traffic in Zagreb 2010

PROMET GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac 2010.godine.


Izradio: Dubravko Širola, mag.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.


SADRŽAJ:1. POSTOJEĆE STANJE2. PROMET I EKOLOGIJA3. PROMET I PROSTORNI PLANOVI4. PROMET U PROTEKLIH PET GODINA5. PROMET GRADA U SLIJEDEĆIH 15 GODINA6. ZAKLJUČAK - PRIORITETNA ULAGANJA U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA


1. POSTOJEĆE STANJE:Fotodokumentacija Zagrebački javni prijevoz

Tramvajski prometAutobusni prometŽeljeznički gradski-prigradski prometZagrebački javni prijevoz u brojkama

Karakteristični poprečni presjeci prometnicaBiciklistički promet grada Karakteristični prometni problemi grada


Fotodokumentacija - JUČER:


Fotodokumentacija – DANAS:


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZTRAMVAJSKI PROMET:


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZAUTOBUSNI PROMET:


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZŽELJEZNIČKI GRADSKI-PRIGRADSKI PROMET:

Godišnji broj prevezenih putnika u gradskom-prigradskom željezničkom prometu /mln/

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

1992. 1999. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Godišnji broj prevezenih putnika ugradskom-prigradskom željezničkomprometu /mln/


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ U BROJKAMA:

~DNEVNO PREVEZENIH PUTNIKA

Autobus

Tramvaj

Gradska-prigradska željeznica


KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI PROMETNICA:


BICIKLISTIČKI PROMET GRADA:

Karakteristike: -Cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu (nepovezani fakulteti, studentski domovi, nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom, Medvednicom, rekreativnih zona međusobno,...... )-Nema mreže parkirališta za bicikle-Nema javnog biciklističkog servisa -Biciklistički promet nije normiran-Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama


KARAKTERISTIČNI PROMETNI PROBLEMI GRADA:Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, istiće se slijedeće: Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja:- vrlo niska propusna moć prometne mreže,- uska grla – smanjena dostupnost središta gradaproblem odvijanja i organizacije prometnih tokova,- razvoj prometne mreže ne prati razvoj grada.

Problem javnog gradskog prijevoza putnika:- nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja,- u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovoto i sporo,- odnos sigurnosti i komfora i cijene usluge, a naročito noćne vožnje,- željeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i barijera razvoju grada.

Poticanje razvoja automobilskog prometa:- od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098)- nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta- nedovoljan broj parkirališnih mjesta,- rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa,


2. PROMET I EKOLOGIJA:Pregled emisije onečišćivača zraka u postocima po vrstama prometa:

0

20

40

60

80

100ŽELJEZNIČKI PROMET

CESTOVNI PROMET

ZRAČNI PROMET

VODNI PROMET

Ugljični monoksid (CO)

Dušični oksid (NOx)

Ugljkovodik (CH)

Ugljični dioksid (CO2)

Sumporni dioksid (SO2)

Krute čestice


Sektor prometa čini 30% ukupne potrošnje finalne energijeSektor prometa čini 30% ukupne potrošnje finalne energijeOd tog na cestovni otpada 90% potrošnje energije i emisijaOd tog na cestovni otpada 90% potrošnje energije i emisija Specifičnost CO2 emisija – neovisno o tome gdje nastaju imaju globalni Specifičnost CO2 emisija – neovisno o tome gdje nastaju imaju globalni karakter (za razliku od sitnih čestica, SO2 i NOx emisije koje djeluju lokalno)karakter (za razliku od sitnih čestica, SO2 i NOx emisije koje djeluju lokalno)Većina mjere smanjenja CO2 emisija doprinosi smanjenju ostalih emisija, Većina mjere smanjenja CO2 emisija doprinosi smanjenju ostalih emisija, bukebuke, zastoja u prometu, smanjenju uvoza goriva…, zastoja u prometu, smanjenju uvoza goriva…1,380,000 osobnih vozila 1,380,000 osobnih vozila u 2005. godiniu 2005. godini znači znači 3,2 stanovnika/osobnom3,2 stanovnika/osobnom voziluvozilu broj osobnih vozila će porasti na 2,400,000 broj osobnih vozila će porasti na 2,400,000 u 2020. godiniu 2020. godini (što je (što je 2,00 stanovnika/osobnom vozilu2,00 stanovnika/osobnom vozilu, iznos koji je postignut već danas u , iznos koji je postignut već danas u

starim članicama EU)starim članicama EU)Povećanje broja vozila od 74% uz istu tehnologiju i korištenje istog goriva vodilo Povećanje broja vozila od 74% uz istu tehnologiju i korištenje istog goriva vodilo

bi povećanju CO2 emisija – na 10 Mt CO2!bi povećanju CO2 emisija – na 10 Mt CO2!

CO2 emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj:CO2 emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj:


Potrošnja energije u pojedinim prometnim granama:

0 100 200 300 400 500

CESTOVNIPROMET

ZRAČNI PROMET

ŽELJEZNIČKIPROMET

POMORSKIPROMET

Postotak (%)

POTROŠNJA NAFTNIHEKVIVALENATA (u 106 tona)


Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva:

RAZINA BUKE U DB

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Osobniautomobil

Motocikl Teški teretnikamion

Zrakoplov namlazni pogon

Vlak uprigradskom

prijevozu

RAZINA BUKE U DB


Komparativni prikaz udjela putovanja osoba po danu i vrsti prijevoza u devet zemalja EU:


Okvirni komparacijski distribucijski model učesnika (putnika) prometa u gradovima Europe i Zagrebu:

PARIZ

PRAG ZAGREB

UKUPNO STANOVNIKA (stan u mil)

2,1 1,2 0,78

DUŽINA METRO LINIJE (km)

214 59,4 /

DUŽINA TRAMVAJSKE LINIJE (km)

28 137,5 116

DUŽINA LINIJE AUTOBUSA(km)

567,8 806,8 1394

DUŽINA GRADSKE ŽELJEZNIČKE LINIJE

(km)

587 (RER-regionalna ekspresna željeznička

mreža)

/ 61,5

% KORISNIKA -OSOBNA VOZILA

40,6 72,6 49,6

% KORISNIKA -AUTOBUS

4,4 10,8 13,5

% KORISNIKA -ŽELJEZNICA

23,3 7,3 7,5

% KORISNIKA -TRAMVAJ

2,7 4,3 29,4

% KORISNIKA -METRO

29 5,0 /


Kapaciteti i prostorni zahtjevi:


Slikovni prikaz prostornog zauzimanja : 60 osoba u osobnim automobilima, autobusu ili koristeći bicikle.


3. PROMET I PROSTORNI PLANOVI:Postojeće stanjeprometne mreže:


PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA-PROMET:


GUP GRADA ZAGREBA - PROMET:


GUP GRADA ZAGREBA-NAMJENA PROSTORA:


GUP SESVETA-PROMET:


GUP SESVETA-NAMJENA PROSTORA:


PROVEDBENI PROSTORNI PLANOVI – stanje 31.07.2008.g.:


(UPU) URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZAVRTNICA-CRVENI KRIŽ - primjer izrade plana :


(DPU) DETALJNI PLAN UREĐENJA FARME SESVETSKI KRALJEVEC-primjer izrade plana:


Mreža biciklističkih staza u GUP-u:


5. PROMET U PROTEKLIH PET GODINA:Prometni sustav karakterizira:problem povezanosti gradskih područjaproblem odvijanja i upravljanja prometnih tokova individualnog prometaproblem javnog gradskog prijevoza putnika, a koji se očituje kroz prisutno kašnjenje, neredovitost i sporost označene prometne trake za javni gradski prijevoz zakrčene vozilimaproblem parkiranja i nedovoljan broj parkirališnih mjestaproblem niske propusna moći prometne mreže i smanjena dostupnost središta gradaproblem nepovoljnog utjecaj prometa na okoliš (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)problem rasta stupnja motorizacije


PROMET ZAGREBA U BROJKAMA:

2005.g. 2009.g.

Broj parkirnih mjesta u podzemnim garažama 983 2560Broj parkirnih mjesta pod zonskom naplatom Zagrebparkinga ~9773 ~21614Dužina biciklističkih staza /km/ 146 >200% korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva <5 >7Dužina nerazvrstanih cesta /km/ ~1345 ~1445Dužina županijskih javnih cesta /km/ 322,5 314,0Dužina lokalnih javnih cesta /km/ 379,2 383,6Dužina tramvajske pruge /km/ 116 116


5. PROMET GRADA U SLIJEDEĆIH 15G.: Polazišta generalno Polazišta za rješavanje središnjeg prometnog problema grada,

prostora Donjeg grada Planirane aktivnosti iz područja prometa s

ciljem unapređenja stanja u prostoru Tramvajski promet Autobusni promet Željeznički gradski-prigradski promet Mostovi Promet u mirovanju Dogradnja ulične mreže Biciklistički, pješački i taxi promet Automatsko upravljanje prometom grada


Polazišta generalno:- unaprijediti javni gradski prijevoz putnika tramvajima, autobusima i

željeznicom obnovom voznog parka, infrastrukture i dogradnjom mreže,

- unaprijediti nemotorizirani oblik kretanja,

- povećati propusnu moć ulične mreže i razinu usluge na njima,

- povećati sigurnost svih sudionika u prometu,

- povećati uvjete kretanja osoba s teškoćama na javnim prostorima,

- smanjiti nedostatke u razvoju cestovne prometne infrastrukture,

- smanjiti prometovanje motoriziranog oblika kretanja, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora).

Polazišta za rješavanje središnjeg prometnog problemagrada, prostora Donjeg grada:

smanjiti broj osobnih vozila na postojećoj uličnoj mreži za 50%

da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja

pridonijeti formiranju javnog prijevoza po potrebi putnika uvažavajući princip „u grad pješice“

smanjiti emisiju štetnih plinova u idućih 15g. za 15% humanizirati uličnu mrežu:

– proširenjem postojećih nogostupa– izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem– obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda – postavom klupa za odmor– osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.godine.


PLANIRANE AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA PROMETA S CILJEM UNAPREĐENJA STANJA U PROSTORU:

Tramvajski promet:1. Završetak nabavke kratkih niskopodnih tramvaji Poboljšava se sustav JGP-a

2. Izgradnja parkirališta u sustavu park&ride na: - okretištu tramvaja Črnomerec, - okretištu tramvaja Remiza-Ljubljanica, - prostoru Dubrava-Dankovečka, - prostoru Ulice grada Gospića-Getaldićeve-Ivanićgradske, - prostoru Horvaćanske ceste-Hrvatskog sokola, - prostoru Remetinečke ceste-Savskog gaja, - prostoru Avenije V.Holjevca-Avenije Dubrovnik, - prostoru Sarajevske ceste-Avenije Dubrovnik

Osigurava se potreban broj PM na mjestima sublimiranja tokova javnog i individualnog prijevoza čime se dodatno rasterećuje prometna mreža središta grada, te osigurava bolja iskoristivost JPG-a.

3. Aplicirati kompletan logistički sustav s centralnim distribucijsko- informativnim centrom i konstantnim audio-vizualnim praćenjem sustava prometa ( tramvaja i stajališta)

Smanjeni troškovi i osigurana je žurna intervencija po potrebi sustava

4. Dogradnja tramvajske mreže:- Spoja Horvaćanske ulice i okretišta Črnomerec- Spoja okretišta Dubrava-Oporovečka sa Av.grada Vukovara kroz budući Kampus Borongaj- Sarajevskom cestom do Jakuševca- Od Kvaternikovog trga do okretišta Žitnjak-Radnička cesta- Dovesti tramvaj Šoljanovom u trgovački kompleks Jankomira- Spoj Savske i Držićeve av., Ulicom Prisavlje- Novo tramvajsko spremište na cca.150 000 m2 u Jankomiru

Sustav JGP se optimalizira sukladno potrebama korisnika-građana


Plan dogradnje tramvajske mreže:



Autobusni promet:a) Obnavljati vozni park kontinuiranob) Povećati broj autobusa za prijevoz osoba sa smanjenom pokretljivošćuc) Uvesti više ekoloških autobusa-Sljemed) Formirati nove logističke modele autobusnog prometa koncentrirajući se na prigradske dijelove grada i prijevoza putnika do intermodalnih terminala i stajališta gradske željeznice - kartografski prikaz u nastavku

Poboljšava se sustav JGP-a, povećava se sigurnost na prometnicama, smanjuju troškovi i povećava propusna moć postojećih prometnica.



Željeznički gradski-prigradski promet:a) Izgraditi nova, a obnoviti postojeća željeznička stajališta: /Kampus Borongaj, Sava sjever, Trnsko, Savski Gaj, Podbrežje,

Vukovarska, Studentski Centar, TOZ... / b) Racionalizirati postojeći željeznički koridor – funkcionalno i

prostornoc) Izgraditi javne garaže u točkama očekivanog većeg priliva putnika,

a pogotovo u zoni željezničkih stajališta /gradnju stajališta treba pratiti istovremena gradnja potrebnih GPM sukladno gravitacijskom području/

d) Revitalizirati Zapadni kolodvor u središte prihvata putnika gradske željeznice i studentskog vlaka

e) Dio željezničke pruge u nasipu prelocirati na stupove /Šarengradska, Jagićeva, Runjaninova, Savski gaj./

f) Na području grada objediniti tramvajski i željeznički promet u jedinstven funkcionalan sustav sa osiguranom željezničkom kompozicijom u kružnoj vožnji sa učestalim voznim redom

g) Izgraditi novu južnu dvokolosječnu obilaznu pruge Zaprešić-Horvati-Turopolje-Rugvica-Dugo Selo sa novim ranžirnim kolodvorom na području Turopolja do 2018.g. Izgradnjom nove južne željezničke obilaznice grada Zagreba s novim ranžirnim kolodvorom, središte grada se oslobađa teretnog prometa. Postojeći dvokolosječni željeznički koridor kroz grad Zagreb sa izgrađenim kolodvorima je dostatan za funkciju gradskog i prigradskog željezničkoh prometa.

Postojeća željeznička pruga praktično svojom trasom od Zapadnog kolodvora do Kennedyevog trga (Borongaja) objedinjava domove, fakultete, kulturne i sportske centre, biblioteke, te ju je neophodno pretvoriti iz fizičke barijere u glavni integrativni element prometnog sustava grada. Osigurava se potreban broj PM na mjestima sublimiranja tokova željezničkog i individividualnog prijevoza čime se dodatno rasterećuje prometna mreža središta grada, te osigurava bolja iskoristivost-isplativost sustava željeznice.


Grafički prikaz odnosa kolosječnog prometa Zagreba i nove južne željezničke obilaznice za teretni promet:


Mostovi - novogradnja:a)Jarun - zapadb)Bundek

Unapređenje prometnog sustava

BUNDEK: JARUN-ZAPAD:


1. Prostor Donjeg grada:

Ishodišno, istaknute su dvije skupine korisnika parkirnih mjesta Donjeg grada: domicilno stanovništvo i dnevni posjetitelji.

• osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada, te opstankom postojećih sadržaja (trgovina, obrta, ugostiteljskih objekata itd.) i privlačenjem novih sadržaja (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turističke rute itd.)

• proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone• stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na njegovom

obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja:

– tramvaja– gradske željeznice– autobusa– taksija– bicikla – pješačenja

Promet u mirovanju:



2. Obodni javni prostor bloka:

• smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)

• unaprijediti sustav parkiranja• humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“:

– izgradnjom potrebnih i širih nogostupa– izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem– obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda– postavom klupa za odmor– osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje


3. Unutarnji prostor bloka:

• riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM

• izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu

• izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama• zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine• izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti• izgraditi manja polivalentna igrališta• izgraditi šetnice• poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata


Prijedlog izgradnje javnih i blokovskih garaža:



Dogradnja ulične mreže:


1. Baštijanova od Voltinog naselja do Škorpikove u Jankomiru2. Ulica I. B. Mažuranić od ulice Oranice do Selske ceste3. Produžena R. Njemačke od ulice Bundek do Vukovarske uključivo most i denivelacije potrebnog broja raskrižja4. Produžena Vukovarska na istok do Kanpusa Borongaj, u drugoj fazi do Ljudevita Posavskog u Sesvetama, a u trećoj do čvora Jelkovec na A3(D3) 5. Vatikanska od Ulice Republike Njemačke do Remetinečke6. Mandlova od Branimirove do Ulice grada Vukovara7. Završetak spoja Branimirove sa produženom Branimirovom8. Produžena Vrapčanska ulica sa denivelacijom raskrižja sa Zagrebačkom av. i sa Zagrebačkom cestom u prvoj fazi, a u drugoj fazi do Jadranske avenije, uključivo i Jarunski most-zapad9. Denivelacija raskrižja Čulinečke i Slavonske avenije10. Produžetak Samoborske od Oranica do Zagrebačke ceste11. Šarengradska od Jadranskog mosta do Vukovarske sa potrebnim denivelacijama raskrižja i promatranjem Šarengradske kao jedinstvenog prometnog koridora sa Savskom ulicom i željeznicom12. Prisavlje od Marohnićeve do Držićeve13. Rekonstrukcija raskrižja sa kružnim tokom Remetinec14. Završetak rekonstrukcije Radničke ceste15. Gradnja produžene Branimirove do Varaždinske

Povećava se propusna moć prometne mreže i razine usluge na njima, sigurnost svih sudionika u prometu, te osigurava kvalitetnije funkcioniranje prometnog sustava.


Kartografski prikazi dogradnja ulične mreže:



Pješačkipromet

Rasterećene prometne koridore od prometa u mirovanju u Donjem gradu („zeleni val“...) prenamjeniti u pješačke- biciklističke staze i zelenilo sa drvoredom i klupama izgraditi pothodnik-spoj Trga F. Tuđmana i Trga sportova izgraditi pothodnike koji osiguravaju nesmetano kretanje i osobama sa smanjenom pokretljivošću u zonama raskrižja i točkama intezivne pješačke komunikacije (Trešnjevasčki trg, Trga M.Tita, Kršnjavoga-Jukićeve...)

Povećava se sigurnost u prometu svih sudionika, a uz istovremeno povećanje propusne moći postojećih prometnica

Biciklističkipromet

Važećom planskom dukumentacijom su osigurani svi preduvjeti za razvoj biciklističkog prometa (GUP grada Zagreba, članak 18,22,37,38,39,41,42,56,78 i 98).U cilju brže igradnje mreže biciklističkih staza treba žurno: 1. izraditi potrebne norme2. izraditi izvedbene projektne detalje sa pripadajućim troškovnicima 3. revidirati po potrebi zakonsku regulativu i osigurati bržu izgradnju, te eksploataciju uz sigurno odvijanja

Primarno treba postojeće biciklističke staze umrežiti: u dijelu Donjeg grada radi povezivanja fakulteta, studentskih domova i Studentskog centra, zona rekreacije na Jarunu i Bundeku i Kampusa Borongaj izgraditi biciklastičku stazu sa pripadajućom opremom i pratećim uslužnim objektima na kruni nasipa između SRC Jarun i Bundek

Razvoj i stimuliranje zdravog i ekološkog vida kretanja i postizanja cilja: >12% korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva i >400 km biciklističkih staza

Taxipromet

Taxi usluge liberalizirati i uvesti konkurenciju jeftinijih taxi-a u stalnoj kružnoj vožnji

Uvesti konkurenciju postojećem sustavu i učinit ga pristupačnim građanima



Provesti ITS (inteligentni transportni sustav) sustav s ciljem automatskog upravljanja prometom grada, te prioritetno na gradskim avenijama prevesti semaforizaciju na detektorski rad – video senzori-kamere

Povećava se sigurnost u prometu, propusna moć postojećih prometnica uz smanjuje zagađenja okoliša i smanjuje vrijeme putovanja

Automatsko upravljanja prometom grada Zagreba:


6. ZAKLJUČAK – PRIORITETNA ULAGANJA U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA:Svaka pojedina zemlja ima različite načine financiranja javnog prijevoza i projekata, ali investicije moraju biti u funkciji većine građanaSamo kombinacija mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima,te promicanjem javnog prijevoza, dovest će do prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja


1. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PROMETOM : povećava se propusna moć prometne mreže povećava se sigurnost odvijanja prometa za sve sudionike na raskrižjima i na uličnoj mreži povećava se kvaliteta i brzina uslužnosti interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasnim vozilima...... osigurani su točni i pravovremeni podaci o strukturi i prometnom intezitetu prometne mreže, kao ishodišnom podatku prostornog planiranja

DANAŠNJA NISKA PROPUSNA MOĆ PROMETNE MREŽE I SMANJENA DOSTUPNOST SREDIŠTA GRADA NEMA SAMO ISHODIŠTE U NEPRIMJERENOJ PROMETNOJ MREŽI SUKLADNO POTRAŽNJI INDIVIDUALNOG PROMETA, NEGO PRIJE SVEGA U NEPOSTOJANJU SUSTAVNOG UPRAVLJANJA PROMETOM GRADA

PRIORITETNO ULAGANJE U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA:


2. ŽELJEZNIČKI GRADSKI I PRIGRADSKI PROMET: nabavka novih garnitura vlakova prilagođenih gradskom-

prigradskom željezničkom prometu ulagati u nove tehnologije izgraditi južnu željezničku obilaznicu i rasteretiti grad od

teretnog prometa izgraditi na rubnim dijelovima grada i na ishodištima dnevnih

migracija u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županijama parkirališta u sustavu park&ride uz željeznička stajališta i kolodvore

izgraditi sadržajno prepoznatljiva „modularna” željeznička stajališta

povezati zračnu luku na postojeću željezničku mrežu željeznica ima rezervu da poveća >100% prihvat putnika i da

participira sa 14,5% na 35% u gradsko-prigradskom prometu



3. JAVNI PROMET TRAMVAJIMA I AUTOBUSIMA (ZET): završiti obnovu tramvajskog voznog parka (kratki niskopodni tramvaji) dogradnja postojećeg tramvajskog sustava izgradnjom (zatvaranjem)

zapadnog i istočnog tramvajskog prstena:- spoja Horvaćanske ulice i okretišta Črnomerec- spoja okretišta Dubrava sa Av.grada Vukovara kroz Kampus Borongaj

izgradnja sustava „park & ride“ u točkama sublimacije javnog gradskog i individualnog prometa

formirati od tramvajskog i željezničkog gradskog prometa jedinstven funkcionalni kolosječni prometni sustav

formirati nove logističke modele autobusnog prometa koncentrirajući se na prigradske dijelove grada i prijevoza putnika do intermodalnih terminala i stajališta gradske željeznice na rubovima grada



4. BICIKLISTIČKI PROMET: izgraditi parkirališta formirati javni biciklistički servis umrežiti i dograditi biciklističke staze

5. TAXI PROMET: liberalizirati tržište i uvesti tržišno konkurentno poslovanje udio taxi prometa sa 0,5% povećati na 5%



6. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA: Srednješkolsko igralište Trg Stjepana Radića Reljkovićeva ulica Britanski trg

7. IZGRADNJA PRIORITETNIH PROMETNICA: produžena Branimirova sa spojem Zavrtnica Vrapčanska do Jadranske av. sa mostom Jarun-zapad Ulica Prisavlje Produžena Vukovarska do Ulice Ljudevita Posavskog u Sesvetama Šarengradska ulica Rekonstrukcija rotora Remetinec

ZAKLJUČNO: PROMET JE SINERGIJA SVIH SVOJIH VIDOVA , TE SUKLADNO NJIHOVOM UDJELU U PROMETNOM SUSTAVU TREBA ULAGATI I U NJIHOV RAZVOJ



Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvoriPrilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

traffic in Zagreb 2010

Documents

Transcript of traffic in Zagreb 2010