TRŽIŠNA PRIVREDA PONUDA I POTRAŽNJAfmpe.edu.ba/images/nastava/944/Uvod_TRŽIŠNA_PRIVREDA... ·...
Transcript of TRŽIŠNA PRIVREDA PONUDA I POTRAŽNJAfmpe.edu.ba/images/nastava/944/Uvod_TRŽIŠNA_PRIVREDA... ·...
TRŽIŠNA PRIVREDA PONUDA I
POTRAŽNJA
Tržište je nastalo kao sistem u kojemkupci i prodavači međusobno djeluju, da
bi odredili količinu i cijenu dobra iliusluge.
Na tržištu sve ima cijenu, kojapredstavlja vrijednost nekog dobra
izražena u novcu.
Ako potrošači žele više nekog dobra (ako tražnja raste) cijena će rasti
šaljući signal proizvođačima da je potrebna još veća ponuda.
Rastom ponude,smanjuje se cijena,
te se uspostavljaravnoteža.
Adam Smith je to opisivao kao
načelo ''nevidljiveruke'' .
To sebičnonastojanje da
ostvari dobro zasebe, kao nekom
nevidljivom rukom, navodi da ostvarinajbolje dobro za
sve.
Tržišnu ekonomijukarakteriziraju razmjena i
specijalizacija, novac ikapital.
Razvoj saobraćajne infrastrukture i osvajanjenovih kolonija doveo je do porasta razmjene i do
naglog povećanjaproizvodnje.
Specijalizacija je omogućavala veliku
produktivnost, te viškovekoje su razmjenjivaliotvorenom tržištu.
Za ubrzavanjerazmjene je bio
potreban novac, kaosredstvo plaćanja.
Trampa i kasnije kovanizlatni ili srebreni novac
bili su prespori da bi mogli pratiti potrebe
razvoja.
Do revolucionarnoguzleta došlo je
uspostavom papirnognovca.
Treća karakteristikatržišne ekonomije
je kapital, proizvedeni faktor
proizvodnje.
Naime, kad sepotroši sve što se
proizvede, ništa ne ostaje za ulaganje u razvoj, i proizvodnjabi ostala na istom
stepenu razvoja.
Potrebno je štedjeti, odustati od sadašnjepotrošnje (žrtvovatitekuću potrošnju), i
čekati buduću(uvećanu) potrošnju.
Cijelo 19. stoljeće biladominantna filozofijalaissez-faire (pustiti da
stvari idu svojim tokom).
Početkom 20. stoljećaosjećale su se napukline u takvom ustrojstvu, da bi nastupio slom 1929-1933 (Velika ekonomska kriza).
Od tada je država, više ilimanje prisutna u
ekonomskom životu svihzemalja.
Država u tržišnoj ekonomiji ima sljedećeuloge:
* Nastoji ispraviti devijacije tržišta poputmonopola
* Poreznom politikom nastoji osiguratipravednost raspodjele,
* Nastoji poduprijeti makroekonomskirast i stabilnost, te smanjitinezaposlenost i inflaciju.
U tržišnoj ekonomiji postoji veza između tražene količine i cijene.
Pod uslovom da se druge stvari ne mijenjaju, potrošač će kupiti manju
količinu dobra ako su cijene veće, a kakocijene padaju, tako je i tražnja za tim
dobrom veća.
Vezu između tržišne cijene i traženekoličine nazivamo rasporedom tražnje, a grafički prikaz rasporeda potražnje
nazivamo krivuljom tražnje.
Tablica - Individualna tražnja za proizvodom X
Slika - Krivulja individualne tražnje za proizvodom X
Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300
Količina 18 14 11 9 7 5 3 2 1
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
0 50 100 150 200 250 300 350
Ko
ličin
a
Cijena
Krivulja tražnje je padajuća, pa se iztoga može iščitati izakon opadajućetražnje koji glasi:
“Kad cijena robe raste i kad se druge
varijable ne mijenjaju, kupci
kupuju manje robe iobratno”.
Dva su razloga zaštokoličina opada kada
cijena raste:
1. Efekat supstitucije -kad cijena dobra
raste, zamijeniće se sa drugim sličnim
dobrom (ako cijenaelektrične energenta
za grijanje raste, zamijeniće se sa
jeftinijim plinom)
2. Efekat dohotka - akocijena raste, a
dohodak ostane isti, postoji manje
raspoloživog dohotka, pa će se obuzdati
potrošnja.
Krivulja tražnje pomaknut će se prema gore, ako se povećaju dohodakpotrošača, cijene supstituta ili promijene ukusi potrošača, te ako se smanji
cijena komplemenata (proizvod koji se troši zajedno s proizvodom kojegpotrošač inače koristi).
Zbroj svih krivulja individualne tražnje svih kupaca nekog proizvoda natržištu nazivamo tržišna tražnja.
Što određuje krivulju tržišne tražnje?
1. Prosječni dohodak potrošača;
2. Veličina tržišta; kad broj stanovnika poraste, poraste i potražnja,
3. Cijena povezanih dobara (supstituta i/ilikomplemenata),
4. Ukusi ili preferencije,
5.Posebni uticaji (npr. uticaji klimatskih prilika)
6. Tehnologija
U tržišnoj ekonomiji vidljiva je veza između ponuđene količinei cijene.
Pod uslovom da se druge stvari ne mijenjaju, proizvođač ćeponuditi veću količinu dobara ako su cijene veće, a kakocijene padaju, tako je i ponuda tih dobara manja.
Vezu između tržišne cijene i količine tog dobra koju suproizvođači spremni proizvesti i prodati nazivamorasporedom ponude, a grafički prikaz rasporeda ponudenazivamo krivuljom ponude.
Krivulja ponude pozitivnog nagiba, što znači da svako povećanje cijenapoveća ponuđenu količinu, a svako smanjenje cijena smanjuje ponuđenukoličinu.
Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300Količina 1 4 7 9 11 13 15 16 17
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
0 50 100 150 200 250 300 350
Ko
ličin
a
Cijena
Varijable koje određuju krivulju ponude su
Troškovi proizvodnje; kad su troškovi proizvodnje niski u odnosu na tržišnucijenu, proizvođačima je unosno proizvoditi i nuditi što veću količinu. Kad troškovi proizvodnje rastu u odnosu na tržišnu cijenu, proizvođač ćenuditi sve manje, odnosno tražit će alternativnu proizvodnju ili ćejednostavno prestati sa radom.
2. Cijene povezanih dobara, supstituta i komplemenata; kad neki proizvod imasupstitute, tada će smanjenje cijene supstituta smanjiti potražnju za timproizvodom i obratno ako se poveća cijena supstituta, taj proizvod će bitijeftiniji, pa će porasti ponuda tog proizvoda.
3. Tehnološka unapređenja; tehnološka unapređenja dovode do smanjenja troškova proizvodnje i povećane produktivnosti, što bitno utiče naponudu.
4.Politika države; Porezi i politika dohotka značajno utiče na troškoveproizvodnje a samim tim i na ponudu. Politika razmjene kao npr. sporazum o slobodnoj trgovini između dviju zemalja također značajno utiče na ponudu.
5. Posebni uticaji; vremenske prilike odnosno neprilike mogu značajno uticatina ponudu, recimo poljoprivrednih proizvoda
Ako troškovi proizvodnje opadaju, ponuda će se povećati i krivulja ponudeće se pomaknuti udesno, odnosno u obratnom slučaju ponuda će se smanjiti ipomaknuti ulijevo.
Ravnoteža ponude i potražnje
Ako imamo situaciju na tržištu da je ponuda veća od potražnje, proizvođači suprisiljeni snižavati cijene kako bi prodali svoje proizvode.
U obrnutom slučaju, kada se potražuje više nego je proizvedeno iliponuđeno na tržištu, proizvođači kalkuliraju sa višim cijenama.
Tek kada se ponuda i potražnja izjednače na tržištu dolazi do tržišneravnoteže.
Samo pri ravnotežnoj cijeni od PX = 2000 ponuđeni iznos jednak je traženomiznosu. Pri nižim cijenama postoji manjak i pritisak je na cijenu prema gore, dok pri višim cijenama postoji višak i pritisak je na cijenu prema dolje.
Mogućnosti Moguće cijene PX
Tražena količina QDX
Ponuđena količina QSX
Stanje tržišta Pritisak na
cijenu
A 1400 18 1 Manjak =17 Prema gore
B 1600 14 4 Manjak =10 Prema gore
C 1800 11 7 Manjak =4 Prema gore
D 2000 9 9 Ravnoteža Neutralan
E 2200 7 11 Višak = 4 Prema dolje
F 2400 5 13 Višak = 8 Prema dolje
G 2600 3 15 Višak = 12 Prema dolje
H 2800 2 16 Višak = 14 Prema dolje
I 3000 1 17 Višak = 16 Prema dolje
Grafički se tržišna ravnoteža određuje u presjecištu krivulja ponude (QSX) ikrivulje potražnje (QDX). Tržišna cijena u toj tačci naziva se ravnotežnomcijenom, a količina ravnotežnom količinom.Slika - Ravnoteža ponude i potražnje
Količina
Cijena
Ravnoteža (equilibrium
Područje viška
Područje manjka
Pritisak na cijenu prema dolje
Pritisak na cijenu premagore
Kada se mijenjaju parametri, bilo na strani ponude ili na strani tražnje, dolazido pomaka ponude ili tražnje, a samim tim i do promjena ravnotežne cijene i(ili) ravnotežne količine.Tabela - Efekat različitih pomaka tražnje i ponude na cijenu i količinu
Pomaci ponude i tražnje Efekat na cijenu i
količinu
Ako potražnja raste Krivulja se potražnje pomiče
udesno
Cijena raste, količina
raste
Ako potražnja opada Krivulja se potražnje pomiče
ulijevo
Cijena pada, količina
pada
Ako ponuda raste Krivulja se ponude pomiče
udesno
Cijena pada, količina
raste
Ako ponuda opada Krivulja se ponude pomiče
ulijevo
Cijena raste, količina
pada
Ekonomski procesi i pojave su međuzavisni.
Tražnja za nekim proizvodom ovisi o njegovoj cijeni, dohotkupotrošača, cijeni povezanih dobara, ukusima i još mnogimdrugim varijablama.
Ako želimo saznati kolika je i kakva međuzavisnost između pojedinih varijabli trebamo izmjeriti reakciju jedne u odnosuna drugu, pod uvjetom da su ostale varijable konstantne (načelo ceteris paribus).
Ta reakcija se naziva elastičnost tražnje, a pokazatelj te osjetljivosti se naziva koeficijent elastičnosti.
Elastičnost tražnje na cijenu mjeri koliko se mijenja količina traženogdobra kada se mijenja njegova cijena.
Elastičnost tražnje na cijenu (cjenovna elastičnost) je postotakpromjene tražene količine podijeljene postotkom promjene cijene.