SADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................2

1.POJAM BRZINE.....................................................................................................................3

3.TRENING BRZINE.................................................................................................................4

3.1.Trening brzinske izdržljivosti............................................................................................4

3.1.1.Važne premise vezane uz trening brzinske izdržljivosti............................................5

3.2.Oblici treninga za razvoj brzinske izdržljivosti.................................................................6

3.2.1.AE Intervali................................................................................................................6

3.2.2.Valoviti intervali.........................................................................................................6

3.2.3.Brdski intervali...........................................................................................................6

3.2.4.Trening tolerancije na laktate.....................................................................................7

3.2.5.Brdski oblik treninga za razvoj tolerancije na laktate................................................7

4. 300 JARDI-TEST ZA PROCJENU BRZINSKE IZDRŽLJIVOSTI.....................................8

5.ZAKLJUČAK..........................................................................................................................9

6.LITERATURA......................................................................................................................10

1.UVOD

Kondicijska priprema sportaša velikim je koracima ušla u sustav sportske pripreme u drugoj

polovici 20. stoljeća.To se posebno odnosi na najpopularnije sportove poput sportskih igara,

borilačkih sportova, tenisa i drugih. Nakon razdoblja u kojem su dobrim dijelom iscrpljene

rezerve tehničko-taktičkog treninga, unapređenje fizičkih svojstava dobiva na sve većoj

važnosti. Takav se trend nastavlja i u najnovije vrijeme. Zahtjevi suvremenog sporta mogu se

promatrati kroz sportski i okolinski okvir. Natjecateljski stres u tjelesnom,

emocionalnom,intelektualnom i senzornom smislu ozbiljno ugrožava sportašev osobni

integritet. Zgusnuti kalendar natjecanja,veliki broj kontinentalnih i interkontinentalnih

putovanja, skraćeno vrijeme oporavka, sve izraženija i ujednačenija konkurencija te niz

drugih faktora razlozi su zbog kojih u suvremenom sportu opstaju samo najspremniji

sportaši.S druge strane rastu zahtjevi i očekivanja uže i šire okoline prema ostvarivanju

sportskih rezultata. Upravljačke strukture sportskih klubova i selekcija, ulagači, sponzori,

mediji i gledateljstvo s pravom od vrhunskih sportaša očekuju značajna postignuća. Zbog

navedenih razloga stručni sportski timovi žele sustav sportske pripreme dovesti na najveću

razinu. Bez optimalne kondicijske pripreme takvu je razinu teško ostvariti.Kondicijski trening

se može definirati kao proces unapređenja motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti,morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa sportaša te za tu svrhu potrebnih

motoričkih znanja. Kao i svaki transformacijski sustav, kondicijski trening ima hipotetički

definirane operatore koji iz nekog stanja Si trebaju sportaša X prevesti u željeno stanje Sf.

Razlika između stanja Si i Sf predstavlja efekte kondicijskog transformacijskog procesa.

Kondicijska priprema je sastavni dio globalnog sustava sportske pripreme. Zasebno

promatrana, kondicijska priprema ostvaruje utjecaje prema temeljnim kondicijskim

svojstvima. Ipak, osnovno promatranje i vrednovanje ovog tipa pripreme usmjereno je na

povezanost s drugim segmentima pripremljenosti.Takvim vezama nastaje integralna sportska

pripremljenost kao temeljni smisao sportskog treninga. U okviru integralne pripremljenosti

kondicijska pripremljenost predstavlja pretpostavku za kasniju uspješnu manifestaciju

natjecateljskih potencijala sportaša.

1.POJAM BRZINE

Brzina je sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti

živčano – mišićnog sustava postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u zato

određenim uvjetima (Grosser 1991). Schnabel, Harre i Borde (1994.) razlikuju dva pristupa

pri definiranju brzine:

1. 1.Sportsko-pedagoški pristup koji se bazira na Zaciorskovoj definiciji brzine kao

sposobnosti sportaša da završi motoričku akciju u zadanim uvjetima u što kraćem

vremenskom intervalu, a kao uvjete za takvu izvedbu potrebno je osigurati malen

otpor te isključiti utjecaj umora. Ovakvu definiciju mnogi autori proširuju i na brzinu

reakcije na određeni podražaj.

2. Fiziološki pristup najbolje reprezentira Freyova (1977.) prema kome je brzina

sposobnost sportaša da natemelju efikasnosti živčano – mišićnog sustava izvodi pokret

u najkraćim vremenskim intervalima.1

Podjela brzine

1. Brzina reakcije - sposobnost brzog reagiranja na vidne, slušne i taktilne podražaje.

2. Frekvencija pokreta - sposobnost maksimalno brzog izvođenja repetitivnih pokreta

konstantne amplitude

3. Brzina pojedinačnog pokreta - sposobnost izvođenja jednog jednostavnog pokreta

maksimalnom brzinom.

4. Brzina kretanja tijela (lokomotorna brzina) - maksimalno postignuta brzina tijela

sportaša cikličkim i acikličkim pokretima

1 http://www.sport-forma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=254&Itemid=278 (učitano 03 prosinca 2013)

3.TRENING BRZINE

Kao što je vidljivo iz prethodnog – ima puno različitih manifestacija brzine, pa je logično i da

postoje različiti treninzi brzine.

Trening brzine ustvari se dijeli na trening:

brzine reakcije

ubrzanja

maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja)

brzinske izdržljivosti2

3.1.Trening brzinske izdržljivosti

Brzinska izdržljivost je sposobnost da se specijalna brzina i brzinska snaga, koje su

nerazdvojno povezane u toku cijele utakmice, održe na maksimalnom nivou tj. to je

sposobnost organizma da dugotrajno vrši neki rad određenog opterećenja, odnosno da se opire

zamoru. Ona se određuje sposobnošću svih organa i organskih sustava, a ispred svih

središnjim živčanim sustavom, srčano-žilnim i dišnim sustavom, ali isto tako zavisi od

savršenstva tehnike određenog nogometaša, kao i od stupnja ekonomičnosti njegova kretanja.

Brzinska izdržljivost je sposobnost sportaša da što duže zadrži postignutu maksimalnu brzinu.

Ona je također sposobnost sportaša da nakon dostizanja faze maksimalne brzine (maksimalna

ciklička brzina) djeluje protiv njenog opadanja, odnosno da održi veliku brzinu kontrakcije pri

ponovljenim acikličkim pokretima.3

Trening…

Osnovni cilj treninga brzinske izdržljivosti je primjenom odgovarajućih metoda i sadržaja

odgoditi inhibicijske procese koji nastaju uslijed umora na razini CNS-a i povećanja

koncentracije laktata te povećati fosfagene i glikolitičke energetske depoe.

2 Trninić, S. Selekcija, priprema i vođenje košarkaša i momčadi. Zagreb : Vikta-Marko, 2006.3 http://www.sport-forma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=254&Itemid=278 (učitano 03 prosinca 2013)

Generalno…

Pri odabiru veličine opterećenja za navedene sadržaje važno je izbjeći narušavanje specifične

tehnike. Dužina pauze mora osigurati dovoljan oporavak da se sljedeće opterećenje može

izvesti s istim intenzitetom opterećenja te stoga ovisi i o jačinio pterećenja i sposobnosti

oporavka pojedinog sportaša.

Kada su u pitanju sportske igre, trening brzinske izdržljivosti, prema Weinecku (2000.) ima

negativan utjecaj na sportsku formu. Uzroci navedenom nalaze se u činjenici da se treningom

brzinske izdržljivosti opterećuju nespecifični metabolički procesi (anaerobni glikolitički) što

ide na štetu sposobnosti ubrzanja (fosfageni metabolički procesi). Pored toga, ovakva vrsta

treninga dovodi do znatnog umora na razini CNS-a što onemogućava tehničko-taktički trening

u istom danu, dok dva laktatna treninga tjedno uz ostale treninge mogu dovesti sportaša u

stanje pretreniranosti.4

3.1.1.Važne premise vezane uz trening brzinske izdržljivosti

Postoje barem dva tipa podražaja (treninga) za razvoj ove sposobnosti a to su:

1. intervali bazirani na razvoj aerobnog kapaciteta koji se rade intenzitetom zone

anaerobne izdržljivosti. Na početku perida gradnje iskusni sportaši trebaju početi

sa intervalnim intenzivnim treninzima da povećaju aerobni kapacitet. Intervali su

trajanja od 2 do 6 min uz faze odmora. Tokom sezone, što ona više napreduje i

stanje sportske forme se poboljšava, intervali rada se skraćuju i smanjuju.

2. razvoj kapaciteta za održanje ekstremno visoke razine laktata. Koriste se kratke

ponavljajuće dionice trajanja od 30" do 2 min u zoni visokog intenziteta. Interval

odmora je dva do tri puta duži od intervala dionice. Za toleranciju na laktate,

intervali odmora su u plivanju kraći a u trćanju duži. Ideja je proizvesti

maksimalan napor da se izazove stvaranje ogromne količine laktata, odmor i

ponovljeni proces nekoliko puta. Trenira se organizam da odvodi laktate u i iz krvi

i aktivaciju pufera.5

4 Trninić, S. Selekcija, priprema i vođenje košarkaša i momčadi. Zagreb : Vikta-Marko, 2006.5 Trninić, S. Analiza i učenje košarkaške igre. Pula : Vikta, 1996.

Treninzi anaerobne izdržljivosti su vrlo stresni i nebi trebali biti sastavni dijelovi treninga

početnika, jer prerani početak upotrebe ovih vrsta treninga dovodi do pregaranja i

pretreniranosti.

3.2.Oblici treninga za razvoj brzinske izdržljivosti

3.2.1.AE Intervali.

Na pokretnoj traci, trči se 3 do 5 radnih intervala za čije je ostvarenje potrebno 6 min, pri tom

je potrebno dostizući zonu anaerobne izdržljivosti6 (5b) u svakom intervalu. Pri oporavaku

izvodi se lagano trčanje (ne hodanje) stazom polovice dužine prethodnog radnog intervala. Na

primjer 4800 m s 400 m oporavaka. To se može napraviti trčanjem po cesti uzevši za mjeru

trajanja vrijeme umjesto udaljenosti. U tom je slučaju vrijeme oporavka jednako vremenu

trajanja radnog intervala. Preporučljivo je trčiti po mekoj podlozi a ne po betonu.

3.2.2.Valoviti intervali.

Nakon dobrog zagrijavanja, na fiksnoj dionici, npr. 10 km, trči se 2 min do zone anaerobne

izdržljivosti (5b) nakon koje sljedi oporavak 1 min, jedna minuta do 5b i opravak 30 s, i 30 s

do 5b i oporavak 30 s. Ponavljajte taj ciklus tijekom dionice prije opuštanja.6

3.2.3.Brdski intervali.

Nakon dobrog zagrijavanja i istezanja, na usponu od 6 do 8% izvodi se intervali trčanja s

trajanjem uzbrdo 3 do 5 min i ponovi 3 do 5 puta. Važno je da prilikom trčanja

zadržimouspravan položaj i potpuno opteretimo nožne prste. Prilikom svakog intervala

potrebno je doseći intenzitet do zone 5b. Oporavak do zone 1 laganim trčanjem (jogging) i

hodom nizbrdo i na dnu ukupno 3 do 4 min.

6 Trninić, S. Selekcija, priprema i vođenje košarkaša i momčadi. Zagreb : Vikta-Marko, 2006.

3.2.4.Trening tolerancije na laktate.

Nakon dugog zagrijavanja na stazi ili drugoj mekoj podlozi, pristupa se izvođenju intervalnih

dionica za koje treba 30 s do 2 min uz maksimalnu brzinu. Suma trajanja svih radnih intervala

ne smije prijeći 12 min. Intervali oporavka su trajanja 2,5 puta kao prethodni radni interval.

Na primjer, nakon 2 min intenzivnog trčanja, oporavak 5 min. Dogradnja treninga od

konzervativnog početka s 6 min ukupno i dodavanje 2 min tjedno. Izvršiti trening najviše

jednom na tjedan i s oporavkom od 48 h nakon toga. 7

3.2.5.Brdski oblik treninga za razvoj tolerancije na laktate.

Nakon dobrog zagrijavanja, na usponu 6 – 8 % izvode se 4 do 8 intervala u trajanju 90 s

svaki. Prvih 60 s pojačati do zone 5b (zone anaerobne izdržljivosti) upravo kao i u AE

intervalima. U zadnjih približno 30 s trčanja uzbrdo, povečati opterećenje s namjerom

postizanja maksimalnog opterećenja. Kompletni oporavak kroz 4 min nakon svakog intervala.

7 Trninić, S. Analiza i učenje košarkaške igre. Pula : Vikta, 1996.

4. 300 JARDI-TEST ZA PROCJENU BRZINSKE IZDRŽLJIVOSTIBrzinska izdržljivost sportaša može se opisati kao sposobnostizvođenja zadataka različitih

intenziteta u produženom trajanju. Mnogi stručnjaci smatraju daje brzinska izdržljivost

izrazito značajna za uspjeh u mnogim sportovima, osobito sportskim igrama poput košarke.Da

bi se trening brzinske izdržljivosti mogao uspješno programirati, potrebno je dijagnosticirati

trenutačnu razinu sportaševe sposobnosti. Jedan od najučinkovitijih testova za procjenu

brzinske izdržljivosti jest test 300 jardi koji se već dugo primjenjuje u velikom broju različitih

sportova.8Test se prilikom testiranja izvodi samo jednom, a treba mu prethoditi odgovarajuće

zagrijavanje. Primjenjuje li se više testova u jednoj trenažnoj jedinici, ovaj se test, zbog svog

intenziteta, najčešće izvodi na kraju mjerenja. U tablici 1 prikazani su rezultati s pripadajućim

ocjenama koje se odnose na sportaše seniorske dobi.

Opis testa:

1. Na ravnoj površini označimo dvije crte na udaljenosti od 22,86 m.

2. Ispitanik se nalazi iza startne crte u poluvisokom startnom položaju.

3. Ispitanik kreće sam onda kada je spreman. Zadatak je 12 puta istrčati navedenu

dionicu maksimalnim intenzitetom dirajući crte nogom.

Tablica 1.Ocjene za rezultat (izražen u sekundama) u testu 300 jardi

Izvor: Željaskov, C. (2003). Osnove fizičke pripreme vrhunskih sportaša. U D. Milanović i I.

Jukić (ur.), Kondicijska priprema sportaša, Zbornik radova Međunarodnog

znanstvenostručnog skupa (str. 22-25). Zagreb: Kineziološki fakultet, Udruga kondicijskih

trenera Hrvatske.

8 http://proba.ukth.hr/localweb/images/casopis/volumen-5-br-1/SVE/2%20-%20300%20jardi%20-%20test%20za%20procjenu%20brzinske%20izdrzljivosti%20-%20Igor%20Blazincic.pdf (učitano 03 prosinca 2013)

5.ZAKLJUČAK

Brzinu bismo mogli definirati kao sposobnost čovjeka da izvede određene pokrete za najkraće

vrijeme u zadanim uvjetima. Tri su osnovna oblika ispoljavanja brzine: vrijeme motoričke

reakcije, brzina pojedinačnog pokreta i maksimalna frekvencija pokreta.

U literaturi se također može naći brzina, agilnost i eksplozivna snaga u zajedničkom

kontekstu, te se to naziva skraćeno SAQ (Speed, Agility and Quickness).

Najpovoljnije senzibilne faze za razvoj brzine tj. brzinsko – eksplozivnih svojstava su godine

neposredno nakon puberteta te godine koje slijede nakon ubrzanog rasta i razvoja. Jedan od

glavnih razloga je važnost kvalitete mišićnog ali i vezivnog tkiva koji su jedan od temeljnih

uvjeta za učinkovito i brzo izvođenje kretanja.

To nam govori o važnosti treninga usmjerenog na razvoj brzine kod mlađih dobnih kategorija,

a posebno se to odnosi na sportove u kojima brzina ima veliku važnost poput tenisa,

nogometa, košarke, borilačkih sportova i dr.

6.LITERATURA

1.Knjige

1. Trninić, S. Selekcija, priprema i vođenje košarkaša i momčadi. Zagreb : Vikta-Marko,

2006.

2. Trninić, S. Analiza i učenje košarkaške igre. Pula : Vikta, 1996.

2.Internet:

1. http://www.sportforma.com/index.php?

option=com_content&task=view&id=254&Itemid=278

2. http://proba.ukth.hr/localweb/images/casopis/volumen-5-br-1/SVE/2%20-

%20300%20jardi%20-%20test%20za%20procjenu%20brzinske%20izdrzljivosti%20-

%20Igor%20Blazincic.pdf