Sustav izvještavanja Porezne uprave - TIM4PIN · TIM4PIN MAGAZIN 11/2013. 1 PISMO GLAVNOG UREDNIKA...

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

013.

JOPPD – novi zakonski obrazacIzvješće o primicima, porezu na dohodak i

prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

www.spi.hr

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.) obrazac JOPPD - Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja uvodi se od 1. siječnja 2014. godine.

Novi obrazac bi trebao zamijeniti dosadašnje obrasce ID, IDD, IDD-1, ID-1, IP i R-Sm.

Za više informacija molimo da se obratite Odjelu marketinga i prodaje na telefon 01/6599-555 ili e-mail [email protected].

Sustav izvještavanja Porezne uprave

Naši konzultanti su za Vas pripremili novu aplikaciju pod nazivom SPI/Sustav izvještavanja Porezne uprave. Obzirom da JOPPD obrazac mora sadržavati sve primitke koji se isplaćuju fizičkim osobama, naša tvrtka je kroz SPI sustav omogućila automatsko punjenje JOPPD obrasca iz svih aplikacija koje u sebi sadržavaju isplate fizičkim osobama.

Nova aplikacija Vam omogućava da se svi Vaši podaci u JOPPD obrazac unose automatski iz ostalih naših aplikacija, kao što su Obračun plaća i naknada, Evidencija i obračun putnih naloga, Blagajna, Evidencija socijalne skrbi, Virmani.

Programsko rješenje prati niz radionica napredne obuke koje su planirane za prosinac 2013. godine, više informacija možete pronaći na www.spi.hr.

RASPORED RADIONICA

-

Uskoro u prodaji izdanje: Primjena Zakona o proračunu! Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) Predbilježbe za izdanje primamo na mail: [email protected]

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PINVoditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijava za školu (zaokružiti) 1) 21. i 22. studenoga, Zagreb, hotel Central

2) 12. i 13. prosinca, Zagreb, hotel PalacePrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum: Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učink-

ovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Iz-vršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti pro-računskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija preda-vača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunja-vanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: [email protected] i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Central, 21. i 22. studenogaZagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca

od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja pro-računskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Na početku časopisa obično se osrvrćemo na situaciju u našoj ekonomskoj i političkoj stvarnosti. Događaji i ak-tualna zbivanja mijenjaju se, no nažalost zajednički im je nazivnik da nas kratkoročno ne raduju niti ohrabruju. I zato ovaj put nećemo o tome, jer smo već dovoljno informacijski okupirani štrajkovima u zdravstvu, novim i starim inanijskim aferama, skidanjem ploča s dvojezičnim natpisima i de inicijom braka, dok istodobno tone-mo na globalnoj ljestvici konkurentnosti i ulazimo u zonu prekomjernog proračunskog de icita, gdje nas sve izvjesnije čeka MMF.

Osvrnimo se stoga na neke važne stručne teme obrađene u ovome broju časopisa. Posebno se značajnim čini intenziviranje aktivnosti na podizanju razine e ikasnosti upravljanja državnom imovinom. Državna bilanca, s obrazloženjem čekanja na okončanje procesa sukcesije, zapostavljena je i podcijenjena već dva desetljeća i zaista je krajnje vrijeme da se ovaj temeljni izvještaj o stanju i inancijskom položaju države rea irmira. Institu-cionalno i zakonski su napravljene sve pretpostavke, a sada je na redu široka aktivnost svih korisnika državne imovine da sustavno popišu imovinu koju koriste i da usklade ili ustroje svoje knjigovodstvene evidencije, prema stvarnom stanju. Idealan trenutak za ove aktivnosti je upravo nadolazeće razdoblje provođenja redovitog go-dišnjeg popisa imovine i obveza za 2013. godinu. O tome više pišemo u prvom članku časopisa, a sigurno je da će ova kompleksna tema biti zastupljena i u sljedećim brojevima.

Zbog speci ične primjene sustava PDV-a u sustavu proračuna i nepro itnih organizacija i u ovom broju pažnju posvećujemo važnom pitanju ispostavljanja računa, kao osnovi funkcioniranja ovog sustava. Uz navedeno, sa-držajem časopisa nastojali smo, kao i do sada, obuhvatiti široku lepezu vrlo aktualnih ekonomskih, pravnih i inancijskih tema. Ovaj broj je pretposljednji u 2013. godini, i prilika je ovdje pozvati vas na nastavak suradnje

i u sljedećoj pretplatničkoj godini. Ponuda stručne literature je bogata, i pred vama je ponovo odluka što čitati iduće godine.

Nadamo se i vjerujemo, da je naš časopis u svojoj prvoj godini izlaženja ispunio vaša očekivanja i opravdao vaše povjerenje, te da ostajemo zajedno u kreiranju e ikasnog i ekonomičnog proračunskog i nepro itnog sektora, kako propisi i praksa ne bi bili dvije oprečne strane. Zahvaljujemo na primljenim pohvalama, kao i sugestijama i prijedlozima, koje smo nastojali uvažiti.

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www.tim4pin.hrE-mail: [email protected] 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Predsjednica Centra: mr. sc. Ivana Maletić

Za nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, mag. oec. Glorija Raguž

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 11/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Prikaz programa usavršavanja ........................... 7

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Davor VašičekGorana RojeSveobuhvatni popis i evidentiranje državne imovine .......................................................... 10

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Davor GalinecO postupku prekomjernog proračunskog de icita............................................... 14

RAČUNOVODSTVO

Mladenka KaračićPostupci i knjiženje u svezi godišnjeg obračuna poreza na dohodak pri isplati zadnje plaće u 2012. godini ................................... 21

Gorana RojeIzvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata

javnog sektora ............................................................... 24

Davor ManceDunja Škalamera-AlilovićCerti ikati emisija u okoliš – priznavanje u inancijskim izvještajima .................................................................... 27

REVIZIJA

Nikolina BibićDanijela StepićProvjera kvalitete rada unutarnje revizije ............................................................................... 36

SADRŽAJ

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr

JAVNA NABAVA

Sabina RebrovićPrimjeri zelene nabave ............................................ 43

Glorija RagužPrijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi upućen u saborsku proceduru ........................................................................ 49

Glorija RagužDonesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave ..................................... 54

POREZI I DOPRINOSI

Ljubica JavorRačuni za isporuke pravnih osoba koje nisu porezni obveznici ........................................................ 56

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Desanka SarvanEuropska građanska inicijativa - najširi demokratski proces u Europi ............ 60

Ivana GalićProvedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) s osvrtom na prihvatljivost troškova ............................................. 65

JAVNA UPRAVA

Bernardica RubčićPovjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu ................................................................................ 69

Nina Ban GlasnovićUpravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema novim uredbama ......................................................... 72


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Mirela ZagoracOsiguranje učenika i studenata za vrijeme praktične nastave, stručne prakse i stručnih putovanja ............................................... 78

ŠKOLSTVO

Fadila BahovićCentralni obračun plaća u školskim ustanovama .................................................................... 81

SUDSTVO

Ana Polić

Naplata i knjiženje usluga preslika sudskih akata ................................................................ 86

KULTURA

Anamaria Ester GalinecUstanove u kulturi kao obveznici poreza na dodanu vrijednost ................................................ 88

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana Jakir-BajoKnjigovodstvene evidencije inancijske imovine kod nepro itnih

organizacija .................................................................... 92

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Sandra Vajda Pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada ................................................... 96

LOKALNA SAMOUPRAVA

Dragica KemeterCentralizacija kao nepovjerenje prema JLS – primjer komunalnog gospodarstva ...... 108

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina............................................................. 108 2. Naknade korisnika državnog proračuna ............................................................... 109 3. Plaće ........................................................................... 110 4. Naknada plaće zbog bolovanja ................... 114 5. Ovrhe ......................................................................... 115 6. Drugi dohodak ............................................... 117 7. Način isplate oporezivih i neoporezivih

primitaka izičkim osobama ....................... 119

8. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD,

primjena od 1. siječnja 2014. godine ...... 121 9. Kamate ...................................................................... 12110. Računovodstvene informacije .................... 12211. Ostale obavijesti ................................................. 123

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKEU Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i pro-računskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izra-dom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice

Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30h

Cijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

U prodaji knjiga

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013./2014.!

redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec.

Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.• Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u susta-

vu javne nabave?• Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave?• Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu?• Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu

stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave suklad-no novim propisima?

• Kako komunicirati s gospodarskim subjektima?• Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno

pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora?

• Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti?

Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili.

Cijena izdanja: 300 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete slati

mailom na: [email protected], faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  Sustav javne nabave 2013/2014 300,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe - 54 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014 

_______________________________________

potpis i žig naručitelja

4

55

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEu Zagrebu, 14. studeni – 04. prosinca 2013. godine,

jednodnevni (8 sati) i dvodnevni programi (16 sati) usavršavanja

Pozivano zainteresirane da sudjeluju u Programima usavršavanja odobrenim od Ministarstva gospodar-stva, Uprave za sustav javne nabave, a koji su važni u svakodnevnom poslovanju, uspostavi i primjeni dobrog procesa nabave i inancijskog upravljanja. Programe usavršavanja provode ovlašteni treneri javne nabave.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učin-kovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama.

Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne na-bave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja.

Naziv programa Trajanje Datum održavanja

1. Javna nabava za revizore 16 sati 14.-15. studeni 2013.

2. • Održavanje objekata (građevinsko - obrtnički radovi i usluge); • Usluge čišćenja; • Zelena nabava;• Upravljanje izvršenjem ugovora

8 sati 20. studeni 2013.

3. • Nabava: zaštitarskih, odvjetničkih, javnobilježničkih usluga i aviokarata;• Praksa Državne komisije i upravljanje izvršenjem ugovora. 8 sati 21. studeni 2013.

4. • Planiranje za 2014. godinu;• Upravljanje nabavama do 70.000 kuna;• Fiskalna odgovornost.


5. • Planiranje za 2014. godinu;• Fiskalna odgovornost;• Nabava prehrambenih proizvoda;• Upravljanje izvršenjem ugovora.


6. • Nabava uredskog materijala;• Nabava potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za održa-

vanje higijene);• Zelena nabava;• Izvršenje ugovora o javnoj nabavi po okvirnim sporazumima.


7. • Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje za nabavu: električne energije, poštanskih usluga i usluga komercijalne revizije; upravljanje izvršenjem ugovora

8 sati 03. prosinca 2013.

8. • Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje za nabavu: uredskog ma-terijala; potrošnog materijala (sredstva za čišćenje i sredstva za održa-vanje higijene); središnja nabava; upravljanje izvršenjem ugovora

8 sati 04. prosinca 2013.

9. • Nabava građevinskih radova; projektantske usluge i usluge stručnog nadzora; održavanje objekata (nabava građevinsko-obrtničkih radova i usluga); pravna zaštita u sustavu javne nabave-

8 sati 28. siječnja 2014.

Nastavni materijal na svim usavršavanjima: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014. i prezentacije predavača.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 1.100 kuna (uključen PDV), za dvodnevno usavršavanje 1.800 kuna (uključen PDV).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijaviti se možete:• putem e-mail adrese: [email protected]• on-line: www.tim4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

6


ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE

I PRORAČUNSKE KORISNIKEU Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različi-tom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog iz-vještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inan-cijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračun-skih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojava-nja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvrša-vanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika prora-čunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobraz-ba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inan-cijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sa-stavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi prora-čunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonom-skim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računo-vodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih kori-snika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravlja-njem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima prora-čunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnici-ma iz Ministarstva inancija i akademske zajednice




Programski sadržaj

1. Obilježja i funkcije sustava proračuna 2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti 3. Financijsko upravljanje 4. Osnovna obilježja i načela računovodstva –

instrumenti i regulatorni okvir 5. Priznavanje i mjerenje imovine 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 7. Povezanost među ekonomskim kategorijama 8. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna

odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri

9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri

10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri

11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri

12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri

13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri

14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri

15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog

izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna.




PRIKAZ

AKTUALNOSTI U SUSTAVU JAVNE NABAVE, Zagreb, 1. listopadaAna Zorić, viša stručna savjetnica za nadzor — spe-cijalistica u Odjelu za nadzor proračuna, Uprava za informacijske sustave, inancije i proračun, Mini-starstvo obrane, započela je seminar temom Javna nabava u kontekstu Zakona o iskalnoj odgovor-nosti s posebnim osvrtom na sprečavanje suko-ba interesa s prikazom najčešćih nepravilnosti gdje je obradila sustav iskalne odgovornosti u Re-publici Hrvatskoj — tko su obveznici primjene i koje su izmjene Zakona o iskalnoj odgovornosti, zatim Izjavu o iskalnoj odgovornosti - obrazac Izjave o iskalnoj odgovornosti, način sastavljanja izjave,

koji se dokumenti prilažu uz izjavu, testiranja Upit-nika o iskalnoj odgovornosti, sadržaj predmeta o iskalnoj odgovornosti, popunjavanje upitnika, po-

dručje javne nabave te sukoba interesa u Upitniku o iskalnoj odgovornosti. Glorija Raguž, direkto-rica TIM4PIN-a, prezentirala je Novine u sustavu javne nabave — izmjene i dopune Zakona o jav-noj nabavi, koje su novine u propisima — plani-ranje, izuzeća od primjene Zakona, nove odredbe o zajednici ponuditelja, postupke javne nabave — tko su ovlašteni predstavnici naručitelja i kako ih imenovati, nove odredbe vezane za: objavljivanje, pripremu dokumentacije za nadmetanje, obvezne i fakultativne razloge isključenja, dokaze sposob-nosti, odredbe o podizvoditeljima, pregled i ocje-nu ponuda, neuobičajenu nisku cijenu, odlučivanje, izvršenje ugovora i izmjena ugovornih odredbi, odredbe javne nabave u vezi s Kaznenim zakonom, te novine koje donosi Strategija razvoja elektronič-ke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013.-2016. Drugu temu koju je obradila bila je Pravna zaštita u sustavu javne nabave RH objasnivši novine ve-zane s pravnom zaštitom u sustavu javne nabave: rokove za izjavljivanje žalbe, samo izjavljivanje žal-be i njen sadržaj, zahtjev za odobrenjem nastavka postupka i privremene mjere te odlučivanje Držav-ne komisije. Kristina Zovko, glavna tajnica u Mini-starstvu poduzetništva i obrta, je temom: Praksa Europskog suda u području javne nabave obja-snila ulogu i sastav Suda, područje rada Suda zna-čajno za javnu nabavu, vrste tužbi, vrste postupaka pred Sudom, izgled i objavljivanje presude, pregled predmeta od nosno primjera iz prakse Europskog suda pravde.

PRAKSA JAVNE NABAVE: MODEL NABAVE PUTEM SREDIŠNJEG TIJELA ZA JAVNU NABAVU I ZAJEDNIČKA NABAVA, Zagreb, 2. listopadaPrednosti zajedničke nabave višestruke su: smanje-nje administrativnih troškova, inancijske uštede i povećana razina vještina i stručnosti osoba koje provode postupke javne nabave. Sve to dovodi do kvalitetnijih proizvoda i usluga koji se nabavljaju. Ivica Pranjić, Apis IT d.o.o. i Zoran Turuk, načelnik Sektora za javnu nabavu, informatiku, komunikacije i informacijsku sigurnost pri Ministarstvu pomor-stva, prometa i infrastrukture, održali su aktivno predavanje o središnjem tijelu za javnu nabavu i zajedničkoj nabavi. Kako su Zakonom središnje ti-jelo za javnu nabavu i zajednička nabava de inirane samo jednim člankom, predavači su na primjerima iz prakse i proaktivnim pristupom objasnili organi-zaciju i način rada središnjeg tijela za javnu nabavu, kako kvalitetno organizirati zajedničke nabave, koji su razlozi objedinjavanja nabave, koje su speci ično-sti ovakve nabave, kako sklopiti i izvršiti ugovor o

Prikaz programa usavršavanja


PRIKAZ

javnoj nabavi ili okvirni sporazum, te kako pratiti izvršenje ugovorenih nabava.

UPRAVLJANJE NABAVOM DO 70. 000 KUNA, Zagreb, 03. listopada Ovim programom riješene su nedoumice koje uvi-jek postoje kod nabava vrijednosti do 70.000 kuna – trebaju li se planirati, kako i kada provesti postu-pak nabave, kako komunicirati s potencijalnim po-nuditeljima, kako prikupiti ponude, te trebaju li se i kako dostavljati izvješća u EOJN RH. Glorija Raguž započela je predavanje obrazlaganjem organizacije i funkcioniranja nabave i javne nabava, što je proces javne nabave i kako ga de inirati, ustrojstvo javne nabave kod naručitelja koje će osigurati e ikasno ugovaranje i zadovoljavanje potreba naručit elja, sprječavanje sukoba interesa i poštivanje načela javne nabave u praksi. Nadalje, obradila je proces planiranja nabava do 70. 000 kuna, objasnila je kako planirati nabave do 70.000 kuna a da se ne prekrši Zakon o javnoj nabavi, kako odrediti predmet naba-ve i procijenjenu vrijednost, te kako tretirati nabave do 20.000 kuna. Martina Juričić, Odjel nabave za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvat-skoj pošti d.d. prezentirala je temu Komunikacija s ponuditeljima za nabave do 70.000 kuna – kako organizirati komunikaciju između naručitelja i po-tencijalnih ponuditelja odnosno kako staviti na ras-polaganje informacije vezane za nabave do 70.000 kuna kroz: poziv na dostavu ponude, opis predme-ta nabave, uvjete nabave, sastavne dijelove ponude, bitne uvjete za izvršenje ugovora, način dostave ponude i priloge ponude, analiza i odabir ponuda, obavještavanje ponuditelja o rezultatima nabave te kada odrediti izdavanje narudžbenice ili sklapa-nje ugovora. Prezentaciju je zaključila izlaganjem potrebnih izvješća za bagatelnu nabavu. Drugi dio svog predavanja, nastavila je pregledno obrazlažući plan nabave, komunikaciju s ponuditeljima i realiza-ciju nabave na primjerima iz prakse.

NABAVA PREHRAMBENIH PROIZVODA, Zagreb, 04. listopadaGlorija Raguž i Maja Leskovar, specijalistica naba-ve u Hrvatskoj lutriji d.d. bile su predavačice ovog programa. Uvodna tema bila je Kako pripremiti dokumentaciju za nadmetanje, gdje je primje-rima objašnjen zakonodavni okvir, kada započe-ti pripremu izrade dokumentacije, kako odrediti i opisati predmet nabave, kako pripremiti kvalitetnu dokumentaciju za nadmetanje, razloge isključenja i dokaze sposobnosti, koje odredbe navesti u doku-mentaciji da bi izvršenje ugovora bilo zadovoljava-juće za naručitelja. Zatim slijede teme Nabava mesa i mesnih prerađevina; mlijeka i mliječnih prera-đevina, nabava kruha i ostalih pekarskih proi-zvoda te nabava voća i povrća. Objasnivši koje za-konodavne okvire treba pratiti za nabavu određene hrane, kako odrediti predmet nabave, kako postići nabavu kvalitetne hrane i koje dokaze sposobnosti tražiti detaljno je obrađeno primjerima. Također dani su odgovori što nabaviti bez primjene postup-ka javne nabave, kako planirati i kako naručivati bagatelne nabave. Ovaj program posebno je zani-mljiv za vrtiće, škole, domove, ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi, te ustanove koje za potrebe svojih zaposlenika organizira prehranu.

POSTUPAK NABAVE GRAĐEVINSKIH RADOVA, Zagreb, 21. listopadaLidija Žunić, Odjel nabave za dugotrajnu imovi-nu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d., objasnila je način izrade dokumentacije za nadme-tanje za nabavu građevinskih radova uz poštivanje odredbi Zakona o javnoj nabavi i drugih pozitivnih propisa, koji reguliraju ovo područje, kako opisati predmet nabave i sastaviti troškovnik na zakonit način, koji su razlozi isključenja ponuditelja i kako ih primijeniti, dokazivanje sposobnosti: pravnu


PRIKAZ

sposobnost, poslovnu sposobnost — suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, način postupanja u slučaju stranih izvođača, dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, inancijsku sposobnost, tehničku i stručnu sposobnost, kako postupati sa zajednicom ponudi-telja i podizvoditelja, određivanje uvjeta za izvrše-nje ugovora, te primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Kristina Zov-ko, glavna tajnica u Ministarstvu poduzetništva i obrta, obradila je temu jamstva, i to najčešće kori-štene oblike/sredstva — bjanko zadužnicu i bankar-sku garanciju, zatim jamstvo za preplatu za slučaj povrata preplata, jamstvo za uredno ispunjenje ugo-vorne obveze, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti.

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE, Zagreb, 22. listopadaKvalitetna i e ikasna komunikacija između naruči-telja i gospodarskih subjekata bitna je kako bi se s jedne strane izradila valjana ponuda odnosno kako bi se s druge strane zadovoljila stvarna potreba na-ručitelja. Predavačice Martina Juričić, Odjel naba-ve za dugotrajnu imovinu Ureda za javnu nabavu u Hrvatskoj pošti d.d., Sanda Božičević, direktorica Službe za upravljanje postupcima nabave u Hrvat-

skoj pošti d.d. i Glorija Raguž obradile su teme u vezi s komunikacijom i razmjenom informacija iz-među gospodarskih subjekata i naručitelja u po-stupcima javne nabave u Hrvatskoj i Europskoj uni-ji, obrazložile i pojasnile Elektronički oglasnik javne nabave RH, Tenders Electronic Daily (TED), EUR-Lex – pristup Službenom listu EU, N-Lex – pristup naci-onalnom zakonodavstvu, EU Bookshop, te eCertis. Također, važna tema bila je i osvrt na Zakon o izmje-nama dopunama Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na sposobnost gospodarskih subjekata te detaljne primjere iz prakse, kako pripremiti valjanu ponudu, na što treba obratiti pozornost prilikom sastavlja-nja ponuda te kako osigurati zaštitu prava u sustavu javne nabave.

Na svakoj od pojedinih radionica obrađivali su se konkretni primjeri iz prakse, ukazalo se na potenci-jalne probleme i pogreške u praksi te kako navedeno ispraviti, kako povećati razinu kvalitete i stručnosti pri organiziranju javne nabave u instituciji naruči-telja, provođenju postupaka javne nabave i ugovara-nju. Detaljnije programe održanih radnica možete pogledati na našoj internetskoj stranici www.tim-4pin.hr – Arhiva radionica.

Ne propustite nadolazeće programe usavršavanja u području javne nabave u studenom i prosincu!


www.tim4pin.hr


AKUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine operacionalizira se Zakonom o upravljanju i raspo-laganju im ovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) te uredbama kojima se uređujuju ključna pitanja upravljanja i raspolaganja (o kojima također pišemo u ovom broju časopisa). Ishodišno pitanje učinkovitog upravljanja imovinom je sveo-buhvatni kvantitativni i kvalitativni popis odnosno registar. Registar je formalno-pravno ustrojen Ure-dbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), no za njegovu potpunu funkcionalnost nužna je jedinstvena metodologija obuhvata, evidentiranja, priznavanja i procjenjivanja, koju će primijeniti vla-snici i korisnici državne imovine na svim razinama. To je učinjeno obvezujućim napucima i uputama, koje je Ministarstvo inancija donijelo i ovih dana uputilo svim relevantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom. Njihov sadržaj sažeto prika-zujemo ovim člankom.

1. Osvrt na stanje u evidentiranju državne imovine

Državna imovina u Republici Hrvatskoj klasi icira se, evidentira i vrednuje na neodgovarajući način. Glavna knjiga Državne riznice ne sadrži u cijelosti podatke o ukupnoj imovini u vlasništvu Republike Hrvatske na što redovito ukazuje i Državni ured za reviziju u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji go-dišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna. Dokumentacija o državnoj imovini nepotpuna je, a uz to i raspršena u različitim evidencijama državnih institucija – korisnika. Neki oblici državne imovine u svojoj ukupnosti, zbog svojih su posebnosti, kao i zbog primijenjenog računovodstvenog koncepta, potpuno izostavljeni iz računovodstvenih i drugih evidencija ili su podaci o njima nepotpuni.

Radi se prije svega o tzv. baštinskoj imovini (po-vijesnim, kulturnim i sl. dobrima) i prirodnim bo-

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.** Mr. sc. Gorana Roje, neovisni ekonomski stručnjak-konzultant, Zagreb.

gatstvima. Podaci o poslovnoj (operativnoj) imo-vini evidentiraju se u bilančnim, izvanbilančnim i analitičkim evidencijama nadležnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, pri čemu pojedine imovinske čestice, zbog nedostatne formalno prav-ne uređenosti i dokumentiranosti vlasništva, nisu primjereno vrednovane niti cjelovito iskazane. Sve navedeno rezultira činjenicom da podaci o državnoj imovini iskazani u konsolidiranoj državnoj Bilanci nisu realni.

U cilju objedinjavanja evidencija o imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice nužno je stoga sastaviti sveo-buhvatni popis državne imovine koje će biti prizna-ta, procijenjena i evidentirana na temelju međuna-rodno prihvatljivih kriterija, dobre prakse i relevan-tnih proračunskih klasi ikacija, koje se univerzalno primjenjuju u postupku inancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, dakle sukladno propisima koji uređuju proračunsko računovodstvo.

Zakonodavni okvir relevantan za provođenje sveo-buhvatnog popisa i sustavno evidentiranje državne imovine čine:

• Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13),

• Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12),• Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br.j 139/10),• Uredba o Registru državne imovine (NN, br.

55/11),• Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ure-

da za upravljanje državnom imovinom (NN, br. 118/13),

• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11),

• Pravilnik o inancijskom izvještavanju u pro-računskom računovodstvu (NN, br. 32/11).

Sukladno članku 60. Zakona o upravljanju i raspo-laganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvat-ske, Registar državne imovine je središnji registar državne imovine (dalje u tekstu: Središnji regi-star), koji objedinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Pojedini pojavni oblici državne imovine de inirani su u članku 4. Zakona.

UDK 657.2Davor Vašiček *

Gorana Roje **

Sveobuhvatni popis i evidentiranje državne imovine



2. Postupak priznavanja, mjerenja i evidentiranja imovine u vlasništvu RH

Ministarstvo inancija Republike Hrvatske svojim je aktom (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrsti, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i infor-macija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokal-nih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o prizna-vanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vla-sništvu Republike Hrvatske (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7).

U nastavku se daje osnovni sadržaj i naglašava intencija ovih akata.

2.1. Obveznici primjene i obuhvat imovine

Obveznici primjene ove Upute su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proraču-na, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, te svi ostali korisnici držav-ne imovine. Državnu imovinu, sukladno članku 61. Zakona o proračunu čini inancijska i ne inancij-ska imovina u vlasništvu države i JLP(R)S klasi ici-rana slijedom strukture Računskog plana proraču-na. Ovo je važno naglasiti jer ovaj pristup zapravo znači da se i u upravljanju državnom imovinom a ir-miraju računovodstvene, međunarodno prepoznat-ljive i usporedive klasi ikacije.

2.2 Usklađivanje knjigovodstvenog stanja i evidencije

Prema obvezujućoj Uputi, Državni proračun i pro-računi JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanprora-čunski korisnici, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem, na dan 31. prosinca svake godine, provesti sveobuhvatni po-pis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, dru-ga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) i neovisno o svom pravnom statu-su.

Pri tome su se državni proračun i proračuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržavati članka 15. Pravilnika o proračun-

skom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlastima, kao i ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Re-publike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Na temelju provedenog popisa i konstatiranog stvar-nog stanja potrebno je uskladiti/ustrojiti analitičke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim po-javnim oblicima imovine, i to na način da:

• Analitičke evidencije i pomoćne knjige o nekret-ninama moraju najmanje sadržavati podatke i in-formacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11)1.

• Analitičke evidencije i pomoćne knjige o inan-cijskoj imovini-dionicama i udjelima moraju naj-manje sadržavati podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine.

• Analitičke evidencije i pomoćne knjige o ostalim oblicima imovine moraju sadržavati podatke po-trebne za učinkovito upravljanje.

Analitička knjigovodstva i evidencije imovine obve-zno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

2.3. Načela iskazivanja vrijednosti imovine

Sukladno Uputi:

• Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskazati vrijednosno.

• Procjena vrijednosti imovine temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška, što znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čestica u analitičkim evidencijama i zbirno u glavnoj knji-zi, imovina prikazati po raspoloživim knjigovod-stvenim vrijednostima o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijedno-sti).

• Imovinske čestice koje do sada nisu bile eviden-tirane u poslovnim knjigama priznat će se sukla-dno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prih-vaćenoj dobroj praksi. Pritom, nekoliko je ključn-ih pristupa u vrednovanju državne imovine, koje je moguće primijeniti u vrednovanju do sada nee-videntirane imovine:o vrednovanje na temelju procijenjene vrijedno-

sti imovine (trošak zamjene),

1 Oblik analitičke kartice s podacima i informacijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom.



o vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe,

o tržišno vrednovanje prema pojavnim obi ljež-jima sličnoj imovini (usporedna metoda) i

o simbolično evidentiranje po jednoj novčanoj je-dinici.

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imovina vrednovati prema tržišnom prin-cipu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanosti (amorti-ziranosti), na osnovu troškova alternativne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

2.4. Postupak procjene vrijednosti imovine

Postupak procjene vrijednosti do sada neeviden-tirane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je provesti u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnosti svojih inancijskih izvještaja. Postupak procjene vrijednosti do sada neevidentirane imovi-ne provodit će se:

1) Internom procjenom – po radnom povjeren-stvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika, na temelju aproksimativne usporedne metode (ko-risteći dostupne informacije s tržišta, Porezne upra-ve, katastra i dr.).

2) Po ovlaštenom procjenitelju – u iznimnim slu-čajevima, ako je imovina u postupku otuđenja, za-mjene, pred otuđenjem i sl.

3) U iznosu od 1 (jedne) kune po imovinskoj čestici – za svaku pojedinu imovinsku česticu čiju vrijednost zbog njezinih speci ičnih obilježja nije opravdano, niti moguće procijenjivati. Radi se is-ključivo o speci ičnim vrstama imovine, koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baštine, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih obje-kata i sl. Uputom se preciziraju pozicije Računskog plana predviđene za praćenje ove imovine.

Navedeni način utvrđivanja vrijednosti dan je ta-kođer Uputom Ministarstva inancija (KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7) svim pro-računskim i izvanproračunskim korisnicima držav-nog proračuna, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te ostalim korisni-cima državne imovine kao obveznicima inancijskog izvještavanja i dostavljanja podataka o imovini.

2.5. Knjiženje razlika u proračunskom računovodstvu

Na temelju obavljenog popisa i provedenog postup-ka procjene vrijednosti imovine, za ustanovljene razlike ažuriraju se analitičke evidencije i pomoćne knjige. Knjiženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proračunskom računovod-stvu i Računskom planu proračuna, i to:

• za odstupanja u količini i vrijednosti evidentira-ne imovine provest će se odgovarajuća knjiženja u razredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovine) u korist ili na teret izvora vlasništva na računima podskupine 9111 (posredstvom skupi-ne 915), i

• za odstupanja u količini i vrijednosti imovine koja do sada nije bila evidentirana, na teret odgova-rajućih računa u razredu 0, a na teret računa u podskupini 9112 – Ostali vlastiti izvori (posred-stvom skupine 915).

3. Obveze Državnog ureda za upravljanje i Centra za restrukturiranje i prodaju

U provođenju sveobuhvatnog popisa državne imo-vine posebnu ulogu imaju specijalizirane instituci-je utemeljene za upravljanje državnom imovinom. Prema navedenom Naputku, a s ciljem usklađivanja i obuhvaćanja cjelokupne državne, DUUDI je dužan:

1) Ne inancijsku imovinu koja se sastoji od:• građevinskog zemljišta i građevina,• poljoprivrednog zemljišta,• šuma i šumskog zemljišta,• javnog vodnog dobra,• stambenih objekata,• poslovnih prostora,• nekretnina koje koriste tijela državne uprave,• rezidencijalnih objekata i vila,• nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja

suverenosti, neovisnosti, te obrane teritori-jalne cjelovitosti Republike Hrvatske; klasi i-cirati je prema rasporedu osnovnih računa iz Računskog plana.



2) Financijsku imovinu iz Središnjeg registra rekla-si icirati prema osnovnim računima u Računs-kom planu proračuna.

3) U svrhu korištenja podataka iz Središnjeg regi-stra za ažuriranje/sastavljanje bilance državne imovine, te za potrebe upravljanja imovinom, pro-pisane podatke u Središnjem registru nadopuniti podacima o:• broju iz Registra proračunskih i izvanpro-

računskih korisnika (RKP broj vlasnika/kori-snika imovine),

• broju računa iz računskog plana (na razni osno-vnog računa) za svaku imovinsku česticu,

• vrijednosti imovine po bruto principu (naba-vna i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu (primjerice svaku zemljišnu česticu) svakog pojavnog oblika imovine (primjerice poljopri-vredno zemljište, građevinsko zemljište, sukla-

dno klasi ikaciji iz Računskog plana) s ozna-kom načina utvrđivanja vrijednosti:c.1. knjigovodstvena vrijednost – revalorizira-

ni trošak nabave, c.2. interna procjena – evidencijska (aproksi-

mativna) vrijednost,c.3. po ovlaštenom procjenitelju – tržišna vri-

jednost,c.4. evidencijska vrijednost jedne novčane jedi-

nice.

4) Sukladno potrebama e ikasnijeg upravljanja imo-vinom u Središnji registar dodati i podatke o ocje-ni funkcionalnosti i izičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine.

Temeljem navedenoga obveza je DUUDI-a kreirati i svim korisnicima državne imovine dostaviti proši-reni obrazac za unos u Središnji registrar.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

U Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna


Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i aka-demske zajednice



Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavr-šavanja.


FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ulazak Republike Hrvatske u mehanizam Postupka prekomjernog proračunskog de icita (PPPD, odno-sno u izvornom izrazu: EDP – Excessive De icit Pro-cedure) je vrlo izvjestan u skorije vrijeme, o čemu se tijekom posljednjih pola godine dosta pisalo i u domaćim medijima. Također, spominje se i čega su svjesni kreatori naše ekonomske politike, koji u za-dnje vrijeme i predlažu mjere na prihodnoj i rashod-noj strani proračuna, s ciljem smanjenja proračuns-kog de icita u sljedećih nekoliko godina. Osnovni je cilj ovog rada informirati čitatelje o osnovnim pojmovima vezanim s PPPD-om i formalnim pro-cedurama vezanim s ulaskom i izlaskom zemlje iz PPPD-a, mjerama koje su poduzimale druge države članice u svrhu izlaska iz PPPD-a, te o mogućim im-plikacijama u segmentu izvještavanja JLP(R)S-a.

1. Uvod Dana 21. listopada 2013. Statistički ured Europ-ske komisije (Eurostat) objavio je Izvješće o stanju proračunskog de icita i javnog duga za 28 država članica EU (uključujući po prvi puta i podatke za Republiku Hrvatsku). Isti dan je i Državni zavod za statistiku (DZS) po prvi puta objavio Izvješće o sta-nju proračunskog de icita i javnog duga za Republi-ku Hrvatsku, sukladno metodologiji ESA 95 i osta-lim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog de icita. Objavljena vrijednost poka-zatelja proračunskog de icita od 5% BDP-a u 2012. godini ukazuje na postojanje situacije prekomjernog proračunskog de icita, budući da je iskalnim krite-rijima Ugovora iz Maastrichta propisano, da prora-čunski de icit države članice ne smije biti veći od 3% BDP-a. Konsolidirani dug opće države u 2012. godini dosegao je vrijednost od 55,5% BDP-a, tj. nije prešao granicu od 60% BDP-a, propisanu iskalnim kriteri-jima Ugovora iz Maastrichta.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Direkcija za statistiku, Hrvatska narodna banka, Zagreb. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove instituci-je u kojoj je zaposlen niti drugih institucija koje se spominju u radu, niti ih na bilo koji način obvezuju.)

2. Što je Postupak prekomjernog proračunskog de icita (PPPD)?

Prema de iniciji, PPPD predstavlja postupak kojim Europska Komisija i Vijeće prate kretanja pokaza-telja salda nacionalnih državnih proračuna (koji su uglavnom u de icitu) i nacionalnog javnog duga, sa svrhom procjene i/ili otklanjanja rizika od pre-komjernog de icita u svakoj državi članici. Osnovni pravni okvir za provođenje EDP-a sačinjavaju Proto-kol br. 12 o Postupku prekomjernog de icita, koji je dodan u obliku dodatka članku 126. Ugovora o funk-cioniranju Europske unije, Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postup-ka u slučaju prekomjernog manjka te Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 o primjeni Protokola o postupku prekomjernog proračunskog manjka.

Mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) pred-viđen je poseban postupak u slučaju prekomjernoga de icita (engl. Excessive de icit procedure – EDP) nad državama članicama koje ne zadovoljavaju mastriš-ke kriterije iz područja državnih inancija (ne smiju ostvarivati na godišnjoj razini de icit opće države veći od 3% BDP-a i ne smiju imati javni dug konsoli-dirane opće države veći od 60% BDP-a), ali i u sluča-ju kada se predviđa da će država članica prekoračiti vrijednost jednog od parametara u sljedećoj iskal-noj godini.

Pokretanjem PPPD-a Europska komisija donosi pre-poruke i državi članici određuje rok od najviše šest mjeseci da poduzme učinkovite radnje za smanjenje de icita i javnog duga. Utvrdi li da takve radnje nisu poduzete, ide se na neku vrstu pritiska, javnu obja-vu preporuka te uvođenje kazni kao krajnju mjeru. U slučaju primjene kazni, predviđene kazne za ze-mlje članice Eurozone su novčane (u obliku depozi-ta) i utvrđuju se u iznosu od 0,2 do 0,5 % BDP-a do-tične zemlje (sukladno odredbama tzv. Six pack seta pravnih akata EU1), dok ostale članice EU mogu biti

1 Tzv. Six pack zakonodavni set sastoji se od 5 uredbi i 1 di-rektive, stupio je na snagu 13. 12. 2011. sa svrhom reguliranja područja proračunskog i makroekonomskog nadzora zemalja članica, inancijskih sankcija za zemlje koje ne provode prepo-ruke za smanjenje de icita i javnog duga te kao takav predstavlja dodatnu podršku mehanizmu Pakta o Stabilnosti i rastu (SGP) u segmentu iskalnih politika.

UDK 336.2Davor Galinec *

O postupku prekomjernog proračunskog de icita



privremeno uskraćene (do izlaska iz PPPD-a) za mo-gućnost povlačenja sredstava iz EU fondova.

3. Prikupljanje, analiza i veri ikacija nacionalnih EDP-e statistika (Eurostat)

Podaci statistike državnih inancija (engl. Govern-ment Finance Statistics – GFS) imaju vrlo važnu ulo-gu u procesu praćenja ekonomskih pokazatelja u EU, što se posebno odnosi na podatke o državnom de icitu i dugu za potrebe PPPD-a. Za prikupljanje PPPD podataka za potrebe EK nadležan je Eurostat (Statistički ured EK), koji se nalazi u Luxembourgu i odgovoran je za prikupljanje kvalitetnih i vjerodo-stojnih podataka u okviru EDP statistika od država članica.

Isto tako, Eurostat vodi brigu o tome da države čla-nice ispravno primjenjuju ESA95 metodologiju i da se drže odredbi Eurostatovog priručnika o državnom de icitu i dugu (engl. Manual of Government De icit and Debt – MGDD). U slučaju postojanja metodoloških dvojbi (općih metodoloških ili speci ičnih za neku ze-mlju), Eurostat donosi i kontrolira provedbu Odluka (engl. Decisions for GFS)2, računovodstvenih smjerni-ca za PPPD i GFS statistike (engl. Guidance notes on ac-counting rules for EDP and GFS)3, koje se javno objav-ljuju na Eurostatovim mrežnim stranicama.

U slučaju speci ičnih metodoloških dvojbi kod poje-dinih država članica, Eurostat ispituje svaki pojedi-načni slučaj (npr. tretman transakcija po osnovi da-vanja poslova izgradnje autoputa Tracia u Bugarskoj na bazi koncesije 2006. godine), donosi metodološke

2 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/gov-ernment_ inance_statistics/methodology/decisions_for_GFS.3 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/gov-ernment_ inance_statistics/methodology/guidance_account-ing_rules.

preporuke i objavljuje ih javno u rubrici: Savjeti dr-žavama članicama (engl. Advice to Member States)4.

Uzevši u obzir navedene pravne i metodološke okvi-re, države članice imaju obvezu dostave podataka PPPD statistika dva puta godišnje: krajem ožujka (preliminarni podaci za prethodnu godinu, prelimi-narni/konačni podaci za još tri prethodne godine, prve projekcije za tekuću započetu godinu) i krajem rujna (preliminarni revidirani podaci za prethodnu godinu, ažurirani preliminarni/konačni podaci za još tri prethodne godine, revidirana projekcija teku-će godine). Podaci koji se dostavljaju krajem ožujka su u većoj mjeri preliminarni, jer nacionalni sastav-ljači PPPD statistika u to vrijeme ne raspolažu npr. s konačnim godišnjim izvješćima proračunskih kori-snika, pa se često koriste procjenama, stoga su po-daci koji se dostavljaju krajem rujna mnogo vjerodo-stojniji, jer su sastavljačima nakon proteka 9 mjeseci na raspolaganju mnogo kvalitetniji ulazni podaci, i temeljem aktualnih kretanja imaju mnogo više spo-znaja za korekciju plana tekuće godine.

Nadalje, svaka država članica mora Eurostatu do-staviti i vrlo detaljnu metodologiju sastavljanja PPPD statistika s opisima izvora podataka za svaku izvještajnu poziciju u standardiziranom formatu, koja se također javno objavljuje na mrežnim strani-cama Eurostata5. Po zaprimanju PPPD izvještajnih setova stručne nadležne službe Eurostata obavljaju kontrolu zaprimljenih podataka, nakon čega započi-nje proces veri ikacije podataka između Eurostata i nacionalnih sastavljača PPPD statistika. Po okon-čanju tog procesa Eurostat na svojim mrežnim stra-nicama javno objavljuje setove: PPPD obavijesnih tablica svih država članica6, koje ujedno imaju i ob-vezuju nacionalne javne objave.

Temeljem veri iciranih podataka PPPD statistike, Europska komisija i njena tijela rade analize PPPD statistika svake države članice, što ujedno pred-stavlja i podlogu za pokretanja postupka uvođenja PPPD postupaka nad državama članicama, ali i za pokretanje postupka izlaska iz PPPD-a, ako je dr-

4 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/gov-ernment_ inance_statistics/methodology/advice_member_states.5 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/gov-ernment_ inance_statistics/excessive_de icit/edp_inventories. 6 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/gov-ernment_ inance_statistics/excessive_de icit/edp_noti ica-tion_tables. Trenutno nema objavljenih podataka za Republiku Hrvatsku pošto RH nije bila članica u vrijeme travanjskog ciklu-sa EDP noti ikacije. Prvi podaci za Hrvatsku biti će objavljeni na mrežnim stranicama Eurostata u listopadu 2013. (podaci koji se dostavljaju do kraja rujna).



žava članica uspješno provela mjere i preporuke za smanjenje duga i de icita, koje joj je EK preporučila u Europskom semestru, odnosno za vrijeme trajanja PPPD-a. Pri tome nužno je spomenuti da se referen-tne vrijednosti de icita i duga ne utvrđuju prema GFS konceptu Međunarodnog monetarnog fonda (prema kojem naše Ministarstvo inancija objavlju-je te pokazatelje), nego prema konceptu Europskog sustava računa iz 1995. godine (ESA95), koji je širi i sveobuhvatniji.

Dok se GFS koncept MMF-a zasniva na pokazateljima državnih inancija izračunatih korištenjem podata-ka nacionalnih ministarstva inancija ( inancijska izvješća proračunskih korisnika i transakcije dr-žavne riznice), ESA95 koncept podrazumijeva kori-štenje inancijskih izvješća svih jedinica statistički sektoriziranih u sektor države (gdje se na prijedlog EK obično uvrštavaju i određena poduzeća u držav-nom vlasništvu, koja stvaraju gubitke i kumuliraju dugove, tako da njihovi gubici ulaze u vrijednost dr-žavnog de icita i duga, bez obzira što ta poduzeća nisu korisnici državnog proračuna), kao i uključi-vanje ne inancijskih transakcija, koje imaju utjecaj na de icit i/ili dug (npr. jednostrani otpisi dugova od strane države kao vjerovnika određenim kategori-jama dužnika, pretvaranje državnih potraživanja u vlasničke udjele države i sl.).

Osim toga, Eurostat svake godine organizira višed-nevne dijaloške posjete (EDP Dialog Visit) državama članica, kako bi se na licu mjesta uvjerio u konzisten-tnost i smislenost brojki koje sastavljači PPPD stati-stika u državama članicama iskazuju u izvješćima, te njihovu metodološku usklađenost s ESA95, analizirao izvore podataka i procedure koje sastavljači koriste u svom radu i sl. Što se tiče organizacijskog aspekta izrade PPPD statistika, do prije nekoliko godina po-sao sastavljača te statistike bio je gotovo ekskluzivno rezerviran za nacionalna ministarstva inancija.

Nakon što je Eurostat otkrio da je PPPD izvješće koje je dostavila Grčka suštinski lažirano (iako je to iz-vješće bilo konzistentno s aspekta vodoravnih i oko-mitih zbrojeva redaka i kolona), proces sastavljanja tih izvješća prenesen je na nacionalne statističke zavode. Prijenos sastavljačkih ovlasti s Ministarstva inancija RH na Državni zavod za statistiku je obav-

ljen, što je i formalizirano Sporazumom o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika7, koji su kra-

7 http://www.dzs.hr/Hrv/institutional/Sporazum%20pot-pisan%20bez%20priloga.pdf ili http://www.hnb.hr/statis-tika/sporazumi_suradnja/h-sporazum_statistika-nacional-noh-racuna-opce-drzave.pdf.

jem srpnja 2013. godine potpisali ravnatelj Držav-nog zavoda za statistiku, guverner Hrvatske narod-ne banke i Ministar inancija. Predmetnim Sporazu-mom de inirana je podjela poslova i odgovornosti u sveukupnoj domeni iskalnih statistika, uključujući i PPPD statistiku.

U slučaju da Eurostat ima dvojbi oko vjerodostojno-sti i metodološke usklađenosti pokazatelja iskaza-nih u PPPD izvješćima država članica te korištenih računovodstvenih politika i poštivanja rokova do-stave (pri čemu smatra da objašnjavajući argumen-ti država članica nisu dovoljno uvjerljivi), Eurostat može javno iskazati tzv. rezervacije na kvalitetu podataka (engl. reservations on the quality of data) i korigirati pokazatelje de icita i duga, koje je u PPPD izvješću iskazala država članica. Isto tako, Eurostat redovno izvještava EFC i Europski parlament o kva-liteti PPPD statistika, koje je dostavila svaka država članica u obliku Izvješća8.

4. Pokretanje PPPD-a nad državama članicama i izlazak iz procedure (Europska komisija i Vijeće EU)

Kada država članica zabilježi vrijednost de icita većeg od 3% BDP-a, Europska komisija priprema Izvješće Komisije, a u roku od mjesec do dva i sljedeća tri doku-menta (koji se objavljuju isti dan): Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog de icita, Preporuku Komisije za izradu Odluke Vijeća EU o postojanju prekomjernog de icita, te Preporuku Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog de ici-ta. Temeljem tih dokumenata Vijeće EU u roku od cca 10 dana do 2 mjeseca donosi na isti dan Odluku o po-stojanju prekomjernog de icita i Preporuku za presta-nak situacije prekomjernog de icita9.

U toj Preporuci Vijeće EU poziva državu članicu da predloži mjere koje planira poduzeti i rok do kada država članica mora provesti mjere koje rezultiraju smanjenjem de icita ispod granice od 3% BDP-a10, te joj zadaje za koliko u prosjeku godišnje mora biti ostvareno smanjenje de icita u odnosu na BDP11. Na-kon što država članica predlaže mjere za smanjenje de icita sukladno zadanoj dinamici i roku, Europska komisija potvrđuje realnost predloženih mjera i re-

8 Report on the quality of iscal data reported by Member States, dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/por-tal/government_ inance_statistics/publications/quality_reports.9 Council recommendation to end the excessive de icit situation.10 Cit.: „...specify the measures that are necessary to achieve the correction of the excessive de icit by 20XX. „.11 Cit.: „ensure an average annual iscal effort of X % of GDP over the period 20XX-20YY“.



dovito prati njihovo ostvarenje. Po isteku razdoblja od šest mjeseci, EK ocjenjuje kako je država članica provela predložene i s njom usuglašene mjere sma-njenje prekomjernog de icita u obliku Komunikaci-je Komisije prema Vijeću EU, a Vijeće EU u roku od mjesec dana donosi Zaključke.

Nakon toga EK redovito promatra ispunjavaju li se mjere i postavljeni ciljevi. U slučaju da država čla-nica provodi dogovorene mjere i ispunjava ciljeve u zadanim rokovima, Komisija donosi Preporuku za izradu preporuke Vijeća o završetku situacije prekomjernog de icita, što Vijeće u pravilu usvaja u roku od oko mjesec dana (engl. Council recommenda-tion to end the excessive de icit situation). To se obič-no događa početkom godine, koja slijedi godinu koja je postavljena kao ciljna za izlazak iz Procedure, da bi okončanjem Europskog semestra i uz kontinuira-no praćenje situacije sredinom iste godine došlo i do formalnog izlaska države članice iz PPPD-a. Formal-nu Odluku donosi Vijeće EU na preporuku EK.

Ako država članica ne ostvaruje uspjeh u smanjenju de icita, nakon objave Zaključaka Vijeća, Vijeće EU objavljuje novu Preporuku za prestanak situacije prekomjernog de icita, gdje je obično iskazan novi rok za okončanje situacije prekomjernog de icita12, nove egzaktne ciljne veličine de icita za svaku go-dinu produljenog trajanja13, poziv na ustrajniju pro-vedbu prvobitno predloženih mjera u ostvarenju ci-ljeva14, kao i poziv za podnošenje prijedloga za pro-vedbu dodatnih mjera15.

Od država članica EU, jedino Estonija, Švedska i Hrvatska nisu nikada bile obuhvaćene PPPD-om (Hrvatska zbog činjenice da je 01.07.2013. ušla u punopravno članstvo EU i formalno prije niti nije mogla ući u PPPD). Sredinom 2012. godine (na kra-ju Europskog semestra) iz mehanizma PPPD-a for-malnom odlukom Vijeća EU izašle su Bugarska i Njemačka, a prije toga Luxembourg (2010) i Finska (2011). Po završetku Europskog semestra 2013. go-dine iz EDP procedure izašle su Italija, Mađarska,

12 Cit.: „Country X should bring an end to the present excessive de icit situation by 20XX“.13 Cit.: „Country X should reach a headline general government de icit target of X% of GDP in 2013, Y% of GDP in 2014 and Z% of GDP in 2015“.14 Cit.: „Country X should rigorously implement the measures already adopted to increase mainly tax revenue and reduce the public sector wage bill...“.15 Cit.: „In addition, Country X should specify, adopt and imple-ment new structural consolidation measures, on top of those al-ready included in the Commission services’ updated 2013 Fore-cast that are necessary to achieve the correction of the excessive de icit by 20XX“.

Litva, Latvija i Rumunjska, a nad Maltom je ponovno pokrenut PPPD, što znači da se trenutno 16 država članica nalazi u mehanizmu PPPD-a. EDP procedure.

Većina tih država ušla je u EDP proceduru 2009. godine, s izuzetkom Cipra i Danske (2010) te Veli-ke Britanije (2008). Od svih država članica koje su ušle u EDP proceduru 2009. godine, iz nje su nakon tri godine (2012.), koliko je na početku bilo postav-ljeno trajanje procedure izašle Italija, Rumunjska, Latvija i Litva. Belgiji je trajanje PPPD-a produljeno i na 2013. godinu, a vjerojatno će se i još produljiti, budući da su joj određene nove mjere u svrhu sma-njenja de icita, jer do sada poduzete mjere nisu bile e ikasne. Isto tako, nakon proteka 3 godine (2012.), Nizozemska, Portugal, Slovenija, Poljska, Francuska i Španjolska nisu u potpunosti uspjele ostvariti za-dane im ciljeve i preporuke, tako da im je trajanje PPPD-a produljeno do 2014. ili 2015. godine.

Mađarska je izašla iz PPPD-a ove godine, no bitno je spomenuti da je Mađarska ušla u PPPD sredinom 2004. godine. Dakle, ako država članica potpadne pod PPPD, taj proces traje minimalno tri godine, a uz produlje-nja zbog nee ikasnosti u ostvarivanju zadanih ciljeva i poduzimanju mjera može se protegnuti i na devet godina (slučaj Mađarske). Država članica koja uđe u PPPD mora cijelo vrijeme trajanja postupka aktivno provoditi mjere iskalne politike zbog ostvarivanja tih ciljeva, vodeći pri tome računa i da se osigura i gospo-darski rast (u uvjetima smanjenja rashoda u državnom proračunu i tendencija povećanja iskalnih prihoda).

Da bi se ostvario rast u takvim uvjetima, od velike pomoći je i povlačenje sredstava iz EU fondova, kako se ne bi suvišno opterećivao državni proračun, no s druge strane i povlačenje tih sredstava može biti privremeno zamrznuto od EK-a, ako mjere koje vla-da poduzima zbog smanjenja de icita i duga nisu do-voljno učinkovite.

5. Mjere koje su poduzimale države članice u svrhu izlaska iz PPPD-a

U sklopu napora za izlazak iz situacije PPPD-a, dr-žave članice provodile su razne mjere na prihodnoj (tablica 1) i rashodnoj (tablica 2) strani državnog proračuna. Na prihodnoj strani proračuna većina ih je povećavala trošarine na energente, cigarete i duhanske proizvode, uvele su porez na premije osi-guranja, kvalitetnije naplaćivale poreze i doprinose (naročito zaostale porezne dugove), provodile učin-kovitiji porezni nadzor, povećale opće ili snižene stope PDV-a, povećale stope poreza na imovinu, po-vlačile dividende iz dobiti javnih poduzeća, povećale neporezne prihode, povećale cestarine itd.



Tablica 1. Pregled poduzetih mjera za izlazak iz PPPD-a na prihodnoj strani proračuna

lazak u mirovinu, smanjivale rashode iz proračuna za investicije (na način da se investicije inanciraju iz EU fondova, pri čemu izdatak za državu predstav-lja samo iznos u kojem država su inancira projekt), reformirale sustav državne uprave (racionalizacija i smanjenje broja ministarstava i drugih tijela, preba-civanje agencija u proračun), itd.

U provedbi restriktivnih mjera na rashodnoj stra-ni državnog proračuna posebno je bila uspješna Latvija. Na žalost, te mjere su se odrazile i na pad standarda stanovništva. Latvija je sredinom 2013. uspješno izašla iz EDP procedure, a početkom 2014. ostvarit će i drugi cilj – ulazak u Eurozonu i uvesti euro. Osim što je uspješno smanjila proračunski de-icit na 1,2% BDP-a u 2012. Latvija je zadržala razi-

nu javnog duga na prihvatljivih 40,7% BDP-a.

Na rashodnoj strani proračuna promatrane ze-mlje su u sklopu provedbe mjera zamrzavale i/ili smanjivale plaće u javnom sektoru (u nekim sluča-jevima i na razini jedinica lokalne samouprave), uki-dale bonuse na plaće u javnom sektoru i privremeno obustavljale napredovanja zaposlenika, smanjivale potpore, privremeno odgodile usklađivanje mirovi-na ili su ih čak smanjivale, povećavale učinkovitost i ograničavale zapošljavanje u javnom sektoru, sma-njivale socijalne naknade, ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim stavkama, unaprjeđi-vale upravljanje javnim dugom (radi smanjenja troš-kova kamata), smanjivale subvencije i potpore, sma-njivale dječje doplatke, rodiljine naknade i naknade za bolovanje, smanjivale broj korisnika invalidskih mirovina, postupno povećavale starosnu dob za od-



Tablica 2. Pregled poduzetih mjera za izlazak iz PPPD-a na rashodnoj strani proračuna

države kod izvještavanja, tj. da su obuhvaćena i-nancijska izvješća svih postojećih JLP(R)S.

Nadalje, Eurostat može organizirati tzv. Upstream Dialogue Visit (UDV) u sklopu kojeg se velika pa-žnja posvećuje procedurama i izvorima podataka te njihovoj kompletnosti, pri čemu eksperti Euro-stata imaju pravo pristupa pojedinačnim podacima koje izvještajne institucije dostavljaju sastavljačima PPPD statistika (neposredno ili putem nacionalnog Ministarstva inancija), uključujući baze podataka. Isto tako, rokovi dostave PPPD statistika Eurostatu kraći su u odnosu na postojeće rokove, koje imaju jedinice JLP(R)S za dostavu svojih inancijskih iz-vješća u FINU, što dolazi posebno do izražaja kra-jem ožujka (travanjska PPPD noti ikacija Eurostata), pošto je rok za predaju konsolidiranih inancijskih izvještaja razdjela državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a obično početkom travnja (što je prekasno u odnosu na rok za dostavu podataka PPPD statisti-ka u Eurostat).

Slijedom navedenog, moglo bi se očekivati skraćenje rokova za dostavu izvještaja JLP(R)S-a prema FINI, kao i pojačana kvalitativna kontrola dostavljenih iz-vješća JLP(R)S-a od Ministarstva inancija – Držav-ne riznice kao korisnika tih izvještaja, što uključuje i intenzivnije mjere prema jedinicama JLP(R)S-a,

Što se tiče mjera koje će primjenjivati Hrvatska po ulasku u PPPD, neke od za sada najavljenih mjera hrvatskih vlasti možemo prepoznati u gornjim ta-blicama. Jedini je problem što su neke mjere koje su provodile druge države članice na prihodnoj strani proračuna u slučaju primjene u Hrvatskoj potenci-jalno ograničene (budući da imamo već sada jednu od najviših stopa PDV-a unutar EU), tako da bi teži-šte mjera u Hrvatskoj moglo biti u većoj mjeri pri-sutno na rashodnoj strani proračuna.

6. Izvještavanje za potrebe PPPD-a i moguće implikacije po izvještavanje JLP(R)S

Kod izrade PPPD statistika za potrebe dostave u Eu-rostat, posljednjih nekoliko godina velika pažnja se posvećuje upravljanju kvalitetom (QM) na području statistika javnih inancija, međuinstitucionalnim ti-jekovima podataka i procedurama, kao i potpunom obuhvatu skupa izvještajnih jedinica. Podsektor lo-kalne države (S.1313, u našem slučaju JLP(R)S) sa-stavni je dio sektora opće države (S.13), tako da dug i de icit jedinica JLP(R)S ulazi u vrijednost de icita i duga sektora Opće države. Budući da se i najmanja jedinica JLP(R)S može zaduživati i trošiti, Eurostat inzistira na punom obuhvatu podsektora lokalne



koje ne dostavljaju FINI svoje propisane izvještaje u zadanim rokovima (ili ih pak u ekstremnim slu-čajevima uopće ne dostavljaju), sve s ciljem osigura-vanja potpunog obuhvata svih jedinica JLP(R)S-a za potrebe izrada PPPD statistika. Eurostat zahtijeva i dostavu povijesnih serija PPPD statistika, tako da se može dogoditi i da se od pojedinih JLP(R)S-a može zatražiti i naknadna dostava (ili ispravak) pojedinih izvješća, koja nisu dostavljena (ili imaju pogreške pri popunjavanju) za neko razdoblje koje se odnosi na prethodne godine.

Važnost izvještavanja jedinica podsektora lokalne države (S.1313) vidljiva je i iz ovogodišnje objave re-zultata listopadskog PPPD statističkog izvještajnog ciklusa16: naime, Austrija je jedina od svih država članica dobila javnu rezervaciju na kvalitetu poda-taka, za dostavljene PPPD statistike. Razlog tome je nalaz austrijske državne revizije (Rechnungshof )

16 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-21102013-AP/EN/2-21102013-AP-EN.PDF .

koja je provodila revizorski nadzor nad Pokrajinom Salzburg (Salzburg Land), u kojem su ustanovljene slabosti u segmentu inancijskog upravljanja i obu-hvata izvještajnih računa te jedinice. Implikacije na-laza austrijske državne revizije po pokazatelje de i-cita i javnog duga Austrije procjenjivao je austrijski statistički ured (Statistik Austria) u suradnji s Eu-rostatom.

Prve procjene učinaka izvještavanja Pokrajine Salz-burg na dug i de icit Austrije u 2012. godini ukazu-ju da bi stvarna razina duga trebala biti veća za oko 0,5% BDP-a u odnosu na razinu iskazanu u PPPD sta-tistikama, s time da je procijenjeni utjecaj na ukupni de icit Austrije nešto manji. Ovaj slučaj dovoljno nam ilustrira važnost ispravnog izvještavanja od jedinica podsektora Lokalne države (S.1313), budući da ne-kvalitetno izvještavanje jedne lokalne jedinice može dovesti u pitanje kvalitetu cjelokupne PPPD statistike neke države članice i vjerodostojnost podataka, koji se dostavljaju Eurostatu i koji mogu biti podloga za uključivanje te države u mehanizam PPPD-a.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE

I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, hotel Central, 21. i 22. studenoga

Zagreb, hotel Palace, 12. i 13. prosinca

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima.

• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi.

Detaljan program radionice možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.


RAČUNOVODSTVO

Autorica u tekstu obrađuje vrlo aktualnu temu po-stupanja s razlikama od utvrđenog iznosa godišnje obveze poreza na dohodak s fokusom na knjigovod-stvene evidencije. Autorica se posebice osvrće na speci ičnosti kod korisnika koji posluju u sustavu državne riznice, ali daje i knjigovodstvena rješenja za ostale obveznike u sustavu proračuna.

1. Obveza konačnog obračunaTemeljem članka 38. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH-120/13, 125/13), prilikom zadnje ispla-te plaće-dohotka od nesamostalnog rada u godini, po-slodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak u slučajevima kada je porezno optereće-nje tijekom godine bilo različito pa radnik, na teme-lju godišnjeg obračuna poreza, zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog po-reza. Obveza se odnosi na radnike:

• koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca, od-nosno ostvarivali primitke u cijelom poreznom razdoblju,

• nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno bora-vište između općina i gradova, koji su propisali plaćanje prireza na porez.

Razlike od utvrđenog iznosa godišnje porezne ob-veze poslodavac može izravnati prilikom zadnje isplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada u godini umanjenjem tekuće porezne obveze radnika, koji je tijekom godine preplatio porez na dohodak. Ako je tekuća porezna obveza radnika manja od pre-plaćenog iznosa poreza na dohodak i prireza, razlika se može izravnati umanjenjem tekuće porezne ob-veze ostalih radnika s područja iste općine ili gra-da, a ako ni to nije dovoljno, nakon isplate preplaće-nog iznosa iz svojih sredstava, p oslodavac podnosi zahtjev za povrat ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu.

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Za-greb.

2. Isplata iz sredstava državnog proračuna i zahtjevi za povrat

Ministarstvo inancija je u godinama od 2010. do 2012. uputilo proračunske korisnike državnog pro-računa, čije se plaće isplaćuju iz državne riznice da, za iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog po-reza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine, terete račun 129110003 Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak, prilikom unosa u sustav državne riznice zahtjeva za plaćanje za plaću, koja se isplaćuje u prosincu za mjesec stu-deni.

U siječnju, prilikom predaje ID obrasca za prosinac, proračunski korisnici državnog proračuna trebali su nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti za-htjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 129139-razdjel/glava s kontrolnim brojem -RKP.

Neki proračunski korisnici državnog proraču-na nisu slijedili upute Ministarstva inancija te su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza platili iz državnog proračuna tereteći konto 31111 Bruto plaće. Samo u tom slučaju trebalo je traži-ti povrat na račun državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom 64 i pozivom na broj 7196-RKP-2012. Korisnici državnog proračuna koji će pri obračunu plaće za studeni u prosincu 2013., imati više uplaćenog poreza na dohodak i prireza koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog po-reza na dohodak i prireza svih radnika s područja jedne općine, prilikom unosa zahtjeva za plaću u sustav državne riznice, trebaju za taj iznos tere-titi račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak.

U siječnju 2014. navedeni korisnici trebaju nadlež-noj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za po-vrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 124119-razdjel/gla-va s kontrolnim brojem -RKP.

UDK 657.2Mladenka Karačić *

Postupci i knjiženje u svezi godišnjeg obračuna poreza na dohodak pri isplati zadnje plaće u 2012. godini


RAČUNOVODSTVO

Primjer evidencije iz SAP sustava za korisnika, čija su potraživanja zatvorena:

3. Knjiženje kod korisnika državnog proračuna

Proračunski korisnici državnog proračuna, čije se plaće isplaćuju s jedinstvenog računa držav-nog proračuna u svom knjigovodstvu evidentiraju iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza u obračunu plaće zaduženjem računa 12411 Potraži-vanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto, dok isplatu iz riznice evidentiraju zaduže-njem računa iz odjeljka 2311 Obveze za plaće – neto i odobrenjem računa 23954 Ostale nespomenute obveze. Evidentirano potraživanje za više plaćeni porez i prirez na dohodak, te obvezu za uplatu u proračun zatvaraju tek po uplati povrata u državni proračun.

OpisRačun

Duguje Potražuje1. Obračun 12411 23112. Isplata plaće iz državnog proračuna 2311 23954

3. Povrat na račun državnog proračuna 23954 12411

Proračunski korisnici državnog proračuna kojima je Porezna uprava izvršila povrat na jedinstveni račun državnog proračuna, stanje na računu 129110003 (za prethodne godine), odnosno 124110000 (za 2013.) mogu vidjeti u izvještaju iz SAP sustava državne rizni-ce FBL3N Stavke konta glavne knjige. Nadležna mi-nistarstva trebaju dostaviti izvještaj korisnicima treće razine (sudovima, fakultetima i ostalim korisnicima), koji nemaju pristup SAP sustavu državne riznice.

Pojedini proračunski korisnici državnog proraču-na nisu tražili povrat od Porezne uprave smatrajući da je dovoljno da radnik dobije svoja sredstva. Sto-ga u Glavnoj knjizi državne riznice još uvijek stoje otvorena potraživanja za konačni obračun poreza na dohodak iz ranijih godina. Ministarstvo inancija

je dopisom Klasa: 400-06/13-01/241, Urbroj: 513-05-02/13-3, od 22. listopada 2013. zatražilo od tih korisnika obrazloženje zašto navedena potraživanja nisu naplaćena, odnosno dokaz da je uplata na ra-čun državnog proračuna izvršena na način različit od onog navedenog u uputi.

Potraživanja se u sustavu državne riznice zadužuju i odobravaju kumulativno po glavama organizacij-ske klasi ikacije, a ne po korisnicima. Nadležna mi-nistarstva imaju podatke o iznosu više plaćenog po-

Primjer evidencije iz SAP sustava za korisnika, čija potraživanja nisu zatvorena:

reza na dohodak i prireza po pojedinim korisnicima, te temeljem izvještaja iz SAP sustava mogu utvrditi, čija su potraživanja ostala otvorena.


RAČUNOVODSTVO

Primjer evidencije iz SAP sustava za razinu glave organizacijske klasi ikacije, na kojoj su evidentirana otvorena potraživanja:

Ako proračunski korisnik u evidenciji Porezne upra-ve ima nepodmirenih obveza, temeljem dostavljenog zahtjeva za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza Porezna uprava zatvara te obveze. U tom slučaju korisnik je obvezan Ministarstvu inancija do-staviti nalog za preknjiženje, kojim će teretiti odgova-rajući rashod prema vrsti zatvorene obveze, a odobri-ti račun 129110003 Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak. Nalog za preknjiženje potrebno je poslati i u slučaju neslaganja iznosa koji je isplaćen iz državne riznice terećenjem konta 129110003 s izno-som za koji se traži povrat od Porezne uprave.

4. Isplate s računa proračunskog korisnike ili računa JLP(R)S

Proračunski korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su iznos više uplaće-nog poreza na dohodak i prireza podmirili sa svog računa, u zahtjevu za povrat trebaju navesti svoj ra-

čun. Lokalne riznice trebaju svojim korisnicima dati upute za isplatu radnicima i povrat sredstava više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, koji nije mo-guće vratiti radniku iz obračunatog poreza na doho-dak i prireza svih radnika s područja jedne općine.

Proračunski korisnici koji su zaposlenicima ispla-tili razliku poreza na dohodak i prireza iz svojih sredstava, ovu isplatu evidentiraju zaduženjem računa 12411 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak uz odobrenje računa 11121 No-vac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih bana-ka. Potraživanje zatvaraju nakon uplaćenog povra-ta na račun.

OpisRačun

Duguje Potražuje1. Obračun 12411 2311

2. Isplata plaće s računa korisnika 2311 11121

3. Povrat na račun korisnika 11121 12411



Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim proce-sima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslo-vanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna.

Detaljniji program možete pogledati na 6. stranici magazina ili na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.


RAČUNOVODSTVO

Uvođenje Međunarodnih računovodstvenih standar-da za javni sektor, skora je perspektiva zemalja član-ica EU. Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računovodstvenog sustava u tom pravcu. Premda dokumenti međunarodnih raču novodstvenih tijela kod nas još nemaju izravnu aplikativnu vrijed-nost, nastojimo čitetelje informirati o suvremenim trendovima na međunarodnoj stručnoj sceni koji mogu poslužiti za kvalitetnu pripremu i promišljan-je o informativnim mogućnostima računovodstven-ih informacija u upravljanju i sagledavanju iskalne održivosti naših lokalnih jedinica.

1. UvodU srpnju 2013. godine Odbor za međunarodne ra-čunovodstvene standarde za javni sektor objavio je prve praktične smjernice (engl. Recommended Pra-ctice Guidelines – RPG), čija se provedba preporuča subjektima javnog sektora, koji u inancijskom iz-vješćivanju primjenjuju Međunarodne računovod-stvene standarde za javni sektor (MRSJS)1. Riječ je o dvjema publikacijama: Izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata javnog sektora

(RPG 1)2 i Analiza inancijskih izvješća i dodatna pojašnjenja (RPG 2)3.

Objava praktičnih smjernica potaknuta je izradom Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora4 kao podloge za daljnji ra-zvoj MRSJS-a na obračunskoj osnovi. Koncepcijski okvir u pripremi kao i obje publikacije –RPG 1 i RPG 2 ukazuju na to da Odbor, uz prezentiranje inancij-skih izvješća opće namjene, snažno potiče cjelovitije inancijsko izvješćivanje, odnosno objavu ( inancij-

skih) informacija koje nisu obuhvaćene spomenutim

* Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec., neovisni ekonomski struč-njak-konzultant, Zagreb.

1 Engl. IPSAS (International Public Sector Accounting Standar-ds).2 Recommended Practice Guidelines 1 (RPG1): Reporting on the Long-Term Sustainability of an Entity’s Finances.3 Recommended Practice Guidelines 2 (RPG2): Financial State-ment Discussion and Analysis.4 Engl. Conceptual Framework for General Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4), siječanj 2013.

izvješćima. Praktične smjernice kao i Koncepcijski okvir dostupni su javnosti na mrežnim stranicama Odbora5. U nastavku teksta autorica nastoji sažeto približiti čitateljima sadržaj spomenutih publikacija.

2. Koncepcijski okvir za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora

Izrada Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješći-vanje za jedinice javnog sektora trenutno je prioritet-ni projekt Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (dalje u tekstu: Odbor)6, a u odnosu na postojeći koncepcijski okvir za inancijsko izvješćivanje u privatnom sektoru kojeg je donio Od-bor za međunarodne računovodstvene standarde7, Odbor će odražavati speci ičnosti računovodstva jav-nog sektora (u terminološkom i sadržajnom pogledu). Svrha donošenja Koncepcijskog okvira za inancijsko izvješćivanje za jedinice javnog sektora je uspostaviti načela koja će poduprijeti inancijsko izvješćivanje je-dinica javnog sektora koje su usvojile računovodstve-no načelo nastanka događaja.

Prva četiri poglavlja koncepcijskog okvira objavlje-na su u siječnju 2013. godine i sastavni su dio Pri-ručnika 20138, a drugi su u procesu izrade te se nji-hova objava očekuje u 2014. godini. U trenutno ra-zvijenim i objavljenim poglavljima de inira se uloga Koncepcijskog okvira u razvoju MRSJS-a, utvrđuju se praktične smjernice za potrebe inancijskog izvje-šćivanja, utvrđuju se primarni korisnici temeljnih inancijskih izvješća, navode se ciljevi inancijskog

izvješćivanja tijela javnih vlasti, te se identi iciraju kvalitativne karakteristike i ograničenja informaci-ja u inancijskim izvješćima.

5 http://www.ifac.org/sites/default/ iles/publications/iles/RPG%201%20Longterm%20Sustainability%20of%20

Public%20Finances%20DRAFT%20July%2016,%202013_0.pdf; https://www.ifac.org/sites/default/ iles/publications/ iles /RPG%202%20Financial%20Statement%20Discussion%20and%20Analysis%20July%2016,%202013%20DRAFT.pdf.6 Engl. IPSASB (International Public Sector Accounting Stand-ards Board).7 Engl. IASB (International Accounting Standards Board).8 Engl. Handbook of International Public Sector Accounting Pro-nouncements (2013).

UDK 657.2Gorana Roje *

Izvješćivanje o dugoročnoj iskalnoj održivosti subjekata javnog sektora


RAČUNOVODSTVO

3. RPG 1: Dugoročna održivost javnih inancija

3.1. Ciljevi i djelokrug

RPG-om 1 osiguravaju se smjernice za prezentiranje informacija o kapacitetu subjekta javnog sektora za pružanje društvenih koristi na postojećim razina-ma, održavanje postojećih poreznih prihoda, i re-dovito ispunjenje inancijskih obveza. Očekuje se da će izvješćivanje ovakvog tipa poslužiti kao naznaka dugoročne iskalne održivosti subjekata javnog sek-tora, što se drži osobito važnim u situacijama, kada su čelnicima potrebne informacije o dugoročnim učincima donesenih mjera i odluka.

Ciljevi ovog RPG-a uključuju projekciju primitaka i izdataka i nisu ograničeni isključivo na tijekove u svezi s programima pružanja društvenih koristi. Iako se ovim RPG-om izravno ne uređuje pitanje izvješćivanja na temu održivosti okoliša, smjernice navode da subjekt javnog sektora treba procijeniti inancijski utjecaj čimbenika okoliša i uzeti ga u ob-

zir pri izradi projekcija ukupnih primitka i izdataka.

3.2. Odluka o izvješćivanju o dugoročnoj iskalnoj održivosti

Pri donošenju odluke da li izvješćivati o dugoročnoj iskalnoj održivosti, izvještajni subjekt treba proci-

jeniti postoje li potencijalni korisnici unaprijednih inancijskih informacija. Naime, informacija o dugo-

ročnoj iskalnoj održivosti u svojem je opsegu šira od informacije koja proizlazi iz inancijskih izvješća, u smislu da uključuje i predviđene buduće primitke i izdatke koji se odnose na dostupnost roba i pruža-nje usluga, kao i na programe kojima se osiguravaju društvene koristi, i to u višegodišnjem razdoblju.

Preciznije kazano, uzimaju se u obzir odluke koje se donose na dan bilance ili prije dana bilance, a koje će rezultirati porastom budućih izdataka ili primitaka koji na dan bilance nisu udovoljavali de iniciji/kri-teriju priznavanja obveze ili imovine. Kreće se dakle od pretpostavke da će mjere i odluke, koje se donose u tekućem periodu utjecati na buduće primitke i iz-datke u dužem vremenskog periodu, te da je stoga nužno imati informacije o učincima donesenih mje-ra i odluka, a koje služe kao nadogradnja postojećim stavkama u inancijskim izvješćima opće namjene.

Namjera je da se spomenutim dodatnim informaci-jama korisnicima omogući uvid u različite aspekte sagledavanja dugoročne iskalne stabilnosti subje-kata, uključivo i prirodu i opseg inancijskih rizika s kojima se subjekt suočava.

3.3. Informacije o dugoročnoj iskalnoj održivosti

Oblik i sadržaj informacija o dugoročnoj iskalnoj održivosti razlikuju se ovisno o prirodi subjekta i regulatornom okruženju u kojem subjekt posluje, te se iz tog razloga ne potiče jedinstven pristup iz-vješćivanja o informacijama o dugoročnoj iskalnoj održivosti. Općenito, informacije o dugoročnoj i-skalnoj održivosti subjekta uključuju sljedeće kom-ponente:

• projekcije budućih primitaka i izdataka mogu se prikazati tabelarno ili gra ički s popratnim tek-stualnim pojašnjenjem;

• dodatna pojašnjenja (tzv. bilješke) o važnos-ti i odrednicama dugoročne iskalne održivos-ti uključujući sve pokazatelje koji se koriste za predstavljanje odrednica;

• dodatna pojašnjenja (tzv. bilješke) o načelima, pretpostavkama i metodologiji na kojima se te-melje projekcije.

Projekcije valja pripremiti na temelju postojećih mjera i politika, te prema pretpostavkama i sazna-njima o budućim gospodarskim i drugim uvjetima. Odgovarajući izbor vremenskog razdoblja se tako-đer drži presudnim. S povećanjem vremenskog raz-doblja, pretpostavke na kojima se temelje projekcije postaju manje robusne i potencijalno manje dokazi-ve. Isto tako, pretjerano kratka razdoblja mogu po-većati rizik da se posljedice događanja izvan danog vremenskog razdoblja previde, čime se umanjuje važnost projekcija.

3.4. Dimenzije dugoročne iskalne održivosti

Sastavni dio izvješća o dugoročnoj iskalnoj odr-živosti čine i dodatna pisana pojašnjenja o svakoj pojedinoj dimenziji iskalne održivosti, odnosno o sljedećim kategorijama – usluge, prihodi i dug.


RAČUNOVODSTVO

Dimenzije su međusobno povezane, pa stoga i pro-mjene u jednoj dimenziji utječu na ostale kategorije. Primjerice, buduće usluge i prava korisnika inanci-raju se prihodima i/ili dugom.

Dimenzija usluga ima fokus praćenje: (a) kapacite-ta subjekta u zadržavanju postojećeg obujma i kva-litete usluga ili prava na programe koje pruža; (b) izloženost subjekta čimbenicima poput spremnosti ili otpora korisnika usluga kod prihvaćanja promje-na u opsegu usluga i prava koje su posljedica odluke subjekata druge razine javne vlasti.

Dimenzija prihodi odnosi se na poreze i druge izvore prihoda u razdobljima projekcije, uzimajući u obzir važeće mjere i politike o pružanju usluga, kao i prava na povlastice uz krajnje ograničenje iznosa duga. Ova dimenzija usmjerena je na mjerenje: (a) mogućnosti subjekta, kada je riječ o promjenama postojeće razine oporezivanja ili uvođenja novih izvora prihoda; (b) izloženosti subjekta čimbenici-ma poput spremnosti ili otpora poreznih obveznika kod prihvaćanja povećanja poreznih iznosa; (c) op-sega ovisnosti subjekata javnog sektora o prihodi-ma na koje nemaju kontrolu niti utjecaj u pogledu utvrđivanja iznosa istih.

Dimenzija duga odnosi se na informacije o razini duga u razdobljima projekcije, uzimajući u obzir va-žeće mjere i politike o pružanju usluga, kao i prava na povlastice te prihode od poreza i drugih izvora. Ova dimenzija usmjerena je na mjerenje: (a) uspješ-nosti subjekta u ispunjavanju njegovih dospijelih inancijskih obveza, mogućnostima re inanciranja

obveza ili povećanje duga prema potrebi, a s tim i na održivost razine duga; (b) izloženosti subjekta tržišnim rizicima, povjerenju prema vjerovniku, ri-ziku kamatne stope. Informacija o iznosu neto duga drži se važnom informacijom u procjeni dimenzije duga, budući da na dan bilance predstavlja iznos koji se odnosi na već pružene usluge/dobra, koje će se tek inancirati u budućim razdobljima.

4. RPG 2: Analiza inancijskih izvješća i dodatna pojašnjenja

Publikacija RPG 2 dodatak je publikaciji RPG 1 i ima za svrhu pomoći korisnicima u razumijevanju inan-cijskog položaja, inancijske uspješnosti i novčanih tijekova u inancijskim izvješćima opće namjene subjekata javnog sektora, tako što sadrži smjernice

za pripremu i prezentiranje dodatnih pojašnjenja i analize inancijskih izvješća.

Smjernice koje se vezuju s analizom inancijskih iz-vješća i dodatna pojašnjenja odnose se na:

• pregled poslovanja subjekta kao i okruženja u kojem subjekt djeluje,

• informacije o ciljevima i strategijama u poslo-vanju subjekata,

• analiza inancijskih izvješća subjekta, uključujući značajne promjene i trendove,

• rizike i neizvjesnosti koji se vezuju uz pojedine stavke inancijskih izvješća.

Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da oblik i sa-držaj informacija ovise o prirodi poslovanja subjek-ta i njegovog regulatornog okruženja. Spomenute RPG 2 smjernice mogu se koristiti kao primjer do-bre prakse pri utvrđivanju statusa, ciljeva i obuhva-ta informacija, a iste bi trebale potaknuti subjekte javnog sektora u pružanju spomenutih informacija korisnicima, kako bi isti stekli detaljniji uvid u po-slovanje subjekta, kao i uvid u izvješćivanje o dugo-ročnoj iskalnoj održivosti subjekta. Značaj smjer-nica iskazuje se i u promoviranju usporedivosti su-bjekata, kao i u vremenskoj leksibilnosti pri samoj provedbi analize.

Popis literature:

• IPSASB (2013): Reporting on the Long-Term Su-stainability of an Entity’s Finances (RPG 1).

• IPSASB (2013): Financial Statement Discussion and Analysis (RPG 2).

• IPSAS Outlook August 2013; http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/EY_-_IPSAS_Outlook_August_2013/$FILE/EY-Outlook-IPSAS-Aug2013.pdf.

• IPSASB (2013): Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, Volume I (pp. 1-905) and Volume II (pp. 906-1688); http://www.ifac.org/publications-resources/2013-han-dbook-internat ional-public-sector-accoun-ting-pronouncements.

• IPSASB (2013): Conceptual Framework for Gene-ral Purpose Financial Reporting by Public Sector Entities (Chapters 1-4), siječanj, 2013.; http://www.ifac.org/publications-resources/concep-tual-framework-general-purpose- inancial-re-porting-public-sector-enti-6.


RAČUNOVODSTVO

Rad obuhvaća priznavanje, vrednovanje, te pre-stanak priznavanja certi ikata emisija u okoliš, u okviru Međunarodnih standarda inancijskog iz-vještavanja (MSFI). U radu se analiziraju različiti računovodstveni postupci te njihovi utjecaji na do-bit ili gubitak te kapital društva, te se na taj način pokušava premostiti praznina nastala ukidanjem Tumačenja br. 3 Odbora za tumačenja Međunar-odnih standarda inancijskog izvještavanja: Prava emitiranja u okoliš. Prikazana problematika vrlo je aktualna u EU i globalno, pa je stoga i za hrvatske emitente u okoliš, poglavito u energetskom sekto-ru, potencijalno značajna.

1. UvodRačunovodstvo certi ikata emisija u okoliš je u ovom trenutku jedan od najaktualnijih neriješenih pitanja u računovodstvu. Jedinstvena trgovina certi ika-tima emisija u okoliš za zemlje Europske unije, za-počela je 1. siječnja 2005. godine s konačnim ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. Sustav je za-mišljen tako da se propišu maksimalno dozvoljene količine emisija stakleničkih plinova, te se certi i-kati u iznosu ekvivalentnih emisija u okoliš ponude na tržištu. Poduzeća koja nisu na neki drugi način u mogućnosti smanjiti emisije stakleničkih plinova, kupuju certi ikate emisija u okoliš, te ih prezentiraju po potrebi regulatornim tijelima, u ime podmirenja obveze nastale u trenutku emisije stakleničkog pli-na u atmosferu.

Kupnja certi ikata jedinica emisija u okoliš je u Eu-ropskoj uniji zamišljena kao alternativa neuspjelom projektu uvođenja jedinstvenog poreza na emisije u okoliš. Sustav obuhvaća emisije u atmosferu stakle-ničkih plinova te onih za koje je dokazano da ima-ju štetan utjecaj na ozonski omotač. Svi plinovi su denominirani u ekvivalente ugljičnog dioksida (CO2)

* Davor Mance, mag. oec., Ekonomski fakultet u Rijeci.** Doc. dr. sc. Dunja Škalamera-Alilović, Ekonomski fakultet u Rijeci.

prema formulama konverzije, koje se zasnivaju na očekivanom negativnom utjecaju na okoliš u odno-su na jednu metričku tonu CO2. Tako ustrojen sustav s burzom i jasnim pravilima, omogućuje potpuno iskorištavanje tržišnih mehanizama alokacije, ali u isto vrijeme i učinkovite alokacije investicija u čiste tehnologije, te učinkovito pridržavanje međunarod-nim obvezama smanjena emisija stakleničkih plino-va. Certi ikati emisija ugljičnog dioksida postali su tako rijetko dobro, koje stvara vrijednost.

DEFINICIJA: Certi ikati jedinica emisija u okoliš Europske unije su utržive vrijednosnice, koje onečišćivači, koji se nalaze u sustavu trgovine jedinicama emisija u okoliš Europske unije (EU-ETS), moraju predati nadležnom državnom tije-lu za podmirenje obveze, koja nastaje emisijom stakleničkih plinova u okoliš.

Alokativna e ikasnost je osnovni argument za uspo-stavu ovog sustava. Ovim se sustavom na osnovama ekonomskih teorija R. H. Coasa (1960.), H. Demsetza (1967.), J. H. Dalesa (1968.) i M. Weitzmanna (1974.) stvara novi oblik imovine i novo tržište. Sustav tr-govanja emisijskim pravima Europske unije pruža mogućnost poduzećima da se natječu u smanjenju emisija u okoliš na alokativno učinkovit način. Zbog kvantitativne prirode regulacije tržišta, granični trošak umanjenja onečišćenja je upravo jednak gra-ničnom prihodu dodatne jedinice onečišćenja u pro-izvodnji, a što je jednako cijeni prava na emisiju u okoliš.

Izjednačavanjem graničnih troškova zagađenja izbjegavaju se neželjeni diskriminatorni utjecaji koji bi mogli nastati različitim troškovnim opterećenji-ma različitih poslovnih subjekata. Jedno od osnov-nih načela zajedničkog Europskog slobodnog tržišta je zabrana svakog oblika diskriminacije. U nemo-gućnosti provedbe zajedničke politike oporezivanja emisija u okoliš zbog zahtjeva jednoglasnosti kod uvođenja poreza, Europska komisija je bila prisilje-na količinski ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu za što ne postoje prepreke političke na-ravi.

UDK 657.2Pregledni rad

Davor Mance *

Dunja Škalamera-Alilović **

Certi ikati emisija u okoliš – priznavanje u inancijskim izvještajima


RAČUNOVODSTVO

Financijsko prikazivanje certi ikata emisija u okoliš pretpostavlja rješenje tri problema:

1) prethodno besplatna aktivnost postala je ili će postati trošak;

2) Europska unija je stvorila nove oblike imovine i obveza;

3) za nove oblike imovine i obveza potrebno je pro-naći primjerene računovodstvene metode priz-navanja, mjerenja, inancijskog i menedžerskog izvještavanja te prestanka priznavanja.

Primijenjene metode i mehanizmi inancijskog ra-čunovodstva poslovnih subjekata iskazuju samo djelomično praćenje poslovnih promjena vezanih za certi ikate emisija u okoliš, i to uglavnom na nači-ne koji nisu sukladni Međunarodnim standardima inancijskog izvještavanja. Problem nastaje zbog

međusobne neusuglašenosti pojedinih standarda inancijskog izvještavanja s računovodstvom fer

vrijednosti kao osnovnim računovodstvenim nače-lom priznavanja imovine. Za razliku od računovod-stvenih načela priznavanja i prestanka priznavanja imovine sadržanih u okviru Međunarodnih standar-da inancijskog izvještavanja (povijesni trošak, zamjenska vrijednost, nadoknadiva vrijednost i vrijednost u uporabi), računovodstvo fer vrijedno-sti zahtijeva potpunu reviziju i usuglašavanje svih starijih standarda.

Svi sudionici na tržištu su slobodni kupovati i pro-davati certi ikate. Stoga svaki sudionik ima tri mo-gućnosti s obzirom na kombinacije kupoprodaje i emisije u okoliš:

1) može ograničiti emisije u okoliš do dozvoljene gornje granice navedene na stečenim certi ikati-ma;

2) može ograničiti emisije u okoliš ispod dozvoljene gornje granice stečenih certi ikata te razliku do gornje granice vrijednosti certi ikata može pro-dati na tržištu ili ih prenijeti u sljedeće razdoblje u kojem ih može iskoristiti;

3) može emitirati u okoliš više onečišćenja nego što je to prvobitno navedeno na zaprimljenim certi ika-tima, te u tom slučaju mora dokupiti certi ikate.

Ako poduzeće ne dostavi certi ikate do regulatornog roka (mjesec travanj nakon referentne godine) mora platiti kaznu koja ga ne oslobađa obveze naknadne dostave certi ikata iz slijedeće referentne godine. U Republici Hrvatskoj je certi iciranje emisijskih je-dinica stakleničkih plinova regulirano Uredbom o Emisijskim certi ikatima za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (NN, br. 141/08) done-senoj na temelju članka 39., st. 2. Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 178/04 i 60/08), sukladno člancima

38-40 novog Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 130/11). Planom raspodjele emisijskih certi ikata staklenič-kih plinova u Republici Hrvatskoj (NN, br. 76/09) dodjeljuje se ukupna emisija certi ikata, koja je ujed-no i gornja granica sustava trgovanja emisijskim je-dinicama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj od 13,310 milijuna tona CO2 ekvivalenata godišnje, uključujući i pričuvu za nove sudionike od 0,858 mi-lijuna tona CO2 ekvivalenata godišnje.

Sve emisijske jedinice (100%) raspodjeljuju se po-strojenjima bez naknade, 93,6% emisijskih jedinica, raspodjeljuje se postrojenjima, dok je ostatak (6,4%) namijenjen pričuvi za nova postrojenja. Raspodjela emisijskih certi ikata postrojenjima odvija se u dva koraka – emisijske certi ikate raspodjeljuju se na četiri sektora i potom postrojenjima unutar tih sek-tora. Prema Planu raspodjele (NN, br. 76/09) odabir četiriju sektora zasniva se na okolnostima koje su važne za Hrvatsku. Kod izrade Plana raspodjele emisijskih certi ikata stakleničkih plinova, postro-jenja su raspoređena u četiri sektora (1. energetski sektor; 2. ra inerije mineralnih ulja; 3. postrojenja za proizvodnju cementa i proizvodnju vapna; 4. ostala postrojenja). Novim Zakonom o zaštiti zraka (NN, br. 130/11) donosi se i novi Pravilnik o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica postrojenjima (NN, br. 43/12), te nova Uredba o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN, br. 69/12).

2. Financijsko izvještavanje emisija u okoliš

Financijsko izvještavanje certi ikata emisija u oko-liš je poseban računovodstveni problem, čije rješa-vanje zahtijeva pregled najmanje 12 računovodstve-nih standarda (MRS 2 – Zalihe, MRS 8 – Računovod-stvene politike, promjene u računovodstvenim pro-cjenama i pogreške, MRS 20 – Računovodstvo dr-žavnih potpora i objavljivanje državne pomoći, MRS 32 – Financijski instrumenti: objava i prezentacija,


RAČUNOVODSTVO

MRS 36 – Umanjenje imovine, MRS 37 – Rezervira-nja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, MRS 38 – Nematerijalna imovina, MRS 39 – Finan-cijski instrumenti: priznavanje i vrednovanje, MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i pre-stanak poslovanja, MSFI 7 – Financijski instrumenti: objave, MSFI 9 – Financijski instrumenti, MSFI 13 – fer vrijednost).

Ukidanjem tumačenja broj 3 Odbora za tumačenje međunarodnih standarda inancijskog izvještava-nja, više ne postoji obvezujuća računovodstvena metodologija priznavanja prava emisija u oko-liš. Do objave novog tumačenja, poduzeća uglavnom primjenjuju neku od sljedećih metodologija:

1) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema ukinutom Tumačenju broj 3 Odbora za tumačenje međunarodnog inancijskog izvještavanja.

2) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema računovodstvu zaštite od rizika (engl. hedge ac-counting) odnosno točke 85. – 101. MRS-a 39.

3) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema računovodstvu fer vrijednosti odnosno MSFI 13.

4) Računovodstvo prava emitiranja u okoliš prema MRS-u 2 – Zalihe.

Točan računovodstveni tretman je moguć jedino, ako se u potpunosti shvate sve pojedinosti transak-cije primjenjujući načelo nastanka događaja. Prema ukinutom Tumačenju broj 3, ovaj sustav stvara:

1) Poziciju imovine kod početnog priznavanja certi-ikata jedinica emisija u okoliš. Certi ikat emisija

u okoliš zadovoljava kriterije priznavanja imo-vine, jer se radi o resursu pod kontrolom podu-zeća kao rezultatu prošlih događaja, a od kojeg se očekuju priljevi budućih ekonomskih koristi u po-duzeće, odnosno ušteda. Poduzeće koje sudjeluje u programu može certi ikat ili prodati ili upotrije-biti za podmirenje obveze.

2) Državnu subvenciju, ako je certi ikat dodijeljen bez naknade, odnosno ispod fer vrijednosti. Razlika između iznosa koji se plaća za certi ikat i njegove fer vrijednosti je državna potpora pre-ma MRS-u 20 – Računovodstvo državnih potpo-ra i objava državne pomoći. Početno se primlje-na državna potpora u obliku certi ikata jedinica emisija u okoliš priznaje u bilanci kao odgođeni prihod, a tek naknadno kao prihod na sustavan način tijekom razdoblja za koje je dana, bez obzira drže li se certi ikati do njihovog isteka ili će biti prodani. Razlika između fer vrijednosti i nabav-ne vrijednosti certi ikata kod njihovog početnog priznavanja ne može biti priznana u prihodima, jer se takvi prihodi ne mogu pouzdano izmjeriti

do samog trenutka njihovog otuđenja odnosno prestanka priznavanja.

3) Obvezu dostavljanja certi ikata stvaranjem emi-sija u okoliš. Obveza se priznaje u iznosu fer vrije-dnosti certi ikata emisija u okoliš u trenutku priz-navanja obveze nastale emisijom stakleničkih plinova. Takva je obveza u potpunosti sukladna de iniciji obveze iz Okvira Međunarodnih stan-darda inancijskog izvještavanja, jer se radi o sadašnjoj obvezi, koja je nastala kao posljedica prošlih događaja, a čije podmirenje će zahtijevati odljev resursa u obliku odljeva ekonomskih kori-sti. Ta je obveza rezerviranje prema MRS-u 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina.

Dakle, ne dolazi do stvaranja neto imovine ili neto obveza, već se priznaju odvojene pozicije imovine i obveza, odgođenog prihoda i odgođenog troška u iz-vještaju o inancijskom položaju. Certi ikati emisija u okoliš zadovoljavaju kriterije de inicije nemateri-jalne imovine, kada se radi o imovini, koja se može identi icirati i koja je bez izičke supstance.

Stavka nematerijalne imovine se može identi icirati kada:

• je odvojiva, od poduzeća i može se prodati, preni-jeti, licencirati, iznajmiti ili razmijeniti, bilo poje-dinačno ili zajedno pomoću vezanog ugovora, s nekom drugom stavkom imovine ili obveze, ili

• proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira na to jesu li ta prava prenosiva ili od-vojiva od poduzeća ili od drugih prava i obveza.

Nematerijalnu imovinu treba priznati ako, i samo ako su oba sljedeća uvjeta zadovoljena:

• vjerojatno je da će buduće ekonomske koristi, koje se mogu pripisati imovini pritjecati u subjekt, i

• trošak imovine se može pouzdano izmjeriti.

Poduzeća su dužna dostaviti dokaze o posjedovanju certi ikata emisija u okoliš koje odgovaraju stvar-nim emisijama najkasnije do 30. travnja sljedeće kalendarske godine u kojoj je došlo do emisije u


RAČUNOVODSTVO

okoliš, što se evidentira u dnevniku transakcija re-gulatornog tijela. U Republici Hrvatskoj, Agencija za nadzor inancijskih usluga (HANFA) je regulatorno tijelo koje evidentira i nadzire kupoprodaju i konač-nu dostavu certi ikata emisija u okoliš, koji su u de-materijaliziranom elektroničkom obliku, a Agencija za zaštitu okoliša (AZO) vodi evidenciju o nastalim emisijama u okoliš.

Sustav certi ikata jedinica emisija u okoliš nije sustav oporezivanja emisija u okoliš. Važan čimbenik susta-va je mogućnost slobodne trgovine certi ikatima. Je-dino na taj način je moguće izjednačiti granične stope troškova zagađenja. Stoga će određeni broj sudionika kupiti certi ikate od ostalih sudionika i računovod-stveno ih priznati kao imovinu. Međutim, certi ikati stečeni kupnjom nerazlučivi su od onih izdanih bez naknade od državnih tijela. To je dokaz da su certi-ikati jedinica emisija u okoliš samostalni oblik imo-

vine. Ne postoji dužničko-vjerovnički odnos između certi ikata jedinica emisija u okoliš i njihove obveze dostave regulatornom tijelu. Njihova dostava je obve-za poduzeća; međutim, poduzeće na to ne može biti prisiljeno. Certi ikati i obveze postoje zasebno. Stoga, nije prikladno prebijati taj oblik imovine i obveza.

2.1. Neprikladnost priznavanja certi ikata emisija u okoliš kao zaliha

Države koje imaju sustav računovodstva prilagođen proizvođačkim djelatnostima kao npr. Njemačka, Austrija i Španjolska, toleriraju priznavanje certi-ikata jedinica emisija u okoliš u zalihama prema

MRS-u 2 – Zalihe, jer se radi o važnom proizvodnom faktoru, te ga se zbog jednostavnosti tretira kao sirovinu iako ima očiti nematerijalni pojavni oblik. Ovaj pristup ima nekoliko prednosti, ali i mana za proizvodna poduzeća:

1) Certi ikati emisija u okoliš prema ovoj metodi germanskog računovodstva bit će početno priz-nani po nižoj vrijednosti između troška nabave i neto utržive vrijednosti (LCM – lower of cost or market metoda). Ovdje dolazi do nekonzistentnog prikaza, jer se certi ikati u zalihama evidentiraju prema nižoj vrijednosti između troška nabave i neto utržive vrijednosti, a točka 23 MRS-a 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći izričito nalaže, da se imovina i državna potpora početno prizna po fer vrijedno-sti. U trenutnoj III. fazi EU-ETS-a, svi se certi ikati dodjeljuju bez naknade. Neprihvatljivo je početno priznati certi ikate bez vrijednosti ili vrijednosti puno manjoj od fer vrijednosti, ako poduzeće ima alternativu i oportunitetni trošak prodaje certi-ikata.

2) Znatno se pojednostavljuje knjigovodstveno pra-će nje vrijednosti certi ikata, jer ne zahtijeva kom-plicirano marking-to-market često praćenje pro-mijene cijene, odnosno fer vrijednosti certi ikata. Izbjegava se knjiženje nerealiziranih prihoda.

3) Certi ikati su roba kao i svaka druga p roizvodna sirovina, te se knjigovodstveno evidentiraju na isti način. MRS 2 – Zalihe ne zahtijeva materijalni pojavni oblik zaliha, ali zahtijeva njihov sustavan utrošak tijekom proizvodnog procesa unutar jed-ne godine ili jednog proizvodnog ciklusa. Međut-im, certi ikati se ne troše tijekom proizvodnog procesa.

4) Vrednovanje certi ikata na ovaj način, daje bitno različitu vrijednost certi ikata na dan izvještav-anja u odnosu na IFRIC 3, koji vrednuje sukladno fer vrijednosti.

Zaključno, ova metoda priznavanja nije prikladna jer višestruko narušava primjenu Međunarodnih standarda inancijskog izvještavanja. Značajno se odstupa od vrednovanja prema fer vrijednosti, te se umanjuju vrijednosti imovine, državnih potpo-ra, obveza, prihoda i rashoda. Prikrivaju se zarade koje su posljedica državnih potpora ( engl. windfall pro its). Nije moguće konzistentno priznavati certi-ikate u zalihama, a da na kraju inancijski izvještaji

budu sastavljeni prema Međunarodnim standardi-ma inancijskog izvještavanja.

2.2. Neprikladnost priznavanja certi ikata kao inancijskih instrumenata

Prema nekim alternativnim tumačenjima, certi ika-ti emisija u okoliš bi mogli biti inancijska imovina prema MRS-u 39 – Financijski instrumenti: pri-znavanje i mjerenje. Predloženo je također prizna-vanje certi ikata kao instrumenata zaštite buduće transakcije (buduće emisije u okoliš). Međutim, cer-ti ikati ne zadovoljavaju uvjete de inicije inancijske imovine sadržane u MRS-u 32 Financijski instru-menti: objava i prezentacija, s obzirom na činjenicu da nisu ni glavnični instrument niti ugovorno pravo pribavljanja novca ili neke druge inancij-ske imovine.

Certi ikati nisu ni izvedenice, budući da nemaju za-nemarivu početnu investiciju, odnosno investiciju koja je manja od sličnih ugovora s jednakim odzivom na promjene tržišnih pokazatelja, a i ne podmiruje se na budući datum. Činjenica da se certi ikati mogu steći bez naknade (državna subvencija), ne znači da nemaju (zanemarivu) fer vrijednost. Fer vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš je njegov opor-tunitetni trošak odnosno trošak smanjenja zagađe-nja za jednu jedinicu zagađenja.


RAČUNOVODSTVO

Vrlo često dolazi do pogreške da je i sama kupnja certi ikata jedinica emisija u okoliš oblik zaštite. Certi ikati jedinica emisija u okoliš jesu nematerijal-ni proizvodni faktor kao npr. licenca i zaštitni znak. Poduzeće se može štititi od luktuacija cijena proi-zvodnih faktora; međutim, ne i od same proizvodnje, jer proizvodnja je pod potpunom ili pretežitom kontrolom poduzeća. Certi ikati jedinica emisija u okoliš nisu oblik zaštite, ako poduzeće očekuje da će tijekom uobičajenog poslovanja odnosno proizvod-nog procesa ispustiti u okoliš očekivane odnosno uobičajene količine stakleničkih plinova.

Prema MRS-u 39 – Financijski instrumenti: prizna-vanje i mjerenje, odnosno člancima 85 – 101 koji se bave Računovodstvom zaštite, certi ikati jedinica emisija u okoliš ne zadovoljavaju uvjete priznava-nja instrumenta zaštite ni u jednoj od ukupno tri kategorije zaštite: zaštite fer vrijednosti imovine ili obveza poduzeća, zaštite novčanih tokova poduzeća i zaštite neto investicije u inozemstvu. Prigovor da certi ikati štite vrijednost novčanih tokova podmi-renja obveza, jer sprječavaju plaćanje kazne zbog emisije stakleničkih plinova ne stoji, jer se radi o očekivanom ishodu intendiranog procesa.

Zato certi ikati jedinica emisija u okoliš savršeno zadovoljavaju sve uvjete priznavanja predmeta zaštite. Posljedično, inancijske terminske izvede-nice kao što su futures, forwards i opcije, čine savrše-ne instrumente zaštite. Tada se štiti fer vrijednost nematerijalne imovine, ako poduzeće posjeduje dugačku poziciju u predmetu zaštite, odnosno cer-ti ikatima jedinica emisija u okoliš. Štite se novča-ni tokovi, ako poduzeće posjeduje kratku poziciju u predmetu zaštite, odnosno certi ikatima jedinica emisija u okoliš.

2.3. Metoda troška i neprikladnost amortizacije certi ikata emisija u okoliš

Nakon početnog priznavanja i vrednovanja, nema-terijalnu se imovinu može naknadno vrednovati prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje vrijednosti. Međutim, amortizacija nije prikladna za umanje-nje vrijednosti certi ikata jedinica emisija u okoliš. Certi ikati se koriste nelinearno, na kraju obračun-skog razdoblja. Njihovo korištenje kao imovine ko-jom se podmiruje obveza prema regulatornom tijelu nije striktno vezano uz sam nastanak te obveze. Na-ime, poduzeće ne troši certi ikate kod stvaranja emisija u okoliš. Ono stvara obveze. Vjerojatno je da poduzeće u trenutku stvaranja emisija u okoliš ni nema certi ikate u svom posjedu. Certi ikati ne mo-

raju nužno gubiti vrijednost protekom vremena sve do njihovog isteka.

Stoga i rashod certi ikata jedinica emisija u okoliš ni na koji način ne slijedi ni njihovu izičku potrošnju niti zastarijevanje, iako imaju rok do kojeg mogu biti iskorišteni. Certi ikati kupljeni u nekoj godini ne mo-raju biti iskorišteni u istoj godini, te se mogu prenijeti u sljedeću obračunsku godinu. Certi ikati emisija u okoliš jesu nematerijalna imovina, koja se može isko-ristiti za podmirenje obveze nastale emisijom sta-kleničkih plinova u atmosferu. Zbog neprikladnosti amortizacije, preostaje jedino umanjenje vrijednosti prema MRS-u 36 – Umanjenje vrijednosti.

3. Naknadno vrednovanje, umanjenje vrijednosti i ponovno vrednovanje

Ako se certi ikati emisija u okoliš priznaju kao nema-terijalna imovina, poduzeće će uvijek i konzistentno kao svoju računovodstvenu politiku njihovog inan-cijskog izvještavanja koristiti ili metodu troška ili metodu revalorizacije. Cilj naknadnog vrednovanja je osigurati, da je imovina poduzeća iskazana po tr-žišnoj odnosno fer vrijednosti, a u najgorem sluča-ju po vrijednosti ne većoj od nadoknadivog iznosa. Nadoknadiva vrijednost imovine je veća vrijednost između nadoknadive vrijednosti, odnosno fer vri-jednosti umanjene za troškove prodaje i vrijednosti u uporabi, odnosno sadašnje vrijednosti budućih očekivanih novčanih tijekova.

Kod umanjenja vrijednosti imovine, poduzeće će u izvještaju o dobiti priznati gubitak od umanjenja vrijednosti. Poduzeće je dužno na svaki izvještajni dan ponovno procijeniti postoje li naznake ponovne korekcije vrijednosti. Pritom se može služiti vanj-skim izvorima informacija, kao na primjer padom kotirajuće tržišne vrijednosti, te unutarnjim izvori-ma informacija, kao na primjer značajnim promje-nama u opsegu i strukturi proizvodnje, koje će do-vesti do promjena u korištenju imovine.

Ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa, tada se knjigovodstveni iznos umanjuje do na-doknadivog iznosa. To smanjenje predstavlja gubitak od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijed-nosti priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Gubitak od umanjenja vrijednosti, koji je bio priznat u prethodnom razdoblju, ukida se samo, ako je doš-lo do promjena ili pogrešaka u procjeni, sukladno MRS-u 8 – Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama i pogreške. Ponovno povećanje, odnosno revalorizacija prethodno uma-njene vrijednosti certi ikata jedinica emisija u oko-


RAČUNOVODSTVO

liš pripisuje se stavci vrijednosti imovine, ali samo do iznosa prethodno umanjene vrijednosti. Takva revalorizacija, odnosno poništenje gubitka od uma-njenja vrijednosti, priznaje se na potražnoj strani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Postupak umanjenja vrijednosti prema točki 110-116 MRS-a 36 Umanjenje vrijednosti, u cijelosti je sukla-dan postupku sadržanom u MSFI 13 – fer vrijednost. Prema MRS-u 36, najbolji dokaz fer vrijednosti uma-njene za troškove prodaje neke imovine je cijena po-stignuta u obveznom kupoprodajnom ugovoru sklo-pljenom bez prisile, umanjena za troškove prodaje.

3.1. Metoda revaloriziranog troška nabave

Nakon početnog priznavanja, certi ikat emisija u okoliš vrednuje se po revaloriziranom iznosu, koji čini njegova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadno akumulirane gubitke od umanjenja. Fer vrijednost se određuje na aktivnom tržištu. Revalorizacija će se provoditi u takvim pra-vilnim razmacima, da se na datum bilance knjigo-vodstveni iznos sredstva značajno ne razlikuje od fer vrijednosti. Aktivno tržište je ono na kojem se tr-guje homogenom imovinom, za koju je u bilo kojem trenutku moguće pronaći spremne kupce i proda-vatelje u javnoj kotaciji. Certi ikati emisija u okoliš ispunjavaju sve navedene uvjete.

Ako se knjigovodstvena vrijednost certi ikata emi-sija u okoliš uvećava kao posljedica revalorizacije, tada se povećanje priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod stavkom revalorizacije, te akumulirana u glavnici pod stavkom revalorizacijski višak. Među-tim, uvećanje vrijednosti certi ikata će biti priznano direktno u dobiti ili gubitku do iznosa koji poništa-va prethodna umanjenja revalorizacije iste imovine prethodno priznane u dobiti ili gubitku. Ako se vri-jednost certi ikata emisija u okoliš umanjuje, sma-njenje će biti prikazano u dobiti ili gubitku. Međutim, smanjenje će biti prikazano u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti do iscrpljenja pozitivnog salda pozicije reva-lorizacije. Smanjenje priznato u ostaloj sveobuhvat-noj dobiti umanjuje prethodno akumulirani iznos u glavnici na poziciji revalorizacijskog viška.

Certi ikati emisija u okoliš prestaju se priznavati njihovom prodajom, uručenjem regulatornom tijelu kod podmirenja nastalih obveza ili istekom vreme-na njihovog važenja.

3.2. Fer vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš

Sukladno točki 44 MRS-a 38 – Nematerijalna imo-vina, fer vrijednost je dozvoljena alternativna

metoda početnog priznavanja, ali i naknadnog vrednovanja nematerijalne imovine i državnih potpora. Fer vrijednost je prema de iniciji sadrža-noj u točki 24. Međunarodnog standarda inancij-skog izvještavanja broj 13 (IFRS 13 – Fair value): ci-jena koja bi bila primljena za prodaju imovine ili plaćena za prijenos obveze u normalnoj tržišnoj transakciji na glavnom (ili najpovoljnijem) tr-žištu, na dan mjerenja, pod tadašnjim tržišnim uvjetima (prodajna cijena umanjena za troškove prodaje) bez obzira je li cijena kotirajuća ili je procijenjena nekom tehnikom vrednovanja.

Procjena fer vrijednosti odnosi se na točno određe-nu imovinu odnosno obvezu na određeni dan. Stoga, kada se procjenjuje fer vrijednost, poduzeće uzima u obzir određena svojstva imovine odnosno obveza na isti način na koji bi i ostali sudionici uzimali u ob-zir ta svojstva na dan vrednovanja. To sigurno uk-ljučuje jedinstvenu uporabnu vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš: može se iskoristiti samo za podmirenje obveze nastale emisijom stakleničkih plinova u okoliš, unutar točno zadanog vremenskog razdoblja. Oportunitetni trošak dobivenih certi i-kata sastoji se od mogućnosti njegove prodaje (po fer vrijednosti na dan prodaje) ili mogućnosti njego-vog iskorištenja u procesu proizvodnje. Znači, jedi-ni konačni oportunitetni trošak kupnje certi ikata jest investiranje u čišću tehnologiju proizvodnog procesa, ako ta opcija ima niži očekivani trošak od očekivane fer vrijednosti certi ikata. Stoga je opor-tunitetni trošak certi ikata emisija u okoliš jednak vrijednosti realne opcije na ulaganje u čistu tehno-logiju, odnosno predstavlja fer vrijednost certi ikata emisija u okoliš.

Za razliku od drugih prava, vrijednost certi ikata jedinica emisija u okoliš nije određena naknadom ili očekivanim budućim prinosima koji direktno proizlaze iz njihovog posjedovanja odnosno iz ugo-vornog odnosa, već je to odraz trenutne ponude i potražnje na tržištu. S računovodstvenog staja-lišta, kotirajuća cijena certi ikata jedinica emisija u okoliš može se očitati na aktivnom sekundarnom tržištu (burzi) te stoga zadovoljava prvu hijerarhij-sku razinu prema Međunarodnom standardu inan-cijskog izvještavanja 13 – fer vrijednost.

3.3. Otuđenje i prestanak priznavanja certi ikata emisija u okoliš

Certi ikati jedinica emisija u okoliš mogu biti otuđe-ni na sljedeći način:

1) Mogu biti prodani. U tom slučaju, njihov račun-ovodstveni tretman je sukladan MSFI 5 – Dugo-


RAČUNOVODSTVO

trajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja.

2) Mogu biti dostavljeni regulatornom tijelu za pod-mirenje obveze.

3) Mogu isteći odnosno prestati važiti, a da ne budu iskorišteni.

U svim navedenim slučajevima, certi ikati će se pre-stati priznavati, a svi dobici ili gubici iz prodaje bit će prikazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Na kraju obračunskog razdoblja, poduzeće ima ob-vezu dostaviti regulatornom tijelu (u Hrvatskoj elektroničke zapise certi ikata emisija u okoliš evi-dentira HANFA) certi ikate jedinica emisija u oko-liš jednake ekvivalentnim količinama ispuštenih stakleničkih plinova u okoliš. Do trenutka obraču-na, potvrde i dostave regulatornom tijelu, obveza je odgođena (pasivno vremensko razgraničenje), a trošak je nastao. Troškovi certi ikata emisija u oko-liš priznaju se u rashode, u trenutku ostvarivanja ekonomskih koristi, koje proizlaze iz ostvarenih prihoda prodanih proizvoda, roba i usluga kod či-jeg ostvarenja je došlo do emisija u okoliš. Državne potpore se odgađaju u priznavanju prihoda, ako za posljedicu imaju sustavnu nadoknadu troška. Os-novna svrha dodjele certi ikata emisija u okoliš bez naknade je sustavna nadoknada troškova koje na-meće EU-ETS.

4. Računovodstvena evidencija poslovnih događaja certi ikata

Primjer:

Proizvodno poduzeće energetskog kapaciteta većeg od 20MW i sudionik Sustava trgovine emisijama Eu-ropske unije (EU-ETS-a) primilo je na samom počet-ku godine od države, bez naknade, 1 milijun certi-ikata jedinica onečišćenja ekvivalentnih 1 milijun

metričnih tona CO2.

Računovodstvo priznaje u nematerijalnoj imovini fer vrijednost stečenih certi ikata emisija u okoliš. Naj-bolji pokazatelj fer vrijednosti certi ikata je njihova kotirajuća cijena na glavnom tržištu. Sukladno točki 12 i točki 24 MRS-a 20 – Računovodstvo dr-žavnih potpora i objave državnih pomoći, primljena državna potpora u obliku certi ikata jedinica emi-sija u okoliš priznaje se u bilanci kao odgođeni pri-hod, a tek naknadno kao prihod na sustavan način tijekom razdoblja za koje je dana.

RB Opis Konto Duguje Potražuje1 Certi ikati

emisija u okoliš (nematerijalna imovina)

011 6.180.000,00

Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora

294 6.180.000,00

Tijekom proizvodnje dušične kiseline HNO3, a tije-kom katalitičke oksidacije amonijaka NH3 poduzeće je u obračunskom razdoblju do 30. lipnja 2013. godi-ne ispustilo u atmosferu između ostaloga i 1000 tona dušikovog oksida N2O, koje prema tablici konverzije GWP-a (Global Warming Potential) jesu ekvivalentne 310.000 tona CO2. Za emitiranu količinu onečišće-nja u zrak, poduzeće u bilanci priznaje obvezu dostave certi ikata u trenutku nastajanja emisi-je u okoliš u obliku rezervacije. Obveza je odgođe-na do potvrde regulatornog tijela nakon 31. prosin-ca tekuće godine. Tada obveza postaje kratkoročna i treba biti podmirena tijekom travnja iduće godine. Vrijednost rezervacije (obveze) dostave certi i-kata emisija u okoliš, na dan sastavljanja inan-cijskih izvještaja, mjeri se najboljom procjenom potrebnog rashoda za podmirenje obveze u tre-nutku priznanja njezine fer vrijednosti, odnosno trenutne tržišne vrijednosti certi ikata.

Tablica 1. Kotirajuće nominalne cijene certi ikata jedinica emisija u okoliš

Izvor: European Energy Exchange, URL: http//www.eex.com


RAČUNOVODSTVO

Alternativno, najbolja procjena buduće vrijednosti certi ikata je terminska odnosno future vrijednost:

Tablica 3. Kotirajuće terminske cijene (futures) certi ikata jedinica emisija u okoliš

June 28, 2013 Dec16 € 4,92

June 28, 2013 Dec15 € 4,65

June 28, 2013 Dec14 € 4,54

June 28, 2013 Dec13 € 4,35


Poduzeće 30. lipnja 2013. godine korigira fer vrijed-nost certi ikata prema kotirajućim cijenama na bur-zi, priznaje prihod od državnih potpora i rezervira trošak certi ikata za učinjene emisije:

RB Opis Konto Duguje Potražuje

2

Vrijednosno usklađenje dugotrajne nematerijalne imovine

018 1.870.000,00

Trošak vrijednosnog usklađenja dugotrajne nematerijalne imovine

440 1.870.000,00

3Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora

294 1.915.800,00

Prihodi iz državnih potpora 786 1.915.800,00

4Trošak rezerviranja certi ikata emisija u okoliš

450 1.336.100,00

Rezervacija certi ikata emisija u okoliš za učinjene emisije

282 1.336.100,00

Pretpostavimo da na dan sastavljanja godišnjih i-nancijskih izvještaja (31. prosinca 2013.) cijena cer-

ti ikata iznosi 5 €/tCO2 te da je poduzeće prodalo neiskorištene certi ikate po toj cijeni. Naše poduze-će knjiži prihode državnih potpora, prihode od uki-danja rezerviranja, te prodaju certi ikata:

RB Opis Konto Duguje Potražuje

5

Odgođeno priznavanje prihoda iz državnih potpora

294 4.264.200,00

Prihodi državnih potpora 786 4.264.200,00

6

Ukidanje rezervacije certi ikata emisija u okoliš za učinjene emisije

282 1.336.100,00

Prihodi od ukidanja rezerviranja 782 1.336.100,00

7 Kupci 120 3.450.000,00Certi ikati jedinica emisija u okoliš 011 4.264.200,00

Vrijednosno usklađenje dugotrajne nematerijalne imovine

018 1.290.300,00

Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne imovine

781 476.100,00

Ukupna zarada odnosno razlika između prihoda i rashoda iznosi € 4.786.100,00; što je manje od fer vrijednosti državne potpore dodijeljenih certi ikata od € 6.180.000,00.

4. ZaključakU radu su analizirani različiti računovodstveni po-stupci priznavanja, vrednovanja, naknadnog vred-novanja, te prestanka priznavanja certi ikata emisi-ja u okoliš u računovodstvu te njihova prihvatljivost u inancijskom izvještavanju. Tijekom priznavanja i naknadnog vrednovanja pozicija imovine, obveza i

Tablica 2. Kotirajuće nominalne cijene certi ikata jedinica emisija u okoliš



RAČUNOVODSTVO

glavnice vezanih uz poslovne promjene certi ikata jedinica emisija u okoliš, dolazi do stvaranja razlike između prihoda i rashoda, iako su npr. svi certi ikati stečeni bez naknade po osnovi državnih potpora.

Tumačenje broj 3 Odbora za tumačenja Međunarod-nih standarda inancijskog izvještavanja – Prava emitiranja u okoliš još uvijek predstavlja najbolje moguće rješenje inancijskog izvještavanja o certi i-katima emisija u okoliš. Osnovna stručna zamjerka primjeni IFRIC-a 3 je bilo nekonzistentno priznava-nje i vrednovanje imovine i obveza. Certi ikati se vrednuju po fer vrijednosti, a obveze po sadašnjoj vrijednosti u trenutku nastanka, a ne u trenutku podmirenja. To dovodi do različitog tretmana istih stavki na dugovnoj i potražnoj strani. To se može izbjeći primjenom računovodstva fer vrijednosti u oba slučaja: kod vrednovanja imovine i kod vredno-vanja obveze. Naime, ako se obveza odgodi do tre-nutka potvrde od strane regulatornog tijela, onda se njezina vrijednost može ispravljati usporedno s promjenama vrijednosti imovine. Odstupanja od fer vrijednosti u troškovima, mogu se riješiti primje-nom standardnih troškova i odstupanjima od stan-dardnih troškova.

LiteraturaCoase, R. H., (1960.) The problem of social cost. Journal of Law and Economics, 3, 1-44.

Dales, J. H. (1968.) Land, water and owners-hip. Canadian Journal of Economics, 1, 791-804.Demsetz, H. (1967.) Toward a Theory of Property Ri-ghts. American Economic Review 57, 2 (May): 347-359.

Europska komisija (2005.) Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the European Economic and Social Committee and the Com-mittee of the Regions, Reducing the Climate Change Im-pact of Aviation. COM (2005) 459, Brussels.

Europski parlament i Vijeće europske unije (2003.) Directive 2003/87/EC establishing a scheme for green-house gas emission allowance trading within the Com-munity and amending Council Directive 96/61/EC.

IASB — Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (2011.) Međunarodni standardi inancijskog izvještavanja – International Financial Reporting Stan-dards (IFRS). IASC, London.

Weitzman, Martin L. (1974.) Prices vs. Quantities, The Review of Economic Studies, Vol. 41, No. 4, s. 477-491.

Uskoro u prodaji izdanje:

Primjena Zakona o proračunu!

Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, praktične aspekte i provedbu odredbi Zakona o proraču-nu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Za-kona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim praktičnim pristupom, olakšati i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vrtići, škole, javne vatrogasne postrojbe, mu-zeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulteti, instituti, sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim tijelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima.

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)


REVIZIJA

Unutarnja revizija svoju ulogu i svrhu najbolje može potvrditi kvalitetnim radom, pa je stoga kon-tinuirano procjenjivanje kvalitete rada i njeno una-prjeđenje jedan od imperativa ove profesije. Što o pitanju provjere kvalitete rada unutarnje revizije zahtijevaju Međunarodni standardi za stručnu pro-vedbu unutarnje revizije i Međunarodni okvir pro-fesionalnog djelovanja; kako nacionalna regulativa uređuje ovo područje; koje se aktivnosti očekuju od voditelja jedinica za unutarnju reviziju; a što će o pitanju provjere kvalitete rada unutarnje revizije u narednom razdoblju poduzimati Središnja harmo-nizacijska jedinica – autorice detaljnije donose u nastavku članka.

1. Uvod Unutarnja revizija razvija se u javnom sektoru Repu-blike Hrvatske skoro već 10 godina. Uvedena je kao nova profesija u sklopu pretpristupnih priprema za članstvo Republike Hrvatske u EU u okviru Poglav-lja 32 – Financijski nadzor. Svrha unutarnje revizije je da svojom savjetodavnom ulogom pomaže insti-tucijama javnog sektora procjenjujući funkcional-nost i učinkovitost sustava unutarnjih inancijskih kontrola, te dajući preporuke i savjete najvišoj razi-ni rukovodstva: kako unaprijediti postojeće sustave kontrola i izbjeći moguće probleme, koji mogu imati utjecaj na ostvarenje ciljeva korisnika proračuna.

Unutarnja revizija svojom aktivnošću zahvaća sve poslovne sustave i procese, sve organizacijske cje-line unutar institucije, fokusirajući naravno ogra-ničene revizorske resurse na najrizičnija područja poslovanja, a svoje usluge – preporuke i savjete za unapređenja daje najvišoj razini rukovodstva – mi-nistrima, županima, gradonačelnicima, pomoćni-cima ministara, pročelnicima upravnih i gradskih odjela i ostalim rukovoditeljima. Upravo širina pod-ručja djelovanja i korisnici usluga unutarnje revizije nameću potrebu kvalitetnog rada unutarnje revi-zije. Svoj rad unutarnja revizija temelji na Međuna-rodnim standardima za stručnu provedu unutarnje revizije, temeljem kojih je pripremljena i zakonska i

* Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.** Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

podzakonska regulativa, koja uređuje područje unu-tarnje revizije u javnom sektoru RH, te priručnici, upute i smjernice za rad.

Međutim, radi li ili ne unutarnja revizija u skladu s propisanom metodologijom, razvija li metodologiju rada u skladu s potrebama prakse i speci ičnosti-ma u poslovanju svojih institucija, postiže li učinke, prihvaćaju li se i provode revizorske preporuke od strane rukovodstva i koliko je rukovodstvo zado-voljno uslugama unutarnje revizije, te kako vidi i ocjenjuje koristi od njenog funkcioniranja, neka su od pitanja na koje odgovore treba potražiti upravo provjerom kvalitete rada unutarnje revizije.

Izgradnja unutarnje revizije kao nove profesije za-htijevala je veliki angažman na stvaranju zakon-ske i podzakonske regulative, izradi metodologije rada, izgradnji sustava izobrazbe i ovlaštenja za rad, organizacijsko ustrojavanje unutarnje revizije u proračunskim korisnicima na državnoj i lokanoj razini, te popunjavanje kapacitetima unutarnjih revizora.

Prethodno razdoblje obilježilo je stvaranje svih tih preduvjeta za funkcioniranje nove profesije, a pro-vjera kvalitete rada unutarnje revizije provodila se u opsegu, koji je omogućavao praćenje napretka u ustrojavanju i funkcioniranju unutarnje revizi-je. Središnja harmonizacijska jedinica je u okviru godišnjih izvješća o radu unutarnje revizije pratila aktivnosti izrade i provedbe strateških i godišnjih planova unutarnje revizije, provedbe preporuka, područja revidiranja, što je više davalo statističke podatke o aktivnostima unutarnje revizije, nego de-taljnije podatke o kvaliteti rada u smislu primjene i razvoja metodologije. Izuzetak su strateški i godišnji planovi i revizorska izvješća, koja su bila dostupna Središnjoj harmonizacijskoj jedinici i koja su analizi-rana i s aspekta njihove kvalitete u smislu primjene propisane metodologije.

Provjera kvalitete uključivala je i aktivnosti nadzo-ra obavljanja unutarnje revizije od samih voditelja jedinica za unutarnju reviziju. Sukladno Priručniku za unutarnje revizore ver. 4.0., studeni 2010., vodi-telji jedinica za unutarnju reviziju imali su i obvezu izrade Programa osiguranja kvalitete i unaprjeđe-nja, predložak kojeg je sadržan u dodatku Priručni-

UDK 657.2Nikolina Bibić *

Danijela Stepić **

Provjera kvalitete rada unutarnje revizije


REVIZIJA

ka11 i obvezu provođenja samoprocjene. Međutim, tek manji dio unutarnjih revizija, njih 40% prema podacima Središnje harmonizacijske jedinice, je izradilo Program osiguranja kvalitete i unaprjeđe-nja u proteklom razdoblju i provelo ga u praksu.

Navedeni postupci predstavljaju određene segmen-te provjere kvalitete rada unutarnje revizije, koje će u narednom razdoblju trebati dalje razvijati i na-dopunjavati oblicima i alatima, koji će pomoći da se razvije cjelovit pristup provjeri kvalitete rada unu-tarnje revizije. Naime, Međunarodni standardi za stručnu provedu unutarnje revizije veliku pažnju posvećuju upravo provjeri kvalitete rada unutarnje revizije i ovom se tematikom bavi nekoliko standar-da, koji će se detaljnije predstaviti u nastavku.

Pored toga treba naglasiti da je sukladno članku 35. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) Središnja harmoniza-cijska jedinica između ostalog nadležna za obavljanje provjere kvalitete unutarnje revizije zbog prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) objavljen u srpnju 2013. godine detaljnije uređuje područje provjere kvalitete rada unutarnje revizije od strane Središnje harmoni-zacijske jedinice, ukazujući time također, da će ovo po-dručje biti naročito važno u narednom razdoblju.

2. Tri razine provjere kvalitete rada Provjera kvalitete rada unutarnje revizije u javnom sektoru može se obavljati iz tri razine:

• iz razine jedinice za unutarnju reviziju – interno vrednovanje (prema Standardu 1311),

• iz razine Središnje harmonizacijske jedinice (pre-ma Zakonu o sustavu unutarnjih inancijskih kon-trola u javnom sektoru),

• iz razine vanjskih, kvali iciranih i neovisnih ocjenjivača – eksterno vrednovanje (prema Stan-dardu 1312).

O navedenim razinama provjere kvalitete rada unu-tarnje revizije Središnja harmonizacijska jedinica često je informirala unutarnje revizije. Prošlogo-dišnji seminar unutarnjih revizora, organiziran od Središnje harmonizacijske jedinice, u cijelosti je bio posvećen tematici provjere kvalitete unutarnje re-vizije2. Međutim, još uvijek su prisutne dvojbe i neja-

1 http://www.m in.hr/adminmax/docs/7.%20Sadrzaj%20i%20struktura%20Programa%20osiguranja%20kvalitete%20i%20unapredenja-%20PREDLOZAK.doc.2 Programa 8. Seminara unutarnjih revizora u javnom sektoru i prezentacije sa seminara dostupne su na web stranici Minis-

snoće u poimanju razlika između navedenih razina provjere kvalitete rada unutarnje revizije, a naroči-to su česta pitanja zamjenjuje li provjera kvalitete rada unutarnje revizije od Središnje harmonizacij-ske jedinice eksterno vrednovanje, koje je inače kao takvo uređeno Standardom 1312.

U cilju da se pojasne razlike između navedenih ra-zina provjere kvalitete, kao i uloga i nadležnosti koje ima Središnja harmonizacijska jedinica u ovom području, u nastavku će se detaljnije predstaviti za-htjevi Međunarodnih standarda za stručnu prove-du unutarnje revizije o pitanju provjere kvalitete, te njihova primjena u javnom sektoru, uvažavajući njegovu speci ičnost, odnosno postojanje središnje institucije zadužene za koordinaciju aktivnosti na razvoju unutarnje revizije u javnom sektoru.

3. Provjera kvalitete rada sukladno Standardima

Međunarodni standardi za stručnu provedu unutar-nje revizije (dalje u tekstu: Standardi) pitanja pro-vjere kvalitete uređuju sljedećim Standardima:

• Standard 1300 – Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja

• Standard 1310 – Zahtjevi programu osiguranja kvalitete i unaprjeđenja

• Standard 1311 – Interno vrednovanje• Standard 1312 – Eksterno vrednovanje• Standard 1320 – Izvještavanje o programu osigu-

ranja kvalitete i unaprjeđenja

tarstava inancija, Središnje harmonizacijske jedinice http://w w w.m in.hr/hr/8-seminar-unutarnjih-revizora-u-jav-nom-sektoru.


REVIZIJA

• Standard 1321 – Uporaba izraza: Provedeno u skladu sa Standardima

• Standard 1322 – Obavijest o neusklađenosti

Standard 1300 – zahtijeva da glavni revizor, odno-sno voditelj jedinice za unutarnju reviziju razradi i održava Program osiguranja kvalitete i unapređe-nja koji obuhvaća sve aspekte aktivnosti unutarnje revizije. U okviru tumačenja ovog Standarda nagla-šava se da Program osiguranja kvalitete i unaprje-đenja treba biti uspostavljen, tako da omogućava procjenu usklađenosti aktivnosti unutarnje revizi-je s De inicijom unutarnje revizije, Standardima te procjenu primjene Etičkog kodeksa od strane unu-tarnjih revizora.

Program također služi za procjenu učinkovitosti unu-tarnje revizije, ali i kao mogućnost za pronalaženje prostora za unaprjeđenje. Program mora biti dovolj-no obuhvatan da uključuje sve aspekte djelovanja i upravljanja unutarnjom revizijom, a treba ga provo-diti voditelj jedinice za unutarnju reviziju ili proved-ba mora biti pod njegovim izravnim nadzorom

Standard 1310 – zahtijeva da Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja mora uključivati interno i eksterno vrednovanje, što se dalje razrađuje Stan-dardom 1311 (interno vrednovanje) i Standardom 1312 (eksterno vrednovanje).

Standard 1311 – zahtijeva da interno vrednovanje uključuje:

• Stalne kontrole radnog učinka (uspješnosti) unu-tarnje revizije.

• Povremene kontrole koje se provode samoprocje-nom ili vrednovanjem od drugih osoba u organi-zaciji, koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revizije

Standard 1312 – zahtijeva da se barem jednom u pet godina provede eksterno (vanjsko) vrednovanje od kvali iciranog, neovisnog ocjenjivača ili ocjenji-vačkog tima izvan organizacije.

Standard 1320 – zahtijeva da voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora obavijestiti više rukovod-stvo (čelnika korisnika proračuna) o rezultatima Programa osiguranja kvalitete i unapređenja.

Standard 1321 – voditelj jedinice za unutarnju re-viziju može navesti da su aktivnosti unutarnje revi-zije provedene u skladu s Međunarodnim standar-dima za stručnu provedbu unutarnje revizije, ako rezultati Programa osiguranja kvalitete i unaprje-đenja (uključujući interno i eksterno vrednovanje za jedinice za unutarnje revizije koje postoje najmanje 5 godina) mogu potkrijepiti takvu izjavu.

Standard 1322 – zahtijeva da voditelj jedinice za unutarnje revizije u slučaju neusklađenosti s De ini-cijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom ili Stan-dardima koje imaju utjecaj na cjelokupan opseg ili provedbu unutarnje revizije mora o tome obavijesti-ti više rukovodstvo tj. čelnika korisnika proračuna. Rezimirajući zahtjeve Standarda može se ukratko navesti sljedeće:

• voditelj jedinice za unutarnju reviziju mora izra-diti Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, te provoditi interno vrednovanje uključujući stal-ne i povremene kontrole,

• najmanje jednom u pet godina treba provoditi ek-sterno vrednovanje, i to od kvali iciranih, neovi-snih ocjenjivača ili ocjenjivačkog tima,

• izraz: provedeno u skladu s Međunarodnim stan-dardima za stručnu provedbu unutarnje revizije – može se koristiti jedino, ako rezultati Progra-ma osiguranja kvalitete i unaprjeđenja to mogu potvr diti.

Standardi ne navode ulogu Središnje harmonizacij-ske jedinice u provjeri kvalitete, koja je kao takva isključivo svojstvena javnom sektoru. Stoga je važ-no ukratko podsjetiti na ulogu i svrhu Središnje har-monizacijske jedinice, da bi se lakše razumjela njena uloga i svrha u provjeri kvalitete. Naime, Središnja harmonizacijska jedinica – organizacijska cjelina Ministarstva inancija ima ulogu koordinacije ak-tivnosti na razvoju metodologije i standarda rada, organizaciju izobrazbe, izradu priručnika, uputa, smjernica i sl. U okviru javnog sektora to je central-na institucija zadužena za koordinaciju aktivnosti na razvoju unutarnje revizije.

Središnja harmonizacijska jedinica kao takva mora pratiti aktivnosti unutarnje revizije i provjeravati kvalitetu rada, jer time si osigurava važan izvor in-formacija za razvoj metodologije i standarda rada. Stoga Zakon o sustavu unutarnjih inancijskih kon-trola u javnom sektoru daje nadležnost Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za obavljanje provjere kvalitete rada unutarnje revizije sa svrhom pri-kupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada.

Provjera kvalitete unutarnje revizije s razine Središnje harmonizacijske jedinice ne zamje-njuje niti ne isključuje eksterno (vanjsko) vred-novanje, koje se zahtijeva sukladno Standardu 1312. Razlog tome je što Središnja harmonizacij-ska jedinica ne zadovoljava jedno od osnovnih na-čela eksternog ocjenjivača, a to je neovisnost zbog svoje uključenosti u izradu zakonske i podzakonske regulative, izradu metodologije rada, organizaciju


REVIZIJA

izobrazbe i druge aktivnosti iz svoje nadležnosti ve-zane uz razvoj unutarnje revizije.

Međutim, obavljanje provjere kvalitete rada unutar-nje revizije od Središnje harmonizacijske jedinice neophodno je, i predstavlja dobru pripremu za una-prjeđenje aktivnosti u kojima je uočena mogućnost za poboljšanja, kako bi se što spremnije dočekalo eksterno vrednovanje i kako bi rezultati istoga dali odgovarajuće jamstvo rukovodstvu i ostalim zainte-resiranim stranama, da unutarnja revizija postupa u skladu s De inicijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom, Standardima te da posluje na učinkovit i djelotvoran način i kao takva da dodaje vrijednost i unapređuje poslovanje organizacije.

4. Interno vrednovanje kvalitete Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odgovoran je za provođenje nadzora nad aktivnostima unutarnje revizije, kako bi se pružilo odgovarajuće jamstvo da unutarnja revizija:

• postupa u skladu s De inicijom unutarnje revizije, Etičkim kodeksom i Standardima,

• posluje na učinkovit i djelotvoran način,• djeluje tako da je zainteresirane strane (prvenst-

veno rukovodstvo i revidirani subjekti) percipi-raju da dodaje vrijednost i unapređuje poslovanje

Interno procjenjivanje ili interno vrednovanje kako to Standardi nalažu uključuje:

• stalne kontrole radnog učinka (uspješnosti) unu-tarnje revizije,

• povremene kontrole koje se provode putem sa-moprocjene ili vrednovanja od strane drugih oso-ba u organizaciji koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revizije.

Stalna kontrola je sastavni dio svakodnevnog nad-zora, kontrole i praćenja aktivnosti unutarnje revi-zije. Stalna kontrola treba biti dio rutinske prakse upravljanja unutarnjom revizijom te koristiti po-stupke, alate i informacije, koji se smatraju potreb-nim za procjenu usklađenosti s De inicijom unutar-nje revizije, Standardima i Etičkim kodeksom. Stal-na kontrola u okviru internog vrednovanja uključu-je sljedeće:

• nadzor nad provođenjem unutarnjih revizija (uklju čujući nadzor nad svim fazama od plani-ranja, provođenja revizije, izrade izvješća do praćenja provedbe preporuka),

• pridržavanje kontrolnih lista i postupaka (npr. de iniranih Priručnikom za unutarnje revizore, ali i ostalih, ako su na razini jedinice za unutarnju reviziju uspostavljeni),

• praćenje povratnih informacija od revidiranih subjekata i ostalih zainteresiranih strana,

• ocjenjivanje radne dokumentacije za što je prepo-ruka uključiti i unutarnje revizore koji ne sudje-luju u revizijama vezano za koje se ocjenjuje rad-na dokumentacija,

• kontrola utrošenog vremena, inancijskih i ljud-skih resursa za provođenje revizija,

• analizu ostalih pokazatelja učinkovitosti (us pješ-nosti) unutarnje revizije kao što je primjerice praćenje preporuka u smislu koliko ih provedeno, koliko je djelomično provedeno, razlozi ne pri h-vaćanja preporuka i sl.

Povremene kontrole provode se putem samopro-cjene ili vrednovanjem od drugih osoba u organiza-ciji, koje posjeduju znanje o praksi unutarnje revi-zije. Sukladno tumačenju Standarda 1311 dostatno poznavanje praksi unutarnje revizije podrazumije-va u najmanju ruku razumijevanje svih elemenata Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja. Povremene kontrole u okviru internog vrednovanja mogu uključiti:

• anketiranje revidiranih subjekata i ostalih zainte-resiranih strana,

• samoprocjenu koju provode sami unutarnji revi-zori,

• kombinaciju samoprocjene i naknadnog pregleda obavljene samoprocjene od strane drugih unutar-njih revizora ili drugih kompetentnih stručnjaka.

S obzirom na to da je unutarnja revizija još uvijek re-lativno nova profesija i da se unutar institucija jav-nog sektora još uvijek grade kapaciteti unutarnjih revizora, teško je za očekivati da unutar proračun-skih korisnika ima drugih osoba, osim unutarnjih revizora unutar jedinice za unutarnju reviziju, koji bi posjedovali dostatna znanja o praksi unutarnje revizije u toj mjeri da bi mogli obaviti kontrolu rada unutarnje revizije.


REVIZIJA

Stoga se kao oblik povremenog vrednovanja u okviru internog vrednovanja ističe samoprocje-na za potrebe koje voditelji jedinica za unutar-nju reviziju imaju pripremljen Upitnik u sklopu Priručnika za unutarnje revizore ver. 4.0., stu-deni 2010. godine3. Popunjavanje tog upitnika slu-ži u svrhu samoprocjene, koju je potrebno provesti jednom na godišnjoj razini, i ta aktivnost treba biti uključena u Godišnji plan rada unutarnje revizije.

5. Eksterno vrednovanje kvalitete Kao što je već prethodno navedeno Standard 1312 uređuje pitanje eksternog vrednovanja. Sukladno Standardu eksterno vrednovanje treba provesti ba-rem jednom u 5 godina, i to od kvali iciranog neo-visnog ocjenjivača ili ocjenjivačkog tima izvan orga-nizacije. Od ocjenjivača se očekuje kompetentnost u dva područja: profesionalnom obavljanju unutarnje revizije i eksternom vrednovanju. Prosudbu poka-zuje li ocjenjivač ili ocjenjivački tim dovoljnu kompe-tentnost i jesu li kvali icirani, treba donijeti voditelj jedinice za unutarnju reviziju.

Eksterni ocjenjivači također trebaju biti neovisni, odnosno ne smiju imati obveze ili interese u orga-nizaciji, čije je unutarnja revizija predmet eksternog vrednovanja ili prema zaposlenicima u takvoj orga-nizaciji. Pored toga preporuka za rad uz Standard 1312 navodi da osoba, koja radi kao eksterni ocje-njivač mora:

• biti kompetentan, ovlašteni stručnjak za reviziju koji posjeduje aktualno i temeljito znanje o Stan-dardima,

• biti dobro upoznat s najboljom praksom struke,• imati barem tri godine aktualnog iskustava u

struci unutarnje revizije ili sličnim poslovima na rukovodećoj razini.

Voditelji ocjenjivačkih timova trebali bi posjedovati i dodatnu razinu stručnosti i iskustva, što uključuje prethodno iskustvo (rad) u timovima za eksterno vrednovanje, uspješno završenu edukaciju Među-narodnog Instituta Internih revizora o ocjenjivanju kvalitete ili slične edukacije, te iskustvo voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Dva su moguća pri-stupa eksternom vrednovanju4, odnosno eksterni ocjenjivač ili ocjenjivački tim može provesti:

• potpuno eksterno vrednovanje,• neovisnu provjeru interne samoprocjene i iz-

vješća, koje je izradila unutarnja revizija.

3 http://www.m in.hr/hr/regulatorni-okvir-1-24 Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 4.

Eksterno vrednovanje treba obuhvatiti širok ras-pon5 koji uključuje sljedeće elemente;

• poštivanje De inicije unutarnje revizije, Etičkog kodeksa i Standarda, kao i povelje o unutarnjoj reviziji, planove, politike, postupke, praksu i mje-rodavne zakonske i regulatorne zahtjeve,

• očekivanja višeg i nižeg menadžmenta od unutar-nje revizije,

• integriranje unutarnje revizije u upravljačke procese u organizaciji, uključujući odnose među ključnim skupinama, koje sudjeluju u tom proce-su,

• alate i tehnike koje koristi unutarnja revizija,• kombinaciju znanja, iskustva i struke među oso-

bljem, uključujući usredotočenost osoblja na una-prjeđenje postupaka,

• odluku o tome dodaje li ili ne revizija vrijednost i unaprjeđuje li poslovanje organizacije.

Preliminarne rezultate eksternog vrednovanja tre-ba raspraviti s voditeljem jedinice za unutarnju re-viziju tijekom i na kraju postupka vrednovanja, dok se konačni rezultati moraju priopćiti voditelju jedi-nice za unutarnju reviziju, a kopiju poslati čelniku korisnika proračuna. Priopćenje rezultata o prove-denom eksternom vrednovanju treba sadržavati6:

• mišljenje o poštivanju De inicije unutarnje revizi-je, Etičkog kodeksa i Standarda na osnovi struktu-riranog postupka ocjenjivanja (poštivanje, djelo-mično poštivanje, nepoštivanje),

• ocjenu i vrednovanje korištenja najbolje prak-se, kako onih koji su uočeni tijekom ocjenjivanja, tako i drugih koje su potencijalno primjenjive na organizaciju,

• preporuke za unaprjeđenje prema potrebi,• odgovore voditelja jedinice za unutarnju reviziju,

koji uključuju akcijski plan i rokove provedbe.

5 Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 10.6 Preporuka za rad uz Standard 1312-1 točka 12.


REVIZIJA

S obzirom na zahtjeve Standarda vezano uz ekster-no vrednovanje vidljivo je da je obavljanje postupka eksternog vrednovanja izuzetno zahtjevno. Posebno je zahtjevno i sveobuhvatno obavljanja potpunog ek-sternog vrednovanja. Analizirajući iskustva ostalih zemalja u okruženju primjena Standarda vezana uz eksterno vrednovanje funkcije unutarnje revizije u javnom sektoru je otežana zbog zahtjeva, koji se po-stavljaju pred ocjenjivače koji bi obavljali eksterno vrednovanje, ali i činjenice da su potrebna i inancij-ska sredstva za potrebe provođenja takvog postupka. S obzirom na navedeno, ovaj oblik, bolje rečeno ova razina provjere kvalitete rada unutarnje revizije malo je ili gotovo uopće nije prisutna u javnom sektoru.

6. Provjera kvalitete s razine Središnje harmonizacijske jedinice

Središnja harmonizacijska jedinica sukladno članku 35. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kon-trola u javnom sektoru nadležna je za obavljanje provjere kvalitete unutarnje revizije s ciljem odgo-varajućeg praćenja provedbe preporuka i njihova usklađenja kod korisnika proračuna, a u svrhu pri-kupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Navedena zakonska obveza je de-taljnije uređena Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13), kojim je de ini-rano da Središnja harmonizacijska jedinica provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije obavlja redo-vitom godišnjom i povremenom provjerom.

6.1. Redovita godišnja provjera

Redovita godišnja provjera aktivnosti unutarnje revi-zije obavlja se na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna o obavljenim unutarnjim revizijama i aktiv-nostima unutarnje revizije. Navedena provjera obavlja se kontinuirano od 2005. godine i njome se prikupljaju informacije o stanju i stupnju razvoja unutarnje revi-zije, te se objedinjenim godišnjim izvješćem o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola o istome izvješćuje Vijeće za unutarnju inancijsku kontrolu u javnom sek-toru i Vlada Republike Hrvatske.

Podaci koji se prate godišnjim izvješćima o unutar-njoj reviziji prvenstveno se odnose na organizacij-sko ustrojstvo i kapacitete unutarnje revizije, jesu li ili ne izrađeni strateški i godišnji planovi rada unu-tarnje revizije, broj provedenih revizija i eventual-na odstupanja izvršenja u odnosno na planirano, područja koja su zahvaćena aktivnošću unutarnje revizije te provedba preporuka. Tako prikupljeni i analizirani podaci više se koriste u svrhu praćenja aktivnosti unutarnje revizije i njenog razvoja u smi-slu jačanja kapaciteta unutarnje revizije i razine ak-

tivnosti (broj planiranih, broj provedenih revizija, područja koja se zahvaćaju aktivnošću unutarnje re-vizije i provedba preporuka). Godišnja provjera uk-ljučuje sve korisnike proračuna koji imaju ustrojenu unutarnju reviziju, i kao takva ne ostavlja prostor za dublje analize same kvalitete rada u smislu detalj-nog pregleda usklađenosti sa Standardima, propisa-nom regulativom, metodologijom i smjernicama.

6.2. Povremena provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije

Za razliku od godišnje provjere kvalitete, povreme-na provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revi-zije, kako je de inira novi Pravilnik o unutarnjoj re-viziji korisnika proračuna, obavlja se povremenim pregledom cjelovitog obavljanja poslova unutar-nje revizije. Cilj obavljanja povremene provjere kva-litete je utvrditi stanje i ocijeniti usklađenost aktiv-nosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna sa zakonima i drugim propisima, koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj, te metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica.

U cilju operacionalizacije obavljanja povremene pro-vjere kvalitete Središnja harmonizacijska jedinica je izradila i na internetskim stranicama Ministarstva inancija objavila7 Uputu o obavljanju povremene

provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna (kolovoz 2013.), kojom su de inirani cilj, opseg provjere kvalitete, planiranje obavljanja provjere kvalitete, osobe koje obavljaju provjeru kvalitete, njihove obveze i odgovornosti, do-kumentacija za obavljanje provjere kvalitete, postu-pak obavljanja provjere kvalitete, izvješćivanje i vo-đenje očevidnika o obavljenim provjerama kvalitete.

S obzirom na opseg obveznika Zakona i broj uspo-stavljenih unutarnjih revizija u javnom sektoru (do kraja 2012. godine 174 korisnika proračuna su us-postavili unutarnju reviziju na državnoj i lokalnoj razini) Središnja harmonizacijska jedinica će unu-tarnje revizije, koje će biti predmet povremene pro-vjere, odabrati na temelju kriterija koji su određeni Uputom, a uključuju:

a) ustrojstvenu razinu unutarnje revizije i broj unu-tarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu unutar-nje revizije,

b) broj godina rada unutarnje revizije,c) broj sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta

unutarnjih revizora,d) broj obavljenih unutarnjih revizija u prethodnoj

godini,

7 http://www.m in.hr/hr/provjera-kvalitete.


REVIZIJA

e) ostale relevantne informacije vezane uz unutar-nju reviziju (nalazi vanjske revizije vezani uz unu-tarnju reviziju i sl.),

f) organizacijska struktura korisnika proračuna, čija je unutarnja revizija predmet provjere kvalitete,

g) broj proračunskih i izvanproračunskih korisnika u nadležnosti korisnika proračuna, čija je unutar-nja revizija predmet provjere kvalitete,

h) iznos proračuna korisnika proračuna, čija je unu-tarnja revizija predmet provjere kvalitete8.

Unutarnje revizije odabrane sukladno navedenim kriterijima bit će uvrštene u Godišnji plan povreme-ne provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Navedeni Godišnji plan Središnja harmonizacijska jedinica ima obvezu izra-diti i usvojiti do kraja veljače tekuće godine. Godišnji plan će se također objavljivati na internetskim stra-nicama Ministarstva inancija s napomenom da ga Središnja harmonizacijska jedinica može po potrebi ažurirati tijekom godine. Uz to što će objavom Go-dišnjeg plana korisnici proračuna i voditelji jedinica za unutarnju reviziju imati informacije o terminu obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije, Središnja harmonizacijska jedinica će, su-kladno Uputi, dostaviti korisniku proračuna/unu-tarnjoj reviziji pisanu obavijest o početku obavljanja provjere kvalitete najmanje 10 dana prije datuma određenog za početak obavljanja provjere.

Člancima 14. i 15. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna je de inirano da će povreme-nu provjeru kvalitete obavljati djelatnici Središnje harmonizacijske jedinice zajedno sa stručno ovla-štenim unutarnjim revizorima iz drugih korisnika proračuna, koje je predložila Središnja harmoniza-cija jedinica. Kriteriji za odabir stručno ovlaštenih unutarnjih revizora iz drugih korisnika proračuna su, sukladno navedenoj Uputi;

a) najmanje dvije godine radnog iskustva na radnom mjestu voditelja jedinice za unutarnju reviziju,

b) istaknuti rezultati rada u području unutarnje re-vizije (utemeljeni na obavljenoj provjeri kvalitete od Središnje harmonizacijske jedinice),

c) da nisu kažnjavani za povredu službene dužnosti.

Bitno je naglasiti da je Pravilnikom o unutarnjoj re-viziji korisnika proračuna de inirano, da je unutar-nja revizija dužna postupiti po preporukama danim u okviru obavljene provjere, a izvješće o rezultatima povremene provjere kvalitete se dostavlja vodite-lju jedinice za unutarnju reviziju i čelniku korisni-

8 Iznos se uzima na razini razdjela organizacijske klasi ikacije, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za godinu u kojoj se provjera kvalitete planira obaviti.

ka proračuna. Tako će potvrdu: djeluje li unutarnja revizija u skladu s propisanom metodologijom, te u kojim područjima je potrebno daljnje unaprjeđenje aktivnosti, što bi garantiralo i veću kvalitetu njenog rada – osim voditelja jedinica za unutarnju reviziju, dobiti i čelnik korisnika proračuna.

Što se tiče Središnje harmonizacijske jedinice, rezul-tati obavljenih provjera koristit će se prvenstveno za daljnji razvoj metodologije rada, ali i za ciljano usmjerenje ostalih aktivnosti, kao što su organi-zacija izobrazbe u područjima za koja je, u okviru obavljenih provjera, uočeno nedostatno razumije-vanje, izrada dodatnih smjernica i uputa radi lakše primjene u praksi i sl. Obavljanje provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije će svakako biti i poti-caj jedinicama za unutarnju reviziju za kontinuirani razvoj kvalitete njihovih aktivnosti.

7. ZaključakS obzirom na to da unutarnja revizija ima procjeni-teljsku i vrlo bitnu savjetodavnu ulogu, odnosno da obavlja procjenu: uspostavljenih kontrolnih meha-nizama, njihovu adekvatnost, učinkovitost i djelo-tvornost te daje preporuke i savjete za poboljšanje poslovanja – svakako bi trebala kontinuirano težiti visokoj razini kvalitete svojih aktivnosti i usluga. Zahtjevi Standarda za uspostavom i održavanjem programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja pred-viđaju da se i unutarnja revizija nađe kao predmet procjene, i to prvenstveno od voditelja jedinica unu-tarnje revizije, što predstavlja interno vrednovanje; ali i od neovisnih vanjskih procjenitelja za potrebe vanjskog/eksternog vrednovanja.

Osim Standarda, zakonska obveza predviđa da Sre-dišnja harmonizacijska jedinica obavlja provjeru kvalitete rada unutarnje revizije sa svrhom pri-kupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Važno je naglasiti da se provjera kvaliteta rada unutarnje revizije s razine Središnje harmonizacijske jedinice ne može izjednačiti s ek-sternim vrednovanjem onako kako to zahtijevaju Standardi, zato što se Središnja harmonizacijska je-dinica ne može smatrati u potpunosti neovisnom, s obzirom na to da izrađuje metodologiju, smjernice i upute za rad unutarnje revizije.

Budući da se modeli provjere kvalitete rada unutar-nje revizije tek počinj razvijati, naglasak u prvoj fazi razvoja bit će prvenstveno na intenziviranju aktiv-nosti voditelja jedinica za unutarnju reviziju vezano za interno vrednovanje te obavljanju provjere kvali-tete unutarnje revizije s razine Središnje harmoni-zacijske jedinice.


JAVNA NABAVA

U prošlom broju časopisa obrađena je tema zelene nabave kroz mogućnosti njezine implementacije u dokumentaciji za nadmetanje te primjer računanja životnih troškova samog proizvoda. U ovom članku prikazat će se klasi iciranje ekoloških oznaka te na primjerima predočiti implementacija zelenih kri-terija prilikom nabave električne energije, građev-inskih i drvnih komponenata te nabave organski proizvedene hrane.

1. Eko-oznakeKako bi se olakšalo prepoznavanje proizvoda koji zadovoljavaju određene ekološke (okolišne) stan-darde, na tržištu postoji veliki broj eko-oznaka. Pro-izvodi moraju zadovoljiti niz zahtjeva prije negoli se dopusti postavljanje oznake. Eko-oznaka se može koristiti na dva različita načina u kontekstu tehnič-ke speci ikacije:

• kod izrade tehničkih speci ikacija kako bi se de i-nirale karakteristike robe, radova i/ili usluga koje se nabavljaju;

• da bi se provjerila usklađenost sa zahtjevima, oz-naka se prihvaća kao jedan od načina dokazivanja usklađenosti s tehničkim speci ikacijama.

Da bi se eko-oznake mogle koristiti u tehničkim spe-ci ikacijama, određeni uvjeti moraju biti zadovoljeni:

• obilježja robe ili usluga moraju biti prikladno de-inirani. Ovo podrazumijeva da se mogu koristiti

samo one eko-oznake koje se odnose na predmet nabave. Ako eko-oznaka sadrži kriterij, koji je po-vezan s općom praksom upravljanja tvrtke koja nudi proizvod ili uslugu, one nisu prihvatljive kao tehničke speci ikacije;

• zahtjevi za eko-oznakama moraju se temeljiti na znanstvenim informacijama;

• zahtjevi moraju biti usvojeni korištenjem parti-cipativnog pristupa (čl. 23. Direktive 2004/18/EZ od 31. travnja 2004. godine speci icira da sve zainteresirane strane, kao što su vladina tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša, moraju biti u mogućnosti su-

* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

djelovati u procesu adaptacije eko-oznaka) i biti dostupni svim zainteresiranim stranama;

• ne smije se zahtijevati od ponuditelja da bude re-gistriran pod određenom eko-oznakom, već na-ručitelj mora prihvatiti bilo koje drugo sredstvo dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima, primje-rice tehnička dokumentacija proizvođača ili ispi-tno izvješće priznatog tijela (ispitni laboratoriji, potvrdbena i inspekcijska tijela koja zadovolja-vaju primjenjive europske norme).

Primjer 1. Implementiranje eko-oznaka, Danska, grad Kolding

Grad Kolding, Danska, uključuje EU eko-oznaku, zajed-no s drugim ekološkim oznakama u svojim postupci-ma nabave, s velikim uspjehom. Primjenjivi kriteriji iz eko-oznaka direktno su postavljeni u tehničkim spe-ci ikacijama i/ili kriterijima za odabir ponude. U do-kumentaciji za nadmetanje propisuje se da je kopija licence za korištenje eko-oznake dokaz sposobnosti gospodarskog subjekta, ali također da je alternativna dokumentacija prihvatljiva. Postupci javne nabave na kojima su korištene eko-oznake su nabava: sredstava za čišćenje, fotokopirnog papira, radnih odjela, uslu-ga čišćenja robe, usluga printanja, toaletnog papira i održavanja voznog parka.

U svijetu postoje deseci dobrovoljnih shema eko-oznaka, bilo da su pokrenuti od strane vlade ili od privatnih i nevladinih organizacija. Veći-na eko-oznaka koristi višestruke kriterije teme-ljene na analizi cjeloživotnih troškova. Postoje i eko-oznake koje se temelje samo na jednom krite-riju: utjecaju na okoliš (npr. Energy Star, označava-nje energetske e ikasnosti). Eko-oznake mogu biti vrlo korisne naručiteljima. Prilikom propisivanja ekoloških zahtjeva i uvjeta u dokumentaciji za nad-metanje mogu se koristiti i eko-oznake. Proizvod koji nosi eko-oznaku smatra se usklađenim s za-htjevima i uvjetima nabave, pa se tako može ušte-diti vrijeme potrebno za duge procese veri ikacije, iako dakako i drugi dokazi (prikladna sredstva) moraju biti dopušteni.

2. ISO klasi ikacijaAko naručitelj želi upotrebljavati kriterije eko-ozna-ka u dokumentaciji za nadmetanje, ključno je da je

UDK 347.2Sabina Rebrović *

Primjeri zelene nabave


JAVNA NABAVA

tijelo koje izdaje oznake vjerodostojno i neovisno. U nekim slučajevima, proizvođači mogu sami tvrditi da su njihovi proizvodi zeleni, kako bi postigli odre-đenu prednost u odnosu na druge proizvođače. Da bi se razlikovalo prihvatljivo eko-označavanje od laž-nih tvrdnji, Međunarodna organizacija za standar-de (ISO) postavila je skup kriterija za određivanje prihvatljive sheme eko-označavanja – ISO 140244. Ključni kriteriji uključuju:

• pouzdanost informacija;• transparentnost administrativnih procedura u

vezi s eko-shemama;• postojanje službenog procesa konzultacija s dio-

nicima.

Prema ISO klasi ikaciji postoje tri tipa eko-označa-vanja1:

1) Oznake Tipa I

Ova grupa oznaka je vjerojatno najkorisnija za jav-nu nabavu. Oznake proizvoda temelje se na analizi cjeloživotnog utjecaja proizvoda na okoliš. Kriterije postavlja neovisno tijelo, a prate se procesima cer-ti ikacije ili revizije. Transparentnost i kredibilitet osigurani su certi iciranjem od treće strane. Veći-na postojećih nacionalnih i međunarodnih shema eko-oznaka pripada upravo ovoj grupi oznaka. Neke od eko-oznaka Tip I:

• The EU Flower – eko-oznaka Europske unije: www. eco-label.com

• The Nordic Swan, Skandinavija: www.svanen.nu• The Blue Angel (Blauer Engel), Njemačka: www.

blauer-engel.de• Umweltzeichen, Austrija: www.umweltzeichen.at• NF Environment, Francuska: www.marque-nf.com• Milieukeur, Nizozemska: www.milieukeur.nl• AENOR, Španjolska: www.aenor.es• Energy Star – označavanje energetski e ikasne

opreme: www.eu-energystar.org• Popis ostalih eko-oznaka može se pronaći na in-

ternetskoj stranici Globalne mreže za eko-oz-načavanje (engl. Global Eco-labelling Network – GEN): www.gen.gr.jp/product.html.

2) Oznake Tipa II

Ove oznake su ustvari informativne deklaracije, koje postavljaju proizvođači, uvoznici ili distribute-ri. Informacije nisu neovisno veri icirane, ne upotre-bljavaju prede inirane kriterije i najmanje su infor-mativne od svih tipova oznaka.

1 Procura+, Vodič za isplativu održivu javnu nabavu, drugo izdanje, str. 29, dostupno na: http://www.sredisnjanabava.hr/UserDocsImages/Procura+%20prirucnik.pdf

3) Oznake Tipa III

Ove oznake ne opisuju proizvod, već informiraju po-trošača o njegovom utjecaju na okoliš. Proizvod se boduje prema učincima na okoliš, koji su određeni korištenjem LCC metode (engl. Life-Cycle-Cost – tj. analiza troškova životnog ciklusa). Ocjenu daje cer-ti icirana agencija, na temelju niza pokazatelja uči-naka na okoliš, kao što su potrošnja energije, emi-sije u zrak i vodu, i dr. Oznaka daje kupcu priliku da usporedi rezultate različitih proizvoda i kupi onaj s najboljim rezultatom, no ne daje smjernice koliko dobar proizvod doista jest.

3. Primjeri provođenja zelene javne nabave

3.1. Izgradnja i obnova građevina

Mnoge javne vlasti gledajući kroz okolišne, ekonom-ske i socijalne elemente, sve više pridaju važnost održivoj izgradnji građevina. Najznačajniji utjecaj građevine na okoliš je u potrošnji energije. Građevi-ne potroše 40% energije, emitiraju 36% CO2, i stva-raju gotovo 50% otpada, dok su troškovi u javnom sektoru 40% za proizvode i usluge vezane s građe-vinama. Ostali čimbenici koji se uzimaju u obzir su i kvaliteta zraka unutar same građevine, potrošnja vode, utjecaj na promet ili korištenje zemljišta, te na otpad koji se proizvede tijekom građevinskih rado-va. Zgrade su veoma kompleksni sustavi, sastavljeni od brojnih dijelova, koji utječu na cjelokupnu učin-kovitost zgrade.

Kako postupati prema GPP-u?

• uključiti selekcijske kriterije; za arhitekte i inženjere – iskustvo u izgradnji ekološki održiv-ih građevina, a za izvođače – korištenje odgova-rajućih ekoloških mjera upravljanja prilikom gra-dnje;

• speci icirati minimum potrebnih energetskih standarda za ukupnu gradnju prilikom svake faze postupka javne nabave, uz dodjeljivanje dodatnih bodova za ugovore, koji postižu standarde iznad zadanog minimuma;

• posavjetovati se o standardima kao što su TC/CEN 350 (održivost građevinskih radova) i 351 (građevinski nusprodukti – procjena ispuštanja opasnih tvari), kako bi determinirali koje stan-darde bi trebali uskladiti i navesti u svojoj spe-ci ikaciji ili koje bi ekvivalentne standarde mogli uključiti u speci ikaciju;

• dati prednost dizajnu građevina koje daju mo-gućnost korištenja obnovljivih izvora energije;

• ograničiti korištenje opasnih materijala prilikom gradnje;


JAVNA NABAVA

• poticati korištenje materijala od drveta i drugih prirodnih materijala, recikliranih materijala te korištenje već prije upotrijebljenih materijala na-kon njihovog korisnog vijeka trajanja;

• pridavanje važnosti kvaliteti zraka unutar zgra-de, adekvatnoj ventilaciji;

• zahtijevati korištenje štednih vodnih instalacija i poticanje iskorištavanja kišnice i prljave vode;

• uključiti ugovorne klauzule vezane za otpad i upravljanje resursima te transport građevinskog materijala;

• ugovorom obvezati izvođače da prate energetsku učinkovitost određen broj godina nakon gradnje, te da obučavaju korisnike zgrade o održivom ko-rištenju energije unutar zgrade.

Značajni izvori zelenih kriterija su razne eko-ozna-ke za građevinske proizvode i usluge. Međutim, nije lako odrediti zajedničke ili jednake pokazatelje za sve zemlje EU. Postoje različite metode za izraču-navanje energetskih potreba zgrada ili kvantitativ-nih zelenih pokazatelja. Tu su i različiti društveni i tradicionalni čimbenici, koji utječu na ove kriterije. Zbog različitih načina gradnje, dostupnosti održi-vog materijala i dr., teško se uspostavlja zajednička metodologija za mjerenje održivosti u izgradnji i po-stavljaju kriteriji za zelenu nabavu. U nekim zemlja-ma postoji i nedostatak podataka vezanih za LCA i LCC, pa je samim time teško uspostaviti pristup pro-vedbe zelene nabave. Eko-oznake za zgrade uglav-nom pokrivaju samo građevinske proizvode, a ne i same zgradu u cjelini. U mnogim zemljama postoje neke dodatne nacionalne oznake. Neke od oznaka su: međunarodne: EU Ecolabel i Natura Plus, te na-cionalne: Nordic Swan, Blue Angel, IBO IBO Quality Mark; austrijski, mađarski, i nizozemski Ecolabel.

Primjer 2. Grad Koprivnica – „Koprivničke šparne hiže”

Projektom „Novo lice Koprivnice“ planirano je da u sljedeće tri godine Lenišće – istok postane Zeleni kvart

grada Koprivnice s ukupno sedam „Koprivničkih špar-nih hiža“ i dvadesetak nisko-energetskih obiteljskih kuća. „Šparna hiža” zgrada je s 28 stanova, veličine od 35 do 66m2 i 46 parkirno-garažnih mjesta. Cijena kva-drata stana bila je 1000€. Projektirana je kao zgrada s maksimalnom potrošnjom energije za grijanje do 15 kWh/m2, čime je uvrštena u A+ energetski razred pre-ma Pravilniku o energetskom certi iciranju zgrada. Ci-jeli je projekt realiziran po Programu društveno potica-ne stanogradnje, te je na tako po prvi puta u Hrvatskoj ostvarena kombinacija društveno poticane stanograd-nje i energetske e ikasnosti u građevinarstvu.

Javnom nabavom je de iniran krajnji cilj – izrada pro-jektne dokumentacije i izgradnja zgrade do potpune gotovosti i funkcionalnosti po sistemu „ključ u ruke“. Tehničke speci ikacije su uključile kriterije prema koji-ma građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da godišnja potrebna energija za grijanje ne smije biti veća od 15 kWh/m2 NKP, a sam projekt mora biti izra-đen poštujući kriterije održive gradnje, uz korištenje materijala, konstrukcija i sustava koji daju najpovolj-niji odnos toplinske zaštite objekta i cijene izgradnje, odnosno potrošnje energenata te korištenje obnovlji-vih izvora energije. Također izvođači radova su morali priložiti dokaz tehničke i stručne sposobnosti u vidu popisa izrađene projektne dokumentacije/izvedenih radova za građevine od kojih je najmanje jedna za koju je izdan energetski certi ikat A ili A+, uz obveznu dostavu certi ikata uz ponudu. Do sada su dovršene i otvorene dvije „Šparne hiže“ dok za treću traje po-stupak ugovaranja nakon provedenog postupka javne nabave.

3.2. Drvna građa

Mnogi javni ugovori uključuju javnu nabavu drveta i drvne građe kao dio građevinskih radova, namje-štaja i podnih obloga. Koncept održivog i legalnog korištenja drveta od ključne je važnosti u EU, što dovodi do usvajanja brojnih zakonodavnih i dobro-voljnih mjera reguliranja praćenja drvnih kretanja. Računa se da se godišnje u EU uveze između 10-20 milijuna kubika nelegalno posječenog drva! EU želi tome stati na kraj uvođenjem novih mjera, među ko-jima je i Drvna regulativa.

Drvna regulativa zahtjeva da sva drvna građa pla-sirana na tržište EU potječe iz legalnih izvora i da je dužnost opskrbljivača predočiti dokaz da drvo ili drvna građa nije rezultat nelegalne sječe drva u zemlji podrijetla. Uvoznik mora znati tko je drvo posjekao i gdje, te sve ostale detalje koji se odnose na lanac proizvodnje drva. Kad kupuje drva od neke druge zemlje iz EU ili iz vlastite zemlje, trgovac je dužan imati dokumentaciju o tome od koga je drvo


JAVNA NABAVA

kupljeno i kome je prodano. FLEGT akcijski plan uk-ljučuje bilateralne Dobrovoljne partnerske ugovore, koji osiguravaju legalnost uvezenog drveta.

Cerit ikacije poput FSC (engl. Forestry Stewardship Council) ili PEFC (engl. Programme for the endore-ment of forest certi ication schemes) postoje, i mogu se koristiti za dokazivanje kompetencija nekih ili svih traženih kriterija. Osim FSC i PEFC oznaka, za drvo i proizvode od drva važne su: Blue Angel (za proizvode na bazi drva koji uključuju građevinski materijal, različite vrste papira i kartona, ambalaže, i namještaja), Bra Miljöval (za proizvode od drva ili na drvnoj bazi), Environmental choice (za drvo i proizvode od drva, podove, uredski namještaj i ra-zne vrste papira), Eco Mark (za različite vrste pa-pira, kartona, drva i namještaja te materijala za pa-kiranje), Enviro Choice (za drvne proizvode, uklju-čujući razne vrste papira, namještaja i podova), EU Flower (za drvne proizvode, uključujući razne vrste papira i građevinskog materijala, Green Seal (za proizvode od drva, uključujući razne vrste papira, namještaja, iverica, vlaknatica te ambalaže), Green-guard (certi icirani proizvodi ispunjavaju zahtjeve US Environmental Protection Agencije, US Green Bu-ilding vijeća, te njemačke Blue Angel oznake), Swan (za neke proizvode od papira, također potvrđuje da su proizvodi od drva trajni, da ne sadrže teške me-tale, te da su proizvedeni od šuma kojima se održivo upravlja).

Postoje proizvodi koji nose eko-oznake, a zapravo ne odgovaraju ekološkim standardima. Međunarod-na organizacija za standardizaciju (ISO) i druge in-stitucije daju smjernice o općem deklariranju stan-darda, kako bi pomogli u odabiru eko-oznake.


• Zahtijevati da svo drvo bude iz legalnih i održivih izvora, dokaz o sukladnosti može se tražiti veri i-ciranjem od treće strane, kao i certi ikatima po-put FSC ili PEFC, ili FLEGT dozvolu. Alternativne dokaze legalnosti drveta također se moraju prih-vatiti.

• Uključiti ugovorne klauzule sa zahtjevom od do-bavljača da poštuje prava šumskih radnika i sta-rosjedilačkih skupina, koje su odgovorne za go-spodarenjem šumom.

Primjer 3. Održiva nabava drvene građe u Velikoj Britaniji

Britanska vlada u nabavi drvne građe zahtijeva od svih središnjih vladinih odjela da naručuju drvo i drvnu građu samo legalnog i održivog podrijetla ili s FLEGT dozvolom ili drugom odgovarajućom. Osim

toga, od travnja 2010. godine politika nabave drvne građe proširena je na zahtijevanje ugovornih klauzu-la, kojima se rješavaju društvena pitanja, tako da sva drvna građa mora potjecati iz šumskog izvora, gdje se uzima u obzir:

• identi iciranje, dokumentiranje i poštivanje prav-nih, uobičajeno i tradicionalnih zakupa i korištenja prava koja se odnose na šume;

• mehanizmi za rješavanje pritužbi i sporova, uključujući one koje se odnose na prava posjedo-vanja i korištenja prava šumskih praksi upravlja-nja i uvjeta za rad;

• očuvanje osnovnih radničkih prava i zdravlja šum-skih radnika.

3.3. Hrana i ugostiteljske usluge

Prema studiji izrađenoj za EK, sektor hrane i pića utječe s udjelom između 20% i 30% na okoliš u Eu-ropi. Glavni zagađivač u ovom sektoru su kemikalije u proizvodnji i tretiranju hrane te njezin transport. Mnoge javne vlasti nastoje povećati udio korištenja organske hrane u školama i poslovnim kantinama, kao i smanjiti udio korištenja mesnih proizvoda. Održivo korištenje morskih resursa i ambalažnog otpada također su važni za razmatranje.


• odrediti minimalan postotak hrane koja mora biti organski uzgojena (prema Uredbi 2092/91). Također omogućiti dodatno bodovanje prilikom odabira ponuda za postotak organske hrane iz-nad razine zadane minimumom;

• speci icirati minimalan postotak i/ili nagrad-ne bodove za sezonsko voće i povrće te morskih proizvoda; uključiti ugovorne klauzule za minimi-ziranje otpadaka hrane i otpadaka od prehrambe-ne ambalaže;

• za ugostiteljske usluge primijeniti kriterije ob-veznog primjenjivanja mjera okolišnog menadžm-enta (npr. obuka za osoblje).

Sve eko-oznake za organski uzgojenu hranu pre-ma Uredbi EU (2092/91) sadrže:

• Najmanje 95% sastava proizvoda mora biti proiz-vedeno organski.

• Proizvod je usklađen s minimumom zahtjeva Ure-dbe EU.

• Proizvod nosi ime proizvođača, prerađivača ili di-stributera koji je zadnji rukovao proizvodom.

Kod održivog ribarstva i akva-kulture na europskoj razini postoje više ekooznaka – međunarodne: In-ternational Federation of Organic Agriculture Move-ment i Eurep-Gap standard; te nacionalne: Naturland,


JAVNA NABAVA

Soil Association, Debio, KRAV, BioSuisse, Milieukeur, Marine Stewardship Council-MSC. Od prosinca 2006, Nordic Swan ekooznaka pokriva i područje resto-rana, odnosno svih poduzeća koja serviraju gotovu hranu, koja se konzumira na licu mjesta. To uključu-je restorane, institucijske kuhinje, kantine, kuhinje na ulici i ka iću, kantine u školama, bolnicama, i sl.

Swan ekooznakom obilježen restoran osigurava da su ispunjeni strogi zahtjevi za kupovinu sirovina, u pogledu potrošnje energije, gospodarenja otpadom i korištenja kemijskih proizvoda, te da se koriste proporcionalno organska hrana, te posjeduje sustav upravljanja okolišem. To znači da restoran ima pra-vila i procedure prema kojima proizvodi mogu biti kupljeni, ima uspostavljene ciljeve za stalno pobolj-šanje zaštite okoliša, i osigurava da su svi članovi osoblja uključeni u mjere zaštite okoliša.

Primjer 4. Održiva prehrana u Malmöu

Da bi se utvrdila izvodljivost pripreme i posluživanja organske hrane u školama Malmöu-a, proveden je pi-lot projekt od 2004. do 2007. godine. Cilj projekta bio je posluživanje 100% organske hrane u školskim re-storanima. Djupadal škola poslužuje 500 obroka dnev-no, a bila je izabrana kao pilot-projekt, jer je njezina kuhinja trebala biti obnovljena. Cilj Malmöa je posluži-vati 100% organsku hranu u svim svojim javnim ugo-stiteljskim restoranima do 2020. godine. A 36 milijuna EUR bilo je potrošeno na školske restorane u posljed-nje 4 godine. Usmjeravanjem na više organsku hranu te izmjenom jelovnika, očekuje se smanjenje emisije stakleničkih plinova nabavom hrane za 40% do 2020. godine u usporedbi s 2002. godinom.

Korišteni kriteriji:

• Zahtjevi za ponuditelje: Dokazivanje svoje inan-cijske, tehničke i profesionalne sposobnosti; priložiti dvije reference, te pružanje informacija o svojim ekološkim, društvenim i etičkim uvjerenjima.

• Hrana: Meso ne smije sadržavati hormone, te mora biti klasi icirano prema EUROP klasi ikaciji, riblji

proizvodi moraju biti u skladu s Marine Steward-ship Council (ili odgovarajućim), te organski proiz-vodi (prema de iniciji Uredbe EU 2092/91) moraju biti uključeni u asortiman proizvoda.

• Isporuka i transport: Isporuke bi se obavljale je-dnom tjedno, a po potrebi i više puta; vozila za pri-jevoz moraju biti u skladu s kriterijima prometne održivosti usvojenih od strane grada (npr. ispunja-va minimum EURO 5 normu za teška vozila).

Do kraja pilot-projekta 2007. godine 97% hrane koju je nabavljala Djupadal škola, bila je organska. Iako su če-sto cijene organske hrane veće, promjenom jelovnika restorana omogućila se kupovina organske hrane uz gotovo nepromijenjen proračun. Jedan od načina bio je smanjenje udjela mesa i povećanje udjela sezonskog voća i povrća na jelovniku. Ovaj kompromis proveden je za poboljšanje zdravlja djece te utjecaja ugostitelj-skih usluga na okoliš. Do kraja 2009. godine, 43% uku-pne hrane koja je bila posluživana, činila je organski uzgojena hrana.

Grad Malmöu i odjel za okoliš izračunali su i izmjerili utjecaj emisije stakleničkih plinova korištenjem različi-tih jelovnika. Bilo je teško mjeriti emisije ugljičnog di-oksida generiranog transportom hrane. No, smanjenje količine mesa koja se posluživala, u kombinaciji s poslu-živanjem povrća, koje nije proizvedeno u staklenicima, postigao se ekološki poželjan pristup za usvajanje.

3.4. Električna energija

Električna energija dobivena iz fosilnih goriva jed-na je od glavnih izvora emisije stakleničkih plinova na globalnoj razini. Mnoge europske javne vlasti pribavljaju električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Više o korištenju obnovljivih izvora ener-gije propisano je u Direktivi 2009/28/EZ, koja tako-đer obvezuje članice EU da izdaju jamstva podrijetla (potvrde) za zelenu struju, kada god to zatraže dis-tributeri električne energije. Cilj je osigurati da se zelena struja ne proda dva puta, kako se ona izički ne razlikuje od ne-zelene električne energije. Ovo je važan čimbenik u osiguravanju vjerodostojnosti ze-lene energije.

Oznake tipa I zelene nabave električne energije di-ljem Europe su: Ok-power label, Umweltzeichen, The Technical Inspection Association, 100% green energy, Bra Miljoval, Norppa suosittelee ekoenergia, The Mi-lieukeur label.


• zahtijevati električnu energiju (ili određen udio energije) proizvedenu iz obnovljivih izvora te zahtijevati jamstvo;


JAVNA NABAVA

• uzeti u obzir kriterij nagrađivanja za kompletne aktivnosti distributera energije, uštede električne energije vezane sa štednjom električne energije dobivene od distributera električne energije, i to revizijom postojećih obrazaca potrošnje;

• tražiti informacije od distributera o e ikasnosti električne energije te postavljanje minimuma fa-ktora učinkovitosti u ugovor.

Primjer 5. Nabava električne energije iz obnovlji-vih izvora, Rivierenland

U 2009. godini deset općina iz nizozemske regije Ri-vierenland odlučilo je zajedničkom nabavom ugovoriti opskrbu električne energije. Okvirne ugovore postavili su tako da općine mogu birati između električne ener-gije dobivene iz fosilnih goriva i između energije do-bivene iz obnovljivih izvora. Do sada su svi naručitelji izabrali zelenu električnu energiju, što uz potrošnju od 12,5 GWh godišnje, iznosi oko 5.500 tona smanjenje emisije CO2, što je jednako godišnjoj emisiji 600 gra-đana EU.

Primjer 6. Inteligentna energija u Luksemburgu

Općina Beckerich u Luksemburgu ima cilj postati energetski samodostatna, te smanjiti emisije CO2. Da bi postala neovisna o energiji dobivenoj iz fosilnih go-riva izgrađena su dva bioplinska postrojenja, jedno postrojenje na drvnu biomasu i jedna toplinska mre-ža. Danas više od 90% energije i više od 40% topline opskrbljuje iz obnovljivih izvora. Sve općinske zgrade su opremljene inteligentnim sustavima upravljanja i spojene su na središnju upravljačku jedinicu. Daljinsko upravljanje sustavom javne rasvjete instalirano je u nekoliko sela, koje omogućuje značajno smanjenje po-trošnje energije.

Primjer 7. Održiva nabava energije u grofoviji Wa-terford, Irska

U 2009. godini u dokumentaciji za nadmetanje u na-bavi električne energije korišteni su kriteriji zelene nabave. Proveden je otvoreni postupak javne nabave za ukupno oko 6,600 MWh godišnje električne energi-je za grofoviju Waterford (za objekte kojima upravlja grofovija i vijeće uključujući gradske urede, vatroga-

sne postaje, knjižnice, stanice za pumpanje vode te stanice za pumpanje kanalizacije). U dokumentaciji za nadmetanje speci icirana je nabava „zelene energije“, gdje je „zeleno“ de inirano kao: „sposobnost opskrbe električnom energijom iz izvora koji je obnovljiv pre-ma Zakonu o električnoj energiji iz 1999. godine (engl. Electricy regulation Act), koji može uključivati vjetar, hidroenergiju, biomasu, otpad (uključujući otpadnu toplinu), biogoriva, geotermalna, snagu valova, solar-ne izvore.

Kriteriji za odabir ponude:

Ocjenjivanje ponuda: ukupno 100 bodova raspoređe-nih na sljedeći način:

• Cijena: 75 bodova.• Napajanje obnovljivim izvorima energije (iznad mi-

nimalnih zahtjeva, ali u okviru dokumentacije za nadmetanje): 10 bodova.

• Dostupnost mrežnog upravljanja energetskog objekta uključujući i povijest korištenja energije i analize: 10 bodova.

• Mogućnost pružanje podataka o plaćanju u elektro-ničkom obliku kompatibilan s formatom, koji koristi grofovija i vijeće: 5 bodova.

Zadnja dva kriterija uključena su radi boljeg upravlja-nja procesima opskrbe energijom.

Ugovorne klauzule: Primjena samoregulirajućeg pri-stupa pri čemu opskrbljivač energije potvrđuje da se struja isporučuje iz 100% obnovljivih izvora.

Rezultati:

Odabrani ponuditelj potvrdio je 100%-tno nabav-ljane energije iz obnovljivih izvora. Kao rezultat ove nabave i promjene politike upravljanja energijom, go-dišnji računi su se s 1.54 milijuna EUR-a u 2008. sma-njili na 1.24 milijuna u 2009. godini, donoseći uštedu od 300.000 EUR-a. Zbog povećanja cijena energije u 2010. godini, godišnji električni račun povećao se na 1.35 milijuna EUR-a, no uspoređivanje s cijenama iz prethodnih ugovora (energija iz neobnovljivih izvora) dovela su do uštede od 80.000 EUR-a. Korištenjem ob-novljivih izvora električne energije, postiglo se sma-njenje emisije ugljičnog dioksida u javnom sektoru, u ovom slučaju oko 2 milijuna kilograma godišnje.


JAVNA NABAVA

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi je usvojen 24. listopada 2013. godine na 121. sjednici Vlade Repu-blike Hrvatske, te je upućen u proceduru u Hrvatski sabor. Vlada Republike Hrvatske predložila je do-nošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hr-vatskoj za 2012. godinu je sklopljeno ugovora o jav-noj nabavi u ukupnoj vrijednosti od cca. 40 milijardi kuna (uključen PDV), što čini gotovo 12% BDP-a. Iz toga proizlazi da javna nabava ima neposredan i značajan utjecaj na gospodarstvo Republike Hrva-tske, te su prema prijedlogu i obrazloženju Vlade Republike Hrvatske nužne izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, a sve da bi se ubrzalo i unaprijedilo provođenje postupaka i ugovaranje javne nabave, što će pridonijeti poticanju gospodarskih aktivnosti i razvoju gospodarstva općenito.

1. Razlozi donošenja izmjena i dopuna Zakona

Zakon o javnoj nabavi donesen je 15. srpnja 2011. godine, te je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godi-ne (NN, br. 90/11). Nakon godinu i pol primjene do-nesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi 21. lipnja 2013. godine, koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013. godine (NN, br. 83/13). Za-konom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13; dalje u tekstu: Zakon) uređuju se postupci sklapanja ugovo-ra o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna zaštita u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave, a primje-njuje se na javne i sektorske naručitelje, te druge su-bjekte, kada je to Zakonom određeno.

Sukladno prijedlogu i obrazloženju Vlade Republike Hrvatske u tijeku provedbe navedenog Zakona uo-čeni su određeni problemi vezani za njegovu primje-nu u praksi, te je potrebno unaprijediti učinkovitost provođenja postupaka javne nabave, a što će pri-

* Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o, Zagreb.

donijeti bržem izlasku zemlje iz recesijskih prilika, odnosno poticanju gospodarskih aktivnosti i gospo-darskom oporavku.

Osnovna pitanja koja su uređena Nacrtom ko-načnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi su:

• Povećava se prag za procijenjenu vrijednost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi, i to na 200.000,00 kuna bez PDV-a za robe i usluge, te 500.000,00 kuna bez PDV-a za radove. Procedure, način objavlji-vanja, odnosno općenito način ugovaranja naba-va do navedenih vrijednosti uređuje naručitelj internim aktom u okvirima njegova poslovanja. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvat-ske primjena Zakona za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost veća od 70.000,00 kuna bez PDV-a pokazala se općenito u smislu visine tog limita neracionalnom i u ekonomskom smi-slu upitnom, ako se postave u određenu relaciju administrativni tereti i troškovi provođenja tih postupaka u odnosu na koristi, koji se njihovom primjenom postižu. Navedeni nacionalni prag od 70.000,00 kuna bez PDV-a za tzv. bagatelnu na-bavu za koju ne postoji obveza primjene Zakona nije mijenjan od 2008. godine, te je uočeno da je ta vrijednost jedna od najnižih u zemljama član-icama EU-a. Pravila javne nabave na razini Europ-ske unije propisana su Direktivom 2004/18/EZ za javne naručitelje i Direktivom 2004/17/EZ za sektorske naručitelje. Države članice EU obvezne su osigurati primjenu navedenih Direktiva iznad sljedećih pragova:

1) Javni naručitelji a) 130.000/200.000 EUR – za robe i usluge, b) 5.000.000 EUR – za radove.

2) Sektorski naručitelji a) 400.000 EUR – za robe i usluge, b) 5.000.000 EUR – za radove.

Propisivanje pravila javne nabave ispod europ-skih pravila u nadležnosti je država članica EU-a pod uvjetom uvažavanja načela iz osnivačkih

UDK 347.2Glorija Raguž *

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi upućen u saborsku proceduru


JAVNA NABAVA

ugovora (slobode kretanja robe, slobode poslov-nog nastana i slobode pružanja usluga, te načela koja iz njih proizlaze: tržišnog natjecanja, jedna-kog tretmana, zabrane diskriminacije, uzajamnog priznavanja, razmjernosti i transparentnosti). U nastavku su navedeni nacionalni pragovi pojedi-nih članica EU-a. U Mađarskoj pragovi ispod kojih javni naručitelji nisu obvezni primijeniti Zakon su oko 26.666 EUR-a za robe i usluge te 50.000 EUR-a za radove. Za sektorske naručitelje u Mađarskoj pragovi su nešto viši i iznose oko 166.600 EUR-a za robe i usluge te oko 333.300 EUR za radove.

U Austriji prag za nabavu roba, radova i usluga za javne naručitelje iznosi 50.000 EUR odnosno 75.000 EUR-a za sektorske naručitelje (privreme-no su navedeni pragovi povećani zbog gospodar-ske krize na 100.000 EUR-a za sve naručitelje). U Slovačkoj ti pragovi iznose 30.000 EUR-a za na-bavu robe i usluga odnosno 120.000 EUR-a za na-bavu radova, dok u Sloveniji i Italiji iznose 20.000 EUR-a za nabavu robe i usluga, te 40.000 EUR-a za radove. Sukladno obrazloženju Vlade Repu-blike Hrvatske, sagledavanjem prakse država članica EU-a za tzv. bagatelne nabave, izveden je zaključak da nacionalni prag u Republici Hrvat-skoj iznad kojeg se obvezujuće primjenjuje Zakon o javnoj nabavi treba povećati, te u tom smislu su i predložene izmjene i dopune Zakona.

• Korigira se prag nabave za radove za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništa-

va. Ugo vori o javnoj nabavi za potrebe diploma-tsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu, čija je procijenjena vri-jednost jednaka ili veća od 900.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno od 3.500.000,00 kuna za radove sklapaju se sukladno Zakonu o javnoj na-bavi. Navedeno se predlaže izmjenama i dopuna-ma Zakona. Na nabave ispod navedenih pragova primjenjuju se odredbe Pravilnika o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu.

• Propisuje se mogućnost zajedničke nabave pu-tem središnjeg tijela za javnu nabavu osnova-nog u drugoj državi članici EU.

• Od primjene Zakona o javnoj nabavi izuzimaju se ugovori o javnim radovima za gradnju objeka-ta namijenjenih za kulturu, koje javni naručit-elji subvencioniraju ili su inanciraju s više od 50%.

• Omogućuje se ponuditeljima ili natjecateljima koji su u postupku predstečajne nagodbe, da sudjeluju u postupcima javne nabave, odno-

sno da ne budu isključeni iz tih postupaka, ako su podmirili porezna i druga propisana davanja nastala nakon otvaranja predstečajne nagodbe. Odredbe Zakona o javnoj nabavi usklađuju se s odredbama Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13), kojim je propisano da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka dužnik ne smije plaćati obve-ze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe (osim tražbina iz čl. 17., st. 2., toč. 1., 6. i 7. toga Zakona).

• U skladu s poslovnim običajima i uzancama u gra-diteljstvu, pobliže se uređuje pitanje utvrđiv-anja ukupne cijene izvedenih radova konačn-im obračunom, te mogućnost odstupanja od prvotno ugovorene cijene radova.

• Rede iniraju se naknade za pokretanje žalb-enog postupka i procijenjene vrijednosti nabave o kojima ovisi iznos naknade.

• Pitanje zastare usklađuju se s Prekršajnim zako-nom.

Uz navedeno, predmetnim Prijedlogom zakona is-pravljaju se i otklanjaju određeni pravno-tehnički nedostaci, primjerice u člancima 7. i 31., stavku 3., te članku 82. važećeg Zakona o javnoj nabavi. Nadalje, brišu se i odredbe kojima se uređivalo izuzeće od pri-mjene Zakona u prijelaznom razdoblju do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a koje su postale neprimjenjive nakon 01. srpnja 2013. godine.

2. Sadržaj izmjena i dopuna ZakonaU nastavku teksta navedene su izmjene i dopune Za-kona o javnoj nabavi, osnovna pitanja koja se uređu-ju istima, te obrazloženja i posljedice koje će se po-stići donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi.

1) Javni naručitelji – članak 5., stavak 1., točka 1. Zakona mijenja se, i glasi: „1. Republika Hr-


JAVNA NABAVA

vatska, odnosno državna tijela Republike Hr-vatske,”. Ovom odredbom se, kao javni naručit-elj izrijekom određuje Republika Hrvatska, a što je u skladu s Direktivnom Europskog parlamen-ta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004., koja uređuje područje javne nabave, te između osta-log, de inira državu kao javnog naručitelja.

2) Ugovori koje javni naručitelji subvencionira-ju ili su inanciraju s više od 50% – u članku 7., stavku 1., podstavku 1. Zakona riječi: ,,i kulturu“, brišu se. Ovom odredbom se od pri-mjene Zakona izuzimaju ugovori o javnim radovima za gradnju objekata namijenjenih za kulturu, koje javni naručitelji subvencio-niraju ili su inanciraju s više od 50%, s obzi-rom na to da ti objekti nisu obuhvaćeni ni član-kom 8. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim rado-vima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (Službeni list Europske unije, br. L 134 od 30. travnja 2004., str. 114). Izmjena predstavlja usklađenje s navedenom Direktivom.

3) Središnje tijelo za javnu nabavu – u članku 8. iza stavka 6. Zakona, dodaje se stavak 7., koji glasi: „(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zajedničke nabave od ili putem središnjeg tijela za javnu nabavu u drugoj državi članici, što se uređuje pisanim sporazumom odnosno ugovorom između naručitelja. U tom slu-čaju u postupcima nabave primjenjuju se propi-si države u kojoj je to središnje tijelo osnovano.“ Navedenom odredbom se otvara mogućnost zajedničke nabave putem središnjih tijela za javnu nabavu osnovanih u drugim državama članicama EU-a, što je naročito vezano za pita-nja posebnih nabava u ispunjenju obveza prema međunarodnim sporazumima primjerice za po-trebe Hrvatske kontrole zračne plovidbe u re-alizaciji Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe.

4) Izuzeća od primjene Zakona – u članku 10., stavku 1., točka 12., briše se. U dosadašnjoj točki 13., koja postaje točka 12., u podtočki e) riječi: „ovaj Zakon” zamjenjuju se riječi-ma: „propise o javnoj nabavi”. Ovim člankom briše se odredba članka 10., stavka 1., točke 12. važećeg Zakona o javnoj nabavi, koja se odnosi na prijelazno razdoblje do pristupanja Republi-ke Hrvatske Europskoj uniji, s obzirom na to da je ista neprimjenjiva od 1. srpnja 2013. godine. Izmjenom u točki 13. podtočki e) se na odgova-

rajući način usklađuje izričaj odredbe, imajući u vidu da postoji više podzakonskih propisa, koji se odnose na područje javne nabave.

5) Nabava za potrebe diplomatsko-konzular-nih predstavništava – u članku 12., stavku 1. iza riječi: „od 900.000 kn” dodaju se rije-či: „za robu i usluge, odnosno od 3.500.000,00 kn za radove”. Ovim člankom mijenja se limit javne nabave, i to samo za radove za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Re-publike Hrvatske u inozemstvu na 3,5 milijuna kuna. Za radove preko tog iznosa primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi, dok se na postupke naba-ve, čija je procijenjena vrijednost manja od tog iznosa primjenjuje Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu. Za nabavu roba i usluga, dosadašnji prag od 900.000 kuna se ne mijenja.

6) Procijenjena vrijednost nabave – u članku 18. stavak 3. mijenja se, i glasi: „Ovaj Zakon ne primjenjuje se za nabavu roba i usluga pro-cijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, od-nosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.“ Ovim člankom re-de iniraju se vrijednosti tzv. bagatelne nabave, na koje se ne treba primjenjivati Zakon o javnoj nabavi, i to za nabavu robe i usluga, čija je proci-jenjena vrijednost do 200.000,00 kn bez PDV-a, odnosno za nabavu radova, čija je procijenjena vrijednost do 500.000,00 kn bez PDV-a. Među-tim, naručitelj mora donijeti interni akt, ko-jim će se urediti način postupanja, odnosno ugovaranja predmetnih nabava.

7) Plan nabave – u članku 20., stavku 2. rije-či: „70.000,00 kuna” zamjenjuju se riječima: „iznosa iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona”.Ovim člankom usklađuje se odredba članka 20., stavka 2. Zakona o javnoj nabavi, s izmjenom vrijednosti tzv. bagatelne nabave. Navedeno bi značilo da za predmete nabave, čija je procije-njena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 200.000,00 kuna (za robe i usluge) odnosno manja od 500.000,00 kuna (za radove), u Plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Tijek otvorenog postupka javne na-bave – u članku 31., stavku 3., iza riječi: „ti-jekom četvrtog dana”, dodaju se riječi: „prije dana”. Ovim člankom se pojašnjava, odnosno nedvojbeno de inira rok u kojem naručitelj tre-ba potencijalnom ponuditelju dostaviti objaš-


JAVNA NABAVA

njenje vezano za dokumentaciju za nadmetanje, a da bi se izbjegli dosadašnji prijepori u iščita-njavanju te odredbe. Sukladno predloženim izmjenama odredba glasi: Za vrijeme roka za dostavu ponuda, gospodarski subjekti mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a javni naruči-telj dužan je odgovor staviti na raspolaganje na istim internetskim stranicama na kojima je dos-tupna i osnovna dokumentacija bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni na-ručitelj obvezan je odgovor staviti na raspo-laganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno najkasnije tijekom četvrtog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu po-nuda u postupku javne nabave male vrijed-nosti. Zahtjev je pravodoban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u po-stupku javne nabave velike vrijednosti, odno-sno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti.

8) Razine objavljivanja – u članku 56., stavku 1., riječi: „od 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od iznosa iz članka 18., stavka 3., ovoga Zakona”. Ovim člankom usklađuje se odredba članka 56., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi s izmjenom vrijednosti tzv. bagatelne nabave. Nova odredba sada glasi: Sve objave javne nabave za nabave, čija je procijenjena vri-jednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna (za robe i usluge), odnosno jednaka ili veća od 500.000,00 kuna (za radove) obvezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

9) Obvezni razlozi isključenja – u članku 67., stavak 1., točka 2., mijenja se i glasi: „2. ako natjecatelj ili ponuditelj nije ispunio obvezu pla-ćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu pre-ma posebnom zakonu plaćanje tih obveza nije do-pušteno ili je odobrena odgoda plaćanja (primje-rice u postupku predstečajne nagodbe), u kojem slučaju se to dokazuje dokumentom iz stavka 3. ovoga članka.” Ovom odredbom omogućuje se subjektima koji su u postupku predstečajne nagodbe i koji ne smiju plaćati obveze, koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, da sudje-

luju u postupcima javne nabave, odnosno da ne budu automatski isključeni iz tih postupaka. Treba naglasiti da gospodarski subjekti smiju plaćati porezne obveze i obveze za mirovin-sko i zdravstveno osiguranje, koje su nastale nakon otvaranja postupka predstečajne na-godbe, te ako te porezne i druge obveze nisu plaćene, a što je vidljivo iz potvrde Porezne uprave Ministarstva inancija, tada takvi na-tjecatelji ili ponuditelji moraju biti isključe-ni iz postupka javne nabave. Pri tome treba imati u vidu da takav natjecatelj ili ponuditelj u ponudi u pravilu treba priložiti i odgovarajuća jamstva, odnosno instrumente osiguranja za dobro izvršenje poslova, koji su propisani Za-konom, pa je shodno tim instrumentima naruči-telj na odgovarajući način osiguran za izvršenje ugovora.

10) Ostali razlozi isključenja natjecatelja ili po-nuditelja – u članku 68., stavku 1., točki 1. ri-ječi: „ili predstečajna nagodba“ brišu se. U toč-ki 2. iza riječi: „postupka“ zarez i riječi: „pred-stečajna nagodba“ brišu se. Ovim člankom se u odredbi članka 68., stavka 1., točki 1. Zakona o javnoj nabavi izuzima mogućnost, da naručitelj samostalno odluči eliminirati ponuditelja koji je u postupku predstečajne nagodbe s obzirom na intenciju Zakona o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, da se tim subjektima omogući održanje poslovanja. Pri tome treba na-glasiti da naručitelj može tražiti odgovarajuća jamstva, odnosno instrumente osiguranja za do-bro izvršenje poslova koji su propisani Zakonom, pa je sukladno rečenom naručitelj na odgovara-jući način osiguran za izvršenje ugovora.

11) Dokumentacija za nadmetanje – u članku 78., stavku 4., na kraju rečenice briše se toč-ka i dodaju se riječi: „te utvrditi odredbama ugovora.”. Ovim člankom se propisuje, odnosno dodaje da u slučaju primjene uzanci (trgovačkih običaja), uz to što one trebaju biti navedene u do-


JAVNA NABAVA

kumentaciji za nadmetanje, moraju biti i ugovo-rom utanačene, a čime se izbjegavaju prijepori u pogledu obveznosti ugovaranja tih uzanci, ve-zano za odredbe Zakona o obveznim odnosima i samih uzanci (primjerice Uzance o građenju).

12) Kriteriji za odabir ponuda – u članku 82., stavku 4., riječi: „primjerice za arhitekton-ske, inženjerske ili odvjetničke usluge”, i riječi: „primjerice za školske knjige” – brišu se. Ovim člankom se iz odredbe članka 82., stavka 4. Zako-na o javnoj nabavi brišu izrijekom navedeni pri-mjeri, odnosno riječi „primjerice za arhitektonske, inženjerske ili odvjetničke usluge“ te „primjerice za školske knjige“, kao nepotrebne, s obzirom na to da je izričaj odredbe jasan i bez nabrajanja poje-dinih slučajeva, a uz to se napominje da primjeri-ce cjenici strukovnih Komora za arhitektonske i inženjerske usluge nisu više na snazi.

13) Posebni programi – Naslov ispred članka i članak 85. brišu se. Članak 85. Zakona o jav-noj nabavi se briše, obzirom da se odnosio na prijelazno razdoblje do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te odredbe više nisu primjenjive od 1. srpnja 2013. godine.

14) Izvršenje ugovora o javnoj nabavi – u članku 105., stavak 7. mijenja se, i glasi: „(7) Ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno da li je građenje ugovoreno po sustavu „ključ u ruke“ ili se ta ci-jena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skla-du s građevinskom knjigom, ukupan iznos prema konačnom obračunu može biti do 5% viši od pred-vidive cijene građenja utvrđene ugovorom. U tom slučaju ako je ugovorom o građenju tako određe-no, nije potrebno sklapanje dodatka tog ugovora. Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi: „(8) Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obve-za iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju odred-be Zakona o obveznim odnosima.“ Ovim člankom se, novim stavkom 7., članka 105. Zakona u skla-du s poslovnim običajima i uobičajenom prak-som u graditeljstvu, a u skladu i s uzancama o građenju, određuje način utvrđivanja ukupne cijene izvedenih radova i mogućnost odstupa-nja od prvotno utanačene ukupne cijene radova, a imajući u vidu da iz različitih razloga gotovo uvijek u tijeku građenja dolazi do određenih promjena, koje se moraju rješavati promptno i na licu mjesta, naročito kod rekonstrukcija. Naime, zastoji u građenju i slijedom toga produ-

ženje rokova uvijek nameće dodatne troškove svim sudionicima u gradnji, što znatno poveća-va troškove investicije, koji posebice imaju po-sljedice za naručitelja. Ova odredba omogućuje da se ugovori o građenju realiziraju bez prije-pora, sukladno uobičajenoj poslovnoj praksi na način na koji se u pravilu ugovara građenje, od-nosno izvođenje radova u graditeljstvu.

15) Naknada za pokretanje žalbenog postupka – u članku 169., stavak 1. mijenja se, i glasi: „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:

1) 10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 1.500.000,00 kuna,

2) 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna,



5) 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost naba-ve višu od 60.000.000,00 kuna.“ U stavku 2. brojka: „3.000,00“ zamjenjuje se brojkom: „10.000,00“.

Imajući u vidu promjene limita u pogledu tzv. ba-gatelne nabave ovim člankom se rede iniraju na-knade za pokretanje žalbenog postupka. Rasponi procijenjenih vrijednosti te pripadajući iznosi na-knada za pokretanje žalbenog postupka korigira-ni su zbog povećanja praga u odnosu na procije-njenu vrijednost nabave iznad kojeg su naručitelji obvezni primijeniti Zakon o javnoj nabavi.

16) Zastara – članak 183. mijenja se, i glasi: ,,U pogledu zastara u vezi s prekršajima propisanim ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Prekršaj-nog zakona.“. U pogledu pitanja zastare u vezi s prekršajima propisanim Zakonom o javnoj na-bavi, važećim Prekršajnim zakonom (NN, br. 107/07 i 39/13) uređen je institut zastare na način da ne postoji mogućnost propisivanja po-sebnih zastarnih rokova, već je to u isključivoj nadležnosti Prekršajnog zakona, te više ne po-stoji razlika između relativne i apsolutne zasta-re (čl. 6. citiranog Zakona).

17) Prijelazne i završne odredbe – Prijelaznom odredbom se uređuje pitanje dovršenja postu-paka prema Zakonu o javnoj nabavi započetih do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Za-kona, na način da se u tim postupcima primje-njuju zakoni, koji su važili u vrijeme početka postupka javne nabave.


JAVNA NABAVA

Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu po-stupaka javne nabave na sjednici dana 4. listopada 2013. godine (NN, br. 127/13), koji je stupio na sna-gu 26. listopada 2013. godine.

1. Razlozi donošenja ZakonaZakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/13; dalje u tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 23. veljače 2013. godine ure-đuje se nadležnost Državne komisije za kontrolu po-stupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komi-sija) i druga pitanja vezana s radom Državne komi-sije. Sukladno navedenom Zakonu Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-pri-vatnog partnerstva.

Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, da-vanja koncesija i odabira privatnog partnera u pro-jektima javno-privatnog partnerstva, te o zakoni-tosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave. Državna komisija odlučuje i o drugim zahtjevima, koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke te podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim Zakonom i drugim propisima, koji uređuju područje javne nabave.

Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatsko-me saboru. Sukladno Zakonu Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Njih imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja. Zakonom se propisuju i uvjeti za čla-nove Državne komisije u odnosu na stručnu spremu

* Glorija Raguž, mag. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o, Zagreb.

i radno iskustvo, te zapreke za njihovo imenovanje u slučaju pravomoćne osuđenosti za kazneno djelo, vođenja kaznenog postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postoja-nja prepreka vezanih uz obavljanje samostalne dje-latnosti i posjedovanje vlasničkih udjela u trgovač-kim društvima te članstva u političkim strankama.

U primjeni navedenoga Zakona uočeni su određe-ni nedostaci, koji se odnose na propisane uvjete za imenovanje predsjednika, zamjenika predsjednika te članova Državne komisije. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske uočeno je da su propisani uvjeti prestrogi, ako ih se usporedi s uvjetima pro-pisanim za suce upravnih sudova, a koji u uprav-nom sporu odlučuju upravo o zakonitosti odluka donesenih od Državne komisije. Naime, člankom 173. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11 i 83/13), koji propisuje da se protiv odluke Državne komi-sije može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, čime je osigurana sudska zaštita prava i pravnih interesa stranaka u postupcima jav-ne nabave povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem Državne komisije.

Člankom 49. Zakona o državnom sudbenom vijeću (NN, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13 i 28/13), koji se primjenjivao do 31. prosinca 2012. godine bilo je propisano, da za suca prekršajnog, općinskog, trgo-vačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom ti-jelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveu-čilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.

Člankom 51. Zakona o državnom sudbenom vijeću, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine pro-pisano je, da za suca prekršajnog, općinskog, trgo-vačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba, koja je završila Državnu školu za pravosudne duž-nosnike. Sukladno obrazloženju Vlade Republike Hrvatske iz navedenog je razvidno da su uvjeti pro-pisani za imenovanje sudaca upravnog suda, koji u upravnom sporu odlučuju o zakonitosti odluka Dr-

UDK 347.2Glorija Raguž *

Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave


JAVNA NABAVA

žavne komisije u odnosu na godine radnog iskustva blaži od uvjeta propisanih za imenovanje članova Državne komisije. Također, uočeni su i određeni pravno-tehnički nedostaci u članku kojim se propi-suje način izračuna plaće predsjednika, zamjenika predsjednika te članova Državne komisije.

2. Sadržaj izmjena i dopuna Zakona Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Dr-žavnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 127/13):

• Ispravljaju se određeni pravno-tehnički propusti u članku, koji uređuje plaću članova Državne ko-misije, te se propisuje da uz koe icijent Vlada Re-publike Hrvatske, utvrđuje i osnovicu za izračun plaće članova Državne komisije. Nova odredba sada glasi: „Koe icijent za izračun plaće predsje-dnika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne utvrdit

će Vlada Republike Hrvatske s time da utvrđeni ko-e icijent ne može biti viši od koe icijenta pomoćnika ministara.“.

• Izmijenjena je odredba vezana za rok imenovanja i trajanje mandata članova Državne komisije. Bri-san je rok od 60 dana, te nova odredba sada gla-si: „Vlada Republike Hrvatske dužna je prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrva-tskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.“.

• Izmijenjeni su uvjeti za imenovanje predsjednika i članova Državne komisije, koji se odnose na broj godina radnog iskustva potrebnog za imenovanje. U tom smislu predsjednik Državne komisije mora imati završen diplomski sveučilišni stu-dij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, položen pravosudni ispit te najmanje deset godina rada u struci, od čega najmanje tri godine u području javne nabave. Osim predsjednika Državne komisije, još naj-manje četiri člana Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pra-vnog smjera te najmanje osam godina rada u struci, od čega najmanje tri u području javne nabave. Ostali članovi Državne komisije mo-raju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog, ekonomskog, prirodnog ili tehničkog smjera, te najmanje osam godina rada u struci, od čega najmanje tri u području javne nabave.

Ne propustite!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEu Zagrebu, 14. studeni 2013. – 28. siječnja 2014. godine,

jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi

• Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave.

• Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku

• Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

Detaljniji program možete pogledati na 5. stranici magazina ili na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.


POREZI I DOPRINOSI

Novim Zakonom o PDV-u, koji se primjenjuje od 01. srpnja 2013. godine, izmijenile su se i mnoge odre-dbe koje se tiču izdavanja računa, te obveznih po-dataka koje račun mora sadržavati. Te odredbe se odnose na račune koje izdaju obveznici PDV-a. Međutim, određene isporuke obavljaju i osobe koje nisu porezni obveznici, pa se postavlja pitanje, kak-ve račune oni moraju izdavati.

1. Obveza izdavanja računa i obvezni sadržaj računa

Obveza izdavanja i obvezni sadržaj računa propisa-ni su u člancima od 78. do 80. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13; dalje u tekstu: Za-kon o PDV-u) i člancima od 157. do 161. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13 – ispravak; dalje u tekstu: Pravilnika o PDV-u). Prema odredbi članka 78. Zakona o PDV-u, svaki porezni obveznik obvezan je izdati računa za:

1) Isporuke dobara i usluga koje je obavio dru-gom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik.

Iz ove odredbe, a ona je preuzeta iz Direktive 2006/112/EZ, proizlazi da tzv. mali računi ili kako je to navedeno u odredbama Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine, računi za gotovinski promet (isječci iz blagajne), nisu računi u smislu odredbi propisa o PDV-u. Zbog toga u Za-konu o PDV-u, oni više nisu de inirani, odnosno nije više de iniran njihov obvezni sadržaj. Odredbe o ob-veznom sadržaju računa za gotovinski promet, sada su sadržane u članku 54.a. Općeg poreznog zakona, a taj obvezni sadržaj je identičan sadržaju propisa-nom u članku 15., stavak 6. Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine.

2) Isporuke dobara u smislu odredbe članka 13., stavci 3. i 4. Zakona o PDV-u.

Radi se o računima kod tzv. prodaje na daljinu. Iako su tu kupci krajnji potrošači i u pravilu ne bi bilo obveze izdavanja računa, ona je ipak propisana, jer su računi temeljni dokument kojim se može utvrditi

* Mr. sc. Ljubica Javor, Javorović, Idžojtić & partneri, Zagreb.

prag isporuke, a s tim i porezna nadležnost, odno-sno mjesto oporezivanja tih isporuka dobara

3) Isporuke dobara izvršene u skladu s uvjeti-ma utvrđenim u članku 41., stavak 1. Zakona o PDV-u.

Radi se o računima za isporuke dobara unutar Eu-ropske unije koje su oslobođene PDV-a.

4) Svaki predujam primljen prije obavljene is-poruke dobara iz točaka 1. i 2.

5) Svaki predujam primljen od drugog poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni ob-veznik, prije završetka obavljanja usluge.

Iz odredbe članka 78. Zakona o PDV-u, proizlazi da porezni obveznik mora izdati račun za ispo-ruke obavljene drugim poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici.

Prema odredbi članka 79. Zakona o PDV-u, račun koji izdaje porezni obveznik drugim poreznim obve-znicima i pravnim osobama, koje nisu porezni obve-znici, mora sadržavati sljedeće podatke:

1) redni broj i datum izdavanja;2) ime i prezime (naziv), adresu i PDV identi ika-

cijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja);

3) ime i prezime (naziv), adresu i PDV identi ikacij-ski broj poreznog obveznika kome su isporuče-na dobra i obavljene usluge (kupca);

4) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga;

5) datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predu-jam;

6) jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos na-knade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po poreznim stopama;

7) popuste ili rabate, ako nisu uključeni u jediničnu cijenu;

8) stopu PDV-a; 9) iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako

se primjenjuje posebni postupak za koji je u smi-slu odredbi Zakona, taj podatak isključen;

10) zbrojni iznos naknade i poreza.

UDK 336.2Ljubica Javor *

Računi za isporuke pravnih osoba koje nisu porezni obveznici


POREZI I DOPRINOSI

Porezni obveznici kojima nije dodijeljen PDV identi-ikacijski broj, na računima iskazuju OIB. U odnosu

na dosadašnje obvezne elemente računa propisane u članku 15., stavak 3. Zakona o PDV-u, koji je na snazi do 30. lipnja 2013. godine razlike su zanema-rive. Novi elementi koje mora sadržavati račun jesu popusti i rabati, ako nisu uključeni u jedi-ničnu cijenu (toč. 7.), stopa PDV-a (toč. 8.). Računi se mogu izdavati na papiru i u elektroničkom obliku. Elektronički račun je pobliže de iniran u članku 80. Zakona o PDV-u, i te odredbe su iste kao i odredbe sadašnjeg Pravilnika o PDV-u, koji je na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Prema odredbi članka 81. Zako-na o PDV-u, računi se izdaju u kunama, i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti, pod uvjetom da je iznos PDV-a iskazan u kunama.

2. Računi koje izdaju pravne osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u

Poreznim obveznicima se prema članku 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, ne smatraju tijela držav-ne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima, čak i kada ubiru određene naknade, pristojbe ili plaćanja u svezi s obavljanjem poslova u okviru svog djelo-kruga ili ovlasti. Na pravne osobe iz članka 6., sta-vak 5. Zakona o PDV-u, koje nisu obveznici PDV-a, ako zaračunavaju neke isporuke dobara ili usluge, ne odnose se odredbe članka 78. Zakona o PDV-u, u svezi s obvezom izdavanja računa, kao niti odredbe o obveznom sadržaju računa, propisane člankom 79. Zakona o PDV-u.

U članku 54., stavak 1. Općeg poreznog zakona, pro-pisano je da su porezni obveznici dužni izdavati račune prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Prema odredbi članka 13. Općeg po-reznog zakona, porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se

uređuje pojedina vrsta poreza. Prema odredba-ma Zakona i Pravilnika o PDV-u, osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, nisu porezni obveznici i za njih nije propisana obveza izdavanja računa za isporuke koje obave.

Odredbama članka 54., stavak 4. Općeg poreznog zakona, propisana je obveza izdavanja tzv. goto-vinskog računa. Sadržaj takvog računa propisan je odredbom članka 54a. Općeg poreznog zakona, i on mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1) broj i nadnevak izdavanja;2) ime (naziv) adresu i osobni identi ikacijski broj

poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobra ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslo-vnog prostora, prodavaonice i sl.);

3) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara, te vrstu i količinu obavljenih usluga;

4) ukupni iznos naknade i poreza po poreznoj stopi.

Međutim, kako proizlazi iz odredbe članka 54. i 54a. Općeg poreznog zakona, ova obveza se odnosi na porezne obveznike. Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, nisu porezni obveznici, što znači da se na njih ne odnosi obveza izdavanja računa s naprijed propisanim sadržajem, čak i kad bi pojedine isporuke naplaćivali u gotovini. To ne znači da ove osobe ne moraju izdati dokument o tim isporukama. Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, su u pravilu proračunski korisnici i vode knjigovodstvo prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/2010).

Prema odredbama članka 11. Pravilnika, knjiženje i evidentiranje u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kon-troliranim knjigovodstvenim ispravama. Knjigovod-stvenom ispravom se smatra pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Ona mora biti takva da se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i nje-zin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

Vjerodostojna je isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. U skladu s nave-denim odredbama, pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a navedene su u članku 6., stavak 5. Zako-na o PDV-u, za isporuke dobara ili usluga koje obave, moraju izdati odgovarajuću knjigovodstvenu ispra-vu o toj poslovnoj promjeni, a hoće li se ona zvati ra-čun, potvrda o prodaji, potvrda o plaćanju, uplatnica ili nekako drugačije, to nije bitno.


POREZI I DOPRINOSI

Osobe navedene u članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, mogu biti i porezni obveznici. Kod obavljanja djelatnosti iz njihove nadležnosti, ta se tijela smatra-ju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama, ako bi obavljanje tih djelatnosti kao da nisu porezni obveznici dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. Dakle, bez obzira što obavljaju djelatnosti u okviru svojih ovlasti, ako obavljajući tu svoju djelatnost, konkuri-raju na tržištu drugim poreznim obveznicima, tada oni ipak mogu biti proglašeni poreznim obvezni-cima.

U članku 5., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, propisano je da će Porezna uprava utvrditi rješenjem da su na-prijed navedene osobe porezni obveznici, ako bi ne-oporezivanje njihove djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, a stavkom 3. istog članka je propisano, da će Porezna uprava to procjenjivati na vlastitu inicijativu ili na prijed-log druge zainteresirane osobe, te ih može proglasiti poreznim obveznicima.

Ono što je novost u odnosu na odredbe Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godi-ne, jest odredba članka 6., stavak 5. novog Zakona o PDV-u, kojom je propisano da će se naprijed navede-na tijela, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Za-kona o PDV-u, smatrati poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

U Dodatku I. Zakona o PDV-u, navedene su slje-deće djelatnosti:

1) telekomunikacijske usluge;2) isporuke vode, plina, električne energije i grija-

nja;3) prijevoz dobara;4) lučke usluge i usluge zračnih luka;5) prijevoz putnika;6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju;7) transakcije u svezi s poljoprivrednim proizvo-

dima koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj orga-nizaciji tržišta tih proizvoda, organizacija trgo-vačkih sajmova i izložbi;

8) skladištenje;9) djelatnost pravnih osoba koje se bave komerci-

jalnim oglašavanjem;10) djelatnost putničkih agencija;11) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga,

industrijskih kantina i sl.

Skoro sve djelatnosti koje su nabrojane u Dodatku I., u pravilu obavljaju trgovačka društva, tj. obavljanje ovih djelatnosti u pravilu nije organizirano kao dje-latnost u okviru tijela državne uprave, tijela lokalne

uprave i samouprave. Naime, ovo su odredbe iz Di-rektive 2006/112/EZ (prije Direktiva 77/388/EZ), koje su donijete još prije gotovo 40 godina, kad su se u mnogim državama članicama, navedene djelatno-sti obavljale na taj način.

Mnoge od osoba navedenih u članku 6., stavku 5. Za-kona o PDV-u, raspolažu s nekretninama koje iznaj-mljuju. Iznajmljivanje nekretnina nije navedeno u Dodatku I. kao djelatnost temeljem koje bi navede-ne osobe, za obavljanje te djelatnosti postale auto-matski obveznici PDV-a. Razlog tome je vjerojatno činjenica da je iznajmljivanje nekretnina oslobođe-no PDV-a temeljem odredbe članka 135. Direktive 2006/112/EZ, a države članice mogu ograničiti pri-mjenu tog poreznog oslobođenja. Hrvatska se od-lučila za tu varijantu, pa je tako preko odredbama članka 40., stavak 1. točka l) Zakona o PDV-u, oslo-bođen samo najam stambenih prostorija, dok je na-jam poslovnih prostora oporeziv.

U smislu odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, razložno je da se za iznajmljivanje poslovnih prostora, naprijed navedene osobe smatraju pore-znim obveznicima, osim ako tu djelatnost ne obav-ljaju u zanemarivom opsegu. Činjenica je da npr. veliki gradovi raspolažu znatnim poslovnim prosto-rima koje iznajmljuju, a ne radi se o obavljanju ispo-ruka u okviru njihovih javnih ovlasti.

Zbog toga je odredbom članka 5., stavak 2. Pravil-nika o PDV-u, propisano da se navedene osobe, sma-traju poreznim obveznicima i u slučaju, ako osim djelatnosti navedenih u Dodatku I., obavljaju i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nema-terijalne imovine (najam, zakup i sl.), osim ako ih ne obavljaju u zanemarivom iznosu. Je li obim tog iskorištavanja materijalne imovine zanemariv ili ne, prema odredbi članka 5., stavak 3. Pravilnika o PDV-u, također će procjenjivati Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zaintere-sirane osobe i u slučaju da nije zanemariv, izdati će tim osobama rješenje da su obveznici PDV-a.

Ako su pravne osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, dobile rješenje Porezne uprave da su porezni obveznici za dio svoje djelatnosti, npr. ako obavljaju djelatnost navedene u Dodatku I. Zakona o PDV-u, ili usluge iznajmljivanja imovine, ili ako obavljajući djelatnosti iz svoje nadležnosti konkuriraju drugim poreznim obveznicima, tada su za taj dio djelatno-sti, odnosno isporuka dobara i usluga koje obave u okviru te oporezive djelatnosti, porezni obve-znici, i moraju izdavati račune u skladu s odred-bama članaka 78. i 79. Zakona o PDV-u, dok za isporuke koje obave u okviru djelatnosti iz svoje


POREZI I DOPRINOSI

nadležnosti, ne moraju izdavati račune čiji je sa-držaj propisan Zakonom o PDV-u, odnosno Općim poreznim zakonom, već ispostavljaju račune, od-nosno druge isprave u skladu s propisima o vođe-nju knjigovodstva proračunskih korisnika.

Za isporuke koje obavljaju u okviru djelatnosti za koje su dobili rješenje Porezne uprave da su pore-zni obveznici, i oni su temeljem odredbe članka 78. Zakona o PDV-u, obvezni izdavati račune koji sadr-že podatke propisane u članku 79. Zakona o PDV-u, kada isporuke obavljaju i zaračunavaju ih dru-gim poreznim obveznicima i pravnim osobama.

Propisi o PDV-u, ne priječe i da račun s posebno iska-zanim PDV-om, koji je porezni obveznik izdao za ispo-ruke drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, bude plaćen u gotovini.

Dakle, bez obzira na način naplate, porezni obveznik treba izdati račun s podacima iz članka 79. Zakona o PDV-u, ako je isporuka obavljena poreznom obvezni-ku ili pravnoj osobi, koja nije porezni obveznik.

Međutim, iz odredbi Općeg poreznog zakona, pro-izlazi da kad se isporuke dobra ili usluge plaćaju u gotovini, porezni obveznici trebaju izdati tzv. go-tovinski račun prema članku 54.a Općeg poreznog zakona, čiji sadržaj ne odgovara računu u smislu propisa o PDV-u. Na koji način će se riješiti ta neu-sklađenost ostaje za vidjeti. U slučaju da osoba iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, koja je dobila rješenje Porezne uprave da je obveznik PDV-a za dio svoje djelatnosti, za isporuke obavljene izičkoj (pri-vatnoj) osobi u okviru te djelatnosti i naplaćene u gotovini, mora izdati tzv. gotovinski račun, propisan člankom 54.a. Općeg poreznog zakona.

Vam ove jeseni i zime donosiradionice napredne obuke

Studeni 2013. Prosinac 2013. Siječanj 2013.

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr.

Konačni obračun poreza pri zadnjoj isplati plaća

-

-18., 19., 20., 21., 22., i 25.11.

2013. godine

Predaja izjave o fiskalnoj odgovornosti-

--

12., 13., 26. i 27. 11. 2013. godine

-

--

12.12.2013. godine u Osijeku, 11., 12., 13., 18., 19. i 23.12.2013. godine u LC edukativnom centru u Zagrebu, 17. i 18.12.2013. godine u Splitu, 16. i 17.12.2013. go-dine u Poreču, te 20.12.2013. godine u Rijeci.

Izvještavanje na obrascu JOPPD - izvještaj o primicima, porezu i doprinosima

-13.,

14., i 15. 01. 2014. godine -

Priprema financijskih izvještaja u sustavu proračuna

-

27., 28., i 29. 01. 2014. godine

Usklađenje Salda konti izvještaja sa glavnom knjigom



Europska građanska inicijativa, kao instrument najšire europske demokracije, iskazuje značajne in-terese europskih građana. To su među inim briga o obrazovanju, problemima okoliša, zaštita životinja, razvoj demokracije i socijalne jednakosti i drugi plementiti ciljevi, što ukazuje na socijalnu osjetlji-vost i političku ozbiljnost građana Europe. Ovaj vid osobnog izjašnjavanja sada je dostupan i hrvatskim građanima, kako bi kao punopravni građani Europe doprinijeli izgradnji boljeg i pravičnijeg Europskog društva sutrašnjice. U članku autorica predstavlja mogućnosti, proceduru te daje i primjer uspješne i aktualne građanske inicijative – Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba!

1. UvodMogućnost podnošenja građanske inicijative u EU proizlazi iz članka 11. Ugovora EU i članka 24. Ugo-vora o funkcioniranju EU-a1. Europski parlament i Vijeće EU utvrdili su 16. veljače 2011. godine pra-vila o građanskoj inicijativi2. Europska komisija je odredila pravila postupka za provedbu Europske građanske inicijative (dalje u tekstu: EGI) u ožujku 20113. Pravila za podnošenje EGI-a, kao najšireg de-mokratskog procesa u Europi zahtjevna su i složena, te detaljno određuju postupak i uvjete koje mora is-puniti podnositelj EGI-a i njeni potpisnici: a) uvjete za organizatore i potpisnike, b) obvezu registracije građanske inicijative, c) postupak i uvjete za priku-pljanje potpisa ili podrške inicijativi i način na koji se potpisi prikupljaju u elektronskom obliku, d) mi-nimalni broj potpisnika građanske inicijative po dr-

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Consolidated version of the Treaty on European Union 30.3.2010 (Of icial Journal of the European Union C 83/13).2 Regulation (EU) No 211/2011 of the European Parliament and of the Council of the EU of 16 February 2011 on the citizens’ ini-tiative 11.3.2011 EN (Of icial Journal of the European Union L 65/1 11.3.2011).3 Regulations Commission implementing regulation (EU) No 1179/2011 of 17 November 2011 laying down technical spec-i ications for online collection systems pursuant to Regulation (EU) No 211/2011 of the European Parliament and of the Coun-cil on the citizens’ initiative (Of icial Journal of the European Union 301/3 , 18.11.2011.).

žavama-članicama, e) veri ikaciju prikupljenih pot-pisa od država članica, te f) podnošenje građanske inicijative Komisiji i postupak ispitivanja građanske inicijative od Komisije, kao i izvješćivanje javnosti o građanskoj inicijativi.

Organizatori EGI-a moraju biti građani EU i ispunja-vati uvjet starosne dobi za glasanje na izborima za Europski Parlament. Organizatori EGI-a moraju os-novati vijeće građana od najmanje 7 osoba koji su rezidenti najmanje 7 država članica EU, te odrediti osobu, koja će predstavljati vijeće i njenog zamje-nika. Prije početka prikupljanja potpisa građana za predloženu EGI, organizatori moraju registrirati EGI u registru Europske komisije i dostaviti informacije o predmetu, sadržaju i ciljevima predložene EGI4.

U roku od 2 mjeseca od zaprimanja zahtjeva za re-gistraciju, Europska komisija će utvrditi jesu li is-punjeni prethodni uvjeti za registraciju EGI-a, i to: a) da su vijeće građana formirale osobe, sukladno propisanim zahtjevima, b) da je predmet prijedloga EGI-a u nadležnosti Komisije, d) da prijedlog EGI-a nije uvredljiv, neozbiljan ili uznemirujući, te e) da prijedlog EGI-a nije protivan vrijednostima EU.

Prikupljanje potpisa može biti organizirano u papir-natom ili elektronskim obliku, s time da se građani-ma jamči povjerljivost podataka. Jedan od uvjeta za uspješnost EGI-a je prikupljanje 1.000.000 potpisa građana EU, s time da potpisnici građanske inicija-tive moraju poticati iz četvrtine država članica (tj. najmanje iz 7 država članica EU), uz dodatni uvjet prema kojem iz svake od država članica mora biti prikupljen minimalni broj potpisa građana te dr-žave, koji se utvrđuje prema broju predstavnika dr-žave članice u Europskom Parlamentu u trenutku registracije EGI, pomnožen sa 750, prema točki 1. stavak 1, članak 2, i članak 4. Regulation on the citi-zens’ initiative. Ispunjavanje ovog uvjeta potvrđuju javne vlasti država članica u propisanom postupku, prije nego se EGI podnese Komisiji na razmatranje.

Komisija po primitku pravovaljano provedenog po-stupka prikupljanja potpisa za EGI, će primiti orga-nizatore EGI-a na odgovarajućoj razini i omogućiti

4 http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome.

UDK 341.1Desanka Sarvan *

Europska građanska inicijativa - najširi demokratski proces u Europi



im izjašnjavanje o detaljima predmeta koji proizlaze iz EGI-a, te će u roku od tri mjeseca saopćiti svoje pravne i političke zaključke o EGI-u, akcije koje će poduzeti i razloge za poduzimanje ili nepoduzima-nje akcija. Organizatorima se omogućuje izlaganje EGI-a u Europskom parlamentu.

2. Registriranje EGIU 2012. i 2013. godini registrirano je i bilo 17 EGI-a vrlo različitih interesa i zahtjeva, koji ukazuju na pi-tanja od interesa za građane Europe, od kojih je 8 EGI-a zaključeno 2. studenog 2013. godine :

• EGI Fraternité 2020 – Mobility. Progress. Europe. ECI(2012)000001. Datum registriranja: 09. 05. 2012., zahtjeva izmjenu programa razmjene, kao što su Erasmus ili European Voluntary Service (EVS), u namjeri da doprinese ujedinjenju Europe ne temelju solidarnosti između građana.

• EGI Water and sanitation are a human right! Water is a public good, not a commodity! ECI(2012)000003. Datum registriranja: 10.05.2012., poziva Europ-sku Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog, koji će ostvariti ljudsko pravo na vodu i odvodnju, onako kako ga prepoznaju Ujedinjeni narodi, te koji će promovirati vodoopskrbu i odvodnju kao javne usluge neophodne za sve.

• EGI One of us ECI(2012)000005. Datum registri-ranja: 11.05.2012., zahtjeva sudsku zaštitu do-stojanstva, prava na život i integriteta svakog ljudskog bića od samog začeća na području EU, u kojem je takva zaštita od osobite važnosti.

• EGI Stop vivisection ECI(2012)000007. Datum re-gistriranja: 22.06.2012., predlaže europski zako-nodavni okvir za zabranu eksperimenata na živ-otinjama.

• EGI Pour une gestion responsable des déchets, con-tre les incinérateurs ECI(2012)000009. Datum registriranja: 16.07.2012., predlaže Europskoj komisiji okvirna načela, kako bi se osiguralo odgovorno upravljanje i obrada otpada u svim državama članicama EU.

• EGI Suspension of the EU Climate & Energy Packa-ge ECI(2012)000010. Datum registriranja: 08.08.2012., zahtjeva odgodu primjene EU pa-keta ugovora o klimi i energiji (isključujući klau-zule o energetskoj učinkovitosti) i drugih propisa o klimi, dok ove ugovore ne potpišu države koje su glavni izvor emisije CO2 – Kina, SAD i Indija.

• EGI Central public online collection platform for the European Citizen Initiative ECI(2012)000011. Datum registriranja: 27.08.2012., zahtijeva omo-gućavanje učestvovanja građana u kreiranju eu-ropskih politika uz jednostavne instrumente i bez

tehničkih barijera za koje je potrebno tehničko iskustvo.

U tijeku je prikupljanje potpisa za sljedećih 9 EGI-a:

• EGI koja zahtjeva jedinstvenu, sveobuhvatnu mje-sečnu tarifu za komunikaciju unutar EU-a, je Sin-gle Communication Tariff Act ECI(2012)000016. Datum registriranja: 03.12. 2012.

• EGI: 30 km/h - making the streets liveable! ECI (2012)000014. Datum registriranja: 13.11.2012 sugerira ograničenje brzine od 30 km/h diljem Europe u urbanim i nastanjenim područjima. Lokalne javne vlasti mogu odrediti druga ogra-ničenja brzine, ako mogu dokazati da su osigura-ne sigurnosne potrebe najosjetljivijih korisnika cesta i okoliša.

• EGI Unconditional Basic Income (UBI) – Exploring a pathway towards emancipatory welfare condi-tions in the EU ECI(2013)00000. Datum registri-ranja: 14.01.2013., traži od Komisije podržavanje kooperacije između država članica u istraživanju jedinakih uvjeta za utvrđivanje osnovnog priho-da (Unconditional Basic Income – UBI), kao sredst-va za osiguranje sustava socijalne sigurnosti.

• End Ecocide in Europe: A Citizens’ Initiative to give the Earth Rights ECI (2013) 000002. Datum regi-striranja: 21.01.2013. To je EGI koja poziva Europ-sku Komisiju na prihvaćanje zakonodavstva, koje bi zabranilo, spriječilo i preduhitrilo ekocid, ra-sprostranjeno oštećivanje uništavanje i gubitak ekosustava i davanje prava planetu Zemlji.

• EGI Let me vote ECI(2013)000003. Datum regi-striranja: 28.01.2013., predlaže jačanje prava građana EU, koji su stanovnici druge države član-ice, pravo na glasovanje u državi njihovog sjedišta pod istim uvjetima kao i građanima te države.

• ACT 4 Growth - ECI(2013)000004. Datum registri-ranja: 10.06.2013., predlaže 4 konkretne akcije za politike razvoja ženskog poduzetništva kao stra-tegije za održivi gospodarski razvoj u Europi.

• EGI Teach for Youth – Upgrade to Erasmus 2.0 ECI(2013)000005. Datum registriranja:



17.06.2013., zalaže se za eliminaciju nejednakosti u obrazovanju u EU, uključivanjem visokoobrazo-vanih osoba u obrazovanje u urbanim i ruralnim siromašnim zajednicama diljem EU-a, na rok od jedne do dvije godine.

• EGI Do not count education spending as part of the de icit! Education is an investment! ECI (2013) 000006. Datum registriranja: 06.08.2013., pre-dlaže isključenje iz obračuna državnog de icita udijela koji vlade troše na obrazovanje, koji je niže od posljednjeg 5 godina prosjeka eurozone.

• Zahtjevi EGI European Initiative for Media Plu-ralism ECI(2013)000007. Datum registriranja: 19.08.2013., kojima se traži zaštita pluralizma djelomičnom harmonizacijom nacionalnih pravi-la o vlasništvu medija, transparentnosti, sukoba interesa s javnim vlastima, i nezavisnosti regula-tornih tijela u području medija.

Registriraju se samo one inicijative koje ispunjava-ju uvjete iz članka 4., stavka 2. Uredbe o građanskoj inicijativi, a predloženu inicijativu koja nije u skla-du s tim uvjetima Komisija neće registrirati, ali će dostaviti negativan odgovor građanskim odborima, u kojem se navode razlozi odbijanja registracije na temelju uvjeta utvrđenih u prethodno navedenoj Uredbi, te će predlažiti sva moguća pravna sredstva, koja organizatori imaju na raspolaganju.

Neke od podnesenih prijava EGI, odbijene su jer nisu ispunjavale sve propisane uvjete, ali ipak ukazuju na značajne sfere interesa građana Europe. To su slje-deće EGI:

a) Podržavate li trenutni referendum o povje-renju javnosti Europskoj Vladi? (engl. To hold an immediate EU Referendum on public con idence in European Government’s competence) ,

b) Manjinski paket sigurnosti – milijun potpisa za raznolikosti u Europi (engl. Minority Safe-Pack – one million signatures for diversity in Euro-pe),

c) Stop okrutnosti prema životinjama (engl. Stop cruelty for animals),

d) Kohezijska politika za ravnopravnost regija i održivost regionalnih kultura (engl. Cohesion policy for the equality of the regions and sustaina-bility of the regional cultures),

e) Zajedno za Europu bez legalizirane prostitu-cije (franc. Ensemble pour une Europe sans prosti-tution légalisée),

f) Jačanje ljudskog prava na samoopredjeljenje u Europi (engl. Enforcing selfdetermination Hu-man Right in the EU),

g) Bezuvjetni osnovni prihod (engl. Unconditional Basic Income),

h) Milijun potpisa za Europu solidarnosti (engl. One Million Signatures for “A Europe of Solidari-ty”),

i) Stvaranje europske javne banke usmjerene na socijalni i ekološki razvoj i razvoj solidar-nosti (franc. Création d’une Banque publique eu-ropéenne axée sur le développement social, écolog-ique et solidaire,

j) Ukidanje borbi s bikovima u Europi i ko-rištenje okrutnosti i mučenja bikova u prire-dbama za zabavu (španj. Abolición en Europa de la tauromaquia y la utilización de toros en iestas de crueldad y tortura por diversión.),

k) Preporuka za Europsku himnu na esperantu (engl. Recommend singing the European Anthem in Esperanto ),

l) Moj glas protiv nuklearne energije (engl. My voice against nuclear power ),

m) Jačanje sudjelovanja građana u odlučivanju o kolektivnom suverenitetu (španj. Fortaleci-miento de la participación ciudadana en la toma de decisiones sobre la soberanía colectiva).

3. Jedan primjer uspješno zaključene EGIJedna od uspješno okončanih EGI-a je EGI o ljud-skom pravu na vodu, koji je podnesen je još 10.svib-nja 2012. godine, kao treća registrirana (broj ECI (2012)000003), pod nazivom: Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba! (engl. Water and sanitation are a human right! Water is a public good, not a commodity!).

Organizator EGI-a za ljudsko pravo na vodu u po-četku je bio Europski savez sindikata javnih službi (EPSU), ali su se kasnije organizaciji pridružile Eu-ropska konfederacija sindikata (engl. European Trade Union Confederation – ETUC) i Internacionala javnih službi (engl. Public Services International - ISP), te druge nevladine organizacije: Aqua Publica Europea (APE), koja udružuje javne isporučitelje vodnih usluga na europskoj razini u cilju promicanja i jamstva javnog upravljanja vodom. Udruga pred-stavlja javne isporučitelje pred institucijama EU i promiče e ikasnije upravljanje vodnim resursima. European Anti Poverty Network (EAPN), je ne-zavisna mreža nevladinih organizacija i neformal-nih grupa, osnovana 1990., koja se bori protiv siro-maštva i socijalnog isključenja građana u državama članicama EU. European Environmental Bureau (EEB) predstavlja građane Europe u zaštiti okoli-ša, podržava i promiče prava zaštite okoliša, održivi razvoj i participativnu demokraciju, te objedinju-je oko 140 udruga zaštite okoliša u EU. European Public Health Alliance (EPHA) je udruga na razini



EU koja promiče javno zdravlje, koju čine nevladine organizacije iz područja javnog zdravstva, udruge pacijenata i zdravstvenog osoblja, kao i grupe za po-dršku oboljelima koje surađuju u cilju unaprijeđenja javnog zdravlja i zdravlja građana EU. Social plat-form je organizacija koja objedinjuje na europskoj razini preko 40 nevladinih organizacija, saveza i mreža uključenih u stvarenje inkluzivnog i solidar-nog društva, promicanjem načela jednakosti, soli-darnosti, nediskriminacije i promicanjem ljudskih prava. Women in Europe for a Common Future (WECF) je međunarodna udruga, koja objedinjava više od 100 udruga žena, udruga zaštite okoliša i so-cijalno-zdravstvenih udruga koja provodi projekte u 40 zemalja i podržavaja na svjetskoj razini zdrav okoliš za sve, i to djelovanjem u lokalnim zajedni-cama i utjecajem na međunarodne politike. Fede-ration of Young European Greens (FYEG), koja je osnovana 1988. godine u Belgiji s ciljem objedinja-vanja djelovanja svih nevladinih udruga koje se bave zaštitom okoliša u Europi u cilju ostvarenja socijal-ne pravde i prava okoliša.

Primarno je rok za prikupljanje potrebnih potpisa za EGI o pravu na vodu kao ljudskom pravu bio 10. svibnja 2013. godine, ali je Europska komisija odo-brila produženje roka do 1. studenog 2013. godine, zbog objektivnih razloga tehničke prirode koji su nastali od početka podnošenja Inicijative5. Već 11. veljače 2013. godine ostvareno je 1.000.000 potpisa potrebnih za provedbu EGI, s time da se potpisivanje građanske inicijative nastavilo zbog potrebe za is-punjenjem posebnih uvjeta zastupljenosti građana, koji potpisuju peticiju po pojedinim državama EU-a, a koji je moguće provjeriti kod javnih vlasti tih drža-va tek nakon zaključenja EGI-a.

Iako je minimalni uvjet za osnivanje vijeća za pro-vođenje građanske inicijative sedam članova, u ovoj građanskoj inicijativi osnovano je vijeće građana kao službeni predstavnik EGI, koje se sastojao od 34 predstavnika iz 27 zemalja u kojima se provodi

5 Novi rok postavljen kao odgovor na pitanja s kojima su se suočili organizatori prvih EGI-a tijekom početne faze EGI-a. Tije-kom početne faze ovog najvećeg ikad provedenog eksperimenta transnacionalne participativne demokracije, kako bi Komisija bila apsolutno sigurna da su organizatori prvih EGI-a koristili rok od godine dana za sakupljanje potpisa, a u vezi s nepremos-tivim preprekama s kojima su se suočili neki od organizatora, kako bi pronašli pogodne elektroničke usluga na tržištu za prik-upljanje potpisa elektronskim putem, Komisija je odlučila ponu-diti svoju informatičku podršku za EGI (servere), te s time u vezi produžiti rokove za prikupljanje potpisa za podnesene EGI, bez obzira na njihovo korištenje ili nekorištenje informatičke pot-pore Komisije.

kampanja za prikupljanje potpisa, u kojima su osno-vane nacionalne skupine za kampanju6.

Predmet građanske inicijative je poziv Europskoj Komisiji na predlaganje implementacije u zakono-davstvo ljudskog prava na vodu i odvodnju, koje je prepoznao i UN, te promicanje toga prava kao te-meljne javne usluge za sve, kao i da zakonodavstvo EU mora zahtijevati od vlada da osiguraju i opskr-be sve građane s dovoljno čiste vode i odvodnjom. Zahtjevi građanske inicijative mogu se sažeti na: a) obvezivanje institucija EU i država članica na osigu-ranje uživanja prava na vodu i odvodnju svim građa-nima, b) opskrba vodom i upravljanje vodnim resur-sima ne smiju biti predmet pravila unutarnjeg tržišta i vodne usluge moraju biti isključene od liberalizacije, c) EU mora podržati i osnažiti napore za dostizanje univerzalnog pristupa vodi i odvodnji.

Prijedlozi Europskoj komisiji za primjenu ljudskog pra-va na vodu i odvodnju obuhvaćaju, inter alia, obveznu uporabu izraza: ljudsko pravo na vodu i odvodnju u svim službenim prepiskama u vezi s vodom i/ili od-vodnjom, i jamstvo vode (sigurnu, čistu i pristupačnu) i odvodnju svim stanovnicima država članica EU.

Osim toga, zahtjeva se sprječavanje pretvaranja vodnih usluga u komercijalne usluge (komodi ikaci-ja vode), izuzimanjem vode iz internih tržišnih pra-vila, i to:

a) onemogućavanjem liberalizacije vodne opskrbe i odvodnje,

b) izuzećem usluga opskrbe vodom za piće i odvo-dnja iz trgovačkih ugovora poput CETA-e,

c) promicanjem javno-javnog partnerstva , d) prihvaćanjem načela da: voda nije roba, WFD u

svim politikama EU u vezi s vodama, e) određenjem prednosti zaštite vodnog okoliša ima

pred komercijalnim pravilima,f) poticanjem programa potpora korisnicima, koji

ne mogu platiti svoj račun, kako bi se spriječilo da budu isključeni iz vodnog sustava,

g) osiguranjem transparentnih i javnih ugovora s privatnim tvrtkama, koje upravljaju vodnim uslu-gama, jer u ovoj javnoj usluzi nema mjesta komer-cijalnoj povjerljivosti,

h) promicanjem sudjelovanja građana u skladu s odredbama Okvirne direktive o vodama.

Od Europske Komisije zahtjeva se podržavanje pri-stupa vodi i odvodnji širom svijeta, i uključenje u

6 Organizatori su provodili kampanju i u zemljama poput Turske, Hrvatske, Rusije i Norveške, da bi ukazali kako problem prava na vodu, kao ljudskog prava, nije problem samo u EU, već je to globalni problem.



razvojnu politiku EU postignuća univerzalnog pri-stupa vodi, te odobravanje većeg udjela namjenske službene razvojne pomoći (ODA) za unaprjeđenje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, kao i promicanje javno-javnih partnerstva (partnerstva isporučitelja vodnih usluga) utemeljenih na nepro-itnim načelima i solidarnosti između vodoopskrb-

nih operatora i radnika u različitim državama, te pružanje podrške isporučiteljima vodnih usluga u državama EU i drugim zemljama kojima nedostaje vlastiti kapital za ulaganje u proširenje vodoopskrb-ne mreže i kanalizacije za potrebe siromašnih sloje-va građana.

Zahtjeva se podrška i promicanje isporučitelja vod-nih usluga koji investiraju dio svog godišnjeg prome-ta u partnerstva s vodnim operatorima u zemljama u razvoju (kao što to čine Nizozemska i Francuska), i uvođenje dobrovoljnog europskog sustava za pro-cjenu javnih tvrtki, radi promicanja visokokvalitet-nih vodnih usluga.

Konačno, zahtjevi EGI-a za vodu usmjereni su na zakonodavstvo EU, te se od Europske Komisije za-htjeva: a) uvrštenje javnih vlasti odredbe o nadzo-ru nad vodom i vodnim resursima u zakonodavne akte i b) osmišljavanje kodeksa upravljanja za is-poručitelje vodnih usluga u 27 država članica EU. Do okončanja roka tj. 1. studenog 2013. godine EGI za ljudsko pravo na vodu sakupila je više od 1,85 milijuna potpisa (1. 857.605 potpisa), što je gotovo dvostruko više od potrebnoga, od čega je najviše potpisa prikupljeno u Njemačkoj (1,3 milijuna pot-pisa, čak 18 i pol puta više od minimalnog broja koji zahtjeva EU tj. 74 tisuće), a što predstavlja 3/4 svih prikupljenih potpisa.

U skupini zemalja koje su u aktualnoj peticiji is-punile kvotu su još Slovačka (35.305 prikuplje-

no/potrebno 9.750), Grčka (33.530/16.500), Litva (14.121/9.000), Finska (15.109/9.750), Mađarska (20.376/16.500), Španjolska (65.640/40.500), Italija (68.370/ 54.750), Luxembourg (5.880/4.500) i Nizo-zemska (22.255/19.500).

Tako je iz Hrvatske stiglo svega 875 potpisa, što je manji broj potpisa od minimuma od 9.000 koji za Hrvatsku propisuje EU. Uz Hrvatsku (prikuplje-no 875 potpisa) i Sloveniju (prikupljeno 21.339 glasova, tri i pol puta više od od minimalnog bro-ja koji zahtjeva EU, koji za Sloveniju iznosi 6.000 glasova), zemlje koje nisu prešle očekivani pro-pisani minimum potpisa su Cipar (3.561 /4.500) Portugal (15.677/16.500), Švedska (9.930/15.000), Češka (7.960/16.500), Danska (3.531/9.750), Ir-ska (3.807/9.000), Francuska (21.891/55.500), Malta (1.704/4.500), Estonija (1.245/4.500), Uje-dinjeno Kraljevstvo (8.553/54.750), Rumunjska (3.149/24.750), Bugarska (1.611/13.500), Latvija (441/6.750) i Poljska (1.811/38.250).

4. Umjesto zaključkaU relativno kratkom vremenu, od nešto više od dvije godine, EGI je kao instrument europske demokraci-je iskazao značajne interese europskih građana, od kojih istaknuto mjesto zauzima briga o obrazovanju, problemima okoliša, zaštiti životinja od okrutnosti, razvoju demokracije i socijalne jednakosti. To su ne-sumnjivo vrlo važni, ali i plemeniti ciljevi, koji uka-zuju na socijalnu osjetljivost i političku ozbiljnost građana Europe. Građanima Hrvatske potrebno je popularizirati dostupnost ovog vida osobnog izjaš-njavanja, da bi ga počeli koristiti u što većoj mjeri, kako bi kao punopravni građani Europe doprinijeli izgradnji boljeg i pravičnijeg Europskog društv a su-trašnjice.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite nam svoj mail na:

[email protected]!



Autorica u tekstu pojašnjava temeljne pretposta-vke uspješne provedbe ugovora o dodjeli bespovra-tnih sredstava. Naglašava potrebu izrade kvalitet-nog i realnog Proračuna, u kojem su prikazani svi prihvatljivi troškovi projekta i direktno povezani s projektnim aktivnostima. Korisnik ugovora o bespo-vratnim sredstvima dužan je svaki nastali trošak opravdati dokumentacijom koja potvrđuje njegov nastanak i plaćanje. Korisnik je, također, obvezan evidentirati sve prihode i troškove po projektu, u skladu s računovodstvenim načelima i principom dvojnog knjigovodstva te čuvati cjelokupnu origi-nalnu dokumentaciju vezanu uz projekt.

1. UvodJedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, instituti, fakulteti te nepro itne organizacije kao što su primjerice udruge, kao i srednji i mali podu-zetnici, mogu biti korisnici bespovratnih sredstava, tzv. grant shema, ostvarenih od Europske unije. Po-zivi na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuju ugovorna tijela (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Središnja agencija za inan-ciranje i ugovaranje, Agencija za regionalni razvoj) imaju za cilj pružiti potporu nepro itnim i neko-mercijalnim projektima, koji se provode za dobrobit zajednice u različitim sektorima, a karakterizira ih direktno inanciranje nepro itne aktivnosti krajnjeg korisnika.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, udruge, mali i srednji poduzetnici, znanstvene institucije osmišljavaju projekt, samostalno ili u su-radnji sa svojim partnerima, te se javljaju na pozive za dostavu projektnih prijedloga (tzv. Call for Propo-sals). Osiguravanje novčanih sredstava za su inanci-ranje projekta je obvezno. Udio su inanciranja ovisi o uvjetima, odnosno pravilima svakog pojedinog poziva, a ukupni troškovi projekta dijele se izme-đu korisnika sredstava i Europske unije. Uspješno ocijenjene prijave rezultiraju potpisanim ugovorom

* Ivana Galić, dipl. oec., Zagreb.

između ugovornog tijela i korisnika bespovratnih sredstava.

Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava počinje nakon potpisa ugovora od ugovornog tijela i krajnjeg korisnika. Provođenje projektnih aktivno-sti nije jednostavan posao. Prije početka same pro-vedbe projekta potrebno je de inirati uloge svih su-dionika, urediti međusobna prava i obveze i odabra-ti tim koji će raditi na projektu (npr. voditelja pro-jekta, osobu zaduženu za inancije i računovodstvo, administratora projekta i sl.). Uspješna provedba zahtijeva od korisnika bespovratnih sredstava pro-vođenje ugovora u skladu s obvezama i procedura-ma koje su de inirane ugovorom, kao i poštivanje relevantne zakonske regulative.

Važan čimbenik na koji bi korisnici trebali poseb-no obratiti pažnju je vremenski okvir potreban za provedbu ugovorom de iniranih aktivnosti i samog ugovora. Osnovni cilj koji je potrebno postići pro-vedbom ugovora je ostvarivanje rezultata, koji su navedeni u ugovoru, te u realizaciji aktivnosti u de-iniranim rokovima. Budući da je rizik od neuspješ-

ne provedbe ugovora potrebno minimizirati, za ko-risnika je od velikog značaja kvalitetno, dobro pri-premljeno i točno planiranje aktivnosti. Realizaciju aktivnosti, od početka do kraja provedbe ugovora, korisnik prati izvješćima, propisanim ugovorom.

Ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava direk-tno se inancira aktivnost krajnjeg korisnika. Za određeni projekt krajnji korisnik može dobiti samo jednu potporu iz EU fondova i nacionalnih sred-stava. Financiraju se samo troškovi, koji su nastali u vrijeme provedbe projekta, a krajnji korisnik je dužan osigurati su inanciranje projekta u skladu s potpisanim ugovorom o dodjeli bespovratnih sred-stava.

2. Proračun ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (engl. Budget)

Kako bi korisnik ostvario jedan od najvažnijih ci-ljeva zbog kojih se prijavio na poziv za dostavu projektnih prijedloga, a to je dobivanje inancijskih

UDK 336.2 - 657.2Ivana Galić *

Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (tzv. grant ugovori) s osvrtom na prihvatljivost troškova



sredstava, treba pripremiti kvalitetan i realan Pro-račun projekta. U Proračunu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (engl. Budget) prikazani su prihvatljivi troškovi provedbe ugovora. Izradi Proračuna projekta potrebno je posvetiti veliku pažnju, kako bi se na vrijeme planirala i osigurala novčana sredstva za provedbu, a time smanjio rizik od neuspješne provedbe ili povrata novčanih sred-stava zbog nepravilnog korištenja.

Svaka proračunska stavka prikazana u Proračunu ugovora mora biti direktno povezana s aktivno-stima, koje su navedene u ugovoru i temeljena na stvarnim i prihvatljivim troškovima. U nastavku je dan pregled stavki koje čine Proračun ugovora o provedbi bespovratnih sredstava, uz opis poprat-ne dokumentacije kojom se dokazuje nastanak i pla-ćanje troškova, a time i prihvatljivost inanciranja istih od strane ugovornog tijela.

Proračun ugovora o dodjeli bespovratnih sred-stava sastoji se od sljedećih stavki:

1) Ljudski resursi (engl. Human Resources) 2) Putovanja (engl. Travel) 3) Oprema i roba (engl. Equipment and supplies) 4) Lokalni ured (engl. Local of ice) 5) Ostali troškovi, usluge (engl. Other costs, servi-

ces) 6) Ostalo (engl. Other)

Proračunske stavke od 7 do 11 služe za izračun ukupnog iznosa troškova:

7) Podtotal – direktni prihvatljivi troškovi 8) Pričuva za pokriće mogućih rizika 9) Ukupni direktni prihvatljivi troškovi (7+8) 10) Administrativni troškovi (indirektni) 11) Ukupni prihvatljivi troškovi projekta (9+10)

1) Ljudski resursi (engl. Human Resources)

Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troš-kovi plaća tehničkog i administrativnog kadra, kori-snika koje provodi projektne aktivnosti. Spomenuti zaposlenici s korisnikom projekta trebaju imati pot-pisane ugovore o radu (redoviti radni odnos, ugovor o djelu). U slučaju da korisnik projekta ima jednog ili više partnera, pod ovom stavkom prikazuju se i troškovi plaća zaposlenih kod partnera na projektu.

Ugovori o radu mogu biti potpisani na puno ili skra-ćeno radno vrijeme. Prihvatljivi izdaci za plaće oso-blja predstavljaju mjesečno obračunatu bruto plaću uvećanu za doprinose na plaću i troškove prijevoza, koje isplaćuje korisnik projekta ili njegov partner. Ako zaposlenici koji rade na provedbi projekta nisu zaposleni na puno radno vrijeme na provedbi pro-

jekta, potrebno je navesti postotak rada na projektu za svakog od njih. Korisnici ugovora o dodjeli bespo-vratnih sredstava ugovornom tijelu trebaju dostavi-ti/prezentirati dokumentaciju, koja će potkrijepiti nastale troškove.

Spomenutu dokumentaciju mogu činiti: opisi poslo-va za sve zaposlenike, koji rade na projektu s popi-som aktivnosti na kojima rade i postotak rada na projektu, ugovori o radu između korisnika projek-ta ili partnera i zaposlenika koji rade na projektu, platne liste za sve zaposlenike koji rade na projektu za sve mjesece u kojima rade na projektu, dokazi o isplati plaće, evidencije rada (tzv. timesheets) za sva-kog zaposlenika koji radi na projektu, u kojima su navedeni dani kad je zaposlenik radio, kratak opis poslova koje je obavljao uz jasnu poveznicu s odra-đenom aktivnosti iz projekta. Korisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostavljaju doku-mentaciju u skladu s uputama ugovornog tijela.

U ovom dijelu Proračuna ugovora o dodjeli bespo-vratnih sredstava prikazuju se i troškovi vezani uz putovanja zaposlenika korisnika projekta ili partne-ra, koji rade na projektu kojima se nadoknađuju troš-kovi smještaja, lokalnog prijevoza i hrane, a korisnik projekta može odlučiti hoće li planirati i isplaćivati dnevnice ili tzv. perdiem-e. Za ovako nastale troško-ve potrebno je imati relevantnu dokumentaciju koja dokazuje njihov nastanak (putni nalog, preslike ili potvrde putnih karata, račun za smještaj i dr.).

2) Putovanja (engl. Travel)

Pod stavkom Putovanja navode se troškovi putova-nja u inozemstvo i unutar Republike Hrvatske, koji su direktno povezani s provedbom projekta. Prika-zuju se troškovi prijevoznih karata (zrakoplov, vlak, brod) uz naznaku da je potrebno koristiti najekono-mičniji način prijevoza. Ako se za putovanje koristi osobni automobil, prihvatljivi su troškovi obraču-nati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Kao dokaze o nastalim troškovima potrebno je priložiti iskorištene karte za brod, vlak, autobus ili avion (ili drugi dokaz o putovanju), račune za karte, putne na-loge, te evidencijski list osobnog vozila korištenog u službene svrhe i dokaze o plaćanju.

3) Oprema i roba (engl. Equipment and supplies)

Kada govorimo o stavkama koje se prikazuju o ovom dijelu Proračuna ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava bitno je naglasiti da svaka kupovina ili najam treba biti direktno povezana s provedbom aktivnosti. Oprema se mora koristiti isključivo za potrebe projekta. U ovom dijelu Proračuna ugovo-ra o dodjeli bespovratnih sredstava prikazuju se



troškovi za kupnju ili najam vozila i strojeva, kupnju računalne opreme, namještaja, pričuvnih dijelova i sl. Kupnja rabljene opreme nije dozvoljena i ne pred-stavlja prihvatljiv trošak.

Kako bi troškovi kupnje vozila, strojeva ili opreme bili odobreni i prihvaćeni od ugovornog tijela po-trebno ih je planirati, a kao dokaz nastanka istih, ugovornom tijelu dostaviti/pokazati natječajnu do-kumentaciju, koja je pripremljena u skladu s potpi-sanim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovor o kupnji vozila, strojeva ili opreme, potvrdu o porijeklu (u skladu s ugovorom), dokaz o isporuci vozila, strojeva ili opreme, račun i dokaz o plaćanju. Kako bi se osigurala održivost projekta, ugovorom je de iniran vremenski rok u kojem je zabranjena prodaja nabavljene imovine iz sredstava projekta.

Kada je riječ o najmu vozila, potrebno je u evidenci-ji imati račune za najam i dokaze da su isti plaćeni. Prihvatljivi su troškovi za najam vozila, koji se od-nose na razdoblje trajanja projekta.

4) Lokalni ured (engl. Local of ice)

Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troškovi osiguranja vozila (koji se smatraju prihvat-ljivim, ako su nastali za vrijeme trajanja projekta), troškovi najma ureda, troškovi potrošnog materija-la (pri čemu je važno napomenuti da odabir dobav-ljača spomenutog materijala treba biti proveden u skladu s uvjetima navedenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava), troškovi telefona/fax-a, električne energije, pristupa internetu, komunalni troškovi, troškovi održavanja i sl. Svi navedeni troš-kovi dokazuju se računima i dokazima o plaćanju, a kad se radi o potrošnom materijalu dokazi su, osim navedenog, potpisani ugovori s dobavljačima i doka-zi o isporuci robe.

5) Ostali troškovi, usluge (engl. Other costs, services)

Pod ovom stavkom se prikazuju troškovi dizajna i tiska kataloga, letaka, brošura, priručnika, troško-vi izrade raznih studija, poslovnih planova, istraži-vanja tržišta, troškovi revizije, troškovi vezani uz stručno vrednovanje rezultata projekta, troškovi prevođenja, troškovi vezani uz organizaciju sasta-naka, konferencija, seminara, radionica, troškovi vezani uz osiguranje vidljivosti projekta i sl. Dokazi o pružanju usluge mogu se osigurati na različite na-čine, a sve ovisno o vrsti usluge.

Pružatelji usluga dužni su izraditi izvješće, studiju, priručnik, brošuru (u elektronskom ili papirnatom obliku), koji su dokaz da je usluga obavljena. Kada se

radi o uslugama, kao što je npr. organizacija konfe-rencije, kao dokaz se prilažu preslike pozivnica, pot-pisne liste sudionika, fotogra ije i sl. Za navedene usluge trebaju biti ispostavljeni računi, a potrebno je priložiti i dokaz, da je korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iste platio.

6) Ostalo (engl. Other)

Pod ovom proračunskom stavkom prikazuju se troškovi izgradnje, obnove, proširenja zgrada koji su izravno povezani s projektom i koji su potrebni za njegovu provedbu, kao i troškovi nadzora radova. Odabir izvođača radova provodi se u skladu s pravi-lima de iniranima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. U svrhu dokazivanja prihvatljivosti troš-kova dostavljaju se preslike natječajne dokumenta-cije, preslike ugovora o radovima, preslike privre-menih i konačne obračunske situacije, i dokaz da su iste plaćene.

7) Administrativni troškovi (engl. Administrative costs)

Administrativni troškovi namijenjeni su za pokriće troškova projekta, koje nije moguće direktno pove-zati s pojedinom projektnom aktivnosti. Postotak prihvatljivosti administrativnih troškova u odnosu na ukupne direktne prihvatljive troškove de iniran je u posebnim uvjetima svakog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Administrativni troškovi su troškovi funkcioniranja ureda (trošak komunal-nih usluga, troškovi održavanja, tiskanja i fotokopi-ranja i sl. ) koji se odnose na redovito funkcioniranje ureda, kao i troškovi vezani uz postupak provedbe javne nabave. Za administrativne troškove nije po-trebno dostavljati/prezentirati dokaze, ali korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava treba po-sjedovati i osigurati dostupnost dokumentacije, koja potvrđuje njihov nastanak i plaćanje.



3. Dokumentacija koja dokazuje nastale troškove (engl. Supporting documents)

Korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava odgovoran je za čuvanje cjelokupne dokumentacije, koja se tiče provedbe ugovora, pa tako i popratne dokumentacije koja služi kao dokaz o nastalim troš-kovima. Rok u kojem je krajnji korisnik dužan ču-vati cjelokupnu dokumentaciju de iniran je ugovo-rom. Kao što je prethodno rečeno, svi troškovi koji su nastali za vrijeme provedbe ugovora moraju biti potkrijepljeni relevantnom dokumentacijom, koja potvrđuje njihov nastanak i plaćanje.

Računi koji su navedeni kao dokazi moraju sadrža-vati sve zakonom propisane dijelove. Iz spomenutih računa treba biti vidljivo s kojom proračunskom stavkom, odnosno aktivnosti projekta su povezani. Računi moraju biti dovoljno detaljni (trebaju sadr-žavati podatke o količini, razdoblju na koje se odno-se, vrsti robe/usluge), a ako iz računa nije moguće utvrditi s kojom su projektnom aktivnosti vezani, korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredsta-va je dužan uz spomenute račune dostaviti i ostalu popratnu dokumentaciju, koja će ugovornom tijelu omogućiti utvrđivanje prihvatljivosti troškova.

Za korisnike ugovora o dodjeli bespovratnih sredsta-va važno je da od prvog dana provedbe ugovora pa-žljivo prikupljaju popratnu dokumentaciju koja doka-zuje nastale troškove. Preporuča se da se spomenuta dokumentacija prikuplja i slaže kronološki i povezuje s provedbom točno određenih projektnih aktivnosti, odnosno stavki Proračuna ugovora o dodjeli bes-povratnih sredstava. Popratna dokumentacija se ugovornom tijelu dostavlja uz ugovorom propisana izviješća. Dostavljaju se preslike spomenute doku-mentacije, dok se originali pohranjuju kod korisnika bespovratnih sredstava, odnosno partnera.

Ugovorno tijelo u svakom trenutku tijekom proved-be projekta može zatražiti dostavu, odnosno uvid u dokumentaciju, koja služi kao dokaz o nastalim troškovima. Kontrola se može provoditi i kod kori-snika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, od-nosno partnera na projektu (tzv. on-the-spot-check). Prilikom provedbe kontrole kod korisnika, odnosno partnera, uz provjeru je li isporučena oprema, jesu li izvedeni radovi i je li osigurana vidljivost u skladu s ugovorom, uspoređuje se i dokumentacija, koja je dostavljena uz inancijska izvješća s originalima iste koja se nalazi kod korisnika ili partnera.

4. Računovodstvene evidencijeKorisnik ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dužan je, u skladu s potpisanim ugovorom, voditi

računovodstvene evidencije projekta uz poštivanje računovodstvenih načela u skladu s principom dvojnog knjigovodstva propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), ako je riječ o ko-risniku u sustavu proračuna, odnosno Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 11/09), ako je korisnik ugovora ne-pro itna organizacija te Zakonom o računovod-stvu (NN, br. 109/07 i 54/13) ako je korisnik po-duzetnik.

Napominjemo da se računovodstvenom evidencijom osigurava i jasan revizorski trag. Računovodstvene evidencije moraju biti točne, pravodobne i pouzda-ne, a korisnik je dužan evidentirati sve troškove i prihode po projektu. Računovodstvene evidencije korisnika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava predmet su kontrole od ugovornog tijela.

Radi lakšeg praćenja važne su pomoćne evidencije za praćenje ugovora o dodjeli bespovratnih sred-stava (kartica projekta). Međutim, prihodi i rasho-di, primici i izdaci (kod korisnika u sustavu pro-računa) te bilančne stavke vezane uz projekt tre-baju biti i dio glavne knjige korisnika. Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) propisana je jedinicama lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i proračunskim kori-snicima obveza primjene programske klasi ikacije i klasi ikacije po izvorima inanciranja i u dijelu praćenja izvršavanja ovih projekata te računovod-stvenog evidentiranja. To znači da su ovi korisnici obvezni posebno pratiti ove projekte propisanim sustavom šifari, dok se nepro itnim organizacija-ma preporuča isto.

Zbog lakšeg praćenja svih novčanih transakcija po projektu, korisnicima ugovora o dodjeli bespovrat-nih sredstava preporuča se otvaranje posebnog namjenskog bankovnog računa. Ministarstvo inancija dalo je jedinicama lokalna i područne

(regionalne) samouprave i svim proračunskim korisnicima takvu preporuku posebnom Uputom. Time je omogućeno lakše praćenje tijeka novčanih sredstava povezanih s provedbom projekta, kao i ostvarenih kamata, a rizik nenamjenskog trošenja novčanih sredstava, koja su dobivena za potrebe provedbe projekta, je smanjen. Korištenje poseb-nog bankovnog računa za potrebe projekta, odno-sno evidencija svih uplata i isplata prema dobavlja-čima i partnerima projekta, korisniku je od velike pomoći prilikom izrade izvješća koja je u skladu s potpisanim ugovorom, dužan dostavljati ugovor-nom tijelu.


JAVNA UPRAVA

Ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obavlja-nje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se za-sniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Zbog ove odredbe važno je da poslodavci ne sklapaju ugovor o djelu za poslove za koje bi trebali sklopiti ugovor o radu, jer takvo po-stupanje za sobom povlači kazne u slučaju uočav-anja nepravilnosti od inspekcije rada kao i sudske sporove. U članku autorica iznosi temeljne pravne determinante ugovora o djelu kao i navedene prav-ne i porezne posljedice nepravilnog postupanja.

1. Općenito o ugovoru o djeluUgovor o djelu je građansko-pravno obvezni ugovor. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) de inira ga kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popra-vak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to na-knadu. Glavna obilježja ugovora o djelu su:

• izvođač se obvezuje obaviti određeni posao,• naručitelj se obvezuje za obavljeni posao platiti

izvođaču naknadu,• naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem po-

sla, a izvođač mu je to dužan omogućiti,• izvođač je dužan posao izvršiti za određeno vrije-

me, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Izvođač ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja,

• ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno, ali i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje po-sla. Izvođač odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu, koji je preuzeo kao da ga je sam izvršio,

* Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo inancija RH, Za-greb.

• nakon pregleda i primanja izvršenog djela iz-vođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, osim ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručitelju,

• naručitelj se može pozvati na skrivene nedosta-tke, pod uvjetom da o njima obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njihova otkrivanja. Istekom dvije godine od pri-mitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke.

2. Razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu

Prema Zakonu o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obav-ljanje posla, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se za-sniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Zbog ove odredbe jako je važno da poslodavci ne sklapaju ugovor o djelu za poslove za koje bi trebali sklopiti ugovor o radu, jer takvo postupanje za sobom povlači kazne u slučaju uoča-vanja nepravilnosti od inspekcije rada kao i sudske sporove.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme koje je:

• određeno rokom,• izvršenjem određenog posla,• nastupanjem određenog događaja.

Razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu su sljedeće:

a) Ugovor o djelu je ugovor građanskog obveznog prava u kojem izvođač radi za naručitelja samo-stalno (nema odnosa subordinacije). Izvođač radi za drugog, ali ne u službi drugog, radi u korisnom vremenu, ali ne u određenom ili propisanom rad-nom vremenu, može raditi osobno, ali posao može povjeriti i drugoj osobi, no unatoč tome osobno odgovara za učinjeno djelo i dužan ga je napra-viti po pravilima vještine zanata, te odgovara za mane svog djela po načelima građanskog prava.

UDK 347.2Bernardica Rubčić *

Povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu


JAVNA UPRAVA

Izvođač za obavljeno djelo prima naknadu po iz-vršenom djelu, a ne mjesečno.

b) Prema ugovoru o radu radnik radi nesamostalno, radi po uputama i nalogu poslodavca (postoji od-nos subordinacije), radi u propisanom ili ugovo-renom radnom vremenu. Poslodavac je radniku za obavljeni rad dužan isplaćivati plaću jednom mjesečno uz uručenje obračuna plaće.

c) Poslodavac može za obavljanje određenog po-sla s izičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji imaju obilježja poslo-va za koji se zasniva radni odnos.

d) Za rad po ugovoru o djelu nije bitno je li izvođač u radnom odnosu, nezaposlena osoba ili umirovlje-nik, nego radi li se o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu.

Dakle, ako je neki pravni posao po bitnim obilježji-ma ugovor o radu, onda se prema članku 8., stavku 2. Zakona o radu smatra ugovorom o radu. Pri tome je teret dokazivanja, da se ne radi o ugovoru o radu na poslodavcu. Ako poslodavac ne uspije dokazati da se radi o nekom drugom pravnom poslu npr. ugo-voru o djelu smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu. Kod ugovora o djelu troškovi koji nastaju pri izvršavanju posla su troškovi izvršitelja (dnevnice, putni troškovi i sl.), dok su kod nesamostalnog rada (ugovor o radu/rješenje) to troškovi koje snosi po-slodavac.

U nastavku je izdvojen dio mišljenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava KLASA: 110-01/11-01/295, URBROJ: 526-08-01/1-11-2, od 7. rujna 2011., u vezi s pitanjem razlikovanja ugovora o radu od ugovora o djelu, citirano: „U pravnom poretku Re-publike Hrvatske moguće je s određenom osobom sklo-piti neki drugi pravni posao, predmet kojega je rad, tj. osnova obavljanja tog posla ne mora biti radni odnos.

No, ako poslodavac s osobom sklopi ugovor za obavlja-nje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti

poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je poslodavac s tom osobom (rad-nikom) sklopio ugovor o radu, osim u slučaju kada je posebnim propisom drukčije uređeno, što izričito pro-izlazi iz odredbe čl. 8. st. 2. ZOR-a. Kod ugovora o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, tj. predati naručitelju djelo, odnosno rezultat rada.

Radnik u radnom odnosu poslodavcu stavlja na ras-polaganje svoj radni potencijal tj. svoj rad. Ako bi po-slodavac s radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva rad-ni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno (čl. 8. st. 2. ZOR-a).

Poslodavac će moći za obavljanje određenog posla, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva izičkog ili umnog rada i sl. s izvođačem – i-zičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda, kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodav-ca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos. Narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca koji imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos su faktična pitanja koja sukladno izloženom utvrđu-je poslodavac, odnosno nadležna inspekcija ili sud u svakom konkretnom slučaju i nije ih moguće taksa-tivno propisivati zakonom.

Valja podsjetiti da su izložena stajališta o ugovorima o djelu i ugovorima o radu potvrđena i sudskom prak-som (npr. Odluka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, G-4950/01 od 16. kolovoza 2001.; Odluka Prekršajnog suda u Zagrebu br. 32-229-201 od 30. stu-denoga 2001.; Odluka Visokog prekršajnog suda Re-publike Hrvatske br. GŽ-3276/02 od 10. svibnja 2002.; Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-1706/2004, od 20. prosinca 2006., i dr.).“

3. Povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu u državnim tijelima

Za državne službenike posebnim zakonom propi-sana su pravila za povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu. Za javne službenike i službenike i namještenike u JLP(R)S posebnim propisima nije uređeno povjeravanje poslova na temelju ugovora o djelu, te se na to pitanje primjenjuju opći propisi o radu odnosno Zakon o radu. Prema Zakonu o dr-žavnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13 i 38/13), za obavljanje:


JAVNA UPRAVA

• privremenih poslova, ili• poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji

nisu trajnijeg karaktera, kao i • radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika,

osobe se mogu primiti u državnu službu na određe-no vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi, čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do po-vratka odsutnoga službenika.

Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova, čiji se opseg privre-meno povećao može trajati najviše godinu dana. Na temelju ugovora o djelu u državnoj službi ne mogu se povjeriti oni poslovi, koje državni službenici u državnom tijelu obavljaju iz djelokruga tog tijela utvrđeni Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenima na temelju Ustava i zakona. Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Iz članka 3. Zakona o državnim službenicima proizlazi da se te-meljem ugovora o djelu mogu povjeriti informatič-ki poslovi, opći i administrativni poslovi, planski, materijalno- inancijski i računovodstveni poslovi te slični poslovi.

Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primje-njuju se propisi, kojima se uređuju obveznopravni odnosi. Izdaci za pružatelje stručnih usluga ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo. Pružatelji stručnih usluga na temelju ugo-vora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijama u državnu službu pre-ma pravilima redovitog ili izvanrednog postupka. Ovdje je zanimljivo spomenuti i da se radno iskustvo na temelju ugovora o djelu priznaje pod zakonom utvrđenim uvjetima u radno iskustvo kod prijama u državnu službu.

Prema Zakonu o državnim službenicima osoba koja se prima u državnu službu mora, između ostalih propisanih uvjeta, zadovoljiti i uvjet odgovarajućeg radnog iskustva. Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci. U radno

iskustvo uračunava se i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu, a to bi, kako je prethod-no navedeno, bili informatički poslovi, opći i admi-nistrativni poslovi, planski, materijalno- inancijski i računovodstveni poslovi te slični poslovi. Primje-rice osobi koja se javlja na natječaj za radno mjesto informatičke struke priznat će se u radno iskustvo obavljanje takvih poslova na temelju ugovora o djelu kod tog ili drugog poslodavca.

4. Porezni aspekt ugovora o djeluOd 2003. godine na primitke po osnovi ugovora o djelu obračunavaju se doprinosi. Na primitke po os-novi ugovora o djelu obračunava se i plaća:

• doprinos za mirovinsko osiguranje 20% (I stup 15% i II stup 5%),

• doprinos za zdravstveno osiguranje 13%, • porez na dohodak po stopi od 25%, • prirez porezu na dohodak prema odluci grada ili

općine.

Navedeno proizlazi iz Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12) i Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12 i 125/13). Navedenim zakonima predviđene su i kazne za kršenje odredbi Zakona. Tako prema Zakonu o porezu na dohodak pravne i izičke osobe, koje isplate građanima po sklopljenom ugovoru o djelu ne obavljaju preko ži-ro-računa, odnosno iznimno preko ostalih računa, sukladno posebnim propisim kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 50.000 kuna. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se kaznom od 500 do 20.000 kuna.

Prema Zakonu o doprinosima novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj ispla-titelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak i sam primatelj primitka neposredno iz inozemstva ili od druge izičke osobe, koji po toj osnovi ne obra-čuna doprinose ili ne utvrdi osnovicu, odnosno ne uplati doprinose u roku ili ne izvijesti Poreznu upra-vu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan zakonu. Novčanom kaznom od 3.000 do 20.000 kuna kaznit će se za navedeni prekršaj i od-govorna osoba u pravnoj osobi.

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama: www.tim4pin.hr


JAVNA UPRAVA

Na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Vlada je donijela četiri uredbe kojima se podrobnije regu-liraju pitanja iz djelokruga upravljanja državnom imovinom. Uredbe su usvojene na sjednici održan-oj 17. listopada 2013. godine i objavljene su 18. li-stopada 2013. godine u Narodnim novinama, broj 127/2013, te su stupile na snagu osmog dana od dana objave odnosno 26. listopada 2013. godine. U člaku je dan kratak prikaz novosti koje donose spo-menute Uredbe.

1. UvodZakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vla-sništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 30. srpnja 2013. godine. Donošenjem novog Zakona je izvršena pre-uzeta obveza iz Strategije upravljanja i raspolaga-nja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je 14. lipnja 2013. godine usvojio Hrvatski sabor. Predmetnim Zakonom uređuju se tijela koja upravljaju imovinom u vlasništvu Repu-blike Hrvatske, de iniraju se pojavni oblici državne imovine, načela upravljanja državnom imovinom, dokumenti upravljanja državnom imovinom, načini i uvjeti raspolaganja dionicama i poslovnim udjeli-ma u trgovačkim društvima kao i nekretninama, te djelokrug i ovlasti Državnog ureda upravljanje dr-žavnom imovinom, kao središnjeg tijela upravljanja i raspolaganja državnom imovinom.

Zakonom je, također propisano, da će se pojedina pitanja u vezi s upravljanjem i raspolaganjem imo-vinom u vlasništvu Republike Hrvatske detaljnije urediti uredbama, što je i učinjeno:

1) Uredbom o načinima raspolaganja nekretni-nama u vlasništvu Republike Hrvatske,

2) Uredbom o metodama procjene tržišne vrije-dnosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na

* Nina Ban Glasnović, dipl. iur., Savjetnica u Glavnom tajništvu Vlade RH.

nekretninama u vlasništvu Republike Hrvat-ske,

3) Uredbom o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela držav-ne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba i

4) Uredbom o darovanju nekretnina u vlasniš-tvu Republike Hrvatske.

U nastavku se sažeto prikazuje sadržaj navedenih uredbi.

2. Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH

U članku 55. Zakona, propisano je da načine raspo-laganja nekretninama, način određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, na-čin utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vri-jednosti zemljišta zbog osnivanja služnosti, uvjete za osnivanje prava građenja i druga pitanja važna za raspolaganje nekretninama, osim načina i uvjeta koji su već propisani posebnim propisima, uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je na 120. sjednici odr-žanoj 17. listopada 2013. godine donijela Uredbu o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Navedenom Uredbom uređuju se oblici i načini ras-polaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hr-vatske kojima raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: Državni ured), te kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske. Obli-ci raspolaganja na nekretninama u vlasništvu Republi-ke Hrvatske u smislu ove Uredbe, a kojima raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom su:

• prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Hrva-tske,

• razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, • zamjena nekretnina u vlasništvu Republike Hrva-

tske s nekretninama u vlasništvu drugih osoba te,• kupnja nekretnina u korist Republike Hrvatske,

s tim da će se ostali oblici raspolaganja nekretnina-ma prema Zakonu urediti posebnom uredbom.

UDK 351.1Nina Ban Glasnović *

Upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema novim uredbama


JAVNA UPRAVA

Prije bilo kojeg oblika raspolaganja nekretnina-ma, Državni ured za upravljanje državnom imo-vinom će utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina, po ovlaštenom sudskom vještaku odabranom sukladno članku 50. Zakona.

1.1. Prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske

Što se prodaje nekretnina tiče, nekretnine u vla-sništvu Republike Hrvatske prodaju se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda, kombinacijom javnog nadmetanja i javnog pri-kupljanja ponuda i iznimno bez javnog nadme-tanja i javnog prikupljanja ponuda. Postupak prodaje nekretnina u državnom vlasništvu putem javnog nadmetanja ili javnog prikupljanja ponuda, odnosno sadržaj javnog poziva, obveza uplate jam-čevine od osobe, koja sudjeluje u postupku prodaje, poslove Povjerenstva za provedbu postupka pro-daje, te postupanje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u slučaju kad se nekretnine ne uspiju prodati detaljno su opisani u člancima 5. – 15. Uredbe.

Nekretnine se mogu iznimno prodati bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda, i po tržišnoj cijeni: jedinicama lokalne i jedinicama po-dručne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili prete-žitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, ako je to u interesu i s ciljem općega gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. S tim da se smatra da su nekretnine u inte-resu i s ciljem općega gospodarskog i socijalnog na-pretka građana u slučajevima kad se radi o nekret-ninama za potrebe javnih djelatnosti, infrastruktu-re, komunalnih objekata i drugih sličnih projekata. U članku 17. Uredbe navedene su ostale posebnosti raspolaganja državnim nekretninama bez jav-nog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda.

1.2. Razvrgnuće suvlasničke zajednice

Daljnji način raspolaganja državnim nekretninama je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina između Republike Hrvatske i drugih osoba na gra-đevinskom zemljištu, zgradama, stanovima i po-slovnim prostorima, a kojima upravlja i raspolaže Državni ured, i to geometrijskom diobom nekretni-ne, kad je to moguće. Iznimno, suvlasnička zajednica može se razvrgnuti isplatom po tržišnoj cijeni i u slučajevima kad je geometrijska dioba moguća ili se ne radi o slučajevima razvrgnuća obvezatnom ispla-

tom propisanom zakonom, ako tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama ocijeni da je to gospo-darski opravdano za Republiku Hrvatsku. Odluku o razvrgnuću i načinu razvrgnuća donosi nadležno ti-jelo ovisno o vrijednosti suvlasničkog dijela nekret-nine Republike Hrvatske, a ugovor o razvrgnuću u ime Republike Hrvatske sklapa predstojnik Držav-nog ureda. Prije donošenja odluke nadležnog tijela izvršit će se procjena tržišne vrijednosti nekretnine po odabranom ovlaštenom sudskom vještaku na na-čin propisan člankom 3. Uredbe.

1.3. Zamjena nekretnina

Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih osoba, samo u svrhu realizacije projekata od gos-podarskog interesa za Republiku Hrvatsku ili jedi-nicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radnje koje prethode donošenju odluke o zamjeni nekretnina su: pribavljanje mišljenja središnjeg ti-jela državne uprave nadležnog s obzirom na svrhu projekta za koji se predlaže zamjena i ministarstva inancija, na temelju kojeg nadležno tijelo posebnom

odlukom utvđuje, da je takav način raspolaganja u gospodarskom interesu Republike Hrvatske. Ugovor o zamjeni nekretnina sklapa predstojnik Državnog ureda, ako odlukom nadležnog tijela nije drukčije određeno.

1.4. Kupnja nekretnina za korist RH

Posljednji predviđeni način raspolaganja nekretni-nama je kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske. Kupnja se vrši na temelju obrazloženog prijedloga tijela državne uprave ili drugog korisni-ka državnog proračuna, koje je dužno prethodno osigurati sredstva na poziciji državnog proračuna. Uredbom, u članku 22., propisano je da u slučaje-vima kada na temelju posebnog zakona Republika Hrvatska ima pravo prvokupa na nekretninama, Državni ured je dužan prije donošenja odluke o ko-rištenju prava prvokupa, a po pribavljenom mišlje-nju i preporuci nadležnog tijela o korištenju pravom prvokupa, obaviti procjenu vrijednosti nekretnine na odgovarajući način, kao kod prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Bitno je napome-nuti da nadležno tijelo ne može, koristeći pravo pr-vokupa, kupiti nekretninu po cijeni većoj od tržišne cijene. Tek iznimno Vlada Republike Hrvatske u slu-čajevima korištenja prava prvokupa može donijeti odluku o kupnji nekretnine, i po cijeni većoj od tr-žišne cijene, kad ocijeni da je to u interesu Republike Hrvatske.


JAVNA UPRAVA

2. Uredba o metodama procjene tržišne vrijednosti, naknade za osnivanje prava građenja i naknade za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu RH

Pravna osnova za donošenje ove Uredbe je članak 50., stavak 2. Zakona, u kojem je propisano da će stalni sudski vještaci s liste koja će biti uspostav-ljena pri Državnom uredu temeljem provedenog javnog natječaja, utvrđivati tržišnu vrijednost ne-kretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s metodama procjene koje propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Državni ured će na temelju pro-vedenog javnog natječaja izabrati sudske vještake s popisa stalnih sudskih vještaka, na rok od četiri go-dine, a koji će utvrđivati tržišnu vrijednost nekret-nina u vlasništvu Republike Hrvatske, naknadu za osnivanje prava građenja te naknadu za osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Re-publike Hrvatske.

Ovom Uredbom uređuju se metode procjene tržišne vrijednosti nekretnina u vlasništvu Republike Hr-vatske pod kojima se podrazumijeva:

• određivanje početne tržišne vrijednosti, • način određivanja naknade za osnivanje prava

građenja, te• način određivanja naknade za osnivanje prava

služnosti na nekretninama u vlasništvu Repu-blike Hrvatske.

Uredbom se utvrđuje da je tržišna vrijednost ne-kretnina u vlasništvu Republike Hrvatske vrijed-nost izražena u novcu, koja se za određenu nekretni-nu može postići na tržištu, a ovisi o odnosu ponude i potražnje nekretnina u vrijeme njezinog utvrđivanja u mjestu gdje se nalazi nekretnina, a izračunava se ponderiranjem procijenjenih vrijednosti nekretnina dobivenih primjenom više metoda, i to: usporedne

metode, troškovničke metode, metode kapitaliza-cije dobiti i metode rezidualne vrijednosti. Također se propisuje obvezno ponderiranje najmanje dvije navedene metode od kojih je usporedna obvezna. Tržišna vrijednost nekretnine procijenjena na nave-deni način predstavlja početnu cijenu te nekretnine izraženu u novcu.

Naknada za osnivanje prava građenja, kao početni iznos, utvrđuje se uzimajući u obzir: tržišnu vrijednost zemljišta na kojemu se osniva pravo građenja, kao da je dostupno za izgradnju, i to s najvećim stupnjem iskoristivosti, ukupno (bruto) razvijenu površinu gra-đevine koja bi se mogla izgraditi sukladno propisima o prostornom uređenju, zatim vrijednost investicije kao i dužinu trajanja osnovanog prava građenja, a sve primjenjujući pravna pravila instituta zakupa.

Zakonom je propisano da Državni ured, prije osni-vanja prava služnosti, utvrđuje naknadu za uma-njenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja služnosti, osim u odnosu na nekretnine za koje je to propisano posebnim propisima. Pa tako naknada za osnivanje prava služnosti na nekretni-nama u vlasništvu Republike Hrvatske prema Ured-bi, čini iznos umanjenja tržišne vrijednosti nekret-nine na kojoj se osniva pravo služnosti, a ovisno o utjecaju predviđenih intervencija kojima se smanju-je ili ograničava najbolja iskoristivost predmetne nekretnine. Vrijednost umanjenja tržišne vrijedno-sti nekretnine uslijed osnivanja prava služnosti i u ovom slučaju se određuje primjenom važećih prav-nih pravila instituta zakupa.

3. Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba

Člankom 59. Zakona propisana je dodjela na korište-nje nekretnina za potrebe tijela državne uprave, a koju obavlja Državni ured. Istim člankom u stavku 4. propisano je da Državni ured upravlja nekretni-nama koje tijela državne uprave koriste povremeno (objekti posebne namjene – rezidencijalni objekti), a sredstva za troškove tekućeg i investicijskog održa-vanja, potrebne opreme, kao i drugih troškova, osi-guravaju se u državnom proračunu na poziciji tijela državne uprave, koje koristi predmetnu nekretninu. Mjerila i kriterije te podmirivanje troškova tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, koje se daju na korištenje tijelima državne uprave i drugim oso-bama, kao i objekte posebne namjene, propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.


JAVNA UPRAVA

Istom Uredbom uređuju se mjerila i kriteriji, te na-čin dodjele stanova za službene potrebe tijelima dr-žavne uprave i pravosudnim tijelima za potrebe dr-žavnih i pravosudnih dužnosnika, kao i drugim oso-bama. Predmet dodjele za rad tijela državne uprave i drugih tijela korisnika državnog proračuna, kao i za smještaj državnih i pravosudnih dužnosnika i drugih osoba su nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Državni ured. U slučaju da Državni ured ne raspolaže traženom nekretninom iz obrazloženog zahtjeva, istima će se od Državnog ureda, posebno vodeći računa o svrhovitosti, eko-nomičnosti i racionalnosti korištenja sredstava dr-žavnog proračuna, izdati suglasnost za osiguranje smještaja zakupom, najmom ili kupnjom tražene nekretnine, u skladu s potrebama podnositelja za-htjeva. Svako državno tijelo i drugi korisnik držav-nog proračuna za potrebe svog smještaja dužno je osigurati potrebna inancijska sredstva na svojim pozicijama u državnom proračunu.

Uredbom se, u članku 9., propisuje poseban kriterij za davanje na korištenje nekretnina drugim osoba-ma na temelju prava propisanog posebnim zako-nom. Uvjet za davanje nekretnina, određenim prav-nim osobama, bez provedbe javnog natječaja, vršit će se na njihov obrazloženi zahtjev primjenom odgo-varajućih kriterija propisanim posebnim propisima, te ako je svrha korištenja od posebnog značaja za kulturni, socijalni i obrazovni razvoj Republike Hr-vatske. Također treba napomenuti da su kriteriji za ovakav način dodjele nekretnina utvrđeni Odlukom o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje orga-nizacijama civilnog društva radi provođenja progra-ma i projekata od interesa za opće dobro, od 3. listo-pada 2013. godine, a koju je donijelo Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Povjerenstvo). Što se tiče stanova za službene potrebe, u smislu ove Uredbe, to su stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske ko-jim upravlja Državni ured, koji se u pravilu nalaze u objektima za službene potrebe i koji su utvrđeni kao stanovi za službene potrebe, te stanovi koje od-lukom odredi Povjerenstvo. Iznimku od navedenih stanova čine stanovi za službene potrebe kojima upravlja Ministarstvo obrane.

Člancima 13. i 14. taksativno su nabrojeni dužnosni-ci koji imaju pravo koristiti stanove za službene po-treba, a sukladno Zakonu o obvezama i pravima dr-žavnih dužnosnika (NN, br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11 i 22/13). Treba napo-

menuti da su kriteriji za pravo na dodjelu stana, za određivanje površine stana i pravo prvenstva prili-kom postupka odabira stana različiti i ovise u kojoj se skupini dužnosnik tj. nalazi li se u prvoj (I), dru-goj (II) ili trećoj (III) skupini.

Novina u ovoj Uredbi je pojam koji se prvi put spo-minje i još uvijek nije reguliran u hrvatskom zako-nodavstvu, iako se u posljednje vrijeme često govori o takvoj intenciji, a radi se o osobi s kojom dužno-snik živi u istospolnoj zajednici. S tim u vezi, u član-cima 14., 15. i 19. uz bračnog ili izvanbračnog druga dužnosnika, uvrštena je i osoba s kojom dužnosnik živi u istospolnoj zajednici. Dužnosnik koji koristi stan za službene potrebe, bez obzira nalazi li se stan u objektu za službene potrebe ili je riječ o unajmlje-nom stanu, dužan je sam snositi troškove po osno-vi korištenja stana (utrošak električne i toplinske energije, plina, vode, dimnjačarskih usluga, čisto-će, komunalne i vodne naknade i drugih troškova stanovanja). Troškove pričuve te troškove tekućeg i investicijskog održavanja za stanove za službene potrebe u vlasništvu Republike Hrvatske snosi Dr-žavni ured.

4. Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu RH

Poseban način raspolaganja nekretninama, odno-sno darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, opisan je u članku 56. Zakona. Pravna osnova za donošenje predmetne Uredbe je članak 56., stavak 5. navedenog Zakona, kojim je propisa-no da pobliže postupanje u vezi s posebnim načini-ma raspolaganja nekretninama, uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. Tako se ovom Uredbom uređuje poseban način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, darovanjem ne-kretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima, na temelju Zakona, upravlja Državni ured.

Ovom Uredbom određuju se obdarenici, razlozi i uvjeti darovanja, te postupak i ograničenja darova-nja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravlja Državni ured. Nekretnine u vlasniš-tvu Republike Hrvatske kojima upravlja Državni ured u skladu sa Zakonom, mogu se darovati:

• jedinicama lokalne i jedinicama područne (regio-nalne) samouprave,

• trgovačkim društvima čiji je Republika Hrvatska jedini osnivač i vlasnik, te

• ustanovama čiji je jedan od osnivača Republika Hrvatska.

Iznimno se nekretnine u vlasništvu Republike Hr-vatske mogu darovati i drugim izičkim ili pravnim


JAVNA UPRAVA

osobama, ako Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da je to u interesu Republike Hr-vatske, a osobito, ako se predmetnim darovanjem potiče gospodarski napredak, socijalno blagostanje građana i briga za gospodarski razvitak svih kraje-va Republike Hrvatske. Također je propisana svrha darovanja, te se nekretnine mogu darovati zbog ostvarenja projekata, koji su od osobitog značaja za gospodarski razvoj – poput izgradnje poduzetničkih zona i drugih sličnih projekata, ostvarenja projeka-ta koji su od općeg javnog ili socijalnog interesa, po-put izgradnje škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, provođenja pro-grama deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom, groblja, za izgradnju sportskih objekata i drugih sličnih projekata, i provedbe programa prema Za-konu o društveno poticanoj stanogradnji, ako se ne osniva pravo građenja, te za izvršenje obveza Repu-blike Hrvatske.

Opravdanost darovanja potvrđuju svojom suglasno-šću za darovanje nadležno ministarstvo u odnosu na namjenu darovanja nekretnine i Ministarstvo inancija, a suglasnosti navedenih ministarstva će

Državni ured zatražiti nakon zaprimanja potpunog zahtjeva za darovanjem i nakon izvršene procjene tržišne vrijednosti nekretnine. Vrlo je bitno nagla-siti da kod darovanja nekretnina izičkim i pravnim osobama, koje obavljaju gospodarsku djelatnost, bez obzira na vlasništvo i pravni oblik, ukupna tr-žišna vrijednost takve nekretnine predstavlja dr-žavnu potporu o čijoj usklađenosti sa zajedničkim tržištem odluku donosi Europska komisija.

Jedino u slučaju kada država postupa istovjetno kao što bi postupio i privatni investitor, što zahtijeva procjenu vezanu za svaki pojedini projekt – ne bi bila riječ o državnoj potpori. Isto tako ne radi se o

državnoj potpori, ako se ne provodi javni natječaj, ali je predmetna nekretnina procijenjena od neovi-snog vještaka za nekretnine i prodana po procije-njenoj vrijednosti, uz moguće odstupanje do 5% od procijenjene vrijednosti. U svim ostalim slučajevi-ma potrebno je obavijestiti Europsku komisiju, koja će procijeniti usklađenost državne potpore suklad-no članku 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Zbog svega navedenog u članku 6. Uredbe propisano je da se u postupcima darovanja nekretnina primje-njuju propisi, kojima se uređuju državne potpore. Postupak darovanja pokreće se zahtjevom i doku-mentacijom, koji se dostavljaju Državnom uredu. Podnositelj zahtjeva mora detaljno obrazložiti u koju svrhu namjerava koristiti predmetnu nekret-ninu i koju važnost ima traženo darovanje za os-tvarenje te svrhe. Svaki zahtjev za darovanje mora biti potkrijepljen potpunom dokumentacijom, koja uključuje jasan projekt sa svim potrebnim dozvola-ma i suglasnostima nadležnih tijela, osiguranim i-nanciranjem projekta, te mišljenjem o usklađenosti projekta s dokumentom prostornog uređenja.

Ako dokumentacija priložena uz zahtjev nije potpu-na i/ili nisu dostavljeni svi prilozi nabrojani u član-ku 7. Uredbe, podnositelj zahtjeva dužan je na traže-nje Državnog ureda dopuniti i dostaviti tražene pri-loge u roku 30 dana od poziva za dopunu iste. Ako dopunjeni zahtjev, odnosno traženi prilozi ne budu dostavljeni u navedenom roku, smatrat će se da je podnositelj odustao od zahtjeva. Treba naglasiti da do darovanja nekretnine u vlasništvu Republike Hr-vatske neće doći, ako obdarenici imaju dospjelih, a nepodmirenih dugovanja prema Republici Hrvat-skoj, sve dok dospjeli nepodmireni dug ne plate.

Nakon odluke o darovanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koju donosi nadležno tijelo sukladno Zakonu, a to su središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osno-vane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvat-ske, sklapa se Ugovor o darovanju nekretnine, kojeg potpisuju predstojnik Državnog ureda i obdarenik. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i nje-govim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos iz-među darovatelja i obdarenika na osnovu kojeg se ugovor o darovanju smatra pravnom osnovom za stjecanje prava vlasništva na strani obdarenika.

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) ugovor o darovanju nekret-nine mora biti sklopljen u pisanom obliku, a osim ob-veznog sadržaja ugovora, člankom 11. Uredbe propi-


JAVNA UPRAVA

sani su i ostali obvezni sastojci navedenog ugovora. Valja napomenuti, s obzirom na to da je obdarenik dužan dati izjavu o odricanju svih potraživanja pre-ma Republici Hrvatskoj, kao i eventualno kasnije pronađenih potraživanja koja su nastala do dana potpisivanja ugovora o darovanju, a ovisno o vrijed-nosti potraživanja, kako je ovdje riječ o ugovoru o mješovitom darovanju, koji je usklađen s člankom 490. Zakona o obveznim odnosima.

5. ZaključnoUređivanje normativnog okvira upravljanja i ras-polaganja državnom imovinom bilo je nužno, jer je postojeći model normativno decentraliziran i nor-miran u desetak zakonskih i podzakonskih akata, a i važećim Zakonom o upravljanju državnom imo-vinom nisu bili obuhvaćeni svi oblici imovine u vla-sništvu Republike Hrvatske. I prije su načini raspo-laganja nekretninama, načini određivanja početne i tržišne vrijednosti nekretnina i prava građenja, na-čini utvrđivanja i određivanja umanjene tržišne vri-jednosti zemljišta uslijed osnivanja služnosti, uvjeti

za osnivanje prava građenja i druga pitanja značajna za raspolaganje nekretninama, detaljnije bili reguli-rani podzakonskim aktima odnosno Uredbama, i to:

• Uredba o raspolaganju nekretninama, koje se daju na korištenje tijelima državne uprave ili dru-gim tijelima korisnicima državnog proračuna te drugim osobama, (NN, br. 80/11),

• Uredba o raspolaganju nekretninama u vla-sništvu Republike Hrvatske, (NN, br. 55/11),

• Uredba o osnivanju prava građenja i prava služn-osti na nekretninama u vlasništvu Republike Hr-vatske (NN, br. 78/11), i

• Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Re-publike Hrvatske (NN, br. 123/11 i 129/11),

koje su donošenjem u tekstu opisanih novih podza-konskih propisa stavljene izvan snage. Nakon stupa-nja na snagu akata o kojima je riječ u ovom članku i početkom njihove primjene na sustavan i jednozna-čan način je uređeno raspolaganje državnom imovi-nom, što bi trebalo pridonijeti i njenim jednostavni-jim i učinkovitijim upravljanjem.


I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE



• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.


Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja.





Autorica u tekstu daje potrebne informacije škol-ama, visokoškolskim ustanovama i drugim ustano-vama, koje upućuju učenike i studente na praktičnu nastavu ili stručnu praksu, odnosno na stručno pu-tovanje ili obvezan praktični rad, a vezano s novi-nama u izvješćivanju o obvezi obračuna posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osi-gurane u određenim okolnostima po stopi od 5% i posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%.

1. UvodSrednjoškolske i visokoškolske ustanove koje upu-ćuju učenike i studente na obveznu stručnu praksu, praktičnu nastavu i stručno putovanje obvezne su za njih obračunavati posebni doprinos za mirovin-sko osiguranje za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja, zbog ozljede na radu ili profesionalne bo-lesti i posebni zdravstveni doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Podaci koji su se do sad podnosili na obrascima R-Sm i IDD-1, od 2014. godine podnosit će se na jedinstvenom obrascu JO-PPD. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će radi poštivanja rokova plaćanja ovih doprinosa okružnicom obavijestiti obveznike obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) o rokovima pod-nošenja obrasca JOPPD Poreznoj upravi.

2. Propisi koji reguliraju obvezno osiguranje učenika i studenata

Prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13) nastavni plan i program strukovnih škola sadrži za-jednički općeobrazovni, posebni stručni i fakulta-tivni dio, te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module. Posebni stručni dio nastavnog plana i programa sadrži strukovne predmete (stru-

* Mirela Zagorac, spec. menadž. inancija, Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i sporta, Zagreb.

kovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu), koji su vezani za određeno zanimanje.

Praktična nastava i vježbe provode se u ustanovi za strukovno obrazovanje, visokom učilištu i/ili kod poslodavca. Ako se praktična nastava provodi kod poslodavca, prava i obveze ustanove, učenika i po-slodavca utvrđuju se ugovorom o provedbi praktič-ne nastave u kojemu se obvezno navode i podaci o osiguranju učenika u slučaju nezgode na radu. Iako se tijekom provođenja nastave i vježbi osiguravaju i provode propisane mjere zaštite na radu, učenici i studenti se obvezno, u skladu s posebnim propi-sima, osiguravaju za slučaj ozljede na radu i pro-fesionalne bolesti.

Prema članku 16. Zakona o obveznom zdravstve-nom osiguranju (NN, br. 88/13) za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti obvezno se osiguravaju učenici i studenti na redovitom školovanju, prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hr-vatskoj za vrijeme praktične nastave, stručne prak-se i stručnih putovanja. Prema članku 18. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13) učenici i studenti na dodiplomskom studiju su za vrijeme praktične na-stave i stručne prakse kod poslodavca osigurani za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja, zbog oz-ljede na radu ili profesionalne bolesti.

Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12) utvrđeni su jedinstve-ni nazivi tri osnove obveznih osiguranja za koje se propisuje obveza uplata doprinosa – osnove prema radnom i/ili socijalnom statusu osiguranika, osno-ve obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima i osnove radi obvezne zaštite strana-ca u Republici Hrvatskoj. Učenici i studenti na re-dovitom školovanju prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, za vrijeme prak-tične nastave, za vrijeme stručne prakse i stručnih putovanja obvezno su osigurani temeljem osnove obveznih osiguranja u određenim i posebnim okol-nostima.

UDK 331.2Mirela Zagorac *

Osiguranje učenika i studenata za vrijeme praktične nastave, stručne prakse i stručnih putovanja



3. Osnovica, stope i obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa

Prema članku 163. Zakona o doprinosima, za osi-guranike po osnovi učenika i studenata na dodi-plomskom studiju za vrijeme praktične nastave i za vrijeme stručne prakse kod poslodavaca i stručnih putovanja, obveznik doprinosa i obveznik plaća-nja doprinosa je Republika Hrvatska po ministar-stvima mjerodavnima za obrazovanje (Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i sporta), a obveznik obračunavanja je škola i/ili visokoškolska usta-nova i/ili druga ustanova, koja osiguranika upućuje na praktičnu nastavu ili stručnu praksu, odnosno na stručno putovanje ili obvezan praktični rad.

Obračunavaju se i plaćaju dva obvezna doprino-sa: 1.) posebni doprinos za mirovinsko osigura-nje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% i 2.) posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%. Ministarstvo mjerodavno za obrazovanje do sada nije podmiriva-lo obvezu, koja je proizlazila iz navedenih propisa, pa je temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 15. listopada 2009. godine, za razdoblje od 1996. do 2005. godine, otpisan dospjeli dug na temelju članka 235. Zakona o doprinosima.

Kako dug i nadalje nije bio podmirivan, ponovo je nastao porezni dug Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta (dalje u tekstu: Ministarstvo) po navedenoj osnovi. Potaknuto ovim značajnim po-reznim obvezama i opomenama Porezne uprave, Ministarstvo je pristupilo njihovom rješavanju. U Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2016. planirana su sredstva za podmirivanje doprinosa u okviru razdjela 08005 – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koe icijenta 0,35. Državni zavod za statistiku objavio je visinu prosječne mje-sečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim oso-

bama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – ko-lovoz 2012. godine u iznosu od 7.867 kuna (NN, br. 132/12), iz čega proizlazi najniža mjesečna osnovi-ca za 2013. godinu u visini 2.753,45 kuna. Propi-sani doprinosi obračunavaju se na najnižu mjesečnu osnovicu za plaćanje doprinosa utvrđenu razmjerno broju dana, koje je učenik proveo na praktičnoj na-stavi, stručnoj praksi ili stručnom putovanju.

Primjerice, za 5 učenika srednje strukovne škole koji su obavljali stručnu praksu 10 dana, izračun iznosi 2.753,45 / 30 * 10 dana * 5 učenika = 4.589,08 kuna. Na ovako utvrđenu osnovicu škola će obračunati:

• posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5% = 229,45 kuna,

• posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5% = 13,77 kuna.

4. Obrasci i rokovi u 2014. godiniPrijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za rizik nastanka ozljede na radu i profesionalne bolesti podnosi škola ili visoko učilište, kod kojih je učenik ili student upisan kao redovan učenik ili student na Tiskanici – 5, koja je propisana Pravil-nikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slu-čaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN, br. 1/11, 153/11, 51/12, 126/12, 147/12, 38/13 i 67/13). Tiskanica se podnosi nadležnom Područnom uredu HZZO-a, a koja se može dostaviti i u elektronskom obliku.

Prijava se podnosi na razdoblje od početka školske, odnosno akademske godine, pa do njezinog završet-ka, i to prema službenom rasporedu škole ili viso-koškolske ustanove o provođenju obvezne prakse, odnosno praktične nastave ili stručnog putovanja. Do kraja 2013. godine obveznici obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) podnose obrazac R-Sm i obrazac IDD-1.

Od 1. siječnja 2014. izvješća o isplaćenim plaćama te o svim oporezivim i neoporezivim primitcima podnosit će se na jedinstvenom obrascu JOPPD – Jedinstveni obrazac poreza prireza i doprinosa. Po-datke koji su se do sad i još do kraja 2013. podnosili na gore obrascima R-Sm i IDD-1, iskazivat će se na jedinstvenom obrascu koji će se dostavljati u Pore-znu upravu. Obrazac JOPPD sastoji se od stranice A i stranice B. Na stranicu B unose se podatci o pojedi-nom poreznom obvezniku te isplaćenim primitcima raspoređenim i određenim prema pojedinoj vrsti primitka. Zbroj svih iskazanih podataka o pojedi-



nom poreznom obvezniku i pojedinoj vrsti prihoda iskazuje se na stranici A.

Na stranici A pod III. 1. upisuju se podaci o podno-sitelju izvješća (škola, visoko učilište), a pod III. 2. unose se podaci o obvezniku plaćanja doprinosa (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Donje Svetice 38, OIB 49508397045). Također, pod VI. 1. 5. upisuje se ukupan iznos posebnog doprinosa za mi-rovinsko osiguranje na temelju generacijske solidar-nosti za osobe osigurane u određenim okolnostima, a pod VI. 3. 10. ukupan iznos posebnog doprinosa za zaštitu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnostima.

Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje. Kako bi do 15. travnja 2014. godine Ministarstvo podmirilo doprinose za obvezna osiguranja za uče-

nike i studente na praktičnom radu i stručnoj praksi za razdoblje od siječanja do ožujaka 2014. godine, obveznicima obračunavanja doprinosa (škole i visoka učilišta) utvrdit će se rok (primjerice do 5. u mjesecu) za dostavu obrasca JOPPD Pore-znoj upravi.

Porezna uprava će podatak o ukupnoj obvezi Mini-starstva za posebni doprinos za mirovinsko osigu-ranje za osobe osigurane u određenim okolnostima i posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu do-staviti Ministarstvu primjerice do 10. u mjese-cu, kako bi Ministarstvo uputilo zahtjev za plaćanje Državnoj riznici i u roku izvršilo plaćanje doprinosa za sve osigurane učenike i studente. Ministarstvo će okružnicom izvijestiti sve obveznike obračunavanja doprinosa (škole, visoka učilišta) o obvezi i rokovi-ma podnošenja JOPPD obrasca u 2014. godini.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA

ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE


Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračun-skim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na ope-rativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akadem-ske zajednice



Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usa-vršavanja.


ŠKOLSTVO

Najavljeni prelazak na centralizirani obračun plaća - COP, za sve ustanove javnog sektora inicirao je niz pitanja na tu temu. Prema planiranom hodo-gramu, ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja među prvima će prijeći na centralizirani obračun plaća. Budući da se radi o najvećem segmentu jav-nih službi, koji broji preko 92.000 zaposlenika i oko 1.500 ustanova, jasno je da se radi o zahtjevnom projektu. U ovom članku autorica se osvrće na cen-tralizirani obračun plaća za zaposlene u ustanova-ma obrazovanja s posebnim naglaskom na školske ustanove, kao najbrojnije, te neka od najčešće po-stavljenih pitanja.

1. UvodJedna od mjera strukturnih reformi u Republici Hr-vatskoj je i reforma javne uprave koja ima cilj raci-onalizirati javnu upravu i učiniti je učinkovitijom u odnosu na trenutno stanje. Ova mjera strukturnih reformi sadržana je u raznim strateškim doku-mentima pa tako i u Programu Vlade RH za mandat 2011.—2015., i ima visoko mjesto na listi prioriteta. Ovom se mjerom nastoji stvoriti takva javna uprava, koja će biti orijentirana krajnjim korisnicima, a to znači pružiti korisnicima brzu i kvalitetnu uslugu, kako bi se izgradilo povjerenje u javnu upravu.

Reforma javne uprave, između ostalog, podrazumi-jeva bolji način upravljanja ljudskim resursima, kao i sredstvima za inanciranje plaća zaposlenima u javnoj upravi. Da bi se to postiglo neophodno je us-postaviti sustav koji će pratiti, ne samo broj zaposle-nika u javnoj upravi, već i njihovu strukturu prema različitim kriterijima (dobnu, spolnu, socijalnu i sl.) te njihova znanja i vještine. Tako će se uspostaviti sustavno praćenje novog zapošljavanja, napredova-nja ili stručnog osposobljavanja, utvrđivanja broja zaposlenih, koji posjeduje određena znanja i vje-štine, uvjete za odlazak u mirovinu i slično. Sve su to podaci koji bi omogućili kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima.

* Fadila Bahović, dipl. oec., voditeljica službe za rashode zapo-slenih u sustavu znanosti i obrazovanja, Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i sporta, Zagreb.

Drugi važan cilj odnosi se na upravljanje inancijskim sredstvima, koja se iz državnog proračuna izdvajaju za zaposlene u javnoj upravi, a to znači kvalitetnije planiranje ukupnih sredstava potrebnih za njihove plaće i druga materijalna prava te raspolaganje poda-cima o strukturi isplaćenih plaća, kako na razini cije-log sustava, tako i na razini ustanove i svakog zaposle-nika ponaosob. Instrument koji treba omogućiti bolje upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi i bolje upravljanje inancijskim sredstvima za plaće zaposle-nih u javnoj upravi je centralizirani obračun plaća.

Projekt centraliziranog obračuna plaća – COP-a pro-vodi se u dvije faze:

1) faza – uspostava Registra zaposlenih u javnom sektoru i

2) faza – prelazak na centralizirani obračun plaća.

U nastavku teksta pojasnit će se svaka od navedenih faza.

2. Registar zaposlenih u javnom sektoruRegistar zaposlenih u javnom sektoru (dalje u tek-stu: Registar) jedinstvena je baza podataka o svim zaposlenicima u javnom sektoru, koja se vodi u elek-troničkom obliku. Uspostavom Registra će po prvi puta na jednom mjestu biti raspoloživi podaci o za-poslenima u javnom sektoru. Time se želi ne samo dobiti informacija o točnom broju zaposlenika jav-nog sektora, već i njihovoj strukturi, obrazovanju, posebnim znanjima i vještinama, a sve u cilju boljeg upravljanja ljudskim resursima javne uprave. Regi-star je baza podataka, koja obuhvaća zaposlene u javnom sektoru, a to su državni službenici i namje-štenici, službenici i namještenici u javnim službama, državni dužnosnici imenovani na dužnost u držav-nom tijelu ili javnoj službi i pravosudni dužnosnici.

Budući da smo u ovom članku usmjereni na javne službe, i to posebice na školske ustanove koje su dio javnih službi, podsjetimo da su javne službe de ini-rane Zakonom o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01), kao ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proraču-nu, zatim Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se

UDK 331.2Fadila Bahović *

Centralni obračun plaća u školskim ustanovama


ŠKOLSTVO

sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Javne službe su javne ustanove i druge pravne osobe, kojima se sred-stva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna.

Privatne škole koje iz vlastitih prihoda osiguravaju sredstva za plaće svojih zaposlenika ne smatraju se javnim službama i stoga iste ne unose podatke u Re-gistar zaposlenih u javnom sektoru. Izuzetak su one privatne školske ustanove za čije se zaposlenike plaće isplaćuju iz državnog proračuna (radi se o određenom broju vjerskih škola). Dakle, sve škol-ske ustanove, čiji zaposlenici dobivaju plaće iz držav-nog proračuna obvezne su unijeti podatke o svojim za-poslenicima u Registar zaposlenih u javnom sektoru.

Takva obveza proizlazi iz Zakona o registru zapo-slenih u javnom sektoru (NN, br. 34/11), kojim je propisana uspostava i vođenje Registra u elektro-ničkom obliku. Svaka školska ustanova vodi i kori-snik je podataka o zaposlenima u tom tijelu, a Mini-starstvo uprave i Ministarstvo inancija korisnici su svih podataka o zaposlenima sadržanim u Registru radi obavljanja redovitih poslova u okviru svog dje-lokruga rada. Ostala središnja tijela državne uprave korisnici su podataka o zaposlenima u pojedinim javnim službama nad kojima obavljaju nadzor su-kladno zakonu, pa će tako i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koristiti podatke o zaposle-nima u školskim ustanovama nad kojima obavlja nadzor sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 94/13). Poslove obrade podataka u Registru obavlja Finan-cijska agencija (dalje u tekstu: FINA) sukladno ugo-voru sklopljenom s Vladom RH.

3. Sadržaj Registra zaposlenih u javnom sektoru

Registar sadrži sljedeće grupe podataka:

1) podatke o ustanovi, 2) podatke o njenom unutarnjem ustrojstvu,

3) podatke o radnim mjestima, 4) podatke o zaposlenima i 5) podatke potrebne za obračun plaća.

1) Podaci o ustanovi obuhvaćaju osnovne podatke o ustanovi, poput njenog punog i skraćenog nazi-va, sjedišta i adrese.

2) Podaci o unutarnjem ustrojstvu ustanove obuhvaćaju naziv akta o unutarnjem ustrojstvu, eventualnim izmjenama i dopunama tog akta, da-tumu njegovog stupanja na snagu, odnosno pre-stanka važenja i nazivu unutarnjih ustrojstvenih jedinica rangiranih po hijerarhiji.

3) Kada se govori o radnim mjestima, gore nave-denom Uredbom predviđeni su brojni podaci o radnim mjestima poput naziva i opisa radnog mjesta, broja određenog radnog mjesta po siste-matizaciji, ukupnog broja izvršitelja (u sjedištu i izvan njega), početak i završetak radnog vreme-na, vrsta radnog mjesta, stupanj obrazovanja koji se za određeno radno mjesto traži, koe icijenti za obračun plaće tog radnog mjesta i drugo. Za školske je ustanove važno napomenuti da Regi-star sadrži radna mjesta propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta i koe icijentima složen-osti poslova u javnim službama (NN, br. 25/13 i 72/13), kojom je za svako radno mjesto propisan određeni koe icijent. Pri unosu podataka o no-vom zaposleniku, osoba ovlaštena za unos poda-taka u Registar treba paziti da ne unese pogrešne podatke o radnom mjestu zaposlenika, jer Regi-star funkcionira tako, da se odabirom radnog mjesta, zaposleniku automatski pridružuje pro-pisani koe icijent za obračun plaće.

Na primjer, ako je u Registru za određenog zapo-slenika odabrano radno mjesto učitelja1 s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom, tom će zaposleniku automatski biti pridružen ko-e icijent 1,280 koji će se u sustavu centraliziranog obračuna plaće koristiti za obračun njegove plaće. Kada bi osoba ovlaštena za unos podatka u Regi-star, kojim slučajem pogriješila, te za zaposlenika odabrala pogrešno radno mjesto, primjerice radno mjesto učitelja početnika, zaposleniku bi automat-ski bio pridružen koe icijent 1,086 i obračun njego-ve plaće u COP-u bio bi pogrešan.

Dakle, Registar i COP će funkcionirati kao dvije povezane aplikacije, jer će sustav centraliziranog obračuna plaće – COP-u postupku obračuna plaće

1 Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom članku odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.


ŠKOLSTVO

koristiti podatke o koe icijentima složenosti po-slova iz Registra.

4) Četvrta i najbrojnija grupa podataka u Registru su podaci o zaposlenima. To su osobni podaci poput imena i prezimena zaposlenika, OIB-a, da-tuma rođenja, prebivališta, stručne spreme, rad-nog staža, uzdržavanih članova obitelji, bračnog statusa, sudjelovanju u domovinskom ratu, inva-lidnosti, naznaci radi li se o samohranom rodi-telju i drugo. Nadalje, to su podaci vezani uz radni odnos zaposlenika, poput datuma zapošljavanja i trajanju radnog odnosa, rasporedu na radno mje-sto, statusu zaposlenika, ocjenama i slično.

Važno je napomenuti:

• prvi unos podataka o zaposlenom obavlja se najkasnije u roku 8 dana od dana početka rada zaposlenog;

• sve promjene podataka o zaposlenom ovlaštena osoba školske ustanove dužna je unijeti u Regi-star odmah čim sazna za promjene ili čim pri-mi dokumentaciju iz koje su promjene vidljive;

• unos podataka provodi se na temelju isprava o zaposlenom ili izjave zaposlenoga, ako se unos ne može provesti na temelju isprava;

• za sve podatke koji se u Registar unose na teme-lju odgovarajućih akata nadležnih tijela, unosi se i naziv donositelja akta, brojčana oznaka i da-tum donošenja akta;

• o svim usmenim izjavama na temelju kojih se unosi neki podatak u Registar sastavlja se zapi-snik, sukladno odredbama zakona kojim se ure-đuje opći upravni postupak.

5) I peta grupa podataka su podaci potrebni za obračun plaće, koji obuhvaćaju osnovni koe ici-jent, uvećanje osnovnog koe icijenta, potrebne i stvarne kvali ikacije, banku u kojoj zaposlenik ima otvoren tekući račun, broj njegovog tekućeg raču-na i slično. Podaci o zaposlenicima unose se na te-melju isprava koje se čuvaju u osobnim dosjeima, kao što su domovnica, rodni list, diploma i slično.


• zaposlenik školske ustanove ima pravo od svog poslodavca zatražiti uvid u podatke iz Re-gistra, koji se na njega odnose.

4. Unos i promjene podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru

U školskoj ustanovi unos i promjene podataka u Re-gistru obavlja ovlaštena osoba. Školska je ustanova

obvezna imenovati jednu ili više osoba ovlaštenih za pristup i rad na informacijskom sustavu Registra te utvrditi njihova prava za pristup i rad na sustavu. Pravo unosa i promjena podataka u Registru, kao i pravo pristupa podacima radi izrade i kreiranja iz-vješća, imaju osobe koje imaju odgovarajuće odobre-nje za unos i promjene podatka, odnosno odobrenje za pristup podacima. Pristup podacima sadržanim u Registru ostvaruje se korištenjem kartice s digi-talnim certi ikatom (SMART kartica ili USB token), kojeg izdaje FINA na temelju odobrenja za pristup.


• da bi osoba koju je ravnatelj škole ovlastio za rad u Registru dobila odobrenje unosa i promjene podataka u Registru, ista treba od FINA-e dobiti digitalni certi ikat i PIN broj;

• certi ikat ima ograničeno vremensko važenje (2 godine) i potrebno ga je pravovremeno obno-viti. Neposredno prije isteka važenja certi ikata, FINA šalje obavijest svakom imatelju certi ikata, kojom ga upozorava na istek važenja certi ikata.

Školska je ustanova obvezna redovno ažurirati po-datke o svojim zaposlenicima u Registru. Postavlja se pitanje čija je obveza unosa i ažuriranja podata-ka u Registru – tajnika, voditelja računovodstva, ravnatelja ili neke treće osobe? U srednjim školama nema dvojbe – to je obveza tajnika. Tako je propi-sano Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te ad-ministrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima, koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi (NN, br. 2/11). Navedeni Pravilnik detaljno opisuje poslove koje obavlja tajnik školske ustanove pa tako, između ostaloga, tajnik obavlja poslove vezane uz zasniva-nje radnih odnosa, evidencije radnika, kao i poslove vezane uz obradu podataka u elektroničkim matica-ma (e-Matica, CARNET), ako škola nema zaposlenog administrativnog tajnika.

Međutim, takav Pravilnik s detaljnim opisom po-slova svakog radnog mjesta, koje spada u tzv. ad-ministrativno-tehnička i pomoćna radna mjesta još uvijek nije donesen za osnovne škole (u postupku je izrade), ali bi isto pravilo trebalo vrijediti i za osnov-ne škole – tajnik škole je osoba zadužena za unos podataka u Registar zaposlenih u javnom sektoru. Pravo pristupa podacima u Registru ostvaruju za-posleni i druge osobe sukladno odredbama Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru, te zakona koji uređuju područje informacijske sigurnosti, za-štite osobnih podataka i tajnosti podataka te drugih propisa. Pored Zakona o registru zaposlenih u jav-nom sektoru donesena je i Uredba o sadržaju, načinu


ŠKOLSTVO

prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 55/11).

Registar zaposlenih u javnom sektoru ima još jednu iznimno važnu ulogu. On je preduvjet za uvođenje centraliziranog obračuna plaća (COP-a) za sve zapo-slene u javnom sektoru. COP će koristiti podatke o zaposleniku iz Registra. Kao što je već ranije rečeno, COP će iz Registra koristiti podatak o koe icijentu složenosti poslova, koji je neophodan za izračun plaće. Ako u Registru bude naveden netočan poda-tak o koe icijentu složenosti poslova radnog mjesta određenog zaposlenika, i njegova će plaća biti ne-točno obračunata. Zbog toga je točnost pri unosu i promjeni podataka u Registru iznimno važna za za-poslenike školske ustanove. U tom je smislu važno provjeriti:

• jesu li podaci o ustrojstvenim jedinicama i radnim mjestima uneseni sukladno Pravilniku o unutar-njem redu;

• je li zaposlenik obveznik II. mirovinskog stupa;• provjeriti i/ili unijeti podatak o prebivalištu/bo-

ravištu, jer je isti neophodan za izračun prireza;• u dijelu aplikacije o kompetencijama zaposlenih,

kod školovanja, staviti oznaku da se znanstveni stupanj (magistar znanosti ili doktor znanosti) uzima u obzir kod obračuna plaće;

• unijeti podatke o računima zaposlenika na koje se isplaćuje plaća, odnosno naknada plaće;

• unijeti i/ili ažurirati podatke o uzdržavanim član-ovima (srodstvo uzdržavanog člana, napomena za dijete, status uzdržavanja, podatke o osobi s kojom se dijeli uzdržavani član);

• unijeti podatke o posebnim uvjetima rada za za-poslene (dodaci na posebne uvjete rada);

• unijeti podatke o radnom stažu;• provjeriti podatke o invalidnosti, i dr.

Prilikom promjene podataka posebno je važno obra-titi pažnju na datum koji se unosi u polje Datum pri-mjene. Ovisno o tom datumu novo uneseni ili izmije-njeni podatak uzet će se u obzir kod obračuna plaće.


• dodatnu pomoć u vezi s unosom i ažuriranje po-dataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru školske ustanove mogu dobiti od FINA-e na email adresi: cop@ ina.hr ili na besplatnom info tele-fonu FINE: 0800-00-80.

5. COP – centralizirani obračun plaćaZavršetkom prve faze, a to znači uspostavom Re-gistra zaposlenih u javnom sektoru, bit će ispunjen

osnovni preduvjet za centralizirani obračun plaća u javnom sektoru (COP). Kada su svi potrebni podaci o zaposlenicima škole uneseni u Registar, voditelj ra-čunovodstva može pristupiti obračunu plaće pomo-ću jedinstvene aplikacije za obračun plaće u javnom sektoru – COP-a.

Novu aplikaciju za centralizirani obračun plaća neće koristiti samo školske ustanove, već i ustanove u zdravstvu2 i socijalnoj skrbi, kulturi, zaštiti prirode i drugim ustanovama koje se, prema Zakonu o pla-ćama u javnim službama, svrstavaju u javne službe. I ne samo javne službe. Riječ je o jedinstvenoj pro-gramskoj aplikaciji i za javne službe i za državnu upravu. Kao što je već poznato, službenici i namje-štenici u državnoj upravi prešli su na COP početkom 2013. godine. Svoju prvu plaću obračunatu susta-vom COP-a dobili su za siječanj 2013. godine.

Dakle, pored tajnika školske ustanove i voditelj računovodstva treba zatražiti od FINE digitalni certi ikat i PIN broj, kako bi mogao pristupiti COP aplikaciji.

To u konačnici znači da će svaka školska ustanova imati dva digitalna certi ikata: jedan za tajnika, radi unosa podataka u Registar; a drugi za voditelja ra-čunovodstva, radi obračuna plaće u sustavu COP-a. Osobe zadužene za COP, a to su voditelji računovod-stva, bit će dužni unositi, mijenjati i provjeravati sve podatke za obračun plaća najkasnije prvi radni dan po isteku mjeseca. Podatke za obračun plaće moći će unositi u aplikaciju cijeli mjesec, a svi će podaci mo-rati biti uneseni najkasnije prvi radni dan po isteku mjeseca (sve obustave, ovrhe i slično). Unos podata-ka provodit će se na temelju vjerodostojnih isprava o zaposlenom ili pisane izjave zaposlenog u slučaju da se unos ne može provesti na temelju vjerodostoj-nih isprava.

Osoba zadužena za COP bit će obvezna kontrolirati podatke potrebne za obračun plaća, koji su u Regi-stru, i točnost podataka u zaprimljenoj dokumenta-ciji potrebnih za izradu zahtjeva za plaćanje u susta-vu državne riznice i unos podataka u sustav državne riznice. Zaposlenik će biti dužan pratiti svoje obveze prema trećim stranama i o tome obavijestiti osobu zaduženu za COP, te prekontrolirati svoju platnu li-stu. Općenito, zaposlenik će i nadalje biti obvezan obavijestiti svog poslodavca o bilo kojoj promjeni koja utječe na njegovu plaću ili naknadu prijevoza (npr. promjena prebivališta ili boravišta).

2 Pet velikih ustanova u zdravstvu već je spremno za isplate prvih plaća obračunatih u ovom sustavu.


ŠKOLSTVO

Planirani hodogram i preduvjeti koji trebaju biti ispunjeni za prelazak na COP:• unijeti sve podatke u Registar, koji su potrebni

za obračun plaća;• provesti testni obračun plaća na odabranom

uzorku ustanova iz sustava obrazovanja, radi provjere funkcionalnosti novog sustava;

• educirati osobe ovlaštene za rad u COP-u o na-činu korištenja COP-a kao nove programske apli-kacije za centralizirani obračun plaća;

• provesti paralelni obračun plaće za određeno razdoblje (procjena je da će to biti obračun plaće za dva mjeseca), kada će se plaća obračunati i su-stavom COP-a i dotadašnjim programskim apli-kacijama, koje je ustanova koristila, kako bi se usporedbom ta dva obračuna provjerila točnost funkcioniranja novog sustava – COP-a.

6. COP - otvorena pitanjaS obzirom na to da prelazak na centralizirani sustav obračuna plaće za oko 230.000 osoba u javnom sekto-ru, odnosno za oko 74.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima znači veli-ku promjenu u odnosu na dosadašnju praksu, sasvim su očekivana brojna pitanja školskih ustanova o tome što će prelazak na COP značiti: za voditelje računovod-stva, za ostale zaposlenike školskih ustanova, za škol-ske ustanove kao poslodavce, za Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i sporta, a što za javni sektor u cjelini.

Za računovođe – dakle za zaposlenike školskih usta-nova, koji rade na obračunu plaće, značit će prelazak na novi, jedinstveni (uni icirani) program za obračun plaće, koji bi računovođi trebao olakšati posao, jer više neće biti u obvezi ispunjavati brojne tablice za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i spor-ta koje ono, sukladno svojim zakonskim ovlastima, koristi u postupku kontrole i odobravanja sredstava školskim ustanovama za bruto plaće i naknade zapo-slenika. Dakle, manja potrošnja papira, tonera, manji poštanski troškovi i sl. Korištenje jedinstvenog pro-grama za obračun plaće značit će i manju mogućnost pogreške pri obračunu raznih dodataka na plaću. Aplikacija će imati ugrađene kontrolne mehanizme i metodologiju izračuna dodataka, kao i opciju pomoći koja će korisniku pružiti dodatne informacije.

Za školske ustanove – značit će potrebu rede inira-nja ugovornih odnosa s informatičkim kućama kao dobavljačima knjigovodstvenih programa. Naime, sada škole samostalno nabavljaju knjigovodstvene programe, koji sadržavaju i dio za obračun plaća. No, ubuduće će, prelaskom na COP i korištenjem je-dinstvene aplikacije (programa) za obračun plaća, upravo dio postojeće programske aplikacije škole

namijenjen obračunu plaća postati suvišan. Stoga s dobavljačima treba razgovarati o izmjenama knjigo-vodstvenih programa i smanjenja njihovih cijena.

Za zaposlenike – sama činjenica da će se plaće obra-čunavati pomoću jedinstvenog programa za cijeli javni sektor umanjit će eventualne sumnje zaposlenika u is-pravnost obračuna plaće (što se ponekad u praksi zna dogoditi), a doprinijet će i većoj transparentnosti. Svi zaposlenici će na svojim platnim listama moći vidjeti detaljnu strukturu svoje plaće (kako osnovne, tako i svih dodataka na plaću) prikazane jednako za sve.

Za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – kao što je poznato, u nadležnosti Ministarstva je nad-zor i kontrola namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama odobravaju iz državnog prora-čuna (čl. 150. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Prelaskom na COP, Ministarstvo će i nadalje zadržati kontrolnu ulogu u tom procesu, s time da će se sustavom COP-a dobiti instrument kvalitetnije i brže kontrole temeljene na e-komunikaciji sa školama.

Za javni sektor u cjelini – COP će omogućiti cen-tralni obračun plaća za sve ustanove javnog sektora po jedinstvenim pravilima, omogućit će kvalitetno i brzo izvješćivanje o isplaćenim plaćama na razini cijelog sustava, grupe institucija, institucije i pojedi-načno – na razini zaposlenika, omogućit će praćenje raznih analitičkih pokazatelja, praćenje pokazatelja u različitim vremenskim jedinicama (dnevno, mjeseč-no, godišnje itd.), kvalitetnije planiranje potrebnih inancijskih sredstava za plaće, bolji prikaz strukture

rashoda za plaće i naknade (rashodi za osnovnu pla-ću, rashodi za svaki pojedinačni dodatak na plaću, rashodi za pojedinu vrstu naknade i sl.) i dr.

Planirani rok za prelazak ustanova iz sustava znanosti i obrazovanja na centralizirani obračun plaća je 31. prosinca 2013. godine. Hoće li u prak-si biti moguće ovako zahtjevan projekt realizirati u roku od nekoliko mjeseci u velikoj će mjeri ovisiti o kapacitetima FINE. U njenoj je nadležnosti provedba edukacije krajnjih korisnika o COP-u (ustanova iz su-stava obrazovanja), kao i eventualna izmjena posto-jeće aplikacije za centralizirani obračun plaća tako da se ista prilagodi speci ičnostima rada i obračuna plaće u ustanovama iz sustava obrazovanja, a posebi-ce školskim ustanovama (nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavca, brojni dodaci na plaću koji proizlaze iz važećih kolektivnih ugovora i drugo).

Važna će biti i uloga Ministarstva znanosti, obrazova-nja i sporta koje će, u postupku uvođenja centralizi-ranog obračuna plaća, imati ne samo ulogu koordina-tora, već i savjetodavnu ulogu (ulogu tzv. call centra). Ministarstvo će pružiti svu potrebnu stručnu pomoć, kako ustanovama iz sustava obrazovanja, tako i FINI te Ministarstvu uprave – kao nositelju projekta.


PRAVOSUĐE

Jedan od vlastitih prihoda koji sudovi i državna od-vjetništva ostvaruju je prihod od preslika sudskih akata. Navedena usluga fotokopiranja sastavni je dio djelatnosti, i u uskoj vezi s osnovnom nepoduzet-ničkom djelatnosti, što proizlazi iz činjenice da se dokumenti, sudski akti, ne mogu niti iznositi niti po-suđivati od sudova i državnih odvjetništva, te pre-ma tome uslugu preslike (fotokopiranja) ni ne može obavljati neka druga osoba. Detaljnije o vlastitim prihodima sudova i državnih odvjetništva, kao i o plaćanju rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda može se pročitati u članku: Speci ične knjigovod-stvene evidencije kod sudova i državnih odvjet-ništva, autorice Ivane Jakir-Bajo objavljenog u broju 1/2013. TIM4PIN-a.

1. Porezni status obavljanja usluga pravosudnih tijela

Sudovi i odvjetništva se sukladno članku 6. Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 i 99/13) ne smatraju podu-zetnicima, odnosno poreznim obveznicima, te pre-ma članku 6. (5) poreznim obveznicima u smislu stavka 1. toga članka ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovl astima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatno-sti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavlja-nja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela sma-traju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnosti-ma ili transakcijama.

U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim, ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Opisana djelatnost – usluga fotokopiranja, također se smatra kao sastavni dio i u neposrednoj svezi s osnovnom nepoduzetničkom djelatnosti, te je ne može obavljati drugi poduzetnik jer se dokumenti ne mogu iznositi,

* Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH, Zagreb.

posuđivati i sl. Prema tome, u ovom slučaju nije pri-sutna nikakva konkurencija tržišnim subjektima. A u nastavku iznesenoga, obveza izdavanja računa i sam sadržaj računa pravosudnih i sličnih ustanova ne mora biti u skladu s člankom 79. Zakona o PDV-u.

Nesporno je međutim, da se za obavljenu uslugu ko-risnicima treba izdati račun, jer se radi o isporuci usluge. Pritom račun može imati različite forme, pa smatramo da i numerirana uplatnica za izvršenu uslugu de facto predstavlja račun, ako sadrži mini-malne elemente računa. Podaci koje bi račun-uplat-nica trebao sadržavati odgovaraju pojednostavlje-nom računu iz spomenutog članka Zakona o porezu na dodanu vrijednosti, a samo izdavanje računa u skladu je i s Zakonom o obveznim odnosima.

Takav račun-uplatnica mogao bi sukladno Zakonu o PDV-u sadržavati:

1) broj računa/uplatnice i datum izdavanja/datum obavljanja usluge,

2) naziv, adresu, OIB suda/državnog odvjetništva,3) ime i prezime (naziv), adresu, OIB kupca,4) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih

dobara/usluga,5) jediničnu cijenu usluge,6) zbrojni iznos naknade,7) oznaku: Plaćeno,8) napomenu: Sukladno članku 6 Zakona o porezu

na dodanu vrijednost PDV nije zaračunat.

Slika 1. Primjer popunjenog računa-uplatnice

Uvažavajući odredbe članka 54. Općeg poreznog Za-kona (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11) sadržaj računa za gotovinski promet, isječak vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja može biti i manjeg opsega (bez OIB-a kupca), te sadržavati najmanje ove podatke:

UDK 336.2 - 657.2Ana Polić *

Naplata i knjiženje usluga preslika sudskih akata

Općinski sud Općinski sud Zagrebačka 183, Zagreb Zagrebačka 183, ZaOIB: 12345678909 Kupac: Ivan Horvat, Ilica 523, Zagreb, OIB: 90987654321Dobro/usluga: Preslika 5 stranica akata A4 formata Cijena: 1 kn/A4 Ukupno: 4 kunaPLAĆENO

Račun – uplatnica br. 75

Napomena: Sukladno članku 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV nije zaračunat


PRAVOSUĐE

1) broj i nadnevak izdavanja,2) ime (naziv), adresu i osobni identi ikacijski broj po-

duzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge), 3) količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih

dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,4) ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po po-

reznoj stopi (odnosno klauzulu da PDV sukladno čl. 6., nije zaračunat).

2. Knjiženje prihoda od usluga preslike Usluga preslike sudskih akata, kao vlastiti prihod, u poslovnim knjigama sudova odnosno državnih od-vjetništva evidentira se na osnovnom računu 66151 – Prihodi od pruženih usluga. Člankom 52. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano je da se prihodi koje proračunski korisnik ostvari od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima uplaćuju u državni proračun. Izuzeće od uplate vla-stitih prihoda u državni proračun propisuje se Za-konom o izvršavanju Državnog proračuna.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2013. godinu (NN, br. 139/12) omogućuje navedeno izu-zeće za sustav izvršenja sankcija, dok za pravosuđe izuzeće nije napravljeno, te su i sudovi i državna od-vjetništva obvezni vlastite prihode uplaćivati u Dr-žavni proračun. Iz prihoda ostvarenih od obavljanje usluge preslike podmiruju se obveze po rashodima, kako su i planirani u državnom proračunu, a ako se ne potroše u tekućoj godini ne mogu se prenijeti u iduću godinu.

Novčana sredstva koje stranke plate za presliku sudskih akata iz blagajne je potrebno uplatiti na račun Državnog proračuna. Međutim, kako sudo-vi i državna odvjetništva za manji dio poslovanja još uvijek imaju otvorene svoje račune za redovno poslovanje, tako se sredstva ostvarena od usluga preslike sudskih akata iz blagajne prvo uplaćuju na račun suda/državnog odvjetništva, a potom sud odnosno državno odvjetništvo daje nalog za uplatu istih na jedinstveni račun državne riznice.


I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE



• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u prim-jeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.


Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sus-tavu inancijskog upravljanja.




KULTURA

Autorica u tekstu daje osvrt na primjenu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost u ustanova-ma u kulturi, bile one proračunski korisnici ili ne-pro itne organizacije. Primjerima iz prakse ukazuju se na postupanja kada ustanove u kulturi, kao po-rezni obveznici sudjeluju na jedinstvenom tržištu te primaju usluge i stječu dobra poreznih obveznika iz država članica. U tekstu je objašnjeno kada ustano-va u kulturi postaje obveznik poreza na stjecanje i kada je obvezna oporezivati usluge primljene od po-reznih obveznika iz drugih država ili trećih zemalja.

1. UvodStupanjem na snagu Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (NN, br. 73/12 i 99/13 – Rješenje USRH; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) došlo je do značajnih pro-mjena u načinu oporezivanja dobara i usluga, koje se razmjenjuju između ustanova u kulturi i poreznih obveznika u državama članicama, budući da se sada te transakcije obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu. Za djelatnosti od javnog interesa primjenju-je se porezno oslobođenje, jednako kao što je to bilo i do sada propisano, s tom razlikom što se usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara sa-mostalnih umjetnika od 1. srpnja 2013. godine više ne smatraju oslobođenim isporukama.

Osim toga, Zakon o PDV-u više ne propisuje da javne ustanove ili druge organizacije u kulturi mogu od-lučiti hoće li s isporukama dobara i uslugama koje obavljaju, postupati kao s oporezivim isporukama, kako je to bilo regulirano odredbama dosadašnjeg Zakona o PDV-u.

2. Usluge u kulturi kao oslobođene isporuke u tuzemstvu

Na usluge u kulturi i s njima usko povezane isporu-ke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi, primjenjuje se oslobođenje od PDV-a prema članku

* Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji računovodstva HNB-a, Zagreb. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlena, niti je na bilo koji način obavezuju.)

39. Zakona o PDV-u, a za čije isporuke nema prava na odbitak pretporeza. Institucija koja pored oslobođe-nih isporuka obavlja i oporezive isporuke smatra se poreznim obveznikom, a zbog pružanja oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza i oporezi-vih isporuka po kojima ima pravo na odbitak pretpo-reza, može primjenjivati podjelu pretporeza; budući da ima pravo odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije, odnosno, isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Iznos pretporeza izračunava se kao razmjerni dio ukupne vrijednosti godišnjih isporuka bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretpo-reza (brojnik) i iste vrijednosti uvećane za ukupnu vrijednost transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija (nazivnik). Tako do-biveni postotak zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja i čini dio pretporeza, koji se može odbiti te se primjenjuje na godišnjoj razini. Porezni obve-znik za porezno razdoblje popunjava obrazac PDV-a u kojem iskazuje vrijednost oslobođenih isporuka (red. br. I. 8.) i vrijednost oporezivih isporuka kao i iznos PDV-a (red. br. II. 1., 2. ili 3., ovisno o poreznoj stopi), te vrijednost primljene isporuke iz tuzem-stva i iznos pretporeza (red. br. III. 1.).

Primjer 1:

Vrijednost oporezivih isporuka koje je kazalište ostvarilo u 2012. godini iznosi 250.000,00 kn, a vri-jednost oslobođenih isporuka iznosi 1.000.000,00 kn. Na ulazne račune koji su u funkciji obavljanja i oslo-bođenih i oporezivih usluga, pretporez se ne prizna-je u cijelosti, nego se primjenjuje postotni udio kako bi se priznao pretporez u dijelu koji je jednak udjelu oporezivih usluga u odnosu na ukupne usluge.

Izračun svote pretporeza: (250.000,00 kn/(250.000,00 + 1.000.000,00)) * 100 = 20%

Postotak od 20% primjenjuje se na iskazani PDV po ulaznim računima kako bi se izračunao pretporez koji se može priznati, a ulazni računi odnose se npr. na režijske troškove, nabavu uredskog materijala, održavanje uredske opreme, održavanje zgrade, od-nosno, na sve primljene robe i usluge, koje se ne mogu izravno pripisati oslobođenoj ili oporezivoj usluzi.

UDK 336.2Anamaria Ester Galinec *

Ustanove u kulturi kao obveznici poreza na dodanu vrijednost


KULTURA

Institucija koja obavlja usluge u kulturi iz članka 39. Zakona o PDV-u može, dakle, biti porezni obveznik koji u tuzemstvu, odnosno na teritoriju Republike Hrvatske obavlja isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza ili porezni obve-znik, koji obavlja mješovite isporuke za koje primje-njuje podjelu pretporeza.

3. Ustanove u kulturi kao obveznici poreza na stjecanje

U slučaju kada ustanova u kulturi, koja obavlja isklju-čivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pret-poreza, stječe dobra iz drugih država članica postaje porezni obveznik na stjecanje dobara prelaskom ili odustajanjem od praga stjecanja koji je za Hrvatsku propisan u iznosu od 77.000,00 kn. Ako ukupna vrijed-nost nabavljenih dobara u prethodnoj ili tekućoj godini prelazi iznos od 77.000,00 kn, ustanova u kulturi obve-zna je 15 dana prije stjecanja dobara, čijom vrijednosti prelazi propisani prag, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV).

Pored osoba koje obavljaju isključivo oslobođene is-poruke bez prava na odbitak pretporeza, posebnim stjecateljem dobara unutar Europske unije smatraju se i pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. tijela državne vlasti, tijela državne uprave) i tzv. mali porezni obveznici, koji ne obračunavaju PDV na isporuke niti imaju pravo na odbitak pretporeza. Navedene kategorije osoba nisu registrirani porezni obveznici koji pružaju oporezive isporuke u tuzem-stvu niti imaju pravo na odbitak pretporeza, zbog čega su slični izičkim osobama, pa se smatraju kraj-njim potrošačima.

Isporuka dobara krajnjim potrošačima u Hrvatskoj od poreznog obveznika iz države članice, oporezuje se prema načelu države porijekla. Isporučitelj dobra oporezuje dobro, u tom slučaju, stopom PDV-a koja

se primjenjuje u njegovoj državi. Dostizanje ili odu-stajanje od praga stjecanja obvezuje posebne stjeca-telje da se registriraju za potrebe PDV-a, odnosno, da postanu obveznici poreza na stjecanje. U slučaju kada porezni obveznik iz zemlje članice isporučuje dobro ustanovi u kulturi u tuzemstvu, a koja je re-gistrirana za potrebe PDV-a, jer je npr. prešla prag isporuke i dostavila PDV identi ikacijski broj ispo-ručitelju dobra, primjenjuje se pojednostavljenje postupka oporezivanja. Isporučitelj svoju isporuku oslobađa PDV-a, a ustanova u kulturi kao stjecatelj dobra i porezni obveznik na stjecanje, na vrijednost isporuke obračunava PDV po stopi koja se primje-njuje u Hrvatskoj.

Kada ustanova u kulturi postane obveznik plaćanja PDV-a na stjecanje, nema pravo na odbitak pretpo-reza, budući da nije registrirani porezni obveznik. Vrijednost primljene isporuke, kao i obračunati PDV prikazuje se u obrascu PDV pod red. br. II. 5. – 7., ovisno o poreznoj stopi koja se primjenjuje u tuzem-stvu, kao i vrijednost oslobođenih isporuka pod red. br. I. 8. Također, ista vrijednost primljene isporuke prikazuje se i u obrascu PDV-S (Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije) speci icirana po poreznim obvezni-cima isporučiteljima.

Primjer 2:

Muzej koji obavlja isključivo oslobođene isporuke te nije registrirani porezni obveznik, nabavio je od po-reznog obveznika iz Francuske sustav za rasvjetu u vrijednosti od 60.000,00 kn. Institucija je stjeca-telj dobara unutar EU, ali kako se radi o posebnom stjecatelju, primjenjuje se prag stjecanja, kako bi se odredilo je li institucija postala obveznik za potrebe PDV-a. Budući da je vrijednost dobara manja od pra-ga isporuke (77.000,00 kn), institucija nema obvezu tražiti PDV identi ikacijski broj. Dobavljač iz Fran-cuske na računu za isporučenu opremu zaračunava stopu PDV-a koja se primjenjuje u Francuskoj. Idućeg mjeseca primjerice dobavljač iz Njemačke isporučuje muzeju dodatnu opremu u vrijednosti od 20.000,00 kn. Ovom isporukom ukupna vrijednost primljenih isporuka prelazi propisani prag, te je muzej obvezan zatražiti PDV identi ikacijski broj i postaje porezni obveznik radi potrebe PDV-a za vrijednost isporuke od 20.000,00 kn.

Ustanova u kulturi koja obavlja mješovite isporuke, odnosno, pored oslobođenih isporuka bez prava na odbitak pretporeza obavlja i oporezive isporuke, re-gistrirani je porezni obveznik, te u slučaju stjecanja dobara od poreznog obveznika iz zemlje članice, ob-


KULTURA

vezna je obračunati PDV na stjecanje po stopi važe-ćoj u Hrvatskoj. Pored PDV obrasca kojeg je obvezna dostavljati Poreznoj upravi, budući da je registri-rani porezni obveznik, u slučaju stjecanja dobara, vrijednost primljene isporuke prikazuje osim u PDV obrascu i na PDV-S obrascu.

Isporuka dobara oslobođena je plaćanja PDV-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: da su i isporučitelj i stje-catelj dobra porezni obveznici što se dokazuje valja-nim PDV identi ikacijskim brojevima, te da postoji valjani dokument kojim se dokazuje da se dobro stvarno otpremilo iz jedne u drugu državu članicu. Ako nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje isporuke, tada se isporuka oporezuje prema načelu države po-rijekla.

4. Ustanove u kulturi kod oporezivanja usluga primljenih iz inozemstva

Osnovno načelo oporezivanja usluga propisano je člankom 17. Zakona o PDV-u. Ovisno o tome je li po-rezni obveznik obavio uslugu poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, razlikuje se i mjesto obavlja-nja usluge, odnosno, mjesto oporezivanja. Temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluge po-reznom obvezniku koji djeluje kao takav je mjesto sjedišta primatelja usluge (B2B usluge). Temeljno pravilo za određivanje mjesta obavljanja usluga oso-bi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto sjedi-šta pružatelja usluge (B2C usluge).

Prema odredbama Zakona o PDV-u, poreznim obve-znikom smatra se i osoba koja obavlja isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u odnosu na sve usluge koje su joj obavljene. Ustanove u kulturi koje obavljaju isključivo oslobo-đene isporuke bez prava na odbitak pretporeza nisu registrirani porezni obveznici, budući da ne obav-ljaju oporezive isporuke, ali se smatraju poreznim obveznikom kada im usluge pruža porezni obveznik iz druge države članice ili iz trećih zemalja, a mje-sto obavljanja tih usluga je u Hrvatskoj, temeljem odredbi o mjestu obavljanja usluga.

Kod oporezivanja usluga, osim što je bitno razliko-vati kome je usluga obavljena, poreznom obvezniku ili osobi koja to nije, za određivanje mjesta obav-ljanja usluge važno određenje je i vrsta usluge. Uz osnovna pravila za određivanje mjesta obavljanja usluge propisane su i posebne vrste usluga na koje se ne primjenjuju temeljne odredbe o mjestu opo-rezivanja usluga. Budući da se ustanove u kulturi, koje obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, smatraju poreznim obveznikom u slučaju kada im porezni obveznik iz

druge države članice ili trećih zemalja obavlja uslu-gu, obvezne su Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identi ikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka primanja takvih usluga.

Ako je institucija već registrirana za potrebe PDV-a radi prelaska praga stjecanja ili odustajanja od nje-ga, PDV identi ikacijski broj koristi se i za primlje-ne usluge. Međutim, ako je institucija registrirana za potrebe PDV-a radi primljenih usluga koje joj je obavio porezni obveznik iz drugih država članica ili trećih zemalja i koje se oporezuju u tuzemstvu, ona ne postaje i obveznikom poreza na stjecanje. Insti-tucija postaje obveznikom na stjecanje jedino, ako je odustala ili prešla prag stjecanja.

Ako porezni obveznik koristi PDV identi ikacijski broj, kojeg je dobio radi obveze oporezivanja usluga obavljenih od poreznog obveznika iz drugih država članica ili trećih zemalja, i za oporezivanje stjeca-nja dobara, smatra se da je institucija odustala od praga isporuke. Kada dobavljač u VIES bazi potvrdi ispravnost poreznog broja kojeg mu je dostavila in-stitucija, na ispostavljenom računu za uslugu navodi da se radi o prijenosu porezne obveze (engl. reverse charge), a primatelj usluge na kunsku protuvrijed-nost zaračunava hrvatsku stopu PDV-a.

Prijenos porezne obveze (čl. 75., st. 2. Zakona o PDV-u) predstavlja pojednostavljen postupak opore-zivanja, kojim se porezna obveza prenosi s poreznog obveznika, koji je obavio uslugu na poreznog obve-znika primatelja usluge. Takvim postupkom izbjegla se obveza registracije radi potrebe PDV-a poreznog obveznika pružatelja usluge u poreznu upravu drža-ve članice u kojoj je sjedište poreznog obveznika pri-matelja usluge. Odredbe o mjestu obavljanja usluge odnosno oporezivanja, ako je to mjesto u tuzemstvu u svakom slučaju osiguravaju porezni prihod. Prije-nos porezne obveze pojednostavljuje ubiranje pore-za, budući da se takvim postupkom smanjuje broj poreznih obveznika iz drugih država članica, jer su porezni obveznici oni koji primaju usluge.

Obračunani PDV na primljenu uslugu iskazuje se u poreznoj prijavi (obrazac PDV) pod red. br. II. 8. – 10. (za usluge iz čl. 17., st. 1.) ovisno o poreznoj stopi, ako se radi o uslugama primljenim od poreznih obvezni-ka iz drugih država članica, te pod red. br. II. 11. i II. 12. ovisno o poreznoj stopi, kada se radi o uslugama primljenim od poreznih obveznika iz trećih zemalja. Pretporez se neće prikazati, budući da se radi o po-reznom obvezniku koji obavlja oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza.

Ustanova u kulturi koja obavlja mješovite isporuke, odnosno, pored oslobođenih isporuka bez prava na


KULTURA

odbitak pretporeza obavlja i oporezive isporuke, registrirani je porezni obveznik, te u slučaju da je primila uslugu od poreznog obveznika iz zemlje čla-nice, i da je mjesto oporezivanja usluge u tuzemstvu, obvezna je obračunati PDV na primljenu uslugu, po stopi važećoj u Hrvatskoj. Za razliku od institucije koja obavlja isključivo oslobođene isporuke, ovakav porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u postotku pro rate, što će se prikazati u PDV obras-cu pod red. br. III. 4. ili III. 5., ovisno o tome je li uslu-gu pružio porezni obveznik iz druge zemlje članice ili porezni obveznik iz treće zemlje.

Primjer 3: Kazalište obavlja isključivo oslobođene isporuke, te je pozvalo poreznog obveznika iz Italije da postavi scenogra iju. Radi se o usluzi koja se oporezuje pre-ma temeljnom načelu oporezivanja (B2B), odnosno o usluzi koja se ne nalazi u izuzećima, te kazalište kao porezni obveznik obračunava PDV i iskazuje ga na PDV obrascu i obrascu PDV-S.

Za određene usluge (čl. 19. – 24.) ne primjenjuje se osnovno načelo oporezivanja usluga, nego se kao izuzeci od osnovnog načela, oporezuju prema po-sebnom mjestu obavljanja usluge. Neke od tih uslu-

ga su posredničke usluge, usluge u svezi s nekretni-nama, usluge prijevoza putnika i prijevoza dobara, te usluge i pomoćne usluge u svezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sl. aktivnostima. Ako je za takve usluge posebno mjesto oporezivanja u tuzemstvu, i ako su obavljene poreznom obvezniku, dolazi do prijenosa porezne obveze. Za razliku od usluga koje se opore-zuju po temeljnom načelu i koje je obavio porezni obveznik iz države članice, kod kojih se vrijednosti usluga, kao i obračunati PDV, osim u PDV obrascu evidentiraju i u obrascu PDV-S, usluge za koje je pro-pisano posebno mjesto oporezivanja ne evidentiraju se u obrascu PDV-S. Vrijednost i obračunati PDV kod takvih usluga prikazuje se samo u obrascu PDV pod red. br. II. 11. i II. 12., ovisno o poreznoj stopi koja se primjenjuje.

Primjer 4:

Porezni obveznik iz Austrije organizirao je seminar u Zagrebu za scenske djelatnike. Radi se o usluzi, koja se oporezuje prema mjestu gdje je ona stvarno obavljena. Kazalište je porezni obveznik, budući da je mjesto oporezivanja usluge u tuzemstvu te je ob-vezan obračunati i platiti PDV kojeg iskazuje u PDV obrascu, ali ne i u obrascu PDV-S.

Ne propustite!

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEu Zagrebu, 14. studeni 2013. – 28. siječnja 2014 godine,

jednodnevni (8 sati) programi i dvodnevni (16 sati) programi

• Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave.

• Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku

• Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.

Detaljniji program možete pogledati na 5. stranici magazina ili na internetskoj stranici:

www.tim4pin.hr.



Autorica se u tekstu osvrće na knjigovodstvene evi-dencije inancijske imovine s primjerima evidencija podizanja gotovine, danih depozita i zajmova, po-traživanja za prihode poslovanja i ostalo.

1. UvodUredba o računovodstvu nepro itnih organizaci-ja (NN, br. 10/08 i 7/09), u člancima 31. – 38., daje osnovne značajke inancijske imovine, koja se prati u razredu 1 i obuhvaća: 11 Novac u banci i blagajni, 12 Depozite, 13 Zajmove, 14 Vrijednosne papire, 15 Dionice i udjele u glavnici, 16 Potraživanja za pri-hode poslovanja, te 19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja). U nastavku se daju primjeri knjigo-vodstvenih evidencija poslovnih događaja i transak-cija po vrstama inancijske imovine.

2. Novac u banci i blagajniNovac u banci, izdvojena novčana sredstva te novac i vrijednosnice u blagajni evidentiraju se na skupini računa 11. Nepro itna organizacija je dužna novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaća-nja obavljati preko tih računa. Svaka pravna osoba može imati jedan ili više računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu.

Primjer:

Službenom gotovinskom karticom ovlašteni zaposle-nik nepro itne organizacije za podizanje gotovine na bankomatu poslovne banke za potrebe poslovanja po-digao je 3.000,00 kuna.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Podizanje gotovine s

računa poslovne banke 3.000 1113 1111

2. Zaprimanje novca u blagajnu 3.000 1131 1113

Napomena: Za podignuti iznos gotovine s računa banke tereti se prijelazni račun (1113) u korist raču-

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Mininstarstvo inancija RH, Zagreb.

na kod banke (1111). Po zaprimanju novca u blagaj-nu evidentira se zaduživanje odjeljka 1131 Glavna blagajna uz odobravanje prijelaznog računa.

Primjer:

Za potrebe službenog putovanja, odnosno isplata akon tacija po putnim nalozima podignuta je 2.000,00 kn gotovine s računa i preneseno u glavnu blagajnu.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 51. Podizanje gotovine s

računa poslovne banke2.000 1113 1111

2. Zaprimanje novca u blagajnu

2.000 1131 1113

3. Isplaćena akontacija po putnim nalozima

2.000 1231 1131

Novčana sredstva mogu se izdvajati za različite na-mjene, a Uredba o računovodstvu nepro itnih orga-nizacija navodi neke od njih. Sukladno tome dan je i sljedeći prijedlog razrade odjeljka 1121 Izdvojena novčana sredstva:

• 11211 Izdvojena novčana sredstva za čekov• 11212 Izdvojena novčana sredstva za mjenic• 11213 Izdvojena novčana sredstva za akreditiv• 11219 Izdvojena novčana sredstva za ostale

namjene

Primjer:

Nepro itna organizacija je izdvojila novčana sredstva za otvaranje akreditiva dobavljaču opreme u izno-su od 500.000,00 kn. Primljen je račun dobavljača u istom iznosu. Dobavljač se podmirio iz akreditiva.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Izdvojena novčana sredstva za akreditiv 500.000 1121 1111

2. Primljen račun za nabavljenu opremu 500.000 0521 2424

3. Oprema je plaćena iz akreditiva 500.000 2424 1121

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo *

Knjigovodstvene evidencije inancijske imovine kod nepro itnih organizacija



3. DepozitiSkupinom računa 12 Depoziti, jamčevni polozi i po-traživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo, obuhvaćeni su depoziti u bankama i ostalim inancijskim institucijama, jamčevni polozi, potra-

živanja od zaposlenih, potraživanja za više plaćene poreze i doprinose te ostala potraživanja. Depoziti su oblik potraživanja na temelju pologa novca kod depozitara – banke i ostalih inancijskih institucija. Evidentiraju se na teret računa 1211 Depoziti u tu-zemnim bankama i ostalim inancijskim institucija-ma/1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim inancijskim institucijama, a u korist računa novča-

nih sredstava.

Dani depoziti mogu se analitički pratiti po roč-nosti:

1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim i-nancijskim institucijama• 12111 Depoziti u tuzemnim bankama i osta-

lim inancijskim institucijama – kratkoročni• 12112 Depoziti u tuzemnim bankama i osta-

lim inancijskim institucijama – dugoročni

1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim i-nancijskim institucijama• 12121 Depoziti u inozemnim bankama i osta-

lim inancijskim institucijama – kratkoročni• 12122 Depoziti u inozemnim bankama i osta-

lim inancijskim institucijama – dugoročni

Jamčevni polozi su jamčevine, odnosno kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze. Dane jamčevine iskazuju se na odjeljku 1221. Dani depo-ziti i jamčevine te ostvareni povrati ne evidentiraju se preko računa prihoda i rashoda već utječu samo na promjene u bilančnim računima.

Primjer:

Nepro itna organizacija je trenutni višak prihoda od 200.000,00 kn poslovanja oročila na tri mjeseca uz ka-matnu stopu od 2%.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Oročavanje sredstava 200.000 1211 1111

2. Potraživanja za kamate na oročena sredstva 1.000 1641 3413

3.

Podizanje sredstava protekom tri mjeseca i naplata kamata

201.000200.000

1.0001111 1211

1641

Napomena: Potraživanja za kamate na oročena sred-stva vode se izdvojeno od potraživanja za dane de-

pozite (1211 Depoziti u tuzemnim bankama i osta-lim inancijskim institucijama) i to na računu 1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine.

Taj račun može se i analitički pratiti na sljedeći način:

1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine• 16411 Potraživanja za kamate na dane zaj-

move• 16412 Potraživanja za kamate po vrijedno-

snim papirim• 16413 Potraživanja za kamate na oročena

sredstva i depozite po viđenju• 16414 Potraživanja za zatezne kamate• 16415 Potraživanja za dividende• 16416 Potraživanja za prihode od dobiti tr-

govačkih društava, banaka i ostalih inancij-skih institucija po posebnim propisima

• 16419 Potraživanja za ostale prihode od i-nancijske imovine

Primjer:

Nepro itna organizacija sudjeluje na natječaju trgo-vačkog društva XY, koja kao jamstvo ozbiljnosti ponu-de traži uplatu iznosa od 500,00 kn, koje po zaklju-čivanju natječaja i potpisivanju ugovora s najboljim ponuđačem vraća.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Primljene uplate od sudionika natječaja 500 1111 1221

2. Povrat novca od trgovačkog društva 500 1221 1111

Napomena: U slučaju da je nepro itna organizacija izabrana na natječaju, a potom odustala, uplaćeni iznos postaje rashod organizacije i evidentira se na računu 4294 Ostali nespomenuti materijalni rashodi.

4. Dani zajmoviU okviru skupine računa 13 Zajmovi prate se zajmo-vi, koje daje nepro itna organizacija. Osnovna po-djela zajmova je prema primateljima (građanima i kućanstvima, poduzetnicima i ostalim subjektima), a nepro itne organizacije mogu otvarati daljnju ana-litiku, primjerice:

131 Zajmovi građanima i kućanstvima• 1311 Zajmovi građanima i kućanstvima

o 13111 Zajmovi građanima i kućanstvima – kratkoročni

o 13112 Zajmovi građanima i kućanstvima – dugoročni



132 Zajmovi poduzetnicima• 1321 Zajmovi pravnim osobama koje obav-

ljaju poduzetničku djelatnosto 13211 Zajmovi pravnim osobama koje

obavljaju poduzetničku djelatnost – krat-koročni

o 13212 Zajmovi pravnim osobama koje obav ljaju poduzetničku djelatnost – dugo-ročni

133 Zajmovi ostalim subjektima• 1331 Zajmovi ostalim subjektima

o 13311 Zajmovi ostalim subjektima – krat-koročni

o 13312 Zajmovi ostalim subjektima – du-goročni

Ugovorom o zajmu nije propisana obveza ugovaranja kamata. Ipak, Zakon o porezu na dohodak određuje da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (pla-ćom) smatraju i svi primici, koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa. Pod primicima u naravi smatraju se i povolj-nije kamate pri odobravanju kredita. Primitkom po osnovi povoljnijih kredita smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima, koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne članovima uprave.

Kamate za dane zajmove evidentiraju se zaduže-njem računa potraživanja za kamate na dane zajmo-ve u okviru odjeljka 1641 Potraživanja za prihode od inancijske imovine i odobrenjem računa prihoda od kamata za dane zajmove na odjeljku 3411 Prihodi od kamata za dane zajmove. Kada se kamate napla-te, zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja za kamate.

Primjer:

Nepro itna organizacija dala je dugoročni zajam trgo-vačkom društvu u javnom sektoru. Zajam je odobren na 5 godina uz 10% kamata godišnje, anuitet je godišnji.

Obračun anuiteta je sljedeći:

1. dani dugoročni zajam 500.000,00 kn2. kamate za 2013. godinu 50.000,00 kn

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Dani dugoročni zajam 500.000 1331 11112. Obračunata kamata 50.000 1641 3411

Primljeni povrati u 2013. godini

3. Primljena otplata glavnice 90.000 1111 1331

4. Naplaćena kamata 50.000 1111 1641

Napomena: Dani dugoročni zajmovi, kao i ostvareni povrati prate se isključivo preko bilančnih računa, odnosno računa potraživanja i novčanih sredstava. Takvi plasmani novca ne utječu na rezultat, za ra-zliku od kamata kod kojih se pri obračunu iskazuje prihod, a po naplati zatvaraju potraživanja.

5. Vrijednosni papiriVrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasništvo, odnosno određeno pravo u gospodarskom odnosu. U vrijednosne papire koji sadrže neko imovinsko pravo ubrajaju se: mjenica, ček, obveznica, dionica, teretnica, skladišnica, certi-ikat, komercijalni zapis, blagajnički zapis, trezorski

zapis, trgovačka uputnica, kreditno pismo, polica osiguranja, certi ikat o depozitu itd. Na odjeljcima skupine računa 14 – Vrijednosni papiri evidentiraju se sljedeći vrijednosni papiri:

141 Čekovi,

142 Komercijalni i blagajnički zapisi,

143 Mjenice,

144 Obveznice,

145 Opcije i drugi inancijski derivati te

146 Ostali vrijednosni papiri.

Iako je i dionica vrijednosni papir, u računskom pla-nu prate se izdvojeno u skupini računa 15 Dionice i udjeli u glavnici. Vrijednosni papiri se kupuju radi očuvanja vrijednosti novca, ali i da bi se zaradilo na temelju dividende i kamate ili na temelju njihove prodaje. Pri kupnji vrijednosnih papira uobičajeni su trošak naknada za otvaranje naloga za kupnju i brokerska naknada. Pri prodaji vrijednosnog papira naknadi za otvaranje naloga za prodaju i brokerskoj naknadi pridružuju se troškovi tržišta (mjesta tr-govanja) te provizija Središnje depozitarne agencije (ako je vrijednosni papir u sustavu SDA)1.

Ulaganja u vrijednosne papire evidentira se po troš-ku stjecanja. Trošak stjecanja – ulaganja uključuje troškove kupnje (npr. kupovna cijena dionice), ali i troškove kao što su brokerska provizija, honorari, pristojbe i bankarske naknade (već gore istaknuti). U transakcijama s dionicama mogu se pojaviti gu-bici ili dobici koji mogu biti realizirani ili nerealizi-rani. Realizirani dobitak nastaje kada se pri prodaji ostvari veća cijena od troškova stjecanja. Ta pozitiv-na razlika između prodajne cijene i troškova stjeca-nja iskazuje se na 3418 Ostali prihodi od inancijske

1 Denis Alajbeg i Zoran Bubaš: Vodič kroz hrvatski tržište kapitala za građane, Institut za javne inancije.



imovine. Na isti način kod prodaje dionica može se ostvariti gubitak, kada se pri prodaji ostvarila ma-nja cijena od troškova stjecanja. Realizirani gubitak se evidentira na računu rashoda 4434 Ostali nespo-menuti inancijski rashodi.

Primjer:

Nepro itna organizacija u svojim poslovnim knjigama ima otvoreno potraživanje prema kupcu «ABC» d.o.o., Zagreb u vrijednosti od 100.000,00 kn. «ABC» d.o.o. je ispostavio mjenicu koja dospijeva na dan 20. 6. 2013. godine. Mjenica je naplaćena po dospijeću. Primljena mjenicu je u ožujku 2013. eskontirana po stopi od 10% zbog trenutačne nelikvidnosti.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Primljena mjenica 100.000 1431 1611

1a. Naplaćena mjenica 100.000 1111 1431

2. Eskont mjenice100.00090.00010.000

11114434

1431

Napomena: Nepro itna organizacija je zbog potrebe za povećanjem svoje platežne sposobnosti proda-la mjenicu prije dospijeća na naplatu i to uz eskon-tnu stopu od 10.000 kn. Razlika između nominalne (100.000,00 kn) i eskontne vrijednosti (90.000,00 kn) evidentira se kao inancijski rashod na podskupini računa 4434 Ostali nespomenuti inancijski rashodi.

Primjer:

Na burzi je kupljeno 100 dionica društva «Alkotel» d.o.o. po cijeni od 200,00 kn. Nominalna vrijednost di-onica je 150,00 kn. Nakon mjesec dana od kupljenih je dionica prodano 50 po 220,00 kn po dionici i ostvaren priljev na računu od 11.000,00 kn.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Kupnja 100 dionica 20.000 1521 1111

2. Prodaja 50 dionica11.00010.0001.000

111115213418

Obrazloženje: Pri prodaju dionica ostvarila se veća cijena – vrijednost od troškova stjecanja dionica. Ta pozitivna razlika između prodajne cijene i troškova stjecanja iskazuje se kao prihod na 3418 Ostali pri-hodi od inancijske imovine.

6. Potraživanja za prihodeSkupina računa 16 Potraživanja za prihode poslo-vanja sadrži potraživanja: od kupaca, za članarine

i članske doprinose, za prihode po posebnim propi-sima, za prihode od imovine te ostala nespomenuta potraživanja. Sva potraživanja po osnovi prodaje, za naknade po posebnim propisima ili ugovorima ili pravilima nepro itne organizacije evidentiraju se u skupini računa 16 Potraživanja za prihode. Protu-stavka za knjiženje potraživanja za prihode je najče-šće u razredu 3, gdje je predviđeno knjiženje priho-da, no može biti i u skupini 29 za odgođene prihode, koji se odnose na buduće razdoblje.

Skupina računa na kojima se knjigovodstveno iska-zuju potraživanja za prihode u razradi slijedi najče-šće i uobičajene vrste prihoda, koji se javljaju u po-slovanju nepro itnih organizacija pa su potraživanja podijeljena na potraživanja:

• od kupaca,• za prihode po posebnim propisima, • za prihode od imovine, i • ostala nespomenuta potraživanja.

Primjer:

Ispostavljen je račun za mjesečnu najamninu u iznosu od 15.000,00 kn. Kupac je na ime plaćanja predao ček. Kupcu je ispostavljen obračun zatezne kamate u izno-su od 1.200,00 kn.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračunana najamnina 15.000 16421 34211

1.a Primljen ček 15.000 14111 164212. Obračun zatezne kamate 1.200 16511 34141

7. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda

Skupina računa 19 Rashodi budućih razdoblja i ne-dospjela naplata prihoda (aktivna vremenska raz-graničenja), sadrži unaprijed plaćene rashode, koji se ne odnose na izvještajno razdoblje i prihode koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi.

Primjer:

U srpnju 2012. plaćena je godišnja premija kasko osi-guranja u iznosu od 4.000,00 kn (za razdoblje od 1. 7. 2012. do 31. 5. 2013.).

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1.Premija osiguranja za razdoblje 1. 7. 2012. do 31. 5. 2013.

4.0002.0002.000

42911911

2429



Navedenim stručnom radom autorica obrađuje problematiku u vezi s načinom pružanja javne uslu-ge prikupljanja komunalnog otpada, prema odre-dbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13, koji je donio Hrvatski Sabor na sjed-nici održanoj 15. srpnja 2013. godine, s tim da se isti primjenjuje počevši od 23. srpnja 2013. godine.

1. UvodNačin pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na određenom području putem spremnika, propisan je odredbama Zakona o održivom gospo-darenju otpadom (NN, br. 94/13), gdje se kao krite-rij primjenjuje masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja u određenom vremenskom razdoblju. Međutim, što se tiče samog sastava komunalnog otpada on ovisi o sredini u ko-joj nastaje, odnosno čimbenicima poput standarda stanovništva, tipa naselja i stupnja ekološke svijesti stanovništva. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano je da komunalna djelatnost odr-žavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalna djelatnost odlaganja komunalnog otpa-da više nije u nadležnosti Zakona o komunalnom gospodarstvu, već je to uređeno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

2. Osnovni pojmoviGospodarenje komunalnim otpadom predstavlja ukupan skup aktivnosti, odluka i mjera kojima se mora težiti radi sprječavanja nastanka komunalnog otpada, smanjivanja količine nastalog komunalnog otpada, kao i smanjenja ukupnog štetnog djelovanja otpada na okoliš.

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz po-ljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova, koji je po

* Sandra Vajda, dipl. ing, preh. teh., Poglavarstvo grada Zagreba.

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.).

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase nepriklad-no prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješa-nog komunalnog otpada.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sli-čan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

3. Stanje komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj

S obzirom na to da ukupne količine otpada odložene na odlagališta u Republici Hrvatskoj ne zadovolja-vaju standarde propisane Okvirnom Direktivom o otpadu (2008/98/EZ) od 12. prosinca 2008. godine, potrebno je dodatno smanjivati količine otpada tako da ukupna količina za odlaganje do kraja 2013. go-dine ne bi smjela prelaziti 1.710.000 tona, odnosno potrebno smanjenje iznosi preko 152.000 tona.

Slika 1. Prosječan sastav komunalnog otpada u RH

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

Podaci koji određuju postupno smanjenje sadržaja biorazgradivih sastojaka u ukupnoj masi komunal-

UDK 351.1Sandra Vajda *

Pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada



nog otpada, koji se može odlagati na odlagališta ne-opasnog otpada utvrđeni su Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2015. godine. Najveća dopuštena masa bioraz-gradivog komunalnog otpada, koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima, što uključuje i neu-sklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proi-zvedenog u 1997. godini, iznosi:

• 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.• 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.• 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

Međutim, što se tiče odlaganja otpada na neuskla-đenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj, najveća godišnja dopuštena masa otpada iznosi:

• 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.• 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.• 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.• 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.• 800.000 tona do 31. prosinca 2017.

Prema prijavljenim podacima u informacijskom su-stavu Agencije za zaštitu okoliša u 2011. godini, sve općine i gradovi sustavno provode organizirano sa-kupljanje i odvoz komunalnog otpada, dok veliki broj jedinica lokalne samouprave ne provodi odvojeno sa-kupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpa-da. Ukupna količina proizvedenog otpada u Republici Hrvatskoj tijekom 2011. godine iznosila je 1.629.917 tona, što znači da je svaki stanovnik u prosjeku go-dišnje proizveo 376,00 kg otpada, odnosno 1.01 kg po stanovniku dnevno.

Trenutno je u Republici Hrvatskoj zaustavljen rast proizvedenih količina komunalnog otpada, te su prosječne količine proizvedenog komunalnog otpa-da znatno manje od prosjeka zemalja Europske unije (502 kg/stanovniku), što je direktna posljedica gos-podarske krize u regiji, odnosno primjene boljeg su-stava kontrole zbrinutog otpada.

Slika 2. Količine proizvedenog komunalnog otpada u RH


Gledajući na regionalnoj razini, najveći proizvođači komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj su Grad Zagreb (19,3%), Splitsko-dalmatinska županija (13,88%) i Primorsko-goranska županija (8,24%), dok se najmanja količina komunalnog otpada proiz-vede u Međimurskoj županiji (1,14%) i Požeško-sla-vonskoj županiji (0,90%).

Slika 3. Godišnje količine proizvedenog komu-nalnog otpada po stanovniku u RH


4. Prikaz organiziranog sakupljanja komunalnog otpada 1995. – 2011.

Od 2011. godine organiziranim skupljanjem komu-nalnog otpada obuhvaćeni su svi gradovi i općine gdje obuhvat stanovništva organiziranim skuplja-njem komunalnog otpada tijekom posljednje dvije godine iznosi 96%.

Slika 4. Obuhvat stanovništva skupljanjem ko-munalnog otpada u RH


5. Kategorije otpadaPravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpa-da, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta ot-pada (NN, br. 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13), koji je donesen s ciljem da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, propisa-ne su između ostalog i kategorije otpada, koje su pri-hvatljive, odnosno neprihvatljive za odlaganje.



5.1. Otpad neprihvatljiv za odlaganje

Prema odredbi članka 5. navedenog Pravilnika na odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj zabranjen je prihvat:

• tekućeg otpada, • otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan,

korozivan, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa,

• komunalnog otpada, ako mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase,

• bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada prema posebnim propisima,

• otpadnih guma,• animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih tru-

pla i životinjskih prerađevina, ako nisu termički obrađeni prema posebnim propisima,

• otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora, otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u po-stupku obrade i oporabe otpadnih vozila,

• otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme,

• sve druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriteri-je za prihvat otpada na odlagališta.

Međutim, važno je napomenuti da će počevši od 31. prosinca 2016. godine biti zabranjen prihvat otpa-da na sva odlagališta komunalnog otpada, ako mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% ukupne mase. Odredba da je na odlagališta otpada dozvoljeno odlaganje samo prethodno obrađenog otpada ne primjenjuje se na postojeća odlagališta, koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje otpada do puštanja u rad Centara za gospodarenje otpadom.

5.2. Otpad prihvatljiv za odlaganje

Za razliku od otpada, koji nije prihvatljiv za odlaga-nje, razlikujemo i otpad koji je prihvatljiv za odla-ganje. Naime, sukladno dozvoli nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrađenog otpada, s time da se bez prethodne obrade može odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obra-da nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada, ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada, koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva navedenog Pravilnika.

Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaga-nje komunalnog otpada, neopasnog otpada bilo kojeg

podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad, i stabilnog i nereaktiv-nog, prethodno obrađenog opasnog otpada, ako gra-nične vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne pre-laze granične vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagalište sukladno Dodatku 3. Pravilnika.

Iznimno, dozvoljeno je odlaganje komunalnog ot-pada s visokim sadržajem biorazgradivih tvari u posebnom odjeljku odlagališta, koji se posebnim po-stupcima koristi samo u svrhu proizvodnje energije iz odloženog otpada.

Međutim, zabranjeno je miješanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sa-držaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja pro-pisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada.

6. Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Zakon o održivom gospodarenju otpadom propi-suje novi način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, koji podrazumijeva prikuplja-nje navedene kategorije otpada na određenom po-dručju, gdje se usluga pruža, i to putem spremnika od pojedinih korisnika što uključuje prijevoz otpa-da do ovlaštene osobe za njegovu obradu. Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave, s tim da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti pružanje nave-dene usluge na razini mjesne samouprave. Korisnik usluge na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela ne-kretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine, kada je vlasnik nekretnine, od-nosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavije-stio davatelja usluge.

7. Način pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada može obavljati:

• trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,

• javna ustanova koju osniva jedinica lokalne sa-mouprave.

Iznimno, jedinica lokalne samouprave može dati koncesiju za obavljanje navedene javne usluge na rok do 10 godina temeljem ugovora o koncesiji.



Također, predstavničko tijelo jedinice lokalne sa-mouprave donosi Odluku o načinu pružanja javnih usluga koja sadrži:

1) kriterij obračuna količine otpada,2) standardne veličine i druga bitna svojstva sprem-

nika za sakupljanje otpada,3) najmanju učestalost odvoza otpada prema po-

dručjima,4) obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,5) područje pružanja javne usluge,6) odredbe propisane Uredbom iz članka 29., stavka

10. Zakona (donosi je Vlada RH u roku od 12 mje-seci od stupanja ovog Zakona na snagu),

7) opće uvjete ugovora s korisnicima.

8. Uvjeti za davatelja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada

Davatelj usluge prikupljanja miješanog i biorazgra-divog komunalnog otpada treba:

1) udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja,

2) predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom,

3) snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom,

4) raspolagati nužnim inancijskim, ljudskim i teh-ničkim resursima potrebnim za obavljanje propi-sanih poslova.

Također je važno istaknuti da je davatelju na raspo-laganju i mogućnost sklapanja ugovora o pružanju navedene javne usluge s pravnom i izičkom osobom – obrtnikom na njegov zahtjev. Međutim, za direk-tora, odnosno izičku osoba koja upravlja davateljem usluga propisane su sljedeće zakonske obveze:

1) da mora posjedovati stručna znanja i sposobnosti u vezi s obavljanjem poslova gospodarenja otpa-dom i propisa o gospodarenja otpadom,

2) da je odgovorna za stručno i učinkovito obavlja-nje poslova, i s tim u vezi, za provedbu propisa koji uređuju gospodarenje otpadom,

3) da mora posjedovati važeću potvrdu o obavljenoj izobrazbi za gospodarenje otpadom

9. Obračun cijene javne usluge prikupljanja komunalnog otpada

Obračun cijene prikupljanja komunalnog otpada od davatelja javne usluge provodi se tako da se osigu-rava primjena načela: onečišćivač plaća, ekonomski održivo poslovanje, sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja usluge. Cijena javne usluge za pojedinog korisnika određuje se razmjerno količini predanog

otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je krite-rij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjen ja spremnika.

Davatelj javne usluge cjenikom određuje visinu je-dinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada, s tim da ista obuhvaća: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada itd. Međutim, davatelj usluge treba prije primjene ili izmjene cjenika, pribaviti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na koju se cjenik odno-si u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti. Naime, ako se izvršno tije-lo jedinice lokalne samouprave ne očituje u navede-nom roku, smatra se da je dana suglasnost na cjenik za pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada.

Jedinica lokalne samouprave dužna je u roku od tri dana od dana primjene cjenika za pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada obavijesti-ti Državni inspektorat, Agenciju za zaštitu okoliša i županijski ured u čijem su djelokrugu poslovi gos-podarstva, s tim da provedbu usklađenosti cjenika nadzire Državni inspektorat Republike Hrvatske. Državni inspektorat Republike Hrvatske predstav-lja nadležno tijelo za postupanje po prigovoru kori-snika usluga – potrošača, radi zaštite njihovih prava, odnosno pravnih interesa protiv postupanja davate-lja usluga, sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom zakonu.

10. Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada

Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, što predstavlja novost u odnosu na dosadašnja zakon-ska rješenja, jedinica lokalne samouprave dužna je izvršiti obvezu odvojenog prikupljanja problematič-nog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plasti-



ke i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, tako da osigura:

1) funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvo-rišta, odnosno mobilne jedinice na svom po-dručju;

2) postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta sprem-nika za odvojeno sakupljanje: problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospo-darenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini;

3) obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problema-tičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila;

4) uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunal-nog otpada na zahtjev korisnika usluge.

11. Postavljanje reciklažnih dvorišta od JLS

Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, jedi-nica lokalne samouprave:

1) koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigu-rala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem po-dručju posredstvom mobilne jedinice, koja se smatra reciklažnim dvorištem;

2) koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigu-rati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području;

3) koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osi-gurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta, i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području;

4) dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi re-ciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice, koja se smatra re-ciklažnim dvorištem.

Iznimno, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioni-ranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućuje pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mo-bilne jedinice, s tim da je zabranjeno odbacivati i sa-kupljati krupni (glomazni) otpad na javnoj površini, osim u spremnicima.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je:

1) zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o za-primljenom sljedećem komunalnom otpadu na-stalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspo-stavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad;

2) odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima;

3) predati otpad osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstom otpada;

4) sudjelovati u sustavima gospodarenja posebnom kategorijom otpada na način propisan zakonom, kojim se uređuje gospodarenje posebnom katego-rijom otpada.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđu-je pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade u suradnji s tijelima jedinice lokalne samo-uprave. Također se u reciklažno dvorište može za-primati i otpad, koji nije nastao na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave, kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu uz uvjet da osoba koja ga predaje snosi sve troškove njegovog gospodare-nja. Obavljanje poslova reciklažnog dvorišta i prije-voza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge dužan je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

12. Gospodarenje komunalnim otpadom do donošenja pravilnika i uredbi

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13) propisano je da će se uredbe i pravilni-ci za postupanje s komunalnim otpadom donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona tj. do 23. srpnja 2014. godine. Trgovačka društva, javne ustanove i službe – vlastiti pogoni, koji su osnovale jedinice lokalne samouprave i koje su do dana stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom obavljale komunalnu djelat-nost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komu-nalnog otpada nastavljaju obavljati te djelatnosti sukladno odredbama Zakona o komunalnom gos-podarstvu do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog ot-pada i biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije.

Slijedom navedenoga, na snazi ostaju važeći cjenici za komunalne usluge doneseni na temelju Zakona o



komunalnom gospodarstvu do donošenja cjenika u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpa-dom. Stupanjem na snagu Zakona o održivom gos-podarenju otpadom prestaju važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. Zakona o komunalnom gospodar-stvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12) u odnosu na komunalnu dje-latnost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komu-nalnog otpada.

13. ZaključakZakonom o održivom gospodarenju otpadom pri-stupilo se uspostavi cjelovitog i učinkovitog susta-va gospodarenja otpadom, da bi se smanjila količina

odloženog miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada odvojenim prikupljanjem komunalnog otpada. Pri-mjena navedenog Zakona uzrokuje svakodnevne probleme u praksi, jer je većina jedinica lokalne sa-mouprave naplatu sakupljanja i odvoza komunalnog otpada obračunavala po kriteriju količine otpada (masa, volumen, broj članova kućanstva), te po m2 stambenog prostora.

Naime, iako su Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane prekršajne odredbe za davate-lja usluge, kada istu ne obračunava razmjerno ko-ličini predanog otpada u obračunskom razdoblju, proizlazi zaključak da će najveći problem nastati u višestambenim jedinicama, gdje postoji veliki broj korisnika koji dijele zajedničke spremnike za otpad.

U prodaji je knjiga

Sustav javne nabave 2013./2014.!Redaktor: Glorija Raguž

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi za-konodavni i institucionalni okvir javne nabave, praktičnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudioni-ke sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena oso-bama koje sudjeluju ili će sudjelovati svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja pos-tupaka, te ugovaranja i realizacije nabave.

S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, institucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učiniti kako bi se

prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvariti zaštitu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeniti prilikom izjavljivanja žalbe u sus-tavu javne nabave.

Cijena izdanja: 300,00 kn (PDV uključen)


LOKALNA SAMOUPRAVA

Struktura hrvatske lokalne samouprave je pre-složena, što dovodi do sustava lokalne samoupra-ve koji je nestabilan, neuravnotežen, nedovoljno e ikasan i slabog razvojnog potencijala, pa kao ta-kav osigurava centralistički način upravljanja. Kao osnovni problemi lokalnog djelokruga u RH ističu se njegove manjkavosti, nejasnoće, centralističke ten-dencije i neusklađenost s europskim trendovima, te nepostojanje jasne strategije regionalnog razvoja. Analizom zakonske regulative i postojećih odnosa, autorica zaključuje da je lokalnu samoupravu, po-trebno shvatiti kao vrijednosti i civilizacijske stečev-ine, a ne kao upravljački i ekonomski problem, kako je se zbog gospodarske krize sve više percipira.

1. UvodEuropska povelja o lokalnoj samoupravi (potvrđena Zakonom, NN – Međunarodni ugovori, br. 14/07, pri-hvaćena je u Republici Hrvatskoj 1997. godine, i to dio odredbi povelje koje su na snazi od 01. siječnja 1998., da bi ista u potpunosti bila rati icirana 2008., NN – Međunarodni ugovori, br. 4/08), polazi od toga da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja sva-kog demokratskog sustava, da je pravo građana da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima najnepo-srednije ostvarivo na lokalnoj razini, da postojanje lokalnih jedinica omogućuje upravu, koja je i učin-kovita i bliska građanima.

Sve to pretpostavlja postojanje lokalnih jedinica ko-jima su omogućena demokratski oblikovana odluču-juća tijela i korištenje širokog stupnja samouprave vezane s njihovim djelokrugom rada, sredstvima za njihovo obavljanje, i način potreban da bi mogle ispu-niti svrhu svojeg postojanja. Dakle, koncepcija lokal-ne samouprave polazi od prava i mogućnosti lokalnih jedinica, da u okvirima određenih zakonom uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost te u interesu lokal-nog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

Naravno da su te temeljne ovlasti i dužnosti lokal-nih jedinica određene Ustavom Republike Hrvat-ske. Ulaskom Republike Hrvatske u EU zatraženo je

* Mr. sc. Dragica Kemeter, mag. iur., pročelnica Uprave Grada Čakovca.

i usklađenje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom pravnom stečevinom EU-a i prav-nim aktima Vijeća Europe. Nacionalni propisi koji-ma se u zakonodavstvo države članice EU prenose direktive, odnosno kojima se provode uredbe, odlu-ke ili drugi pravni akti Europske unije, sadrže pozi-vanje na te pravne akte Unije. Takva obveza proizla-zi za države članice iz članka 288. Ugovora o funkci-oniranju EU (bivši čl. 249. UEZ), ali i iz teksta samih direktiva EU-a, u kojima se u konačnim odredbama propisuje obveza za države članice, da prilikom službene objave propisa, kojim se provodi obveza iz pojedine direktive, osiguraju upućivanje na tu odgo-varajuću direktivu EU. Je li sve tako? Što se dogodilo s lokalnom samoupravom i nadležnostima, koje joj propisuje Zakon o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13; dalje u tekstu: ZOLIPS) u duhu navedene Europske pove-lje o lokalnoj samoupravi?

Samoupravni djelokrug općina i gradova izmjena-ma ZOLIPS-a iz 2013. ostao je isti, pa tako općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavlja-ju poslove lokalnog značaja, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom i za-konom dodijeljeni državnim tijelima. Dakle, poslovi koji se odnose na komunalno gospodarstvo i dalje ostaju u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS).

Sadašnja struktura hrvatske lokalne samouprave je presložena, što dovodi do sustava lokalne samou-prave koji je nestabilan, neuravnotežen, nedovoljno e ikasan i slabog razvojnog potencijala, pa kao ta-kav osigurava centralistički način upravljanja. Kao osnovni problemi lokalnog djelokruga u RH ističu se manjkavost, nejasnoće, centralističke tendencije i neusklađenost s europskim trendovima, te nepo-stojanje jasne strategije regionalnog razvoja. Priho-di JLS nisu razmjerni ovlastima, niti slijede stvarne troškove obavljanja lokalnih poslova, što vodi potre-bi traženja novih izvora prihoda, posebno ne iskal-nih instrumenata inanciranja kapitalnih projekata (obveznice, JPP) i fondova.

Hrvatski model proračuna EU ima neodređeni od-nos prema položaju i razvoju velikog grada. Pra-

UDK 352.1Dragica Kemeter *

Centralizacija kao nepovjerenje prema JLS – primjer komunalnog gospodarstva


LOKALNA SAMOUPRAVA

ćenje položaja i uloge velikih gradova ukazuje na zastarjeli model gradskog upravljanja temeljen na redistributivnoj ulozi gradskih vlasti. Prateći najne-posredniji oblik samouprave, dakle mjesne odbore i kod njih je sve određeno samo načelno i nedoreče-no, što zajedno s nedovoljnim angažmanom građana i nedostatkom vlastitih prihoda potpuno potiskuje njihove potencijale. Naši oblici lokalne demokracije nisu dostigli razinu koju slične institucije imaju u zemljama konsolidirane demokracije, naročito zbog skučenog samoupravnog djelokruga i relativno male uloge lokalne samouprave u pružanju javnih službi, što vodi slaboj zainteresiranosti građana.

Prevladava tradicionalni i administrativni model upravljanja službeničkim osobljem uz naglašene elemente predweberijanskog političkog koncepta. Uspješnih promjena neće biti bez općeg konsenzu-sa o promjenama bez inancijske decentralizacije te bez širenja ovlasti lokalnih jedinica1. Široki javni sektor, javna uprava i jaka država u velikim su pro-mjenama stoga je javni sektor podvrgnut masovnoj privatizaciji i kontroliranoj liberalizaciji. U javnoj upravi stvaraju se nove institucije koje su nezavisne od državne vlasti i državne uprave, a kojima je zada-tak kontrola i regulacija novih sektora tržišta.

Nastala je ideja da socijalnu državu treba zamijeniti tzv. regulacijska država. Uz nacionalne posebnosti EU vodi zajedničku politiku na području javnih služ-bi. Postavlja se pitanje opravdanosti podvrgavanja komunalnog gospodarstva tržišnoj utakmici, jer je ono zbog svoje posebne uloge do sada bilo izuzeto od mehanizama tržišta. Regulacijske agencije kao glavni instrument regulacijske države da se promo-vira tržišno natjecanje, postavljaju određene stan-darde. Na čelu im nisu političari. Iako Republika Hrvatska ne predviđa posebna regulacijska tijela, Ustav RH govori o tijelima s javnim ovlastima (nisu u kategoriji državnih tijela). Zaštita javnog interesa i korisnika njihov je prioritet.

2. Komunalno gospodarstvo i promjeneKomunalno gospodarstvo u smislu Zakona o ko-munalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13; dalje u tekstu: ZKG) podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pru-žanje komunalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te inanciranje građenja i održavanje

1 Iva Lopižić: Ivan Koprić (ur.) Reforma lokalne i regionalne samouprave u RH, HKJU-CCPA, god. 13. (2013.), br. 2. str. 660., 661.

objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne samouprave i regionalne, kada je to određeno ZKG-om (čl. 1. ZKG). Komunalno gospodarstvo čini najmanje 60% poslo-va lokalne samouprave stoga ga prate isti problemi. Promjene su stoga neizbježne.

2.1. Promjene uz ZKG i ZOGO

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: ZOGO) utvrđuje mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpa-da na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji, te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizič-nih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz kori-štenje vrijednih svojstava otpada. Utvrđuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gos-podarenja otpadom, strateške i programske doku-mente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i ob-veze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informa-cijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i in-spekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom (čl. 1. ZOGO).

Danom stupanja na snagu ZOGO-a tj. 23. srpnja 2013., prestaju važiti odredbe članaka 3., 11., 20., 30. i 34. ZKG-a u odnosu na komunalnu djelat-nost održavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komu-nalnog otpada. Trgovačka društva, javne ustanove te vlastiti pogoni JLS, koji su do dana stupanja na snagu ZOGO-a obavljali komunalnu djelatnost odr-žavanja čistoće, u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagali-šta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada na temelju odredbi ZKG-a nastavljaju obav-ljati te djelatnosti sukladno odredbama ZKG-a do donošenja odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i bioraz-gradivog komunalnog otpada, odnosno donošenja odluke o davanju koncesije.

Cjenici komunalnih usluga doneseni na temelju ZKG-a u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i ko-munalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do primjene cjenika iz članka 33., stavka 5. ZOGO-a. Naime, davatelj usluge sukladno obraču-nu cijene javne usluge, koji je određen člankom 33., stavcima 1., 2. i 4. ZOGO-a, uredbe koju će donijeti Vlada RH te odluke predstavničkog tijela JLS-a o na-


LOKALNA SAMOUPRAVA

činu pružanja javnih usluga (prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, cjenikom određuje visinu jedi-nične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada).

Davatelj usluga dužan je sukladno ZOGO-u cjenik objaviti na svojoj mrežnoj stranici, a prije primjene, odnosno izmjene cjenika mora pribaviti suglasnost izvršnog tijela JLS na koju se cjenik odnosi. Odluka o načinu pružanja javnih usluga predstavničkog tijela JLS sadrži kriterij obračuna količine otpada, stan-dardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, područje pružanja javne usluge, prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odredbe pro-pisane uredbom, koju donosi Vlada RH i opće uvjete ugovora s korisnicima.

Što se tiče Programa gradnje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture donesenih na temelju ZKG u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komu-nalnog otpada na određena odlagališta i komunal-nu djelatnost odlaganja komunalnog otpada važe do isteka roka na koji su doneseni. Odluke o obvezat-nom korištenju komunalne usluge održavanja čisto-će u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komu-nalnog otpada donesene na temelju ZKG primjenjuju se do donošenja odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada.

Postupci pokrenuti po odredbama članaka 3., 11., 20., 30. i 34. ZKG-a i postupci pokrenuti pred prekr-šajnim sudom po odredbama tih članaka u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i komunalnu djelatnost odlaganja komunalnog otpada do dana stupanja na snagu ZOGO-a dovršit će se po odredbama ZKG-a.

2.2. Promjene uz ZKG i prijedloge Zakona o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji

Prijedloga Zakona o gradnji koji je 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen u Saboru između ostalog, iz članka 32. ZKG-a, predviđa izbrisati čla-nak prema kojem tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, mora u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom odjelu JLS nadležnom za poslo-ve komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješe-nja o komunalnom doprinosu.

Interesantno je također spomenuti da zakonoda-vac u članku 113. prijedloga Zakona o gradnji pre-ma kojem investitor tek po izvršnosti građevinske dozvole mora platiti komunalni doprinos i vodni doprinos sukladno posebnim propisima. Što se pak tiče inspekcijskog nadzora, po prijedlogu Zakona o građevinskoj inspekciji, koji je također 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen u Saboru, isti će provoditi upravno tijelo JLS nadležno za poslo-ve komunalnog gospodarstva na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru. Radi se o komunalnim redarstvima, koji dobivaju nove po-slove i koji će provoditi u funkciji inspektora nadzor nad građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnim propisima grade, odnosno izvode na te-melju rješenja donesenog po propisima komunalnog gospodarstva i koji se izvode bez građevinske do-zvole, glavnog projekta odnosno drugog akta.

Zadatak će im po tom prijedlogu biti provođenje in-spekcijskog nadzora i nad uklanjanjem ruševina, ot-klanjanjem oštećenja na postojećoj građevini, zahva-tom u prostoru koji nije građenje, dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne česti-ce i provedbi odluke o zabrani građenja, koju donese predstavničko tijelo JLS. Naravno da će to JLS dodat-no inancijski opteretiti, jer postojećeg kadra nema dovoljno, a uz to taj je kadar potrebno i školovati.

2.3. Promjene uz zakon o vodama2

Obračun i naplata naknade za priključenje

Dosadašnjim člankom 209. ZOV-a bilo je propisano da se građevine i druge nekretnine mogu priključi-

2 NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13, dalje u tekstu: ZOV, Mi-nistarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva; Tuma-čenje odredbi Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG od 22. srpnja 2013.) I ZAKON O FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA (NN, br. 153/09, 90/11 i 56/13, u daljnjem tekstu – ZOFVG, Ministarstvo poljo-


LOKALNA SAMOUPRAVA

ti na komunalne vodne građevine, sukladno odluci koju donosi predstavničko tijelo JLS na prijedlog isporučitelja vodne usluge. Odlukom se utvrđivao: postupak, rokovi za priključenje, naknada za pri-ključenje i način plaćanja naknade za priključenje sukladno zakonu, kojim se uređuje vodno gospodar-stvo, način i uvjeti inanciranja gradnje komunalnih vodnih građevina od budućih korisnika, i prekršaj-ne odredbe.

Dosadašnji članci od 59. do 63. ZOFVG-a propisivali su između ostalog da predstavničko tijelo JLS može uvesti naknadu za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine, te da se naknada za priključenje obračunava rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo je-dinice lokalne samouprave. Zakon o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakon o izmjenama i dopunama ZOFVG-a koji su stupili na snagu 18. svibnja 2013. donose promjene: JLS dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu izmijenjenog ZOV-a sta-viti van snage odluke o priključenju donesene na temelju dosadašnjeg članka 209., stavka 2. ZOV-a, u dijelu koji se odnosi na uvođenje, obračun i na-platu naknade za priključenje, kao i druge opće akte donesene na temelju ZKG koji se odnose na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priklju-čenje.

Dakle odredbe Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a, u dijelu ukidanja naknade za priključenje, ne primjenjuju se neposredno stupanjem na snagu tog zakona, nego tek kada JLS usklade s odredbama za-kona (dakle, najkasnije u roku od 6 mjeseci) svoje Odluke o priključenje na komunalne vodne građevi-ne, odnosno stave izvan snage svoje Odluke u dijelu koji se odnosi na uvođenje, obračun i naplatu nakna-de za priključenje. To znači da JLS-i svoje odluke mo-raju uskladiti zaključno s 18. studenim 2013. Član-cima od 33. do 38. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG-a brisane su odredbe članka od 59. do 64. ZOFVG-a, kojima je bila propisana naknada za priključenje, ali i odredba članka 62., kojom je bilo propisano da se naknada za priključenje obra-čunava rješenjem o obračunu koje donosi nadležno upravno tijelo JLS-a.

Brisanje odredbi o naknadi za priključenje zakono-davac tumači navodeći da je Zakonom o izmjenama i dopunama ZOV-a uloga JLS-a zadržana u okviru ovlasti, koje ima osnivač isporučitelja vodne usluge, tj. da JLS-i više nemaju operativne obveze u područ-

privrede, Uprava vodnoga gospodarstva; Tumačenje odredbi Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG od 22. srpnja 2013.)

ju vodnih usluga. Naime, JLS-i svoje ingerencije u vodnim uslugama ostvaruju po isporučiteljima vod-nih usluga, tj. JLS-i ne mogu imati komunalne vodne građevine u svom direktnom vlasništvu te da je is-poručitelj vodne usluge i prema ranijoj odredbi član-ka 24., stavka 6. ZOV-a jedini investitor komunalnih vodnih građevina. Ujedno zakonodavac navodi da postoji naknada za razvoj iz koje se inancira na lo-kalnoj razini razvoj komunalnih vodnih građevina, koja je prihod isporučitelja vodnih usluga.

Ujedno navodi da stvarni trošak priključenja na-plaćuju korisnicima isporučitelji vodnih usluga te-meljem članka 212., stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV. Daljnje obrazloženje je da se komu-nalna vodna infrastruktura u najvećem dijelu, preko 70% razvila na teret sredstava Hrvatskih voda. Za-konodavac u vezi s tim smatra da nema potrebe da postoje dvije razvojne naknade na lokalnoj razini, te da nema potrebe da korisnik plaća i stvarni trošak priključenja i tzv. para iskalni namet na priključe-nje, te da je sustav inanciranja razvojnih troškova komunalne vodne infrastrukture na centralnoj razi-ni (naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda) i na lokalnoj razini (naknada za razvoj) dovolj-no osmišljen, zatvoren i cjelovit.

Člankom 42. Zakona o izmjenama i dopunama ZOF-VG brisane su odredbe članka 71. ZOVFG-a. koji je propisivao nadležnost jedinica lokalne samo-uprave kao tijela koje provodi ovrhu i ovrhovo-ditelja u postupcima ovrhe protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u obliku slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate nakna-de za priključenje. Novim člankom 42. propisano je da rješenje o izvršenju rješenja radi naplate vodnih naknada donose Hrvatske vode. Ujedno se novim člankom 43. propisuje način provođenja izvršenja protiv obveznika naknade za uređenje voda koja se obračunava uz komunalnu naknadu.

Člankom 45. Zakona o izmjenama i dopunama ZOF-VG-a brisane su odredbe članka 73. st. 5., ZOF-VG koji je propisivao da ovrhu protiv obveznika naknade za priključenje, osim u slučajevima iz članka 71., stavak 3. Zakona pokreću jedinice lo-kalne samouprave kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu. Člankom 57. Zakona o izmjenama i dopuna-ma ZOFVG propisano je da će svi upravni postupci pokrenuti po odredbama ZOFVG do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG dovršiti po odredbama ZOFVG, tj. ako je stranka podnijela zahtjev za priključenje prije 18. svibnja 2013. (prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG) i ako je upravni postupak obra-


LOKALNA SAMOUPRAVA

čuna predmetne naknade započet, isti će se dovršiti po odredbama ZOFVG-a.

Slijedom navedenog, upravni postupak obračuna naknade za priključenje objekta (građevine) na ko-munalne vodne građevine (javne vodoopskrbe i od-vodnje) započet je kada je nadležno upravno tijelo JLS zaprimilo mišljenje isporučitelja vodne usluge da postoje uvjeti za priključenje predmetne građevine na komunalne vodne građevine i da se može izdati rješenje o obračunu naknade za priključenje. Ako je zahtjevom stranke ili mišljenjem javnog isporučite-lja vodne usluge pokrenut upravni postupak obra-čuna predmetne naknade prije 18. svibnja 2013., isti će biti završen po odredbama ZOFVG-a, koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Ako je uprav-ni postupak pokrenut nakon 18. svibnja 2013., nad-ležno upravno tijelo JLS nema zakonskog temelja za donošenje rješenja o obračunu unatoč razdoblju za usklađenje odluke o priključenju propisanom član-kom 138. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a.

Također, nadležno upravno tijelo nema mogućnost donošenja rješenja o ovrsi nakon 18. svibnja 2013., na temelju važećih ZOV-a i ZOFVG-a. Upravni postu-pak u vezi ovrhe naknade za priključenje započinje donošenjem rješenja o ovrsi, a Zakonom o izmje-nama i dopunama ZOFVG-a stavljene su van snage odredbe temeljem koje su JLS imale zakonsku osno-vu za provođenje ovrhe. Zakonom o izmjenama i do-punama ZOV-a i Zakonom o izmjenama i dopunama ZOFVG-a nisu predviđeni izuzeci od primjene pred-metnih zakonskih akata.

Zato se odredbe istih primjenjuju onako kako je pojašnjeno. Što se tiče naplate naknade za pri-ključenje gdje je odobrena obročna otplata, na-plata iste dovršiti će se po uvjetima utvrđenim rješenjem o obračunu naknade za priključenje, odnosno u upravnom postupku započetom prije 18. svibnja 2013. Od dana stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama ZOV nije više na snazi odredba članka 212., stavka 2. ZOV-a, što znači da se može izvršiti priključenje na vodne građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju i građevina izgrađenih bez akta o dopuštenju gradnje odnosno za isporučitelja vodnih usluga ne postoji, sukladno navedenom propisu, zabrana priključenja građevina bez akta o dopuštenju gradnje na komunalne vodne građevine.

Naknada za razvoj

Zbog neujednačenosti naknade za razvoj u pojedi-nim JLS-ima, što je posebno izraženo na područjima isporučitelja vodnih usluga koji pokrivaju više JLS-a

(broj varira od 1 do 28), ista se naknada prema članku 32. Zakona o izmjenama i dopunama ZOF-VG-a mora koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području, aglomeraciji, odnosno uslužnom području, no dio JLS-a kontinuirano vodi politiku inanciranja razvoja isključivo na svom pro-storu, zanemarujući objekte koji čine bit sustava, a to su glavni cjevovodi, kolektori, crpne stanice i dru-go. Izmjenom se omogućuje ujednačavanje naknade za razvoj pod točno propisanim uvjetima Vijeća za vodne usluge (neovisnog stručnog tijela regulator-nih nadležnosti u području vodnih usluga).

JLS-i ne mogu biti vlasnici komunalnih vodnih građevina

Zakon o izmjenama i dopunama ZOV-a člankom 15. propisuje da vlasnik komunalnih vodnih građevi-na može biti jedino javni isporučitelj vodne us-luge. Prema tome, brisana je odredba da JLS-i mogu biti vlasnici komunalnih vodnih građevina. Kao ra-zlozi za to navodi se da je preko 90% vodno-komu-nalne infrastrukture u RH u vlasništvu isporučitelja vodnih usluga. Prednosti ovog modela su višestruke – sve su investicije jeftinije za PDV, jer se isti može odbiti pri građenju tih građevina, obračunava se amortizacija u cijeni vodnih usluga, olakšano je is-hođenje dozvola (lokacijske, građevinske, uporabne, vodopravne dozvole za korištenje voda i za ispušta-nje otpadnih voda).

Mogući problem da bi se takva infrastruktura mogla naći pod ovrhom, stečajem ili likvidacijom, riješen je sada zakonom (čl. 200., ZOV). Takvim prijedlogom zakonodavac smatra da prati trend reforme u vod-no-komunalnom sektoru, jer se samo prijenosom vodno-komunalne infrastrukture na isporučitelja vodne usluge omogućuje ciljano okrupnjavanje is-poručitelja vodnih usluga. Zakonodavac također smatra da time ne zadire u prava JLS-a, jer njihova


LOKALNA SAMOUPRAVA

prava samo mijenjaju svoju kvalitetu tj. iz izravnog vlasničkog prava transformiraju se u prava udjela u temeljnom kapitalu isporučitelja vodnih usluga.

3. Promjene uz privatizaciju u komunalnom gospodarstvu

Vlasnici zemljišta, dakle građani kao izičke ili prav-ne osobe mogu sklapati različite vrste ugovora o inanciranju komunalnog gospodarstva, među koji-

ma su i oni u kojima sudjeluje privatni kapital. Tako članak 136. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13; dalje u tekstu: ZPUG) propisuje da troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja te uređenje građevinskog zemljišta (pristup s prometne površi-ne, propisni broj parkirališnih mjesta, odvodnja ot-padnih voda) može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o inanciranju uređenja građevinskog zemljišta.

Ugovor ima propisanu formu i objavljuje se u službe-nom glasilu jedinice lokalne samouprave. Obvezna je primjena propisa o javnoj nabavi. Nacrtom Prijedloga ZPUG-a, koji je također 3. listopada 2013. prošao prvo čitanje i prihvaćen je u Saboru, izvršene su manje iz-mjene u ovom članku, pa tako članci iz tog prijedloga ZPUG (od 161. do 163.) uređuju pitanja vezana uz ugo-vor o inanciranju uređenja građevinskog zemljišta. S druge strane pak, člankom 111. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a, izvršene su izmjene dosadašnjeg članka 214. ZOV-a, te je sada propisano da u slučaju kada gradnja određene komunalne vodne građevine nije predviđena godišnjim planom gradnje komunal-nih vodnih građevina, ali je predviđena višegodiš-njim planom gradnje komunalnih vodnih građevina unutar iduće 3 godine budući korisnici vodnih usluga, koji bi se priključili na te građevine mogu sudjelova-ti u inanciranju njihove gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvjetima utvrđe-nim ugovorom s isporučiteljem vodne usluge (do sada je to bila JLS). Sredstva se uplaćuju na račun isporuči-telja vodne usluge (do sada je to bilo na račun JLS-a), a rok povrata sredstava ne može biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora.

4. ZaključakAko se navedenim oblicima centralizacije doda još i činjenica da su centralno-lokalni odnosi ve-

zani s ovlastima nadzora državnih tijela nad akti-ma, radnjama i postupanjima tijela JLS razmatrani kroz ustavnu i zakonsku regulaciju nadzora na šest osnovnih razina nadzornih postupaka (nadzor nad ustavnošću i zakonitošću općih akata, nadzor nad zakonitošću pojedinačnih akata, inspekcijski nad-zor upravne inspekcije, poseban nadzor nad zako-nitošću rada predstavničkih tijela, postupak za ras-puštanje predstavničkog tijela i nadzor Upravnog suda) postavlja se pitanje je li nestalo povjerenje prema lokalnoj samoupravi?

Lokalnu samoupravu, pa time i komunalno gospo-darstvo potrebno je shvatiti kao vrijednosti i civili-zacijske stečevine, a ne kao upravljački i ekonomski problem, kako se lokalna samouprava i komunal-no gospodarstvo zbog gospodarske krize sve više percipira. Potrebno je pristupiti decentraliziranom modelu organizacije lokalne samouprave, pa tako i komunalnog gospodarstva ili pak usavršiti sadašnji centralistički model. Postojeći model može se zami-jeniti poduzetničkim modelom upravljanja uz rad regulacijskih agencija. Potrebno je uvesti drugačija mjerila učinkovitosti i odgovornosti te partnerske odnose velikih gradova i središnje države.

ZOLIPS bi trebao uvažavati veličinu, kapacitete i stupanj urbanizacije lokalnih jedinica, što bi vodilo optimalizaciji lokalnog djelokruga, a lokalne jedini-ce bi se uspješno prilagodile novim uvjetima, razvile proaktivan stav i postale pokretači razvoja. Uključi-vanje, edukacija i motiviranje građana na sudjelova-nje, nužnost je daljnjih promjena u lokalnoj samoup-ravi, što znači i u komunalnom gospodarstvu. Kom-parativnim primjerima uvidjet će se trend širenja lokalnog djelokruga i u sferi komunalnog gospodar-stva, koji jača u Europi jačanjem europskih lokalnih jedinica. S uvođenjem nužne decentralizacije važno je znati, da je iz komparativnih iskustava dokazano, da je jačanje lokalne samouprave dugotrajan i po-stupan proces. Međutim, to je proces kojem treba pristupiti sa svim relevantnim akterima što prije3.

3 Iva Lopižić: Ivan Koprić (ur.) Reforma lokalne i regionalne samouprave u RH, HKJU-CCPA, god. 13. (2013.), br. 2. str. 661. – 662.


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R.br.

Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diem do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9/2013.)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1. Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2.Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime nakna-da, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, ra-zlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Za-kona o porezu na dohodak).

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRO-RAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove ko-rištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog kori-snika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osno-vica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovore-nih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolek-tivnim ugovorom za državne službenike i namješte-nike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn* 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 3. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada

Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn.

Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za ispla-tu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kn.

Kod državnih službenika i namještenika (Dodat-kom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5., NN, br. 89/12., koji je bio na snazi do 31. srpnja 2013.) osim smanje-nja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kn na 900,00 kn, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.

Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i na-mještenike i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dr-


TIM4PIN INFO

žavne službenike i namještenike, koji su potpisani 3. kolovoza, a primjenjuju se od 1. kolovoza 2013. godi-ne sadržajno su istovjetni dosadašnjim, izuzev u di-jelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu.

U tom su dijelu prava državnih službenika i namje-štenika izjednačena s pravima službenika i namje-štenika u javnim službama, koja su povoljnije uređe-na Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama.

Zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivat će se te-meljem osnovice od 500,00 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900,00 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. go -dini prema dodacima kolektivnih ugo vora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

tijelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Služ-benici i namje-

štenici u javnim

službamado

31. 7. 2013.

od 1. 8.

2013.2013.

osnovica: 900,00

kn

osnovica: 500,00

kn

osnovica: 500,00

kn5 1 osnovica - 500,00 500,00

10 1,25 osnovice

1.125,00 625,00 625,00

15 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75

osnovice1.575,00 875,00 875,00

25 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosni-ke te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredsta-va državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračun-skim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanci-raju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana)

150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u inozemstvo za korisnike, koji se inanci-raju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pra-vilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa.

Pregled neoporezivih svota dnevnica za službe-no putovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pra-vo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku uz broj 9/2013.

3. Plaće

3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2013. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaće-noj plaći, koja ne može biti manja od minimalne pla-će. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013. godine iznosi 2.984,78 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2013. godinu; NN, br. 132/12.)

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.202,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunava-nja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate


TIM4PIN INFO

bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 566.424,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osi-guranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20%• I. stup 15%• II. stup 5%

3.1.3. Stope doprinosa na plaću

Tablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• za zdravstveno osiguranje 13%• za zaštitu zdravlja na radu 0,5%• za zapošljavanje i doprinos za

poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obraču-navaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obve-zi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za za-pošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema sto-pama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za

radnike u I. stupu

Stope doprinosa za radnike u II. stupu

14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

3.1.4. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u državu članicu Europskog gospodarskog prostora i Švicarske od 1. 7. 2013. godine, ne obračunava se posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (Pravilnik o doprinosima; NN, br. 2/09 – 86/13).

Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim ze-mljama će se ostvariti na temelju izdane Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koju osiguranik pribavlja prije odlaska u zemlje EU. Europsku kar-ticu zdravstvenog osiguranja izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na zahtjev osiguranika. Kartica se može zatražiti i preuzeti u regionalnom uredu ili u područnim službama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili internetskom aplikaci-jom, na internetskoj stranici: www.hzzo.hr.

Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u treće zemlje i dalje treba obračunavati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i do sada, na sljedeći način:

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u ino-zemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u treće zemlje. Te-meljem odredbi članka 7., točke 39. Zakona od doprinosima (NN, br. 84/08. – 144/12.) službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u ino-zemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja pri-mitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti, u trajanju do 30 dana neprekidno. Sukladno članku 188. Zako-na o doprinosima, ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdra-vstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu (treće zemlje)

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76


TIM4PIN INFO

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesec, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160*

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

• Ako radnik boravi službeno u inozemstvu (treće zemlje) dulje od 30 dana neprekidno (radi obra-zovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se pose-ban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jedna-ke ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana pla-ćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o do-prinosima).

Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao ne-zaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu, te doprinos za zapošljavanje i do-prinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.2. Osobni odbici

Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100

Drugo dijete 0,70 1.540

Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080

Peto dijete 1,90 4.180

Šesto dijete 2,50 5.500

Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi -

Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840

II. skupina 3.200

III. skupina 2.400

Brdsko-planinska područja 2.400

Napomene: Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

Kod mjesečnog obračuna plaće za osobe s prebiva-lištem na području posebne državne skrbi i brd-sko-planinskom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisa-ni za navedena područja ostvaruju se podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

3.3. Stope poreza na dohodak

Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i nak-nade plaće

R.br.

Vrste dohotka

Porez i

prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za Uku-

pno dopr.

na plaću

Posebni dopri-nos za

zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr. osig.

Zaštitu na

radu

Zapo-šlj.

1 2 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9

1.

Plaće za redovni i prekovre-meni rad

da 20% 13% 0,50% 1,70%¹ 15,20% _

2. Plaće HRVI² da 20% 13% O,50% 1,70% 15,20% -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15.20% 10%³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20% - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

6.

Naknada plaće za vri-jeme bolova-nja na teret poslodavca

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20% 13% 0,50% 1,70% 15,20% -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne 20% na osnovicu⁵ - - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s evidentira-nim stažom osiguranja)

ne 20% na osnovicu⁵ 13% 0,5% -

13,50% na

osnovi-cu⁵

-

_________________________________________________

¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2.

²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti.

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapo-šljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunav-anje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20%

Stopa poreza

12 % 25% 40%0,00 1,420455 1,666667 2,0833331,00 1,422394 1,672241 2,0973152,00 1,424339 1,677852 2,1114863,00 1,426289 1,683502 2,1258504,00 1,428245 1,689189 2,1404115,00 1,430206 1,694915 2,1551726,00 1,432172 1,700680 2,1701396,25 1,432665 1,702128 2,1739136,50 1,433158 1,703578 2,1777007,00 1,434144 1,706485 2,1853157,50 1,435132 1,709402 2,1929828,00 1,436121 1,712329 2,2007049,00 1,438104 1,718213 2,21631210,00 1,440092 1.724138 2,23214312,00 1,444085 1,736111 2,26449313,00 1,446090 1,742160 2,28102215,00 1,450116 1,754386 2,31481518,00 1,456198 1,773050 2,367424

3.5. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostal-nog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih do-prinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potre-ba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.).

Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kon-trukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja.


TIM4PIN INFO

Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN

konstrukcija računaPoziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160 HR1210010051863000160Državni proračun RH

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora -4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001 HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje


688702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom


688729-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora - 4 znamenke)

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:1001005-1713312009 HR1110010051713312009

681406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu

Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnosti

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.7. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine mi-nimalna plaća utvrđivala se prema Zakonu o mini-malnoj plaći objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13.

Tablica 15. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1.6.2011.

do 31.5.2012.od 1.6.2012.

do 31.5.2013.od 1.6.2013.

do31.12.2013.Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osi-guranju (NN, br. 80/13.), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08. – ispr., 34/11. I 54/13.) u tablici 16. dajemo pregled


TIM4PIN INFO

osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla-titeljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja.

Tablica 16. Pregled osnovica i naknada po vr-stama bolovanja i isplatiteljima

r.b.

Slučajevi bolovanja

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem

dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili niti jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1. Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43. dana odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70%/80%¹/od osnovice, ne

više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70%/80%/od osnovice, ne

više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100% od osnovice, ne

više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti – od prvog dana




100% od osnovice, bez

ograničenja

5. Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika




70% od osnovice, ne

više od 4.257,28

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




više od 4.257,28

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





više od 4.257,28

8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



-100% od

osnovice, bez ograničenja

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine Isplaćuje

HZZO na teret proračuna

- -

100% osnovice, ali

ne više od 80% proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50% proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50% proračunske

osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100%

¹Naknada u visini od 80% isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci nepre-kidno, naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70% - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja,

80% - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci,

50% zadnje isplaćene naknade plaće – nakon iste-ka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine,

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine

Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovi-ce (831,50) za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.

5. Ovrhe

5.1. Izuzeća od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izu-zeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nak-nade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smrti dava-telja uzdržavanja;

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osigu-ranju;


TIM4PIN INFO

• primanja po osnovi socijalne skrbi;• primanja po osnovi privremene nezaposlenosti;• primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno;• primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima

i studentima;• primanja po osnovi odličja i priznanja;• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno;• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim

propisima.

5.2. Novo izuzeće od ovrhe od 1. srpnja 2013. godine na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., de inira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nespo-sobnosti, odnosno spriječenosti za rad, zbog ko-rištenja zdravstvene zaštite;

• novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi pri-mici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja;

• naknada za troškove prijevoza u vezi s ko-rištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdra-vstvenoga osiguranja;

• naknada za troškove smještaja jednom od rodi-telja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjeti-ma uvrđenim općim aktima Zavoda za zdravstve-no osiguranje;

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Za-voda za zdravstveno osiguranje.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, su-kladno članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, upla-ćuju se na poseban (zaštićeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, čime dolazi u opa-snost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blo-kadi te se preporučuje otvaranje zaštićenog računa.

5.3. Ovrha na plaći i iznos plaće, koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom prema članku 173. Ovršnog zakona

Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) de inira pro-vođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad

plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o pred-metu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de ini-rana je kao prosječan iznos mjesečne neto pla-će isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosin-ca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i izno-si 5.464,00 kn, te se primjenjuje u 2013. godini.

• Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika je-dnaka ili veća od 5.464,00 kn

U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od nepri-vilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn.

U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi na-plate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, od-nosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

• Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn

Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izu-zima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vje-rovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate traž-bine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. Ako se ovrha provo-di radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdrža-


TIM4PIN INFO

vanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kn.

Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaći, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de inira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći.

Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svoti od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeniti ukupno 3.815,22 kn (6.800,00 - 2.984,78).

6. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupi-na:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjet-nika.

3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem

studentskih i učeničkih udruga.

Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Pore-znoj upravi sljedeća izvješća o obračunatom i upla-ćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosi-ma za obvezna osiguranja:

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec

• Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu

6.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Tablica 17. Pregled koe icijenata za preračuna-vanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*Doprinos za MIO-

20%Stopa

poreza 25%

Drugi dohodak za

koji ne postoji obveza

doprinosa**Paušalni izdaci-ne

Doprinos za MIO-ne

Stopa poreza 25%

Autorski honorarPaušalni izdaci -

30%Stopa

poreza - 25%

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene udruge***

Neoporezivi dio - 25%

Paušalni izdaci - 30%

Stopa poreza - 25%

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr-ti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agenci-je (navedene u Dodatku uz broj 9/2013.)


www.tim4pin.hr


TIM4PIN INFO

6.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

Tablica 18. Pregled uplatnih računa za doprino-se, porez i prirez na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj*

Doprinos za zdravstveno osiguranja


68 8664-OIB -oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup)

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)


68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj**

Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija

68 1457 – OIB

Suci porotnici 68 1457 – OIBČlanovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno

68 1813 – OIB

Autorske naknade 68 1465 – OIBUmjetničke autorske naknade 68 1830 – OIBPrimici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani (amateri)

68 1813 – OIB

Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1848 – OIBNagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima

68 1813 – OIB

Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIBPrimici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata

68 1813 – OIB

Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada)

68 1813 – OIB

Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada)

68 1848 – OIB

Naknade za rad učenika i studenata preko ovlašte-nih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje

68 1821 – OIB

Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIBStipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIBPrimici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu 68 1821 – OIB

* upisuje se OIB isplatitelja** upisuje se OIB primatelja

6.3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja, koje je sklopila Republika Hratska u primjeni su: Tablica 19. Pregled ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatska

DržavaPredmet ugovora

Broj NN, Međunarodni

ugovori

Datum primjene

Autorska naknada

Kamata

Stopa (%) Stopa (%)

AlbanijaDohodak i imovina

13/95 01. 01. 1998. 10 10

Armenija Dohodak 13/09 01. 01. 2011. 5 10

AustrijaDohodak i imovina

3/01 01. 01. 2002. 0 5

BelgijaDohodak i imovina

6/03 01. 01. 2005. 0 10

BjelorusijaDohodak i imovina

3/04 01. 01. 2005. 10 10

Bosna i Hercegovina

Dohodak i imovina

2/05 01. 01. 2006. 10 10

BugarskaDohodak i imovina

3/98 01. 01. 1999. 0 5

ČeškaDohodak i imovina

8/99, 6/12 01. 01. 2000. 10 0

Čile Dohodak 10/04 01. 01. 2005.51 52

103 154

Danska Dohodak 12/08 01. 01. 2010. 10 5

Estonija Dohodak 8/03 01. 01. 2005. 10 10

FinskaDohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br.

53/9108. 10. 1991. 10 0

Francuska Dohodak 7/04 01. 01. 2006. 0 0

GrčkaDohodak i imovina

18/97 01. 01. 1999. 10 10

Indonezija Dohodak 13/09 01. 01. 2013. 10 10

IranDohodak i imovina

10/04 01. 01. 2009. 5 5

IrskaDohodak i imovina

16/03 01. 01. 2004. 10 0

Island Dohodak 03/11 01. 01. 2012. 10 10Italija Dohodak 10/00 01. 01. 2010. 5 10

IzraelDohodak i imovina

11/06 01. 01. 2007. 555

104

Jordan Dohodak 11/05 01. 01. 2007. 10 10Južnoafrička

RepublikaDohodak 17/97 01. 01. 1998. 5 0

KanadaDohodak i imovina

12/99 01. 01. 2000. 10 10

Katar Dohodak 1/09 01. 01. 2013. 10 0Kina Dohodak 3/01 01. 01. 2002. 10 10

KorejaDohodak i imovina

7/06 01. 01. 2007. 0 5

KuvajtDohodak i imovina

15/02 01. 01. 2004. 10 0


TIM4PIN INFO

Latvija Dohodak 3/01 01. 01. 2002. 10 10

Litva Dohodak 3/01 01. 01. 2002. 10 10

MađarskaDohodak i imovina

11/97 01. 01. 1999. 0 0

MakedonijaDohodak i imovina

13/95 01. 01. 1997. 10 10

Malezija Dohodak 6/03 01. 01. 2005. 10 10Malta Dohodak 7/99 01. 01. 2000. 0 0

Maroko Dohodak 1/09, 4/09 01. 01. 2013. 10 10Mauricijus Dohodak 10/03 01. 01. 2004. 0 0

MoldovaDohodak i imovina

3/06 01. 01. 2007. 5 10

NizozemskaDohodak i imovina

3/01 01. 01. 2002. 0 0

NjemačkaDohodak i imovina

9/06 01. 01. 2007. 0 0

NorveškaDohodak i imovina

Preuzet od SFRJ, NN, br..

53/9108. 10. 1991. 10 0

Oman Dohodak 09/11 01. 01. 2012. 10 5

PoljskaDohodak i imovina

13/95 01. 01. 1997. 10 10

RumunjskaDohodak i imovina

11/96 01. 01. 1997. 10 10

RusijaDohodak i imovina

11/96 01. 01. 1998. 10 10

San Marino Dohodak 10/05 01. 01. 2006. 5 10

Sirija Dohodak 12/08 01. 01. 2010. 12 10

SlovačkaDohodak i imovina

11/96 01. 01. 1997. 10 10

SlovenijaDohodak i imovina

8/05 01. 01. 2006. 5 5

SrbijaDohodak i imovina

3/03 01. 01. 2005. 10 10

ŠpanjolskaDohodak i imovina

3/06 01. 01. 2007. 0 0

ŠvedskaDohodak i imovina


53/9108. 10. 1991. 0 0

ŠvicarskaDohodak i imovina

8/99 01. 01. 2000. 0 5

Turska Dohodak 5/99 01. 01. 2001. 10 10

UkrajinaDohodak i imovina

11/97 01. 01. 2000. 10 10

Velika Britanija

Dohodak i imovina


53/9108. 10. 1991. 10 10

1 5% bruto svote naknada za korištenja ili za pravo korištenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme.2 5% bruto svote kamata ostvarenih od zajmova koje odobre banke i osiguravajuća društva.3 10% bruto svote naknade u svim ostalim slučajevima.4 15% bruto svote kamata u svim drugim slučajevima.5 kad su kamate nastale u državi ugovornici i isplaćene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge države ugo-vornice.

7. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), koji se pri-mjenjuje od 5. srpnja 2013. Izmijenjene su odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12). Navedeni članak de inira koji se pri-mici izičkim osobama:

• obvezno moraju isplatiti na žiro-račun,• mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se

ne mogu isplatiti u gotovu novcu), te• koji se primici mogu isplatiti i u gotovu no-

vcu.

Tablica 20. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun

Oporezivi primiciPrimici koji se ne

smatraju dohotkom1. Primici od samostalne djelatnosti

(tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima, koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.)

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 21. Primici koji se mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu)

Oporezivi primici

Primici koji se ne smatraju dohotkom

Neoporezivi primici

1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina koje se mogu isplatiti u gotovu novcu

Primici od otuđenja inancijske imovine,

ako to nije djelatnost izičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kuna godišnje

2. Primici od kapitala

Naknada za otkup sekundarnih sirovina, koja se smatra osobnom imovinom, a iznad je 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju

Stipendije učenicima i studentima, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kuna mjesečno

3. Primici od osiguranja

Stipendije do 4.000,00 kuna mjesečno, ako se dodjeljuju studentima izabranim na javnim natječajima za izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištu


TIM4PIN INFO

4. Stipendije studentima izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog; osim troškova školarine koje se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Sportske stipendije, do 1.600,00 kuna mjesečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kuna mjesečno

7. Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kuna godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja ove godine, ne mogu se više isplaćivati u goto-vu novcu, već se moraju isplatiti na tekući ili ži-ro-račun izičke osobe.

Neoporezivi iznosi stipendija za redovno školo-vanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata, putem ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja ove godine isplaćivati na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćivati na žiro-račun izičkih osoba.

Tablica 22. Primici koji se mogu isplatiti u goto-vu novcu

Oporezivi primiciPrimici koji se ne

smatraju dohotkomNeoporezivi primici

1. Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaštite

2. Nagrade koje se isplaćuju nereziden-tima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr, bolovanje na teret HZZO-a i prora-čuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

3. Primici koje ostvaru-ju djeca do navršene punoljetnosti, odno-sno do završetka re-dovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kuna godišnje kod jednog isplatitelja (drugi dohodak)

Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kuna mjesečno

4. Naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne miro-vine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

5. Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima

Naknade štete, zbog posljedica nesreće na radu koja se, uz ispunjavanje propisa-nih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6. Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

7. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunja-vanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu isplatiti neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnosti, u slučaju smrti radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, božićnica, regres za godišnji odmor.

8. Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju – mora se isplatiti na tekući račun)

9. Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

10. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11. Novčani dodaci uz miro-vinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave


TIM4PIN INFO

Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu izič-kim osobama (tablica 22.), ako se isplaćuju iz pro-računa, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćivati na račun kod banke.

8. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine

Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obra-zac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

8.1. Obveznici koji su dužni primjenjivati JOPPD obrazac

Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla-titelji primitka (oporezivog od kojeg se utvrđuje dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprino-sa.

8.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi doho-dak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Po-reznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasni-je sljedeći dan, odnosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa, ako nema isplate pri-mitka, odnosno na dan kada se ti doprinosi obve-zno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, pre-hrano, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upra-vi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Napomena:

Na obrascu JOPPD izvješćuje se već o plaći za pro-sinac 2013., koja se isplaćuje nakon 1. siječnja 2014. godine.

8.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obli-ku uslugom e-Porezna. Iznimno obrazac u papir-natom obliku dostavlja isplatitelj primitka, ob-veznik obračunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskazati podatak za 3 ili manje fizičkih osoba, i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav e-Porezna, (npr. obveznici PDV-a).

9. KamateTablica 23. Stope zakonskih zateznih kamata od

11. 09. 1996. do 29. 06. 2013.

Razdoblje SubjektiGodišnja

stopaPropis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjekti

18%Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

15%Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca

i osoba javnog prava

17%¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)

Ostali odnosi 14%

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca

i osoba javnog prava

15%²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05,

41/08 i 125/11) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11,

11/12, 1/13 i 83/13,)

Ostali odnosi 12%

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje.

Tablica 24. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013.

Razdoblje SubjektiGodišnja

stopaPropis

od 30.6.2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,40%²

Zakon o inancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12., 144/12. i 81/13.) i objava HNB-a o visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne inancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13.)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30.6.2013.

15%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12%Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a


TIM4PIN INFO

¹Prema čl. 3., t. 16. Zakona o inancijskom poslovanju i pred-stečajnoj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu na-doknadu.²Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugo-voriti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%).

Tablica 25. Pregled oporezivosti kamata

Zajmoda-vatelj

Zajmopri-matelj

KamataPorezni tretman

Dobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik

Rezident Rezident

Beskamatno Tržišna kamata

minimalni prihod

-

S kamatom Priznati rashod

Rezident Rezident – povezano društvo

Beskamatno Minimalni prihod

rezidenta kamata 7%

godišnje

-

S kamatom ispod 7% ili

iznad 7%

Nerezident – povezano

društvoRezident

Beskamatno Minimalni rashod

rezidenta kamata 7%

godišnje

-

S kamatom ispod ili iznad

7%

Poduzetnik Fizička osoba

Rezident

Zaposlenik

Min. 3% godišnje

Kamata koja je ostvarena je

prihod

Dohodak se ne utvrđuje

Ispod 3% godišnje

Dohodak u naravi –

plaća

Zaposlenik i vlasnik

Min. 3% godišnje

Kamata koja je ostvarena je

prihod


Ispod 3% godišnje

Dohodak u naravi –

plaća

Vlasnik koji nije

zaposlenik

Min. 3% godišnje

Kamata je prihod


Ispod 3% godišnje

Skrivena isplata dobiti

Izuzimanje – dohodak od

kapitalaFizička osoba

Poduzetnik

Građanin ili vlasnik

Rezident

Beskamatno Kamata je priznati rashod

Nema dohotka

S kamatom Dohodak od kapitala

10. Računovodstvene informacijeTablica 26. Stope ispravka vrijednosti dugotraj-

ne imovine proračuna i proračuns-kih korisnika, te nepro itnih orga-nizacija

Red. br

Naziv sredstva ili skupine sredstvaVijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4I GRAĐEVINSKI OBJEKTI

1. Stambeni i poslovni objektiod betona, metala, kamena i opeke 80 1,25od drveta i ostalog materijala 20 5

2. Ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 43. ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25uredski namještaj 8 12,5ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema 5 20komunikacijski uređaji 5 20pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5

precizni i optički instrumenti 5 20mjerni i kontrolni uređaji:– mehanički 8 12,5– elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 20

7.Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1.Prijevozna sredstva u cestovnom prometu

8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2.Prijevozna sredstva u željezničkom prometu

8 12,5

3.Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 54. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10IV KNJIGE

Knjige u knjižnicama 5 20V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VINEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 102. Ulaganja u računalne programe 4 25

3.Ostala nematerijalna proizvedena imovina

4 25

VIINEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINApatenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

[email protected]


TIM4PIN INFO

VIII Vojna ne inancijska oprema

Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika

o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i

31/11)

Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine pro-pisane su:

• za proračun i proračunske korisnike Pravil-nikom o proračunskom računovodstvu i računs-kom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Istim Pra-vilnikom propisana je mogućnost jednokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je trošak naba-ve niži od 3.500,00 kuna.

• za nepro itne organizacije Uredbom o računov-odstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09).

Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jed-nokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je tro-šak nabave niži od 2.000,00 kuna

11. Ostale obavijestiTablica 27. Prosječne plaće po zaposlenom u

pravnim osobama Republike Hrvat-ske

RazdobljeProsječna plaća

bruto netosiječanj – kolovoz 2012. 7.867,00 5.464,00siječanj – prosinac 2012. 7.875,00 5.478,00travanj – lipanj 2013. 7.951,00 5.515,00svibanj – srpanj 2013. 7.962,00 5.523,00lipanj – kolovoz 2013. 7.918,00 5.500,00lipanj 2013. 7.899,00 5.486,00srpanj 2013. 7.922,00 5.504,00kolovoz 2013. 7.933,00 5.512,00

Tablica 28. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.



Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna


Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i aka-demske zajednice




124


ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE

I PRORAČUNSKE KORISNIKEU Zagrebu, hotel Palace, 27. – 29. studeni, s početkom u 9.30 sati

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različi-tom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog iz-vještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inan-cijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračun-skih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojava-nja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvrša-vanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika prora-čunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobraz-ba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inan-cijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sa-stavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi prora-čunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonom-skim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računo-vodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih kori-snika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravlja-njem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima prora-čunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: savjetnici TIM4PIN-a sa ekspertnim suradnici-ma iz Ministarstva inancija i akademske zajednice




Programski sadržaj

1. Obilježja i funkcije sustava proračuna 2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti 3. Financijsko upravljanje 4. Osnovna obilježja i načela računovodstva –

instrumenti i regulatorni okvir 5. Priznavanje i mjerenje imovine 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 7. Povezanost među ekonomskim kategorijama 8. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna

odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri

9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri

10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri

11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri

12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri

13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri

14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri

15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog

izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna.



Sustav izvještavanja Porezne uprave - TIM4PIN · TIM4PIN MAGAZIN 11/2013. 1 PISMO GLAVNOG UREDNIKA...

Documents

Transcript of Sustav izvještavanja Porezne uprave - TIM4PIN · TIM4PIN MAGAZIN 11/2013. 1 PISMO GLAVNOG UREDNIKA...