Sustav mirovinskog osiguranja

7/29/2019 Sustav mirovinskog osiguranja

1/24

Sustav

mirovinskog osiguranja

Od poetka 2002. godine u Hrvatskoj je na snazi novi mirovinski sustav. Mirovinska reforma je zamijenila sustav generacijskesolidarnosti koji je zbog sve veeg broja osiguranika postao preskup i neodriv. Naime, omjer broja osiguranika koji uplaujudoprinose i broja umirovljenika u zadnjih dvadesetak godina smanjio se sa 3:1 na gotovo 1:1 prije poetka reforme. Izravnaposljedica takvog sustava je smanjenje mirovina i teak poloaj umirovljenika.

drugi stup (obvezni)

5% bruto plae ide u obveznimirovinski fond po Vaem izboru

(osobna kapitalizirana tednja -Vai doprinosi uveavaju se zaprinos izabranog fonda)

mirovinu isplauje odabranomirovinsko osiguravajue drutvo

trei stup (dobrovoljni)

dobrovoljna tednja udobrovoljnom mirovinskom fondu

(dobrovoljna osobna kapitaliziranatednja uz dravne poticajeod 25% - najvie 1.250 kunagodinje; porezna olakica)

mirovinu isplauje odabranomirovinsko osiguravajue drutvo

prvi stup (obvezni)15% bruto plae ide u Hrvatskizavod za mirovinsko osiguranje

(reformirani stari sustav- solidarnost generacija ipreraspodjela u korist onih sniim primanjima)

mirovinu isplauje Hrvatski zavodza mirovinsko osiguranje

Mirovinski doprinosi

Mirovina


2/24

Trei stupmirovinskog sustava

Postojei mirovinski sustav izgraen je prema naelu da je dugoroni oslonac za mirovinu sve manje drava, a sve vie misami. Trei mirovinski stup prilika je da dodatnim izdvajanjem u mladosti osiguramo pristojan ivot u starosti.

Uvoenjem treeg stupa drava znaajnim poticajima i poreznim olakicama aktivno potie graane da preuzmuodgovornost za svoje budue mirovine, inei ovaj proizvod najisplativijim oblikom dugorone tednje.Uplaena sredstva nalaze se na osobnom raunu osiguranika u odabranom dobrovoljnom mirovinskom fondu i predstavljajuosobnu imovinu svakog lana.

Svrha dobrovoljnih mirovinskih fondova je prikupljanje i uvanje sredstava mirovinske tednje te njihovo investiranje nadomaim i stranim tritima kapitala u cilju odranja i uveanja njihove vrijednosti.lan fonda sam bira trenutak isplate mirovine, uz jedini uvjet da je navrio 50 godina ivota i to bez obzira je li ostvariopravo na mirovinu iz I. i II. stupa.

Dravna poticajna sredstvaDravnim poticajnim sredstvima (DPS) drava stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku tednju s dodatnih 25% navrijednost uplaenih sredstava u jednoj kalendarskoj godini, samo ujednomdobrovoljnom mirovinskom fondu, do ukupnogiznosa od 5.000 kn. To znai da je mogue uveati iznos na raunu koritenjem DPS-a, ali maksimalno do iznosa od 1.250kn godinje.

Dravna poticajna sredstva lan moe ostvariti bez obzira ako ista ostvaruje i s osnove stambene tednje!

Porezna olakicaSvaki lan fonda ostvaruje i poreznu olakicu na uplaena sredstva do maksimalnog iznosa od 12.000 kn godinje (uukupan godinji limit ukljuena su i druga porezno poticana ulaganja: dopunsko zdravstveno osiguranje i osiguranjeivota). Dakle, uplate sredstava u dobrovoljni mirovinski fond odbijaju se od porezne osnovice ime se smanjuje iznosporezne obveze u ovisnosti o iznosu uplaenih sredstava u fond.

Porezna olakica se moe ostvariti na dva naina:

I. ukoliko je poslodavac uplatitelj, uraunavanjem olakice prilikom obrauna plae;

II. podnoenjem godinje porezne prijave uz koju se prilae potvrda o godinjoj uplati u dobrovoljni mirovinski fond.

Prinos fondaGodinji prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda su sredstva koja je dobrovoljno mirovinsko drutvo zaradilo, ulaui imovinulanova fonda u razliite vrijednosnice (dionice, obveznicei sl.) na tritima kapitala i novca.S obzirom na namjenu tednje, za ulaganje imovine mirovinskih fondova karakteristina je dugoronost pa prinos fondatreba promatrati u duem vremenskom periodu (npr. tijekom 15 godina, na koliko se procjenjuje prosjeno vrijeme tednjeu fondu).


3/24

Vano je znati!

Dobrovoljna mirovinska tednja je jedini financijski proizvod na hrvatskom tritu koji obuhvaaporezne olakice, dravna poticajna sredstva (DPS) i prinos fonda.

Ukoliko osoba tedi 25 godina i u tom razdoblju redovito uplauje 55 eura, a AZ Profit ostvari prinos npr. 8%, oekivaniiznos na njenom osobnom raunu iznosi 61.637 eura. U iznos je ukljuen i pripadajui DPS.

* Svi iznosi izraeni su u eurima i preraunavaju se u kune po srednjem teaju HNB-a na dan uplatePretpostavke za izraun: godinja uplata od 5.000 kn; dravna poticajna sredstva u iznosu od 25% uteenog iznosa do maksimalnih 1.250 kn kao i sve naknade sadranesu u uteenom iznosu.Napomena: Primjer izrauna nije napravljen s ciljem procjene i predvianja odreenog postotka budueg prinosa mirovinskog fonda, sukladno toki 4. st. 2. l. 2. Pravilnikao marketingu mirovinskih fondova. Dodatne izraune uteenih iznosa moete pronai na kraju ove broure!

AZ Profitjer elim veu mirovinu

AZ Profitje dobrovoljni mirovinski fond primjereniji za mlae osobe, budui da e one, u prosjeku, dulje tedjeti ufondu i imati vie uteenih sredstava na raunu i vie vremena za kapitaliziranje. Dakle, AZ Profit preporuujemo onimosiguranicima koji pri odluci gdje investirati ele dugorono ostvariti vii prinos te veu mirovinu. Sukladno neto manjekonzervativnoj investicijskoj politici, lanovi ovog fonda mogu oekivati vii prinos na uloena sredstva.

Mogunost kombinacije tednje u fondovima

Naim buduim lanovima nudimo i mogunost kombinacije tednje u fondovima. Tako mlaa osoba moe poeti tedjetiu AZ Profit dobrovoljnom mirovinskom fondu i nakon odreenog broja godina moe zamijeniti lanstvo u AZ Benefitdobrovoljnom mirovinskom fondu bez plaanja naknade.

Osobna tednja - visina i dinamika uplate

Visinu uplata odreujete osobno s time da je preporuena minimalna visina mjesene uplate 15 eura, dok iznos maksimalnemjesene uplate nije odreen. lan moe doprinose u fond uplaivati razliitom dinamikom prema osobnom izboru. Oveveliine mogue je mijenjati kroz cijeli period tednje, neovisno o vrsti fonda kojeg je osiguranik lan. To znai da zbog

promjene visine ili dinamike uplata, pa ak ni zbog privremenog ili potpunog prestanka uplata, osiguranik nee izgubitipravo na lanstvo u fondu. Na do tada uteena sredstva na raunu i dalje se pripisuju prinosi koje ostvaruje dobrovoljnimirovinski fond.

S obzirom da je svaka osobna uplata subvencionirana s 25% od strane pokrovitelja i s 25% dravnih poticajnih sredstava,u nastavku dajemo primjer optimalne tednje kojom moete ostvariti maksimalan financijski uinak tednje.

Primjer tednje

Primjer se odnosi na osobu koja tedi u AZ dobrovoljnom mirovinskom fondu, AZ Benefitu, 25godina po 55 eura mjeseno.

prinos fonda 4% 6% 8%

uplaeno 16.500,00 16.500,00 16.500,00

uteeni iznos* 34.614,00 45.933,00 61.637,00


4/24

Postotna ulazna naknada e se prestati naplaivati u trenutku kada iznos ukupnih uplata na osobnom raunu lana prijeeiznos od 40.000,01 kn.

Postotak naknade na uplaeni iznos Iznos ukupnih uplata na osobnom raunu

% od kn do kn

7,00% 0 6.000

6,00% 6.000,01 12.0005,00% 12.000,01 18.000

4,00% 18.000,01 24.000

3,00% 24.000,01 30.000

2,00% 30.000,01 36.000

1,00% 36.000,01 40.000

0,00% 40.000,01 i vie

Doprinose na raun AZ dobrovoljnog mirovinskog fonda lan moe uplaivati na sljedee naine: trajnim nalogom obustavom iz plae Internet / telefonskim bankarstvom opom uplatnicom u poslovnicama svih banaka i uredima Hrvatske pote

Dinamika uplaivanja

lan moe uplaivati razliitom dinamikom, prema osobnom izboru:

jednom mjeseno jednom kvartalno (kao zbroj tromjesenih uplata) jednom polugodinje (kao zbroj estomjesenih uplata) jednom godinje (kao zbroj godinjih uplata) jednokratno

lan u svakom trenutku moe promijeniti nain i dinamiku uplaivanja kao i visinu doprinosa te razdoblje tednje.

Naknade

Ulazna naknada:

Jednokratna - 1.250 kuna - moe se uplatiti jednokratno ili se oduzima od prvih uplata lana.

Postotna - naplauje se od svake uplate u fond, do iznosa od najvie 300,00 kn godinje, a odreuje se u postotku koji jeutvren ukupnim uplatama na raun lana fonda, prema sljedeoj tablici:

Naknada za upravljanje:

obraunava se na osnovi vrijednosti ukupne imovine fonda AZ Profit:1,8%Izlazna naknada:

najvie 10% od ukupnog iznosa na osobnom raunu lana Fonda

Za banku skrbnika, obraunava se na osnovi vrijednosti ukupne imovine fonda:

do 2 mlrd kuna: 0,08%; 2 mlrd kuna - 3 mlrd kuna: 0,07%; 3 mlrd kuna i vie: 0,06%


5/24

Isplata mirovineiz III. stupa

lan dobrovoljnog mirovinskog fonda moe ostvariti pravo na isplatu uteevine iz III. stupa najranije s navrenih 50 godinaivota. Prilikom stjecanja prava na isplatu, lan prebacuje sredstva sa svog osobnog rauna u fondu u izabrano mirovinskoosiguravajue drutvo koje e mu isplaivati mirovinu temeljem dobrovoljnog mirovinskog programa.

Mirovinsko osiguravajue drutvo koje isplauje mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temeljuindividualne kapitalizirane tednje, obvezno je ponuditi doivotnu starosnu mirovinu, a moe ponuditi i sljedee vrstemirovina:

privremena starosna mirovina - korisniku se isplauje privremena starosna mirovina s mogunou izbora trajanjaisplate mirovine koja ne moe biti kraa od 5 godina

promjenjiva mirovina

djelomina jednokratna isplata - iznos u visini od najvie 30% uteenih sredstva moe se isplatiti jednokratno, a zaostatak dogovoriti dinamiku i rok isplate.

druga mirovinska davanja prema vlastitom programu

Dobro je znatiodgovori na najea pitanja

Moe li osoba biti lan vie dobrovoljnih mirovinskih fondova?

Da. Jedna osoba moe biti lanom vie dobrovoljnih mirovinskih fondova istovremeno, s tim da se dravna poticajna sredstvamogu ostvariti samo u jednom mirovinskom fondu i to do ukupno uplaenog iznosa u visini od 5.000 kn godinje.

Moe li netko trei uplaivati sredstva u ime lana AZ dobrovoljnog mirovinskog fonda?U ime lana AZ dobrovoljnog mirovinskog fonda sredstva, na raun fonda, mogu uplaivati i tree osobe: roditelji, staratelji,poslodavci, sindikati, udruge samostalnih djelatnosti ili bilo koja druga osoba za lana fonda.

to ako lan prestane uplaivati doprinose?

Ukoliko lan AZ dobrovoljnog mirovinskog fonda prestane uplaivati ili neredovito uplauje doprinose on i dalje ostaje lantog fonda. Na dotad uplaena sredstva i dalje se ostvaruje prinos.

to se dogaa s imovinom na raunu lana fonda koji je preminuo?

Sredstva na osobnom raunu osobna su imovina lana fonda. U sluaju smrti lana AZ dobrovoljnog mirovinskog fonda,ukupno uteeni iznos predmet je nasljeivanja.


6/24

Kako itati tablice?

1. iznos uteenih sredstava - izraun za svaki fond napravljen je s obzirom na ukupno uteeni iznos koji se oekuje naosobnom raunu lana.

2. visina uplate - predstavlja iznos mjesene uplate u fond. Iznos od 55 eura (u kunskoj protuvrijednosti) po isteku

razdoblja tednje, posebno je izdvojen jer predstavlja OPTIMALNU VISINU UPLATE s kojom se ostvaruju maksimalnadravna poticajna sredstva u iznosu od 1.250 kn godinje.

3. oekivani prinos fonda - razlikuje se kod AZ Benefita i AZ Profita s obzirom na razliitu politiku ulaganja.

4. godine tednje - predstavljaju duljinu lanstva u fondu.

Iznos uteenih sredstava prema prinosu i godinama tednje

Dodatni izrauni uteenih iznosa

Napomena: Svi iznosi izraeni su u eurima i preraunavaju se u kune po srednjem teaju HNB-a na dan transakcije. Od iznosa su oduzete naknade.Primjeri izrauna nisu napravljeni s ciljem procjene i predvianja odreenog postotka budueg prinosa mirovinskih fondova. Navedeni iznosi predstavljajupriblinu procjenu uteenih sredstava i ne predstavljaju obvezu ili obeanje Drutva da e iste ostvariti.

AZbenefit AZprofitgodine tednje uplaeno DPS 2% 4% 6% 8%

uplata 15 eura mjeseno / uteeni iznos (euro)

5 900 225 1.133 1.189 1.248 1.30910 1.800 450 2.434 2.690 2.976 3.29620 3.600 900 5.455 6.737 8.385 10.50630 5.400 1.350 9.138 12.728 18.071 26.07240 7.200 1.800 13.628 21.596 35.416 59.678


5 2.100 525 2.645 2.775 2.912 3.05510 4.200 1.050 5.679 6.277 6.945 7.69120 8.400 2.100 12.729 15.721 19.565 24.515

30 12.600 3.150 21.323 29.699 42.165 60.83540 16.800 4.200 31.799 50.392 82.638 139.248


5 3.300 825 4.156 4.361 4.576 4.80010 6.600 1.650 8.925 9.864 10.913 12.08620 13.200 3.300 20.003 24.704 30.744 38.52330 19.800 4.950 33.507 46.671 66.259 95.59840 26.400 6.600 49.969 79.187 129.860 218.819


5 4.500 825 5.419 5.688 5.971 6.266

10 9.000 1.650 11.582 12.806 14.176 15.70720 18.000 3.300 25.901 32.003 39.850 49.96030 27.000 4.950 43.355 60.419 85.828 123.91140 36.000 6.600 64.631 102.481 168.168 283.565


5 5.700 825 6.680 7.014 7.364 7.73010 11.400 1.650 14.237 15.745 17.434 19.32320 22.800 3.300 31.790 39.293 48.943 61.38230 34.200 4.950 53.188 74.148 105.371 152.18640 45.600 6.600 79.272 125.743 206.426 348.225


7/24

godinja uplata u III. stup (kn)bruto prebivalite 2.000 3.000 5.000 8.000 12.000dohodak (kn) prirez (%) godinja porezna uteda

5.000 Zagreb 354 531 885 1.416 2.124

6.000 (18%) 354 531 885 1.416 2.1248.000 590 885 1.475 2.360 3.540

10.000 590 885 1.475 2.360 3.54015.000 826 1.239 2.065 3.304 4.95625.000 826 1.239 2.065 3.304 4.956

5.000 Dubrovnik 345 517 862 1.380 2.0706.000 (15%) 345 517 862 1.380 2.0708.000 575 862 1.438 2.300 3.450

10.000 575 862 1.438 2.300 3.45015.000 805 1.208 2.013 3.220 4.83025.000 805 1.208 2.013 3.220 4.830

5.000 Osijek 339 509 848 1.356 2.0346.000 (13%) 339 509 848 1.356 2.0348.000 565 848 1.413 2.260 3.390

10.000 565 848 1.413 2.260 3.39015.000 791 1.187 1.978 3.164 4.74625.000 791 1.187 1.978 3.164 4.746

5.000 Karlovac 336 504 840 1.344 2.0166.000 Velika 336 504 840 1.344 2.0168.000 Gorica 560 840 1.400 2.240 3.360

10.000 (12%) 560 840 1.400 2.240 3.36015.000 784 1.176 1.960 3.136 4.704

25.000 784 1.176 1.960 3.136 4.704

5.000 Vinkovci 330 495 825 1.320 1.9806.000 ibenik 330 495 825 1.320 1.9808.000 Varadin 550 825 1.375 2.200 3.300

10.000 Split 550 825 1.375 2.200 3.30015.000 (10%) 770 1.155 1.925 3.080 4.62025.000 770 1.155 1.925 3.080 4.620

5.000 Slavonski 324 486 810 1.296 1.9446.000 Brod (8%) 324 486 810 1.296 1.9448.000 540 810 1.350 2.160 3.240

10.000 540 810 1.350 2.160 3.24015.000 756 1.134 1.890 3.024 4.53625.000 756 1.134 1.890 3.024 4.536

5.000 Pula 323 484 806 1.290 1.9356.000 (7,5%) 323 484 806 1.290 1.9358.000 538 806 1.344 2.150 3.225

10.000 538 806 1.344 2.150 3.22515.000 753 1.129 1.881 3.010 4.51525.000 753 1.129 1.881 3.010 4.515

5.000 Rijeka 319 478 797 1.275 1.9136.000 (6,25%) 319 478 797 1.275 1.9138.000 531 797 1.328 2.125 3.188

10.000 531 797 1.328 2.125 3.18815.000 744 1.116 1.859 2.975 4.46325.000 744 1.116 1.859 2.975 4.463

Iznos uteenih sredstava prema prinosu i godinama tednje


8/24

Informativni prospekt AZ Profitdobrovoljnog mirovinskog fonda

Uvod

U trenutku naeg odlaska u mirovinu, drava, vrlo vjerojatno, nee biti u mogunosti podmirivati trokove koje stvaraizrazito velika populacija umirovljenika. U tom smislu drava aktivno potie graane da sami preuzmu odgovornost za svojamirovinska primanja.

tednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu jedna je od opcija koju mnogi od nas razmatraju prilikom planiranja vlastitefinancijske budunosti. Ona nam omoguuje da vlastiti novac uloimo u investicijski program prilagoen osobnoj preferencijirizika i da ostvarimo primjerenu razinu prinosa. Tako uloena sredstva predstavljaju osobno vlasnitvo i temeljem njihovihuplata drava nam isplauje dravna poticajna sredstva do iznosa od 1.250 kn godinje. Podjednako tako, svaki lan fondaostvaruje poreznu olakicu na uplaena sredstva do maksimalnog iznosa od 12.000 kn godinje.

U svijetu je ovaj oblik tednje izrazito prihvaen, a mirovinski fondovi predstavljaju najvee institucionalne investitore teimaju vodeu ulogu na financijskim tritima. Kod nas, takoer, mirovinski fondovi polako zauzimaju vodea mjesta i

postaju kljuni igrai na financijskim tritima. Uvjereni smo kako e razdoblje koje je pred nama biti obiljeeno snanimrastom dobrovoljne mirovinske tednje te da e upravo Allianz ZB d.o.o. drutvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskimfondovima odrati vodee mjesto na tritu dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Osnovni cilj Allianza ZB d.o.o. je upravljanje zatvorenim i otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima te ostvarivanjeoptimalnih prinosa na imovinu lanova fonda kako bi se osigurala najvea mogua mirovinska tednja uz zadovoljavanjekriterija visoke sigurnosti. Provjereni investicijski strunjaci Zagrebake banke te znanje i profesionalnost svjetskogupravljaa imovinom Allianza, jamstvo su da e AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond biti voen struno i uinkovito.

Ovaj Informativni prospekt (dalje u tekstu: Prospekt) je sastavni dio Ponude za sklapanje ugovora o dobrovoljnojmirovinskoj tednji u AZ Profit dobrovoljnom mirovinskom fondu. U Prospektu su objanjene sve informacije neophodneza donoenje odluke o pristupanju Fondu. Prije donoenja odluke o pristupanju Fondu potencijalni lan treba proitati

ovaj Prospekt i Statut kako bi saznao koji su razlozi za njegovo ulanjenje, o kakvoj vrsti ulaganja je rije i kakve rizike ononosi.


9/24

Podaci o AZ Profitdobrovoljnom mirovinskom fondu

Ime fonda: AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

Datum osnivanja fonda: 15. srpnja 2003.

Pojam, oblik i cilj AZ Profit dobrovoljnog mirovinskog fonda

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond (dalje u tekstu: Fond) je fond posebne vrste, odnosno predstavlja zasebnu imovinubez pravne osobnosti u vlasnitvu svojih lanova, kojime upravlja Allianz ZB d.o.o. drutvo za upravljanje dobrovoljnimmirovinskim fondovima (dalje u tekstu: Drutvo).

Temeljni cilj Fonda je poveanje vrijednosti i zatite imovine Fonda kako bi se osigurale isplate mirovinskih davanja lanovimaFonda, u skladu s odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: Zakon).

AZ Profit se osniva na neodreeno vrijeme, kao Fond otvorene naravi koji prihvaa zahtjev za lanstvo bilo koje osobes prebivalitem u Republici Hrvatskoj. Drutvo e poslovati sa zasebnom imovinom Fonda s pozornou savjesnog

gospodarstvenika iskljuivo u interesu njegovih lanova.

Kome su namijenjeni AZ dobrovoljni mirovinski fondovi

Potencijalni lanovi AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu postati svi graani koji raspolau vikovima financijskihsredstava, a eljeli bi osigurati dovoljnu razinu primanja u mirovini.

Sukladno Zakonu, u AZ dobrovoljne mirovinske fondove mogu se ulaniti sve osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskojbez obzira na dob te jesu li zaposlene ili ne.

Dobne skupine mogu biti:

- mlae i novozaposlene osobe; ova skupina moe iskoristiti priliku koju starije generacije nisu imale i poeti na

vrijeme uplaivati sredstva u dobrovoljne mirovinske fondove. Duina razdoblja uplata ima izrazito bitan utjecajna konaan iznos sredstava na raunu lana u trenutku umirovljenja.

- osobe srednjih godina; ova populacija, u pravilu, ima vea primanja od mlaih osoba te im se prua prilika daneto veim iznosima uplata nadoknade vrijeme u kojem nisu bili u mogunosti uplaivati sredstva.

- starije osobe; ova populacija moe iskoristiti uplate u dobrovoljni mirovinski fond kao oblik najisplativije tednjena tritu. U dobrovoljnom mirovinskom fondu moe se nastaviti tedjeti i nakon odlaska u mirovinu po osnovi I. iII. stupa. Mnoge osobe u dobi od 40 do 50 godina nisu se ukljuile u II. stup mirovinske reforme upravo zbogpogodnosti koje dobrovoljna mirovinska tednja prua starijim osobama. Ovaj nain mirovinske tednje moebitno poveati ukupna mirovinska primanja lana.

Bitno je napomenuti da, pored osoba koje se bave nesamostalnim radom izrazitu korist od tednje u dobrovoljnimmirovinskim fondovima imaju i one osobe na samostalnom radu koje same odreuju koliko e sredstava odvojiti zamirovinske doprinose u I. i II. stupu. Ukoliko iznosi mirovinskih doprinosa u I. i II. stupu nisu dostatni za eljenu razinu

mirovine, uplatama u dobrovoljni mirovinski fond moe se na jednostavan nain nadomjestiti ta razlika.

Dobrovoljna mirovinska tednja pogodna je za osobe svih dobnih skupina koje su svjesne da im sadanji doprinosi neeosigurati dovoljnu razinu prihoda u mirovini.

Kome je namijenjen AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

Ova vrsta fonda primjerenija je osobama koje ele uloiti svoja sredstva na umjereno konzervativan nain, a s glavnimciljem ostvarenja veeg prinosa. U pravilu to su osobe kojima je zarada vanija od sigurnosti i koje ele da ovaj dio njihoveimovine bude manje konzervativno uloen. Investiranje kojem je glavi cilj ostvarenje prinosa moe u kraem vremenskomrazdoblju dovesti do pada vrijednosti obraunske jedinice i smanjenja vrijednosti uloenih sredstava.

lanstvo u Fondu

lanstvo u Fondu uspostavlja se zakljuivanjem ugovora tj. potpisivanjem Ponude za sklapanje ugovora o dobrovoljnojmirovinskoj tednji u AZ Profit dobrovoljnom mirovinskom fondu i otvaranjem osobnog rauna u Fondu. lanstvo u Fondu


10/24

otpoinje prvom uplatom u Fond, to se smatra prihvaanjem ponude prema zakljuenom ugovoru s Drutvom. Nakonpotpisivanja Ponude odnosno otvaranja osobnog rauna, Drutvo e lanu dostaviti potvrdu o zakljuenom Ugovoru.

lanstvom u Fondu uspostavlja se obveza plaanja doprinosa u taj Fond. Ukoliko lan prestane uplaivati doprinose on idalje ostaje lan Fonda. Osoba moe biti lan jednog ili vie dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Ovaj Informativni prospekt e se uruiti osobi prije stjecanja lanstva u AZ Profit dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Valuta Fonda

Sve uplate i isplate iz Fonda vodit e se u eurima, a obraunavati u kunama po srednjem teaju HNB-a na dan transakcije.Poetna vrijednost obraunske jedinice propisuje se aktima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje utekstu: Agencija). Vrijednost obraunske jedinice Drutvo e voditi u kunama, a dodatno e se vrijednost obraunskejedinice izraavati i u eurima.

Uplate u Fond

Svaki lan Fonda moe odabrati jedan od sljedeih naina uplata u Fond:

a) trajnim nalogomb) obustavom od plae

c) Internet bankarstvomd) uplatom u poslovnici banke ili pote

Ukoliko lan uplauje sredstva u Fond obustavom od plae on svoje porezne olakice moe ostvariti odmah ili prilikompodnoenja godinje prijave poreza.

Uplate u Fond

lan Fonda moe odabrati jednu od sljedeih dinamika uplata doprinosa:

a) mjesene uplate mirovinskih doprinosa;b) tromjesene uplate mirovinskih doprinosa na poetku razdoblja;

c) polugodinje uplate mirovinskih doprinosa na poetku razdoblja;d) godinje uplate mirovinskih doprinosa na poetku razdoblja ilie) jednokratna uplata ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa.

Minimalna uplata u Fond

Minimalna mjesena uplata na raun lana Fonda iznosi 15 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem teaju HNB-ana dan uplate. Ako lan Fonda odabere tromjeseni, polugodinji ili godinji nain plaanja, uvjet o minimalnoj mjesenojuplati mora biti zadovoljen.

Izraun vrijednosti obraunske jedinice i nain prijenosa imovine u drugi fond

Vrijednost obraunske jedinice mirovinskog fonda za dan vrednovanja utvruje se dijeljenjem razlike neto imovinskevrijednosti fonda za dan vrednovanja i ukupnog broja obraunskih jedinica fonda na taj dan. Uplaeni doprinosi, kaoi preneseni rauni u Fond, konvertiraju se u obraunske jedinice. Za potrebe vrednovanja, svaka obraunska jedinicapredstavlja proporcionalni udio u neto ukupnoj imovini Fonda. Ukupna vrijednost svih obraunskih jedinica Fonda uvijeke biti jednaka ukupnoj neto imovinskoj vrijednosti Fonda, izraunatoj sukladno Zakonu.

Sve uplate i isplate iz Fonda vodit e se u eurima, a obraunavati u kunama po srednjem teaju HNB-a na dan transakcije.Poetna vrijednost obraunske jedinice propisuje se aktima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:Agencija), i iznosi 100,00 kn. Vrijednost obraunske jedinice Drutvo e voditi u kunama, a dodatno e se vrijednostobraunske jedinice izraavati i u eurima. Drutvo dnevno utvruje vrijednost obraunske jedinice, a potvruje ga bankaskrbnik. Osiguranik moe promijeniti lanstvo u Fondu podnoenjem zahtjeva. Ukupan iznos sredstava na osobnomraunu osiguranika u bivem fondu odreuje se mnoenjem broja obraunskih jedinica s vrijednou obraunske jedinice

biveg fonda na zadnji dan lanstva u bivem fondu. Mirovinsko drutvo koje upravlja bivim fondom doznauje navedenasredstva novom fondu, umanjena za izlaznu naknadu, treeg radnog dana nakon to je zaprimilo zahtjev. Iznos naknadeodreen je Statutom. Broj obraunskih jedinica koji se biljei na osobnom raunu osiguranika u novom fondu izraunavase dijeljenjem iznosa osiguranikovih sredstava s vrijednou obraunske jedinice novog fonda na dan uplate u novi fond.


11/24

Nain izrauna rezultata poslovanja Fonda i definiranje pojmova nominalni i realni prinos

Drutvo koje upravlja Fondom i koje je primalo doprinose najmanje 12 mjeseci na kraju zadnjeg mjeseca svakog tromjesejaodredit e prinos za posljednjih 12 mjeseci. Prinos je obvezno odmah prijaviti Agenciji. Nominalni prinos Fonda je postotnarazlika izmeu vrijednosti obraunske jedinice na zadnji radni dan zadnjeg mjeseca tekueg tromjeseja i vrijednosti tejedinice na zadnji radni dan prije 12 mjeseci.

Stopa realnog prinosa Fonda predstavlja nominalni prinos mirovinskog fonda usklaen s indeksom potroakih cijenau prethodnih dvanaest mjeseci na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku, a nain njenog izrauna propisan je

lankom 3. Pravilnika o nainu izrauna stope prinosa mirovinskog fonda (NN 13/08).Stopa nominalnog prinosa AZ Profit dobrovoljnog mirovinskog fonda za 2007. godinu iznosila je 15,4564%.

Stopa realnog prinosa AZ Profit dobrovoljnog mirovinskog fonda za 2007. godinu iznosila je 10,5480%.

Pravo na mirovinu

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja lan Fonda moe ostvariti najranije s navrenih 50 godina ivota na temeljudobrovoljnog mirovinskog programa koji nudi mirovinsko osiguravajue drutvo u skladu sa Zakonom.

Ostvarivanjem prava na mirovinu, iznos na raunu lana Fonda prenijet e se u mirovinsko osiguravajue drutvo koje elanu isplaivati doivotno ili privremeno mirovinsko davanje, u skladu s izabranim mirovinskim programom.

Iznimno od navedenoga, mirovinska davanja mogu se ostvariti u sluaju smrti ili invalidnosti i ranije, uz predoenje valjanogdokumenta kojim se dokazuju navedene injenice (rjeenje o nasljeivanju, rjeenje o utvrivanju prava na invalidskumirovinu zbog ope nesposobnosti za rad i sl.).

Isplaivanjem ukupno kapitaliziranih sredstava s osobnog rauna lana prestaje lanstvo u Fondu.

Investicijska politika FondaCilj Fonda:

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond nastoji osigurati najbolji mogui prinos ulaganjem u domae i strane vlasnike idunike vrijednosne papire.

Miljenje o tritima kapitala i investicijska politika

Moderna financijska ekonomija sa svojim teorijama o savrenosti trita uzrokuje podvojena razmiljanja o nainu upravljanjaportfeljem. Prvi nain predstavlja aktivno upravljanje (eli se pobijediti trite) dok je drugi pasivni nain upravljanjaportfeljem (prati se trite). Akademski pristup ovom problemu takoer je podijeljen. Dok jedna skupina istrauje moguetrine nesavrenosti, pobornici teorije o savrenom tritu vrsto brane svoje stavove o prednostima pasivnog nainaupravljanja portfeljem.

Kao upravitelji Fonda, vjerujemo da na tritima kapitala postoji konstantna nesavrenost koju moemo iskoristiti aktivnimupravljanjem naim portfeljem. Temeljni razlog nesavrenosti trita nalazi se u neobjektivnom ponaanju investitora tosamo reflektira njihovu ljudsku prirodu te oekujemo da e ono ostati takvo i u budunosti.

Naa investicijska politika ograniena je zakonskim restrikcijama u domeni investiranja, kao i nerazvijenim domaimtritem gdje nelikvidnost i netransparentnost predstavljaju najveu prepreku. U tom smislu malo je vjerojatno da emomoi u potpunosti i konzistentno aktivno upravljati portfeljem.

Ogranienja ulaganja utvrena su Statutom Fonda i Zakonom.

Drutvo e investirati imovinu Fonda na umjereno konzervativan nain, a s glavnim ciljem ostvarenja primjerenog prinosa.Investiranje kojem je glavni cilj ostvarenje prinosa moe u kraem vremenskom razdoblju dovesti do pada vrijednostiobraunske jedinice i smanjenja vrijednosti uloenih sredstava.

Imovina Fonda bit e u normalnim trinim uvjetima uloena u sljedee vrijednosne papire i uz sljedea investicijska

ogranienja:1. vrijednosne papire iji je izdavatelj Republika Hrvatska, drava lanica, odnosno drava lanica Organizacije zagospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka i sredinje banke tih drava lanica,odnosno drava lanica OECD-a - bez ogranienja


12/24

2. obveznice i druge dunike vrijednosne papire za koje jami Republika Hrvatska, drava lanica, odnosno dravalanica OECD-a te Hrvatska narodna banka i sredinje banke tih drava lanica, odnosno drava lanica OECD-a - bezogranienja

3. obveznice i druge dunike vrijednosne papire iji je izdavatelj jedinica lokalne i podrune (regionalne) samoupraveu Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a - do 30% imovine Fonda zajedno s vrijednosnimpapirima iz toke 4. ovog stavka

4. obveznice i druge dunike vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papira u RepubliciHrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a, ako je njihov izdavatelj dioniko drutvo sa sjeditem u Republici

Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a, - do 30% imovine Fonda, zajedno s vrijednosnim papirima iztoke 3. ovog stavka

5. dionice kojima se trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosnodravi lanici OECD-a, ako je njihov izdavatelj dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosnodravi lanici OECD-a - do 30% imovine Fonda

6. udjele otvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi laniciOECD-a - ulaganja u udjele otvorenih i dionice zatvorenih investicijskih fondova iz toke 7. ovog stavka, istog izdavatelja nesmiju prelaziti 5% imovine Fonda, a zajedno 30% imovine

7. dionice zatvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi laniciOECD-a - ulaganja u udjele otvorenih investicijskih fondova iz toke 6. ovog stavka i dionice zatvorenih investicijskihfondova, istog izdavatelja ne smiju prelaziti 5% imovine Fonda, a zajedno 30% imovine

8. ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove kod banke sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanici,odnosno dravi lanici OECD-a - prema jednom zajmoprimcu ne smije prelaziti 2,5%, a zajedno do 20% imovine Fonda

9. sredstva na poslovnom raunu mirovinskog fonda - do 5% imovine Fonda

Imovina Fonda moe se ulagati i u druge oblike imovine koje s obzirom na sigurnost, isplativost i trinost odredi Hrvatskaagencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa) i za te oblike ulaganja odredi ogranienja.

Kod ulaganja imovine Fonda mogu se upotrebljavati terminski ugovori, opcije i ostali izvedeni financijski instrumenti samoradi zatite imovine Fonda uz uvjet da ukupna izloenost ne smije biti vea od neto vrijednosti imovine Fonda.

Drutvo je duno o upotrebi izvedenih financijskih instrumenata obavjetavati Agenciju.

Imovina Fonda mora se ulagati na nain da bude usklaena zbog rizika i eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnihstopa, teajeva stranih valuta, odnosno drugih trinih rizika s obvezama Fonda.

Imovina Fonda mora se ulagati na nain da se uzima u obzir dospijee obveza Fonda.Od dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju imovina Fonda e se ulagati na nain da bude valutno usklaenas obvezama Fonda, s time da se najvie 30% imovine Fonda moe ulagati u imovinu koja je nominirana na valutu razliituod valute na koju glase obveze Fonda.

Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju imovina Fonda moe se ulagati u oblike imovine drava lanica idrava lanica OECD-a najvie do 25% imovine Fonda.

Investicijski stil i alokacija imovine

Postavljeni cilj namjeravamo postii paljivim odabirom imovine meu dionicama, obveznicama, novanim instrumentimai terminskim ugovorima, uz globalnu diverzifikaciju portfelja. Drutvo e, u normalnim trinim uvjetima, do 10% imovine

Fonda ulagati u dionice razliitih trinih kapitalizacija vodei se naelima smanjenja rizika i zatite imovine, a vei dioimovine bit e uloen u obveznice. Kod obveznica, kriterij za ulaganje pored investicijskog rejtinga, bit e i odreena duracijaobveznica s ciljem smanjenja rizika ulaganja. Sukladno njegovom karakteru, Fond e investirati i u obveznice indeksiranena inflaciju. Fond namjerava ulagati u derivativne instrumente na tritu iskljuivo radi zatite od razliitih trinih rizika.Derivativni instrumenti su instrumenti ija je vrijednost odreena drugim vrijednosnim papirom, vrijednostima burzovnihindeksa, valuta i drugih roba. Fond moe koristiti razliite strategije ulaganja u derivativne instrumente u cilju zatiteimovine.

Kako bismo mogli odrediti alokaciju u pojedinu vrstu imovine portfolio manageri e:- koristiti globalne ekonomske i financijske prognoze koje su im na raspolaganju- istraivati trita kapitala kako bi odredili optimalnu kombinaciju dionica, obveznica i novanih instrumenata u

portfelju- upravljati duracijom obveznica u cilju smanjenja rizika

Svaki portfolio manager selektira individualne vrijednosne papire na temelju intenzivnih kvantitativnih i fundamentalnihanaliza. Vrijednosnim papirima se trguje na tritima sukladno Zakonu i Temeljnim naelima i ogranienjima ulaganja.


13/24

Temeljna naela i ogranienja ulaganja

Nadzorni odbor Drutva donosi temeljna naela i ogranienja ulaganja, sadrana u Statutu koji je sastavni dio ovogProspekta.

Rizici poslovanja Fonda

Poslovanje Fonda po svojoj naravi pretpostavlja preuzimanje odreenih rizika. Iako e AZ Profit vei dio imovine uloitiu niskorizine instrumente, svi rizici nisu u potpunosti iskljueni. Openito govorei, rizik ulaganja na tritima kapitalapredstavlja vjerojatnost ili mogunost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajui ili negativan. U sluaju AZ Profitdobrovoljnog mirovinskog fonda nezadovoljavajui ili negativan prinos moe nastati djelovanjem sljedeih rizika:

trini rizik, odnosno rizik promjene cijena vrijednosnih papira u koje je imovina Fonda uloena valutni rizik, odnosno rizik promjene teaja rizik promjene poreznih propisa

Trini rizik

Sukladno strategiji i ogranienjima ulaganja navedenim u ovom Prospektu i Statutu, imovina Fonda bit e uloena uvrijednosne papire kojima se trguje na financijskim tritima. S obzirom da cijene takvih vrijednosnih papira dnevnoosciliraju, njihov pad moe dovesti do smanjenja prinosa.

Valutni rizik

Sredstva Fonda mogu biti uloena u vrijednosne papire koji nisu denominirani u euru (npr. amerikom dolaru, britanskojfunti i drugim svjetskim valutama). Ako ulaga mjeri prinos u euru, takva ulaganja ukljuuju valutni rizik. Valutni rizik jerizik da valute u kojima je uloena imovina Fonda depreciraju u odnosu na euro to bi dovelo do pada ili smanjenog rastacijene udjela u Fondu.

Rizik promjene poreznih propisa

Rizik promjene poreznih propisa predstavlja mogunost da zakonodavac promijeni porezne propise na nain koji binegativno utjecao na profitabilnost ulaganja u Fond. Takav rizik je u potpunosti izvan utjecaja Drutva.

elja

Ciljbez planasamo jeAntoine de Saint-Exupery


14/24

Podaci o portfelju Fonda na dan 31. prosinca 2007.

Ukupna vrijednostna datum izvjetaja

(u kn)

41.943.447,02

100.742,40

0,00

1.170.098,491.120.281,73

0,00

2.837.362,79

1.535.807,95

590.015,89

49.297.756,27

Udjel u cjelokupnojimovini fonda (u %)

85,08%

0,20%

0,00%

2,37%

2,27%

0,00%

5,76%

3,12%

1,20%

100,00%

Pozicija

Vrijednosni papiri iji je izdavatelj Republika Hrvatska, drava lanica,odnosno drava lanica Organizacije za gospodarsku suradnju i

razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka isredinje banke tih drava lanica, odnosno drava lanica OECD-a

Obveznice i drugi duniki vrijednosni papiri iji je izdavateljjedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave uRepublici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Obveznice i drugi duniki vrijednosni papiri kojima se trguje naorganiziranom tritu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a, ako je njihovizdavatelj dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Dionice kojima se trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papirau Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a,ako je njihov izdavatelj dioniko drutvo sa sjeditem uRepublici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Udjeli otvorenih investicijskih fondova koji su registrirani uRepublici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Dionice zatvorenih investicijskih fondova koji su registrirani uRepublici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Depoziti, potvrde o ulozima ili repo poslovi kod banke sa sjeditemu Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a

Novana sredstva

Potraivanja

UKUPNO


15/24

Popis pojedinih ulaganja na dan 31. prosinca 2007.

Vrijednost po VP Vrijednost naIzdavatelj Pozicija Koliina na datum izvjetaja datum izvjetaja

(u kn) (u kn)

DIONICERedovne dionice - - 55.574.620,39

Ina d.d. INA GDR 1718 2781,88 4.779.277,48

Atlantic grupa d.d. ATGR-R-A 1867 888,52 1.658.873,19

Ericsson Nikola Tesla d.d. ERNT-R-A 675 3.401,37 2.295.922,39

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d. HT-R-A 18710 354,44 6.631.579,88

Ina d.d. INA-R-A 1828 2.799,59 5.117.654,91

Ingra d.d. INGR-R-A 106 54.532,12 5.780.404,23

Magma d.d. MGMA-R-A 13001 304,57 3.962.813,62

OT - Optima Telekom d.d. OPTE-R-A 7415 265,00 1.964.975,00

Podravka d.d. PODR-R-A 9674 495,17 4.790.233,95Veterina d.d. VERN-R-A 16246 103,30 1.678.185,81

Viro d.d. VIRO-R-A 2504 1.650,33 4.132.434,58

Zagrebaka pivovara d.d. ZAPI-R-A 412 5.080,11 2.093.005,77

CEZ A.S. CEZ CP 7139 374,84 2.676.002,96

DOM DEVELOPMENT S.A. DOM PW 1121 201,24 225.589,90

GETIN HOLDING S.A. GTN PW 27242 29,88 814.020,16

MEINL INTERNAT. POWER LTD. MIP AV 6400 388,96 2.489.372,52

MOL MOL HB 2965 708,73 2.101.383,73

STRABAG SE STR AV 6.677 356,88 2.382.890,31OBVEZNICEDravne obveznice - - 99.415.658,80

Vlada Republike Hrvatske RHMF-O-157A 4.017.000 6,81 27.365.297,64

Vlada Republike Hrvatske RHMF-O-142A 150.000 7,33 1.098.930,08

Vlada Republike Hrvatske RHMF-O-19BA 5.915.100 7,33 43.379.663,85

Vlada Republike Hrvatske RHMF-O-15CA 25.000.000 1,08 26.898.135,79

International Bank for Reconstruction IBRD 12.25and Development 05/09 8.500.000 0,08 673.631,44

Obveznice gospodarskih subjekata - - 0Obveznice lokalne i regionalnesamouprave - - 297.190,08

Grad Koprivnica GDKC-O-116A 590.000 0,50 297.190,08

OSTALI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Blagajniki zapisi - - 0

Komercijalni zapisi - - 0

Udjeli otvorenih investicijskih fondova - - 41.243.476,80

Erste Invest d.o.o. ERSI-U-EADE 5979 1.378,06 8.239.440,22

Hypo Alpe - Adria - Invest d.d. HHAI-U-HIGR 71559 116,22 8.316.474,59

Ilirika Investments d.o.o. ILIN-U-EUJI 3584 2.305,75 8.263.811,23

OTP Invest d.o.o. OTPI-U-URVF 46044 179,37 8.259.057,38

PBZ Invest d.o.o. PBZI-U-EQTF 38660 211,19 8.164.693,38


16/24

Mjesene uplate 450 1.000 1.667 3.333(u hrk)

Godina Ulazna naknada

1 300 300 300 300

2 300 300 300 0

3 279 300 0 04 234 40 0 0

5 185 0 0 0

6 135 0 0 0

7 90 0 0 0

8 18 0 0 0

9 0 0 0 0

Ukupno 1541 940 600 300

U desno gore navedenoj tablici, prikazani su primjeri iznosa postotne ulazne naknade kroz godine tednje, a s obzirom navisinu uplate u Fond. Ulazna naknada se ne naplauje u sluaju prelaska lana iz drugog dobrovoljnog mirovinskog fondakojim upravlja Drutvo u sluaju da je lan odabrao plaanje jednokratne ulazne naknade te istu u cijelosti uplatio u fonduiz kojeg prelazi.

Naknada za upravljanje

Naknada za upravljanje Fondom obraunava se dnevno, na osnovi vrijednosti ukupne imovine Fonda, umanjene za iznossvih obveza Fonda s osnove ulaganja, a isplauje se Drutvu jednom mjeseno, drugog radnog dana u mjesecu zaprethodni mjesec.

Naknada za upravljanje definirana je po prvi puta Statutom Fonda od 10. listopada 2003. godine, u iznosu koji ne smijebiti vei od 2% godinje od gore opisane osnovice. Do 1. listopada 2007. godine, Drutvo je naplaivalo naknadu zaupravljanje u iznosu od 1,5% to je bilo odreeno Informativnim prospektom Fonda.

Odobrenjem izmjena i dopuna Statuta i Informativnog prospekta, naknada za upravljanje se od 1. listopada 2007. godinepoveava i iznosi 1,8% godinje, a sukladno odredbama Statuta ista i u budue ne moe biti vea od 2% godinje odprethodno opisane osnovice.

Postotak naknade Iznos ukupnih uplatana uplaeni iznos na osobnom raunu

% od kn do kn

7,00% 0 6.000

6,00% 6.000,01 12.0005,00% 12.000,01 18.000

4,00% 18.000,01 24.000

3,00% 24.000,01 30.000

2,00% 30.000,01 36.000

1,00% 36.000,01 40.000

0,00% 40.000,01 i vie

Nain obrauna naknada

Ulazna naknada

Ulazna naknada se naplauje od uplate u Fond na nain da svaki lan ima pravo na odabir jednokratne uplate ulaznenaknade ili naknade u postotnom iznosu od uplate u Fond.

a) Jednokratna ulazna naknada iznosi do 1.250,00 kuna za itavo razdoblje lanstva u Fondu, a naplauje se od prvihuplata lana u fond i to na nain da se sva sredstva prvih uplata iskoriste za naplatu ulazne naknade.

b) Postotna ulazna naknada se naplauje od svake uplate u Fond, do iznosa od najvie 300,00 kn godinje, a odreuje seu postotku koji je utvren ukupnim uplatama na raun lana fonda, prema sljedeoj tablici:

Postotna ulazna naknada e se prestati naplaivati utrenutku kada iznos ukupnih uplata na osobnom raunulana prijee iznos od 40.000,01 kn.

Vrijednost po VP Vrijednost naIzdavatelj Pozicija Koliina na datum izvjetaja datum izvjetaja

(u kn) (u kn)

DEPOZITI - - 7.326.303,80

OSTALA IMOVINA

Novana sredstva - - 12.455.163,40

Potraivanja - - 1.478.784,40

SVEUKUPNO - - 217.791.197,67


17/24

Iznos poreznih olakica: 1.000 kn mjeseno, odnosno 12.000 kn godinje

Tretman uplata doprinosa od strane Pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos uplaenih doprinosalanova dobrovoljnog fonda: imaju svi lanovi. Sve obustave iz plae koje je napravio lan Fonda,

umanjile su poreznu osnovicu do iznosa od 1.000 kn mjeseno.

Porezni tretman dravnih poticajnih Propisi o oporezivanju dohotka nigdje izrijekom ne odreuju da se nasredstava: dravna poticajna sredstva ne plaa porez na dohodak, ali sama svrha i cilj

tih poticaja nameu zakljuak da su ta sredstva neoporeziva.

Oporezivanje isplaenog iznosa iz Osnovica za oporezivanje isplaenih iznosa iz dobrovoljne mirovinskedobrovoljne mirovinske tednje: tednje predstavlja iznos porezno priznatih izdataka u razdoblju tednje.

Porezna stopa koja se primjenjuje na tako utvrenu osnovicu iznosi 15%.

Izlazna naknada

Naplauje se u svim sluajevima isplaivanja sredstava s osobnog rauna lana (prijenosa rauna), osim u sluajupovlaenja sredstava u mirovinsko osiguravajue drutvo radi isplate mirovina ili radi prelaska lanova iz Fonda u drugidobrovoljni mirovinski fond kojim upravlja Drutvo. Izlaznu naknadu Fond e obraunati i odbiti od ukupnog iznosa naosobnom raunu lana Fonda u iznosu od najvie 10%.

Naknada za banku skrbnika

Za obavljanje skrbnikih poslova Banka e Fondu zaraunavati naknadu na nain propisan od strane Agencije. Naknada seobraunava dnevno prema ukupnoj vrijednosti imovine Fonda, umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, aisplauje se jednom mjeseno, drugog radnog dana u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedeim godinjim postotnimiznosima i vrijednostima imovine:

0,00 kn - 2.000.000.000,00 kn 0,08%2.000.000.000,00 kn - 3.000.000.000,00 kn 0,07%3.000.000.000,00 kn - i vie 0,06%

Banka skrbnik e gore navedenu naknadu naplaivati tereenjem rauna Fonda.

Ostali trokovi

Drutvo e lanu, najmanje jednom godinje, dostaviti stanje na osobnom raunu bez naknade. Drutvo moe naplatiti sveostale izvode i izvanredne izvjetaje kao i tiskane uplatnice dostavljene lanu Fonda, na njegov zahtjev, u iznosu koji nemoe biti vei od 10 kn po zahtjevu.

Ostali trokovi koji terete imovinu Fonda odnose se na trokove stjecanja i prodaje imovine Fonda te trokove tiskanja iobjavljivanja izvjea Fonda koje je Drutvo obvezno izdati prema Zakonu.

Poslovna tajna

Poslovnom tajnom Drutva smatraju se oni dokumenti i podaci, koji se odnose na poslovanje Drutva, a ije bi priopavanjeneovlatenim osobama bilo protivno interesima Drutva i vlasnika udjela u Fondu, ili se zakonom ili drugim propisimasmatraju poslovnom tajnom.

Poslovnom tajnom u Drutvu smatraju se naroito podaci o veliini vrijednosti udjela vlasnika.Osnivai Drutva, lanovi Uprave i Nadzornog odbora Drutva kao i sve osobe koje su zaposlene ili obavljaju stalne ilipovremene poslove na temelju posebnog ugovora duni su uvati poslovnu tajnu, u protivnom, odgovaraju Drutvu zanastalu tetu zbog odavanja poslovne tajne.

Obveza uvanja poslovne tajne ne prestaje niti nakon to gore navedene osobe izgube status koji ih obvezuje na uvanjeposlovne tajne.

Porezni status Fonda

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond nije pravna osoba pa tako nije obveznik ni poreza na dobit niti poreza na dodanuvrijednost. Prema Zakonu o porezu na dohodak dobrovoljna mirovinska tednja je porezno poticana i to na nain da

je uplata doprinosa u dobrovoljne mirovinske fondove priznata kao porezna olakica koja umanjuje poreznu osnovicu.Osnovne karakteristike poreznog tretmana uplata u AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond jesu:


18/24

Prava lanova fonda

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond je fond posebne vrste, odnosno predstavlja zasebnu imovinu bez pravne osobnosti uvlasnitvu svojih lanova kojime upravlja Allianz ZB d.o.o. drutvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

lanstvo u Fondu uspostavlja se zakljuivanjem ugovora s drutvom i otvaranjem osobnog rauna u Fondu. lanstvo ufondu otpoinje prvom uplatom u Fond, to se smatra prihvaanjem ponude prema zakljuenom ugovoru s drutvom.Ako lan Fonda prestane uplaivati doprinose i dalje ostaje lan Fonda. lan Fonda moe se povui iz lanstva u Fondu uskladu s ugovorom o dobrovoljnoj mirovinskoj tednji i Statutom Fonda.

lanstvom u Fondu uspostavlja se obveza plaanja doprinosa u taj Fond. Ukoliko lan prestane uplaivati doprinose on idalje ostaje lan Fonda. Osoba moe biti lan jednog ili vie dobrovoljnih mirovinskih fondova.

AZ Profit se osniva na neodreeno vrijeme, kao Fond otvorene naravi koji prihvaa zahtjev za lanstvo bilo koje osobes prebivalitem u Republici Hrvatskoj. Drutvo e poslovati sa zasebnom imovinom Fonda s pozornou savjesnoggospodarstvenika iskljuivo u interesu njegovih lanova.

Najnii iznos mjesene uplate na raun lana Fonda iznosi 15 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem teaju HNB-ana dan uplate. Ukoliko lan Fonda odabere tromjeseni, polugodinji ili godinji nain plaanja, uvjet o najnioj mjesenojuplati mora biti zadovoljen.

Zatita osobnih podataka lanova fonda

Drutvo jami svim lanovima da e s njihovim osobnim podacima postupati povjerljivo, sukladno Zakonu o zatiti osobnihpodataka.

Pravo na donoenje odluke o tednji u dobrovoljnom mirovinskom drutvu je dobrovoljnog karaktera. lanstvo se uspostavljapotpisom Ponude za sklapanje ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj tednji te se predmetna Ponuda dostavlja Drutvu nadaljnu obradu. Prilikom potpisivanja Ponude potencijalni lan daje Drutvu odreene osobne podatke ija je iskljuiva svrharealizacija svih poslova vezanih uz mirovinsku tednju lana (identifikacija lana u bazi podataka, upravljanje imovinomna osobnom raunu lana i sl). Svi osobni podaci lanova uvaju se u bazi podataka, dakle u elektronskom obliku, a ivlastoruno potpisana Ponuda lana za sklapanje ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj tednji pohranjuje se u arhiv. Sviosobni podaci lanova uvaju se trajno, temeljem Pravilnika o zatiti arhivskog i registraturnog gradiva Drutva te Posebnogpopisa gradiva, na koje je Hrvatski dravni arhiv dao suglasnost i odobrenje dana 20. lipnja 2005. godine.

Svaki potencijalni lan, odnosno svaki lan se ima pravo usprotiviti obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i u tom sesluaju osobni podaci koji se na njega odnose nee obraivati u tu svrhu. Pravo protivljenja lan iskazuje oznaavanjem

posebne rubrike na obrascu Ponude, neposredno prije potpisivanja iste. Ako lan naknadno uskrati svoju privolu za daljnjumarketinku obradu svojih osobnih podataka, Drutvo je duno takvom zahtjevu odmah udovoljiti.

Dravna poticajna sredstva

lanovima Fonda odobravaju se poticajna sredstva iz dravnog prorauna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenimdoprinosima u prethodnoj kalendarskoj godini. Poticajna sredstva iznose 25% od uplaenog doprinosa pojedinog lanaFonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najvie do uloga 5.000,00 kuna po lanu Fonda tijekom jedne kalendarskegodine. Poticajna sredstva vode se na osobnom raunu lana na nain da se u svakom trenutku moe utvrditi njihoviznos i ona predstavljaju osobnu imovinu lana kojom upravlja Drutvo te ine sastavni dio osobnog rauna lana Fonda.Poticajna sredstva odobrit e se za lanstvo u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

U sluaju istodobnog lanstva u vie dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostvarivanja prava na poticajna sredstva, lan fondaobvezatan je, u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o potrebi izjanjenja o odabiru fonda, izvijestiti mirovinskodrutvo u korist kojeg rauna u fondu eli ostvariti upis poticajnih sredstava. Ako lan fonda ne izvri odabir fonda u rokuod 30 dana, poticajna sredstva e se odobriti onom dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem je uplaen najvei iznosgodinjeg mirovinskog doprinosa za koji se trae poticajna sredstva.O odabiru fonda za koritenje poticajnih sredstava mirovinsko drutvo duno je izvijestiti Ministarstvo financija.

Dostupnost financijskih izvjea

Financijska izvjea e se sukladno zakonskim i podzakonskim odredbama objavljivat u dnevnim novinama koje se prodajuna teritoriju cijele Republike Hrvatske te na web stranicama Drutva www.azfond.hrDrutvo e dostaviti financijska izvjea svakoj osobi na njen zahtjev bez naplate naknade, u roku od petnaest dana od

dana podnoenja zahtjeva.


19/24

Podaci omirovinskom drutvuTvrtka, pravni oblik i sjedite: Allianz ZB d.o.o. drutvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima,

10000 Zagreb, Ivana Luia 2a / 14.kat

Uprava Drutva i Nadzorni odbor

Kreimir Gjenero, MSc (City), direktor je Allianza ZB d.o.o. drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine, smjer Financije. Poslijediplomski studij financija zavrioje na prestinoj londonskoj City University Business School 2001. godine. Poslovnu karijeru zapoinje u Zagrebakoj banci,gdje zavrava jednogodinji specijalistiki program EDUKA. Nakon zavrenog programa prelazi u Sektor za poslovanje sinozemstvom na mjesto Voditelja slube s nerezidentima gdje vodi poslovni odnos s ambasadama, humanitarnim i vojnimorganizacijama. Nakon uspjenog provoenja projekta uvoenja analize financijskih institucija, postaje Voditelj analizefinancijskih institucija u Sektoru trita kapitala. Vrativi se s poslijediplomskog studija, karijeru nastavlja u Allianz ZB kaoVoditelj projekta dobrovoljne mirovinske tednje, gdje ubrzo postaje direktor Drutva. Tijekom godina sudjelovao je nabrojnim seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu, a struna znanja je usavravao u Riggs Bank, Washington i Citibank, NewYork. U rujnu 2002. ispunio je uvjete za stjecanje Licence za upravljanje mirovinskim fondovima.

Kristijan Buk, predsjednik Nadzornog odboraDamir Krcivoj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraRadovan Abramovi, lan Nadzornog odbora

Organizacijska shema Drutva

Nadzorni odbor

3 lana

Uprava

Direktor

Raunovodstvo

Administracija

Back Office Informatika Prodaja

Marketing

Fondmanagement


20/24

Naela i strategija ulaganja Drutva

Ulagaka politika Drutva je kombinacija naina razmiljanja i stratekog planiranja. Drutvo e provoditi ulaganja imovinepotujui temeljna naela ulaganja:

sigurnost, razboritost i oprez, lojalnost, skrb, smanjenje rizika rasprenou ulaganja,

zakonitost, odravanje odgovarajue likvidnosti i zabrana sukoba interesa,

vodei pri tome rauna o zakonskim ogranienjima u vezi ulaganja imovine Drutva. Temeljnim naelima ulaganja seodreuje nain postizanja cilja kroz optimalan odnos pojedinih vrsta financijske imovine u portfelju Drutva, tj. temeljnanaela predstavljaju kvantifikaciju kompromisa izmeu rizika i oekivanog prinosa.

Cilj Drutva je ponuditi najbolja znanja i vjetine upravljanja imovinom lanova dobrovoljnih mirovinskih fondova uznajmanje mogue naknade, ostvarujui pritom najvei mogui prinos na ulaganja.

Informacija o tome jesu li lanovi Uprave i Nadzornog odbora lanovi AZ Profit dobrovoljnogmirovinskog fonda

lan Uprave i lanovi Nadzornog odbora lanovi su AZ Profit dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Objanjenja naina donoenja investicijskih odluka

Donoenje investicijskih odluka predstavlja integrirani proces odluivanja s Allianz ZB d.o.o. drutvom za upravljanjeobveznim mirovinskim fondom. Investicijske odluke operativno provodi odjel Fond managementa.Investicijske odluke donose se na temelju unutarnjih i vanjskih kvalitativnih i kvantitativnih analiza uvaavajui temeljna

naela ulaganja. Uprava nadzire poslovanje u okviru zakonskih limita i sukladno trinim okolnostima utvruje internelimite ulaganja imovine.

Prilikom ulaganja imovine Fonda na inozemna trita kapitala, Drutvo moe prema potrebi koristiti vanjske savjetnike.

Iznos temeljnog kapitala Drutva, imena i adresa vlasnika udjela i veliina njihovog udjela

Temeljni kapital Drutva: 15.000.000,00 kn.

Vlasnici poslovnih udjela Drutva:Allainz New Europe Holding GmbH, Be, Hietzinger Kai 101-105 - 51%Zagrebaka banka d.d. Zagreb, Paromlinska 2 - 49%

Podaci o revizoru

Revizor Drutva je PricewaterhouseCoopers d.o.o., A. von Humboldta 4, 10000 Zagreb.

Izjava o ravnopravnosti

Drutvo e lanstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nuditi na jednakim i ravnopravnim naelima, bez spominjanjauspjenosti poslovanja drugog dobrovoljnog fonda kojime upravlja kao motiva za ulanjenje u AZ Profit dobrovoljnimirovinski fond.


21/24

Podaci o banci skrbnikuTvrtka, pravni oblik i sjedite: Societe Generale - Splitska banka d.d. 21000, Split, R. Bokovia 16

Djelatnost banke skrbnika:obavljanje bankarskih poslova

Temeljni kapital banke skrbnika:temeljni kapital: 491.425.800,00 kn

Nain obavljanja skrbnikih poslova u inozemstvuPruanje skrbnikih usluga na tritima zemalja Europske unije i OECD-a, mrea podskrbnika Splitske banke d.d. (bivaHVB Bank Croatia) pokriva preko 40 zemalja, ukljuivo i sve EU zemlje, Skandinaviju, SAD, vodea azijska trita, CEEregiju (pokriva se putem vlastite mree) i baltike zemlje. Osim prisutnosti na stranim tritima putem globalnog skrbnika,lan je i Clearstram-a kao pan-europske depozitarne agencije.

Informacije o agencijiZa obavljanje nadzora nad poslovanjem mirovinskih drutava i mirovinskih fondova, od 1. sijenja 2006. godine, zapoelaje s radom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja je u cijelosti preuzela temeljnu zadau Agencije za nadzormirovinskih fondova i osiguranja.

U obavljanju svojih javnih ovlasti, Agencija je ovlatena:

1. donositi propise o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Zakona o tritu vrijednosnih papira,Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima, Zakona o preuzimanju dionikihdrutava, Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, Zakona o Umirovljenikomfondu, Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajuim drutvima iisplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje, Zakona o osiguranju, Zakona o posredovanju i zastupanju u

osiguranju i drugih zakona kada je zakonom ovlatena2. obavljati nadzor nad poslovanjem:- burzi i ureenih javnih trita, ovlatenih drutava i izdavatelja vrijednosnih papira,- drutava za upravljanje investicijskim, privatizacijskim investicijskim i mirovinskim fondovima, investicijskim fondovima,privatizacijskim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ilanova njihovih obitelji i Umirovljenikim fondom,- brokerskih drutava, brokera i investicijskih savjetnika,- institucionalnih ulagatelja,- Sredinje depozitarne agencije,- Sredinjeg registra osiguranika,- drutava za osiguranje, mirovinskih osiguravajuih drutava, zastupnika i posrednika u osiguranju,- pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti,

a sve u skladu s ovim Zakonom i zakonima koji reguliraju predmetnu materiju3. nalagati mjere za otklanjanje utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti

4. izdavati i oduzimati:- dozvole, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlatena Zakonom o tritu vrijednosnim papirima, Zakonom o investicijskimfondovima, Zakonom o privatizacijskim investicijskim fondovima, Zakonom o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskograta i lanova njihovih obitelji, Zakonom o Umirovljenikom fondu i Zakonom o preuzimanju dionikih drutava,- licencije, autorizacije, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlatena Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskimfondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitaliziranetednje i- odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlatena Zakonom o osiguranju, Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju,Pravilnikom o uvjetima za dobivanje ovlatenja za obavljanje aktuarskih poslova i Pravilnikom o uvjetima za dobivanjeovlatenja za obavljanje poslova za posredovanje i zastupanje u osiguranju

5. poticati, organizirati i nadgledati mjere za uinkovito funkcioniranje financijskog trita

6. voditi knjige i registre u skladu sa zakonskim odredbama

7. pokretati inicijativu za donoenje zakona i drugih propisa i informirati javnost o naelima po kojima djeluje financijsko


22/24

trite.

8. donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, naina i procedura za jedinstveno obavljanje nadzora unutar svogdjelokruga i nadlenosti

9. davati miljenje o provedbi zakona na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokau svoj pravni interes

10. poduzimati druge mjere i obavljati druge poslove u skladu sa zakonskim ovlatenjima

11. izvjeivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno ili posredno tiu njihovenadlenosti i djelokruga, povodom postupaka koji se vode pred tim tijelima, a u svezi su s postupcima iz djelokruga i

nadlenosti Agencije

Sredinji registar osiguranika (REGOS) kao dravno tijelo za prikupljanje i evidenciju doprinosa za drugi stup nije ukljuenu dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

DirektorKreimir Gjenero

juer

Danas je

sutrao kojem stebrinuliDale Carnegie


23/24

StatutAZ Profitmirovinskog fonda

Sukladno odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (N.N.49/99, 63/00 i 103/03, 177/04, 140/05 i 71/07), Uprava Allianz ZB d.o.o. drutva zaupravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, usvojila je u Zagrebu, dana 22. sijenja2008. godine, sljedei

STATUTAZ Profit dobrovoljnog mirovinskog fonda

OSNOVNE ODREDBE I IME DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG FONDA

lanak 1.Odredbama ovog Statuta ureuju se uvjeti i pravila poslovanja AZ Profit dobrovoljnogmirovinskog fonda (u daljnjem tekstu: Fond) te se ureuju pravni odnosi Allianza ZBd.o.o. drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima s vlasnicima dokumenatao udjelu u Fondu

lanak 2.Fond e biti otvorene naravi i poslovat e pod imenom: AZ Profit dobrovoljni mirovinskifond. Skraeni naziv Fonda koji e se koristiti u poslovanju glasi: AZ Profit.U poslovanju s inozemstvom Fond e poslovati pod imenom: AZ Profit Voluntary PensionFund, odnosno pod skraenim nazivom AZ Profit

lanak 3.Fond ini zasebnu imovinu bez pravne osobnosti i osniva se radi prikupljanja novanih

sredstava, uplaivanjem doprinosa na raune lanova Fonda, uplatama dravnih poticajnihsredstava i ulaganja tih sredstava na tritima novca i kapitala, s ciljem poveanja vrijednostiimovine Fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja lanovima Fonda, sukladnozakonskim odredbama.

Vrijeme trajanja Fonda je neogranieno

lanak 4.Fondom upravlja Allianz ZB d.o.o. drutvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskimfondovima, sa sjeditem u Zagrebu (dalje u tekstu:Drutvo).

TEMELJNA NAELA I OGRANIENJA ULAGANJA

lanak 5.Nadzorni odbor Drutva donosi temeljna naela investiranja kao i eventualne promjenetih naela.

Mirovinsko drutvo je odgovorno lanovima Fonda za tetu nastalu zbog neispunjenja ilineprimjerenog ispunjenja svojih obveza koje se odnose na upravljanje Fondom, osim akoneispunjenje ili neprimjereno neispunjenje proizlazi iz okolnosti za koje mirovinsko drutvo

nije odgovorno i za koje nije moglo biti odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornouurednog i savjesnog gospodarstvenika.

teta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaa Drutva iz stavka 1.ovog lanka, ne moe se namiriti iz imovine Fonda.

Ukoliko Drutvo povjeri ispunjenje odreenih obveza treim osobama, ne umanjuje se nitiograniava odgovornost Drutva za te obveze

lanak 6.Imovina Fonda ulagat e se sukladno zakonskim odredbama, sa svrhom poveanja ukupnogprinosa od ulaganja iskljuivo u korist lanova uz uvaavanje sljedeih naela: sigurnosti, razboritosti i opreza, lojalnosti, skrbi, smanjivanja rizika rasprenou ulaganja, zakonitosti, odravanja odgovarajue likvidnosti i zabrane sukoba interesa

Drutvo e upravljati sa zasebnom imovinom Fonda s pozornou savjesnog

gospodarstvenika, iskljuivo u interesu lanova Fonda.

U sluaju promjene zakonskih propisa ili uvjeta na financijskim tritima, Drutvo e u ciljuzatite interesa lanova prilagoditi program ulaganja novonastalim prilikama na tritu tesukladno tome izmijeniti odredbe ovog Statuta

lanak 7.Drutvo e investirati imovinu Fonda na umjereno konzervativan nain, a s glavnim ciljemostvarenja primjerenog prinosa. Investiranje kojem je glavni cilj ostvarenje prinosa moe ukraem vremenskom razdoblju dovesti do pada vrijednosti obraunske jedinice i smanjenjavrijednosti uloenih sredstava.

Imovina fonda bit e u normalnim trinim uvjetima uloena u sljedee vrijednosne papire iu sljedeim investicijskim ogranienjima:

1. vrijednosne papire iji je izdavatelj Republika Hrvatska, drava lanica, odnosno dravalanica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatskanarodna banka i sredinje banke tih drava lanica, odnosno drava lanica OECD-a - bezogranienja

2. obveznice i druge dunike vrijednosne papire za koje jami Republika Hrvatska, drava

lanica, odnosno drava lanica OECD-a te Hrvatska narodna banka i sredinje banke tihdrava lanica, odnosno drava lanica OECD-a - bez ogranienja

3. obveznice i druge dunike vrijednosne papire iji je izdavatelj jedinica lokalne i podrune(regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi laniciOECD-a - do 30% imovine Fonda zajedno s vrijednosnim papirima iz toke 4. ovog stavka

4. obveznice i druge dunike vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom trituvrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a,

ako je njihov izdavatelj dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanici,odnosno dravi lanici OECD-a, - do 30% imovine Fonda, zajedno s vrijednosnim papirimaiz toke 3. ovog stavka

5. dionice kojima se trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papira u RepubliciHrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a, ako je njihov izdavatelj dionikodrutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a- do 30% imovine Fonda

6. udjele otvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, dravilanici odnosno dravi lanici OECD-a - ulaganja u udjele otvorenih i dionice zatvorenihinvesticijskih fondova iz toke 7. ovog stavka, istog izdavatelja ne smiju prelaziti 5% imovineFonda, a zajedno 30% imovine

7. dionice zatvorenih investicijskih fondova koji su registrirani u Republici Hrvatskoj, dravi

lanici odnosno dravi lanici OECD-a - ulaganja u udjele otvorenih investicijskih fondova iztoke 6. ovog stavka i dionice zatvorenih investicijskih fondova, istog izdavatelja ne smijuprelaziti 5% imovine Fonda, a zajedno 30% imovine8. ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove kod banke sa sjeditem u RepubliciHrvatskoj, dravi lanici, odnosno dravi lanici OECD-a - prema jednom zajmoprimcu nesmije prelaziti 2,5%, a zajedno do 20% imovine Fonda

9. sredstva na poslovnom raunu mirovinskog fonda - do 5% imovine Fonda

Imovina Fonda moe se ulagati i u druge oblike imovine koje s obzirom na sigurnost,isplativost i trinost odredi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:Hanfa) i za te oblike ulaganja odredi ogranienja.

Kod ulaganja imovine Fonda mogu se upotrebljavati terminski ugovori, opcije i ostali izvedenifinancijski instrumenti samo radi zatite imovine Fonda uz uvjet da ukupna izloenost nesmije biti vea od neto vrijednosti imovine Fonda.

Drutvo je duno o upotrebi izvedenih financijskih instrumenata obavjetavati Agenciju.

Imovina Fonda mora se ulagati na nain da bude usklaena zbog rizika i eventualnih

gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, teajeva stranih valuta, odnosno drugih trinihrizika s obvezama Fonda.

Imovina Fonda mora se ulagati na nain da se uzima u obzir dospijee obveza Fonda.

Od dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju imovina Fonda e se ulagati nanain da bude valutno usklaena s obvezama Fonda, s time da se najvie 30% imovineFonda moe ulagati u imovinu koja je nominirana na valutu razliitu od valute na koju glaseobveze Fonda.

Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju imovina Fonda moe se ulagati uoblike imovine drava lanica i drava lanica OECD-a najvie do 25% imovine Fonda.

lanak 8.Strategiju ulaganja Fonda odreuje uprava Drutva. Uprava moe donijeti odluku da seprovedba dijela investicijske strategije povjeri vanjskom savjetniku ili savjetnicima.

NAKNADE I TROKOVI IZ IMOVINE MIROVINSKOG FONDA

lanak 9.

Imovini Fonda mogu se zaraunavati sljedee naknade i trokovi:

1. ulazna naknada2. naknada za upravljanje,3. izlazna naknada,4. naknada banci skrbniku,5. drugi trokovi koji se sukladno lanku 14. Statuta namiruju iz imovine Fonda.

lanak 10.Ulazna naknada se naplauje od uplate u fond na nain da svaki lan ima pravo na odabir

jednokratne uplate ulazne naknade ili naknade u postotnom iznosu od uplate u fond.

a) Jednokratna ulazna naknada iznosi do 1.250,00 kuna za itavo razdoblje lanstva uFondu, a naplauje se od prvih uplata lana u fond i to na nain da se sva sredstva prvihuplata iskoriste za naplatu ulazne naknade.b) Postotna ulazna naknada se naplauje od svake uplate u fond, do iznosa od najvie300,00 kn godinje, a odreuje se u postotku koji je utvren ukupnim uplatama na raunlana fonda, prema sljedeoj tablici:

Postotak naknade na uplaeni iznos Iznos ukupnih uplata na osobnom raunu

% od kn do kn

7,00% 0 6.000

6,00% 6.000,01 12.000

5,00% 12.000,01 18.000

4,00% 18.000,01 24.000

3,00% 24.000,01 30.000

2,00% 30.000,01 36.000

1,00% 36.000,01 40.000

0,00% 40.000,01 i vie

Postotna ulazna naknada e se prestati naplaivati u trenutku kada iznos ukupnih uplata na

osobnom raunu lana prijee iznos od 40.000,01 kn.

Ulazna naknada se ne naplauje u sluaju prelaska lana iz drugog dobrovoljnog

mirovinskog fonda kojim upravlja drutvo ukoliko je lan odabrao plaanje jednokratne

ulazne naknade te istu u cijelosti uplatio u fondu iz kojeg prelazi.

lanak 11.Naknada za upravljanje Fondom obraunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupneimovine Fonda, umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, a isplauje seDrutvu jednom mjeseno.

Naknada za upravljanje ne moe biti vea od 2% godinje od osnovice opisane uprethodnom stavku.


24/24

lanak 12.Izlazna naknada naplauje se u svim sluajevima isplaivanja sredstava s osobnog raunalana (prijenos rauna) osim u sluaju povlaenja sredstava u mirovinsko osiguravajuedrutvo radi isplate mirovina ili radi prelazaka lanova iz Fonda u drugi dobrovoljni mirovinskifond kojim upravlja Drutvo. Izlazna naknada e se obraunati i odbiti od ukupnog iznosana osobnom raunu lana fonda u iznosu od najvie 10%.

lanak 13.Za poslove skrbnitva opisane u lanku 20. Statuta, banka skrbnik ima pravo na naknadupropisanu zakonom, aktima Agencije i ugovorom zakljuenim izmeu Drutva i bankeskrbnika.

Naknada banci skrbniku obraunava se dnevno na osnovi vrijednosti ukupne imovineFonda, umanjene za iznos svih obveza Fonda s osnove ulaganja, a isplauje se banci

skrbniku jednom mjeseno.lanak 14.lan ima pravo da mu Drutvo najmanje jednom godinje i bez naknade, dostavi stanjena osobnom raunu. Sve ostale izvode i izvanredne izvjetaje kao i tiskane uplatnicedostavljene lanu Fonda na njegov zahtjev, Drutvo moe naplatiti u iznosu koji ne moebiti vei od 10 kn po zahtjevu.

Ostali trokovi koji terete imovinu Fonda odnose se na trokove stjecanja i prodaje imovineFonda, te trokove tiskanja i objavljivanja izvjea Fonda koje je Drutvo obvezno izdatiprema Zakonu.

lanak 15.Poslovna godina je kalendarska godina, koja poinje 1. sijenja, a zavrava 31. prosinca.

PRAVA I OBVEZE LANOVA FONDA

lanak 16.lanstvo u Fondu uspostavlja se zakljuivanjem ugovora s Drutvom i otvaranjem osobnograuna u Fondu.lanstvo u Fondu otpoinje prvom uplatom u Fond, to se smatra prihvaanjem ponude

prema zakljuenom ugovoru s Drutvom.Ako lan Fonda prestane uplaivati doprinose i dalje ostaje lan Fonda.lan Fonda moe se povui iz lanstva u Fondu u skladu s ugovorom o dobrovoljnojmirovinskoj tednji i ovim Statutom.

Fond je u vlasnitvu svojih lanova ija se pojedinana vlasnika prava odreuju s obziromna iznos na njihovom raunu. Drutvo izdaje lanovima Fonda dokument o udjelu kojipokazuje broj obraunskih jedinica na osobnom raunu i ujedno je dokaz o vlasnitvu uFondu.

lanak 17.lanstvo u Fondu se ne moe uskratiti osim ako osoba koja podnosi zahtjev za lanstvo neispunjava uvjete utvrene zakonom. Osoba moe biti lan vie dobrovoljnih fondova, alipravo na dravna poticajna sredstva moe ostvarivati samo u jednom fondu.

lanak 18.Sve uplate u Fond i isplate iz Fonda vodit e se u eurima, a obraunavati u kunama posrednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije.Poetna vrijednost obraunske jedinice propisuje se aktima Agencije. Vrijednost obraunske

jedinice Drutvo e voditi i iskazivati u kunama, a dodatno e se vr ijednost obraunskejedinice izraavati i u eurima.

Najnii iznos mjesene uplate na raun lana Fonda iznosi 15,00 u kunskoj protuvrijednostipo srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan uplate. Ukoliko lan Fonda odaberetromjeseni polugodinji ili godinji nain plaanja, uvjet o minimalnoj mjesenoj uplatimora biti zadovoljen.

Drutvo moe donijeti odluku o izmjeni najnieg iznosa mjesene uplate i o tome obavijestitiAgenciju i lanove.

Uplaeni doprinosi u Fond i preneseni rauni, knjie se u korist osobnih rauna na imelana Fonda. Iznos koji je na raunu lana Fonda je osobna imovina tog lana.lanak 19.Ukoliko lan Fonda privremeno prestane uplaivati doprinose u Fond, on ostaje punopravnilan Fonda u kojeg je uplaivao doprinose i ima sva prava kao i drugi lanovi Fonda.

Prava iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja lan dobrovoljnog fonda moe ostvaritinajranije s navrenih 50 godina ivota na temelju dobrovoljnoga mirovinskog programa kojinudi mirovinsko osiguravajue drutvo u skladu sa zakonom.

Iznimno od prethodnog stavka ovoga lanka, mirovinska davanja mogu se ostvariti u sluajusmrti ili invalidnosti i ranije, pod uvjetima iz ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj tednji.

Isplaivanjem sredstava s osobnog rauna lana (prijenosom rauna) prestaje lanstvo uFondu.

BANKA SKRBNIK

lanak 20.Poslovi banke skrbnika nad imovinom Fonda su:1.poslovi pohrane i uvanja imovine Fonda na posebnom raunu,

2.utvrivanje vrijednosti imovine Fonda i izvjeivanje Agencije, Drutva o provedenompostupku utvrivanja te vrijednosti, kao i o vrijednosti imovine Fonda,

3.izvjeivanje o vrijednosti obraunske jedinice putem dnevnih novina najmanje jednommjeseno,

4.izvjeivanje o isplati dividende, isplati kupona ili dospijeu ostalih instrumenata nanaplatu,

5.obavjeivanje o godinjim skuptinama dioniara i pravima vezanim uz imovinu Fondakao i izvrenje naloga Drutva u svezi ostvarivanja tih prava,

6.pruanje usluga glasanja na godinjim skuptinama dioniara,

7.ostale usluge koje se odnose na imovinu Fonda, ugovorene izmeu Drutva i bankeskrbnika.

lanak 21.Imovina Fonda vodi se u banci skrbniku na posebnom raunu.Imovina Fonda na posebnom raunu kod banke skrbnika moe se koristiti samo za izvrenje

u svojim knjigama.lanak 22.U sluaju da se ugovor izmeu Drutva i banke skrbnika eli raskinuti, pisana obavijesttreba se dostaviti najmanje ezdeset dana ranije, osim u posebnim zakonom definiranimsluajevima. Stranka koja daje obavijest o raskidu ugovora odmah e o istom i njenimrazlozima obavijestiti Agenciju.

Novu banku skrbnika Drutvo moe izabrati samo uz prethodno pisano odobrenje Agencije,a za njegovo dobivanje Drutvo e dostaviti Agenciji informacije o predloenoj banciskrbniku. Promjena banke skrbnika obavit e se tako da se odri neprekinuto obavljanjeposlova banke skrbnika u odnosu na imovinu Fonda.

lanak 23.Banka skrbnik obvezna je obavljati poslove za koje je ovlatena na temelju ugovora sDrutvom i to s pozornou savjesnog gospodarstvenika.

Banka skrbnik odgovara Drutvu za poinjenu tetu ukoliko ne obavlja poslove u skladu sUgovorom o uvanju imovine, odnosno u skladu s lankom 20. Statuta.

OBVEZE IZVJEIVANJA I PRIOPAVANJA O OBVEZAMA

lanak 24.Drutvo e sukladno zakonskim odredbama izdati Informativni prospekt Fonda koji esadravati podatke o Fondu i Drutvu, banci skrbniku kao i sve ostale podatke odreenezakonom i propisima Agencije.

lanak 25.Biljeenje poslovnih dogaaja, sadraj i objavljivanje financijskih izvjea Fonda obavljase sukladno Zakonu o raunovodstvu, Meunarodnim raunovodstvenim standardimai Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te odgovarajuim aktimaAgencije.

lanak 26.Drutvo je obvezno podnositi Agenciji sljedee informacije:

1. godinje financijsko izvjee koje je revidirala revizorska tvrtka i potpisao ovlateni

revizor,2. o podacima o prodaji i novosteenoj imovini mirovinskog Fonda ukljuujui naziv imovine,dan transakcije, cijenu po kojoj je transakcija izvrena i brokera,

3. o brokerskoj naknadi, naknadi banci skrbniku,

4. o dioniarima, odnosno vlasnicima udjela mirovinskog drutva, s njihovim imenima iadresama,

5. o imenima i naknadi isplaenoj lanovima uprave i nadzornog odbora i plaamazaposlenika u mirovinskom drutvu.

6. o informativnom prospektu iz lanka 88. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskimfondovima;

7. druge informacije na traenje Agencije.

Informacije iz stavka 1. ovoga lanka dostavit e se najmanje jednom godinje, ali i u kraimrokovima, sukladno propisima Agencije.

lanak 27.Drutvo je takoer obvezno izvijestiti Agenciju o-promjeni tvrtke, sjedita, statuta Fonda ili drutvenog ugovora,-promjeni lanova Uprave ili Nadzornog odbora Drutva,-promjeni imena Fonda,-dioniaru, odnosno lanu drutva za kojega sazna da posjeduje vie od 10% vlasnikihudjela u Drutvu,-svakoj promjeni temeljnog kapitala Drutva,-odluci Drutva o prestanku njegova djelovanja te o-svakoj drugoj promjeni koja je propisana Zakonom ili aktom Agencije.

Izvjee iz stavka 1. ovog lanka, Drutvo mora uputiti Agenciji u roku od osam dana oddana nastale promjene.

Svaka promjena u temeljnom kapitalu i statusu mirovinskog drutva, prije upisa u sudskiregistar, mora imati prethodnu suglasnost Agencije.

lanak 28.Poslovnom tajnom Drutva smatraju se oni dokumenti i podaci, koji se odnose na poslovanjeDrutva, a ije bi priopavanje neovlatenim osobama bilo protivno interesima Drutva ivlasnika udjela u Fondu, ili se zakonom ili drugim propisima smatraju poslovnom tajnom.

Poslovnom tajnom u Drutvu smatraju se naroito podaci o visini sredstava na osobnomraunu lana Fonda.

lanak 29.Osnivai Drutva, lanovi Uprave i Nadzornog odbora Drutva kao i sve osobe koje suzaposlene ili obavljaju stalne ili povremene poslove na temelju posebnog ugovora, dunisu uvati poslovnu tajnu u protivnom, odgovaraju Drutvu za nastalu tetu zbog odavanjaposlovne tajne.

Obveza uvanja poslovne tajne ne prestaje niti nakon to osobe iz stavka 1. ovog lankaizgube status koji ih obvezuje na uvanje poslovne tajne.

lanak 30.Povreda odredbi o uvanju poslovne tajne smatra se tekom povredom radnog odnosa,odnosno drugog ugovornog odnosa i osnova je za prestanak radnog ili slinog ugovornogodnosa.

lanak 31.Izvornik odnosno mjerodavni tekst Statuta je onaj tekst Statuta koji je valjano usvojen odUprave i odobren od Agencije. Ovaj Statut stupa na snagu danom odobrenja od straneAgencije.

Stupanjem na snagu ovog Statuta u cijelosti prestaje vaiti Statut kojeg je usvojila Uprava15. prosinca 2006. godine i kojeg je odobrila Agencija za nadzor mirovinskih fondova i

osiguranja dana 12. srpnja 2007. godine.

DirektorKreimir Gjenero

Sustav mirovinskog osiguranja

Documents

Transcript of Sustav mirovinskog osiguranja