SUSTAV ZA IZLUČIVANJE -...

SUSTAV ZA IZLUIVANJE

prof. dr. sc. Reno Hraan

Mokrani sustav

omoguuje izdvajanje i odvoenje otpadnih tvari iz organizma


Otpadni spojevi pri razgradnji bjelanevina


Izluivanje otpadnih spojeva

otpadni spoj sredina organizmi

amonijak voda beskraljenjaci, ribe


mokraevina (urea)

mokrana kiselina

kopno

kopno

vodozemci, sisavci

kukci, gmazovi, ptice

Sustav za izluivanje u plonjaka (puzavica) i kolutiavaca (gujavica)


puzavica pramene stanice

gujavica nefridiji

Sustav organa za izluivanje mokrae u ovjeka

mokrani sustav: 1. bubrezi; 2. bubreni vrevi; 3. bubrene nakapnice; 4.

mokraovodi; 5 mokrani mjehur; 6. mokrana cijev

bubrezi: 1. izluivanje konanih produkata mijene tvari u organizmu; 2.

kontroliranje koncentracije veine sastojaka u tjelesnim tekuinama


kontroliranje koncentracije veine sastojaka u tjelesnim tekuinama

Sustav organa za izluivanje mokrae


Sustav organa za izluivanje mokrae

organ uloga

bubrezi stvaranje mokrae filtriranjem krvi


mokraovodi

mokrani mjehur

mokrana cijev

prijenos mokrae iz bubrega u mokrani mjehur

skladitenje mokrae

izluivanje mokrae iz tijela

Graa bubrega

bubrezi su parni organi obavijeni ahurom ispod koje se nalazi kora (korteks) koja u

obliku depova ulazi u modinu (medula)

nefron je osnovna morfoloka i funkcionalna jedinica bubrega, svaki nefron moe sam

za sebe stvarati mokrau (oba bubrega sadre oko 2 400 000 nefrona)

sastavni dijelovi nefrona su bubreno (Malpighijevo) tjelece i sekretni kanalii

bubreno tjelece sastoji se od klupka arterijskih kapilara-glomerula, koje lei u

invaginiranom proirenju sekretnog kanalia-Bowmannovoj ahuri


invaginiranom proirenju sekretnog kanalia-Bowmannovoj ahuri

na sekretnom kanaliu razlikujemo dijelove: 1. poetni (proksimalni) zavijeni dio koji se

nastavlja direktno na glomerul; 2. silazni i uzlazni krak Henleove petlje; 3. zavrni

(distalni) zavijeni dio koji se ulijeva u sabirnu cjevicu

u bubrenoj kori smjeteni su glomeruli sa Bowmannovim ahurama, proksimalni i

distalni dio sekretnih kanalia, te poetni dijelovi sabirnih cjevica

unutar bubrene modine, u 10-15 bubrenih piramida, smjeteni su silazni i uzlazni

krakovi Henleove petlje, kao i vee sabirne cijevi

Graa bubrega


Uloga bubrega i kontrola rada bubrega

uloga bubrega: 1. stvaranje i izluivanje mokrae; 2. kontrola volumena

(sadraja vode) krvi i meustanine tekuine (tjelesnih tekuina); 3.

kontrola koncentracije pojedinih iona u tjelesnim tekuinama; 4. kontrola

osmolalnosti (omjera vode i otopljenih tvari) tjelesnih tekuina; 5. kontrola

stupnja kiselosti tjelesnih tekuina


stupnja kiselosti tjelesnih tekuina

kontrola rada bubrega: 1. antidiuretiki hormon (ADH) ili vazopresin

(hipotalamus i neurohipofiza) stimulira reapsorpciju vode te tako

kontrolira koliinu vode u krvi, odnosno koliinu vode koja se izluuje iz

bubrega; 2. aldosteron (kora nadbubrene lijezde) regulira reapsorpciju

iona natrija i kalija

Stvaranje mokrae u bubregu

krv koja ulazi u glomerul kroz aferentnu (ulaznu) arteriolu filtrira se zahvaljujui

stvorenom krvnom tlaku prilikom prijelaza iz arteriola u arterijske kapilare; profiltrirana

krv naputa glomerul kroz eferentnu (izlaznu) arteriolu, dok nastali glomerularni filtrat

zaostaje u Bowmannovoj ahuri; filtrat odlazi u proksimalni kanali (proksimalni tubul);

iz proksimalnog kanalia tekuina odlazi prvo u silazni krak, a onda u uzlazni krak

Henleove petlje; iz Henleove petlje tekuina dospjeva u distalni kanali (distalni tubul);

konano, tekuina ulazi u sabirne cjevice najmanjeg lumena koje prelaze u sve ire

sabirne cijevi, a od kojih najire prelaze u bubreni vr i nakapnicu; iz nakapnice izlueni


sabirne cijevi, a od kojih najire prelaze u bubreni vr i nakapnicu; iz nakapnice izlueni

sekret odvodi se mokraovodom (ureter) do mokranog mjehura, da bi napokon bio

izluen kroz mokranu cijev (uretra)

tijekom protjecanja glomerulnog filtrata, vri se reapsorpcija vode i otopljenih tvari u

kapilare koje oblau sekretni kanali (peritubularne kapilare); nereapsorbirani dio

tekuine ini mokrau (urin)

glomerularni filtrat sadri vodu i veinu tvari male molekulske mase

epitelne stanice bubrenih kanalia reapsorbiraju veliku koliinu vode, glukoze,

aminokiselina, te nekih iona

Graa i uloga nefrona

dijelovi nefrona uloga

Bowmannova ahura

proksimalni kanali

filtracija krvi iz glomerula u nefron

reapsorpcija vode i tvari koje su potrebne tijelu iz nefrona u krv


Henleova petlja

distalni kanali

sabirne cjevice

cijeli nefron

reapsorpcija vode iz nefrona u krv

kontrolirana reapsorpcija i sekrecija iona

kontrolirana reapsorpcija vode iz nefrona u krv

kontrolirana reapsorpcija i sekrecija vodikovih iona

Graa nefrona


Stvaranje mokrae u nefronu


Stvaranje mokrae u nefronu

filtracija u glomerulu

(Bowmannova ahura)

tlak krvi u glomerulu (8 kPa)

uzrokuje filtraciju krvi iz

glomerula u Bowmannovu

ahuru

voda, glukoza,

aminokiseline, ioni,

mokraevina, mokrana

kiselina, kreatinin

selektivna reapsorpcija

(proksimalni kanali)

difuzija i aktivni transport

tvari iz proksimalnog

kanalia u peritubularnu

kapilaru

voda, glukoza,

aminokiseline, ioni (natrija,

klora, kalija,

hidrogenkarbonata)


sekrecija u kanaliu

(distalni kanali)

aktivni transport tvari iz

peritubularne kapilare u

distalni kanali

mokrana kiselina,

kreatinin, vodikovi ioni,

amonijak

reapsorpcija vode

(sabirne cijevi)

osmoza vode zbog aktivnog

transporta iona u Henleovoj

petlji i sabirnim cijevima

ioni, voda

ekskrecija

(bubreni vr)izluivanje mokrae

voda, ioni, mokraevina,

mokrana kiselina,

amonijak, kreatinin

Razlika izmeu filtrata glomerula i mokrae

tvar filtrat glomerula (dnevno) mokraa (dnevno)

voda

ioni natrija

180 L

630 g

1,8 L

3,2 g


pH krvi 7,4

pH mokrae 5-7

ioni kalija

glukoza

mokraevina

22 g

180 g

475 g

2,1 g

0

262 g

Sastav mokrae

tvar udio (na 1500 ml mokrae)

voda

ostale tvari

spojevi duika

mokraevina

kreatinin

amonijak

mokrana kiselina

95%

5%

30 g

1-2 g

1-2 g

1 g


mokrana kiselina

ioni

natrija

kalija

magnezija

amonijevi

kalcija

klora

sulfatni

fosfatni

1 g

25 g

Kontrola omjera vode i otopljenih tvari u tjelesnim tekuinama


Kontrola volumena krvi


Kontrola koncentracije iona natrija u krvi


SUSTAV ZA POKRETANJE


Sustav za pokretanje tijela u kraljenjaka

kostur je potpora tijelu, a sainjen je od kosti; kostur titi mozak, srce,

plua i druge unutarnje organe; kostur omoguava pokretanje, pruajui

miiima koji su za njih privreni vrstu potporu


Pokretanje u

kraljenjaka

(kostur)


svi kraljenjaci imaju slinu organizaciju kostura

Vanjski i unutranji kostur


egzoskelet lankonoci

endoskelet kraljenjaci

Sustav za pokretanje tijela u kraljenjaka

struktura uloga

kosti osiguravaju potporu tijela, omoguuju pokretanje tijela,

zatiuju unutarnje organe, sudjeluju u stvaranju stanica krvi,

pohranjuju mineralne tvari i masti


zglobovi

ligamenti

hrskavice

tekuina

tetive

miii

spojevi izmeu kostiju koji omoguuju njihovo pokretanje

povezuju meusobno kosti i uvruju zglobove

pokrivaju povrine kostiju koje su u dodiru

podmazuje povrine kostiju koje su u dodiru

povezuju miie s kostima

omoguuju pokretanje kostiju, odnosno tijela

Kosti

kosti izgraene od 1. kotanog tkiva, 2. kotane sri i 3. pokosnice ili periost

1. kotano tkivo sastoji se od kotanih stanica i meustanine tvari

kotane stanice osteociti smjeteni u upljinama-lakunama

meustanina tvar sainjena od organske tvari-osteoid i anorganskih soli

osteoid sadri kolagena vlakna

anorganske soli kalcij-fosfat, kalcij-karbonat, kalcij-fluorid, magnezij-klorid

kompaktno kotano tkivo vrsto i gusto; osteociti se nalaze u lakunama; graeno je od

ponavljajuih tubularnih jedinica-Haversovi sustavi; svaki sustav ima koncentrino


poredane lamele meustanine tvari oko sredinjeg Haversovog kanala kroz koji se

proteu ivci i krvne ile; sve lamele oko jednog Haversovog kanala ine kotanu

jedinicu ili osteon; njihovi boni ogranci-Volkmannovi kanali proteu se prema

susjednim sredinjim kanalima; Volkmannovi kanali odvode ivce, krvne i limfne ile iz

pokosnice u unutranjost kosti

spuvasto kotano tkivo sastavljeno je od mree mineraliziranih kotanih gredica-

trabekula; nema Haversovih i Volkmannovih kanala; moe podnijeti visok tlak i promjene

u optereenju

2. kotana sr mekano tkivo koje ispunjava sredinje prostore mnogih kostiju; uloga u

stvaranju krvnih stanica i skladitenju masti

Kosti

3. pokosnica fibrozna membrana koja izvana obavija kosti; sadri ivce, krvne i limfne

ile

uloga kosti u regulaciji razine iona kalcija u krvi stanice koje skladite ili otputaju

kalcij (paratireoidni hormon otputanje kalcija u krv; kalcitonin odlaganje kalcija u

kostima)

rast i razvoj kosti u treem mjesecu fetalnog ivota zapoinje proces okotavanja;

stanice osteoklasti razaraju dijelove hrskavice; stanice osteoblasti stvaraju pojedina

sredita okotavanja, koja se postepeno spajaju i ovruju kost


vrste i broj kostiju ljudski kostur sastavljen je od oko 200 kostiju; s obzirom na oblik,

kosti se dijele na: 1. duge kosti (npr. bedrena, ramena kost); 2. kratke kosti (npr. kosti

zapea); 3. plosnate kosti (npr. tjemena kost); 4. mjeovite kosti (npr. kraljeci)

graa duge kosti: 1. srednji, istanjeni dio kosti naziva se dijafiza izvana je obloena

pokosnicom ispod koje je kompaktno kotano tkivo; 2. zadebljali krajevi su epifize

(proksimalna i distalna) obloene hrskavicom koje smanjuju trenje kostiju; 3. dio

izmeu epifize i dijafize je metafiza; u upljinama spuvaste tvari nalaze se vezivne

stanice koje sainjavaju crvenu kotanu sr; srednji dio duge kosti upalj je i ispunjen

masnim tkivom koje tvori utu kotanu sr

Kosti

veze meu kostima: 1. avovi povezuju kosti lubanje; 2. hrskavice

izmeu kraljeaka nalaze se hrskavini kolutovi koji ih povezuju u

jedinstvenu cjelinu, poveavajui gibljivost kraljenice; 3. zglobovi

spojevi izmeu kostiju koji omoguuju njihovo pokretanje; kosti su u

zglobovima povezane ligamentima; potpuno su pokretljivi oni djelovi


zglobovima povezane ligamentima; potpuno su pokretljivi oni djelovi

kostura koji su meusobno povezani zglobovima

Graa duge

kosti


Organizacija kostura ovjeka

kosti glave: 1. kosti lubanje 8 plosnatih kostiju (eona, dvije tjemene, zatiljna, dvije

sljepoone, klinasta, sitasta); 2. kosti lica 14 kostiju (kost donje eljusti, dvije kosti

gornjih eljusti, dvije jagodine kosti, dvije nosne kosti, dvije kosti nosnih koljki, dvije

nepane kosti, dvije suzne kosti, ralo); u eljustima su usaena 32 zuba

kosti trupa: 1. kraljenica 5 nizova kraljeaka (7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5

krstanih, 3-5 trtina); 2. rebra - u zglobne aice prsnih kraljeaka ulaze zglobne glavice


krstanih, 3-5 trtina); 2. rebra - u zglobne aice prsnih kraljeaka ulaze zglobne glavice

12 pari rebara; 3. prsna kost rebra su s prednje strane hrskavicom spojena s prsnom

kosti; prostor koji zatvaraju rebra naziva se prsni ko

kosti udova: 1. kosti ruku opleje koje sainjavaju dva para kostiju (lopatica i kljuna

kost), ramena kost, dvije podlaktine kosti (lakatna i palana kost), zapeajna kost,

peajna kost, lanci prstiju; 2. kosti nogu kukovlje s tri para kostiju (crijevna, sjedna i

preponska kost), bedrena kost, iver, dvije potkoljenine kosti (goljenina i lisna kost),

zastopalna kost, stopalna kost, lanci prstiju

Kostur

ovjeka


Kosti glave


Graa kraljenice


Skeletni miii

miino tkivo koje sudjeluje u grai skeletnih miia je popreno prugasto; skeletni

miii vezani su za kostur i omoguuju njegovo pokretanje, a pod utjecajem su nae

volje

struktura i organizacija skeletnog miia: skeletni mii graen je od specijaliziranih

stanica koje se zovu miina vlakna; svako miino vlakno obavijeno je staninom

membranom-sarkolema, a sadri vie jezgara i specijalizirani tip citoplazme-

sarkoplazma; ona sadri puno mitohondrija i veliki broj miinih vlakanaca-miofibrili,

koja teku paralelno s uzdunom osi vlakna; oko svakog vlakanca nalazi se specijalizirani

oblik endoplazmatske mreice-sarkoplazmatska mreica; to je mrea cjevica i vreica


oblik endoplazmatske mreice-sarkoplazmatska mreica; to je mrea cjevica i vreica

koja sadri ione kalcija, a nadzire miinu kontrakciju ili stezanje miia; miina

vlakanca graena su od dvije vrste niti-mikrofilamenati; tanje niti graene su od malih

molekula proteina aktina, a deblje od velikih molekula proteina miozina; preklapanje

debljih miozinskih i tanjih aktinskih niti vidljivo je u obliku tamnih podruja, A-pruga;

podruja koja sadre samo aktinske niti tvore svijetle I-pruge; po sredini svake I-pruge

nalazi se jedna tamna linija, Z-ploa; po sredini A-pruge vidi se svjetlije podruje

nazvano H-zona, koja je sastavljena samo iz miozinskih niti; u H-zoni vidljiva je njena M-

linija; osnovna jedinica miine kontrakcije je sarkomera, koja predstavlja dio miinog

vlakna izmeu dvije susjedne Z-ploe

Graa skeletnog

miia


Graa

miinog

vlakna


Skeletni miii

s jednim se krajem aktinske niti dre za Z-ploe, dok se drugim krajem proteu na obje

strane izmeu miozinskih niti; aktinska nit graena je od aktina, tropomiozina i

troponina; svaka molekula miozina na jednom kraju ima dugi ravni rep, a na drugom

kraju smjetena je glava miozina koja stri; miozinske niti imaju puno glava koje se

povezuju s nitima aktina, to omoguuje klizanje niti tijekom miine kontrakcije

molekularni mehanizam miine kontrakcije (mehanizam klizanja): za vrijeme relaksacije

sarkomere, vrci niti aktina potpuno preklapaju niti miozina; tijekom kontrakcije,

aktinske niti klize i uvlae se izmeu miozinskih niti, povlaei Z-ploe tako da se

skrauje sarkomera; skrauju se I-pruge, H-zone nestaju, dok se A-pruge ne mijenjaju u


skrauje sarkomera; skrauju se I-pruge, H-zone nestaju, dok se A-pruge ne mijenjaju u

duini; glave molekula miozina imaju afinitet za specifina mjesta na aktinskoj molekuli i

tvore poprene mostove izmeu niti; kada se miozinska glava vee na aktivna mjesta

aktinskih niti, savije se i primjenjujui tenziju na aktinsku nit pomie je prema sreditu

sarkomere; glave miozinskih molekula zatim djeluju kao enzim ATPaza; cijepanje ATP-a

osigurava energiju za odvajanje glava miozina od aktivnih mjesta i njihov povratak u

poetni poloaj; slobodne se glave zatim mogu vezati za sljedee slobodno aktivno

mjesto du aktinske niti formirajui novi popreni most, povlaei dalje nit aktina prema

sreditu miozinske niti

Niti aktina i miozina


Stezanje miinih vlakanaca

sastavnica djelovanje

niti aktina

ioni kalcija

klizanje uzdu niti miozina

omoguuje vezanje niti miozina i aktina


ioni kalcija

niti miozina

adenozin trifosfat

omoguuje vezanje niti miozina i aktina

popreni mostovi povlae niti aktina

energija potrebna za klizanje niti aktina uzdu niti miozina

Nain stezanja miinih vlakanaca


Skeletni miii

proces ekscitacije i kontrakcije miia: akcijski potencijal u motorikom neuronu

uzrokuje otputanje neurotransmitera acetilkolina iz aksona u neuromuskularnu vezu; to

potakne depolarizaciju membrane miinog vlakna; depolarizacija izaziva pojavu

akcijskog potencijala koji ide du membrane miinog vlakna; zatim akcijski potencijal

putuje u unutranjost miinog vlakna preko poprenih cjevica ili T-cjevica koje

obavijaju svako pojedino miino vlakance i proteu se kroz itavo miino vlakno; na

mjestima gdje su T-cjevice u dodiru sa sarkoplazmatskom mreicom, akcijski potencijal

depolarizira njihovu membranu, mijenjajui njezinu propusnost i uzrokujui otputanje


iona kalcija; ioni kalcija difundiraju u oblinja miina vlakanca gdje se veu na troponin;

interakcija izmeu kalcija i troponina mijenja interakciju troponina i tropomiozina,

uzrokujui promjenu oblika itavog kompleksa troponina i tropomiozina na aktinskoj niti

te oslobaanje aktivnih mjesta aktina za vezanje miozina; zatim dolazi do stvaranja

poprenih mostova, a savijanje miozinskih glava vue tanke niti prema sreditu

sarkomere; prolaskom akcijskog potencijala uklanja se kalcij s troponina, pa kompleks

tropomiozina i troponina blokira aktivna mjesta na aktinskoj niti; membrana

sarkoplazmatske mreice sadri kalcijske pumpe koje pumpaju ione kalcija iz citosola u

lumen mreice odravajui nisku koncentraciju iona kalcija u miinim vlakancima

Spoj ivanog

i miinog

vlakna


Miii

miina vlakna obino se kontrahiraju u skupinama; motoriki neuron zajedno s

miinim vlaknima koje inervira predstavlja motoriku jedinicu

fizioloka svojstva miia: 1. elastinost omoguava miiu da se pod utjecajem neke

sile rastegne i promijeni oblik; 2. kontraktilnost pod utjecajem nekog podraaja miii

se stegnu i skrate za treinu; 3. tonus miii se nalaze u manje ili vie napetom stanju

(prirodna napetost miia) kao rezultat trajnog utjecaja ivanog sustava; 4.

elektromotornost elektrini potencijal izmeu unutranjosti miia i njegove vanjske

povrine

veze miia s kostima miii su povezani s kostima u obliku vrstih ilavih tvorevina


veze miia s kostima miii su povezani s kostima u obliku vrstih ilavih tvorevina

od vezivnog tkiva-tetiva; dio miia gdje mu je presjek najvei nazivamo glavom miia;

za jednu tetivu moe biti vezana jedna ili vie miinih glava; stoga razlikujemo dvoglave

(biceps), troglave (triceps) i etvoroglave (quadriceps) miie

kako miii pokreu kosti prilikom stezanja miia, mii se skrati i privlai na kosti

jedno hvatite prema drugome; ovisno o nainu smjetaja prema nekom zglobu, miii

vre razliite pokrete, pa se stoga nazivaju pregibai, pruai, dizai, uvrtai, izvrtai;

miii energiju nastalu u njima pretvaraju u pokret, sluei se kostima kao polugama

miii antagonisti suprotnost u djelovanju; miii sinergisti miii koji zajednikim

stezanjem izvode neki pokret

Miii ovjeka


Uloga tetiva


Suprotnost u djelovanju miia (antagonizam)


stezanje dvoglavog miia natkoljenice privlaenje potkoljenice

stezanje etvoroglavog miia natkoljenice odmicanje potkoljenice

miii antagonisti

Izvor energije potrebne za stezanje miia

izvor dobivanje

kreatin fosfat brzo stvaranje adenozin trifosfata iz male koliine kreatin fosfata

pohranjenog uz miina vlakanca


aerobno stanino disanje

anaerobno stanino disanje

stvaranje velike koliine adenozin trifosfata

razgradnjom glukoze i masnih kiselina

brzo stvaranje male koliine adenozin trifosfata

razgradnjom glukoze

Usporedba miinih vlakana koja se sporo ili brzo steu

specifinost miina vlakna koja se

sporo steu

miina vlakna koja se

brzo steu

izvor adenozin trifosfata

brzina stezanja

mjera umora

sadraj mioglobina

aerobno stanino disanje

mala

niska

visok

anaerobno stanino disanje

velika

visoka

nizak


broj mitohondrija

zastupljenost sarkoplazmatske

mreice

sadraj glikogena

sadraj masti

prokrvljenost

posljedica uporabe miia

mnogo

vea

visok

visok

velika

poveanje prokrvljenosti

nekoliko

manja

visok

nizak

mala

poveanje miine mase

SUSTAV ZA IZLUČIVANJE -...

Documents

Transcript of SUSTAV ZA IZLUČIVANJE -...