po~etkom pro{log stolje}a zapropu{tanje velikih koli~ina vode, àli se direktorKajo Krstulovi}, koji je na ovom mjesto od 1. travnjaove godine. Bio je on ve} na Kraljevcu dvije godinekao tehni~ki rukovoditelj (od 1997. do 1999.g.) takoda tu gore za njega, ba{ kao i na Zapadu, nema ni{tanova. Tako se dolazak novog ~elnog ~ovjeka i neosje}a posebno u ovoj maloj uigranoj sredini kojunajradije posje}ujem nekako s prolje}a ili po~etkomljeta, kada im je okoli{ tako zelen i tako idili~an.Nataloèni mir koji tu vlada i cvrkut ptica mo`da inije sve {to nam treba za sre}u, ali je svakako


S LICA MJESTA

HE Kraljevac proizvela 10 milijarditi kWh elektri~ne energije

Godina okruglih brojkiMarica @aneti} Malenica

Prije skoro tri mjeseca, to~nije20. travnja o.g., HE Kraljevac jeproizvela rekordnidesetmilijarditi kWh elektri~neenergije; u srpnju o.g. malomla|i agregat ABM vrijednoodra|uje svoj stotisu}iti sat;direktor HE Kraljevac se moèpohvaliti s deset godina rada uHEP-u

>

Trenuta~no proizvodi agregat A

Kajo Krstulovi} je na ~elu HEKraljevac od 1. travnja o.g., alibudu}i da je dvije godine ovdje ve}radio kao tehni~ki rukovoditelj, zanjega nema ni{ta nova

Igor [odan, tehni~kirukovoditelj HE Kraljevacpod ~ijim je nadzoromremont obavila unajve}em dijelu samaposada elektrane

U tijeku je pospremanje- odvozi se otpad nakon~i{}enja strojarnice

ugodna promjena otu|enom gradskom bi}u koje je izaboravilo kako se ponekad i ti{ina moè ~uti, asvjeìna vode osjetiti bez da se i prst umo~i.

U VI[E OD DEVEDESET GODINA PROIZVEDENOÂK ILI TEK 10 TWh ELEKTRI^NE ENERGIJE

Prije skoro tri mjeseca, to~nije 20. travnja,ovdje je proizveden rekordni desetmilijarditikWh elektri~ne energije. Ina~e, zahvaljuju}ipovoljnim hidrolo{kim okolnostima, odnosnopadalinama, s kojima je zapo~ela i rastegnulase ova godina, do 30. lipnja HE Kraljevac nesamo da je odradio svoju planiranu proizvodnjuod 32 GWh, nego su se pribliìli 50. GWh. [tozna~i da do kraja godine turbine moguprekriìti lopatice i odmarati. Ali, ne}e to oneu~initi svojim agregatima iz davne 1926., jo{manje mla|ahnom ABM-u, koji je bio u remotuod 17. svibnja do 24. lipnja. A remont je ve}imdijelom obavljen u reìji same posade i podkontrolom tehni~kog rukovoditelja Igora[odana, koji mi strpljivo nabraja najva`nijeobavljene poslove. Tako doznajem da jeobavljeno: zamjena svih brtvi i servispredturbinskog zatvara~a, kontrola i pode{enjelopatica privodnog aparata, manjarekonstrukcija hidrauli~kog sustava na kojoj jeuz posadu radila i tvrtka Hydro-Hit iz Ljubljane,pregledni remont generatora i radovi naleàjevima uz sudjelovanje tvrtke MG – Servisiz Karlovca i pregled sekundarne opreme.

JO[ PONE[TO O ABM-U

Tehni~ar za dokumentaciju Luka [karica voli punotoga, pa i zaokruène brojke. I dok ~eka dapostane tata stalno ih traì i pronalazi, u svojojsad ve} potpuno kompjutoriziranoj evidenciji.Tako nam, uz onaj ve} objavljeni desetmilijarditikWh iz travnja najavljuje jo{ jednu zanimljivost.Upravo sada u srpnju ABM vrijedno odra|uje svojstotisu}iti sat. Za toliki broj sati rada trebalo mu jepribli`no 15 godina - od 1990., kada je pu{ten upogon, pa do ove 2004. godine. Tijekom togavremena proizveo je pribli`no 340 GWh elektri~neenergije, s tim da rekordnu proizvodnju biljeì2001. godine (35 GWh).

U ovoj godini obavit }e se i ispitivanje sva trigeneratora, a do kraja godine planira se i po~etakjednog opse`nog posla: remont pogona iupravljanja segmentnih zatvara~a na ulazu u ve}dotrajale tla~ne cjevovode.

Tijekom remonta ABM-a cijelo vrijeme radioje agregat A snage 20,8 MW. Radio bi i B da je zanjega bilo vode, ali kao {to smo ve} rekli - vi{e jenema kao nekad, prisvojili su je drugi objekti.Svjestan da vi{e nije {to je bila HE Kraljevac seipak ne predaje. Preponosna je za to. Pa svojomproizvodnjom upotpunjuje proizvodnju susjednihve}ih objekata, po{teno opravdavaju}i svojuulogu u sustavu.

ÊSTITAMO I KRALJEVCU I K. KRSTULOVI]U!

Oti}i iz Kraljevca a njemu i njegovom direktoru K.Krstulovi}u ne ~estitati ~ak dva jubileja u ovojgodini okruglih brojki, bilo bi nedopustivo. I dok seHE Kraljevac di~i s 10 TWh proizvedene elektri~neenergije, a ABM sa stotisu}itim satom rada, njendirektor se moè pohvaliti s deset godina rada uHEP-u i prvom jubilarnom nagradom, ba{ kao i sa{{{..deset (cenzura!) godina ìvota. Stoga iKraljevcu jo{ puno uspje{nih godina, a njenomdirektoru Kaji Krstulovi}u jo{ puno sretnih godina.

Nakon obavljenog remonta ABM-a, sastavljanje...

...ispitivanje...

...i gotovo

Sredinom lipnja, kada smo posjetili makarskiPogon DP Elektrodalmacija Split, turisti~kase sezona tek po~ela zahuktavati.Nagla{avamo to, jer je upravo ta Rivijeraposljednjih godina doìvljavala vrlo zna~ajanrast broja gostiju te op}enito turisti~kihkapaciteta i prate}ih sadràja. Ali, trebaznati da bi taj pozitivni trend bio jo{izraèniji, a slika turisti~ke stvarnosti jo{ljep{a i upe~atljivija kada bi je jednakombrzinom u stopu pratila izgradnjaodgovaraju}e elektroenergetskeinfrastrukture. To je upravo ono o ~emunajvi{e razmi{ljaju i {to najvi{e radezaposlenici spomenutoga Pogona. Da uvijeknije lako i da raspoloìvi novac nije uvijekdostatan za pratiti planove i udovoljiti svimèljama shvatiti }emo ako kaèmo da segodi{nji porast potro{nje na podru~juPogona Makarska kre}e pribli`no 15 posto.Tako|er }emo spomenuti jo{ jedan podatakbitan za ovu kratku pri~u, a taj je da jenajve}i dio njihove niskonaponske mreè uelkaleks vodi~ima, da su 64 kilometra 10 kVmreè ve} kablirana, ali da ima jo{ pribli`no53 kilometra 10 kV dalekovoda golih vodi~akoji traè iznimnu skrb. Razloge za to na}i}emo u posebnostima toga kraja: visokimljetnim temperaturama, ~estim i jakimpodbiokovskim vjetrovima i vrlo bujnojvegetaciji makije, borova i maslinika. Te trispomenute okolnosti, kada se posloèzajedno, ~esto znaju prouzro~iti ono ~ega seu mjesecima koji nam slijede najvi{epribojavamo – poàre.

ZRA^NE VODOVE SPUSTITI U ZEMLJU

Budu}i da su na{i dalekovodi, {to je potpunorazumljivo, u neposrednoj blizini opoàrenihpodru~ja, ~esto su `rtve ne samo vatre, nego iinspekcijskih propitkivanja. Zaposlenici Pogonaprisiljeni su, puno ~e{}e nego {to to rade drugi,oblilaziti ih i obavljati preglede. I reagiratiùrno, kako bi za{titili potro{a~e i objekte HEP-au cjelini. Dakako da je u uvjetima takvoga rada ineprekidna strahovanja, najve}a èlja na{ihradnika da se {to vi{e i {to brè te zra~ne trasestave pod zemlju.

Druga èlja, a koju ostvaruju usporedo skabliranjem mreè vioskog napona je da se {tove}em broju potro{a~a, novih i postoje}ih,osigura {to bolji i pouzdaniji napon. U tu svrhusamo posljednjih mjeseci izgradilo se nekolikotrafostanica, poloìlo nekoliko kilometara 10 kVkabela, izgradili raspleti i obnovilo puno mreèniskog napona.

U dru{tvu s rukovoditeljem Pogona.Mirom Radi}em obilazak smo zapo~eli usredi{tu grada. Tamo su nedavno Makaranidobili dvije TS 10/0,4 kV uz koje je gra|enaniskonaponska mreà i raspleti te poloèn jedankabel 10(20) kV kao popre~na veza kroz grad. A,sve to da bi se u {pici sezone imalo mogu}nostiza preraspodjelu tereta.

Nastavili smo obilazak Rivijere od sjeveraprema jugu. Na podru~ju op}ine Brela kabelom10(20) kV u duljini od pribli`no jednogkilometra povezane su dvije trafostanice: TSStomorica i TS Zeli}i te je izgra|eno i 1.500metara nove niskonaponske mreè, a sve to dabi se pobolj{ale iznimno lo{e naponskeokolnosti toga podru~ja. Ostvareno je tozajedni~kim ulaganjem HEP-a i op}ine Brela.

Tako|er se zajedni~kim ulaganjem slokalnom samoupravom Ba{ke Vode stavio uzemlju DV duljine 1.200 metara koji jeprolazio kroz {umu i maslinike i takozauvijek rije{ili prijetnju od mogu}eg àri{tapoàra. U obli`njem Ba{kom Polju prijenekoliko godina izgra|ena je nova TS zapotrebe crpne postaje, a ovih se danapoloìo kabel od nje do trafostanicemjesnog hotela. Razlozi su i ovdje identi~ni:uklanjanje biv{eg dalekovoda koji je prolazioduìnom mjesta i stalno upozoravao napostojanje. Od njega je preostalo jo{ 150metara koje se na{i nadaju rije{iti nakondogovora s vlasnikom zemlji{ta.

KABLIRANO DO SVETI[TA VEPRIC

U blizini Makarske, uz rub glavne jadranskeprometnice, nai}i }ete na kabel koji izlazi izzemlje. To~no nasuprot Vepricu, znamenitomSveti{tu Majke Bo`je Lurdske, koje je biskupdr.Juraj Cari} osnovao 1908. godine. Naime,prirodna {pilja i cijeli okolni krajobraz sbreùljcima, raslinjem i potokom ìvo ga jepodsjetio na Lurd, pa je nakon osnutkaSveti{ta u njemu i pokopan. Prirodna ljepota iti{ina u~inile su to mjesto posje}enim tijekomcijele godine, a svakodnevne svete miseokupljaju veliki broj vjernika iz cijelogasvijeta. Za Sveti{te je, zajedni~kim ulaganjems Gradom, trebalo poloìti kilometar KB 10(20) kV. To je i u~injeno, a preostala je jo{jedna dionica od 250 metara koja }e seobaviti samo na tro{ak HEP-a.

Ju`nije od sredi{ta Pogona, u Tu~epima su,tako|er zajedni~kim ulaganjem s op}inom, ve}lani poloèna dva nova niskonaponska kabelauz Jadransku cestu. Sada }e se poloìti dionicaizme|u dviju trafostanica i zamijeniti kabelomve}eg presjeka (150 mm2), a {to }e zajam~iti


S LICA MJESTA

Predsezonski radovi u Pogonu Makarska

Zna~ajni koraci ka sigurnijem napajanju

Rukovoditelj Pogona Makarska Miro Radi} ispred novegradske transformatorske stanice, koja doprinosi boljimnaponskim okolnostima potro{a~a u sredi{tu Makarske

Kada se posloè obilje`japodru~ja koje pokriva PogonMakarska: visoke ljetnetemperature, ~esti i jakipodbiokovski vjetrovi i vrlobujna vegetacija makije, borovai maslinika - najvi{e sepribojavamo poàra i stoga jenajve}a èlja na{ih radnika dase {to vi{e i {to brè zra~netrase stave pod zemlju

Vero~ka Garber

>

ve}u sigurnost opskrbe potro{a~a. Tako }e seotkloniti jedna od najproblemati~nijihenergetskih to~aka u Pogonu.

Na àlost, ostat }e i nadalje nerije{enopitanje na koje se skoro dvije godinepoku{ava dati odgovor, koje je radnicimaPogona Makarska i mje{tanima Brela kaokost u grlu. Rije~ je o preoptere}enomkabelu 10 kV izme|u Brela i Ba{ke Vode kojije samo tijekom pro{log ljeta ~ak tri putaizgarao. Tri no}i su na{i podizvo|a~iotkopavali kabel da bi na{i radnici izradilispojnice i {to hitnije otklonili kvar zbogkojega su trpjeli o{tre kritike lokalnogstanovni{tva i turisti~kih radnika. Povikezbog strujnih {okova dovele su do dogovoras predstavnicima lokalne zajednice. Op}inaje preuzela obvezu obaviti gra|evinske izemljane radove, a mi elektromonta`ne.Dogovr je pao na Hrvatskim cestama kojenisu imale rije{ene dokumente za pojedinedijelove prometnice u kojima se trebaopoloìti kabel. Tako }emo i ovog ljetastrahovati za urednu brelsku opskrbuelektri~nom energijom.

TREBA SHVATITI ZAJEDNI^KI INTERES

Kako smo ve} uvodno naglasili, zra~ni }edalekovodi ovom pogonskom podru~ju jo{godinama predstavljati velike pote{ko}e uurednom opskrbljivanju njihovih potro{a~a.

-Rje{enje se zna – rekao je M.Radi} – i toje kabliranje. Ali to traì i velika ulaganja, sjedne strane i puno truda i dobrih ìvaca naisho|enju dozvola i rje{enja, s druge strane.Svaka nam je nova trasa, zbog privatnogvlasni{tva zemlji{ta, pod znakom pitanja.Najsretniji smo kada dozvolom Hrvatskih cestapolaèmo kabele u cestovnom pojasu.Me|utim, i tu se doga|a da radovi stanu i da senenadano suop~imo s osobom koja nam nedopu{ta prolaz kroz cestu jer je taj dio njezinovlasni{to, a ni HC se jo{ nisu ishodili potrebnedozvole. To je jako te{ko, skoro nemogu}erje{avati. Ljudi pruàju snaàn otpor pritivblizine elektroenergetskih objekata, a svi èlesigurnu, kvalitetnu i urednu elektri~nu energijuu svojim domovima. Primjerice, nekoliko putapoku{ali smo ulagati u mreù Dra{nica i bilisprije~eni od pojedinaca zbog njihovih privatnihinteresa. Kako to pomiriti i provesti ostaje dami rije{imo. âk planiramo u sljede}emrazdoblju upravo u to podru~je usmjeriti na{anajve}a ulaganja – zaklju~io je rukovoditeljPogona Makarska.

Kako smo vidjeli, dobre volje HEP-a ima.Ponekad se ona na|e i u lokalnoj zajednici. Ali,interes zajedni~kih akcija nu`no bi trebalishvatiti i pojedinci.


Ve}ina makarskih kabelskih trasa prolazi tik uz glavnu jadransku prometnicu

Za novoizgra|ene podbiokovske hotele Pogon Makarska izgradio je priklju~ne instalacije - ovo je hotel Tamaris u Tu~epima

Zajedni~kim ulaganjem s Gradom, poloèn je 10(20) kV kabel do Sveti{ta u Vepricu

Prekrasnog sun~anog proljetnog dana sredinomsvibnja po prvi sam put u sjedi{tu Pogona Ogulin.Naime, za razliku od prija{njih prigoda kada samogulinske elektra{e i njihovog rukovoditelja hvatalana terenu, sada je moje odredi{te - Ogulin. Prvisugovornici su elektra{ki veterani sa po 28 godinahepovog staà - rukovoditelj Pogona Ivan Petru{i} itehni~ki rukovoditelj Josip Brozovi}. Sukladnonjihovu zvanju i znanju, jedva stièm zapisatimnogobrojne podatke i zanimljivosti njihovogPogona i podru~ja.

Otkako je pu{tena u promet nova autocesta,kaù, Ogulin je postao epicentar zbivanja i mjesto ukoje se jednako brzo stiè (malo ‘e{}i voza~i tih 100kilometara provoze i za 40 minuta) i iz Zagreba i izRijeke. Zahvaljuju}i tomu, taj zanimljiv gradi} s18.000 ‘itelja, u kojem je - spomenimo - ro|enavelika hrvatska knjièvnica Ivana Brli} Maùrani}, injegovo {ire podru~je biljeè najmanju stopunezaposlenosti u Hrvatskoj (primjerice, u RavnojGori nema nezaposlenih). Tom pozitivnom ozra~judoprinosi i sve sna`niji razvoj drvno-prera|iva~keindustrije, trgovine, proizvodnja ribe te blizinaOlimpijskog centra Bjelolasica.

Pogon Ogulin sa povr{inom od 40 ~etvornihkilometara pokriva 42 posto DP-a i najve}i je PogonDP Elektra Karlovac, a uz Pogon Skrad DPElektroprimorje Rijeka (s kojim dijeli i ~elno mjesto ipo najteìm uvjetima rada), jedan je od najve}ihpogona Hrvatske elektroprivrede. Proteè sedjelomice na odru~ju tri ‘upanije (Karlova~ka,Li~ko-senjska i Primorsko-gornanska) - od Bro~anca,pa preko granice s Bosnom i Hercegovinom, dovojni}kog i dugore{kog podru~ja te prema vrhuKapele (Jezerane). Pogon skrbi o 16.000 potro{a~a udva grada (Ogulin, Slunj) i pet op}ina (Josipdol,Tounj, Pla{ki, Saborsko i Cetingrad).

Pogon je i organizacijski druk~iji od drugih, jerima i Pogonski ured (Slunj) i Pogonsku ispostavu(Pla{ki), a svi zajedno broje samo 84 radnika (kadasam postao rukovoditelj prije deset godina bilo nasje 95, a jo{ ranije i vi{e od 100, kaè I. Petru{i}). USlunju, koji je ve}i i od nekih pogona u HEP-u, imaih samo 18, u Pla{kom 9, a u sjedi{tu Pogona 57.Stalno pi{u zahtjeve za primanjem novih ljudi, alinikako da im se to i odobri. Najkriti~nije je i najteèdobiti nove ljude u pogonima, obja{njava nam J.Brozovi}. Povrh toga {to ih je premalo, postaju i svestariji Pogon, pa im je ve} sada prosjek na razini odpribli`no 50 godina. Kada se zna da ‘ive i rade usurovim uvjetima goransko-li~ke klime, gdje zimetraju i po {est mjeseci, dobiva se zaokruèna slika oonomu {to ih najvi{e mu~i i {to ovdje zna~i biti

elektra{. Osim manjka ljudi, muku mu~e i s manjkomspecijalnih vozila (rovokopa~ broji ve} 15 godina) iosobnih vozila. Ve}ina je vozila u Ogulinu, samonajnu`nija u Slunju i Pla{kom. Za ispo{tivatiPravilnik o odràvanju elektroenergetskihpostrojenja trebali bi, kaù, vi{e i sredstava i ljudi, jerunato~ svoj mogu}oj mehanizaciji za takav gorskiteren trebaju podmladak, koji }e lak{e vu}i i na rukekada zatreba.

NAJMANJI BROJ KVAROVA U DP

Zahvaljuju}i vi{egodi{njem angaìranju ljudi isredstava, taj je Pogon uspio dotjerati svojapostrojenja, pa posljednjih pet godina ~vrsto drèprvo mjesto s najmanjim brojem kvarova u DP, zbog~ega ne{to lak{e i trpe nesta{icu ljudi. Tako je bilo iove zime, dok su se drugi pogoni patili s kvarovima,oni su toga bili uglavnom po{te|eni. No, to ne zna~ida ovdje sjede prekriènih ruku. Naprotiv, imajupune ruke posla - na odràvanju, obnovi i sanacijiniskonaponskih okolnosti, iskap~anjima neurednihplataca, zamjeni brojila... O kakvom je opseguposlova rije~ najbolje govore podaci o njihovimpostrojenjima: pet TS 35/10 kV (Ogulin, O{tarije,Pla{ki, Jasenak i Slunj), 339 TS 10(20)/04 kV, 91kilometar DV 35/10 kV (me|u njima je i jedan odnajduljih DV u Hrvatskoj, onaj od 19,5 kilometaraizme|u Pla{kog i O{tarija, izgra|en nakon Oluje),545 kilometara DV 10 kV i 750 kilometaraniskonaponske mreè. Pogon je sa dva DV 35 kVpovezan sa HE Gojak, a ima i rezervna napajanja izKarlovca, Vojni}a, Slunja i O{tarija, pa s osnovnimnapajanjem nema nikakvih pote{ko}a. Odràvatitako veliki broj vodova i mreà, poglavito zbogredovite i sugurne opskrbe kupaca promijenjenogkaraktera (sve ve}a potro{nja drvno-prera|iva~keindustrije izvan ve}ih mjesta koja zahtjevakontinuiranu opskrbu elektri~nom energijom),podrazumijeva golem trud ogulinskih elektra{a.Niskonaponska mreà traì sve ve}a sredstva zasanaciju naponskih okolnosti, a ove su godineupravo za tu namjenu predvi|ena znatno manjasredstva. Dok su ranijih godina sanirali godi{njeizme|u 20 i 30 kilometara mreà, ove }e godinemo}i tek sedam do deset kilometara..

REKONSTRUIRANA TS 35/20/10 kV O[TARIJE

Ogulinski Pogon dodatno je angaìran i na radovimavezanima oko rekonstrukcije i izgradnje objekata zanapajanje nove autoceste. Tako su pro{le godine,nu`no u roku od samo godine dana morali zapo~etis prijelazom na 20 kV napon, radi napajanja noveautoceste od Bosiljeva do Male Kapele. Preduvjettomu bila je rekonstrukcija jedne od najstarijih


S LICA MJESTA

Pogon Ogulin DP Elektra Karlovac

Teàk elektra{ki kruhu surovimklimatskim uvjetimaPogon Ogulin s Pogonskimuredom Slunj i Pogonskomispostavom Pla{ki, jedan odnajve}ih pogona u Hrvatskojelektroprivredi - proteè sedjelomice na podru~ju tri‘upanije, pokriva gradove Ogulini Slunj te op}ine Josipdol, Tounj,Pla{ki, Saborsko i Cetingrad

>

Sjedi{te Pogona Ogulin, jednog od najve}ih pogonaHrvatske elektroprivrede

Ivan Petru{i}, rukovoditelj Pogona i Josip Brozovi},tehni~ki rukovoditelj: najteè je dobiti nove u ljude upogonima

Dragica Jurajev~i}

(izgra|ene pedesetih godina pro{loga stolje}a)ovda{njih TS - TS 35/20/10 kV O{tarije (izvo|a~iKon~ar i Dalekovod), gdje su Ogulinci koordiniraliradove i vodili nadzor. Trafostanica, ~ija je vrijednostzajedno sa 20 kV kabelskim raspletom te{ka 13,5milijuna kuna (investitor su Hrvatske autoceste),energetski je u pogonu jo{ od pro{le godine, kada jeotvorena za promet i autocesta. Sada je u fini{u injezino ispitivanje, upravljanje i povezivanje sDisape~erskim centrom u Karlovcu i Centromupravljanja (CUP) Ogulin. Do ljeta 2005. godinenu`no je izgraditi i novu TS 110/35 kV u krugupostoje}e TS 110/25 kV EVP O{tarije, {to je opetpreduvjet za pu{tanje u promet tunela Mala Kapela.

Ogulinski elektra{i, prema rije~ima mojihsugovornika, imaju jo{ puno posla i na obnovi uratu uni{tenih postrojenja (55 posto njihovogpodru~ja bilo je okupirano), osobito napodru~jima Slunja i Cetingrada te Pla{kog iTounja. Imaju jo{ mjesta bez napona, ali naj~e{}etamo gdje nema ‘itelja. Nadaju se da }e ove

godine djelomice rje{iti Primi{alj i Trì}, ako imbudu osigurana sredstva za tu namjenu. Ina~e,ove godine za teku}e odràvanje i op}e tro{koveimaju raspoloìvo 4,3 milijuna kuna, dok im je,kao {to je ve} navedeno, Plan investicija i obnoveskresan sa 2,3 milijuna na samo pola milijunakuna. Zbog toga }e morati rje{avati samoprioritete, a jedan od njih je izgradnja novog,umjesto u ratu uni{tenog, DV 10 kV Primi{lje -Povi}i, potom sanacija dalekovoda za PetrovuDragu i niskonaponskih mreà Bartolovi},Drenovac i Bogovolja.

Prioritetna investicija u visini 2,3 milijunakuna je i izgradnja nove pogonske zgrade (namjestu stare) PU Slunj, ~iji su elektra{i podstanariu prostoru Op}ine Slunj. U tijeku je tre}i natje~aj(tre}a sre}a) za izgradnju te zgrade, jer su dvaprethodna poni{tena radi brojnih ‘albi iprigovora. Ovdje vjeruju da }e slunjski elektra{iipak sljede}u zimu do~ekati na svome, a ja odmahobe}ajem da }u do}i na useljenje.

Dok su prija{njih godina sve investicije radilisami, sada uz sve obveze na redovnom odràvanju,obnovi postrojenja i radovima za Prodaju,investicijske radove prisiljeni su dijeliti s vanjskimizvo|a~ima u omjeru fifti-fifti. Ove godine jo{ nisuzapo~eli s radovima na investicijama, jer su tek utijeku natje~aji za izvo|enje radova. Ipak, unato~tromosti Zakona o nabavi i pristizanju sredstavapotkraj godine, kaù da naj~e{}e uspijevaju do krajagodine sve svoje investicije zavr{iti ili baremzapo~eti da im sredstva ne propadnu. U sjedi{tuPogona imaju i pomo}no skladi{te, ali ga nemajuSlunj i Pla{ki, {to se nadaju da }e se novomorganizacijom uskoro rije{iti.

Blizu 16 tisu}a ogulinskih potro{a~a godi{njetro{e pribli`no 27 milijuna kWh, a javna rasvjetadaljnjih 3,7 milijuna kWh, s tim da od toga 21 milijunkWh otpada na njihovih 1425 potro{a~a kategorijeostali na 0,4 kV i 12 potro{a~a na 10 kV. Spomenimo ineke od njihovih najve}ih potro{a~a - DIG Josipdol,Semmelrock Stein+ Design d.o.o., IGM Tounj, Traheja


Vlado Sto{i}, KV monter i....

...VKV monter- majstor Damir Mate{a na rekonstrukcijiniskonaponske mreè u ogulinskom naselju Galge 2

Mala, slo`na i vesela pla{ka ekipa s rukovoditeljem Pogona Ivanom Petru{i}em: {ef Matija Boì~evi}, VKV monter @eljkoCapan, KV monteri Josip Kordi}, Kruno Keser, @eljko Lipo{~ak i Mate Bogovi} te Darko Pu{kari} (NKV)

Na TS Galge 2 predradnik Vlado Turkovi} i VKV monter@eljko Nerali} spajaju novi SKS kabel

U TS O{tarije upravo se zavr{ava ispitivanje, upravljanje ipovezivanje s DC u Karlovcu i CUP Ogulin

d.o.o., Tal d.d., Vodovod Josipdol - CS Podveljun... Ovdjenaplata nije posebno izraèni problem, jer su nau~ilisvoje potro{a~e da struju treba pla}ati. Redovitoopominju neredovite platce, a 50 njih mjese~no iiskop~aju. Velikim angaìranjem oko naplate iuskakanjem i ljudi s odràvanja u ekipe Slu`be zaodnose s potro{a~ima, uspjeli su kod potro{a~aku}anstva dovesti razinu napla}enosti na 98 posto, akod potro{a~a ostali na 0,4 i onih na 10 kV na 82posto. Kra|a elektri~ne energije je tako|er sve manje,pa su pro{le godine imali samo pet takvih slu~ajeva.Ipak, na to utje~e ~injenica da se sada za kra|u na{egproizvoda moè dobiti do tri godine zatvora.

DISPEÊRSKI CENTAR POSTAJE CENTARUPRAVLJANJA

Pogon Ogulin jo{ od 1976. godine, zahvaljuju}injegovim ~elnim ljudima i velikoj skrbi za svojepotro{a~e, ima vlastiti Dispe~erski centar (sada podnazivom Centar upravljanja - CUP) sa non-stopdeùrnom slu`bom za upravljanje, nadziranje,mjerenje i signaliziranje svih tehni~kih veli~ina.Me|utim, nova organizacija HEP-a ne omogu}ujepogonima organiziranje vlastitih DC-a, koji su paknu`nost u uvjetima zahtjeva za sve ve}omsigurnosti kupaca elektri~ne energije. Primjerice,kriteriji Europske unije, navodi J. Brozovi},zahtijevaju da kupci nisu udaljeniji od 25 kilometaraod svojih isporu~itelja i da se mora intervenirati naotklanjanju kvara u roku od pola sata. Zbog togavalja, nagla{ava, uz zakone imati na umu i pravilastruke i ‘ivota. Sada je nastupio odre|eni vakuum ilokalni su dispe~erski centri privremeno dovedeni ulo{iju poloàj, jer sve trebaju preuzeti DC-i usjedi{tima DP-a, koji jo{ nisu stavljeni u izvr{nufunkciju. CUP u Pogonu ostaje kao budu}ipodcentar unutar DP Elektra Karlovac.

U CUP-u razgovaram s Tomom Salopekom,koji je od 32 godine hepovog staà 29 odradioupravo u Deùrnoj slu`bi. Premda radi poslovedispe~era, to mu nije i naziv radnog mjesta, kojeglasi deùrni u Deùrnoj slu`bi. Navikao se je nasmjenski rad, a ovdje je kaè sve dobro dok nemakvarova. O njegovoj aùrnosti ovisi i brzinaotklanjanja kvarova, a on odavde nadzire stanje~itavog Pogona. U osamsatnim smjenama rade pojedan, poslijepodne je deùrni elektromonter kojiotklanja i kvarove prema potrebi, a no}u ovdje opetdeùra deùrni (dispe~er).

U blagajni~koj dvorani jedna-jedina je IvankaPorubi} s 19 godina blagajni~koga staà. Najvi{e jeposla od 5. do 21. u mjesecu, jer ve}ina potro{a~aobveze ‘ele podmiriti bez naknada. U odvojenojdvorani za reklamacije rade Katica Franjkovi},Nevenka Luketi} i Boìca Vukelja, referenti prodaje.Nastoje, kaù, svoj posao s potro{a~ima odraditi nana obostrano ugodan na~in. Ipak, unato~ njihovomtrudu i ‘eljama pamte i manje ugodne susrete spotro{a~ima, zbog ~ega je jednom intervenirala ipolicija. Zadovoljne su {to su se ponovile s PC, akako su sada umreène s Karlovcem mogu biti jo{u~inkovitije.

U rekonstruiranoj TS 35/20/10 kV O{tarijenalazimo @eljka ôrka iz Odsjeka za veze Odjela zaupravljanje DP Elektra Karlovac, koji koordinirazavr{ne radove oko upravljanja i povezivanja TSO{tarije na opti~ki kabel prema HE Gojak te sDispe~erskim centrom u Karlovcu i Centromupravljanja u Ogulinu. Ovdje je i Josip Keki},rukovoditelj Odjela za relejnu za{titu, radipode{avanja i ispitivanja relejne za{tite. Kroz mjesecdana, ova obnovljena TS bit }e u potpunostidovr{ena.

[E]ER DOLAZI NA KRAJU

Za kraj ostavljam posjet jedinstvenim ineponovljivim pla{kim elektra{ima (da ih nemavaljalo bi ih izmisliti) - na njihovom terenu. U pratnjirukovoditelja I. Petru{i}a kre}em u potragu zastarim znancima iz Ispostave Pla{ki. Sun~an dannakon vi{ednevne ki{e i dokud oko seè prekrasnaozelenjena priroda lijepa su kulisa za jo{ jedanugodni razgovor. Primje}ujemo ih u mjestu Latinra{trkane po stupovima DV 10 kV Pla{ki - Vojnovacduljine devet kilometara, na kojem ve}, kako kasnijedoznajem, osam dana zamjenjuju stare 25 mm2

vodi~e s novima 50 mm2.

Prvi sa stupa silazi VKV monter @eljko Capan,koji je nakon 15 godina rada u Ogulinu pre{ao 1995.godine u pla{ku novooformljenu ekipu. Malo pomalo okupila se ta mala ali slo`na i vesela ekipa na~elu s Matijom Boì~evi}em, simpati~nim {efomIspostave Pla{ki. Nakon 20 godina svakodnevnogputovanja iz Ogulina u Karlovac ( i obrnuto), gdje jeradio u sjedi{tu DP-a, 1995. godine postajekoordinator poslova u Ispostavi Pla{ki i kako kaèpojednastuvljuje si ‘ivot. Ovdje su Josip Kordi}(do{ao 1995. godine iz Bosne i Hercegovine), KrunoKeser, @eljko Lipo{~ak, KV monteri, Darko Pu{kari},NKV i Mate Bogovi}, KV monter, koji vozi sve osimautobusa i specijalnih strojeva. Nakon {to mi je ovajposljednni (kojeg kolege u {ali zovu {minker izavodnik) poèlio dobrodo{licu, zapo~inje njihovapri~a. Na tom pitomom terenu im je, kaù, lako, alikada moraju u brdo to je ne{to potpuno drugo. Njihdevetorica je premala brojka, a osobito im, dodaju,nedostaje kolega Andrija, koji se pro{le godineoènio i preselio u Italiju. Snalaze se kako znaju iumiju, slaù manje ekipe, najva`nije im je posaoobaviti dobro i na vrijeme. U tomu bi im pomogla ivlastita hidrauli~ka ko{ara, a ona jedina je uOgulinu. Ispostava Pla{ki, udaljena od Ogulina 26kilometara, pokriva veliko podru~je od Josipdola doSaborskog (56 kilometara udaljeni), gdje Pla{~aniskrbe o odràvanju postrojenja, investicijama,iskap~anjima i ukap~anjima potro{a~a. U {alinapominju da je bolje da ima vi{e posla, a njihmanje, jer nema bojazni od vi{ka radnika i otkaza. Nina pla}e se ne ‘ale, jer kaù i nemaju se s kimeuspore|ivati, jer u Pla{kom osim njih radi samo[umarija. Do sada su uspjeli obnoviti 70 postonjihovoga podru~ja i tko ovdje ‘ivi struju ima, a svevi{e njih ju i pla}a. Kako je to podru~je posebnedràvne skrbi s puno prognanika iz Bosne iHercegovine, ovdje je neredovito pla}anje biloprisutnije nego drugdje. Ina~e, nakon pro{logodi{njeprovale zatvorena je blagajna u Pogonskoj ispostavi,koja je utorkom radila za potro{a~e.

Posao }e dovr{iti tijekom dva tjedna i tada }eimati potpuno siguran vod i manje kvarova zimi.Budu}i da je kod njih obi~aj da s njima zajedno i {efpotegne (drugima je neugodno stajati ako i ja


Rekonstrukcija TS 35/20/10 kV O{tarije bila je nu`na radipu{tanja u promet nove autoceste od Bosiljeva do MaleKapele

Na DV 10 kV Pla{ki - Vojnovac na zamjeni vodi~a radi VKVmonter @eljko Capan

Toma Salopek iz Deùrne slu`be, o ~ijoj aùrnosti ovisi ibrzina otklanjanja kvarova

Referentice prodaje Katica Franjkovi}, Nevenka Luketi} iBoìca Vukelja na usluzi potro{a~a

S LICA MJESTA

Pogon Ogulin DP Elektra Karlovac

Ve} nekoliko mjeseci, to~nije od protekle zime,glavne prometnice sjeverozapadnog dijela Splita~esto bi osvanule u prekidu. Ali, nakratko, jerkabliranja koje su radnici DP-a Elektrodalmacijeobavljali u tom gradskom podru~ju najbrè sudovr{avana upravo onda kada bi kabel trebao pro}ikroz cestu. Svi ostali prokopi pratili su ruboveprometnica ili nogostupe i cjelokupni posao napolaganju jednoìlnog, polietilenskog 35 kV kabelaod TS 35/10 kV Brodogradili{te do TS 35/10 kVDujmova~a tekao je sporo, a3 razloga je za tonekoliko.

NIJE SMIO BITI O[TE]EN STARI KABEL

Prvi i osnovni je da je novi kabel zamijenio stariuljni, troìlni i dotrajali, kojemu je ìvotni vijekprestao prije dvadeset godina i koji }e prestati sradom tek kada se ovaj novi poloì. I koji je, kada jezimus doìvio kvar, ostavio cijeli taj dio grada beznapajanja, ~ime nas je jo{ jedanput upozorio nasvoju va`nost i nu`nost {to hitnije zamjene novim. I{to su se svi ti radovi odvijali velikim dijelom uznjegovu trasu i koji je pri iskopima morao bitiisklju~ivan i nije smio biti o{te}en.

Krajem lipnja, kada se polagala posljednjadionica, ustvrdili smo da se to dogodilo samojedanput i da su veliku pozornost pri radu pokazalina{i radnici iz Slu`be za izgradnju i usluge, koji suangaìrani na tom poslu te podizvo|a~ka tvrtkaKriànovi} koja je obavljala iskope.

PUNO MANEVARA...

Drugi razlog za usporeni tijek radova je iznimnovelik broj manevara , isklju~ivanja i uklju~ivanja,prespajanja pojedinih dionica... A, kada jeprivremena TS 35/10 kV Dobri bila priklju~ivana namreù, {kverska je trafostanica preuzela njezineterete i u tom razdoblju radovi su bili obustavljeni.Mogli bi jo{ kao razloge navesti i lo{e vremenskeokolnosti proteklih mjeseci ili mukotrpno isho|enjedozvola, ali je puno va`nije spomenuti da su seusporedo s polaganjem novog 35 kV kabelaobavljala i polaganja velikog broja 10 kV kabela.Naime, gdjegod je 35 kV trasa pro{la, skupljala jeusput staru 10 kV mreù i vadila je iz zemlje.

Evo i jutros, na samom kraju puta zatekli smouz kabelski kanal ekipu Izgradnje: Sini{a Brajnov,Antonio Novakovi}, Mate Runje, Josip Pu}o, na ~elus grupovo|om Vinkom Brali}em, poslovo|omNediljkom Danoli}em i voditeljem poslovaMladenom Puli{eli}em koji prate smje{tanjedvanaest kabelskih ìla (dva KB 10 kV i 2 KB 35 kV,svaki s po tri ìle). Gra|evinski nadzor obavljala jeSanja [ari}, a elektromonta`ni @arko [egvi}.Preostalo je jo{ izraditi spojnice, uvu}i kabele utrafostanice i pustiti da kroz svih pet kilometaranovih kabelskih trasa potekne novi strujni ìvotovoga grada.


NOVO

DP Elektrodalmacija Split zavr{ila kabliranje u sjeverozapadnom dijelu grada

Nove trase za ìvot Splita Vero~kaGarber

Posljednjih dana lipnja poloène su i posljednje dionice kabela

Premda je podne, premda je vi{e od 30o C – on ne odustaje! Polaganje i nadzor – radnici Slu`be za izgradnju i usluge

U zemlju se poloìlo 12 kabelskih ìla

Slu`bi za izgradnju i usluge DP-a ElektrodalmacijeSplit posvetili smo, od njenog nastanka do danas,brojne napise. Moglo bi se re}i da tijekom ovih desetgodina prakti~ki nije bilo broja a da njihovi ljudi iliposlovi nisu bili spomenuti. Za{to je tomu tako netreba traìti nikakve posebne razloge. Razlozi su,naime, vrlo jednostavni: skoro da nema radili{taunutar dvanaest pogona i pogonskih ureda a da sezaposlenici SIU nisu tamo zatekli. Ili kao izvo|a~i, ilikao projektanti ili kao nadzor nad radovima. I ne samounutar DP-a, ve} i puno {ire. Radili su i za drugaprimorska distribucijska podru~ja, ali i za proizvodna iprijenosna. Pa smo ih tako susretali, primjerice, naoto~nim vezama 110 kV i 35 kV, na polaganju i izradispojnica 110 kV kabela u HE Zaku~ac ili pri poslu za TS110/10(20) kV Su{ak. Kako smo upravo posljednjihtjedana u druènju s njima obi{li nekoliko vrlozna~ajnih objekata {ire namjene, odlu~ili smo imposvetiti jo{ jedan napis. Oni su to, o tomu dvojbenema, zavrijedili. Ali, smo odabrali malo druk~iji start.

OBNOVA ZA POGON NAJZNAÂJNIJE, ALI INAJSTARIJE TS 35/10 KV TROGIRKrenuli smo od ~elnog ~ovjeka Slu`be za izgradnju iusluge. Mr.sc. Ivo Despot, od prvog je dana i prvi~ovjek te Slu`be, koja sa svojim odjelima i odsjecimabroji vi{e od dvjesto zaposlenih. U razgovoru s njimprisjetili smo se da njihovi ljudi svake godine radnoprate cjelovite investicijske planove mati~nog DP-a.Uz cijeli niz manjih poslova, ovu su godinu vezani iza pripremu, projektiranje i izvedbusrednjenaponskog 20 kV kabelskog raspleta zaprivremenu TS 35/10 kV Dobri i budu}u TS 110/x kVDobri (projektanti Bruno Cetin i Jakov Sunara).Treba samo re}i da su oba projekta vrlo zahtjevna,jer rije~ je o interpoliranju elektroenergetskeinfrastrukture u uù gradsku jezgru.

Uz taj posao, u tijeku je i obnova TS 35/10 kVTrogir, koju smo i obi{li s voditeljem posla IvicomKati}em. Na izradi 10 kV }elija zatekli smo predradnikaJoku Ercegovca i njegovu ekipu. Prvi je transformatorod 8 MVA ve} postavljen, a drugi }e ujesen. Kako kaèI. Kati}, prva etapa posla mora se odraditi do po~etkaturisti~ke sezone.

- Rekonstrukcija je predvi|ena kao klasi~na i tudo izraàja dolazi stru~nost na{ih montera. Naime,primarna i sekundarna oprema montiraju se na licumjesta u TS, zna~i, nisu blokovi. Tako|er treba re}i dasu drugi transformator i velik dio }elija stalno podnaponom i da ljudi moraju biti krajnje oprezni. Rije~ jeo velikom broju potro{a~a koje nije mogu}e prebacitina druge objekte.

Prema rije~ima Domagoja Miluna, rukovoditeljatehni~kih poslova Pogona Trogir, ta je trafostanicanajzna~ajniji objekt 35/10 kV u tom Pogonu, ali budu}ida je i najstarija (izgra|ena 1961.godine) upravo je topredstavljalo i najve}i problem. Na nju je priklju~enosjedi{te grada, cijeli kopneni dio Trogira, podru~jeSegeta Donjeg i cijela trogirsko-segetska zagora. Ve} jepro{le zime bila toliko preoptere}ena da su moralirastere}ivati pojedine izvode. U suprotnom - prijetio jepotpuni raspad. Tijekom godina bila je obnavljana vi{eputa, ali su ti zahvati bili zanemarivi. Danas, premdanije mogu}e izvesti i velike gra|evinske ispravke itrafostanicu modernizirati, ona }e ipak izgledati ljep{e,a kvalitetom izvedbe i tehni~kim rje{enjima opravdatisvoju funkciju, zaklju~io je D. Milun.

DOBRA SURADNJA S HEP PRIJENOSOM d.o.o.

Na{u {etnju Slu`bom izgradnje i usluga nastavili smo udru{tvu s I. Despotom, koji je od poslova za HEP izdvojiojo{ i polaganje tri dionice 110 kV kabela, izradu kabelskihspojnica i kabelskih zavr{etaka, a sve za TS 110/10(20) kVSu{ak. U rije~koj smo zajedni~kojdistribucijsko-prijenosnoj trafostanici, u dru{tvu s brojnimgostima i doma}inima, kako iz na{eg DP-a, tako i izsplitskog dijela Sektora tehni~ke potpore - Odjela zaizgradnju HEP Prijenosa d.o.o., a pra}eni Karlom Malikom,nadzornim inènjerom za elektromonta`ne radove izDP-a Elektroprimorje Rijeka i Josipom Ko{}ecom,rukovoditeljem rije~kog Odjela za izgradnju spomenutogSektora, razgledali 110 kV i 20 kV postrojenje, pomo}neure|aje te dva transformatora 110 kV od 40 MVA. Od njihsmo saznali da je stanica projektirana za 2 x 63 MVA, da}e ona napajati isto~ni dio Rijeke, a da je predvi|eno zakoju godinu i napajanje elektrovu~nog postrojenje H@-ate da su transformatori dopremljeni èljeznicom kojaprolazi neposredno uz TS. Kabel 110 kV kojega ljudi izsplitske SIU danas po~inju polagati, povezat }e, premana~elu ulaz - izlaz, TS 400/220/110 kV Melina i TS220/110 kV Pehlin. Kabelska se trasa sastoji od tri dijelaukupne duljine od pribli`no 1.900 metara, a dinamikapolaganja ovisit }e o brzini izvo|enja gra|evinskih radova.

Najva`nije je prije turisti~ke sezone iza}i sgradskih ulica. Petnaest radnika SIU, pod vodstvomglavnog inènjera Ivice Kati}a, njegovih pomo}nikaTea Brada{i}a i Mate Miji}a te poslovo|e Joke

Vojkovi}a, zatekli smo uz dobro nam znanumehanizaciju (gusjenice i tomu nalik) na su{a~kimulicama. Polaganje je upravo zapo~elo, a kada smoodlazili iz Rijeke, bilo i uvelike zahuktano.

OSMISLILI PAMET URE\AJA

Drugi dio poslova, kako ih je I. Despot podijelio,odnosi se na radove koje Slu`ba izvodi za naru~iteljeizvan HEP-a. Tu je naj~e{}e rije~ o infrastrukturnimobjektima za potrebe Hrvatskih cesta, Hrvatskih voda inajnovije za veliki projekt EKO Ka{telanski zaljev. Usuradnji s ostalim ~lanovima poslovne udruge,Konstruktorom i Brodomerkurom, ta je Slu`ba radila ijo{ uvijek radi na dva vrlo va`na sustava unutarspomenutog projekta: kanalizacijskom ivodoopskrbnom. Za potrebe prvoga, izgra|ene sucrpne postaje Duje, Dujmova~a i Solin te hidrotehni~kitunel Stupe (voditelj poslova Mladen Puli{eli}). Tajtunel povezuje isto~ni sa zapadnim dijelom grada ispomenute postaje s ure|ajem za pro~i{}avanje svihotpadnih voda gradova Splita i Solina. Treba re}i da jeto najve}i ure|aj takve vrste u Hrvatskoj. Poslove okoure|aja za pro~i{}avanje vodio je Ivica Kati}, a s njim udru{tvu smo objekt i posjetili. Svrha toga ure|aja jeobraditi otpadne vode grubim i finim re{etkama tepjeskolovom i mastolovom. SIU je za te potrebeizgradio TS 10/0,4 kV s agregatskom stanicom, kabelskirasplet 20 kV i energetsko napajanje pojedinih ure|ajaunutar zgrade pro~i{}iva~a, cjelovitu elektroinstalacijuobjekta, nadzora upravljanja i signalizacije (NUS).Mo`da nije najve}i posao, ali je sigurno najva`niji, jersmo mi izgradili pamet cijelog ure|aja, zaklju~io je I.Kati}.

Kada je rije~ o vodoopskrbnom sustavu, tu jeSlu`ba radila na crpnim postajama Solin, Sv.Kajo(voditelj posla Goran Marini}) i onoj najve}oj inajva`nijoj u Kun~evoj Gredi, gdje je i vodosprema(voditelj posla Hrvoje Oluji}). Njena je svrha napajatigradove Ka{tela i Trogir. Predvidivi rokovi dovr{enja zaprvi sustav su bili do kraja lipnja o.g., a zavodoopskrbni tijekom rujna.

- U navedenim poslovima, posebice u onima kojeobavljamo za proizvodnju i prijenos, najbitnije jeprihva}anje novih know how tehnologija - objasnio je IvoDespot te nastavio: - Prihva}anje novih tehnologija zna~ida si osposobio svoj stru~ni kadar, kako inènjerski, tako imonterski. To se pokazalo posebno zna~ajnim priinvesticijskim radovima jednako koliko i pri interventnimposlovima, kada koristimo vlastite snage, a ne ~ekamopomo} iz inozemstva. Mi takav pristup poslu èlimonastaviti i nadalje. Stoga imamo i nekih novih poslova uzamislima, prije svega u projektiranju novih trafostanica110/20 kV te prvih vjetroparkova (primjerice TS Stupi{tena Visu).

Ono {to se nakon svega moè zaklju~iti jest dasu unutar sustava HEP Distribucije d.o.o. takvespecijalizirane slu`be, ne samo opravdale svojopstanak, nego nas uvjerile u njihovu vi{estrukuperspektivnost. Jer, njihovi su tragovi duboko otisnutiu na{ sustav.


S LICA MJESTA

Slu`ba za izgradnju i usluge DP Elektrodalmacija Split

Tragovi u cijelomsustavu Vero~ka Garber

Skoro da nema radili{ta unutardvanaest pogona i pogonskihureda Elektrodalmacije a da sezaposlenici SIU nisu tamozatekli - ili kao izvo|a~i, ili kaoprojektanti, ili kao nadzor nadradovima - i ne samo unutarDP-a, ve} i puno {ire


^elnici Slu`be za izgradnju (SIU) i usluge Elektrodalmacije Split pri pregledu kabelske trase u Su{aku

Raskopane rije~ke ulice: pod nadzorom MateMiji}a

Radnici SIU izvode nove }elije 10 kV u TS 35/10 kV Trogir

Ivica Kati} i Domagoj Milun ispred novogtransformatora, svakodnevno prate obnovu TS Trogir

Karla Malika iz DP Elektroprimorje, koji govori o TS Su{ak, sa zanimanjem prate Ivo Despot, Jakov Matas, Mladen Jeli}, Ivo[egovi}

U Nastavno-obrazovnom centru Velika 29. lipnja o.g.odràn je prvi sastanak Povjerenstva za uvo|enje radapod naponom, osnovanog odlukom Uprave HEP-a.Povjerenstvo ~ine: Zdenko Mileti} iz DP ElektraPoèga, Zlatko Kosek Dràvni inspektorat, Upravanadzora podru~ja elektroenergetike, Nenad Pulji}Dràvni inspektorat Uprava nadzora podru~ja ZNR,Fran Marovi} iz Ministarstva gospodarstva ipoduzetni{tva Uprava za rad i trì{te rada, JosipMoser, savjetnik predsjednika Uprave HEP-a, StjepanMegla iz HEP Distribucije d.o.o., Ferdinand [iki} iz HEPPrijenosa d.o.o. te Miroslav Uremovi} iz DPElektroslavonija Osijek.

Nakon izraène dobrodo{lice, Zdenko Mileti} -predsjednik tog novoosnovanog Povjerenstva (ivoditelj NOC Velika), naglasio je i ovom prigodom da jecilj Projekta NOC Velika da postane HEP-ova poslovna{kola i obrazovni centar, ponajprije za razvojtehnologije za rad pod naponom, ali i sva ostalapodru~ja obrazovanja. Potom je naglasio sve prednostirada pod naponom, me|u kojima je pove}anjesigurnosti radnika, smanjenje gubitaka i zadovoljstvokupaca, koji su u HEP-u u sredi{tu pozornosti. Uvjetiza rad pod naponom su utemeljeni Pravilnikom oza{titi na radu pri kori{tenju elektri~ne energije (NN8/87), objavljenom u Biltenu br. 94 te Europskomnormom EN 50110 (Operation of electricalinstallations). Zadatak Povjerenstva je da temeljemzakonskih i normativnih akata iz podru~ja rada podnaponom utvrdi interna pravila rada pod naponom,tehnologiju, alate i postupke te postupke nadzora.Nastavni program nu`no je verificirati pri Ministarstvuobrazovanja, a NOC Velika mora se registrirati za tudjelatnost.

Stjepan Megla je nazo~ne ~lanove Povjerenstvaupoznao s Ugovorom o prijenosu tehnologije rada podnaponom potpisanim 1. prosinca 2003. godine saEDF-SERECT iz Francuske. Podsjetio je i na sli~anugovor potpisan prije 14 godina, kada je zbog rata svezamrlo, da bi se unatrag godinu i pol dana zapo~elo sponovnim oìvljavanjem te ideje. Prije potpisivanjanovog Ugovora, HEP-ovi stru~njaci su obi{li nekolikozapadnoeuropskih elektroprivrednih tvrtki radiispitivanja suvremenih metoda rada pod naponom.Nakon svih u~injenih analiza odlu~eno je da se Ugovorsklopi sa EDF-om, koji ima 40 godina dugu tradicijurada pod naponom na svim naponskim razinama i kojije za takav rad obu~io skoro sve od 30 zemalja kojeprimjenjuju tu tehnologiju. Taj se Ugovor sastoji iz vi{edijelova - jedan se odnosi na prijenos tehnologije zarad po naponom na niskom naponu, drugi nasrednjem naponu, a tre}i na visokom naponu. Povrhtoga, Ugovor sadràva primjenu normi i standarda,uvjete izvo|enja radova, tehni~ki opis i primjenunu`nih alata i opreme za rad pod naponom i drugo.Odlu~eno je da se 2004. godina posveti isklju~ivoniskom naponu. U tom smislu EDF-SERECT je snimiostanje NOC-a Velika, hrvatsku regulativu i

tehni~ko-tehnolo{ka rje{enja nisko i srednjenaponskemreè.

PROVODI SE OBUKA NA ZRA^NOJ MRE@I IPRIKLJU^CIMA

U tijeku je prijenos tehnologije rada pod naponom uNOC Velika gdje za takav rad poè{ku elektra{kuskupinu obu~ava francuski stru~njak. Upravo se provodiobuka na zra~noj mreì i priklju~cima, a potom slijediobuka na kabelskoj mreì i priklju~cima. Nakon{estotjedne teoretske i prakti~ne obuke u NOC-upredvi|ena je i dvotjedna obuka u Francuskoj tijekomrujna ove godine. Krajem godine NOC }e se akreditiratiza rad pod naponom. Kod toga su vrlo va`ne norme istandardi, a dobiven je i popis europskih normi za radpod naponom, kao i popis alata i za to nu`ne opreme.Prijelaz na rad pod naponom dugotrajan je proces itreba ga ugraditi u svijest na{ih radnika, a najva`nije jeda se obavlja propisno, {to je i uvjet sigurnosti. Pritom}e biti iznimno va`na suradnja sa stru~njacima za{titena radu.

Nenad Pulji} iz Dràvnog inspektorata jenapomenuo kako se i njihovi inspektori trebajueducirati u svezi s radom pod naponom, na {to je S.Megla odgovorio da }e se u obuku uklju~iti i hepovistru~njaci za{tite na radu i inspektori, dok je ZlatkoKosek upozorio na izradu novih Op}ih uvjeta isporukeelektri~ne enenrgije, gdje }e biti zastupljena upravoza{tita potro{a~a u smislu smanjenje broja prekidanapajanja. Stoga pozdravlja ovaj potez Uprave HEP-a ivjeruje da }e se u ugovornom roku krenuti s radompod naponom.

Josip Moser je naglasio da su povjerenstva zauvo|enje rada pod naponom svugdje iznad lokalnihelektroprivreda i da je va`na njegovamultidisciplinarnost zbog sudjelovanja i pomo}i u svimsegmentima te je dodao kako }e se paralelno odvijatiobu~avanje na{ih radnika (budu}ih instruktora) iobu~avanje promotora koji }e u svojim podru~jimapromovirati rad pod naponom. Upoznao je prisutne i s~injenicom da je HEP ove godine postao punopravni~lan Europske udruge za rad pod naponom (ICOLIM).

Na kraju je Z. Mileti} upoznao ~lanovePovjerenstva sa osposobljeno{}u NOC-a za obuku zarad pod naponom. Osim poligona za obuku izgra|enog1990. godine, koji potpuno zadovoljava potrebamaizvo|enja prakti~ne obuke, ovdje imaju Laboratorij zaispitivanje alata i opreme, skladi{te alata i opreme,postrojenje za dizanje napona na poligonu, a planirajuopremiti i suvremeni Ispitni laboratorij za rad podnaponom prema projektu Instituta za elektroprivredu ienergetiku.

^lanovi Povjerenstva su obi{li Laboratorij,skladi{te, postrojenje za dizanje napona, a na poligonusu prisustvovali prvoj prakti~noj obuci rada podnaponom, gdje na{i monteri pristupom korak po koraksvladavaju tehnologiju rada pod naponom. No, o tomuje bolje neka slike govore.


STRUKA

Prvi sastanak Povjerenstva za uvo|enje rada pod naponom u NOC Velika

Ove godine -isklju~ivorad podnaponomna niskomnaponuZadatak Povjerenstva je datemeljem zakonskih inormativnih akata iz podru~jarada pod naponom utvrdiinterna pravila rada podnaponom, tehnologiju, alate ipostupke te postupke nadzora

Dragica Jurajev~i}

>

...gdje su razgledali i nove komplete alata za rad podnaponom

^lanovi Povjerenstvasa zanimanjem suobi{li i Laboratorij zaispitivanje alata iopreme za rad podnaponom u NOCVelika...

Upravo prvog dana ljeta u NOC Velika je zapo~ela i prva{estotjedna obuka poè{ke {estero~lane mlade ekipe zarad pod naponom, koji su se sami prijavili za taj posao.Zajedno s njima u obuku su uklju~eni i Zdenko Mileti},voditelj NOC Velika, njegov pomo}nik Damir Raljevi} iVinko Topi}, budu}i voditelj Laboratorija za ispitivanjealata i opreme za rad pod naponom. Nakon zdravstvenihpregleda i psiho-testova zapo~ela je obuka osmi{ljenaprema na~elu red teorije red prakse.

Samo tjedan dana kasnije mladi su monteri bili uprigodi po prvi puta na poligonu primijeniti ste~enaznanja i izvesti prve radove pod naponom – skidanjeizolatora na stupu zra~ne mreè. Sve to pod budnimokom svoga u~itelja Pierrea di Vora, instruktora izEDF-SERECT. Nakon ove i dvotjedne obuke u Francuskoj,mladi monteri postat }e instruktori sljede}im skupinamau obuci za rad pod naponom.


STRUKA

Vaàn trenutak za NOC

Prva prakti~na obuka rada podnaponom na poligonu odràna je29. lipnja o.g., kada su mladimonteri vje`bali skidanje izolatorana stupu zra~ne mreè

Zajedni~ki snimak Povjerenstva za uvo|enje rada pod naponom, koje je prisustvovalo ovom va`nom trenutku za rad podnaponom u NOC-u Velika

Robert êrnu{ak uo~i prve prakti~ne obuke Na sljede}em stupu za rad pod naponom se pripremao ZoranJogun uz potporu s tla kolega @eljka Maravi}a i Vinka Topi}a

Prije skidanja izolatora, odnosno odvezivanja veznoguèta koje drì vodi~ uz izolator trebalo je fleksibilnomizolacijskom prekrivkom prekriti sve metalne dijelove ivodi~e s obje strane

Na tre}em stupu je Krunoslav Antolovi}, a na zemljinjegovi kolege Ivan âhali} i Igor Ori{kovi}

Prije po~etka rada pod naponom Vinko Topi} najprijeprovjerava ispravnost gumenih rukavica, jer iznimno jeva`na dobra primjena svih osobnih za{titnih sredstava, s~ime zapo~inje siguran rad pod naponom

V. Topi} je ~lanovima Povjerenstva demonstriraospajanje i odspajanje PRST stezaljke pod naponom

>

Red teorije red prakse Dragica Jurajev~i}


STRUKA

S lica mjesta

Na{i u~erad pod naponom

D. Karna{

JEDAN od najstarijih transformatora 110/35 kVu prijenosnoj mreì Hrvatske, koji je kao ratnapomo} poklonjen 1992. godine i ugra|en uTrafostanicu Vinkovci godinu dana kasnije,zamijenjen je u lipnju o.g. novimtransformatorom. Rije~ je o transformatoru kojije proizveden jo{ 1953. godine, a stigao je iznjema~kog Regensburga gdje je bio izvanpogona i predvi|en za rashod.

Predvi|eni ìvotni vijek energetskihtransformatora je 35 do 40 godina, pri kraju jebio i vijek izolacije, neodgovaraju}a snaga za TSVinkovci (potrebna 40 MVA), a nije bio mogu} niparalelni rad zbog neodgovaraju}eg nazivnognapona – 35, 1 kV. Nemogu}a je bila nabavarezervnih dijelova za odràvanje, a bio je ineprikladan za pogonsku rezervu. Rashod irezanje na licu mjesta je obavila tvrtka "Kairos"iz Osijeka, a projekt za zamjenu transformatoraizradila je zagreba~ka tvrtka "Exor". Novi jetransformator od 40 MVA proizveo "Kon~arDST", a sve radove na demontaì starog imontaì novoga obavljali su djelatnici PrP Osijekuz nadzor odgovorne osobe MarinaSchoenbergera.

Zna~aj tih radova je u ~injenici da je snovim transformatorom bitno pobolj{anasigurnost napajanja Vinkovaca i okoline, a trebanaglasiti da tijekom radova nije bilo te{ko}a uisporuci elektri~ne energije potro{a~ima.

D. Karna{

Polaznici prve edukacijske skupine za rad pod naponom

Drugoga dana ponovno smo uNastavno-obrazovnom centru Velika, koji je prijesvega sredi{nje mjesto Hrvatske elektroprivredeza edukaciju rada pod naponom. Uz edukaciju,uùrbano se radi na pripremi svih potrebnihmaterijala i sadràja u NOC Velika za budu}i rad.Na edukaciji su monteri iz Elektre Poèga, kojinovom sistematizacijom pripadaju NOC-uVelika. To su, uz voditelja NOC-a Zdenka Mileti}ai: Robert êrnu{ak, Vinko Topi}, Igor Ori{kovi},Krunoslav Antolovi}, @eljko Maravi}, ZoranJogun, Ivan âkali}, Damir Raljevi}, JosipButorac i Vladimir Caha.

Polaznici edukacije, koja se obavlja podbudnim okom francuskog stru~njaka za rad podnaponom Pierrea Di Vora, prolaze kroz ~etiri

modula. U baznom modulu prou~avaju sepropisi i osnovna na~ela rada pod naponom,upoznavanje s rizicima kao i njihovo otklanjanje.U drugom modulu rade se zra~ne mreè ipriklju~ci, u tre}em podzemni kabeli te spajanje injihovo odpajanje, a u ~etvrtom modulu rade sesitne intervencije i ~i{}enja pod naponom.

Po~etkom rujna edukacija se nastavlja uFrancuskoj, gdje su planirani radovi naspecijalnim poslovima i pregled rada podnaponom u njihovoj praksi i to od izdavanjaradne dokumentacije do izvo|enja posla. Cijelise program provodi na jednak na~in kako gaprolaze i Francuzi, a u po~etku se kod nas ne}e upotpunosti primjenjivati jer se mora prilagoditina{im uvjetima.

Voditelj NOC-a Zdenko Mileti} najavio jeaktivnosti nakon zavr{ene obuke instruktora:

U listopadu se pripremamo za izvo|enjeprve obuke s na{im monterima, koji bi obukunovih polaznika trebali obaviti uz obveznunazo~nost francuskoga instruktora, koji }e na{enove instruktore upozoriti na pojedinostipreno{enja i provjere znanja u praksi. Na krajutoga procesa dobit }emo verificirane instruktorei verifikaciju na{ega obrazovnog centra, rekao jeZ. Mileti}.

Osim {to Francuzi imaju izvrsna iskustva uobrazovanju njihovih kadrova za rad podnaponom, HEP-ovi }e instruktori prihvatiti inorme Europske unije za takve poslove. NOCVelika uskoro bi mogao imati i ve}i zna~aj uregiji, kada je u pitanju rad pod naponom.

Prije po~etka rada svaki se detalj dogovara s francuskiminstruktorom Pierrom Di Vorom

Bolja sigurnost napajanjaelektri~nom energijom

Zamijenjennajstarijitransformatoru prijenosnojmreì

Rezanje transformatora, koji je u slu`bi od 1953.godine

Znameniti pje{~ani otok Susak, nekadazaboravljen i izgubljen u {irokom lo{injskomakvatoriju, dobio je po~etkom lipnja 2004. godinenovi transformator od 630 KVA koji je zamijenio stariod 250 KVA. Ima li pouzdanijeg pokazatelja da ovajunikatni dragulj hrvatskoga Jadrana oìvljava nakondesetlje}a stagnacije i odumiranja? Do naglogpove}anja snage na Susku do{lo je, kako namobja{njava tehni~ki rukovoditelj Pogona Cres-Lo{injVladimir [ain, zbog pove}ane potro{nje, porastaturisti~kog standarda (klima ure|aji i sli~no) te novihvelikih potro{a~a. Naime, na otoku se gradi crpka zapro~i{}avanje fekalija koja treba 85 kW te hotel kojitraì snagu od 100 kW elektri~ne energije.

Otok Susak je pedesetih godina pro{logastolje}a imao pribli`no dvije tisu}e stanovnika. Sadaje na njemu samo 180 stalnih ìtelja, a ljeti kada uposjet rodnome domu stignu Amerikanci (iseljenicisa Suska) na otoku je pribli`no tri tisu}e ljudi. Danasse, upravo zahvaljuju}i ljubavi doma}ih Amerikanacaprema zavi~ajnom otoku, Susak razvija brè odsusjednih otoka. Na otoku su ukupno 684 ku}nabroja. @ivopisnih uli~ica ima mnogo, ali ni jednanema naziva. Sve je to Susak, a po{tari i elektri~arisnalaze se prema ku}nim brojevima. Impresivnodjeluje podatak da je 400 ku}a ili dvije tre}ineukupnog broja obnovljeno. Jo{ jedna od brojnihposebnosti Suska je zabrana bilo kakve nove gradnje.

Mogu se samo renovirati ve} postoje}i objekti, pa toskoro svi i ~ine. A otkuda onda novi hotel? Staravinarija intezivno se obnavlja i ona }e uskoro bitipretvorena u hotel s tri zvijezdice. Da, na Susku senekad ìvjelo dobro. Vinogradi na pje{~anom tludavali su obilje gro`|a koje se, dakako, prera|ivalo uvino. Stariji se sje}aju da je u vinariji jedna ba~va,istina najve}a, mogla primiti ~ak 76.000 litara vina. Ublizini je bila i tvornica za preradu ribe. Sada je toobi~na trgovina, ali stara vinarija oìvjet }e kaohotel, prvi i jedini na Susku.

SUSÂNI NISU ÊKALI DA IM DRUGI DOVEDUSTRUJU

A sada malo o elektri~noj energiji. Prvatrafostanica na Susku izgra|ena je 1979. godine i tadaje Susak priklju~en na elektroenergetsku mreùElektroprimorja. Me|utim, marljivi Sus~ani nisu ~ekalida im drugi dovedu struju. Prije toga sami su isfinaciraliizgradnju cjelokupne niskonaponske mreè na otoku ipriklju~ili se na dizelsku elektranu. Kada je izgra|enaprva trafostanica i kada je otok kona~no povezan uelektroenergetski sustav Hrvatske, postoje}a mreàsamo je priklju~ena sustavu. I to je posebnost Suska,kao i ~injenica da se jedino ovdje cigarete kupuju uPo{ti, da se u Klubu iseljenika nalazi zajedni~ka slikasvih dosada{njih ameri~kih predsjednika, da se cijelimorski zaljev moè pregaziti a da vam kupa}e ga}ice

ostanu suhe, da donedavno ovdje nije postojaovodovod, ali jest vinovod...

Ljepota i neobi~nosti ovoga otoka opet su namodvratili pozornost od transformatora koji je bioglavnim razlogom na{eg dolaska na Susak. Lako jedopremiti transformator na kopnu. Zakva~ite gadizalicom, podigneta na kamion i odvezete gdje treba.Dopremiti transformator na udaljeni oto~i} nije ba{jednostavno. Na brod Elektron u vlasni{tvu HEP-akojim elektri~ari Pogona Cres-Lo{inj dolaze naintervencije na Susak, transformator nije mogao stati.Stoga je iznajmljen eko brod tvrtke Vodovod ikanalizacija koji ina~e s okolnih otoka odvozi sme}e.No, na tom brodu transformator se ne moè u~vstitipa treba ~ekati bonacu. A prolje}e ove godine nijedarovalo lo{injskom akvatoriju mnogo mirnih danabez vjetra. Oto~ani su, na sre}u, naviknuti strpljivo~ekati.

BONACA JE, IDEMO NA SUSAK, ALI...

I napokon, u subotu 5. lipnja o.g. prije {est satiujutro ogla{ava se mobitel pisca ovih redaka. Na vezije tehni~ki rukovoditelj Pogona Cres-Lo{inj Vladimir[ain.

“Ustajte i hvatajte prvi trajekt! Bonaca je.Idemo na Susak.”

Ulovio sam izvanredni trajekt koji kre}e prijeslu`beno prvoga i stigao sam na vrijeme do Malog


NESVAKIDA[NJE

Novi transformator za otok Susak

Nova mladostne tako davno zaboravljenoga otoka

Ivica Tomi}

Iskrcavanje transformatora i kratkotrajno putovanje bezimenim ulicama Suska do trafostanice na stroju tvrtke Miki}

Lo{inja, ali, naàlost, uzalud. U me|uvremenu podiglase bura i odgodila prijevoz transformatora do daljnjega.No, takve su okolnosti posla elektromontera naotocima. A sli~no je i s novinarima. Nema radnih ineradnih, ve} samo povoljnih i nepovoljnih dana. Zautorak 8. lipnja meteorolozi su predvidjeli mirno isun~ano vrijeme. I nisu se prevarili. Dakako, vjetra jebilo, na pu~ini uvijek pu{e, ali ne toliko da se ne bimoglo sigurno ploviti.

Dalje je sve bila rutina. Kamion Elektroprimorjas dizalicom spu{ta transformator na eko brod.Ukrcavaju se tehni~ki rukovoditelj PogonaCres-Lo{inj Vladimir [ain, poslovo|a Hilmo Ho{i} ielektromonter Marko Pinezi}. Za sat vremena smona Susku. Tu prisaka~e upomo} rovokopa~ tvrtkeMiki} iz Omi{lja na otoku Krku i transformatorodvozi do odredi{ne trafostanice.

Elektromonteri usput otklanjaju manjekvarove, pregledavaju mreù, upozoravaju du`nikeda bi mogli ostrati bez struje ako ne podmire dugovei pozdravalju se s prijateljima. Otok je sav razrovan.Na jednoj strani stara vinarija pretvara se u budu}ihotel, na drugoj se gradi crpka za otpadne vode, aneimenovane ulice su raskopane jer se istodobnograde vodovodna i kanalizacijska mreà. Istina, zasada }e se voda i dalje dovoziti u velikim cisternamado bazena ka vrhu otoka, od kuda }e do ku}a stizatislobodnim padom. Tako }e biti do povezivanja otokas nekim vodovodom na kopnu, ali prvi put u povijestiSusak }e imati vodovod. Zapo~inje li to novamladost ne tako davno zaboravljenoga otokaprepu{tenog laganom ali sigurnom odumiranju? Nijelako dopremiti transformator na otok, ali poèlimoda otoku Susku bude potrebno da mu Elektrorimorjeuskoro dopremi novi i jo{ ja~i transformator.

Revizija plinsko-turbinskihagregata u TE-TO Osijek

U pogonu svatri agregata

Nije lako ìvjeti na otoku, ovako se odvozi sme}e saSuska

Zajedni~ki snimak nakon uspje{no obavljenoga posla:Vladimir [ain, Hilmo Ho{i} i Marko Pinezi} s predstavnikomtvrtke Miki} iz Omi{lja koji su prisko~ili upomo}

Otok Susak poznat je, izme|u ostalog, i po prekrasnimcvjetnim vrtovima u dvori{tu skoro svake ku}e

Razrovane ulice Suska svjedo~e o velikom gradili{tu ioìvljavanju otoka

Davor Grubi{i}Snimio: Denis Karna{

KAKO bi pove}ali pouzdanost napajanja potro{a~a napodru~ju Slavonije i Baranje, tijekom radova napu{tanju 400 kV napona u Trafostanicu Ernestinovo ipriklju~enja 110 kV dalekovoda, od 29. svibnja upogonu su sva tri agregata u TE-TO Osijek, ukupnesnage od 65 MW.

Remont PTA 1 trajao je do 26. svibnja, a od 10.svibnja do 27. svibnja i remont PTA 2. Tijekom remontaugra|ena je nova spojnica izme|u turbine i reduktora,potom nove pumpe rashladne vode, obavljen jepregledni remont generatora PTA 1 sa zamjenom TSleàjne kugle i zamijenjen postoje}i sustavgeneratorske za{tite. Predvi|eni opseg radova zazamjenu sustava elektri~nih za{tita generatora PTA 1 iblok-transformatora obuhvatio je: snimku stanjaugra|ene opreme i unutra{njih i vanjskih oì~enjapostoje}eg ormara za{tita s eventualno potrebnomkorekcijom postoje}e dokumentacije, izraduPrilagodbenog i Izvedbenog projekta, izradu studijepode{enja novog sustava za{tite, tvorni~ka ispitivanja,pakiranje i transport opreme do TE-TO Osijek, provjeruoì~enja i demontaù postoje}eg sustava za{tite,isporuku i polaganje potrebnog novog oì~enja,ugradnju opreme, sekundarna i primarna ispitivanja ipu{tanje u rad novog sustava elektri~ne za{tite. Novisustav elektri~nih za{tita sastoji se od postoje}ihormara u koje se ugra|uju za{titni numeri~ki releji i

ostalih pomo}nih ure|aja i opreme koja je nu`na zaispravni rad za{tite generatora PTA 1 iblok-transformatora, odnosno opreme koja izvr{avaspecificirane tehni~ke zahtjeve, a koja odgovara usvemu sada{njim dostignu}ima tehnike.

Planirana ispitivanja za{tite provedena su 22.svibnja o.g. Ispitane su sve za{tite koje su se mogleispitati bez ulaska generatora na mreù: revizijasustava uzbude PTA 1, revizija sustava uzbude PTA 2(tijekom koje je primije}eno da na diodnom mostudvije diode slabije vode, a jedna to uop}e ne ~ini dokpreostale tri diode vode korektno ali se poja~ano griju,pa je planirano da se u lipnju zamijeni svih {estdioda), remont akumulatorske baterije PTA 1 i PTA 2te remont 0,4 kV i 10.5 kV postojenja.

Probni pogon PTA 1 i PTA 2 je proveden 26.svibnja i 27. lipnja o.g. Spomenimo da su na PTA1ispitane primarno preostale za{tite generatora –za{tita od ispada uzbude i za{tita od povratneenergije. Mjerene su vibracije na generatorima urazli~itim reìmima rada, snimana njihovauzbu|ivanja i razbu|ivanja, mjeren napon osovine,temperature leàja, namota i paketa. Svi radovi suzavr{eni u planiranim rokovima te su agregati bilispremni za trajan pogon od 29. svibnja 2004. kada suzapo~eli radovi na pu{tanju 400 kV napona uTrafostanicu Ernestinovo.

Ve} tre}u godinu zaredom tijekom svibnja odràna jejedina regata na svijetu kojoj se pobjednik ve} unaprijedzna, kako to stoji na promid`benim oglasima njenihorganizatora, Udruge Split zdravi grad i tvrtke Kapard.o.o. ~iji je vlasnik, biv{i hepovac Ratko Kova~evi}voditelj toga projekta. Pod motom Cvijet graduprijatelju, cvijet Splitu tom regatom doplove brojnesadnice do Gata svetog Nikole, a odatle na balkone,vrtove, dvori{ta na{ih zgrada, {kola, na{ih gra|ana.Naime, jedina je èlja njenih sudionika podizati kvalitetuìvljenja na{eg Cvita Mediterana , u~initi ga zelenijim izdravijim, a ako je mogu}e i ljep{im. Jer Split je lijep svedok ima gra|ana koji su spremni darovati mu cvijet.

Ove godine se taj broj na àlost vidno smanjio.Ne toliko broj donatora, kojih je bilo trideset, kolikobroj plovila koja i jesu najljep{i prizor u splitskoj luci.Naime, lo{e vremenske okolnosti s dugotrajnomki{om i vjetrovima dvaput su odga|ale Cvjetnuregatu. Prvotno planirana za uljep{anje prigodnihdoga|anja oko Sudamje (dana Svetog Dujma),morala se otkazivati dvije subote zaredom. Ipak,odràla se. A, s njom je zaplovio i brod HEP-a.Jedrilica oki}ena sadnicama potvrdila je daElektrodalmacija svom gradu daruje, ne samosvjetlost, nego i ljepotu. Cvjetna ko{ara uru~ena jejednom uzornom potro{a~u, ovoga puta glumcuHNK, Josipu Gendi te jednoj maloj udruzi - klapi kojanosi njeno ime. Prelijepa ko{ara raznobojnih sadnicauime Mreè zdravih gradova Hrvatske poklonjena jena{em Klubu darovatelja krvi, a preuzela ju je tajnicakluba Senka Maras.

Posebno je bila dojmiljiva akcija tvrtkeBrodomerkur, koja je vrlo prepoznatljivi sudionikregate od prvoga dana i koja je ove godine darovalanjene sadnice mladim ~lanovima udruge Lastavica.Ina~e, napomenut }emo da je ta poznata splitskatvrtka vezana vi{estruko s Lastavicom te da zajedno sjo{ jednom sudionicom regate - SlobodnomDalmacijom - promovira i prodaje fotomonografijuSplitski amarcord autora Ante Verzottija uhumanitarnoj akciji zvanoj Svaka lasta ~ini prolje}e.Sve donacije i tako pribavljena sredstva ustupit }e sespomenutoj Udruzi koja okuplja mlade ljude bezdoma i roditeljske skrbi i tako ~etvorici od njihpomo}i da do|u do stana i doma. Svakakohvalevrijedna akcija.

Izdvojit }emo jo{ jedan zanimljiv brod. Na njemusu se okupili predstavnici splitskih maturanata. Valjaznati da su neposredno pred regatu maturanti desetsrednjih {kola posadili u njihovim {kolskim dvori{tima 55stabala trajnica. One }e ih podsje}ati na maturantskidan i uz svoje stablo }e se jednoga dana (i neke jubilarnegodi{njice) fotografirati.

Nama ostaje prisjetiti se one Tagorine misli:"Cvijet s tugom gubi latice, ali umjesto njih s rado{}uo~ekuje plod."

Jer, dok bude ljudi koji Splitu vole darivati a nesamo od njega uzimati, dotle vjerujemo da }e ko{aranjegova trajanja biti ispunjena najso~nijimplodovima.


TRADICIJA

III.cvjetna regata - split 2004.ipak odràna

NA[E TAJNICE

Ivanka Bogomolec, tajnicadirektora HE Dubrava

Rascvjetana jedrilica HEP-a

Za Cvit u cvije}u Vero~ka Garber

Uz malo nagovaranja Ivanka Bogomolec, koja je napo~etku rekla ne bih ja hvala, ipak je pristala narazgovor za na{u rubriku o tajnicama HEP-a.

U po~etnom zagrijavanju doznajem kako jeIvanki mjesto ro|enja odredilo daljnju sudbinu.Nekako je bilo logi~no da ro|ena pokraj Drave uDonjoj Dubravi zapo~ne raditi upravo u HE Dubrava ito jo{ od po~etaka njezine izgradnje prije to~no 20godina. Zapo~ela je u tada{njoj Radnoj zajednici naradnom mjestu administratora, potom tajnice ireferenta op}ih poslova. Najnapornije je bilo, kaè,tijekom izgradnje Elektrane, kada joj je jo{ manjkaloiskustva, a sada je ve} sve rutina.

Ivanka sve i da ho}e ne moè zaboraviti datumsve~anog pu{tanja u pogon HE Dubrava, jer jenedugo nakon dolaska iz rodili{ta stigla i na tusve~anost. Tako njezin sin Robert ove godine zajednos Elektranom slavi 15. ro|endan.

Kako je ovdje jedna od samo ~etiri ène uElektrani, tako godinama poput one reklame dva ujedan, obavlja i tajni~ke i referentske poslove. I to nijesve. Simpati~na i uvijek nasmje{ena Ivanka vrijedan jeizvor svih va`nih podataka i doga|aja iz povijesti isada{njosti Elektrane, koje sipa kao iz rukava. Svomje direktoru Damiru Magi}u, s kojim ~ini uigrani tim,doista desna ruka. Bez puno rije~i ona zna {to valjaraditi, jer iskustvo i dugogodi{nja suradnja ~ini svoje.Moj je direktor super, ne bih ga mijenjala za nijednogdrugog, a kako dugo sura|ujemo poznajemo se ifunkcioniramo jako dobro.

Na pitanje ne dosadi li joj taj preteìto sjede}iposao govori kako upravo stoga {to ima dva radnamjesta i nije ba{ prikovana uz stolac. Uz uobi~ajenetajni~ke poslove vodi i cjelokupno uredskoposlovanje, a skokne kad zatreba do Pogona i dopo{te u Svetoj Mariji. Puno je poziva i posjetitelja, paje posao sve u svemu vrlo dinami~an, katkada iodve}. Najva`nije je, kaè, voljeti ljude i svoj posao,{to i jest njezina odlika.

Dragica Jurajev~i}

Sveznaju}ai svestranaIvankaIvanki je mjesto ro|enja odredilodaljnju sudbinu, jer ro|ena je pokrajDrave u Donjoj Dubravi i bilo jelogi~no da zapo~ne raditi upravo u HEDubrava i to jo{ od po~etaka njezineizgradnje prije to~no 20 godina.

Hrvatska mreà zdravih gradova darovala je punu ko{arusadnica Senki Maras, tajnici Kluba dorivatelja krviElektrodalmacije Split

Kada jedna tvrtka obiljeì trideset godina uspje{nogposlovanja, kao {to je to u svibnju u~inio KONÂR -INEM (o ~emu smo pisali u pro{lom broju), onda sasigurno{}u temeljenom na stotinama presti`nihreferenci, moèmo odgovoriti na dva od tri pitanja kojase u takvim prigodama postavljaju, a glase: [to je INEMbio, {to je danas i kamo ide? Odgovor na tre}e isvakako najaktualnije pitanje, potraìli smo posjetiv{i ihu njihovom poslovnom carstvu u Fallerovom {etali{tu.

KRE]U SE NAPRIJED UVA@AVAJU]I PRO[LOST

A da bismo do odgovora do{li, osvrnimo se unatragkako ne bismo zalutali. Jer, prisje}aju}i se puta koji jeiza nas, kaù inemovci, pomaèmo si i pri kretanjunaprijed.

I oni su, kao i njihove sestrinske tvrtke u koncernuKONÂR, korijene svoje djelatnosti prona{li jo{ davne 1921.godine, kada je osnovan Jugoslavenski Siemens A.G., na~ijim je temeljima 1946. izraslo Poduze}e Rade Kon~ar. Trigodine poslije u njemu je zapo~eo razvoj ìvinihispravlja~kih ventila, {to se moè smatrati po~etkom razvojaelektronike u KONÂRU, koja procvat zahvaljuje osnivanjuElektrotehni~kog instituta Rade Kon~ar (ETI) 1961. godine.Unutar njega zapo~inje razdoblje intenzivnog razvojaautomatske regulacije, energetske elektronike, ispitne imjerne tehnike i drugih podru~ja, kao i njihove primjene uobjektima i postrojenjima. Sredinom {ezdesetih godinapro{log stolje}a zapo~inje proizvodnja usmjeriva~kih iregulacijskih ure|aja, razvoj i projektiranje sustavadigitalnog upravljanja, {to je ubrzo rezultiralo osnivanjemOdjela za digitalno upravljanje.. Svaka sljede}a godinadonosi poneku organizacijsku preinaku, a sve u ciljustvaranja uvjeta za brì razvoj elektronike u ETI-ju. Tako je1973. godine osnovan Inènjering za projektiranje iproizvodnju sustava industrijske elektronike i mjernetehnike, skra}enog naziva INEM, koji se ve} od 1. sije~nja1974. godine izdvaja iz ETI-ja i s pribli`no 230 zaposlenikapostaje samostalna tvrtka (tada jo{ OOUR) unutar poduze}aRade Kon~ar. U toj prvoj godini samostalnosti realiziran je,primjenom procesnog ra~unala i vlastitog programskogrje{enja, i prvi sustav ra~unalne obrade procesnih podataka,upravljanja, signalizacije i mjerenja u HE Vara`din.

Te{ko bi bilo pobrojiti sve organizacijskepromjene, kao i sve novosti u proizvodnom programu utri desetlje}a njihovoga puta. Spomenut }u tek 1979.kada zapo~inje proizvodnja legendarnog proizvoda –mikroprocesorskih elektroni~kih modula S za daljinskestanice (DS 803). Za nas u HEP-u bitno je i ono {to sedoga|alo sljede}e, 1981. godine kada je instaliran ipu{ten u pogon cijeli stati~ki pretvara~ frekvencije uRHE Velebit, odnosno 1982. godine, kada su namisporu~ili sustav daljinskog vo|enja i dispe~iranja.

U NOVI @IVOT POPUT PTICE FENIKS

A tada slijede one otu`ne devedesete koje najavljujugospodarsku i politi~ku krizu, agresiju na Hrvatsku,gubitak doma}eg i inozemnih trì{ta. KONÂR odlazi uste~aj 1991. godine, nakon ~ega slijedi organizacijskipreustroj. Premda kadrovski oslabljen, INEM zadràvapravni i poslovni kontinuitet kao KONÂR – Elektronika

i informatika d.o.o. Trebalo je ponovno, poput pticeFeniks, uskrsnuti iz pepela i vratiti povjerenje biv{ihkupaca te novom strategijom i koncepcijom poslovanjapridobiti nove.

- Te poslijeratne godine zna~ile su dazapo~injemo sve ispo~etka, jer je trebalo napravititehnolo{ki skok, odnosno prijelaz iz klasi~ne analognetehnologije u mikroprocesorsku tehnologiju, kaèpredsjednik Uprave @eljko Tuk{a i dodaje:Restrukturiranje i prilagodba novonastalim uvjetima,borba za povjerenje kupaca i internih partnera postalisu na{a svakodnevnica. U suradnji s nekim partnerskimdru{tvima u koncernu utvr|eno je da postojiobjektivna potreba za industrijski ure|enominfrastrukturom i proizvodnjom kakva je kod naspostojala. Opredijelili smo se da nam osnovnadjelatnost bude opremanje elektroni~kom opremompostrojenja u energetici, transportu i industriji.

NAJVA@NIJI PARTNERI: HEP I KET

Danas KONÂR INEM zapo{ljava pribli`no 260 radnika,od ~ega samo u proizvodnji njih 140. I po broju ljudi ipo ukupnom prihodu su me|u prvih pet u koncernuKONÂR. U razgranatoj organizacijskoj shemi, petposlovnih jedinica (PJ Elektri~na vu~a, PJ Sustavinapajanja, PJ Uzbudni sustavi, PJ Sustavi MTU, PJSekundarna oprema) podupire: Razvoj, Osiguranjekvalitete, Proizvodnja, Nabava, Servis i Informatika ikomunikacije. I ovdje nailazimo na onu svojevrsnuzakonitost kao i u drugim dijelovima koncerna, a to jeda je HEP najve}i vanjski pojedina~ni kupac na kojeg,ovisno o pojedinoj godini, otpada ~etvrtina do tre}inaukupne realizacije. Zna~ajniji poslovi za HEP tijekom2003. godine su: napajanje u TS Ernestinovo, TS Su{ak,TS Vodice, TS Tisno, TS O{tarije, TS Ilok, TS @erjavinec(uz napajanje i dio sekundarne opreme), HE Gojak(uzbuda i mjerenja), TS Pula – [ijana (MTU) te PP HESjever i TS Predavac (sekundarna oprema). U ovojgodini rade napajanje u TS Andrijevci i TS Nereì{}e, HEGojak, a u TS Apatovac uz napajanje i sekundarnuopremu. Od internih kupaca na prvom mjestu je KET.

USPJE[NO SURA\UJEMO SA SVIM OSNOVNIMDJELATNOSTIMA HEP-A

Rukovoditelj PJ Sustavi napajanja Attila Lövei isti~e vrloblisku i uspje{nu suradnju sa stru~njacima HEP-a,posebice onima u prijenosnoj djelatnosti:Razmjenjujemo informacije, stavove i iskustva kako bisva usugla{ena i opravdana pobolj{anja implementiraliu na{u opremu. Na{i proizvodi se neprekidno uskla|ujus potrebama korisnika, kao i s razvojem tehnike itehnologije. Tako nastali sustavi napajanja prilago|enisu specifi~nostima objekata Proizvodnje, Prijenosa iDistribucije. Za kvalitetu te opreme vrlo je zna~ajancjelovit pristup koji zapo~inje razvojem i projektiranjem.Na{ posao ne zavr{ava isporukom i pu{tanjem opreme upogon. Mi na{e proizvode nastojimo pratiti tijekomcijelog eksploatacijskog razdoblja, nastoje}i ih u~initiuspje{nijim te crpe}i va`na iskustva za nove generacijetih sustava.


NA[I PARTNERI

Kon~ar – Inem

Centar izvrsnosti i nezaobilaznidio ukupnih resursa koncerna Marica

@aneti}Malenica

Jadranko Ahel, ~lan uprave: u HEP-use malo koristi na{a informati~kaoprema

@eljko Tuk{a, predsjednikUprave INEM-a:restrukturiranje iprilagodba novimuvjetima - borba zapovjerenje kupaca iinternih partnera postalisu na{a svakodnevica

Attila Lövei, rukovoditeljPJ Sustavi napajanja:na{i proizvodineprekidno se uskla|ujus potrebama kupaca

Mr. sc. Nikica Mikulandra,rukovoditelj PJ Sekundarna oprema:prisutni smo u svim dijelovima HEP-a

Mr. sc. Damir Bandl,rukovoditelj PJ MTU:tonfrekventnim signalompokriveno je pribli`no 60do 70 posto ukupnepotro{nje HEP-a

Zvonimir Jurin, rukovoditelj PJUzbudni sustavi: posebno smoponosni zbog na{eg doprinosa u HESenj i TE Plomin

Najzna~ajniji poslovi te PJ obavljeni za HEP su: TSErnestinovo (20 sustava napajanja distribuirani poku}icama) i TS @erjavinec (5 dvostrukih sustava).Sustave s njihovim potpisom imaju i TS Meline, TEPlomin 1 i 2, HE Senj, HE Gojak, TE Sisak, NDC, kao imnoge distribucijske stanice gra|ene za autoceste kojepotom prelaze u na{u nadle`nost. U tijeku je realizacijanapajanja za TS Meline, TS Brinje, TE Sisak i NDC.

SUVREMENA RJE[ENJA NA ZAJEDNI^KOJPLATFORMI

PJ koja je integrirala podru~je procesne informatike, za{tite imjerenja - zna~i vrlo {iroko podru~je poslovanja - nazvanaje Sekundarna oprema. Razlog zbog kojeg se to na{lo naokupu obja{njava rukovoditelj mr.sc. Nikica Mikulandra:Suvremena rje{enja i sustavi povezuju funkcije koje jedanas fizi~ki mogu}e izvesti na zajedni~koj platformi, pasmo ih i mi objedinili u jednoj poslovnoj jedinici. Svojimasortimanom prisutni smo u svim dijelovima HEP-a, gdje usuradnji s kupcima radimo na osuvremenivanju starih irazvoju novih proizvoda, kao i na njihovom godi{njemodràvanju.

Na podru~ju sustava za{tite, mjerenja iinformatike u razdoblju od 1992. do 2002. godine biloje puno novosti. Razvijena je nova daljinska stanica DS2000 za procesni ra~unalni sustav, kao i numeri~kiza{titni relej PRIL 2000, ~ime su - kako kaù - uhvatilipriklju~ak sa suvremenim tehni~kim rje{enjima.Proizvedena je i prva serija od 150 mikroprocesorskihtermoregulatora (mjerno-za{titnih ure|aja) RRP 098Vrazvijenih u njihovim laboratorijima, a svjetlo dana2003. godine ugledao je i novi proizvod – trofaznidigitalni mjerni ure|aj nazvan K6200 ION.

Ako èlimo broj~ano potkrijepiti dosada{njeradne uspjehe te PJ, onda to izgleda ovako. Isporu~ilisu vi{e od: 20.000 pojedina~nih releja, 140 modularnihsustava (sustava generatorskih za{tita – GSX), 130za{tita u TS (modularni, KSO i distribuirani sustavi), 100instalacija distantne za{tite u razli~itimkonfiguracijama (MODURES sustavi distantne za{tite),15 sustava za{tita sabirnica i 40 sustava u TS(numeri~ki sustavi za{tite, mjerenja i upravljanja).

U dràve Europe (podru~je biv{e Jugoslavije,biv{eg SSSR-a, Albanija), Bliskog istoka (Irak, Iran) iJu`ne Amerike (Kolumbija) plasirano je vi{e od: 300sustava procesnog upravljanja, 700 daljinskih stanica i300 sustava lokalnog nadzora.

Iz podru~ja mjerenja, ~etvrtina asortimanaplasirana je u inozemstvu. Na popisu objekata nakojima je ugra|eno vi{e od 300 sustava za mjerenjeelektri~nih veli~ina su i na{i proizvodni pogoni (RHEVelebit, HE Rijeka, HE âkovec, TE Plomin, HE Vara`din,HE Dubrovnik, HE \ale, HE Dubrava...) kao i prijenosniobjekti (TS Jarun, TS Komolac, TS Vrboran). Sustavemjerenja temperature i nadzora, a isporu~eno ih je vi{eod 250, nalazimo na na{im objektima: RHE Velebit, HEâkovec, HE Vinodol, HE \ale, HE Dubrava, HE Gojak,HE Jaruga, HE Vara`din, HE Rijeka, TE Plomin i TS Jarun,na kojima nalazimo i INEM-ove sustave obra~unskihmjerenja elektri~ne energije, kojih je ugra|eno vi{e od150.

Kako su jedini doma}i proizvo|a~i sustavaza{tite, u{li su u skoro sva distribucijska podru~ja. TaPJ uklju~ena je u realizaciju velikog projekta HEPPrijenosa - mjerenja izvan SDV-a za cijelu Hrvatskuza potrebe NDC-a (prijenos snaga na svim to~kamaproizvodnje i me|udràvne razmjene). U suradnji sKONÂR–KET-om tako|er rade i na projektuprilagodbe IT sustava za preuzimanje funkcijekoordinatora kontrolnog bloka. Od rukovoditelja N.Mikulandre saznali smo i pone{to o novoj paletiproizvoda poput: numeri~kih za{titnih releja iure|aja serije 2000, numeri~kih mjernih ure|ajaK6200, kao i sustavima mjerenja temperature ìTERM.

VI[E TARIFA – VI[E PREDNOSTI I KORISTI ODMTU-A

Isklju~ivo na HEP Distribuciju orijentirana je PJ MTU(Mre`no tonfrekventno upravljanje), specijalizirana za

sustave koji sluè za utiskivanje upravlja~kog(tonfrekventnog) signala u distribucijsku elektroenergetskumreù (prebacivanje tarifa, upravljanje javnom rasvjetom,upravljanja potro{njom...). Od rukovoditelja te PJ mr.sc.Damira Bandla doznajemo da su tim sustavom u cijelostipokrevene pojedine europske zemlje ([vicarska, Njema~ka,Austrija, Ma|arska), djelomi~no Francuska, V. Britanija iSlovenija, dok ga Italija zbog druk~ijih tarifnih mjerila uop}ene koristi: [to se ti~e Hrvatske, signalom je pokriven njenrazvijeniji dio, pribli`no 60 do 70 posto ukupne potro{njeHEP-a (Istra, Zagreba~ka regija, Dalmacija, Dubrovnik). DPElektroistra bila je prva za koju je napravljen jo{ prije 25godina prvi projektni zadatak i stati~ki pretvara~ koji jekasnije primijenjen i u drugim DP-ima. Prvi projekt koji smou cijelosti proizveli i isporu~ili prema na~elu "klju~ u ruke"realiziran je osamdesetih godina pro{log stolje}a u DPElektra âkovec. Posljednji DP gdje smo uveli taj sustav jeDP Elektra Virovitica, a sada je u izgradnji postrojenje u DPElektra Poèga. Danas preteìto radimo na njihovojrevitalizaciji, jer ona je tek 30 posto cijene novog sustava.Tu se zapravo kre}e ispo~etka, ali se pri tomu zadràva sve{to je iskoristivo.

Osnovna smetnja funkcioniranju toga MTUsustava su velike {etnje u tarifiranju unutar HEP-a:Kada bi se tarifni sustav ustalio onda bi i MTUzablistao punim sjajem, a uvo|enjem vi{e tarifa, aosobito upravljanja tro{ilima, MTU bi pokazao svojupravu vrijednost i prednost kori{tenja, kaè D. Bandl.

PREMA @ELJAMA KUPACA

Pedesetih godina pro{log stolje}a KONÂR je krenuo i svlastitim rje{enjima na sustavima uzbuda smagnetskim regulatorima, da bi sedamdesetih godinapre{ao na rje{enja s analognim regulatorima. Danas sehvlale, oni u PJ Uzbudni sustavi, digitalnimregulatorom kao zajedni~kim proizvodom INEM-a iInstituta: Va`no je napomenuti, kaè rukovoditeljZvonimir Jurin, da je rije~ o vlastitim tehnolo{kimrje{enjima, koja su po izvedbi i cijeni konkurentnapresti`nim svjetskim proizvo|a~kim imenima. Na{aoprema u pravilu ide s generatorima koji se proizvodeu koncernu, a vrijednost sustava uzbude kre}e se od 5do 15 posto cijene generatora. Posebno smo ponosnina{im doprinosom na dva velika doma}a objekta: HESenj (uzbuda na tri generatora 80 MVA) i TE Plomin(uzbude generatora 150 MVA). Na Plominu 1 smonapravili vrlo specifi~no rje{enje.

A to da djeluju prema èljama kupaca i jest sr`njihovog poslovnog uspjeha. Prilago|avaju svoj proizvodspecifi~nim uvjetima i zahtjevima pojedinih postrojenja,pa za sebe s pravom govore da nestandardne zahtjeverje{avaju prema standardnim cijenama koje ne idu na{tetu visoke kvalitete i kratkih rokova.

IMA NADE ZA "NADU"

A sada ne{to novo. Traè}i perspektivne programe ikoriste}i se dugogodi{njim iskustvom i znanjima o

procesnim ra~unalnim sustavima, prostor za novi segmentposlovanja nalaze na podru~ju informati~kih ikomunikacijskih tehnologija. Zapo~inju, prije tri godine, sasembliranjem i isporukom uredskih ra~unala i malihservera, a 2002. promoviraju prvo hrvatsko prijenosnora~unalo KONÂR-NADA. Zbog objedinavanja nastupa natrì{tu na podru~ju informacijske i komunikacijsketehnologije (ICT) 1. sije~nja 2003. godine INEM-u jepripojeno Dru{tvo KONÂR–Poslovna informatika, ~imepro{iruju djelatnost na isporuku poslovnih informacijskihsustava i {kolovanje. Te godine isporu~eno je na trì{te2320 osobnih i 244 prijenosna ra~unala i to prvenstvenoza: Hrvatski sabor, Vladu RH, ve}i broj ministarstava idruga tijela dràvne uprave. O tom segmentu poslovanja sponosom govori ~lan Uprave Jadranko Ahel: Dràvnauprava, kao veliki korisnik informati~ke opreme i mnogina{i partneri pruìli su nam prigodu da se afirmiramo i3poku{amo postupno zamijeniti "brandove" koji se koriste.Godi{nje moèmo proizvesti 600 do 700 prijenosnihra~unala, stolnih znatno vi{e, kao i 100 do 200 malihservera. HEP je jedan od najzna~ajnijih na{ih partneragdje se malo koristi na{a informati~ka oprema, premdami nudimo kompletnu uslugu (proizvodnju, pu{tanje upogon, odràvanje). Kako je rije~ o na{em doma}emproizvodu koji je provjereno kvalitetan i pouzdan, bilo binam posebno drago da u HEP-u dobijemo prostor zanjegovu afirmaciju. Voljni smo, tako|er, za va{ezaposlenike osmisliti i povoljniju ponudu.

INEM JUÊR, DANAS I SUTRA

I na kraju jo{ nekoliko rije~i o onom sutra za koji jeINEM ve} danas – spreman. Vidljivo je to iz jasnodefiniranih strate{koh ciljeva koji kaù da treba:odràvati gospodarski rast {to je odgovornost premadru{tvenoj zajednici, vlastitim tehni~kim rje{enjima itehnologijom ja~ati poloàj subjekta na regionalnomtrì{tu, biti konkurentan na globalnom podru~juunaprije|enim proizvodima i ukupnim odnosima premakupcima te pove}ati izvoz {to je osnovna pretpostavkadugoro~nog opstanka.

Ostvarenje tih zahtjevnih ciljeva omogu}it }ejasno postavljeni poslovni zadaci koji od poslovodstvatraè: ostvarivanje planova poslovanja, daljnji razvojinformatike i komunikacija, zadovoljne kupce izaposlenike, a sve to uz proizvode vrhunske kvalitete(integracija sustava upravljanja kvalitetom, okoli{em isigurno{}u metodom stalnih pobolj{anja).

- Tvrtka INEM prepoznata je kao Dru{tvo kojeispunjava zahtjeve njegovih kupaca na podru~juprojektiranja, proizvodnje i isporuke proizvodavrhunske kvalitete uz bezuvjetnu tehni~ku, servisnu isvu ostalu potporu. INEM je bio, jest i bit }e jedan odcentara izvrsnosti i nezaobilazni dio ukupnih resursakoncerna KONÂR, rekao je, izme|u ostalog, prigodomsve~anosti obiljeàvanja tridesete godi{njice rada,predsjednik Uprave @. Tuk{a.


Zaposlenici Kon~ar INEM-a u TS @erjavinec

58

FENOMENI

Prolazak Venere – iz energetskog kuta

Od otkri}a teleskopa1609. tranzit Venereispred Suncasamo {est puta

Malo je poznato da britanski Royal Society istodobnodaje potporu hrvatskom fizi~aru Ru|eru Bo{kovi}u zaputovanje u Kaliforniju i engleskom kapetanu JamesuCooku za putovanje na ju`na mora radi jednakogazadatka – promatranja tranzita Venere 1769. godine

“Trenuta~no smo u no}i prije tranzita poslije kojegnovog ne}e biti sve do 21. stolje}a, kada novo dobabude svanulo na Zemlji, a lipanjsko li{}e procvjeta u2004. godini. Kako }e izgledati znanost kada sljede}itranzit do|e – Bog jedino zna” (iz bilje{ke promatra~aposljednjeg tranzita iz 1882. godine)

Ante Sekso-Telento

>

>

Venera s prstenom atmosfere iznad Sunca saprotuberancama: je li takvo grotlo izvori{te budu}ihfuzijskih elektrana?

Tranzit Venere 8. lipnja 2004. snimljen kroz siluetu visokonaponskog stupa

Venera je planet sli~ne veli~ine Zemlji, najbliì jojje, a osim Sunca i Mjeseca na nebu najvi{e sjaji.Hrvati ga zovu zvijezdom Danicom ili zvijezdomVe~ernjicom, ali ima i drugih naziva (Zornja~a), au{la je i u na{u narodnu poeziju. Zbog svojesjajnosti i dvije pojavnosti (Jutarnja i Ve~ernjazvijezda) Veneru se ponekad poistovje}uje sa UFOobjektima (kaù da ju je jedanput takvom vidio inegda{nji ameri~ki predsjednik J. Carter, ina~efizi~ar po struci!). U svjetskoj mitologiji iumjetnosti zauzima nagla{eno mjesto odvremena Egip}ana, Babilonaca, Grka, Rimljana idrugih. Stari zapisi kaù “Ve~ernja zvijezdo tidonosi{ sve stvari ~ija svijetlost zalazi: donosi{ovce, donosi{ koze, donosi{ djecu natrag svojojmajci”. Venera je ime dobila prema rimskoj boìciljubavi i mira, a Grci su je zvali Afroditina zvijezdaprema boìci tjelesne ljubavi i ljepote. Premagr~koj rije~i afros nastala je legenda da seVenera/Afrodita rodila iz morske pjene kao k}erkaneba i mora. U mitologiji njen dan je petak, bojaplava, broj pet, a metal bakar po rije~i copper odimena rodnog otoka Afrodite - Cipra. Saksonci jezovu zvijezda Fria prema njihovoj boìciplodnosti, pa odatle engleska rije~ za petak –Friday. Francuske i talijanske rije~i za petak –Venderdi i Venerdi – izravno su vezane uz nazivovog Planeta.

U umjetnosti Venera kao boìca, ali i kaoplanet bila je neiscrpna inspiracija umjetnicima. Uzglavnu temu spomenimo da je prigodom Venerinogtranzita 1882. godine ameri~ki kompozitor J. P.Sousa skladao “Venus mar{”, a brojniknjièvnici-svjedoci izrazili su svoje dojmove o tomjedinstvenom doga|aju. U povijesti umjetnosti dvaprikaza Venere stoje visoko na popisu najpoznatijihumjetnina svih vremena: Botticellijevo ulje “Ra|anjeVenere” me|u slikama i gr~ki kip “Venera Milska”me|u skulpturama.

Venera umitologiji iumjetnosti

Nepoznatigr~kiumjetnik:“VeneraMilska”(MuzejLouvre, Pariz)

Nedavni rijetki astronomski fenomen – prolaz Venereispred Sunca – izazvao je mnogo pozornosti i uzbu|enjau svijetu (kod nas ne toliko nagla{eno), pa ireminiscencija na samo nekoliko takvih doga|aja unovijoj povijesti. Prividni prolazak planeta Venere prekoSun~eve plo~e (tzv. tranzit) dogodio se od otkri}ateleskopa (Galileo Galilei, 1609.) samo {est puta, aposljednji put 1882. godine, pa se smatra da u ovojnajnovijoj prigodi nije bilo ìvog svjedoka toga pro{logdoga|aja. Zanimljiva je bilje{ka promatra~a posljednjegtranzita iz 1882. godine gdje stoji: “Trenutno smo u no}iprije tranzita poslije kojeg novog ne}e biti sve do 21.stolje}a, kada novo doba bude svanulo na Zemlji, alipanjsko li{}e procvjeta u 2004. godini. Kako }e izgledatiznanost kada sljede}i tranzit do|e – Bog jedino zna”.Stoga je doga|aj koji se savr{eno mogao promatrati(zahvaljuju}i i vremenu bez naoblake) i iz Hrvatske 8.lipnja 2004. bio magnet za mnoge astronome,astrofizi~are, znatièljnike, fotografe i ostale.

PROMATRANJE TRANZITA VENERE INICIRAORU\ER BO[KOVI]

Iz mno{tva efektnih fotografija tog posebnogdoga|aja, izdvojimo za ovu prigodu one koje naodre|eni na~in povezuju takav tranzit senergetikom. Prva pokazuje Sun~evu plo~usnimljenu posebnim filtrom, a mala okrugla to~kana desnoj strani je planet Venera. Zanimljivo je da jefotograf iz [kotske snimio motiv kroz re{etkuvisokonaponskog stupa s vodi~ima prijenosnogvoda. Je li biraju}i ba{ taj rakurs teìo prikazuodre|ene simbolike izvora energije Sunca i planetaVenere kroz prepoznatljivu strukturu najva`nijegZemaljskog energetskog sustava? Ono {to seposebno rijetko moè vidjeti je snimak prstenauàrene atmosfere Venere (pribli`no 450 º C), kojipotpuno okruùje crnu siluetu Planeta. Venera jevru} i negostoljubljiv planet. Na pojedinimsnimkama Venerinog tranzita izvanredno se vidi dioSun~eve plo~e sa termonuklearnim reakcijama fuzije– èljenim izvorom elektri~ne energije u budu}nosti.

Podsjetimo se nakratko na pro{le tranzite, okojima su ovih dana pisali svjetski mediji. TranzitVenere iz lipnja 1761. godine je zanimljiv zbog toga{to je na njegov zna~aj radi znanstvenih mjerenjaupozorovao u Londonu na{ najve}i znanstvenikRu|er Bo{kovi}. Pripremio je o tomu raspravu, kojaje prevedena na engleski jezik i pro~itana u poznatojbritanskoj Akademiji znanosti – Royal Society. înise da se prije Bo{kovi}a u Londonu nije mnogorazmi{ljalo o zna~aju promatranja ba{ tog tranzitaVenere. Bo{kovi} je po~etkom 1761. izabran u RoyalSociety, mo`da dijelom i radi navedene rasprave, ali

planirani posjet Carigradu u lipnju te godine radipromatranja tranzita nije uspio ostvariti. Me|utimuskoro, godine 1769., dolazi do novog tranzitaVenere, koji se mogao promatrati iz udaljenihkrajeva. Bo{kovi} opet planira promatrati tranzit,ovoga puta iz Kalifornije i to na poziv i tro{akpredsjednika Royal Society, ali radi spletki naSveu~ili{tu u Paviji (gdje tada djeluje) i tu prigodune uspijeva ostvariti.

JAMES COOK NA JU@NIM MORIMA ZBOGPROMATRANJA PROLASKA VENERE ISPREDSUNCA - OTKRIO HAVAJE, TAHITI I NOVIZELAND...

Te godine u Americi tranzit Venere prati iznanstveno analizira Benjamin Franklin, poznat pootkri}u elektri~ne prirode munje i po izumugromobrana. Malo je poznato da u vrijeme kadadaje potporu Bo{kovi}u za odlazak u Kaliforniju,Royal Society daje zadatak pomorskom kapetanuJamesu Cooku da otplovi na ju`na mora na prvo odsvojih znamenitih putovanja sa svrhom promatranjaprolaska Venere ispred Sunca radi to~nog mjerenjaudaljenosti od Zemlje do Sunca (pribli`no 148,5milijuna km). Kao nusprodukt, kapetan Cook }eotkriti Havaje, Tahiti i Novi Zeland, a Australijupripisati Engleskoj. Tranzit je promatrao 3. lipnja1769.godine i zabiljeìo crteìma sa Tahitija, smjesta koje se i danas zove Venus Point. KapetanCook je kobnom pogre{kom domorodaca ({tonjihovi potomci i dan àle) ubijen na Havajima nasvom tre}em putovanju. Spomenimo ovdje da su iHrvati imali udjela u povijesti havajskog oto~ja, jerje suprug posljednje kraljice Havaja i princ regentbio Hrvat podrijetlom sa Raba - John-Ivan Dominis.

Koliko god su nekad Tahiti i Havaji bili samodaleko i egzoti~no oto~je, danas i na njima postojesuvremeni elektroenergetski sustavi, koji su maleni, alisli~ni onima na velikim kontinentima. Na nedavnomCIGRÉ/IEEE Symposiumu u Montrealu (listopad 2003.)bili smo svjedoci kada je zanimljiva iskustva iz radasustava u Polineziji iznio Alban Ellacott iz tvrtke (sakraticom sli~nom HEP-u) “Transport d’Energie enPolynesia” (TEP) iz Papeetea na Tahitiju. Zna~i, vremenasu se promijenila, pa se i na Tahitiju moè nau~iti ohidroenergetskim iskustvima vodotokova s visokihplanina (do 2300 m!), pa i o tranzitu elektri~neenergije, a ne samo o tranzitu Venere.

Ako je netko propustio promatrati ovogodi{njitranzit Venere, tu pojavu najbolje }e mo}i vidjeti ba{sa Tahitija ili Havaja i to samo 6. lipnja 2012. godine,jer }e takve idu}e prigode ne}e biti sve do 2117.,odnosno 2125. godine.

U organizaciji Upravnog odbora podru`niceumirovljenika HEP Direkcije i stru~ne slu`be (predsjednikDu{ko Borsky) i podru`nice umirovljenika Elektre Zagreb(predsjednik Antun Star~evi}) te uz pomo} HEP-a, ove jegodine ostvaren na{ dosad najve}i izlet - prematrajanju, prevaljenom putu, doga|ajima izanimljivostima. Jednako tako i prema odu{evljenju svihizletnika, bilo umirovljenika, bilo aktivnih radnika. Bio jeto svojevrstan dvojnik izleta u Vukovar i Ilok u listopadupro{le godine, samo {to je taj bio slavonski, srijemski ipanonski, a ovaj je dalmatinski, primorski, jadranski imediteranski. Dok se prvi odvijao sjeveroisto~nimpravcem, ovomu je smjer bio jugoisto~ni, drugimkrakom hrvatskog {estara, drugom polovicom hrvatskepotkove, hrvatske kifle ili hrvatskog bumeranga, kakvimnas je nesklona povijest odlikovala, istanjiv{i namkrakove i progutav{i sredi{te.

UZ PERU]U I CETINU

Sedmog svibnja ove godine, na uobi~ajenomokupljali{tu blizu tornja Cibone u Zagrebu, ukrcali smose u velik, visok i udoban autobus tvrtke Saraja, s dvavoza~a. Svih ~etrdeset i dvoje bili smo na broju.Kre}emo u 20 sati. Vo|a puta Ante Star~evi} daje namosnovne informacije, a kolegice Olga, Katarina, Vlasta...za tren oka su postale dobre stjuardese, nude}iosvjeàvaju}a i «osvjeàvaju}a» pi}a te slastice.Raspoloènje odli~no, usprkos duljini puta. Ne èlimoslu{ati vijesti, èlimo humor i glazbu. Autobus brzograbi kilometre. Voza~i, Re|o i Vlado Poldruga~ -odli~ni. Karlovac, Korenica i prva obvezna stanka kodMacole.

Novi dan, 8.svibnja, zatekao nas je kod Bruna. Aonda, prije Knina... moram parafrazirati staru latinskuizreku da se ploviti mora, a ìvjeti ne: putovati se mora,ali se, naàlost, i gine. Naime, poslije Gra~aca, a prijeKnina, dogodila se te{ka prometna nesre}a. Tek nakonskoro pet i pol sati stajanja nastavili smo put, u vrijemekad smo ve} trebali biti na doru~ku u na{em hotelu uMlinima.

Ve} po danu vozimo se uz akumulacijsko jezeroPeru}a. Duga~ko, duga~ko jezero! I ono je simbol iobjekt svenazo~nog HEP-a, krvotoka elektrosustava uzemlji. Posvuda ìle vodovoda, dalekovoda, no}ukrijesnice ku}ne i javne rasvjete... nema ìvota bez strujeelektrona!

Sinj se doima prostranim. Tu je dom VAD-a iVite{ke igre. Zastajemo u Trilju na kra}em predahu uhotelu uz, na tom mjestu veliku, brzu, sna`nu, zelenu i~istu rijeku Cetinu, koju je HEP na vi{e mjesta posvojio.Nakon brojnih i obilnih ki{a, okoli{ je prepun bujna iso~na zelenila. Dalmatinska zagora, Zadvarje, Zabikovlje.Silazak iz njedara veli~anstvenog Biokova, preko Dubacana morsku obalu Podbiokovlja - zelenu i prelijepu.Makarska rivijera i niz brojnih ljetovali{nih mjesta.Sijeda tjemena Biokova u magli su i oblacima. Naàlost,mnoge nove zgrade i one u izgradnji odstupaju odtradicionalnog dalmatinskog graditeljstva, unakazujuvizure bezbo`nim betonom i `bukom na {tetu kamena.Premalo je ugra|ena kamena, a s druge strane, nanapu{tenim pristrancima Biokova zjape ru{evnekamene ku}e ostavljene djedovine...

Na cesti rijedak promet. Ba~inska jezera. Plo~e.Delta Neretve, plantaè mandarina. Opuzen. Velika


UMIROVLJENICI

Izlet umirovljenika iz Zagreba

Dubrovnik, Konavle, Punta O{tro... prelijepo i nezaboravno!Izlet je bio svojevrstandvojnik izleta u Vukovar iIlok u listopadu pro{legodine, samo {to je tajbio slavonski, srijemski ipanonski, a ovajdalmatinski, primorski,jadranski i mediteranski

>

StankoStanojevi}

navodnjena polja. Mala hrvatska Kalifornija, hrvatskiMisir. Malostonski zaljev, plantaè kamenica. Zdesnaduga~ak Pelje{ac. Klek i Neum. Grani~ni prijelaz izme|uRH i BiH - jo{ jedan povijesni starodubrova~ko-turskomleta~ki-austrougarski anakronizam geopoliti~kogaantihrvatskog stupidarija. Od silaska na obalu prate nasotoci: Bra~, Hvar, iza Pelje{ca slabo vidljiva Kor~ula, {tose s njime skoro dodiruje kod Orebi}a. Prijelaz «granica»uslijedio je bez ikakva problema.

U DUBROVA^KOJ REPUBLICISad smo ve} na negda{njem podru~ju Dubrova~kerepublike svetoga Vlaha. S desna naziremo stare zidineStona, va`noga grada Republike. Kasnije nas prateElafiti, [ipan, Lopud, Kolo~ep i Daksa pred Gruòm, aprema pu~ini Sveti Andrija - sve smaragd dosmaragda. Slijeva obalu krase lijepa mjesta{ca i uvale.Uskoro smo pro{li preko zanimljivo izvedena mosta,nazvana imenom dr. Franje Tu|mana, iznad zaljeva ukojem zavr{ava svoj kratki tok Dubrova~ka rijeka.Duga~ak je 518 metara, a plijeni pozornost svojomelegancijom. Zasad smo zaobi{li stari Dubrovnik ikona~no stigli pred odredi{te, u hotel @upu uMlinovima. Brz smje{taj i nastavak puta do HEDubrovnik u Platu.

IZLET NA PREVLAKU

Nakon HE Dubrovnik slijedio je izlet na poluotokPrevlaku i na sam krajnji rt, puntu O{tro, kamenspoticanja u odnosu sa Srbijom i Crnom Gorom. Na nekina~in, oni su bili glavni cilj na{eg putovanja. Uski, aliasfaltirani Konavoski puti, {iroko Konavosko polje, bujnozelenilo iza ~estih ki{a... Divno je vidjeti brojne~emprese, vitke i visoke jarbole, koji se tamnijom bojomizdiù nad morem nièg raslinja i makije. Kriànje kodVitaljine, posljednjeg konavoskog naselja prije Prevlake,11 km do nje. S desne strane cesta do Molunata koji,naàlost, ne}emo sti}i vidjeti, a znamo da je to prelijepomjesto.

Slijeva ostavljamo putove za grani~ne prijelazeKonfin i Debeli brijeg te skre}emo desno, putom samoza dobra voza~a autobusa (kakvi su na{i) i stièmo nakorijen poluotoka Prevlaka u na{ malen, kopneni imorski preostali dio Boke. Sve~an trenutak èljnoo~ekivan. Tuga zbog izgubljene Boke, zbog brojnihiseljenih Bokelja, Hrvata i katolika, od 1918. godine dodanas, a nekad su oni bili tamo brojniji od ostalih. Tkopamti njihov znatan broj i u Budvi i u Baru, do kojih jeDalmacija sezala do spomenute godine!

Punta O{tro je najjugoisto~nija to~ka dana{njeHrvatske, kao {to je kod Iloka najsjeveroisti~nija.Gledamo utvr|eni vrh Prevlake, utvr|eni oto~i} Mamului u daljini na nekom oto~i}u blizu Lu{tice ili na samojLu{tici vjerojatno jo{ neku utvrdu - negda{nju obranudubljeg ulaza u Bokokotorski zaljev, jer njegovarazvedenost, krivudavost i brda skrivaju unutra{njost.Na samom korijenu Prevlake ~ekao nas je traktor s dvapriklju~ena vagona, u koja smo svi stali i laganom

vo`njom nas odvezao do rta. Razgledali smo glavni diotvr|ave, a zbog oskudice s vremenom nismo u{li upodzemne tunele niti se penjali u vi{e dijelove.

Fotografiranje, povijesne reminiscencije u svezi sBokom. To je zaljev hrvatskih svetaca, glasovitihpomoraca, brodovlasnika, graditelja brodova i trgovaca.Tu su Pekast, oto~i}i Gospa od {krpjeu i Sveti Juraj,Kotor, katedrala sv. Tripuna, tvr|ava, brojne katoli~kecrkve, smostani, spomenici...ljudi i doga|aji. Tko nije ~uoza slikara Tripa Kokulju, pomorce Marka Martinovi}a,Matiju Zmajevi}a, Marka Vojnovi}a i Matiju Meladu kojisu stvarali rusku mornaricu? Za Bokeljsku mornaricu?

Prema zbijenom planu boravka, na povratku smoposjetili Cavtat, dragulj na{e obale, da ga upoznamo,pro{etamo njegovim ulicama, popijemo kavu, kupimo iispi{emo razglednice i barem se podsjetimo na RafuBogi{i}a, Vlahu Bukovca i Ivana Me{trovi}a. Predivan jesmje{taj tog grada u uvali i na obroncima dvapoluoto~i}a u zelenilu, pro{irena na kopno. Cavtat jepun stranaca, kafi}i na rivi krcati. Popeo sam se nabrijeg njegovog staroga dijela i uìvao u panoramigradi}a, ~itavog predjela i mora, pozla}enih zavr{nimzrakama sunca.

Vrlo, vrlo zadovoljni, ali i umorni, poslije povratkau hotel navalili smo na ve~eru i ubrzo oti{li spavati.

KONAVLE

I ve} je novi dan, novo jutro, doru~ak, odlazak izsimpati~nog i urednog hotela te polazak na mjestanovih uzbu|enja pod vodstvom na{ih dragih vodi~aMarka i Iva.

Vrijeme je, naàlost, obla~no, povremeno ki{i. Obzorjeje sivo, vi{a brda u magli. Krenusmo u Konavoske dvore,slikovito mjesto, uz koje te~e rje~ica Ljuta - ovdje sna`nazbog ~estih ki{a. Obilazak, slikanje, {etnja. Nakon Dvora, palaje odluka da je jo{ jedanput odvezemo u Cavtat na kavu.Zastali smo u ]ilipima gdje je kod crkve masa ljudi – idoma}ih i inozemnih. Prodajni {tandovi, vitke i lijepeKonavoke u narodnim no{njama karakteristi~nim za njihovkraj. Obi{ao sam Konavosku ku}u s izlo{cima, slikama,no{njama, ku}anskim predmetima i starim oru`jem izKonavala. Pred Cavtatom oto~i}i Milkan i Bobara mame navo`nju i obilazak. Ali, drugi put.

U podne uputili smo se na ru~ak u Velji Do, urestoran Konavovski komin. Velji Do tj. Dol, visoko je nabrdu. Prati nas ki{a. Prije dolaska u Velji Do, zastali smona vidikovcu Sivi soko, otkuda puca pogled na zra~nuluku i na Cavtat. [teta {to je zbog lo{eg vremenaobzorje mutno, jer kaù da se odavde za vedra vremenamoè vidjeti Italija. U Konavoskom kominu nam jeposluèn odli~an ru~ak, komu zamjerke ne bi na{ao niVeljko Barbieri, uz vrijedne i lijepe djevojke ukonavoskim narodnim no{njama. Blagdan za trbuh,rekao bi Pomet. A sve lijepo brzo zavr{i.

Ki{ica stalno zalijeva na{ izlet, ali nam to nimalone smeta. Ne moè biti sve savr{eno. Spu{tamo seserpentinama do ]ilipa i nastavljamo put Dubrovnika.Do Grada. Parkiramo blizu Vrata od Pila, a odatle }emokrenuti u Zagreb, u kasno popodne.

DUBROVNIK-DIVAN I VJEÂN

Uz vodstvo Marka Polovi}a obilazimo staru jezgruDubrovnika, koliko staru - toliko divnu, koliko divnu -toliko vrijednu, koliko vrijednu - toliko zna~ajnu, vje~nui ponovno mladu, jer se u njoj ìvi. Koliko je politi~kemudrosti, a i svih ostalih mudrosti, saèo taj grad krozsvoje postojanje i to u nepovoljnom okruènju i naudaru najgorih povijesnih silnika! I spasio jug Hrvatske,ma koliko bio uzak, za dana{nju na{u Dràvu.

Impozantne zidine, tvr|ave Sv. Ivan, Revelin,Min~eta, Bokak, odvojeni Lovrijenac, veli~anstveniStradun, zvonik sa zelencima, Pala~a Sponza, Kneèvapala~a, Katedrala, Lazaret, crkve i samostani, Orlandovstup, Velika i Mala ~esma, Stara Luka, Pokrokela (na{emladosti u kojoj smo neko} posje}ivali grad), \ardin kodVrata od Pila, uspon na Gradu, jedna od pozornicaDubrova~kih ljetnih igara...

Nakon obilaska Grada i posljednjih dubrova~kihkavica u kavani kod Pomorske akademije, oprostili smose s na{im dragim doma}inom gospodinom Markom.

Ukrcali smo se u autobus. Vrijeme se promijenilo iozna~ilo kraj izleta u Dubrovniku. Na povratku s izleta,ni{ta manje lijep krajobraz, prepun zelenila, razvedenaobala, pitoreskni zaljevi i mjesta{ca. Ni povratne vizure,sada iz suprotnog kuta, nisu bile ni najmanje dosadne,sve dok se dan nije ugasio. Popodnevni sun~an ugo|ajdarovao nam je jo{ nekoliko prekrasnih sati za o~i, du{ui pam}enje, u ugodnoj i brzoj vo`nji na{om cestovnomla|om. Jo{ jedanput, hvala na{im voza~ima, koji su nasvozili ugodno i sigurno.

Doìvljavamo krasan zapad sunca. Opuzen. Poljakoja ne poznaju su{e. Neretva. Zelena. Most. U{}e. Jo{jedno korito. @eljezni~ka pruga iz BiH do Plo~a. U daljiniplo~anska luka s dizalicama. Raspoloènja izletnika"trajno dobro", a protiv umora voza~ pu{ta glazbu.Putujemo ponovno kroz prelijepo Podbiokovlje,odnosno Makarskom rivijerom. Nad Biokovom crnioblaci. Nisu pustili ki{u. Slijeva u tami jo{ jedanput nasprate Hvar i Bra~ i na njima to~ke svjetla. Svugdje HEPima svoje ruke i prste. Posvuda osvijetljena mjesta, nakopnu i na otocima, na brdima i u dolinama. Uspinjemose cestom u Zagoru iza Biokova. Ispod ceste u Zadvorjugledam staru ljepoticu i spomenik - HE Kraljevac.Mnogo je starija od mene i podsje}a me na vremenadjetinjstva.

Zagorska mjesta redom promi~u. Ne stajemo ni uTrilju ni u Sinju, ve} u mjestu Hrvace. U restoranu kojiima zanimljivo ime – Vreba, osvjeìli smo se tko ~ajem,kavom ili kola~ima. Uredan je, ~ist i nije skup. Okopono}i smo pro{li Knin. Voza~ pozorno, sigurno i brzovozi, a promet, sre}om nije gust. Kasno je.

Nastupio je ve} ponedjeljak, 10. svibnja. Gra~ac je zanama, obnova dijela ceste malo produljuje putovanje. Zadnjisastanak kod obvezatnog Macole u Korenici. Oko ~etiriujutro pro{li smo Karlovac i nagazili autoput. U samodvadeset minuta na{li smo se pred naplatnim ku}icama,ubrzo kod Kneìje, gdje se iskrcala skupina izletnika, uzpozdrav Ante Star~evi}a na rastanku. Ostali se iskrcavaju kodCibonina tornja. Pozdravljamo se i svatko odlazi na svojustranu. Hvata se prvi jutarnji zagreba~ki tramvaj. Prazan je.Nakon pribli`no 58 sati trajanja izleta u ~etiri dana, mogure}i: bilo je uzbudljivo, prelijepo i nezaboravno. Neka budejo{ takvih - novih izleta! Mi smo za.


TOPLA DOBRODO[LICA UHE DUBROVNIK

U HE Dubrovnik su nas do~ekali direktorHidroelektrane Vinko Ba{i} te predstavniciumirovljenika iz Elektrojuga, Marko Polovi} i IvoLjubimir - iznimno susretljivo i gostoprimljivo, kaopravi dubrova~ki gospari. Razgledali smo ~itavopostrojenje, a zadivili su nas primjerna ~isto}a i redu ~itavom objektu. Ni zrnca pra{ine, ni trunkesme}a, svit blje{ti u sjaju.

Direktor nam je odrào sjajno, iscrpnopredavanje o Elektrani, uz brojne zanimljivosti iznjene pro{losti, ali i pojedinosti iz razdobljaDomovinskoga rata. Posebno ovom prigodomnagla{avam da se nikako ne smije zaboravuprepustiti te{ko razdoblje za Elektranu i za njeneljude, koje su manje poznate. Bilo bi dobro sve tostaviti na papir i objaviti ili u na{em Vjesniku unastavcima i u posebnoj knjizi, jer se povijest netemelji na pam}enju i pri~ama.

Za vrijeme posjeta Dubrovniku, A. Star~evi} se susreo sasvojim starim kolegom, Ivom Ljubomirom, s kojim jenekada radio u Traforadioni u zagreba~koj Elektri(priloèna fotografija snimljena je 1956. godine). I.Ljubomir je potom oti{ao iz Elektre, zaposliv{i se 1959.godine u Hidroelektrani Dubrovnik.

Anoreksi~na djevojka, koja nije u stanju prihvatiti oneolak{ice i obilje koji su joj osigurani ro|enjem podsretnom zvijezdom, a ne moè prihvatiti sebe kaoposebnu jedinku, prikloni se samoka`njavanju - ona sestidi i radije sebe unakazi nego da uìva u obilju koje jojje na raspolaganju

Anorexia nervosa jedan je od najozbiljnijihpsihi~kih poreme}aja s kojima se suo~avaju mladi ljudi.Od drugih se razlikuje po tomu {to je rije~ jednom odrijetkih psihi~kih poreme}aja koji mogu zavr{iti smr}u.To je oboljenje koje primarno poga|a dobrostoje}emlade ène. Deseci tisu}a mladih, bogatih, lijepih ènaizgladnjuju se skoro na smrt. Za{to?

@IVOT - TE[KA KU[NJAAnoreksi~ne ène opisuju svoje ìvote kao te{ku ku{nju ukojoj nastoje ìvjeti prema o~ekivanjima drugih, uvijek seboje}i da nisu dovoljno dobre. One vjeruju da su potpunonesposobne. Smatraju da ne zasluùju svoj poloàj iprivilegije. Mnoge su jednostavno preplavljene velikimbrojem povoljnih okolnosti, a ipak nisu u stanju odlu~iti se{to bi trebale raditi. Boje se da ne}e u~initi pravi izbor. Svanjihova pozornost prikovana je na ne{to izvan njihovihvlastitih èlja. Te mlade ène usmjeravaju se na funkcijuhranjenja u nastojanju rje{avanja pote{ko}a u drugimpodru~jima ìvota. Usmjere se na okrutno natjecanje shranom, {to se s vremenom pretvori u stalno pasivnosamoubojstvo.

Izgubiti kilograme - to postaje jedinim uspjehomkoji te ène, kako misle, mogu posti}i. Njihova neuspjelanastojanja za uspostavom kontrole nad njihovimìvotima sada se nastavlja time {to njihova tijelakontroliraju unos hrane. Djeca koja nisu u stanju ìvjetiprema visokim o~ekivanjima njihovih roditelja, ~estopostaju depresivna i nemotivirana. Anorexia nervosadruga je klasi~na reakcija na taj problem, samo {to uovom slu~aju postoji stroga motivacija i usmjerenost.

Anorexia je pretjerani poku{aj uspostaveravnoteè pod pritiskom vanjskih o~ekivanja, s jednestrane, i neoblikovane unutra{nje èlje da se ne{to bude,s druge strane. S obzirom da cilj nije postavljen, takvemlade ène okre}u se u javnosti dobro znanom ciljusvih èna - da budu mr{ave.

SAMOZLOSTAVLJANJEM DO OSJE]AJAISPUNJENJA I USPJEHAOboljenje je puno protuslovlja i paradoksa, kojiodraàvaju unutra{nju smetenost mladih èna koje od

toga obolijevaju. Izvanjski bombardirane mogu}nostimaizbora, povlasticama i o~ekivanjima, te mlade èneiznutra izjeda osje}aj bezvrijednosti, nemo}i i krivice.One osje}aju kako nemaju kontrolu, pa preuzimajukontrolu nad svojim prehrambenim navikama. Gubeteìnu i postaju tako mr{ave da je to opasno za njihovozdravlje, pa ipak sebe ne doìvljavaju kao mr{ave.[tovi{e, one misle da su debele i tvrde da ne osje}ajuglad. Mnogima od tih èna njihovo tijelo postajeneprijatelj s kojim se bore. Budu}i da nisu u stanjuprona}i druge izvore dobrog osje}anja, okre}u sesamozlostavljanju kako bi imale osje}aj ispunjenja iuspjeha. To je povreda tjelesnih mogu}nosti i bez dvojbeje autodestruktivna.

ANOREXIA - METAFORA ZADJETETOV OMETENI RAZVOJ

@ene koje pate od anorexie norvose obi~no dolaze izsredine u kojoj je, kako se ~ini na prvi pogled, njihovimpotrebama udovoljeno. To, me|utim, nije to~no. Uanoreksi~nim obiteljima materijalna dobra i odrànjevanjskoga oblika imaju prednost pred individualno{}u iljubavlju prema sebi. Izvanjski se ~ini da je rije~ o slo`nojobitelji, ali iza zatvorenih vrata takva obitelj gu{i sezbog pretjerane stopljenosti njezinih ~lanova, tako da sedijete ne moè odvojiti i razviti vlastitu individualnost.Dijete postaje pretjerano pokorno i s vremenom seprestaje razvijati. Anorexia je vidljiva metafora za takavometeni razvoj. Mlade djevojke s anoreksijom uspje{nonaude svom fizi~kom razvoju uskra}uju}i siodgovaraju}u prehranu.

Obitelji u kojima se javlja anoreksija u velikoj semjeri bave izgledom stvari. Kako }e ne{to izgledati i {to}e misliti drugi ljudi, daleko je va`nije od toga {toosje}aju pojedini ~lanovi obitelji. Postoji jedna slika,vanjski sjaj koji se mora odràvati. Potpuni nedostatakindividualnosti moè se uo~iti u nedovoljnomsamopo{tovanju anoreksi~ara i nadomjesnomzaokupljeno{}u ostvarivanjem slike koju su, kako onivjeruju, drugi smislili za njih.

U obiteljima oboljelih od anoreksije osobito jenagla{eno pristojno pona{anje. Uop}e se ne dopu{taizraàvanje ljutnje. Pravilo je - ne izraàvati osje}aje,osobito ne one negativne. To su obiteljske smicalice,koje doprinose anoreksi~nom pona{anju.

BEZ OSJE]AJA ZA SVOJE "JA"

Za povredu du{evnosti u anoreksi~nim obiteljimakarakteristi~no je to {to mladu ènu ne doìvljavaju nitipriznaju kao posebnu jedinku s njenim vlastitimpravima. Nju umjesto toga doìvljavaju kao stvar,nekoga ili ~ak ne{to {to moè uve}ati doìvljaj, ugled i

nastup obitelji. Uskra}ena za prava glasa, anoreksi~naosoba svojim pona{anjem vapi za uspostavom osobnihgranica, tako da moè tjelesno postati vidljiva onimaoko sebe. Tipi~no, roditelji nisu svjesni da su uspostavilipretjeranu kontrolu nad anoreksi~nim djetetom. Oni nevide u kojoj mjeri su povrijedili njegovu intelektualnost idu{evnost, preoblikuju}i njegovu stvarnost, ispravljaju}injegove misli i definiraju}i ga. Odbijaju}i hranu,anoreksi~na osoba o~ajni~ki poku{ava odràti tjelesnegranice.

Anoreksi~ni pacijenti tvrde kako nisu u stanjudefinirati {to èle mimo onoga {to od njih o~ekujunjihovi roditelji. U toj su, zna~i, mjeri li{eni osje}aja zasvoje "ja". Posljedica toga je da se mr`nja prema sebi isamoka`njavanje jasno izraàvaju na podru~juprehrane.

IZNIMNO NEGATIVAN I SAMONEGIRAJU]ISTAV O OSOBNOJ PRIVLA^NOSTI

Mlada èna u koje se razvije anoreksi~no pona{anje imapredstavu o sebi koju ne moè odijeliti od predstavenjezinih roditelja o njoj. To je osnovno obilje`jeobiteljske stopljenosti. Ona mo`da osje}a kako nijesigurno odrasti i odvojiti se, jer su za nju njezini roditeljizapravo ona. Ona nema individualnosti unutar koje semoè razvijati. Posljedica anoreksije je ko~enjetjelesnoga razvoja, ali ona istodobno osigurava odrànjeprvotne veze, veze s roditeljima, jer se mlada èna neudaljuje od ku}e. Mladi koji pate od poreme}aja uprehrani dosljedno izobli~uju svoju tjelesnu veli~inu iteìnu. Oni imaju iznimno negativan i samonegiraju}istav o osobnoj privla~nosti i te{ko im padaju uobi~ajenepubertetske promjene.

Neobi~an je paradoks da te mlade ène koje imajuna raspolaganju tako puno od onoga {to na{a kulturanaziva privilegijama, ìve s osje}ajem tako te{kogatereta. Anoreksi~na djevojka, koja nije u stanju prihvatitione olak{ice i obilje koji su joj osigurani ro|enjem podsretnom zvijezdom, a ne moè prihvatiti sebe kaoposebnu jedinku, prikloni se samoka`njavanju. Ona sestidi i radije sebe unakazi nego da uìva u obilju koje jojje na raspolaganju. Ve}ini njih nije pala na um misao daimaju pravo zatraìti ne{to samo za sebe. Vi{e su naviklepoga|ati {to èle drugi ljudi i ~initi sve ono {to jepotrebno da bi se to osiguralo.

Anoreksi~arke su, poput ve}ine èna na{egakulturnog okruènja, podu~avane da se u velikoj mjerinatje~u s drugim ènama. One stalno vode potajnora~una o tomu kako se drè druge ène. Drugim seènama koriste kao katalizatorom za mr`nju prema sebii za samokritiku. U o~ajni~kom nastojanju zauve}avanjem samopo{tovanja one uìvaju u ~injenici


@IVOT

Poreme}aj u prehrani

Povrede osobnosti zbogpretjeranih obiteljskiho~ekivanja iuspore|ivanja s drugimljudima ~ovjekauni{tavaju te poti~uautodestruktivnopona{anje

Tijelokao neprijatelj

Ante-Ton}iDespot,dr. med.

kako su mr{avije, ~ak i kada je njihova mr{avost nalikizgladnjivanju.

I PRETJERANO HRANJENJEJE AUTODESTRUKTIVNO

Druga strana medalje prehrambenog poreme}aja je,dakako, prejedanje i pretilost. I jedno i drugo javlja se uvelikom dijelu stanovni{tva, mu{kog i ènskog. Ianoreksija i pretjerano hranjenje autodestruktivni supoku{aji osobe koja samu sebe nastoji za{tititi ipreusmjeriti svoje osje}aje. Ljudi se ne pre`deravajuzato {to su psiholo{ki gladni, ve} zato {to suemocionalno izgladnjeli. Bol koju nosimo iz djetinjstvaostavila je na nama oìljke. Povrije|eno dijete bori se zapotvrdu i obja{njenje, a ne shva}a kakvu si {tetu nanosiu tom procesu.

Pojedini mu{karci i ène, koji pate od poreme}ajau ishrani, `rtve su seksualne zloupotrebe i incesta.Hrana im postaje nadomjestak za druge stvari koje imnedostaju u ìvotu, kao {to su prijatelji, seksualnost,ljubav, potvr|ivanje i mo}. Hranjenje, na neki na~inpruà ugodu, pa u stresnim okolnostima uvijekpribjegavaju takvom pona{anju. Mo`da to {to se ~ovjekudeblja umanjuje osje}aj ranjivosti koji je nastao kaoposljedica ozbiljne povrede osobnosti izazvaneseksualnom zloupotrebom. Nau~iti ~vrsto zauzeti svojstav, jedan je od na~ina na koji se povrati mo} koja namje oduzeta dok smo bili djeca. Kada smo spremni ~vrstozauzeti svoj stav prema ljudima, pona{anjima iokolnostima koje ugroàvaju na{u osobnost - moèmoto po~eti ~initi i vlastitoj autodestruktivnosti.

Uzimanjem velikih koli~ina hrane osobnost sebrani punim èlucem. Pritom nije toliko rije~ o gladikoliko o emocionalnoj povrije|enosti koja se preru{ila uautodestruktivno pona{anje.

Za razliku od anorexie nervose, prejedanjepreteìto poga|a siroma{nije, nepovla{tene segmentedru{tva. îni se da kod prisilnog prejedanja postupakhranjenja postaje doslovce na~in uspostavljanjatjelesnosti oko sebe, velikog, debelog odbojnika kaoza{tite od emocionalne boli. Budu}i da se navikehranjenja i na~ini no{enja s osje}ajima stje~u u domu,nije neobi~no {to unutar jedne obitelji postoji vi{e odjedne vrlo debele osobe.

Povrede osobnosti zbog pretjeranih obiteljskiho~ekivanja i uspore|ivanja s drugim ljudima ~ovjekauni{tavaju te poti~u autodestruktivno pona{anje.

Napustili su nas...TIBERIO ROVIS (1927. - 2004.)

Devetnaestog svibnja preminuo je TiberioRovis, koji je umirovljen 1. sije~nja 1998. godine,s radnom mjesta brigadira za TS 35/10 kV. UElektroistri je radio od 19. studenoga 1947.,najprije u Elektri Pazin, a potom od 1964.godine, u Pogonu Pula do umirovljenja.

IVAN NAKI]-ALFIREVI] (1939. - 2004.)

Ivan Naki}-Alfirevi} ro|en je 20. lipnja1939., a u mirovini je od 30. lipnja 2003. godine.Prije umirovljenja radio je na radnom mjesturukovoditelja Odsjeka za nabavu, u Odjelu zaekonomsko-komercijalne poslove, u Slu`bi zaizgradnju i usluge DP Elektrodalmacija Split.

VITOMIR BIUK (1928. - 2004.)

Vitomir Biuk, ro|en 29. lipnja 1928.godine, u mirovini je bio od 31. srpnja 1990.godine. Prije umirovljenja radio je kao voditeljprojektiranja i nadzora elektri~nih mreà do 20kV u DP Elektrodalmacija Split.

JOSIP HOLJEVAC (1938. - 2004.)

Sedamnaestog svibnja preminuo je JosipHoljevac. U Elektri Koprivnica obavljao je povremeneposlove ve} 1960. godine, a u stalni radni odnosstupio je 1. oùjka 1961. godine kao pomo}niradnik. Od 1. prosinca 1961. pa do umirovljenja 30.rujna 1995. godine, radio je na poslovimainkasatora.

LJUDEVIT ÊKOLJ (1935. - 2004.)

êtvrtog svibnja preminuo je Ljudevitêkolj, ro|en 3. oùjka 1935. godine. U ElektriZabok radio je od 10. listopada 1973. do 2.prosinca 1985. godine, kada je oti{ao uinvalidsku mirovinu.

KATA LOVRI] (1916. - 2004.)

Dvadeset i sedmog svibnja preminula je KataLovri}. Ro|ena je 4. rujna 1916. godine. Radila je uDP Elektri Vinkovci kao tehni~ko administrativnislu`benik. Zaposlila se 25. prosinca 1954., a umirovinu je oti{la 21. rujna 1970. godine.

MIRA GROFELNIK (1951. - 2004.)

Dvadest i petog svibnja preminula je MiraGrofelnik. Od 1. srpnja 1974. godine radila je u DPElektroslavonija Osijek. Njeno posljednje radnomjesto bilo je mjesto ekonomskog referenta uSlu`bi za prodaju i odnose s potro{a~ima, uOdsjeku za obra~un.

Blagajnica u kninskom pogonu {ibenske Elektreupravo se spremala prebrojiti utràk i zaklju~itidnevni promet, kad je u {alter-salu umoran iznojan uletio kninski poduzetnik Marko i te{kommukom na {alterski pult stavio pove}u drvenukutiju. "Gospo|o Luce, evo prebrojite pa da vasskinem s vrata" - prozborio je ljutito, jer je zbogduga za struju dobio opomenu pred isklju~enjestruje u radnji.

Blagajnica nije Luca i ljubazno se odazivana ime Paula. Jedva je kutiju pomaknula.Otvoriv{i je imala je {to i vidjeti: hrpu kovanica,

sve od po jednu kunu. Nije bilo druge negoizbrijati ih, pa jo{ jedanput, kontrole radi.Potrajalo je to, a kako i ne bi kad ih je bilo to~no6857 komada, odnosno kuna! Gdje li ih je Markouspio skupiti toliko?

Sad mi je jasno za{to se Knin zove Knin -prema skra}enici hrvatske valute. Ovo je dokazda u Kninu kuna doista ima, ali samo u oblikusitni{a. Ako ne vjerujete, pitajte Marka i Paulu.

Skoro zaboravih - 6857 kunskih teì to~no34,285 kilograma.

Draèn Nini}

CRTICA IZ @IVOTA

KUNE NA KILOGRAME

Neveliki stan obitelji Miljenka Baljka, dugogodi{njegradnika Elektroprimorja doslovce je prepun pokala imedalja. Nekada je odli~ja ku}i donosio otac Miljenko,strah i trepet protivni~kih obrana dok je igrao nogomet uJedinstvu iz Grbaca, Primorju, Grobni~anu i Halubjanu.Najbolji strijelac @upanijske lige, omalen rastom, ùstar,brz kao vjetar i nepredvidiv harao je Miljenko godinamana nogometnim terenima Rijeke i Primorsko-goranskeùpanije.

A djeca su dolazila, jedno za drugim. Jedne godineLucija, druge ve} Luka, a onda za dvije godine rodio se iMateo. Vide}i o~eva odli~ja, ponose}i se tatom koji brzkao munja, ostavlja za sobom protivni~ke igra~e i ~asposlije uzdignutih ruku tr~i ka svojim suigra~ima dok sevratar protivni~ke mom~adi hvata za glavu, a loptakoprca u mreì, djeca su i sama poèljala biti kao tata.

LUCIJINI RUKOMETNI USPJESI

Najstarija Lucija, danas u {estom razredu osnovne{kole, odva`no se odlu~ila za ne ba{ njeàn sport,rukomet. Tatini {portski, pobjedni~ki geni odveli sutada desetogodi{nju Luciju na Istra Open 2001.,natjecanje u mini rukometu, gdje je njezina ekipaosvojila prvo mjesto. Kakvo je bilo veselje u ku}iBaljkovih! Slijedi Croatia Open te godine i Lucijadonosi ku}i jo{ jednu medalju, ovoga puta srebrnu.Idu}e 2002. godine Lucijino lice ponovno blista odsre}e i zlatne medalje su na njezinom vratu osvojene uUmagu na 2. prvenstvu Hrvatske u mini rukometu.Nadalje je sve i{lo kao u snu. Prvo mjesto naprvenstvu osnovnih {kola Primorsko-gorankseùpanije, a potom u svibnju ove godine Lucijina ekipaokitila se i titulom hrvatskih prvaka na dràvnomprvenstvu osnovnih {kola odrànom u Rovinju. Trebakazati da je Lucija naslijedila i o~evu brzinu, koja jojitekako dobro do|e u rukometu. Nastupila je naatletskom prvenstvu osnovnih {kolaPrimorsko-goranske ùpanije u utrci na 100 metara i{tafeti 4 x 100 metara i ukupno osvojila tre}e mjesto.

LUKA, BRZ POPUT OCA

[to je preostalo Luki pokraj takvog oca i takve sestre?îm je prohodao, nogometna lopta postala je njegovanajomiljenija igra~ka. U golemu kolekciju obiteljskihmedalja dodao je svoj prvi trofej 2003. godine osvojiv{iga sa svojom mom~adi na turniru u Draìcama. Ve}druga Lukina medalja imala je me|unarodni sjaj, jer jeosvojena na turniru u Sloveniji. Slijede odli~ja osvojenana kup natjecanju u Pore~u, na Uskr{njem turniru,potom u Primo{tenu na turniru odigranom u ~astGospe od Loreta, a najnovija medalja ponovno jeme|unarodnog sjaja. Osvojena je krajem svibnja naturniru u Kopru u Sloveniji. Treba re}i da je Luka ~lanNogometnog kluba Rijeka i da ve} od prvog razredaosnovne {kole stalno nastupa u kategoriji dje~akastarijih od njega. Svi su vi{i i ja~i od njega, ali on zbogtoga ne brine. Brz je, inteligentan, samouvjeren,neuhvatljiv i bjeì protivni~kimj obranama onako kakoje to svojedobno radio i njegov tata.

MATEO SLIJEDI SESTRU I BRATA

I na kraju, najmla|i Mateo. Ove godine poha|a tre}irazred, ali njegova nogometna mom~ad (Rijeka) nakup natjecanju u Pore~u osvojila je, ~emu nepotrebnapitanja, dakako prvo mjesto u konkurenciji osammom~adi. Police u stanu Baljkovih svijaju se od zlata,srebra i bronce. A djeca su tek po~ela.

Mo`da bi se jo{ i na{lo pokoje mjesto za dje~jaodli~ja da se otac Miljenko oprostio s kopa~kama, alinije. I dalje trese mreè u ligi veterana kao golgeterPrimorja, a sa svojih 45 godina jo{ uvijek je i najboljistrijelac malonogometne mom~adi Elektroprimorja.Zapamtite prezime Baljak. Danas o djevoj~ici idje~acima s tim prezimenom pi{e HEP Vjesnik, aliuskoro to prezime moglo bi se na}i na naslovnicamasvih {portskih novina. I jo{ ne{to. Lucija, Luka i Mateo,uz medalje s natjecanja, iz {kole donose isklju~ivopetice i ~etvorke.


NADARENA DJECA

Lucija, Luka i Mateo Baljak

O~evim stopama Ivica Tomi}

Danas o djevoj~ici i dje~acimaBaljak pi{e HEP Vjesnik, ali uskoroto prezime moglo bi se na}i nanaslovnicama svih {portskih novina

Lucija, Luka i Mateo Baljak - tek {esti, peti i tre}i razredosnovne {kole, a na policama u njihovom stanu vi{e nemamjesta za nova odli~ja

(NE)SVAKIDA[NJE

U paukovoj mreìBili smo svjedoci nesvakida{njeg i nemilog doga|ajanadomak poslovne zgrade sjedi{ta HEP-a. Naime, naprilaznoj uli~ici s isto~ne strane na{e poslovnezgrade (Kupska ulica), od svih parkiranih automobilapauk je ve} u devet sati ujutro nakrcao upravohepov slu`beni automobil i - odvezao ga. Za{to ba{njega i za{to ovdje, nadomak hepove zgrade, gdjenije nikomu smetao? Ne èlimo biti paranoi~ni, aliprva nam je pomisao bila mo`da je nekinezadovoljni potro{a~ pozvao pauka. Jer, umjestotolikih vozila koja ometaju i pje{ake i voza~e, naudaru se ovoga puta na{lo ni krivo ni du`noslu`beno vozilo na{ih ljudi. Vjerojatno su seneugodno iznenadili kada su morali ùrno na teren,a njihovom automobilu ni traga.

Takvu bi sudbinu trebali doìvjeti limeniljubimci onih voza~a koji ih parkiraju, primjerice, naplo~niku du` Bednjanske ulice, gdje su pje{acisvakodnevno prisiljeni hodati kolnikom. Sve doknetko ne strada, a mo`da se tada ne{to poduzme itamo gdje treba...

>

Mnogi od nas, zbog razloga koje nije potrebnonabrajati, jako vole pse. Mnogi ih ne vole, a ve}inatakvih svoj negativni osje}aj prema psima imaponajvi{e zbog poznatog nereda koji oni za sobomostavljaju. Da bi toga nereda ispred na{e ku}e,sjedi{ta Hrvatske elektroprivrede u Vukovarskoj uliciu Zagrebu, bilo {to manje, pobrinula se HEP-ovaSlu`ba za op}e poslove te originalnom idejom daladoprinos ~isto}i na{eg okoli{a i smanjenjuneprijateljstva izme|u ljudi i pasa. Ve} mjesec dana,svi oni koji sa svojim rexovima, dipsijima, lesijima,linama... vole {etati ispred upravne zgrade HEP-a,mogu o~istiti tragove iza svojih ku}nih ljubimaca,koriste}i novu "napravu" koju im je darovao HEP. Natravnatim povr{inama ispred upravne zgrade nalazese tri postolja s plasti~nim rukavicama i vre}icama,na kojima jasno pi{e: "Za ~ist okoli{ iza va{egku}nog ljubimca".

- Nismo protiv toga da ljudi koriste prostorispred na{e zgrade, dapa~e. Ali, kako ih je veliki brojkoji tu dolaze sa svojim psima, a pritom za njima ne~isti, sami smo morali ne{to poduzeti. Inicijativa iideja je potekla od Mate Penavi}a, rukovoditeljaSlu`be, a ostvarili smo ju uz vrlo mali tro{ak. Na{ide~ki iz radionice su od polica starih ormaranapravili postolja, na koja redovito stavljamoplasti~ne rukavice i vre}ice, {to nam tako|er nepredstavlja veliki izdatak, kaè Lidija Stipani~i}, {efOdjela za ~i{}enje u spomenutoj Slu`bi.

Prvi probni mjesec pokazao je dobre rezultate.Vre}ice se koriste, okoli{ je sve ~i{}i, a na sre}u ipostolja su neo{te}ena.

Ovo, vjerojatno, nije veliki korak za~ovje~anstvo kada je rije~ o rje{avanju globalnihokoli{nih pitanja, ali to sigurno jest za ~ovjeka injegov svakodnevni mali svijet kojeg bi èlio imatiljep{im i ~i{}im. To bi se vrlo lako moglo i ostvariti,kada bi ovu na{u ideju-inovaciju preuzele i drugetvrtke i stambene zgrade, zar ne?

T.J.

NA[ OKOLI[

HEP za suìvot s ku}nim ljubimcima

Prvo o~isti ispredvlastitoga praga...

Aktiv DDK Elektroprimorja Rijeka godinama je poznatu Rijeci i {ire po humanosti i velikom broju ~lanova kojiredovito daruju krv. U svom ~lanstvu ve} imaju i~lanove Kluba 100 plus, koji su vi{e od stotinu putadarovali tu dragocjenu teku}inu. Unato~ tomu, uAktivu velika se pozornost posve}uje privla~enju novihdarivatelja. Aktiv se podmla|uje i raste, poglavitostoga {to {to stariji dovode nove darivatelje.

Jedan takav, ali ipak poseban, slu~aj zabiljeìlismo nedavno. Mladi Tomislav Prendivoj ~ekao je ubolni~kom hodniku vijest o tijeku poroda supruge.Nestrpljivom i nervoznom budu}em mladom tati,kolega i prijatelj Bruno Stipi} koji je u bolnici tomprigodom prijatelju pravio dru{tvo, a ve} je pribli`no30 puta darivao krv, predloìo je da ~ekanje skratedarivanjem krvi. Tomislav je to prihvatio i Aktiv DDKElektroprimorje dobio je jo{ jednog ~lana. Drugogadana Tomislavu se rodila zdrava, lijepa k}erkica Korina.

Sretni tata Tomislav Prendivoj, najmla|i ~lan AktivaDDK Elektroprimorje Rijeka i njegov kolega i prijateljBruno Stipi} - ~ekanje skratili darivanjem krvi

Svaka jeprigoda dobra

Novi darivatelji krvi izElektroprimorja Rijeka

Posjet Golom otoku

Susreti Elektroprimorja{a -Rab 2004.

Krajem svibnja 2004. godine na Rabu su odràniSusreti Elektroprimorja{a, tradicionalno godi{njedruènje radnika DP Elektroprimorje Rijeka.Ovogodi{nji susreti okupili su 260 radnika iz pogonaRijeka, Opatija, Crikvenica, Krk, Skrad, Cres-Lo{inj i Rabte svih slu`bi DP-a.

Tijekom susreta organiziran je i izlet na Goliotok te Sveti Grgur, biv{e zatvore za politi~kezatvorenike u vrijeme komunisti~ke vlasti. Odràna sui rekreativna {portska natjecanja. Susreti su, kao iuvijek, protekli u srda~nom i veselom druènju te ukolegijalnoj i prijateljskoj atmosferi.

I.T.

L. Stipani~i} uz postolje koje pokazuje da su kod nas iljudi s psima dobrodo{li

Tragi~an kraj jedne ma~ke

Potro{ila i deveti ìvotKoliko ìvota ima jedna ma~ka, ako je odgovor devet,onda je upravo svoj ìvotni bonus iskoristila jednama~ka, koja je u Petrovcu u op}ini Feri~anci kodNa{ica, posljednji put plesala na ìci. @ele}i ne{touloviti za ve~eru, nesretna je ma~ka zagrizla nulti vodi~zra~ne 0,4 kV mreè, a trbuhom istodobno dodirnulavodi~ javne rasvjete. Neobi~an je doga|aj prvi uo~iozaposlenik Pogona Na{ice DP Elektroslavonije RobertDudjak, a sve je fotografskim aparatom zabiljeìonjegov kolega Miroslav Mendro{.

D. Karna{


[PORT

12. Svjetski dan {porta (Challenge Day 2004)

Elektroprivrednici Malog Lo{injau me|unarodnoj razmjeni

U Malom Lo{inju je od 14. do 16. svibnja o.g.obiljeèna 130. godi{njica organiziranogplaninarstva u Hrvatskoj – prvi put na otoku.

Sudjelovala su 54 planinarska dru{tva iz cijeleHrvatske, predstavnici Hrvatskog planinarskog saveza,Gorska slu`ba spa{avanja, predstavnici planinarskihsaveza: Italije, Slovenije, Austrije, [vicarske, Njema~ke,Nizozemske te Bosne i Hercegovine. Ukupno jeprisustvovalo 1500 planinara i gostiju.

Organizator susreta bio je Hrvatskiplaninarski savez, planinarsko dru{tvo "Osor{~ica",Mali Lo{inj i "Jadranka" d.d. iz tog grada.

Bogat program Susreta bio je raspore|en utri dana. Sredi{nji dan Susreta bila je subota, kadase iz glavnog okupljali{ta, A/C îkat krenulo naOsor{~icu od Nerezina, {to je zahtjevnija stazaduga~ka 12 kilometara i od Osora – manjezahtjevnom stazom duga~kom {est kilometara. Ciljje bio planinarski dom Sv. Gaudencije, gdje je svesudionike ~ekala okrjepa.

Me|u sudionicima je bilo i zaposlenikaHEP-a i na{ih umirovljenika. U mno{tvu,prepoznao sam poznato lice me|u planinarima,Antuna Ra~kog – na{eg umirovljenika iz DPElektroslavonije Osijek. Fotografija govori za{to jebio tako prepoznatljiv.

Druènje planinara je zavr{ilo defileom krozsredi{te Malog Lo{inja uz pratnju maòretkinja ipuha~ku glazbu te zajedni~kom ve~erom,zabavom uz glazbu i ples.

Lo{inj je jo{ jedanput pokazao da je skoroidealno mjesto za odràvanje takvih manifestacijai stoga organizatori zasluùju ~estitke.

Stjepan \eri

Mom~ad stolnog tenisa: Vladimir [ain, Stjepan \eri i Mladen Maros

Nogometa{i uo~i utaknice: @. Aleksa, R. Muja~i}, S. \eri,A. Pavela, D. Vla~i}, D. Gashi, – donji red: M. Maros, J.Stojanovi}, J. Stojanovi}, M. ]elap, D. Horvat

Najuspje{niji u pikadu: Robert Ku~i}, MarijaKalac-Grguri}, Rino Aneli}

Dani hrvatskih planinara

Prvi put na otoku

Prepoznatljiv u gomili planinara, Antun Ra~ki –planinar umirovljenik Elektroslavonije Osijek

Hrvatski savez {portske rekreacije "[port za sve"postao je 21. studenog 1993. godine u Chibi- Japan,redovni ~lan TAFIS-e, svjetskog pokreta "[port zasve" koji je udruèn u Me|unarodni olimpijskikomitet.

"Svjetski dan {porta" 12. puta odràva se podvisokim pokroviteljstvom UNESCO-a, i to generalnogsekretara gospodina Federica Mayora.

@elja TAFIS-e je da se svake godine pro{iri brojsudionika koji }e sudjelovati u slu`benojkonkurenciji. Stoga se propisuje da svaka zemljamoè organizirati "Svjetski dan {porta" uneograni~enom broju podru~ja u dràvi, ali zame|unarodnu razmjenu mogu se prijaviti, za ovugodinu, samo ~etiri takva podru~ja. Podru~ja suraspore|ena u ~etiri kategorije: do 20 tisu}astanovnika, 20 do 100 tisu}a, 100 tisu}a do 500tisu}a i 500 tisu}a i vi{e stanovnika.

Za natjecanja u ovoj godini odabran je termin26. svibnja (posljednja srijeda u svibnju).Rekreacijske aktivnosti ogranizirane toga dana upodru~jima koja se natje~u u me|unarodnoj

razmjeni, registriraju se doga|aji u gradovima-partnerima od 7 do 20 sati. Uspore|uju se rezultatigradova- partnera jednake kategorije. Uspje{nije jepodru~je koje je u spomenuto vrijeme imalo vi{esudionika u postocima, u odnosu na broj stanovnika.

Prema inicijativi Dru{tva {portske rekreacije"[port za sve" HEP-a Mali Lo{inj, Hrvatski savez{portske rekreacije "[port za sve", prihvatio je i ovegodine da grad Mali Lo{inj u|e u me|unarodnurazmjenu, {to je i Gradsko poglavarstvo prihvatilo irealiziralo.

Osim Malog Lo{inja, u me|unarodnojkonkurenciji iz na{e zemlje jo{ su sudjelovali Sisak,Osijek i Zagreb.

U Malom Lo{inju smo toga dana organiziralinatjecanja u stolnom tenisu, nogometu, kuglanju,pikadu, a pojedinci su tr~ali kros i na kraju uìvali uzajedni~kom objedu kojega je za natjecatelje ipotporu sponzorirao na{ radni kolega GvidoSamardì}.

êkamo slijede}i "Svjetski dan {porta"!Stjepan \eri

67

[PORT

êtvrti {portski susreti branitelja HEP-a iz Isto~ne Hrvatske

Susreti - vi{e od {portskih rezultata

Delegacija predvo|ena predsjednikom ROIH za Isto~nuHrvatsku Ivanom [}ukancem i predsjednikom UpraveHEP-a mr. sc. Ivanom Mravkom poloìla je vijenac izapalila svije}u ispred krià poginulim braniteljimaVukovara na obali Dunava

Plina{i su u {ahu osvojili prvo mjesto ispred doma}inaVukovara

Branitelji Regionalnog odbora Isto~na Hrvatska Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990-1995.prigodomotvorenja 4. {portskih susreta

Najvi{e se mom~adi ogledalo u malom nogometu, a prvo mjesto pripalo je Pogonu Osijek

Najdulje su trajala natjecanja u pikadu gdje je titulu prvakaodnijela mom~ad Prijenosa, ispred vrlo dobrih Bro|ana

U stolnom tenisu najbolji su bili Na{i}ani

U Vukovaru su 5. lipnja ove godine odràni 4.{portski susreti Udruge hrvatskih branitelja Hrvatskeelektroprivrede 1990-1995. Regionalnog odbora zaIsto~nu Hrvatsku. Dvjestotinjak je braniteljanastupilo u osam disciplina, a sva natjecanjaodràna su u [portskoj dvorani Borovo i njenimvanjskim terenima. Me|utim, va`nije od {portskihrezultata bilo je tradicionalno okupljanje i druènjebranitelja iz isto~nog dijela Hrvatske.

Natjecanje je otvorenim proglasio predsjednikUprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak:

-Lijepo je vidjeti vas u tako velikom broju.Stoje}i u ovoj dvorani naviru mi sje}anja na danekada je ovaj objekat gra|en, kada je u ratu ru{en iponovno obnavljan. Kao ~elni ~ovjek HEP-a moguvam poru~iti da }emo i dalje davati potporubraniteljima i ovakvim skupovima.

Tijekom natjecanja, delegacija predvo|enapredsjednikom ROIH za isto~nu Hrvatsku Ivanom[}ukancem i predsjednikom Uprave mr. sc. IvanomMravkom poloìla je vijenac i zapalila svije}u ispredkrià poginulim braniteljima Vukovara na obaliDunava. Nakon toga, delegacija, u kojoj su uzpredstavnike branitelja bili i direktor DP ElektraSlavonski Brod Zdenko Veir i direktor DP ElektraVinkovci Zvonko Vidovi}, obi{la je novoizgra|enuposlovnu zgradu Pogonskog ureda Vukovar.

U natjecateljskom dijelu nastupilo je 12sastava: PU Nova Gradi{ka, Plin, TE-TO Osijek, PU

Vukovar, Toplana, PU Beli Manastir, Pogon Osijek,DP Elektra Slavonski Brod, PU \akovo, DP ElektraPoèga, Prijenos i PU Na{ice. Najvi{e mom~adi biloje prijavljeno u malom nogometu, a prvo mjestopripalo je Pogonu Osijek, koji je u finalnom dvobojusa 6:0 svladao DP Elektru Poèga. Pobjedu ujedinom teniskom me~u i to po ki{nom vremenu navanjskim terenima odnijela je mom~ad PU Vukovarnad osje~kim Plinom od 2:0. Ki{no, uz tako|er samojedan susret, bilo je i na bo}ali{tu, gdje je pobjeduod 13:10 nad Plinom ostvarila na{i~ka mom~ad.Na{ice su najbolje i u stolnom tenisu, a Plin je bioponovno drugi. No, «plina{i» su sve popravili za{ahovskim plo~ama gdje su ostvarili prvo mjestoispred doma}ina Vukovara i Na{ica. U strelja{tvu je,prema o~ekivanju, prvo mjesto odnijela ekipa TE-TOs vrlo dobra 503 kruga. Drugi je Vukovar sa 484, atre}e Na{ice sa 473 kruga. Najdulje su trajalanatjecanja u pikadu gdje je titulu prvaka odnijelamom~ad Prijenosa, ispred vrlo dobrih Bro|ana.Jedino dislocirano natjecanje odvijalo se na kuglaniDP Elektroslavonije u Osijeku, gdje je prvo mjestoosvojio Prijenos sa 151 sru{enim ~unjem, drugi jebio Plin 1 s jednim ~unjem manje, a tre}i Plin 2 sa141 oborenim drvom.

Nakon natjecanja, svi sudionici su se okupili uBorovu, gdje su dodijeljene medalje pobjednicima ipovelje za nastup svim sudionicima.

D. Karna{


KRI@ALJKA

Naselje Villas Rubin u Rovinju postaje ve} tradicionalnoodredi{te na kojemu se odràvaju {portski susretibranitelja UHB HEP-a 1990.-1995. Regionalnog odboraza Zapadnu Hrvatsku. Ove godine susreti su odràni,tako|er na terenima Vilass Rubin od 11. do 13. lipnja, abranitelji su se natjecali u ~ak pet {portskih disciplina i tou: nogometu, strelja{tvu, stolnom tenisu, bo}anju i {ahu.

îni se da su ovoga puta najuspje{niji bili Istrani.Branitelji iz DP Elektroistra Pula osvojili su prva mjestau, me|u braniteljima, najcijenjenijem {portu, malomnogometu, u kojemu je i konkurencija prema tradicijinajja~a te u {ahu. Mom~ad DP Elektroprimorje Rijekaokitila se zra~nom medaljom na natjecanju u ga|anjuzra~nom pu{kom, dok su se momci iz HE Senj pokazalikao najbolji majstori celuloidne loptice. Ekipa PrPOpatija najbolje je bo}ala. Da ne bi bilo nesporazumaevo i cjelovitih rezultata:

[PORT

[esti susreti branitelja HEP-a iz Zapadne Hrvatske u Rovinju

Elektroistri dva prva mjesta

Mali nogomet1. DP Elektroistra Pula, 2. TE Plomin3. DP Elektrolika Gospi}Strelja{tvo (zra~na pu{ka)1. DP Elektroprimorje Rijeka, 2. DP ElektrolikaGospi}, 3. HE VinodolStolni tenis1. HE Senj, 2. DP Elektrolika Gospi}3. PrP OpatijaBo}anje1. PrP Opatija, 2. HE Rijeka, 3. HE Vinodol[ah1. DP Elektroistra Pula, 2. PrP Opatija3. DP Elektrolika Gospi}

Sa sve~anog otvorenja [estih {portskih susreta branitelja Regionalnog odbora Zapadna Hrvatska

Pobjednici u najva`nijoj i najljep{oj sporednoj stvari na svijetu bili su branitelji iz DP Elektroistra Pula

Braniteljima TE Plomin pripalo je srebrno odli~je Nogometa{i Elektrolike Gospi} osvojili su bron~anumedalju

Zastava branitelja RO ZH

Predsjednik UHB HEP-a 1990.-1995. Tihomir Lasi} i FranjoLuli} pozdravljaju branitelje na po~etku natjecanja

Ivica Tomi}

Obiljeàvaju}i Dan dràvnosti, na terenima osje~kogZelenog polja, 19. lipnja o.g. odràne su {portskeigre DP Elektroslavonija. Nakon natjecanja u {estdisciplina, najvi{e bodova je u ukupnom poretkuostvarila mom~ad Stru~nih slu`bi. Drugi je PogonNa{ice, tre}i HEP Plin d.o.o., a slijede Slu`ba zaizgradnju i usluge, Pogon \akovo i Pogon Osijek. Uzove sastave je kao gost, ali samo u stolnom tenisu,nastupila i odgovaraju}a vrsta iz ma|arskeelektroprivredne tvrtke "Dedas" iz Pe~uha,dugogodi{njih {portskih prijatelja Elektroslavonije.

U natjecanju u malom nogometu, najkvalitetnijuigru prikazala je mom~ad Pogona Na{ice, koja je ufinalnom dvoboju bila bolja od Slu`be za izgradnju iusluge i pobijedila s rezultatom 3:2.

Kuglanje je ponudilo dvoboje i mu{kih iènskih sastava, a bacalo se narodnim na~inom u{est serija po tri hica. Kod èna je kombinirani sastavElektroslavonije sru{io 194 ~unja - 14 vi{e odPogona Na{ice. Stru~ne slu`be sru{ile su 267, HEPPlin 248, a Slu`ba za izgradnju i usluge 237 drva umu{koj konkurenciji.

U pojedina~noj ènskoj konkurencijii odrànasu natjecanja u pikadu, gdje su bez premca bileNa{i~anke. Tako je prvo mjesto pripalo je DraènkiMrvi}, druga je Ksenija Ragu`, a tre}e mjestoosvojila je Silvija Kralj iz HEP Plina.

U natjecanju stolnotenisa~a najbolji su biliRidl i [pon iz Stru~nih slu`bi, dok su kod èna sveosvojile go{}e iz Ma|arske.

Najbolji u {ahovskom dijelu natjecanja bio jeIvan Mrkonji} iz Stru~nih slu`bi, drugi je BoroKalu|er iz istog sastava, a tre}i Mato Luki} izPogona \akovo.

D. Karna{

[PORT

[portske igre Elektroslavonije

Najbolji {porta{i Stru~nih slu`bi

Najbolje u stolnom tenisu go{}e iz ma|arskog Dedasa Na{i~anka Draènka Mrvi} najbolja u pikadu, prima~estitke od organizatora natjecanja Miroslava Gravingera

Ovo nije bio gol! (S utakmice HEP Plin - SIU)

[ahist Ivan Mrkonji} okitio se zlatnom medaljom

Mom~ad Na{ica bez premca u malom nogometu

Na 9. hepijadi u kuglanju i pikadu odrànoj od 10. do 13.lipnja u Malom Lo{inju u kuglanju je najbolja bilamom~ad Elektre 1 Zagreb, a u pikadu zlato je ekipnopripalo natjecateljicama Elektre 2 Sisak. Pojedina~no ukuglanju je trijumfirao Ivica Skori} iz Elektre [ibenik, anajvi{e ~unjeva me|u damama oborila je Marija Nosil izD[R HEP Mali Lo{inj. U pikadu pojedina~no najboljerezultate je postigla Irena Raj~evi} iz Elektre Kri`. I tako supodijeljene zlatne medalje.

U kuglanju u mom~adskoj konkurenciji srebro jepripalo Elektroslavoniji 1 Osijek, a bronca Elektri[ibenik. U mu{koj pojedina~noj konkurenciji drugi jebio Branko Zubovi} iz Elektroslavonije 1 Osijek, a tre}iNikola Pavi{i} iz Elektre 1 Zagreb. Me|u kugla~icamaZorica Sanduk~i} iz Elektroslavonije Osijek bila jedruga, a Jasna Martinovi} iz iste ekipe osvojila jebron~anu medalju.

U pikadu ekipno na drugo mjesto plasirala seekipa Elektroprimorja Rijeka, dok su cure iz ElektrePoèga bile tre}e. Pojedina~no u pikadu drugo mjestoosvojila je Nera Pavlakovi} iz Elektroprimorja Rijeka, atre}a je bila Sanja Vojnovi} iz Elektre 2 Sisak.

Na Devetoj hepijadi sudjelovalo je ukupno 16mom~adi u kuglanju i sedam u pikadu s ukupno 130natjecateljica i natjecatelja. Na idu}oj jubilarnoj 10.hepijadi o~ekuje se jo{ ve}i broj sudionika.

Toliko o {portskim rezultatima, a o druènju izabavi moglo bi se ispisati puno novinarskih kartica.Neka to ostane sudinicima za prepri~avanje dosljede}e jubilarne 10. hepijade.

Ivica Tomi}


[PORT

Odràna 9. hepijada u kuglanju i pikadu u Malom Lo{inju

Najbolji Zagrep~ani i Si{~anke

U kuglani je vladala velika gu`va jer su svi zdu{nonavijali za svoje

Kugla kre}e...

Zajedni~ki snimak dijela natjecatelja za uspomenu na Devetu hepijadu

Pobjednica u kuglanju Marija Nosil nastupila je za ekipuMalog Lo{inja i u pikadu

Pobjednica u pikadu – Irena Raj~evi}

Ovo jesu [iben~ani (ispravljamo pogre{ku otprije), koji su ovegodine bili tre}i u kuglanju, a u pojedina~noj konkurencijinajbolji je bio njihov Ivica Skori} (~u~i u sredini)

Poèànke su izvan slu`bene konkurencije pokazale dasu talentirane i za gimnastiku

U ovom broju - hep.hr · mjerenje i evaluranje uspje{nosti poslovanja HEP grupe je i benchmarking...

Documents

Transcript of U ovom broju - hep.hr · mjerenje i evaluranje uspje{nosti poslovanja HEP grupe je i benchmarking...