PLANIRANJE U SUSTAVU - TIM4PIN

Najšira perspektiva

Konzultantsko savjetovanjeUredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) Srijeda 26.09.2018. Razjasniti ćemo brojne dvojbe vezane uz uskladu s Uredbom o zaštiti osobnih podataka, a za sve one koji su odradili prvu fazu odgovorit ćemo na pitanje: - Što dalje?

NOVO! Konzultantsko savjetovanjeZakonske obveze i propisi za obrazovne institucijeSrijeda 26.09.2018. Znate li sve o obvezama i aktualnim pravnim propisima? Niste sigurni radite li baš sve kako pravila nalažu? Kako provesti uskladu s GDPR-om? Pripremili smo odgovore na ova i mnoga druga pitanja.

Otvorene prijavnice za LC Konferenciju Panorama 2018

Osamnaesta po redu LC Konferencija Panorama 2018 sve je bliže, a zanimanje za Konferenciju sve veće. Ovaj put pripremili smo čak četiri događaja:

9. Savjetovanje pročelnika JLP(R)SRješenja za efikasniju samoupravu Četvrtak 27.09.2018. Pripremili smo teme s kojima se u svakodnevnom radu susreću čelnici, pročelnici i voditelji odsjeka u JLP(R)S. Na skupu ćemo ugostiti uvažene stručne predavače eksperte za teme za koje u ovom trenu vlada veliko zanimanje.

LC stručne radionice Četvrtak 27.09. i petak 28.09.2018. Pripremili smo čak 13 radionica. Izdvajamo samo neke od njih: Obračun plaće i drugog dohotka, Javna nabava i registar ugovora, KOMIS za JLS, Integralno proračunsko računovodstvo, Upravljanje imovinom, Naplata prihoda…

I to nije sve... Iskoristite KUTAK ZNANJA za konzultacije s našim stručnjacima.

Poziv na LC Konferenciju Panorama 2018 ujedno je obećanje dobre zabave i ugodnog druženja uz atraktivan program i priliku za osvajanje vrijednih nagrada. Nemojte to propustiti.Online prijavnicu potražite na www.lc-panorama.com

26.- 28. RUJNA, Hotel Panorama, Zagreb

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA

Obračun plaća po sudskoj presudi

Nove elektronske usluge Porezne uprave

Ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

Komunalni red

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2018.

BROJ 9.rujan 2018.

9

Aktualna izdanja

CBA - analiza troškova i o javnoj nabavi ERASMUS+

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje:

2018. - 2020.

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autor:

Izdanje

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Tamara Bodor, mag.croat. et mag.comm.

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Turistička zajednica grada Iloka

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Nakon ljetne stanke valja nam ponovo prionuti poslu. Dočekalo nas je sve što smo uoči godišnjih odmora ostavili za kasnije, a pridodaju se i nove obveze. Pred nama je opsežan i zahtjevan proces izrade fi nancijskih planova i proraču-na za sljedeću godinu kao i srednjoročnih projekcija. U časopisu smo ovoj temi posvetili dosta prostora te se nadamo da će vam objavljeno štivo biti korisno.

Za razliku od euforičnog slavlja koje su nam početkom ljeta upriličili naši no-gometaši, ljetna završnica nije tako vesela. Najvažnija sporedna stvar na svijetu ustuknula je ovih dana pred gospodarskom i političkom realnošću. Očito dugo tinjajući problemi u našoj brodogradnji eskalirali su štrajkom radnika Uljanika i njihovim dolaskom na vrata Vlade. Sustav poticanja i subvencioniranja bro-dogradnje koji je egzistirao dugi niz godina nije više moguć u okvirima EU-a. Radnike koji nisu primili svoje plaće to naravno ne zanima, no ozbiljni pro-blemi i izazovi sada su pred upravama i Vladom od koje se očekuje da, kao i uvijek, intervenira odrješenjem državne blagajne i nekim sustavnim rješenjima za koje je nerijetko prekasno.

Vruće je i na političkoj sceni. Poglavito u najvećim političkim strankama u koji-ma preispituju i nastoje, prikriveno ili javno, provesti stanovite promjene koje bi vjerojatno rezultirale odmakom od načina i pravca kojim one sada djeluju. Problemi na gospodarskoj sceni svakako doprinose akceleriranju i ov ih proce-sa koji daju vjetar u leđa i političke poene manjim strankama za njihovo bolje političko pozicioniranje. Svakodnevica je to na koju smo zaista već navikli, mi-jenjaju se samo akteri, događaji i neposredni povodi.

Tijekom ljeta čuli smo i najave predstojeće porezne reforme. U kojoj će mjeri i kojom dinamikom ona biti provedena saznat ćemo u nadolazećem razdoblju. Osim fi skalnih i fi nancijskih učinaka vjerojatno će procjena njenih političkih učinaka ponovo biti presudna. Javno savjetovanje o njenim pojedinim se-gmentima još uvijek je otvoreno i možete mu pristupiti na mrežnoj stranici https://esavjetovanja.gov.hr/

Želimo vam da energija koju ste prikupili tijekom godišnjih odmora što duže traje i s tom porukom pozdravljamo vas s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

Izrada fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna i JLP(R)S, izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2019.-2021.

7.9. Zagreb10.9. Osijek12.9. Rijeka13.9. Split

14.9. Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

21.9. Izrada proračuna JLP(R)S, izrada fi nancijskih planova korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje 2019.-2021.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Strukturna obilježja dugova država članica EU-28 i europodručja u 2017. godini Davor Galinec

16

Izrada državnog proračuna i fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021.Ivana Jakir-Bajo

26

Planiranje proračuna JLP(R)S – ova i fi nancijskih planova njihovih korisnikaIvana Jakir-Bajo

32Primjer državnih potpora u turizmuMartina Štorek

PLAĆE I NAKNADE

39

Obračun plaće po sudskoj presudi i izvješćivanjeDražen Opalić

55

Ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinuSanja Rotim

POREZI I DOPRINOSI

64

Proširenje elektroničkih usluga Porezne upraveMirjana Mahović Komljenović

PRAVO

70

Novosti u provođenju ovrhe na novčanim sredstvimaGordana Muraja

JAVNA NABAVA

75

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

77

Pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda u postupcima javne nabaveAnte Loboja

89

Ugovor o javnoj nabavi - sklapanje i izmjeneZoran Vuić

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

95

Primjena pojednostavljenih mogućnosti fi nanciranja u ESI fondovimaDavorka Žagar

LOKALNA SAMOUPRAVA

100

Komunalni red prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvuDesanka Sarvan

PAMETNI GRADOVI

105

Pametan pristup izgradnji nacionalnog nogometnog stadionaDamir Juričić

TIM4PIN INFO

110Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

112 Naknade korisnika državnog proračuna

113 Plaće

115Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

116 Drugi dohodak

118 Primici izuzeti od ovrhe

119 Financijske obavijesti

119 Ostale informacije

121 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

5 godina poslovanja Više od 300 seminara Više od 9000 polaznika

[email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

• Koji su osnovni principi izrade CBA analize i gdje se analiza primjenjuje?

• • •

•ekonomske analize.

• Kako koristiti alate procjena rizika; od analize osjetljivosti do Monte Carlo analize?

CBA

+ POKLON:

primjeraka

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

Autori:

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

2017.

Autori:

Urednica:

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača i TIM4PIN Magazin.

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

ODRŽAVANJE

MJESTO: DATUM:Zagreb 7.9.2018.Osijek 10.9.2018.Rijeka 12.9.2018.Split 13.9.2018.Zagreb 21.9.2018.

KOTIZACIJA

790,00 kn (uključen PDV) i 590,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste institucije.

Izrada fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna i JLP(R)S, izrada proračuna JLP(R)S za razdoblje 2019.-2021.

7. rujna 2018., Zagreb10. rujna 2018., Osijek12. rujna 2018., Rijeka13. rujna 2018., Split

Izrada proračuna JLP(R)S, izrada fi nancijskih planova korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje 2019.-2021.

21. rujna 2018., Zagreb

Iz programa izdvajamo:1. Metodologija planiranja za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i JLP(R)S

2. Metodologija izrade proračuna JLP(R)S za razdoblje 2019.-2021.

3. Devetomjesečno fi nancijsko izvještavanje

4. Porezne aktualnosti

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodOsnovni cilj provođenja Ankete o detaljnoj strukturi državnih dugova (koja se provodi unazad nekoliko go-dina) izrada je strukturne analize duga država članica i pružanja takvih informacija zainteresiranim anali -čarima i široj javnos . Potreba za detaljnom analizom strukturnih obilježja državnog duga pojavila se nakon izbijanja globalne krize i krize europodručja budući da je velik broj država članica povećao razinu svojih du-gova u svrhu fi nanciranja rastućih proračunskih defi -cita. Kako bi se mogla napravi adekvatna procjena održivos rastućih dugova i mogućnos država člani-ca da ih redovito otplaćuju, Eurostat je započeo s pra-ćenjem dodatnih informacija o dugovima koje se od-nose na sektorsku podjelu korisnika i držatelja duga, dužničke instrumente, izvorno i preostalo dospijeće duga, valutnu strukturu duga te iznose jamstava ko-jima sektor države jamči za dužničke obveze jedinica koje ne ulaze u obuhvat sektora države (najčešće se radi o javnim poduzećima). Ti iznosi jamstava ne ula-ze u obuhvat duga opće države prema defi niciji duga sukladno Maastrichtskim kriterijima, ali ukazuju na iznose potencijalnih obveza kojima je izložen sektor države u slučaju da se ta jamstva ak viraju, tj. da dr-žava preuzme obvezu otplate dugova jedinica za koje je jamčila u slučaju da one ne mogu samostalno ot-plaćiva svoje dugove. Pažljivom analizom dodatno

prikupljenih podataka analiziraju se državni dugovi s aspekta fi nancijske stabilnos i izvode zaključci bitni za upravljanje državnim dugom, procjenjuju se valut-ni i kamatni rizici, kao i mogućnost pojave ogluhe (tzv. default) kod visoko zaduženih dužnika i slično.

2. Pokazatelji ukupne veličine duga opće države

Prema podacima iz objavljenih Eurostatovih materi-jala1, prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini EU-28 na kraju 2017. godine iznosila je 81,6 %, a na razini europodručja 86,7 % BDP-a. To predstavlja smanjenje u odnosu na kraj prethodne, 2016. godine, kada je dug opće države na razini EU-28 iznosio 83,3 % BDP-a, a na razini europodručja 89 % BDP-a (Grafi kon 1). Najveći poras udjela duga u BDP-u krajem 2017. u odnosu na kraj prethodne go-dine zabilježeni su u Luksemburgu (+ 2,2 p.b.) i Fran-cuskoj (+ 0,4 p.b.), s m da je prosječna razina duga u Luksemburgu oko 20 %, a u Francuskoj blizu 100 % BDP-a. S druge strane, najveća smanjenja udjela duga u BDP-u zabilježena su na Cipru (- 9,1 p.b.) i Mal- (- 5,4 p.b.), te u Austriji (- 5,1 p.b.), Nizozemskoj (- 5

p.b.), Sloveniji i Irskoj (po - 4,9 p.b.), Portugalu (- 4,2 p.b.) te Njemačkoj (- 4,1 p.b.). Petnaest od 28 država članica EU-a zabilježilo je vrijednost pokazatelja duga u odnosu na BDP višu od referentne vrijednos od

1 Dostupno na engleskom jeziku na: h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8999282/2-22062018-AP-EN.pdf/7db8e3d5-d310-4f29-b0c9-701ee08abe95 (News Release) i h p://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Structure_of_government_debt (Sta s cs Explained).

Strukturna obilježja dugova država članica EU-28 i europodručja u 2017. godini Davor Galinec *

Nakon što je Eurostat 23. travnja 2018. objavio preliminarno Izvješće o prekomjernom proračunskom manj-ku i razini duga opće države jekom razdoblja 2014. – 2017. za države članice i članice europodručja (no fi -kacija EDP), započeo je ciklus prikupljanja dodatnih detaljnih podataka (putem anketnih upitnika) o strukturi državnog duga od država članica. Osnovni cilj provođenja te ankete (koja se provodi unazad nekoliko go-dina) izrada je strukturne analize duga država članica i pružanja takvih informacija zainteresiranim anali -čarima i široj javnos . U nastavku teksta slijedi osvrt na rezultate provedene ankete za 2017. godinu (čiji su rezulta objavljeni 22. lipnja 2018.), s posebnim osvrtom na strukturu hrvatskog državnog duga.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Grafi kon 1: Pokazatelji konsolidiranog duga opće države (u % BDP-a) za EU-28, europodručje, države članice i pojedine države EFTA-e na kraju 2016. i 2017.

Izvor: Eurostat, Sta s cs Explained

Grafi kon 2: Sektorska struktura duga opće države (nekonsolidiranog između različi h razina države) na kraju 2017. godi-ne – u % ukupnog duga


60 % BDP-a na kraju 2017. godine, pri čemu je najve-ća vrijednost duga u odnosu na BDP zabilježena kod Grčke (178,6 %), Italije (131,8 %), Portugala (125,7 %) i Belgije (103,1 %). Najniže vrijednos pokazatelja duga opće države (u % BDP-a) zabilježene su kod Estonije (9 %), Luksemburga (23 %), Bugarske (25,4 %), Češke (34,6 %), Rumunjske (35 %) i Danske (36,4 %).

U Hrvatskoj je dug konsolidirane opće države na kraju 2017. godine iznosio 78 % BDP-a, što je za čak 2,6 po-stotnih bodova niže u odnosu na stanje krajem 2016. godine i što ukazuje na nastavak trenda smanjenja duga.

Struktura duga opće države prema podsektorima (razinama države)

Na razini 25 država članica EU-a, dug središnje države (koji najviše generira državni proračun) predstavljao

je više od 75 % od ukupnog duga opće (nekonsolidi-rane) države na kraju 2017. godine (Grafi kon 2), pri čemu Hrvatska pripada skupini država s natprosječ-nim udjelom duga opće države u ukupnom dugu opće države (> 90 %). S druge strane, udio duga lo-kalne države u nekonsolidiranom dugu opće države iznosio je 44,4 % u Norveškoj, 25,6 % u Švedskoj te 25 % u Estoniji. Razina Savezne države kao podsekto-ra opće države postoji jedino u če ri države članice (Belgija, Njemačka, Španjolska i Austrija), pri čemu su najznačajniji udjeli duga savezne države u dugu opće države zabilježeni kod Njemačke (29 %) i Španjolske (21,3 %). Udio dugova fondova socijalne sigurnos u dugu opće države vrlo je skroman (u prosjeku manje od 5 % na razini 26 država članica EU-a), pri čemu su značajno viši udjeli zabilježeni u Litvi (18,1 %), Francu-skoj (10,3 %) i Nizozemskoj (6,5 %), što je vjerojatno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

11


rezultat prakse da se državni zdravstveni i mirovinski fondovi h zemalja samostalno zadužuju.

Uzme li se u obzir i učinak konsolidacije podataka o dugu (kod koje se isključuju međusobni dugovi unu-tar istog podsektora države i između različi h razina države2), dužnička slika je malo drugačija kod konsoli-dirano iskazanih podataka duga opće države.

Tablica 1: Utjecaj konsolidacije na razinu duga opće države (u % ukupnog duga, 2017.)


Kod većine država članica utjecaj konsolidacije je ograničen. U državama gdje je razvijena praksa ra-zvijenog međusobnog posuđivanja viška sredstava između jedinica klasifi ciranih unutar istog podsek-tora ili između različi h razina državne vlas , utjecaj konsolidacije duga je i značajniji. U praksi je učinak konsolidacije značajan u slučajevima visokih iznosa obveza središnje države po osnovi depozita koje na računima državnog proračuna drže fondovi socijalne sigurnos . Učinak konsolidacije na smanjenje razine nekonsolidiranog duga opće države manji od 5 % za-

2 Npr. ako jedinice lokalne države (npr. općine) imaju višak fi nan-cijskih sredstava, mogu kupi trezorske zapise Ministarstva fi nan-cija (središnja država), a to se isključuje iz obuhvata konsolidiranog duga opće države.

bilježen je u 18 od 28 država članica EU-a i u Nor-veškoj. Najveći učinci zabilježeni su u Estoniji (46 %), Cipru (43,6 %), Litvi (22,3 %), Španjolskoj (18,4 %), La-tviji (16,1 %) i Nizozemskoj (14,7 %). Najmanji učinak konsolidacije (< 1 %) zabilježen je u šest promatranih država, i to u Danskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Mal , Sloveniji i Norveškoj (Tablica 1).

Zabilježeni učinak konsolidacije duga opće države od 0,2 % u Hrvatskoj (koji je ujedno i najniži nakon Malte gdje iznosi 0 %), ukazuje na fenomen da u Hrvatskoj gotovo da i nema jedinica jednog od podsektora opće države koje posjeduju akumulirane, imalo značajnije viškove fi nancijskih sredstava koje su voljne ulaga u dužničke instrumente koje izdaju i plasiraju na tržište druge jedinice (pod)sektora države.

Struktura duga opće države prema fi nancijskim instrumen ma

Konsolidirani dug opće države (ili dug iz Maastrichta) sukladno odredbama standarda ESA 2010 sastoji se od sljedećih fi nancijskih (dužničkih) instrumenata: va-luta i depozi (AF.2), dužnički vrijednosni papiri (AF.3) i zajmovi (AF.4). Promatrano na razini EU-28, krajem 2017. godine 81,4 % duga konsolidirane opće države odnosilo se na zaduženje u dužničkim vrijednosnim papirima, 14,5 % duga na kreditna zaduženja te 4,1 % na valutu i depozite (Grafi kon 3). Kod europodručja je udio dužničkih vrijednosnih papira bio nešto niži (80,5 %), udio kredita iznosio je 16,5 %, a valute i de-pozita 3 %. U 25 od 28 država članica, najkorišteniji instrument zaduživanja države jekom 2016. bili su dužnički vrijednosni papiri (najčešće državne obve-znice koje se emi raju na nacionalnim i globalnim fi -nancijskim tržiš ma), čiji se udio u strukturi ukupnog državnog duga kretao u rasponu od 12,8 % (Estonija) do 91,6 % (Češka).

Nasuprot njima tri su države članice s ekstremno viso-kim udjelom kredita u strukturi državnog duga: Esto-nija (84,8 %), Grčka (80,8 %) i Cipar (64,1 %). Značajniji udjeli kredita prisutni su i u strukturi duga Luksem-burga (32,8 %), Hrvatske (31,5 %) i Portugala (31 %). U slučaju Estonije i Luksemburga radi se o rela vno ni-skoj razini ukupnog duga u odnosu na BDP, a u slučaju Portugala o državi s rela vno visokom razinom duga u odnosu na BDP, a koji je rezultat korištenja fi nancij-skom pomoći iz mehanizama Europskog fonda za fi -nancijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih vrsta međunarodne fi nan-cijske pomoći (MMF i sl.). U slučaju Hrvatske radi se o rela vno visokim kreditnim zaduženjima jedinica klasifi ciranih u sektor središnje države, no njihov je udio smanjen za nekoliko postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. godine. Instrument valute i depozita bio

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

je na kraju 2017. prosječno zastupljen s 4,1% na razini EU-28, a najviši udjeli zabilježeni su kod Irske (10,7 %), Velike Britanije (10,5 %), Portugala (10,4 %) te Italije (7,7 %).

Struktura duga opće države prema sektoru držatelja duga

Jedan od značajnijih anali čkih aspekata detaljne analize strukture duga opće države odnosi se na sek-torsku strukturu držatelja duga, dodatno razrađenu prema sektoru nefi nancijskih rezidenata (nefi nancij-ska poduzeća, kućanstva i neprofi tne ustanove koje služe kućanstvima), fi nancijskih rezidenata (fi nancij-ske korporacije) te nerezidenata (ostatak svijeta).

Kako Grčka ni drugu godinu zaredom nije dostavila svoje nacionalne podatke po sektoru držatelja duga, Eurostat nije izveo pokazatelje na razini EU-28 i eu-ropodručja. Bez obzira na to, na Grafi konu 4 već na prvi pogled vidljivo je da najveći broj država članica ima obvezu vraćanja državnog duga prema nerezi-den ma (inozemno zaduživanje), iako raspon zadu-ženos prema nereziden ma vrlo varira; od 12,2 % duga opće države na Mal do čak 82,2 % na Cipru. Čak 14 država članica je krajem 2017. zabilježilo udje-le nerezidentnih izvora fi nanciranja u strukturi duga od 49,5 % i više: Cipar (82,2 %), Litva (73,3 %), Latvija (67,6 %), Finska (67,4 %), Austrija (67,1 %), Slovenija (66,6 %), Estonija (62,3 %), Irska (59,6 %), Slovačka

Grafi kon 3: Struktura konsolidiranog duga opće države prema fi nancijskim instrumen ma na kraju 2017. godine (u % ukupnog duga)


Grafi kon 4: Struktura konsolidiranog duga opće države prema sektoru držatelja duga na kraju 2017. godine (u % ukupnog duga)


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

13


(57,5%), Portugal (54 %), Poljska (52,9 %), Belgija (52 %), Francuska (49,9 %) i Njemačka (49,5 %). Udio ne-rezidenata u strukturi ukupnog hrvatskog državnog duga iznosio je 39 %. Udjeli rezidentnih fi nancijskih ins tucija (uglavnom banaka) u strukturi držatelja dr-žavnog duga kretali su se u rasponu od 14,2 % uku-pnog državnog duga na Cipru do 69,1 % u Švedskoj. U Hrvatskoj je krajem 2017. godine udio državnog duga kod rezidentnih fi nancijskih ins tucija iznosio značajnih 60,6 %. Sektor rezidentnih nefi nancijskih ins tucija (nefi nancijske korporacije, stanovništvo i neprofi tne ins tucije koje služe stanovništvu) imao je važnu ulogu u fi nanciranju državnih dugova na Mal (25,7 % ukupnog državnog duga), u Mađarskoj (19,9 %), Portugalu (12,8 %) i Irskoj (10,9 %). U Hrvatskoj je krajem 2015. udio sektora rezidentnih nefi nancijskih ins tucija bio najniži u EU-28 i iznosio je 0,1 % uku-pnog državnog duga, na kraju 2016. godine dosegao je iznos od 0 %, da bi na kraju 2017. godine narastao na 0,4 % ukupnog duga države.

Struktura duga opće države prema izvornom dospijeću duga

Eurostatov upitnik o strukturi duga pruža i detaljnu informaciju o ročnoj strukturi državnog duga, prema kriteriju izvornog dospijeća. Iako je upitnikom pred-viđena detaljnija ročna razrada dospijeća duga, neke države članice nisu Eurostatu dostavile svoju najde-taljniju strukturu izvornog dospijeća duga, već samo osnovnu podjelu na kratkoročne (do godinu dana) i dugoročne (više od godinu dana). Za ostalih 16 drža-va članica (uključujući Hrvatsku) na Grafi konu 5 pri-kazana je detaljna razrada duga po izvornom dospi-jeću. Bruto konsolidirani dug opće države u najvećoj je mjeri dugoročni dug (s izvornim dospijećem duljim

od godinu dana), a kreće se u rasponu od 75,1 % do gotovo 100 % ukupnog duga. Najmanji udio kratko-ročnog duga (manje od 1 % ukupnog duga) zabilježen je u Bugarskoj (0,0 %), Litvi (0,6 %), Poljskoj (0,8 %) i Slovačkoj (0,9 %). Najviši udio kratkoročnog duga na kraju 2017. zabilježen je u Švedskoj (24,9 % ukupnog duga države), a udjeli veći od 10 % zabilježeni su u Mađarskoj, Portugalu, Italiji, Danskoj i Finskoj. Vri-jednost tog pokazatelja za Hrvatsku je krajem 2017. iznosila umjerenih 4,8 % (što predstavlja smanjenje u odnosu na kraj 2016., kada je iznosila 6,5 %). Što se če dugoročnog duga, većina hrvatskog državnog duga ima izvorno dospijeće u rasponima od 7 do 10 i od 10 do 15 godina.

Struktura duga središnje države prema valu zaduženja

Od 25 država članica za koje su dostupni podaci za 2017. godinu, 19 država članica ima cjelokupan ili go-tovo cjelokupan (> 90 % ukupnog duga) državni dug denominiran u nacionalnoj valu . Pritom, 15 država članica ima čak više od 99 % duga u nacionalnoj valu (ili euru ako se radi o članicama europodručja koje su prihva le euro kao nacionalnu valutu). Če ri države članice (Belgija, Estonija, Luksemburg i Finska) imaju 100 % duga u nacionalnoj valu , dok je više od 99 % državnog duga denominirano u nacionalnoj valu u 10 država članica (Francuska, Malta, Španjolska, Por-tugal, Slovačka, Nizozemska, Slovenija, Latvija, Italija i Danska – Grafi kon 6). Nasuprot njima, dvije države članice u valutnoj strukturi zaduženja imaju više od 50 % svog državnog duga denominiranog u stranoj valu : Bugarska (78,9 %, pri čemu treba uze u ob-zir da je u Bugarskoj na snazi fi ksni tečaj nacionalne valute prema valu EUR u sklopu tečajnog mehaniz-

Grafi kon 5: Struktura konsolidiranog duga opće države prema izvornom dospijeću na kraju 2017. godine (u % ukupnog duga)


14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

ma valutnog odbora) i Hrvatska (76,5 %). Značajnije udjele duga u inozemnoj valu bilježe Rumunjska (49,4 %) i Češka (45,4 %). Sve če ri spomenute države nisu članice europodručja, a većina njihovih inoze-mnih zaduženja denominirana je u valu EUR. Stanje inozemnog duga h država članica (izuzev Bugarske) izloženo je utjecajima valutnih rizika, tj. povećanje vrijednos h inozemnih valuta (najčešće EUR, USD, JPY i sl.) u odnosu na vrijednost domaće valute do-vodi i do povećanja vrijednos državnog duga iska-zanog u domaćoj valu (što poskupljuje servisiranje duga jer je potrebno izdvoji više domaće valute za kupnju strane valute u kojoj se vraća dug vjerovnici-ma). Onog dana kada Bugarska, Hrvatska, Češka i Ru-munjska postanu članicama europodručja, njihov će državni dug nominiran u eurima (koji sada predstavlja

dug u stranoj valu ) posta dug u nacionalnoj valu , tako da će nesta i komponenta tečajnog rizika duga nominiranog u eurima (npr. porezni će se prihodi pri-kuplja u eurima i dug će se vraća u eurima, tako da će sadašnji korak kupovine eura na deviznom tržištu posta suvišan).

Potencijalni dug države – državna jamstva

Uobičajena je praksa da svaka država izdaje jamstva pri zaduživanju subjek ma iz nedržavnog sektora (najčešće javnim poduzećima), što povlači za sobom obvezu da država podmiruje dospjele obveze izvor-nog dužnika u slučaju da ih on ne može redovito vra-ća vjerovniku. Državna jamstva ne ulaze u obuhvat konsolidiranog duga opće države (tzv. Maastricht-skog duga), sve dok država ne počne podmiriva ob-

Grafi kon 6: Struktura duga središnje države prema valu izdanja duga na kraju 2017. godine (domaća vs. inozemna – u % ukupnog duga)


Grafi kon 7: Jamstva središnje države izdana jedinicama iz nedržavnog sektora (u % od BDP-a) u 2016. i 2017. godini


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

15


veze prema vjerovnicima umjesto izvornog dužnika. U svakom slučaju, jamstva predstavljaju izvor poten-cijalnih obveza za sektor države i iskazuju se u odnosu na veličinu BDP-a (Grafi kon 7).

Svih 28 država članica EU-a dostavile su svoje podat-ke o državnim jamstvima izdanim za dug jedinica koje nisu sektorski klasifi cirane u neki od podsektora dr-žave za 2016. godinu, a na kraju 2016. godine iznos državnih jamstava bio je manji od 10 % BDP-a u čak 22 države članice. Za 2017. godinu če ri države člani-ce nisu dostavile svoje podatke o jamstvima, a iznosi državnih jamstava manji od 5 % BDP-a zabilježeni su u Bugarskoj (0,7 %), Češkoj (0,2 %), Danskoj (3,1 %), Estoniji (1,4 %), Irskoj (0,5 %), Grčkoj (4,1 %, na razini središnje države), Francuskoj (4,7 %), Hrvatskoj (2,6 %), Italiji (3,5 %), Latviji (1,1 %), Litvi (0,9 %), Poljskoj (1,2 %), Rumunjskoj (2,2 %), Slovačkoj (0 %) te u Šved-skoj (4,6 %). Najviši udio jamstava u BDP-u zabilježen je u Finskoj (19,7 %), Luksemburgu (12,2 %) i Mal (9,6 %). Najveće smanjenje udjela državnih jamstava u BDP-u jekom 2017. godine u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je na Mal (s 14,1 % na 9,6 %).

3. ZaključakUspoređuju li se podaci o detaljnoj strukturi državnog duga Hrvatske i ostalih država članica po pojedinim obilježjima, može se dobi odgovor na pitanje koliko se Hrvatska uklapa u europske trendove zaduživanja države te procijeni je li postojeća strategija zaduži-vanja države op malna, odnosno ima li prostora za poboljšanja (koja bi trebala rezul ra poje injenjem zaduživanja i/ili eliminacijama pojedinih rizika, kao što su rizici promjene kamatne stope ili valutnog te-čaja). Što se če trendova vezanih uz hrvatski državni dug, usporedbom s ostatkom EU-a može se zaključi sljedeće:

• konsolidirani dug opće države od 78 % BDP-a na kraju 2017. godine nedvojbeno je iznad praga od 60 % BDP-a koji je propisan fi skalnim kriterijima iz Maastrichta, ali se smanjuje u odnosu na prethod-ne godine. Usporedi li se s dugovima drugih država

članica, na prvi pogled se ne čini alarmantnim jer je niži od državnog duga mediteranskih zemalja (Grč-ka, Španjolska, Italija, Portugal, Cipar) i Irske, ali je zato mnogo veći u usporedbi s dugovima srednjoe-uropskih malih država koje su u posljednjih nekoli-ko godina uspješno provele konsolidaciju svojih dr-žavnih fi nancija u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog defi cita (EDP);

• Hrvatska se nalazi u maloj skupini država koje su pretežno orijen rane na zaduživanje u zemlji, s isključivom orijentacijom na zaduživanje u doma-ćem bankovnom sustavu (60,6 % ukupnog duga na kraju 2017. godine). Iako u ostatku EU-a (izuzev Malte) nije pretjerano popularno ni zaduživanje u zemlji kod nefi nancijskih subjekata (nefi nancijska poduzeća, građani, neprofi tne organizacije), udio tog oblika zaduživanja u Hrvatskoj je na kraju 2017. iznosio 0,4 % BDP-a;

• udio kratkoročnog duga u ukupnom dugu smanjen je sa 6,5 % na kraju 2016. na 4,8 % na kraju 2017 godine. Ovi postoci nalaze se unutar prihvatljivih granica, a dugoročna struktura izvornog dospijeća duga rela vno je povoljna: većina hrvatskog držav-nog duga ima izvorno dospijeće u rasponima od 7 do 10 i od 10 do 15 godina;

• za razliku od većine država članica koje preferiraju zaduživanje u domaćoj valu (odnosno u euru ako su članice europodručja), većina ukupnog hrvat-skog državnog duga na kraju 2017. godine deno-minirana je u stranim valutama (76,5 % državnog duga). Većim dijelom radi se o zaduživanju u valu EUR, unatoč tome što Hrvatska još nije članica eu-ropodručja. Tu su prisutni elemen tečajnog rizika jer jačanje tečaja EUR prema HRK automatski po-većava i iznos potreban za otplatu duga u kunskoj protuvrijednos . Tečajni rizik EUR / HRK nestat će tek u trenutku ulaska Hrvatske u članstvo država europodručja;

• izdana jamstva države jedinicama iz nedržavnog sektora u Hrvatskoj iznosila su 2,6 % BDP-a krajem 2017., što svrstava Hrvatsku u skupinu država s re-la vno niskim iznosom izdanih jamstava države.

16

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2-657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. UvodPočetkom kolovoza Vlada Republike Hrvatske (da-lje u tekstu: Vlada) usvojila je Smjernice ekonom-ske i fi skalne poli ke za razdoblje 2019. – 2021.Ovogodišnje Smjernice specifi čne su po tome što, uz standardni sadržaj, daju najave promjena u po-reznom sustavu koje bi trebale stupi na snagu po-čekom 2019. godine i utjeca na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u narednom trogodišnjem razdoblju. Podsje mo, na stranicama predviđenim za javno sa-vjetovanje h ps://esavjetovanja.gov.hr/ objavljeni su obrasci prethodne procjene za propise koji čine za-konski okvir nastavka porezne reforme i to za:

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

• Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalizaciji u prometu gotovinom

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

• Nacrt prijedloga Zakona o trošarinama• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o administra vnoj suradnji u području po-reza

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Nakon Smjernica, Ministarstvo fi nancija dužno je izra-di Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2021. za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna čija se skora objava očekuje.

Prema najavama, razdjeli državnog proračuna koji nemaju proračunskih korisnika u svojoj nadležno-s bit će obvezni unije usklađeni prijedlog fi nan-cijskog plana u sustav državne riznice do 17. rujna 2018., a razdjeli koji imaju proračunske korisnike do 28. rujna 2018. Za same proračunske korisnike dr-žavnog proračuna treće razine, rok dokad dostav-ljaju svoje fi nancijske planove trebaju utvrdi upu-tama njima nadležna ministarstva, a Ministarstvo fi nancija dalo je 14. rujna 2018. kao indika vni rok.

U odnosu na prošlogodišnje Upute, ovim će se nagla-sak stavi na primjenu preporuka i naloga koje je dao Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, a vezano uz izra-du državnog proračuna. Nadalje, uvodi se kategorija donosa i odnosa u model izrade fi nancijskih planova koji u cijelos moraju bi izrađeni u skladu s gotovin-skim načelom priznavanja prihoda i rashoda.

2. Pregled Smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2019. – 2021.

Sadržaj Smjernica ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2019. – 2021. (dalje u tekstu: Smjernice) propisan je odredbama Zakona o proračunu. Smjerni-cama su utvrđeni ciljevi ekonomske poli ke i makro-

Izrada državnog proračuna i fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021.Ivana Jakir-Bajo *

Kao i svake godine, za proces planiranja proračuna i izrade fi nancijskih planova korisnika proračuna za raz-doblje 2019. – 2021. vrlo su značajne Upute Ministarstva fi nancija za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Njihovo se donošenje očekuje vrlo uskoro. U članku se predstavljaju stručni okviri za postupanje.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

17

UDK 336.2-657.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Tablica 1. Makroekonomski okvir u razdoblju 2017. – 2021.

Izvor: DZS, Ministarstvo fi nancija

ekonomski te fi skalni okvir Republike Hrvatske (da-lje u tekstu: RH) za trogodišnje razdoblje. Među m, ministarstvima i razdjelima državnog proračuna naj-značajnije je da Smjernice utvrđuju limite, odnosno visinu njihovih fi nancijskih planova za 2019. – 2021. S druge strane, Smjernice su prvi dokument Vlade u kojem je dan i okvir nastavka porezne reforme koja će bi popraćena izmjenama i dopunama relevan-tnih zakona koji bi trebali stupi na snagu 1. siječnja 2019. Za jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave najznačajnije su izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina i Zakona o porezu na dohodak budući da su ta dva poreza u cijelos prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2.1. Makroekonomski i fi skalni okvir

Predviđa se da će bruto domaći proizvod (dalje u tekstu: BDP) zabilježi realni rast od 2,8 % u 2018. godini, 2,7 % u 2019. te 2,5 % u 2020. i 2021. go-dini.

Tijekom cijelog projekcijskog razdoblja gospodarski rast temeljit će se na pozi vnom doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje bi nega van.

U 2018. godini očekuje se ubrzanje infl acije na 1,7 %. Najveći doprinos rastu cijena doći će od cijena energi-je kao posljedica povećanja cijene na e na svjetskom tržištu, ali i učinka prijenosa administra vnog pove-

ćanja cijena električne energije iz rujna 2017. godine1. U ostatku projekcijskog razdoblja očekuje se kretanje stope infl acije na razini od 1,6 % u 2019. i 2020. te njeno neznatno ubrzanje na 1,7 % u 2021. godini.

Fiskalna poli ka od 2019. do 2021. bit će određena naporima u svrhu daljnjeg jačanja fi skalne održivos , usklađene s odredbama Pakta o stabilnos i rastu te po canja ekonomskog rasta i razvoja uz osiguravanje primjerene skrbi za građane RH. Pritom će ključni na-glasak bi na reformskim ak vnos ma koje se podu-zimaju i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, a kojima je cilj ojača dugoročni potencijal hrvatskog gospodarstva, realnu konvergenciju prema zemljama unutar europodručja2 i smanjenje makroekonomskih neravnoteža.

Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2019. – 2021. određena su očekivanim rastom gospo-darske ak vnos , uzimajući u obzir i fi skalne učinke daljnjeg poreznog rasterećenja pri čemu se najznačaj-nije izmjene odnose na promjene u sustavu oporezi-

1 Zbog rasta naknada za obnovljive izvore energije, cijena elek-trične energije početkom rujna 2017. godine porasla je za 6,3 % na mjesečnoj razini. 2 Realna konvergencija mjeri se dohotkom odnosno BDP-om po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) zemlje u odnosu na BDP prema stanovniku europodručja. Unutar europodručja očekuje se da će se razlike u realnom dohotku po stanovniku između država članica postupno smanjiva , odnosno da će nastupi realna konver-gencija i usklađenost poslovnih ciklusa.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

vanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada.

Naime, od 1. siječnja 2019., s ciljem smanjenja regre-sivnog učinka PDV-a na najosjetljiviju skupinu građa-na, smanjuje se stopa PDV-a s 25 % na 13 % za svježe meso i ribu, voće i povrće te dječje pelene, čime se otvara prostor za snižavanje cijena h proizvoda, što bi trebalo pridonije povećanju raspoloživog dohot-ka stanovništva. Prema Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost objavljenog na stranicama e-savjetovanja3 od 1. siječnja 2020. smanjila bi se i opća stopa PDV-a s 25 % na 24 %.

Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina predviđen je i povrat dijela plaćene trošarine na dizel-sko gorivo koje se koris kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivos .

U sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprino-sa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenos od 1,7 % i doprinosa za zaš tu zdravlja na radu od 0,5 % uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 %. Time se ukupno izdvajanje po-duzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodo-va, što otvara prostor za povećanje plaća.

U sustavu poreza na dohodak, koji je u cijelos pri-hod jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 %. Prijedlog je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada plaća po stopi od 24 % na mjesečnu poreznu osnovicu do 30.000,00 kuna, umjesto sadašnjih 17.500,00 kuna, a na mjesečnu poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 30.000,00 kuna predujam pore-za na dohodak plaćao bi se po stopi od 36 %. Poveća-njem porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24 % otvara se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se tako utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i stvaranju preduvjeta za snažniji i dugoročno održiviji rast hrvatskog gospodarstva.

Predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na pro-met nekretnina s 4 % na 3 % koji je također prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve. Cilj izmjene Zakona o porezu na promet nekretni-na daljnje je porezno rasterećenje prijenosa nekretni-na kako bi se dodatno rastere lo kupce koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rje-šavanje zemljišno – knjižnog stanja. Očekuje se da će uređene zemljišne knjige dalje utjeca na podizanje pravne sigurnos u prometu nekretnina te rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, dok će smanjenje stope

3 Raspoloživo na h ps://esavjetovanja.gov.hr/.

poreza na promet nekretnina utjeca na odluke gra-đane da urede pitanje vlasništva nad nekretninama.

Značajan učinak na prihode proračuna imat će i po-vlačenje sredstava iz fondova EU-a gdje se očekuje nastavak pozi vnih stopa rasta.

Uzimajući u obzir sve navedeno, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U 2020. godini ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 3,6 % te će iznosi- 139 milijardi kuna, dok se za 2021. godinu ukupni

prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 1,5 %.

U 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna pro-jicirani su u iznosu od 139,1 milijardu kuna. Rashodi koji se fi nanciraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka planirani su na razini od 111,5 milijardi kuna i povećavaju se za 2,8 milijardi kuna u od-nosu na tekući plan 2018. godine. Istodobno, rashodi koji se fi nanciraju iz ostalih izvora fi nanciranja, a koji ne utječu na razinu manjka državnog proračuna, planirani su na razini od 27,6 milijardi kuna te se povećavaju za 2,9 milijardi kuna u odnosu na tekući plan 2018. godine. Od navedenog iznosa čak 2,6 milijardi kuna odnosi se na ak vnos i projekte fi nancirane iz sredstava EU-a.

U 2020. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 140,6 milijardi kuna i povećani su za 1,5 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu, dok u 2021. godini dosežu razinu od 141,0 milijarde kuna.

Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fi skalne održivos uz provođenje mjera u svrhu po canja razvoja i adekvatne skrbi za sve sloje-ve stanovništva. Naglasak se i dalje stavlja na mjere demografske obnove, uključujući i provedbu mjera obiteljske i populacijske poli ke, kao što su prošire-nje obuhvata korisnika doplatka za djecu, nastavak subvencioniranja stambenih kredita građanima ko-jima se omogućuje povoljnija kupnja prve, odnosno veće nekretnine i povećanje iznosa novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.

Uz navedeno, jedan od prioriteta uspostavljanje je usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazo-vanja, koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja. Poseban se naglasak, u tom smislu, stavlja na usmjerenost odgoja i obrazovanja prema razvoju generičkih kompetencija. Sukladno tome osiguravaju se dodatna sredstva za provedbu kurikularne reforme, posebice za stručna usavršava-nja učitelja i nastavnika te uspostavu sustava razvoja digitalno zrelih škola. Nadalje, osiguravaju se sredstva usmjerena na poboljšanje učinkovitos fi nanciranja visokog obrazovanja s ciljem unapređenja program-skog fi nanciranja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

19


U prvoj polovici 2020. godine RH će po prvi puta predsjeda Vijećem Europske unije. Kako poslovi ve-zani za pripremu i provedbu odluka povezanih s pri-premom predsjedanja imaju prioritet, u radu svih -jela državne uprave osiguravaju se dodatna sredstva upravo za navedene namjene.

Planirana su i povećana izdvajanja za mirovine koja su rezultat indeksacije po općim i posebnim propisima te očekivanog priljeva novih umirovljenika.

U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, prema nacionalnoj metodologiji manjak općeg proračuna u 2019. godini projicira se na razini od 0,9 % BDP-a. U 2020. planira se njegovo daljnje smanjenje na razinu od 0,1 % BDP-a, dok će u 2021. godini zabilježi višak od 0,3 % BDP-a. Pritom će najveći doprinos ukupnom manjku općeg prora-čuna da državni proračun koji će u 2019. zabilježi manjak od 1,2 % BDP-a, u 2020. od 0,4 % BDP-a, a u 2021. godini očekuje se njegovo uravnoteženje. Višak prihoda nad rashodima izvanproračunskih korisnika u promatranom srednjoročnom razdoblju iznosit će u prosjeku 0,2 posto BDP-a dok će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilježi višak od 0,1 posto BDP-a godišnje.

Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe naci-onalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka / viška trgovačkih dru-štava i ostalih pravnih osoba koje su sta s čki uklju-čene u sektor opće države, očekuje se da će plani-rani manjak općeg proračuna iznosi 0,4 % BDP-a u 2019. godini. U 2020. projicirano je uravnoteženje proračuna dok se u 2021. godini očekuje višak od 0,5 posto BDP-a.

Nakon što je udio javnog duga u BDP-u smanjen s 83,7 % BDP-a krajem 2015. na 80,2 % BDP-a u 2016. odnosno 77,5 % BDP-a u 2017., očekuje se kako će udio javnog duga u BDP-u krajem 2018. iznosi 74,5 % BDP-a odnosno zabilježi smanjenje za tri postotna boda. U skladu s kretanjem manjka / viška općeg pro-računa očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 71,5 % BDP-a u 2019., 68,5 % BDP-a u 2020. te 65,4 % BDP-a u 2021. godini. Time se ispunjavaju zahtjevi iz preven vnog dijela Pakta o stabilnos i rastu, što bi trebalo doprinije povratku kreditnog rej nga na razinu inves cijskog, te trajnom smanjivanju tereta duga.

2.2. Limi za ministarstva i druge razdjele državnog proračuna

Svrha Smjernice je prevođenje srednjoročnog fi skal-nog okvira defi niranog Programom konverge ncije, korištenjem metodologije ESA 2010 u nacionalnu me-todologiju računskog plana, te defi niranje okvira za

fi nancijske planove proračunskih i izvanproračun-skih korisnika, kao i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske koji ulaze u sta s čki obuhvat općeg proračuna, odnosno opće države.

Prije objave Smjernica, održani su sastanci s ministar-stvima i njihovim ključnim korisnicima radi utvrđiva-nja limita.

Novina je da se kod utvrđivanja limita za 2019. go-dinu polazilo od projekcija za 2019. godinu koje je Hrvatski sabor usvojio prethodne godine uz državni proračun za 2018. godinu i samo iznimno se odo-bravalo povećanje limita zbog okolnos koje nisu bile poznate prethodne godine u vremenu izrade projekcija za 2019. godinu.

Jedan limit utvrđivao se ovisno o sredstvima potreb-nim za provedbu postojećih programa, odnosno ak- vnos (koje proizlaze iz trenutno važećih propisa), a

drugi limit ovisno o sredstvima potrebnim za proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno ak vnos . Troškovi provođenja postojećih programa, odnosno ak vnos obuhvaćaju troškove održavanja postojeće razine usluga, uzimajući u obzir očekivane promjene u broju korisnika i primjerice tekuće troš-kove kapitalnih projekata, koji će se završi jekom planiranog razdoblja. Troškovi novih programa uklju-čuju i troškove promjene razine i vrste usluge, primje-rice, uvođenje boravka za djecu u školama.

Ovakav pristup izradi limita dodatno:

• jača sustav odgovornos proračunskih korisnika za dodijeljena sredstva potrebna za provedbu posto-jećih programa, odnosno ak vnos

• povećava transparentnost u utvrđivanju troškova provedbe novih programa

• smanjuje broj situacija u kojima se otvaraju nove ak- vnos i stvaraju nove obveze u uvje ma u kojima

su sredstva osigurana isključivo u visini potrebnoj za provođenje postojećih ak vnos i projekata.

Jasno, nije za očekiva da će se za svakog proračun-skog korisnika utvrđiva dva limita, odnosno da će proračunski okvir omogućava uvođenje novih pro-grama ili projekata kod svih korisnika, kao što je i vid-ljivo iz tablice u nastavku koja sadrži prikaz procjene gornje granice ukupnog fi nancijskog plana za razdoblje 2019. – 2021. prema razdjelima državnog proračuna.

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Tablica 2. Limi ukupnih rashoda po razdjelima državnog proračuna za izvore fi nanciranja: opći prihodi i primici, dopri-nosi i namjenski primici za razdoblje 2019. – 2021.

Izvor: Ministarstvo fi nancija

Za prihode koji se klasifi ciraju u izvor fi nanciranja Opći prihodi i primici namjena korištenja utvrđuje se samim proračunom. Rashodi planirani u fi nancijskom planu proračunskog korisnika iz izvora fi nanciranja Opći prihodi i primici podmiruju se do visine planira-nih rashoda neovisno o naplaćenim prihodima.

Vlas i namjenski izvori nisu limi rani te korisnici unose svoje fi nancijske planove u sustav državne ri-znice sukladno procjenama naplate prihoda koji ulaze u ove izvore fi nanciranja. Potroši se mogu samo do visine naplaćenih sredstava.

Navedene procjene uključuju rashode poslovanja (skupina konta 3) i rashode za nabavu nefi nancijske imovine (skupina konta 4). Ti rashodi fi nanciraju se iz sljedećih izvora: opći prihodi i primici, doprinosi (is-ključivo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava) te namjenski primici od zaduživanja.

Izvor fi nanciranja Opći prihodi i primici obuhvaća: pri-hode od poreza (najvećim dijelom), prihode od fi nan-cijske imovine, prihode od administra vnih (upravnih) pristojbi, prihode državne uprave, prihode od kazni, primitke od fi nancijske imovine i zaduživanja te ostale.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

21


3. Upute za izradu državnog proračuna i fi nancijskih planova korisnika državnog proračuna

Na temelju Smjernica i odredbi Zakona o proračunu, Ministarstvo fi nancija izrađuje Upute za izradu pri-jedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2021.

Ovogodišnje Upute uz standardni sadržaj koji uklju-čuje osnovne ekonomske pokazatelje iz Smjernica, način i rokove dostave fi nancijskih planova proračun-skih korisnika državnog proračuna, sadržavat će i na-pomene uz primjenu Zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društa-va, ins tuta, zaklada i drugih pravnih osoba s jav-nim ovlas ma. Podsje mo, Vlada je na sjednici od 2. kolovoza 2018. donijela Zaključak kojim se zadužuju nadležna jela državne uprave za provedbu svih ak- vnos radi realizacije smanjenja broja agencija, za-

voda, fondova, ins tuta, zaklada, trgovačkih društa-va i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma prema utvrđenim rokovima.

Nadalje, Uputa će obuhva i način primjene prepo-ruka i naloga koje je dao Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu4, a vezani su uz izradu državnog pro-računa.

Državni ured za reviziju konsta ra kako u pojedinim slučajevima proračunski korisnici državnog proraču-na, putem višegodišnjih ak vnos planiranih fi nan-cijskim planovima, sredstva daju izravno određenim subjek ma, a povezanost sa strateškim planom nije vidljiva. S obzirom na to, Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu fi nancija preispita oprav-danost takvog načina alokacije sredstava državnog proračuna te više pažnje posve kontroli i analizi ak vnos koje se fi nanciraju, sa svrhom utvrđivanja povezanos sa strateškim planom i odgovarajućom pravnom osnovom na temelju koje se ak vnos pla-niraju u državnom proračunu.

Također, Državni ured za reviziju predlaže preispita- mogućnost uključivanja u državni proračun plana

rashoda i izdataka koji se u tekućoj godini fi nancira-ju neutrošenim vlas m prihodima te namjenskim prihodima i primicima proračunskih korisnika ostva-renim prijašnjih godina, u cilju mogućnos kontrole namjenskog korištenja sredstava.

4 Raspoloživo na h p://www.revizija.hr/hr/izvjesca.

Stoga se Uputama daju dopune dosadašnjeg mo-dela planiranja koje uključuju dvije nove katego-rije donosa i odnosa, ali isključivo za vlas te i na-mjenske izvore fi nanciranja.

Kod ovih izvora rashodi se fi nanciraju iz prihoda koji se ostvare jekom tekuće godine, ali i prenesenog stanja na računu (donos) koji se također treba iskaza u fi -nancijskom planu, no ne više kao prihod. S druge stra-ne, vrlo je vjerojatno da će krajem 2019. godine osta određeno stanje na računu koje se prenosi u sljedeću, 2020. godinu (odnos), a koje se također iskazuje u fi -nancijskom planu. Prenesena sredstva na računu tako-đer se trebaju iskaza po izvorima fi nanciranja.

Nadalje, Upute će sadržava i posebne napomene vezane uz planiranje pojedinih kategorija rashoda, a ponovo se obrazlažu prijenosi sredstava između proračunskih korisnika unutar državnog proračuna. Dopisima od 31. listopada 2017. (KLASA: 400-06/17-01/271, URBROJ: 513-05-02-17-1) i 14. ožujka 2018. (KLASA: 400-06/17-01/271, URBROJ: 513-05-03-18-3) Ministar stvo fi nancija dalo je uputu svim proračun-skim korisnicima državnog proračuna o pravilnom eviden ranju poslovnih događaja na podskupinama računa 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna te 639 Prijenosi između proračun-skih korisnika istog proračuna defi niranim Pravilni-kom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15 i 87/16) te tražilo do-stavu podataka o iskazanim sredstvima na mjesečnoj i godišnjoj bazi. Unatoč jasnim pravilima i uputama da-nim navedenim dopisima vezano uz način eviden ra-nja, praćenja i usklađivanja prihoda i rashoda na pod-skupinama računa 369 i 639 od strane proračunskih korisnika državnog proračuna, Ministarstvo fi nancija i dalje uočava brojne nepravilnos u eviden ranju pri-jenosa sredstava između proračunskih korisnika dr-žavnog proračuna. Stoga će se Uputama ponovo aktu-alizira pitanja planiranja prijenosa sredstava između proračunskih korisnika unutar državnog proračuna.

Nadležna ministarstva obvezna su sastavi uputu i dodijeli limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Upute koje će dostavi svojim korisnicima dostavljaju i Ministar-stvu fi nancija na uvid. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge fi nancijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađe-ni prijedlog fi nancijskog plana. Ministarstvo fi nancija predložit će u Uputama indika vni rok 14. rujna do kojeg proračunski korisnici dostavljaju svoje prijedlo-ge fi nancijskih planova nadležnom ministarstvu, me-đu m, konačan rok dostave utvrđuje ministarstvo svojim uputama.

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Iako Upute još nisu objavljene, u nastavku se daju na-javljeni rokovi u procesu izrade državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021.:

Rokovi Nositelj ak vnos Ak vnost

14. rujna (prijedlog Ministarstva fi nancija)

Proračunski korisnici u nadležnos razdjela

Dostavljaju prijedlog fi nancijskog plana nadležnom razdjelu

17. rujna

Razdjeli koji nemaju proračunskih korisnika u svojoj nadležnos

Unose usklađeni fi nancijski plan u sustav državne riznice i dostavljaju ga Ministarstvu fi nancija

28. rujna

Razdjeli koji imaju u svojoj nadležnos proračunske korisnike

Unose usklađeni fi nancijski plan u sustav državne riznice i dostavljaju ga Ministarstvu fi nancija

Nakon objave Uputa potrebno je, svakako, potvrdi točnost ovih datuma.

4. Novos u metodologijama izrade fi nancijskog plana ministarstava i ostalih razdjela

Prihodi i primici Državnog proračuna Republike Hr-vatske za 2019. godinu usvajaju se na razini podsku-pine (treća razina računskog plana), a za 2020. i 2021. na razini skupine (druga razina računskog plana). Me-đu m, kao i prethodnih godina, u sustav SAP državne riznice unose se na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog plana) po izvorima fi nan-ciranja. Ipak, zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvorima fi nanciranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, proračunski korisnici državnog proračuna planiraju pojedine prihode i primitke na razini osnov-nog računa računskog plana (peta razina računskog plana) ili na devetoj razini, sukladno Veznim tablica-ma koje će bi dane u prilogu Upute.

Nadležna ministarstva dužna su uključi vlas te i na-mjenske prihode i primitke koje proračunski korisnici planiraju ostvari u razdoblju 2019. – 2021. u konsoli-dirani fi nancijski plan razdjela, odnosno Državni prora-čun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, bez obzira na to uplaćuju li kori-snici navedene prihode na jedinstveni račun državnog proračuna. U tom dijelu nema novos , ali je promjena da se od ove godine neutrošeni vlas prihodi, te na-mjenski prihodi i primici unose u sustav SAP državne riznice i na dvije nove namjenske stavke:

• donos – prijenos neutrošenih prihoda iz prethod-ne fi skalne godine

• odnos – prijenos neutrošenih prihoda u sljedeću fi skalnu godinu.

Donos i odnos unosit će se u sustav SAP državne rizni-ce na is način kao da je riječ o vlas m i namjenskim

prihodima. Dakle, za unos plana neutrošenih prihoda vrijedit će postavke i način rada koje se odnose na prihode (ista transakcija i uloga s ažuriranim ovlašte-njima).

Donos i odnos ne iskazuju se u okviru razreda 6 i 7 budući da nije riječ o prihodima tekuće godine, već se iskazuju na novoj zbirnoj namjenskoj stavci, bez ra-zrade na razinu odjeljka, ali po izvorima fi nanciranja. Primjerice, donos neutrošenih prihoda iz prethodne godine za izvor fi nanciranja Vlas prihodi.

Unos plana na stavku donos vrši se s pozi vnim pred-znakom, dok se unos na stavku odnos vrši s nega v-nim predznakom.

Limit za rashodnu stranu fi nanciranu iz vlas h i namjenskih izvora fi nanciranja generirat će se su-kladno sljedećoj formuli: rashod = prihod + donos – odnos.

Rashode za razdoblje 2019. – 2021. nadležna mini-starstva, odnosno jela nadležna za korisnike prora-čuna (područne riznice) unose u sustav SAP državne riznice na razini odjeljka računskog plana (četvrta ra-zina računskog plana) po izvorima fi nanciranja, dok se državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu usvaja na razini podskupine (treća razina računskog plana) na kojoj će bi postavljene i kontrole izvršava-nja. Projekcije za 2020. i 2021. godinu usvajaju se na razini skupine (druga razina računskog plana).

Kao što je navedeno, od ove godine plan vlas h i namjenskih prihoda ne uključuje samo prihode koji se očekuju ostvari u tekućoj godini, već i neutroše-na sredstva iz prethodne godine, kao i procijenjeni iznos prihoda koji će osta neutrošen u tekućoj godi-ni. Slijedom navedenog u ovim slučajevima prijedlog limita po glavama za rashode poslovanja i rashode za nabavu nefi nancijske imovine koji će se fi nancira iz ostalih izvora fi nanciranja, a pod is ma se smatraju: vlas prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije te prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancij-ske imovine i naknade s naslova osiguranja, automat-ski će se generira na temelju prethodno spomenute formule (rashod = prihod + donos – odnos).

Sljedeća značajna novost je obveza planiranja anali- ke projekata EU-a. Proračunski korisnici na pojedi-

nim proračunskim ak vnos ma / projek ma koji se fi nanciraju iz sredstava EU-a zbirno planiraju po ne-koliko projekata koji sa svojim iznosima nisu vidljivi u državnom proračunu. Iako se ovakvim načinom pla-niranja pos gla veća fl eksibilnost u izvršavanju proje-kata EU-a, izgubila se informacija o tome što se točno fi nancira m zbirnim ak vnos ma / projek ma. Pri-mjerice, u državnom proračunu na tekućem projek-tu Opera vni program: Učinkovi ljudski potencijali

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

23


iskazan je plan rashoda s iznosom od 100.000 kuna. Među m, ovaj plan rashoda uključuje plan rashoda za nekoliko različi h projekata fi nanciranih iz sred-stava EU-a koji nisu vidljivi u državnom proračunu, a kao što su Potpora samozapošljavanju s iznosom od 25.000 kuna, Jačanje poslovanja za društveno podu-zetništvo s 30.000 kuna i Integrirana teritorijalna ula-ganja s 45.000 kuna.

Kako bi se dobila informacija što se točno fi nancira u okviru zbirnih ak vnos / projekata, od ove godine ob-veza je unosa razrade zbirnih ak vnos / projekata u okviru kojih se provode projek fi nancirani iz sred-stava EU-a (uključujući izvore fi nanciranja 51 Pomoći EU, 55 Refundacije iz pomoći EU, 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU) na pojedinačne potprojekte.

Za unos plana rashoda na ove potprojekte u sustavu SAP državne riznice kreirana je nova aplikacija.

U posebnom dijelu državnog proračuna i dalje će se iskaziva zbirne ak vnos / projek , dok će novi ana-li čki prikaz potprojekata bi dani kao informacija u dijelu obrazloženja.

5. Metodologija izrade fi nancijskog plana za proračunske korisnike državnog proračuna treće razine

5.1. Razine planiranja

Proračunski korisnici državnog proračuna treće razi-ne u cijelos su sa svim svojim prihodima, primicima, rashodima i izdacima uključeni u državni proračun.

Prijedlog fi nancijskog plana proračunskog korisnika za razdoblje 2019. – 2021. sastoji se od:

• procjene prihoda i primitaka za 2019. – 2021. godinu• plana rashoda i izdataka za 2019. – 2021. godinu • obrazloženja prijedloga fi nancijskog plana.

Ovi proračunski korisnici dostavljaju prijedloge fi nan-cijskih planova sukladno uputama koje će dobi od nadležnih ministarstva.

Iako za potrebe unosa planova u sustav SAP državne riznice, koje za korisnike na konsolidiranoj razini uno-se nadležna ministarstva, korisnici državnog proraču-na treće razine planiraju:

• prihode za razdoblje 2019. – 2021. na razini odjelj-ka računskog plana (četvrta razina računskog pla-na) po izvorima fi nanciranja, a zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvorima fi nanciranja i ka-snijeg praćenja potrošnje po izvorima, pojedine prihode i primitke i na razini osnovnog računa ra-čunskog plana (peta razina računskog plana) te na devetoj razini, sukladno Veznim tablicama danim u Uputama

• rashode za razdoblje 2019. – 2021. na razini odjelj-ka računskog plana (četvrta razina računskog pla-na) po izvorima fi nanciranja jer njihove planove na konsolidiranoj razini u sustav SAP državne riznice unose nadležna ministarstva.

Među m, bez obzira na razinu ekonomske klasifi ka-cije na kojoj su iskazani prihodi i rashodi u prijedlogu fi nancijskog plana dostavljenog nadležnom ministar-stvu, upravna vijeća korisnika obvezna su usvoji fi -nancijske planove za 2019. godinu na razini podsku-pine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana) budući da se i Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu usvaja na razini podskupine (treća razina računskog plana), na kojoj će bi postavljene i kontrole izvršavanja, a projekcije za 2020. i 2021. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).

5.2. Obvezna primjena gotovinskog načela uz donos i odnos

Korisnici 3. razine, koji ne uplaćuju vlas te i namjen-ske prihode i primitke na jedinstveni račun državnog proračuna, ostvarenje i trošenje ovih prihoda iskazu-ju mjesečno u sustavu državne riznice i to po gotovin-skom načelu jer se državni proračun donosi i izvršava na gotovinskom načelu. To znači da se prihod planira u trenutku kada se očekuje naplata, a rashod u tre-nutku kada treba bi plaćen.

Među m, u izradi fi nancijskih planova koje su donosila upravna vijeća su korisnici u iskazivanju rashoda pri-mjenjivali modifi cirano obračunsko načelo. Prethodne godine se, zbog navedenog, te razlika do kojih je dola-zilo u izgledu i sadržaju fi nancijskog plana koje je usva-jalo upravno vijeće i onog konsolidiranog u državnom proračunu, državnim ustanovama u zdravstvu dala po-sebna uputa. Podsje mo, kod izrade fi nancijskog plana ustanova u zdravstvu za razdoblje 2018. – 2020. priho-di i rashodi iskazivali su se isključivo po gotovinskom načelu, a fi nancijski plan koji je usvajalo upravno vijeće bio je istovjetan prikazu u državnom proračunu.

Ove godine to se pravilo uvodi i za sve proračun-ske korisnike 3. razine, a to su ustanove u zdrav-stvu, muzeji, kazališta i druge ustanove u kulturi, nacionalni parkovi i parkovi prirode, sudovi, zatvori, centri za socijalnu skrb, sveučilišta, fakulte , visoke škole, veleučilišta, javni ins tu i drugi.

Slijedom navedenog, kod izrade fi nancijskog plana za razdoblje 2019. – 2021. prihodi i rashodi iskazu-ju se isključivo po gotovinskom načelu, a fi nancij-ski plan koji usvaja upravno vijeće mora bi isto-vjetan prikazu u državnom proračunu.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Kao što je već obrazloženo u 4. dijelu ovog članka, za ministarstava i razdjele državnog proračuna, od ove godine i korisnici 3. razine neutrošene vlas te pri-hode te namjenske prihode i primitke planiraju na dvije nove namjenske stavke:

• donos – prijenos neutrošenih prihoda iz prethod-ne fi skalne godine i

• odnos – prijenos neutrošenih prihoda u sljedeću fi skalnu godinu.

Tako, primjerice, ustanova koja je proračunski kori-snik 3. razine procjenjuje da će u 2019. godini ostva-ri 10.000 kuna vlas h prihoda, 50.000 kuna ostalih prihoda za posebne namjene, 15.000 kuna pomoći i 12.000 kuna donacija. Među m, uz navedeno na ras-polaganju ima neutrošenih vlas h prihoda iz pret-hodne 2018. godine u iznosu od 2.000 kuna, neutro-šenih ostalih prihoda za posebne namjene od 17.000 kuna i neutrošenih pomoći od 5.000 kuna (donos). Sve donacije ostvarene su u prethodnim godinama i utrošene u istom razdoblju te nema neutrošenih pri-hoda od donacija u 2019. godini.

Sva neutrošena sredstva koja se prenose iz prethod-nog razdoblja planiraju se na novoj stavci donos i to po izvorima fi nanciranja (bez razrade po ekonom-skoj klasifi kaciji).

Dakle, ovaj korisnik u 2019. godini ukupno na raspo-laganju po svim izvorima fi nanciranja ima 341.000 kuna.

Ustanova mora procijeni koliko će od navedenih sredstava uis nu i utroši u 2019. godini te to iska-za na rashodnoj strani fi nancijskog plana. U danom primjeru, ustanova procjenjuje da će joj na kraju 2019. neutrošeno osta 1.000 kuna vlas h priho-da i 7.000 kuna ostale pomoći, odnosno procjenjuje da će u 2019. godini utroši ukupno 333.000 kuna iz svih izvora fi nanciranja. Iznos od 8.000 kuna koje ustanova planira ostvari u 2019., ali ne i utroši u istoj godini, planira se u 2019. na novoj namjenskoj stavci odnos, također po izvorima fi nanciranja (bez razrade po ekonomskoj klasifi kaciji). Ujedno, ovih 8.000 kuna odnosa iz 2019. godine predstavlja prije-nos neutrošenih sredstava u 2020. i planirat će se na stavci donos u 2020. godini.

Iznos donosa sredstava ne mora nužno odgovara planiranom stanju novčanih sredstava za izvore fi -nanciranja Vlas i namjenski prihodi i primici na kraju godine.

Naime, stanje novčanih sredstva može obuhvaća sredstva koja nisu prihod tog korisnika, već predstav-ljaju isključivo obvezu koja će se podmiri iz raspo-loživih sredstava na računu, stoga nisu raspoloživa

za potrošnju koja će se iskaza na rashodnoj strani fi nancijskog plana korisnika. S druge strane, stanje novčanih sredstava može bi manje jer je pretho-dio odljev sredstava za koja postoji potraživanje i za koje se očekuje povrat što znači da će bi raspolo-živa za potrošnju koju treba iskaza u fi nancijskom planu. Među m, u oba slučaja govori se isključivo o sredstvima vlas h i namjenskih prihoda i primitaka, uključujući i navedene obveze i potraživanja koja su vezana uz te izvore.

Stoga, planirano stanje donosa treba iskaza tako da se stanje novčanih sredstava za izvore Vlas i na-mjenski prihodi i primici uveća za dane depozite, jam-čevne pologe i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo, dok s druge strane stanje novčanih sredstava za izvore Vlas i namjenski pri-hodi i primici treba umanji za planirane: obveze za porez na dodanu vrijednost po naplaćenim izlaznim računima (do kraja godine će se napla od kupca, a neće bi iskazano kao prihod), obveze za primlje-ne predujmove, depozite, jamčevine koji neće posta prihod, obveze za naplaćene tuđe prihode i slično.

5.3. Dostava projekata EU-a

Uz gotovinsko načelo, donos i odnos još je jedna no-vina u procesu planiranja za naredno trogodišnje razdoblje, ali koja neće utjeca na izgled fi nancijskog plana. U svojim fi nancijskim planovima koja usvaja-ju upravna vijeća i druga upravljačka jela, prora-čunski korisnici 3. razine pojedinačno iskazuju pro-jekte koji se fi nanciraju iz sredstava EU-a. Navedeni projek nisu na taj način vidljivi u posebnom dijelu državnog proračuna, već ih nadležna ministarstva iskazuju zbirno na ak vnos ma / projek ma koji se fi nanciraju iz sredstava EU-a. Takav zbirni prikaz pro-jekata EU-a zadržat će se u posebnom dijelu držav-nog proračuna i u idućem trogodišnjem razdoblju. Među m, u obrazloženju državnog proračuna želi se da informacija o pojedinačnim projek ma EU-a.

S obzirom na to da nadležna ministarstva za prora-čunske korisnike 3. razine ove podatke moraju uno-si u sustav SAP državne riznice, korisnici su obvezni nadležnim ministarstvima dostavi podatke o ovim projek ma EU-a. Način dostave propisat će uputama nadležna ministarstva.

5.4. Izrada obrazloženja fi nancijskih planova

Sastavni dio fi nancijskog plana proračunskog korisni-ka jest i obrazloženje. Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno stavi na ciljeve koji se namje-ravaju pos ći i pokazatelje uspješnos realizacije h ciljeva. Tako obrazloženje ispunjava svoju osnovnu svrhu i predstavlja podlogu za analiziranje rezultata

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

25


(učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnovu za utvr-đivanje odgovornos .

Državni ured za reviziju u svojim preporukama i nalo-zima koje je dao u Izvješću o obavljenoj reviziji Godiš-njeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2017. godinu osvrće se i na sadržaj obrazloženja fi nancijskih planova. Tako se, primjeri-ce, is če kako obrazloženje fi nancijskog plana Mini-starstva zdravstva ne sadrži pokazatelje na kojima se temelji izračun sredstava koja se prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju plani-raju za transfer HZZO-u.

Sadržaj obrazloženja propisan je člankom 30. Zakona o proračunu sukladno kojem mora sadržava :

● sažetak djelokruga rada proračunskog korisni-ka – u uvodnom dijelu obrazloženja predstavlja se korisnik. Opisuju se najznačajniji poslovi i zada-ci, obrazlaže opravdanost prijedloga fi nancijskog plana s obzirom na ukupno predloženi iznos ras-hoda, odstupanja plana u odnosu na prethodne godine i naglašavaju specifi čnos (primjerice pro-mjene u organizaciji – promjene u broju zaposle-nih i slično);

● obrazložene programe – u ovom dijelu potrebno je opisa svaku ak vnost i projekt te naves koli-ko je sredstava predviđeno za provođenje svake od ak vnos i projekta u 2019. godini i projekcijama za 2020. i 2021. godinu. Kako su prethodne godi-ne usvojene projekcije, u ovom dijelu obrazlažu se po programima (ak vnos ma i projek ma) ključ-na odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Dodatno se navodi ako je riječ o novom projektu kojeg se uvodi u 2019. godini;

● zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi – navodi se postojeća zakonska osnova za provođenje programa, ak vnos i projekata;

● ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođe-nje programa – u ovom dijelu obrazloženja potreb-no je, između ostaloga, pokaza koliko je planirano ostvari prihoda iz svakog od raspoloživih izvora

fi nanciranja. U okviru procjene potrebnih sredsta-va navodi se ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje ak vnos /projekata. Važno je naglasi da korisnici daju projekcije i obrazloženje kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava pri-mjerice: broj zaposlenih, broj predstava i sl.;

● izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješ-nos iz nadležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini – u ovom dijelu navode se pro-grami (ak vnos i projek ) koji su se provodili i još se provode, izvršenje h ak vnos i projekata do dana sastavljanja obrazloženja, rezulta ak vnos za koje je istaknuto da će se mjeri i slično;

● ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Uvođenjem programskog planiranja naglasak se stav-lja na rezultate koji se pos žu provedbom programa, ak vnos i projekata, umjesto na vrstu i visinu troš-kova. Time se zah jeva preuzimanje odgovornos za rezultate provedbe programa, ak vnos i projekata. Proteklih godina uočeno je kako proračunski korisnici ne shvaćaju u potpunos važnost obrazloženja i nje-govu svrhu.

Budući da se fi nancijski plan usvaja za trogodišnje raz-doblje važno je obrazloženjem pos ći da proračunski dokumen pažljivo objašnjavaju, od godine do godi-ne, kako su procjene proračunskih stavki i višegodiš-nje procjene povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne godine. Dakle, u obrazloženju fi nancijskog plana potrebno je obrazloži odstupanja od onog što je prethodne godine projicirano te usvojeno, ali na manje razrađenoj razini, odnosno potrebno je naves razloge koji su doveli do razlika u odnosu na projekci-je dane prethodne godine. Tome svakako pridonosi i činjenica da se ove godine, kod utvrđivanja limita za 2019. godinu, polazilo od projekcija za 2019. godinu koje je Hrvatski sabor usvojio prethodne godine uz državni proračun za 2018. godinu i samo iznimno se odobravalo povećanja limita zbog okolnos koje nisu bile poznate prethodne godine u razdoblju izrade projekcija za 2019. godinu.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. UvodOvogodišnjim Uputama za izradu proračuna jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. najavljuju se promjene u poreznim pro-pisima za koje je predviđeno da stupaju na snagu 1. siječnja 2019., a utječu na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih kori-snika. Podsje mo, na stranicama predviđenim za jav-no savjetovanje h ps://esavjetovanja.gov.hr/ objav-ljeni su obrasci prethodne procjene za propise koji čine zakonski okvir nastavka porezne reforme i to za:

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

• Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalizaciji u prometu gotovinom

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

• Nacrt prijedloga Zakona o trošarinama• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o administra vnoj suradnji u području po-reza

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Također, Upute će podsje na potrebu i način suk-cesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz

prethodne(ih) godina, kako za samu jedinicu, tako i za njene korisnike, ali ukazuju i na ispravnu primjenu ekonomske klasifi kacije u procesu planiranja.

I zaključno, kao i svake godine Upute daju smjernice za planiranje decentraliziranih sredstava.

2. Izrada proračuna JLP(R)S-ova U odnosu na prethodnu godinu metodologija izra-de proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave nije se mijenjala. I dalje je obvezno uključivanje svih prihoda i primitaka, rashoda i iz-dataka proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, suklad-no ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacij-skoj, lokacijskoj klasifi kaciji te izvorima fi nanciranja. Važni preduvje za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračun-skih korisnika u proračun jedinice detaljno su obra-zloženi Uputama za izradu proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019.

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. podsjećaju se jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave i na potrebu uključivanja prenese-nog manjka, odnosno viška u sam proračun. Izvjesno je da je u proračun, osim prihoda, primitaka, rashoda i izdataka potrebno uključi i predviđeni manjak, od-nosno višak prihoda te i s navedenim bilančnim kate-gorijama pos ći uravnoteženje o čemu je pisano i u prošlogodišnjim Uputama. Također, očito je da izvori

Planiranje proračuna JLP(R)S – ova i fi nancijskih planova njihovih korisnikaIvana Jakir-Bajo *

Planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova njihovih korisnika provodit će se na temelju metodologije propisane Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i podzakonskim ak ma kojima se regulira provedba navedenog Zakona, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18). U navedenim propisima nije došlo do promjena koje bi utjecale na drugačiji način izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) i fi nancijskih planova njihovih korisnika. Ipak, treba istaknu kako su za proces planiranja uvijek značajne Upute Ministarstva fi nancija.

* Mr. sc. Ivana Jakir- Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

27


fi nanciranja proračuna nisu isključivo prihodi tekuće godine, nego i viškovi iz prethodnih godina. S druge strane, jedinice koje stvaraju manjkove trebaju pro-računom pokaza korekcije pogrešnih odluka iz proš-los iz kojih su manjkovi proizašli i pronaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokri ili na teret novih izvora fi nanciranja, odnosno rasta prihoda, ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini na-stalih manjkova.

Dakle, u Upu Ministarstva fi nancija iz 2017. godine utvrđuje se mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne (prethodnih) godina u slučajevima kada se jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave nađu u situaciji da im preneseni manjak čini znatan dio ukupnog proračuna, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvo-rene obveze ne mogu realno pokri u godini dana (a da istodobno nastave pruža javna dobra i usluge za-dovoljavajuće količine i kvalitete), pa je tada moguće sukcesivno planira pokriće manjka jekom godina. U praksi već postoje primjeri takvih postupanja.

Tablica 1. Primjer sukcesivnog pokrića manjka jekom tri godine

U tablici je dan primjer načina prikaza općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju postojanja velikog manjka koji se prenosi iz 2018. u 2019. godinu, a namjera je po-kri ga jekom narednog trogodišnjeg razdoblja. Je-dinica iz primjera procjenjuje da će se u 2019. godinu prenije 3.980.000,00 kuna manjka, a podmirit će se u 2019. u iznosu od 1.300.000,00 kuna, u 2020. go-dini u iznosu od 1.350.000,00 kuna i u 2021. godini u iznosu od 1.330.000,00 kuna. Jedan od preduvjeta sukcesivnog podmirenja manjka jekom narednog

trogodišnjeg razdoblja jest pozi vno poslovanje u tekućoj proračunskoj godini. Tako je iz tablice vidlji-vo kako je sučeljavanjem prihoda i rashoda u 2019. godini, kao i u naredne dvije godine ostvaren višak prihoda i to u visini manjka koji se podmiruje u toj godini. Time se proračun dovodi u ravnotežu. Redak UKUPAN DONOS VIŠKA / MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija o ukupnom manjku koji se prenosi iz jedne u drugu godinu i ne uzima se u obzir kod uravnoteženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK / MANJAK IZ PRETHOD-NE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI/RASPOREDITI.

Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave odluči na sukcesivno podmirenje manjka (na način prikazan u tablici) pritom se onda uz proračun jedinice donosi i akt koji sadržava:

• analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja jedi-nice

• prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka na-stanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapo-šljavanja i sl.)

• akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, ime-nom i prezimenom odgovorne osobe) s očekiva-nim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

Model izrade proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave prezen ran prošlogo-dišnjom Uputom aktualan je i u sljedećem srednjo-ročnom razdoblju.

Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2019. – 2021. daje se, također, pregled nepravilnos koje su uoče-ne u primjeni ekonomske klasifi kacije, kako u plani-ranju pojedinih specifi čnih poslovnih događaja, tako posljedično i u računovodstvenom eviden ranju.

Prihod od naknade za uređenje voda prihod je Hrvat-skih voda, a Hrvatske vode ovlas le su jedinice lokal-ne samouprave da taj prihod prikupljaju u ime i za račun Hrvatskih voda. Jedinice lokalne samouprave prihod od naknade za uređenje voda prikupljaju za-jedno s komunalnom naknadom. Prihodi od naknade za uređenje voda eviden raju se na osnovnom raču-nu 23955 Obveze za naplaćene tuđe prihode, a ne, kako to eviden raju neke jedinice, na računu 65224 Naknada za uređenje voda. Obveza za naplaćene tuđe prihode zatvara se u trenutku prijenosa sred-stava na račun Hrvatskih voda. Navedeno znači da

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

jedinice lokalne samouprave ne planiraju prihod od naknade za uređenje voda u okviru podskupine 652 Prihodi po posebnim propisima.

Rashodi za projektnu dokumentaciju, usluge konzal- nga i nadzora, koji su povezani s rashodima za te-

kuće i inves cijsko održavanje, eviden raju se kao i izvedeni radovi na istom osnovnom računu unutar odjeljka 3232 Usluge tekućeg i inves cijskog održava-nja, a planiraju na podskupini 323 Rashodi za usluge. Među m, ako su navedeni rashodi povezani s dodat-nim ulaganjem, eviden raju se i planiraju u okviru razreda / skupine računa 45 Rashodi za dodatna ula-ganja na nefi nancijskoj imovini.

Ukupni prihod od poreza na dohodak prikupljen na području jedinice planira se unutar podskupine raču-na 611 Porez i prirez na dohodak, uključujući i prema odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 127/17) 17 % poreza na dohodak koji se ostvaruje fi skalnim izravnanjem. Sredstva fi skalnog izravnanja jedinice primaju na dnevnoj bazi i eviden raju kao prihod od poreza na dohodak u okviru podskupine računa 611 Porez i prirez na dohodak i to kao nenamjenski pri-hod.

Naknada Poreznoj upravi u iznosu od 1 % za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, eviden ranja, napla-te, nadzora i ovrhe poreza na dohodak planira se kao materijalni rashod u okviru podskupine računa 323 Rashodi za usluge, a iskazuje na osnovnom računu 32399 Ostale nespomenute usluge.

Uočeno je pogrešno eviden ranje vezano za usluge iznajmljivanja smještaja u turis čke svrhe (paušal-ni porez po krevetu i boravišna pristojba). Paušal-ni porez po krevetu planira se u okviru podskupine računa 611 Porez i prirez na dohodak, a iskazuje na osnovnom računu 61132 Porez i prirez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma.

3. Dostava proračunskih dokumenata Ministarstvu fi nancija

Uputom se kao i prethodne godine daju instrukcije jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave o načinu i obliku dostave proračunskih doku-menata Ministarstvu fi nancija.

Sukladno članku 40. Zakona o proračunu, načelnik, gradonačelnik i župan obvezni su dostavi Ministar-stvu fi nancija proračun i projekcije, odluke o izvršava-nju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu. Više ne postoji obveza dostave navedenih dokumenata Ministarstvu

fi nancija u papirnatom obliku, već se sam postupak bitno pojednostavljuje. Kako se, sukladno članku 12. Zakona o proračunu, proračun i projekcije, izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom fi nanci-ranju objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinice su u ob-vezi na adresi e-pošte Ministarstva fi nancija: lokalni.proracuni@mfi n.hr posla poveznicu na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu, u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

Sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2019. godinu koje stupe na snagu jekom 2019. godine dostavljaju se također u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu i na istu adresu e-pošte.

Iako je već prošlogodišnjim Uputama istaknuto da se svi navedeni dokumen dostavljaju isključivo elektronski, dio jedinica ih je i dalje dostavljalo po-štom u papirnatom obliku. Također, neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pro-pus le su dostavi plan razvojnih programa, koji je obvezni dio proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a neke i odluku o izvrša-vanju proračuna.

Stoga će se ovogodišnjom Uputom još jednom uka-za na obvezu dostave isključivo poveznice na in-ternetsku stranicu jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave na kojoj su objavljeni navedeni dokumen . Poveznica se dostavlja na adresu e-po-šte Ministarstva fi nancija (lokalni.proracuni@mfi n.hr).

4. Izrada fi nancijskih planova korisnika proračuna JLP(R)S-ova

Prijedlog fi nancijskog plana proračunskog i izvanpro-računskog korisnika jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2019. – 2021. u skladu s odredbama Zakona o proračunu sadržava: • procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama

za razdoblje 2019. – 2021.• plan rashoda i izdataka za razdoblje 2019. – 2021.

razvrstanih prema proračunskim klasifi kacijama• obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana.

Uz ekonomsku i programsku klasifi kaciju, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave u izradi fi nancijskog pla-na primjenjuju i klasifi kaciju po izvorima fi nanciranja. Izvore fi nanciranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene.

Prihodi i primici proračuna planiraju se te se raspore-đuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Ras-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

29


hodi i izdaci planiraju se, izvršavaju i računovodstve-no prate prema izvorima fi nanciranja.

Osnovni izvori fi nanciranja proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave su:

1. opći prihodi i primici2. vlas prihodi3. prihodi za posebne namjene4. pomoći5. donacije6. prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovi-

ne i naknade s naslova osiguranja 7. namjenski primici.

1. Proračunski i izvanproračunski korisnik u izvor fi nanciranja Opći prihodi i primici uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za fi nan-ciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika.

2. Izvor fi nanciranja Vlas prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tr-žišnim uvje ma, a koje mogu obavlja i drugi pravni subjek izvan općeg proračuna (iznajmljivanje pro-stora, obavljanje ugos teljskih usluga i sl.).

Vlas prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

3. Izvor fi nanciranja Prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni po-sebnim zakonima i propisima.

4. Izvor fi nanciranja Pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna.

U okviru ovog izvora proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave planiraju sredstva koja će ostvari iz držav-nog proračuna ili iz proračuna koji im nisu nadležni.

5. Izvor fi nanciranja Donacije čine prihodi ostvareni od fi zičkih osoba, neprofi tnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proraču-na. Proračunski korisnici ne mogu planira donacije (podskupina 663) od drugih proračuna i proračun-skih korisnika.

6. Izvor fi nanciranja Prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovine i naknade s naslova osigu-ranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefi nancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se koris samo za kapitalne rashode. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefi nancijske imovine, rashodi za održavanje nefi -

nancijske imovine i dodatna ulaganja u nefi nancijsku imovinu.

7. Izvor fi nanciranja Namjenski primici čine primici od fi nancijske imovine i zaduživanja čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave treba da korisnicima upute čiji se prihodi vežu uz koje izvore fi nanciranja. Tako se, primjerice, kamate koje proračunski korisnici ostvaruju na svo-jim računima mogu poveziva s više izvora fi nanci-ranja. Najčešće su taj izvor fi nanciranja vlas pri-hodi, ali ovisno o različi m okolnos ma mogu pri-pada i namjenskom izvoru fi nanciranja.

To je posebno važno zbog zakonske obveze jedini-ca uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika (dakle, i njihovih vlas h te namjenskih prihoda) u proračun jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcijskom, organizacijskom, lokacijskom klasifi kacijom te izvo-rima fi nanciranja.

U Uputama Ministarstva fi nancija bit će dan primjer modela fi nancijskog plana proračunskog korisnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji proračunski, ali i izvanproračunski korisnici tre-baju slijedi u izradi svojih planova za razdoblje 2019. – 2021.

Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke za 2019. godinu planira na razini podskupi-ne (treća razina računskog plana), a za 2020. i 2021. na razini skupine (druga razina računskog plana).

Proračunski korisnik planira u 2019. godini kao izvor fi nanciranja i preneseni višak iz 2018. godine (proci-jenjeni). I preneseni višak potrebno je poveza s izvo-rom fi nanciranja iz kojeg je proistekao, primjerice, Vlas prihodi.

Navedeni plan prihoda i primitaka povezan s izvori-ma fi nanciranja potrebno je izradi i za 2020. i 2021. godinu, ali na manje detaljnoj razini ekonomske kla-sifi kacije.

Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave rashode i izdatke za 2019. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2020. i 2021. na razini skupine (druga razina računskog plana).

Osim prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju primitaka i izdataka), u fi nancijski plan potrebno je uključi i predviđeni manjak te s navedenom bilanč-nom kategorijom pos ći uravnoteženje i to na način pokazan primjerom u nastavku.

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Financijski plan koji uključuje isključivo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslovanja, ne pruža cjelovit fi nancijski okvir za donošenje odluka o budućoj po-trošnji i izvorima fi nanciranja.

U prošlogodišnjoj Upu Ministarstva fi nancija daje se mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne (prethodnih) godina. Iznimno, kada proračunski korisnici dođu u situaciju da im preneseni manjak čini znatan dio ukupnog fi -nancijskog plana, odnosno da ga s obzirom na projek-ciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokri u godini dana (a da istodobno nastave pruža javnu uslugu zadovoljavajuće kvalitete), moguće je sukce-sivno planira pokriće manjka jekom godina.

To je moguće jedino pod uvjetom da se uz fi nancijski plan donese i akt koji će sadržava :

• analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja in-s tucije

• prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka na-stanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapo-šljavanja i sl.)

• akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, ime-nom i prezimenom odgovorne osobe) s očekiva-nim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

Dakle, akt donosi jelo koje usvaja i fi nancijski plan – upravno vijeće, školski odbor ili drugo upravljačko jelo. Postavlja se pitanje, budući da je fi nancijski

plan korisnika dio proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, obvezuje li to i je-dinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njezino vijeće ili skupš nu na usvajanje tog akta. Uputa kaže da obvezuje budući da je fi nancij-ski plan proračunskog korisnika u cijelos uključen u proračun.

Primjenjujući sličnu logiku, proračunski korisnici mogu iznimno sukcesivno planira trošenje kumu-liranog viška iz prethodne(ih) godina/e. Među m, i u tom slučaju upravljačko jelo mora potvrdi tako postupanje. Akt koji uz fi nancijski plan donosi uprav-ljačko jelo svakako treba odgovori na pitanja na-stanka tako značajnog viška, stvaranja mogućnos za smanjenje ili ukidanje određenih naknada koje se naplaćuju za usluge koje pružaju proračunski korisnici te načina i svrhe za koju će se upotrijebi navedeni višak u zadanom trogodišnjem okviru.

S druge strane, proračunski korisnici svjesni su po-trebe uključivanja rezultata u fi nancijski plan, ali naj-češće ne znaju kako to tehnički proves . Rezultat o kojem govorimo u računovodstvenim evidencijama iskazan je na podskupini računa 922 Višak / manjak prihoda. Višak i manjak ne iskazuju se u fi nancijskom planu na računima razreda 6/7 i 3/4, nego se u fi -nancijski plan uključuje bilančna pozicija 922 Višak / manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u siječnju godine za koju se donosi fi nancijski plan pa se zbog toga prilikom pla-niranja, tj. izrade fi nancijskog plana u obzir uzima pla-nirani rezultat poslovanja, odnosno njegova procjena rezultata poslovanja.

Ovogodišnjom Uputom podsje t će se proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave na način sukcesivnog uključivanja manjka, odnosno viška jekom godina.

S druge strane, Uputom se ukazuje i na nepravilnu primjenu ekonomske klasifi kacije na nekoliko pri-mjera. Primjerice, prihodi od zakupa poslovnog pro-stora planirani su u okviru skupine računa 64 Prihodi od imovine (641 Prihodi od fi nancijske imovine i 642 Prihodi od nefi nancijske imovine), umjesto u okviru podskupine računa 661 Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga.

Sredstva od Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost pogrešno su planirana u okviru podsku-pine računa 663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna, a trebaju bi u okviru pod-skupine računa 634 Pomoći od izvanproračunskih ko-risnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

31


Doprinosi i porezi uplaćeni za rad na temelju ugo-vora o djelu iskazani su u okviru podskupine računa 311 Plaće (Bruto) i 313 Doprinosi na plaće, umjesto u okviru podskupine računa 323 Rashodi za usluge, na osnovnom računu 32372 Ugovori o djelu.

Rashodi za službeni put osoba izvan radnog odnosa, a koji se odnose na korištenje vlas m automobilom u službene svrhe i na troškove smještaja i avionski prijevoz planirani su u okviru podskupine računa 321 Naknade troškova zaposlenima, umjesto u okviru podskupine računa 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

5. Postupak izmjena i dopuna fi nancijskog plana proračunskih korisnika

S obzirom na to da se posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od fi nancijskih planova proračunskih korisnika, očita je obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rasho-da i izdataka svih proračunskih korisnika u proračun, u skladu s ekonomskom, programskom, funkcijskom, organizacijskom, lokacijskom klasifi kacijom te svim izvorima fi nanciranja. Navedeno je u skladu s primje-nom načela jedinstva i sveobuhvatnos proračuna.

Prema Zakonu o proračunu i Pravilniku o proračun-skom računovodstvu i računskom planu namjenski prihodi i primici, te vlas prihodi koje ostvare prora-čunski korisnici jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, bez obzira na njihovu uključenost u proračun i sustav riznice, i dalje ostaju prihodi i pri-mici proračunskih korisnika te se tako i eviden raju. Prihodi su prihodi proračunskih korisnika jer korisnici njima raspolažu, odnosno utvrđuju koji će se rashodi podmiri iz h izvora.

U skladu sa Zakonom o proračunu, namjenski priho-di i primici te vlas prihodi uplaćuju se u proračun. Odlukom o izvršavanju proračuna moguće je odredi- izuzeće od obveze uplate ovih prihoda i primitaka

u proračun. Izuzeće od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika ne znači izuzeće od planiranja navedenih prihoda u proraču-nu. U skladu s navedenim ostvarivanje spomenu h prihoda i primitaka te trošenje rashoda fi nanciranih iz ovih izvora, a izuze h od uplate u proračun mora se pra izvještajno na način kako je utvrdila nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tijekom godine moguće su nepredviđene okolnos koje dovode do neplaniranih ostvarenja prihoda i pri-mitaka te rashoda i izdataka proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom na to da Zakon o proračunu ne propisuje proceduru u ovakvim slučajevima, proračunski kori-snici dvojili su oko donošenja izmjena i dopuna fi nan-cijskog plana radi usklađivanja s novim ostvarenjem prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka.

Osnovno je pitanje mogu li upravljačka jela donosi izmjene i dopune fi nancijskog plana bez prethodne suglasnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno bez donošenja izmjena i dopu-na proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kada je riječ o promjenama u fi nancijskom planu proračunskih korisnika koje su vezane uz fi nancira-nje iz izvora općih prihoda i primitaka, odnosno iz nadležnog lokalnog proračuna, podrazumijeva se da navedenom nije moguće pristupi bez suglasnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno preraspodjela ili izmjena i dopuna proraču-na. Među m, promjene u fi nancijskom planu vezane uz fl eksibilne izvore (vlas te i namjenske prihode i primitke) moguće je uredi na različite načine. Stoga su jedinice obvezne razradi proceduru za donošenje izmjena i dopuna fi nancijskih planova proračunskih korisnika iz svoje nadležnos . Preporučuje se tu nad-ležnost propisa odlukom o izvršavanju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave.

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. UvodSekundarno pravo Europske unije (dalje: EU), koje se odnosi na državne potpore, određuje niz kategorija državne potpore i uvjeta za njihovu dodjelu, među- m, državne potpore za turizam nisu izričito odre-đene. Iz tog razloga države članice EU-a / davatelji državne potpore iz palete raspoloživih državnih pot-pora biraju one kategorije za koje smatraju da će pri-donije razvoju turizma u njihovim državama.

Pritom se države članice EU-a najviše koriste regional-nim potporama iz Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem (SL EU, L 187, od 26. lipnja 2014.; dalje: Uredba br. 651/2014 – engl. General Block Exemp on Regula on – GBER) koja je dopunjena s Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuva-nje baš ne i za potpore za sportsku i višenamjensku rekrea vnu infrastrukturu te regionalnih opera vnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem pri-hvatljivih troškova (SL EU, L 156/1, od 20. lipnja 2017.; dalje: Uredba br. 2017/1084) koje propisuju ukupno 46 kategorija državnih potpora. Uredba br. 651/2014 primjenjuje se od 1. srpnja 2014., dok se Uredba br. 2017/1084 primjenjuje od 10. srpnja 2017. Usvajanje Uredbe br. 651/2014 znatno je ubrzalo postupak do-djele državnih potpora o čemu je već pisano u pret-hodnim brojevima časopisa Tim4pin.

2. Isključenje postojanja državne potporePrincip je is kao i kod javnog fi nanciranja ostalih gospodarskih djelatnos – ako je riječ o javnom fi -nanciranju gospodarskih djelatnos i korisniku javnih sredstava – poduzetniku, primjena pravila o državnim potporama je neizbježna.

U sljedećim slučajevima postojanje državne potpo-re isključeno je jer nisu kumula vno ispunjeni svi uvje prema kojima se mjera smatra državnom potporom: postojanje javnih sredstava (neovisno o razini s koje se dodjeljuju), selek vnost (usmjere-na je samo na određenog poduzetnika / proizvod-nju određene robe), ekonomska prednost (riječ je o prednos koju poduzetnik ne stječe zbog svojeg redovitog poslovanja), narušavanje ili mogućnos narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaj na trgo-vinu između država članica EU-a: promoviranje i distribucija turis čkih informacija (brošure, karte, vozni redovi ili bilo koji drugi oblici putem kojih se šire informacije o kulturnim i turis čkim ak vnos -ma); promoviranje usluga / kapaciteta koji su dostu-pni svima: informacijski centri, šetnice, biciklis čke staze, osmatračnice, područja za piknik, javni toale , nasipi, parkirališta, mobilna pristaništa, amfi teatri koji se ne iskorištavaju na komercijalnoj bazi; u slu-čaju mrežnih stranica koje objavljuju informacije o pojedinoj regiji, promoviraju smještaj na neutralan način (ne promovira određeni smještaj i njegove pru-žatelje) i ne sadrže oglase i sl.

Među m, državna potpora postoji ako se javnim sredstvima fi nancira smještaj, prodaja karata, suveni-ra, oglašavanje konkretnih poduzetnika – pružatelja usluga i sl.

Primjer državnih potpora u turizmuMar na Štorek *

Davatelji potpora na razini gradova, općina i županija u pravilu dodjeljuju potpore male vrijednos . Prag za dodjelu potpora male vrijednos iznosi 200.000 eura u kunskoj protuvrijednos po jednom poduzetniku, odnosno 100.000 eura za jednog poduzetnika koji obavlja cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu u razdoblju od tri fi skalne godine. Takve pragove, budući da se potpore male vrijednos dodjeljuju učestalo, moguće je vrlo brzo probi , odnosno moglo bi se pretpostavi da su u nekim slučajevima i probijeni. Svi davatelji državnih potpora i potpora male vrijednos trebaju ulaga dužnu pažnju prilikom odlučivanja o zahtjevima za potpore koje podnose prijavitelji. U članku se razmatraju neka pitanja davanja potpora u turizmu.

* Mar na Štorek, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija Republike Hrvat-ske, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

33


3. Primjer potpora za turizamNa irskom primjeru Programa subvencija za velike turis čke projekte 2016. – 2021. (dalje: Program sub-vencija, engl. Grants Scheme for Large Tourism Proje-cts 2016-2021) bit će opisan način na koji je moguće izradi program potpora za turizam i kojim vrstama potpora iz Uredbe br. 651/2014 irsko Nacionalno ra-zvojno turis čko jelo (engl. Na onal Tourism Deve-lopment Authority) – Fáilte Ireland1, kao davatelj pot-pore razdoblju od 2016. do 2021., po če razvoj irskog turizma.

Irska je o Programu subvencija obavijes la Europsku komisiju (dalje: EK) pa je osnovne podatke o Progra-mu subvencija moguće pronaći na mrežnoj stranici EK h p://ec.europa.eu/compe on/state_aid/ca-ses/265134/265134_1766336_11_1.pdf., a cjelovi tekst Programa subvencija objavljen je na mrežnoj stranici h p://www.d as.ie/sites/default/fi les/pu-blica ons/tourism/english/gber-grants-scheme-lar-ge-tourism-projects/gber-grants-scheme-large-tou-rism-projects.pdf

3.1. Program subvencija

Cilj Programa subvencija je razvoj turizma na ekološki i održiv način na čitavom području Irske i predstavlja dio cjelokupne regionalne razvojne poli ke čiji je cilj promicanje ulaganja izvan područja velikih turis čkih središta te usmjeravanje ulaganja na manje razvijena turis čka područja.

Za provedbu opisanog cilja, Fáilte Ireland odabrao je pet kategorija državne potpore iz Uredbe br. 651/2014: regionalne potpore za ulaganje, potpore za kulturu i obnovu baš ne, potpore za sport i mul- funkcionalne rekrea vne infrastrukture, potpore za

lokalnu infrastrukturu i potpore za savjetodavne us-luge za male i srednje poduzetnike.

Davatelj potpore je, u ovom slučaju, osim programa potpora izdao i dodatne materijale koji potencijalnim prijaviteljima omogućavaju lakše razumijevanje Pro-grama subvencija i pripremu dokumentacije za prija-vu: Program subvencija za velike turis čke projekte 2016. – 2020. – Smjernice za prijavu (dalje: Smjernice za prijavu) objavljen na mrežnoj stranici h p://www.failteireland.ie/FailteIreland/media/WebsiteStructu-re/Documents/2_Develop_Your_Business/6_Fun-ding/Large-grant-applica ons-guidelines.pdf. te Pri-ručnik o državnim potporama objavljen na mrežnoj stranici h p://www.failteireland.ie/FailteIreland/me-dia/WebsiteStructure/Documents/2_Develop_Your_

1 Osnovni cilj Fáilte Ireland (h p://www.failteireland.ie/) je po-drška turis čkoj industriji i promocija Irske kao visokokvalitetne i kompe vne turis čke des nacije.

Business/6_Funding/Failte-Ireland-State-Aid-Hand-book-2016.pdf.

Kao i svaki program državne potpore, i irski Pro-gram subvencija, da bi bio usklađen s Uredbom br. 651/2014, mora sadržava sve opće uvjete koje pro-pisuje Uredba br. 651/2014, posebne uvjete za svaku od pet kategorija potpore koji se odnose na prihvat-ljive troškove i intenzitet potpore.

3.1.1. Opći uvje Opći uvje odnose se na vrste korisnika, sektor pri-mjene, pravnu osnovu, trajanje i iznos programa pot-pore, po cajni učinak, oblik / instrument potpore, kumulaciju (zbrajanje potpore) te pragove za pojedi-načnu prijavu potpore.

Potencijalni korisnici potpore su: subjek javnog sektora (subjek koji upravljaju kapacite ma u ime javnog sektora, uključujući i lokalna jela te (ne)trgo-vačke subjekte), subjek iz privatnog sektora (podu-zetnici) te neprofi tna jela. Pravo i mogućnost prijave ne jamči obvezu davatelja na dodjelu potpore.

Program subvencija predviđa dodjelu sredstava i su-bjek ma koji nisu poduzetnici u smislu pravila o dr-žavnim potporama; postojanje potpore isključeno je, i u tom slučaju iznosi sredstava mogu bi viši od iznosa propisanih pravilima o državnim potporama za pojedinu kategoriju potpore (odjeljak 4. Smjernica za prijavu), od-nosno mogu iznosi do 75 % ukupnih troškova projekta.

U cilju razjašnjavanja statusa prijavitelja, Fáilte Ireland je u Priručniku za državne potpore (Prilog 10) objavio niz pitanja koja prijavitelju mogu posluži pri dono-šenju odluke smatra li se poduzetnikom ili ne. Neka od pitanja su: kakva se vrsta usluge očekuje nakon realizacije projekta, hoće li usluga bi konkurencija sličnim uslugama na tom području, hoće li se uslu-ga pruža za naknadu, obavlja li prijavitelj bilo kakvu javnu funkciju koja će bi u vezi s projektom, hoće li korisnici pristup ima besplatno ili uz naknadu, hoće li prijavitelj sam upravlja projektom ili će odabra nekog poduzetnika, ili neki drugi subjekt, ako će iza-bra posljednju opciju – tko će bi vlasnik ili dioničar odabranog subjekta i u kojim omjerima.

Pravo na potporu, sukladno pravilima iz Uredbe br. 651/2014, nemaju poduzetnici u teškoćama te podu-zetnici koji su u postupku povrata potpore. Isto tako, radi izbjegavanja povrede prava EU-a, davatelj pot-pore ne smije potencijalnom prijavitelju uvjetova da ima sjedište u Irskoj ili da upotrebljava irske proizvo-de i usluge u provedbi projekta2.

2 Točka 6.2. Programa subvencija – odgovara članku 1. stavku 4. c) i 5. a) Uredbe br. 651/2014.

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Davatelj je sam odredio i dodatne kriterije koji podu-zetnicima onemogućuju prijavu za potporu, neovisno o pravilima iz Uredbe br. 651/2015: ako poduzetnik ima porezni dug, ako nije poš vao odredbe prijašnjih ugovora o dodjeli potpora, ako prijavitelj nije u mo-gućnos dokaza vlasništvo nad područjem na kojem će provodi projekt i pravo na izvršenje konkretnog projekta na određenom području3.

Program subvencija ne primjenjuje se na sektor prera-de i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda ako je iznos potpore fi ksno utvrđen na temelju cijene ili količine takvih proizvoda kupljenih od primarnih pro-izvođača, odnosno koje na tržište stavljaju predmetni poduzetnici, te ako je dodjela potpore uvjetovana nji-hovim djelomičnim ili potpunim prenošenjem na pri-marne proizvođače; na sektor ribarstva i akvakulture te na sektor primarne poljoprivredne proizvodnje4.

Dodjela potpore isključena je za djelatnos povezane s izvozom u treće zemlje ili države članice EU-a, odno-sno isključena je dodjela potpore izravno povezane s izvezenim količinama, uspostavom i radom distribu-cijske mreže ili ostalim tekućim troškovima poveza-nim s izvoznom djelatnošću; isključena je, također, opera vna potpora5 (u određenim slučajevima do-djela ovih vrsta potpora dopuštena je što će kasnije, u opisu Programa subvencija, bi vidljivo)6.

Osim sektora / djelatnos iz Uredbe br. 651/2014 za koje se ne može dodijeli potpora, Fáilte Ireland je u Smjernicama za prijavu isključio projekte koje uopće nije moguće fi nancira javnim sredstvima, uključuju-ći i potporu, primjerice, smještaj, sale za konferencije, des lerije, pivovare, terene za golf, fes vale, restora-ne, kafi će, marine i sl7.

Pravnu osnovu (zakon, pravilnik, uredbu i sl.) koja omogućava dodjelu državne potpore mora ima sva-ki program državne potpore. U rijetkim slučajevima samo zakon predstavlja program državne potpore. U Republici Hrvatskoj, primjerice, zakon koji predstavlja program državne potpore je Zakon o po canju ulaga-nja (NN, br. 102/15).

Pravnu osnovu za dodjelu potpora u turizmu u kon-kretnom slučaju predstavlja Zakon o nacionalnom razvojnom turis čkom jelu iz 2003. na temelju čega je osnovan Fáilte Ireland, dok je pravna osnova za do-

3 Prilog 1. Smjernica za prijavu.4 Točka 6. (b) Programa subvencija – odgovara članku 1. stavku 3. c) Uredbe br. 651/2014 (ovaj članak djelomično je izmijenjen Ured-bom br. 2017/1084). 5 Točka 6.2. Programa subvencija – odgovara članku 1. stavku 2. točki c) Uredbe br. 651/2014.6 Točka c) i d) Programa subvencija.7 Prilog 1. Smjernica za prijavu.

djelu pet odabranih kategorija državnih potpora već spomenuta Uredba br. 651/2014.

Za provedu Programa subvencije predviđen je godišnji iznos od 150 milijuna eura. Pojedinačni iznos, osim u iznimnim slučajevima, ne može premašiva pet mili-juna eura, a najmanji iznos koji je moguće dodijeli je 200.001 eura. Primjena Programa subvencija odnosi se na razdoblje od 31. svibnja 2016. do 30. lipnja 2021.

Program subvencija primjenjuje se samo na potpore koje imaju po cajni učinak8. Smatra se da potpora ima učinak po caja ako je korisnik relevantnom jelu podnio pisani zahtjev za potporu prije početka rada na projektu ili djelatnos . Zahtjev za potporu mora sadr-žava barem sljedeće informacije: naziv i veličinu po-duzetnika, opis projekta (uključujući datume njegova početka i dovršetka), lokaciju projekta, popis troškova projekta, vrstu potpore (npr. bespovratno sredstvo) i iznos javnog fi nanciranja potrebnog za projekt.

Ako su radovi započeli prije podnošenja pisane prija-ve, pravo na potporu nije moguće ostvari . Početak radova znači početak građevinskih radova povezanih s ulaganjem ili prva zakonski obvezujuća obveza za naručivanje opreme, ili bilo koja druga obveza koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremni radovi, primjerice, ishođenje dozvola i provedba studija izvedivos , ne smatraju se početkom radova.

Glede oblika / instrumenta potpore, Program sub-vencija predviđa samo transparentne potpore što znači potpore kod kojih je moguće točno izračuna bruto ekvivalent bespovratnog sredstva bez potrebe za provođenjem rizika9, primjerice, subvencija.

Pravila o kumulaciji potpora propisuju da davatelj potpore prilikom ocjene zahtjeva budućeg korisnika potpora mora provjeri da poduzetnik za is prihvat-ljivi trošak za istu vrstu potpore ne dobije potporu u intenzitetu / iznosu višem od propisanog. Stoga je u Programu subvencija navedeno da se potpore mogu zbraja s drugim potporama samo onako kako je to predviđeno Uredbom br. 651/2014 (članak 8.)10. Pri-tom, davatelj uzima u obzir sve već dodijeljene pot-pore, pa čak i potpore za koje je poduzetnik podnio zahtjev te postoji velika vjerojatnost da će pravo na potporu ostvari i tako premaši propisani intenzitet potpore, bez obzira na razinu ostalih davatelja potpo-re i instrumente potpore. Također, davatelj potpore

8 Po cajni učinak opisan u Programu subvencija – odgovara član-ku 6. Uredbe br. 651/2014.9 Oblik potpore opisan u Programu subvencija – odgovara članku 5. Uredbe br. 651/2014.10 Kumulacija je opisana i u Programu subvencija i u Prilogu 11. Priručnika o državnim potporama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

35


mora provjeri je li poduzetnik za is prihvatljivi trošak dobio i potporu male vrijednos . Ako bi iznos državne potpore i iznos potpore male vrijednos koju će podu-zetnik dobi premašio intenzitet propisan za tu vrstu potpore, davatelj ne bi smio dodijeli potporu.

Također, prilikom kumulacije potpora potrebno je uze u obzir i pragove za prijavu određene vrste državne potpore propisane u Uredbi br. 651/2014 i Uredbi br. 2017/1084 EK.

Dakle, u slučaju prekoračenja propisanih pragova, potporu je potrebno prijavi na odobrenje EK čak i ako prag / iznos potpore ne prelazi najviši propisa-ni intenzitet potpore za pojedinu kategoriju. U ovom slučaju, pragovi za pojedinačnu prijavu neće bi pre-mašeni jer pojedinačni iznos potpore ne može prijeći pet milijuna eura osim u iznimnim slučajevima11.

3.1.2. Posebni uvje iz Programa subvencijaPosebni uvje – prihvatljivi troškovi i intenzite pot-pore – određeni su za svaku od pet kategorija potpo-ra zasebno.

3.1.2.1. Uvje za dodjelu regionalnih potpora

Pri dodjeli regionalnih potpora ponajprije se uzima u obzir gospodarski i socijalni razvoj kao posljedica ula-ganja u određenom području, a ne korist za ulagača, pa ulagač mora dokaza da će njegovo ulaganje do-prinije gospodarskom i socijalnom razvoju regije u koju ulaže, a projek moraju bi locirani na područ-jima koji su na kar regionalnih potpora za Irsku za razdoblje od 2014. do 2020. označeni kao potpomo-gnuta područja. Regionalnu kartu potpora, potpomo-gnuta područja i intenzitete regionalne potpore za svaku državu članicu EU-a određuje EK primjenom Smjernica o regionalnim potporama za 2014. – 2020. (SL EU, C209, od 23. srpnja 2013.).

Regionalne potpore za ulaganja moguće je dodijeli za istraživačke infrastrukture ako je dodjela potpore uvjetovana pružanjem transparentnog i nediskrimini-rajućeg pristupa infrastrukturi kojoj je dodijeljena12, a njihova dodjela zabranjena je u sektoru čelika, uglje-na, brodogradnje i umjetnih vlakana, u sektoru pro-meta i povezanoj infrastrukturi, za proizvodnju i dis-tribuciju energije te za energetsku infrastrukturu13.

Regionalne potpore iz Programa subvencija rabe se za sljedeće:

11 Članak 4. Uredbe br. 651/2014 i članak 1. stavak 3. Uredbe br. 2017/1084.12 Točka 14. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore – odgovara članku 14. stavku 11. Uredbe br. 651/2014.13 Točka 6. (a) Programa subvencija – odgovara Uredbi br. 651/2014 i Uredbi br. 2017/1084 (čl. 4.).

• početna ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja se odnose na14: osnivanje nove i pro-širenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifi kaciju proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dosad nije proizvodila (samo mali i srednji poduzetnici), temeljitu promjenu u sveu-kupnom proizvodnom procesu postojeće jedinice (samo mali i srednji poduzetnici), stjecanje imovi-ne koja pripada poslovnoj jedinici koja se ugasila ili bi bila ugašena da nije kupljena od strane ulagača koji nije povezan s prodavateljem, isključujući jed-nostavno stjecanje udjela u poduzetniku

• početna ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u korist nove gospodarske djelatnos 15 koja uključuje već navedeno za početna ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu pod uvjetom da nova djelatnost nije ista ili slična djelatnos koja se obavljala u poslovnoj jedinici prije stjecanja.

Imovina je prihvatljiva kao trošak ako je kupljena od trećih strana nepovezanih s kupcem (uz izuzetak ako malog poduzetnika preuzme član obitelji prvotnog vlasnika ili zaposlenik) i ako se transakcija izvršava pod tržišnim uvje ma16, a pod m uvje ma prihvat-ljivi troškovi za dodjelu regionalne potpore17 su:

• troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu ili

• procijenjeni troškovi plaća nastali zbog otvaranja radnih mjesta koja su posljedica početnog ulaganja izračuna jekom razdoblja od dvije godine ili

• kombinacija troškova ulaganja u (ne)materijalnu imovinu i troškova plaća pod uvjetom da kombi-nirani iznos ne premašuje iznos troškova plaća ili iznos ulaganja u (ne)materijalnu imovinu, ovisno o tome koji je viši.

Troškovi materijalne imovine čine troškovi zgrade, zemljišta (uključujući troškove revitalizacije zemljišta), postrojenja / strojeva i opreme18. Troškove povezane sa zakupom materijalne imovine moguće je uze u ob-zir ako se zakup nastavlja najmanje pet godina nakon dovršetka projekta ulaganja za velike poduzetnike, od-nosno tri godine za male poduzetnike. Za postrojenja

14 Točka 7.1. Programa subvencija – potprograma za dodjelu regio-nalne potpore – odgovara članku 2. stavku 48. Uredbe br. 651/2014.15 Toč. 7.2. Programa subvencija – potprograma za dodjelu regio-nalne potpore – odgovara članku 2. stavku 51. Uredbe br. 651/2014.16 Točka 10. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore – odgovara članku 14. stavku 6. Uredbe br. 651/2014.17 Točka 8. Programa subvencija – potprograma za dodjelu regio-nalne potpore – odgovara članku 14. stavku 4., 5., 13. i 14. Uredbe br. 651/2014.18 Točka 8.1. Programa subvencija – potprograma za dodjelu regionalne potpore – odgovara članku 2. stavku 29. Uredbe br. 651/2014.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

ili strojeve zakup mora bi u obliku fi nancijskog lizinga i sadržava obvezu korisnika potpore na kupnju imovi-ne nakon isteka ugovora o zajmu.

Troškovi nematerijalne imovine čine transfer tehnolo-gije stjecanjem patenata, licenci, znanja i iskustva i ne-paten ranog tehničkog znanja pod sljedećim uvje ma:

• mora se upotrebljava isključivo u poslovnoj jedi-nici koja prima potporu

• mora se vodi kao imovina koja se amor zira• mora bi kupljena po tržišnim uvje ma od treće

osobe nepovezane s kupcem i• mora bi uključena u imovinu poduzetnika koji pri-

ma potporu i osta povezana s projektom za koji se dodjeljuje potpora najmanje pet godina ili tri go-dine u slučaju malih i srednjih poduzetnika.

Za velike poduzetnike troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su isključivo do granice od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova za početno ulaganje, a u slučaju malih i srednjih poduzetnika prihvatljivi su svi troško-vi nematerijalne imovine19.

U slučaju velikih poduzetnika imovina mora bi nova osim ako se radi o stjecanju poslovne jedinice. Ako je prije stjecanja poslovne jedinice poduzetnik za stjeca-nje imovine već dobio potporu, troškovi za tu imovi-nu oduzimaju se od prihvatljivih troškova20.

Ulaganje mora osta u području najmanje pet godina ako je u pitanju veliki poduzetnik, odnosno tri godine ako se radi o malim i srednjim poduzetnicima. Zamje-na postrojenja ili opreme koja je u tom razdoblju za-starjela ili se pokvarila moguća je pod uvjetom da je gospodarska djelatnost ostala u do čnom području jekom spomenutog razdoblja. Stjecanje udjela, kao

što je već istaknuto, ne predstavlja početno ulaganje.

Početna ulaganja, koja je započeo is korisnik (na razini grupe) u periodu od tri godine od datuma početka ra-dova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj regiji na trećoj razini Nomenklature teritorijalnih jedinica za sta s ku, smatraju se dijelom istog projek-ta ulaganja. Korisnik potpore mora osigura fi nancijski doprinos od najmanje 25 % prihvatljivih troškova.

Prihvatljivi troškovi plaća su troškovi plaća kao po-sljedica novih radnih mjesta uzrokovanih početnim ulaganjem. Trošak plaća znači ukupni iznos koji ko-risnik potpore mora stvarno pla za do čna rad-na mjesta, a sastoji se od bruto plaće prije poreza i obveznih doprinosa kao što su doprinos za socijalno osiguranje, troškovi skrbi za djecu i skrbi za roditelje.

19 Točka 8.2. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore – odgovara članku 14. stavku 8. Uredbe br. 651/2014.20 Točka 9. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne pot-pore – odgovara čl. 14. stavku 6. Uredbe br. 651/2014.

Ako se prihvatljivi troškovi računaju u odnosu na pro-cijenjene troškove plaća, moraju bi ispunjeni ovi uvje :

• iznos potpore ne smije prijeći određeni postotak troškova plaća (određen je kartom regionalne pot-pore) zaposlene osobe izračunat jekom razdoblja od dvije godine

• radno mjesto mora nasta kao izravna posljedica ulaganja

• projekt ulaganja mora doves do neto povećanja broja zaposlenih u do čnoj poslovnoj jedinici u od-nosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci

• svako radno mjesto mora bi popunjeno u roku od tri godine od dovršetka radova i mora osta u do čnom području jekom razdoblja od najmanje pet godina u slučaju velikih poduzetnika i tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika21.

Veliki projek ulaganja22

Za velike projekte ulaganja (početno ulaganje čiji pri-hvatljivi troškovi premašuju 50 milijuna eura, izraču-nato prema cijenama i tečajevima na datum dodjele potpore) rabi se posebna formula kojom se dobiva prilagođeni iznos potpore odnosno maksimalni do-pušteni iznos potpore.

Veliki poduzetnici moraju dokaza da je njihov pro-jekt / djelatnost nov, što se dokazuje pomoću kodova NACE za postojeću i novu djelatnost / projekt.

Intenzitet potpore (postotak potpore)23 određen je irskom kartom regionalnih potpora – intenzite regi-onalnih potpora koji se primjenjuju u Irskoj različi su od hrvatskih pa nisu navedeni u članku.

3.1.2.2. Uvje za dodjelu potpora za kulturu, obnovu baš ne i savjetodavne usluge

U sklopu ove vrste potpora prijavitelji mogu ostvari- pravo na potporu za sljedeće: muzeje, materijalnu

kulturnu baš nu (pokretnu i nepokretnu) i arheološ-ka nalazišta, spomenike, povijesne lokacije i zgrade, prirodnu baš nu povezanu s kulturnom baš nom,

21 Točka 8.3. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore – odgovara članku 14. stavku 9. Uredbe br. 651/2014.22 Točka 8.3. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore – odgovara članku 2. stavku 20. i 50. Uredbe br. 651/2014. Prema posebnoj formuli maksimalni dopušteni iznos potpore = R × (A + 0,50 × B + 0 × C) – pri čemu je R maksimalni intenzitet potpore primjenjiv u do čnom području i utvrđen u odobrenoj kar regio-nalnih potpora koja je na snazi na datum dodjele potpore, isključu-jući povećani intenzitet potpore za MSP-ove, A početnih 50 miliju-na eura prihvatljivih troškova, B dio prihvatljivih troškova između 50 milijuna eura i 100 milijuna eura, a C dio prihvatljivih troškova koji premašuje 100 milijuna eura.23 Točka 8.3. Prijedloga subvencija – potprograma za regionalne potpore.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

37


odnosno lokacije koje su priznate kao kulturna ili pri-rodna baš na; nematerijalnu baš nu u svakom obli-ku, uključujući i folklorne običaje i obrte; umjetnič-ka i kulturna događanja i izvedbe, fes vale, izložbe i ostale slične kulturne djelatnos ; djelatnos kulturne i umjetničke izobrazbe te promicanje važnos zaš te i po canje različitos kulturnih izričaja putem pro-grama izobrazbe i jačanje javne svijes , uključujući i upotrebu novih tehnologija24.

Prihvatljivi troškovi za navedene prihvatljive projekte priznaju se u okviru opera vnih potpora i potpora za ulaganje.

Prihvatljivi troškovi za opera vne potpore su:

• troškovi savjetodavnih i konzultantskih usluga koje pružaju vanjski konzultan , a koje su povezane s projektom

• troškovi kulturne ustanove ili lokacije kulturne ba-š ne povezani sa stalnim ili periodičnim djelatno-s ma, uključujući izložbe, nastupe i događanja te slične kulturne djelatnos koje se odvijaju u redo-vitom jeku poslovanja

• troškovi poboljšanja javnog pristupa kulturnim ustanovama ili lokacijama kulturne baš ne i njiho-vim djelatnos ma uključujući troškove digitalizaci-je i uporabe novih tehnologija te troškove pobolj-šanja pristupa za osobe s invaliditetom25.

Prihvatljivi troškovi za ulaganja su troškovi materi-jalne (zemljišta, zgrade, strojevi i oprema) i nemateri-jalne imovine (imovina koja nema materijalni ili fi zički oblik, uključujući, primjerice, patente, licence, znanje i iskustvo ili druge vrste intelektualnog vlasništva). Prihvatljivi troškovi uključuju:

• troškove izgradnje, nadogradnje, nabave, očuvanja ili poboljšanja infrastrukture ako se najmanje 80 % vremenskog ili prostornog kapaciteta godišnje upotrebljava za kulturne svrhe

• troškove nabave, uključujući najam, prijenos posje-da ili fi zičko premještanje kulturne baš ne

• troškove čuvanja, očuvanja, obnavljanja te opo-ravka materijalne i nematerijalne kulturne baš ne, uključujući dodatne troškove za pohranjivanje uz odgovarajuće uvjete, posebne alate, materijale te troškove za dokumentaciju, istraživanje, digitaliza-ciju i objavljivanje

• troškove za poboljšanje približavanja kulturne ba-š ne javnos , uključujući troškove digitalizacije

24 Točka 7. Programa subvencija – potprograma potpora za kultu-ru i očuvanje baš ne – odgovara članku 53. stavku 2. Uredbe br. 651/2014.25 Točka 8. Programa subvencija – potprograma potpora za kultu-ru i očuvanje baš ne – odgovara članku 53. stavku 5., 7. i 8. Uredbe br. 651/2014.

ostalih novih tehnologija, troškove za poboljšanje dostupnos za osobe s posebnim potrebama (oso-bito rampe i dizala za osobe s invaliditetom, upute na Brailleovom pismu i muzejski izložbeni predme koji se mogu dotaknu ) i za troškove promicanja kulturne raznolikos u pogledu izlaganja, progra-ma i posje telja

• troškove za kulturne projekte i djelatnos , progra-me i bespovratna sredstva namijenjene suradnji i razmjeni, uključujući troškove postupka odabira, troškove promidžbe te troškove koji nastaju kao izravna posljedica projekta.

Iznos potpore ne premašuje ono što je nužno za po-kriće opera vnih gubitaka i opravdane dobi jekom odgovarajućeg razdoblja, što se osigurava ex ante na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povra-ta sredstava. Za potpore koje ne premašuju milijun eura, maksimalni iznos je 80 % prihvatljivih troškova26.

3.1.2.3. Potpore za sportske i višenamjenske rekrea vne infrastrukture

Mul funkcionalna rekreacijska infrastruktura sastoji se od rekreacijskih objekata mul funkcionalnog ka-raktera u kojima se nude kulturne i rekreacijske uslu-ge, uz isključenje zabavnih parkova i hotela.

Poduzetnik / prijavitelj, da bi ostvario pravo na ovu vrstu potpore, mora, također, dokaza da promiče turizam i ne može ostvari pravo na potporu ako će sportsku infrastrukturu upotrebljava samo jedan profesionalni sportski korisnik. Naime, ostali profesionalni ili neprofe-sionalni sportski korisnici moraju upotrebljava sport-sku infrastrukturu najmanje 20 % vremenskog kapacite-ta godišnje. Ako infrastrukturu istodobno upotrebljava nekoliko korisnika, potrebno je izračuna odgovarajući dio vremenskog kapaciteta uporabe.

Pristup sportskim ili višenamjenskim infrastruktura-ma mora bi otvoren za više korisnika na transparen-tan i nediskriminirajući način. Poduzetnicima koji su fi nancirali najmanje 30 % troškova ulaganja u infra-strukturu može se odobri povlašteni pristup uz po-voljnije uvjete koji moraju bi javno objavljeni.

Ako sportsku infrastrukturu upotrebljavaju profesio-nalni sportski klubovi, države članice EU-a osigurava-ju da uvje određivanja cijena za uporabu infrastruk-ture budu javni.

Sve koncesije ili druga odobrenja trećim osobama za izgradnju, nadogradnju i / ili vođenje sportske ili vi-šenamjenske rekrea vne infrastrukture dodjeljuju se

26 Točka 8. Programa subvencija – potprograma potpora za kultu-ru i očuvanje baš ne – odgovara članku 53. stavku 4., 7. i 8. Uredbe br. 651/2014.

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

na otvorenoj, transparentnoj i nediskriminirajućoj os-novi uzimajući u obzir važeće propise o nabavi27.

Prihvatljivi troškovi u ovom slučaju su troškovi ulaga-nja (u materijalnu i nematerijalnu imovinu), uključu-jući potpore za izgradnju ili nadogradnju sportske i vi-šenamjenske rekrea vne infrastrukture te opera vni troškovi za sportsku infrastrukturu.

Iznos potpora za ulaganje u sportsku i višenamjensku rekrea vnu infrastrukturu ne smije premaši razliku između prihvatljivih troškova i opera vne dobi ula-ganja. Opera vna dobit oduzima se od prihvatljivih troškova ex ante na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povrata.

Za opera vne potpore za sportsku infrastrukturu prihvatljivi troškovi su opera vni troškovi pružanja usluga infrastrukture: troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacije, energije, održava-nja, najma i administra vni troškovi, među m, isklju-čeni su troškovi amor zacije i troškovi fi nanciranja ako su obuhvaćeni potporama za ulaganje. Iznos ope-ra vne potpore za sportsku infrastrukturu ne smije premaši opera vne gubitke jekom odgovarajućeg razdoblja, što se osigurava ex ante na temelju razu-mnih predviđanja ili mehanizmom povrata sredstava.

Za potpore koje ne premašuju milijun eura maksimalni iznos potpore može iznosi 80 % prihvatljivih troškova (pritom mora bi uzeto u obzir i prethodno navedeno)28.

3.1.2.4. Potpore za lokalne infrastrukture

Potpore za lokalne infrastrukture odnose se fi nanci-ranje izgradnje ili nadogradnje lokalnih infrastruktura koje na lokalnoj razini doprinose poboljšanju poslova-nja i potrošačkog okruženja te modernizaciji i razvoju industrijske baze.

Prijavitelj ne može ostvari potporu za infrastrukturu zračne luke i lučku infrastrukturu, te namjenske infra-strukture (infrastruktura koja je izgrađena za podu-zetnike koje je moguće utvrdi ex ante i prilagođena je potrebama h poduzetnika – članak 2. stavak 33. Uredbe br. 651/2014). Infrastruktura mora bi dos-tupna zainteresiranim korisnicima na otvorenoj, tran-sparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi. Cijena koja se naplaćuje za uporabu ili prodaju infrastrukture mora odgovara tržišnoj cijeni. Sve koncesije ili druga odo-brenja trećim osobama za vođenje infrastrukture do-

27 Točke 6. i 7. Programa subvencija – potprograma za sportske i višenamjenske rekrea vne infrastrukture – odgovara članku 53. stavku 2. – 6. Uredbe br. 651/2014.28 Točka 8. Programa subvencija – potprograma za sportske i više-namjenske rekrea vne infrastrukture – odgovara članku 53. stavku 2. – 6. Uredbe br. 651/2014. – odgovara članku 55. stavku 8. – 12. Uredbe br. 651/2014.

djeljuju se na transparentnoj i nediskriminirajućoj os-novi uzimajući u obzir važeće propise o javnoj nabavi.

Prihvatljivi troškovi u ovom slučaju su troškovi ulaga-nja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a iznos pot-pore ne premašuje razliku između prihvatljivih troško-va i opera vne dobi ulaganja. Opera vna dobit odu-zima se od prihvatljivih troškova ex ante na temelju razumnih predviđanja ili mehanizmom povrata29.

3.1.2.5. Potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzetnika

Da bi ostvario pravo na ovu vrstu potpore, prijavitelj mora dokaza da infrastruktura zbog koje traži ovu vrstu potpore služi za promicanje turizma, a savjeto-davne usluge ni smiju predstavlja trajnu ili perio-dičnu djelatnost ni mogu bi povezane s uobičaje-nim troškovima poslovanja poduzetnika kao što su uobičajene usluge poreznog savjetovanja, redovne pravne usluge ili oglašavanje30.

Prihvatljivi troškovi u ovom slučaju su troškovi savje-todavnih usluga koje pružaju vanjski konzultan , a in-tenzitet potpore ne smije premaši 50 % prihvatljivih troškova.

4. Umjesto zaključkaDavatelji potpora na razini gradova, općina i županija dodjeljuju potpore male vrijednos ; izuzetak su Grad Pula i Istarska županija koje dodjeljuju državne pot-pore za zapošljavanje invalida sukladno spomenu m uredbama te Grad Zagreb koji dodjeljuje potpore au-diovizualnoj industriji. Prag za dodjelu potpora male vrijednos iznosi 200.000 eura u kunskoj protuvri-jednos po jednom poduzetniku, odnosno 100.000 eura za jednog poduzetnika koji obavlja cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu u razdoblju od tri fi skalne godine. Takve pragove, budući da se potpore male vrijednos dodjeljuju učestalo, mogu-će je vrlo brzo probi , odnosno moglo bi se pretpo-stavi da su u nekim slučajevima i probijeni. Osim toga, budući da se potpore male vrijednos zbrajaju s državnim potporama ako su namijenjene za pokriva-nje is h prihvatljivih troškova, svi davatelji državnih potpora i potpora male vrijednos trebali bi ulaga dužnu pažnju prilikom odlučivanja o zahtjevima za potpore koje podnose prijavitelji.

29 Točka 8. Programa subvencija – potprograma za lokalne infra-strukture – odgovara članku 56. stavku 5. i 6. Uredbe br. 651/21014.30 Točka 20. Programa subvencija – potprograma za savjetodavne usluge za male i srednje poduzetnike – odgovara članku 18. Uredbe br. 651/2014.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

39

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodBez obzira na to kako je i na koji način plaća ispla-ćena – izravno, od strane poslodavca radniku u ro-kovima propisanim Zakonom o radu (do 15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je rad obavljen, ako kolek vnim ugovorom ili ugovorom o radu nije druk-čije određeno) ili je plaću ispla o na temelju sudske presude – dobrovoljno ili prisilno putem ovrhe, ob-veza obračuna, obustave i uplate propisanih javnih davanja po toj osnovi (poreza na dohodak, prireza poreza na dohodak, doprinosa za mirovinsko osigu-ranje (1. i 2. stup), doprinosa za zdravstveno osigura-nje, doprinosa za zaš tu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje) te izvješćivanja Porezne uprave o istom uvijek je obveza poslodavca, odnosno ispla -telja plaće. Razlika u odnosu na ta dva načina isplate jest u tome što se kod redovite isplate primjenjuje kumula vni obračun, što znači da se kumuliraju svi primici od nesamostalnog rada isplaćeni u jeku jednog mjeseca te se na ukupni iznos obračunava predujam poreza na dohodak i prirez, a kod isplata plaća prema sudskoj presudi primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme kad su te plaće trebale bi isplaćene.

2. Porezne obveze Člankom 24. stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na do-hodak (NN, br. 115/16; dalje u tekstu: Zakon) propi-sano je da predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i ispla telj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Predujam poreza na dohodak od ne-samostalnog rada obračunava se od porezne osno-vice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih jekom jednog mjeseca, umanjen za

obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osigura-nja iz primitka po posebnim propisima (ili za doprino-se za mirovinska osiguranja ako su sukladno odred-bama zakona kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja propisani kao doprinosi koji se utvrđuju na osnovicu, a porezni obveznik je sam za sebe ob-veznik tako utvrđenih doprinosa) i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. Zakona, odnosno za ne-rezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. Zakona, a na temelju porezne kar ce iz članka 26. Zakona. Predujam poreza, dakle, obračunava se kumula vno (osim za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mi-rovinsko osiguranje), pri svakoj ispla jekom jednog kalendarskog mjeseca po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna.

Člankom 25. Zakona propisane su iznimke od stan-dardnog načina obračunavanja predujma poreza na dohodak prema članku 24. Zakona. Tako je stavkom 5. tog članka propisano da ako poslodavac ili ispla -telj primitka ili plaće na dan dospjelos primitka od nesamostalnog rada is nije ispla o, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu obvezan dosta-vi radniku obračun iznosa koje je bio dužan ispla - , predujam poreza na dohodak od nesamostalnog

rada obračunava se i dospijeva na naplatu istodob-no s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku. To znači da, od 1. siječnja 2017., ako poslodavac nije radniku ispla o plaću za protekli mjesec do kraja tekućeg mjeseca obvezan je obračuna i upla predujam poreza na dohodak po osnovi plaće koju je bio u obvezi ispla do kraja tekućeg mjeseca za protekli mjesec, isto kao i obvezne doprinose, čak i ako nije bilo isplate plaće.

Nadalje, stavkom 6. tog članka propisana je iznimka u načinu obračuna predujma poreza na dohodak iz plaća za protekla porezna razdoblja, a koje se ispla-ćuju po sudskoj presudi prema članku 433.a Zakona

Obračun plaće po sudskoj presudi i izvješćivanjeDražen Opalić *

U članku autor daje opsežni pregled obveza za javna davanja po osnovi plaće isplaćene po sudskoj presudi (za tekuće ili protekla porezna razdoblja), uz prikaz karakteris čnih primjera obračuna poreza i doprinosa i popunjavanja Jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD).

* Dražen Opalić, struč. spec. oec., Zagreb.

40

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

o parničnom postupku (NN, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14), nagodbi u jeku sud-skog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim dr-žavnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješe-nje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim je uređen postupak mirenja, kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima. Prema toj odred-bi predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka (plaće) ostvarenih u proteklim poreznim razdobljima obračunava, obustavlja i uplaćuje ispla telj primitka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala bi obavljena, uz primjenu godišnjeg obraču-na poreza na dohodak od nesamostalnog rada i pri-reza porezu na dohodak i uz korištenje podacima do-stavljenim od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi iznos pri-mitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagod-bom sadržava iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na do-hodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata pro-vede u ovršnom postupku tako da je poreznom ob-vezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je upla porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

U skladu s člankom 22. stavkom 3. Zakona, primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i ispla telj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona isplaćuje radniku i fi zič-kim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi. Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni zate-zne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, ni zatezne kamate ispla-ćene prema rješenju službeničkih sudova, ni zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakon-ske stope zateznih kamata.

Među m, zatezne kamate po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada koje poslodavac i drugi ispla telj isplaćuje radnicima i drugim fi zičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona po nekoj drugoj osnovi, smatraju se primicima od kojih se utvr-đuje dohodak od nesamostalnog rada. Predujam po-reza na dohodak i prireza porezu na dohodak u tom se slučaju obračunava, obustavlja i uplaćuje na način propisan člankom 24. Zakona.

2.1. Obveza obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona (utuženje u bruto iznosu)

Plaće ostvarene u proteklim poreznim razdobljima, a koje se isplaćuju po sudskoj presudi, nagodbi u jeku sudskog spora, nagodbi sklopljenoj s nadležnim dr-žavnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješe-nje spora ili nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, kao i u postupcima pred nadležnim službe-ničkim sudovima, podliježu oporezivanju prema pro-pisima koji su bili važeći na dan kada je isplata trebala bi obavljena, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez. U skladu s navedenim, posloda-vac će prilikom utvrđivanja obveza poreza na doho-dak i prireza porezu na dohodak primijeni propise o oporezivanju dohotka koji su vrijedili u trenutku kada su plaće trebale bi isplaćene.

Obračun poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak poslodavac je obvezan obavi za svaki mjesec svakog poreznog razdoblja, za koje se obračun i isplata obavlja, a po tada važećim poreznim propisima, odno-sno uze u obzir sve za obračun relevantne podatke, i to: doprinose za obvezno osiguranje iz plaće, tadašnji osobni odbitak (ako je u tom razdoblju bio u posjedu porezne kar ce – obrasca PK tog radnika) te porezne stope koje su bile propisane u trenutku kada je svaka pojedina plaća trebala bi isplaćena. Među m, poslo-davac će primijeni godišnji obračun poreza na doho-dak od nesamostalnog rada i prireza porezu na doho-dak i primijenit će porezne stope na godišnjoj razini. To znači da će zapravo mora napravi kumula vni obračun na godišnjoj razini plaće koja je već isplaće-na u predmetnom poreznom razdoblju i plaće koju je prema presudi ili nagodbi još dužan ispla , te će pri-mijeni godišnji iznos osobnog odbitka za to razdoblje i porezne stope propisane u tom razdoblju na ukupni godišnji dohodak od nesamostalnog rada.

2.2. Osobni odbitak

Poslodavac koji je u razdoblju za koje se po sudskoj presudi ili nagodbi prema članku 25. stavku 6. Zakona obračunava i isplaćuje plaća bio u posjedu radnikove porezne kar ce (obrazac PK), može pri obračunu po-reza na dohodak i prireza porezu na dohodak uze u obzir i osobni odbitak radnika za svaki mjesec pore-znog razdoblja za koje te plaće isplaćuje i to prema podacima koji su u to vrijeme bili upisani u poreznoj kar ci, a prema odredbama u to vrijeme važećih pro-pisa o porezu na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

41


Poslodavci kod kojih radnici kojima isplaćuju plaće u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona više nisu za-posleni, mogu za te svrhe rabi podatke iz preslike ili ovjerenog prijepisa obrasca porezne kar ce koji su pri prestanku radnog odnosa, odnosno rada svakog pojedinog radnika, bili dužni ovjeri .

Među m, u pojedinim slučajevima moguće je da je radnik, kojem poslodavac u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona u tekućem poreznom razdoblju isplaćuje plaće za protekla porezna razdoblja, za ta porezna razdoblja podnosio godišnje porezne prija-ve i u konačnom obračunu poreza na dohodak za ta razdoblja u cijelos ili u dijelu iskoris o godišnji osob-ni odbitak, koji mu je za pojedino porezno razdoblje prema važećim propisima tada pripadao. Nadalje je moguće da radnik za ta porezna razdoblja nije pod-nosio godišnje porezne prijave, pa da osobni odbitak nije u cijelos iskoris o ili ga je iskoris o samo za mjesece u kojima je plaću ostvarivao. Također, mo-guće je i da je neka druga fi zička osoba (na primjer bračni drug, dijete i drugi) iskoris la pod propisanim uvje ma osobni odbitak za uzdržavanje radnika ko-jem poslodavac nije isplaćivao plaće u proteklim po-reznim razdobljima i to u konačnom obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene vlas te godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku.

Činjenica je da bi, ovisno o m mogućim slučajevima, posljedica mogla bi da:

• osobni odbitak za prethodna porezna razdoblja radnik iskoris dvaput, u konačnom obračunu po-reza na dohodak po podnesenim poreznim prija-vama za prijašnja porezna razdoblja, a i u trenutku kada poslodavac, u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona, obračunava porez na dohodak, ili

• osobni odbitak radnik iskoris u obračunu poreza na dohodak koji poslodavac sastavlja u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona, na temelju čega isplaćuje plaće za protekla porezna razdoblja, a da se član njegove uže obitelji za ista porezna raz-doblja koris o osobnim odbitkom za uzdržavanje tog radnika kao člana svoje uže obitelji, ili

• osobni odbitak radnik iskoris u obračunu poreza na dohodak koji poslodavac sastavlja u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona, na temelju čega isplaćuje plaće za prethodna porezna razdoblja, u cijelos ili u dijelu, jer u m poreznim razdobljima nije u cijelos ili u dijelu iskoris o osobni odbitak, a osobni odbitak za njegovo uzdržavanje nije isko-ris o ni jedan član njegove uže obitelji.

Zbog navedenog, poslodavac je obvezan, prije sa-stavljanja obračuna plaće i pripadajućih obveza za javna davanja za protekla porezna razdoblja po sud-skoj presudi ili nagodbi iz članka 25. stavka 6. Zakona,

od područnog ureda Porezne uprave, koji je u prote-klim poreznim razdobljima bio mjesno nadležan prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pisanim putem zatraži podatke o iznosu osobnog od-bitka koji je radnik iskoris o (osnovni osobni odbitak i možebitno dio osobnog odbitka za invalidnost radni-ka, te možebitno dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova njegove uže obitelji i djecu te njihovu invalid-nost), a za porezna razdoblja za koja isplaćuje plaće.

Na pisani zahtjev poslodavca Porezna uprava dostavit će pisanu obavijest s podacima o iznosu iskorištenog osobnog odbitka (osnovnog osobnog odbitka radni-ka, možebitni dio osobnog odbitka za njegovu invalid-nost, te možebitni dio osobnog odbitka za uzdržava-ne članove uže obitelji radnika i njihovu invalidnost) po svakom prethodnom poreznom razdoblju (kalen-darskoj godini) za koji poslodavac u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona isplaćuje plaće u tekućem po-reznom razdoblju, a prema raspoloživim podacima iz izvješća na obrascu PK-1 ili obrascu IP, ili podataka prikupljenih putem JOPPD-a za odgovarajuće pore-zno razdoblje te podnesenim godišnjim poreznim pri-javama na obrascu DOH ili u posebnom postupku na temelju obrasca ZPP-DOH za odgovarajuće porezno razdoblje.

Poslodavac se obvezan u obračunu plaće za ta pore-zna razdoblja koris podacima dobivenim od Pore-zne uprave, odnosno uze u obzir: ukupan godišnji osobni odbitak radnika (ako za ta razdoblja porezni obveznik nije iskoris o pripadajući osobni odbitak) ili samo dio osobnog odbitka do ukupno pripadaju-ćeg (ako je za ta razdoblja osobni odbitak djelomično iskoris o), ili osobni odbitak ne uzima u obračun (ako je porezni obveznik za ta razdoblja osobni odbitak u cijelos iskoris o).

Ako za protekla razdoblja ili samo za neka protekla po-rezna razdoblja za koje poslodavac u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona u tekućem razdoblju isplaćuje plaće radnik nije iskoris o osobni odbitak (za vlas to uzdržavanje i invalidnost i za uzdržavanje članova uže obitelji i njihovu invalidnost), već je osobni odbitak za njegovo uzdržavanje i invalidnost te za uzdržava-nje članova uže obitelji te njihovu invalidnost iskori-s o član njegove uže obitelji, Porezna uprava će za ta razdoblja u obavijes naznači da radnik svoj osobni odbitak nije iskoris o, već da je osobni odbitak za nje-govo uzdržavanje iskoris la neka druga fi zička osoba (s podacima o imenu i prezimenu, adresi i OIB-u te fi zičke osobe). U tom slučaju poslodavac pri obračunu plaća za protekla porezna razdoblja ne može uze u obzir osobni odbitak za ona porezna razdoblja za koja je osobni odbitak za njegovo uzdržavanje iskoris o član njegove uže obitelji.

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

MJESEČNI OSOBNI ODBITAK (od 1. 1. 1994. do 31. 12. 2004.)

Razdoblje 1. 1. 1994. do 31. 1.

1994.

1. 2. 1994. do 30. 6.

1994.

1. 7. 1994. do 31. 12.

1994.

1. 1. 1995. do 31. 12.

1996.

1. 1. 1997. do 31. 12.

1998.

1. 1. 1999. do 31. 3.

2000.

1. 4. 2000. do 31. 12.

2000

1. 1. 2001. do 31. 12.

2002.

1. 1. 2003. do 31. 12.

2004. Opis

Osnovni osobni odbitak 332,00 400,00 500,00 700,00 800,00 1.000,00 1.250,00 1.250,00 1.500,00

Porezni obveznik 100,20 240,00 300,00 700,00 800,00 1.000,00 1.250,00 1.250,00 1.500,00

Uzdržavani član 99,60 120,00 150,00 210,00 240,00 500,00 625,00 625,00 600,00Prvo dijete 33,20 40,00 50,00 210,00 240,00 500,00 625,00 625,00 630,00Drugo dijete 66,40 80,00 100,00 280,00 320,00 700,00 875,00 875,00 885,00Treće dijete 99,60 120,00 150,00 350,00 400,00 1.000,00 1.250,00 1.250,00 1.260,00Četvrto dijete 132,80 160,00 200,00 420,00 480,00 1.400,00 1.750,00 1.750,00 1.755,00Invalidnost 99,60 120,00 150,00 140,00 160,00 200,00 250,00 375,00 375,00Invalidnost 100 % - - - - - - - - -

MJESEČNI OSOBNI ODBITAK (od 1. 1 .2005. do danas)Razdoblje 1. 1 .2005. do

30. 6. 2008.1. 7. 2008 do 30.

6. 2010.1. 7. 2010. do 28. 2. 2012.

1. 3. 2012. do 31. 12. 2014.

1. 1. 2015. do 31. 12. 2016. Od 1. 1. 2017.

OpisOsnovni osobni odbitak 1.600,00 1.800,00 1.800,00 2.200,00 2.600,00 3.800,00

Porezni obveznik 1.600,00 1.800,00 1.800,00 2.200,00 2.600,00 3.800,00Uzdržavani član 800,00 900,00 900,00 1.100,00 1.300,00 1.750,00Prvo dijete 800,00 900,00 900,00 1.100,00 1.300,00 1.750,00Drugo dijete 1.120,00 1.260,00 1.260,00 1.540,00 1.820,00 2.500,00Treće dijete 1.600,00 1.800,00 1.800,00 2.200,00 2.600,00 3.500,00Četvrto dijete 2.240,00 2.520,00 2.520,00 3.080,00 3.640,00 4.750,00Invalidnost 480,00 540,00 540,00 660,00 780,00 1.000,00Invalidnost 100 % 1.600,00 1.800,00 1.800,00 2.200,00 2.600,00 3.750,00

2.3. Porezne stope

Poslodavac je obvezan iz svake bruto plaće koju po sudskoj presudi ili nagodbi iz članka 25. stavka 6. Zakona isplaćuje za svaki pojedini mjesec proteklih poreznih razdoblja, obračuna porez na dohodak i možebitni prirez po stopama i na dijelove porezne osnovice prema propisima o porezu na dohodak koji su bili na snazi i u primjeni u vrijeme kada je svaka pojedina mjesečna plaća trebala bi isplaćena, ali uz

primjenu godišnjeg obračuna. Ako je u međuvreme-nu radnik, kojem poslodavac u skladu s člankom 25. stavkom 6. Zakona isplaćuje plaću za protekla pore-zna razdoblja, promijenio prebivalište ili uobičajeno boravište, obvezu prireza poslodavac treba utvrdi prema propisima koji su važili u m razdobljima za koje plaću isplaćuje i to za mjesto u kojem je u m razdobljima radnik imao prebivalište odnosno uobi-čajeno boravište.

STOPE POREZA NA DOHODAK (od 1. 1. 1994. do 31. 12. 2004.)

Razdoblje siječanj 1994.

1. 2. 1994. do 30. 6.

1994.

1. 7. 1994. do 31. 12.

1994.

1. 1. 1995. do 31. 12.

1996.

1. 1. 1997. do 31. 12.

1998.

1. 1. 1999. do 31. 3.

2000.

1. 4. 2000. do 31. 12.

2000.

1. 1. 2001. do 31. 12.

2002.

1. 1. 2003. do 31. 12.

2004. Stope15 % - - - - - - - do 2.500,00 do 3.000,0020 % - - - - do 2.400,00 do 3.000,00 do 3.750,00 - -

25 % do 996,00 do 1.200,00 do 1.500,00 do 2.100,00 - - - na idućih 3.750,00

na idućih 3.750,00

35 % iznad 996,00

iznad 1.200,00

iznad 1.500,00

iznad 2.100,00

iznad 2.400,00

iznad 3.000,00

iznad 3.750,00

iznad 6.250,00

na idućih 14.250,00

40 % - - - - - - - - -

45 % - - - - - - - - iznad 21.000,00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

43


STOPE POREZA NA DOHODAK (od 1. 1. 2005. do danas)Razdoblje 1. 1. 2005. do 30.

6. 2008.1. 7. 2008 do 30.

6. 2010.1. 7. 2010. do 28.

2. 2012.1. 3. 2012. do 31.

12. 2014.1. 1. 2015. do 31.

12. 2016. Od 1. 1. 2017.Stope 12 % - - do 3.600,00 do 2.200,00 do 2.200,00 -15 % do 3.200,00 do 3.600,00 - - - -24 % - - - - - do 17.500,00

25 % na idućih 4.800,00 na idućih 5.400,00 na idućih 7.200,00 na idućih 6.600,00 na idućih 11.000,00 -

35 % na idućih 14.400,00

na idućih 16.200,00 - - - -

36 % iznad 17.500,0040 % - - iznad 10.800,00 iznad 8.800,00 iznad 13.200,00 -45 % iznad 22.400,00 iznad 25.200,00 - - - -

• razdoblje (staž osiguranja) do 31. prosinca 2002. za koje se, sukladno odredbi članka 238. stavka 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16), za osiguranike po osnovi radnog odnosa doprinosi obračunavaju prema vrstama doprinosa i stopama za obračun važećima na dan 31. prosinca 2002. (osim doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i poseb-nog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne boles koji se ne obračunavaju ako se obveza odnosi na razdoblje u kojemu nije postojala obveza h doprinosa)

• razdoblje (staž osiguranja) s početkom od 1. siječ-nja 2003. za koje se primjenjuju odredbe Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (NN, br. 147/02 i 177/04) i Zakona o doprinosima i to prema pro-pisima važećim za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi.

3.1. Doprinosi za razdoblje do 31. prosinca 2002.

Na dan 31. prosinca 2002. osnovica za obračun dopri-nosa, vrste i stope doprinosa te način obračunavanja i rokovi plaćanja bili su propisani:

• Zakonom o plaćanju doprinosa za mirovinsko osi-guranje za 2002. (NN, broj 114/01)

• Zakonom o stopama doprinosa za osnovno zdrav-stveno osigurane u 2002. (NN, broj 114/2001) i

• Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju (NN, broj 32/2002).

Prema odredbama h Zakona, prema plaći se obraču-navaju doprinosi:

• iz plaće (na teret radnika) po stopi od 20,6 % i to: • za mirovinsko osiguranje po stopi od 10,75 %• za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od

9 % • za zapošljavanje po stopi od 0,85 %

2.4. Kamate na porez na dohodak

Za primitke koji se odnose na razdoblja prije 1. siječ-nja 2017. (zaključno s plaćom za studeni 2017. godi-ne ili drugim primitkom koji se smatra dohotkom od nesamostalnog rada, a dospio je na naplatu do 31. prosinca 2016. godine) porez na dohodak dospijeva u trenutku isplate stoga, prema poreznom propisu, ne postoji obveza obračuna i uplate kamata prema obračunatom predujmu poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

Kako je novim Zakonom o porezu na dohodak, a u kojem je, između ostalog, propisano da se prema ne-isplaćenom primitku od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i dospijeva na napla-tu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku, poslo-davac je dužan, za sve primitke koji dospijevaju na na-platu nakon 1. siječnja 2017. godine obračuna kamate prema obračunatom porezu na dohodak odnosno pri-rezu poreza na dohodak i to od dana dospijeća pa do dana koji prethodi danu podnošenja JOPPD-a, i upla ih na propisane uplatne račune.

3. Obveze za doprinose i kamateKako se plaće utvrđene u sudskom postupku (u naj-većem broju) odnose na ranija porezna razdoblja ili ranija razdoblja u osiguranju, tako se u nekim sluča-jevima primjenjuju i propisi važeći u m razdobljima, stoga se u nastavku daje pregled važećih propisa i elemenata bitnih za pravilno utvrđivanje obveza za doprinose.

Obveza plaćanja doprinosa vezana je uz određeno razdoblje provedeno u osiguranju (staž osiguranja). Zbog razlika bitnih za utvrđivanje vrste i iznosa do-prinosa te dospijeća za uplatu, razdoblja u osiguranju dijele se na dva dijela i to:

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

• na plaću (na teret poslodavca) po stopi od 17,07 % i to: • za mirovinsko osiguranje po stopi od 8,75 %• za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 7 %• za prava u slučaju ozljede na radu i profesional-

ne boles po stopi od 0,47 %1 • za zapošljavanje po stopi od 0,85 %.

Kako je od 1. siječnja 2002. započela reforma sustava mirovinskog osiguranja, za svakog je osiguranika bilo nužno utvrdi status u mirovinskom osiguranju te se, ako je riječ o osiguraniku 2. stupa, ukupna stopa do-prinosa za mirovinsko osiguranje od 10,75 % dijelila na dvije stope:

• za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos stopa od 5,75 %

• za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje stopa od 5 %.

3.2. Doprinosi za razdoblje od 1. siječnja 2003. do danas

Od 1. siječnja 2003. u primjeni je Zakon o doprinosi-ma za obvezna osiguranja, a od 1. siječnja 2009. Za-kon o doprinosima. U ovom trenutku obračunavaju se doprinosi:

• iz plaće (na teret radnika) po stopi od 20 % za miro-vinsko osiguranje, a ako je riječ o osiguraniku koji je osiguranik i 2. stupa stopa od 20% dijeli se na dvije stope i to:• za mirovinsko osiguranje na temelju generacij-

ske solidarnos stopa od 15 % • za mirovinsko osiguranje na temelju individual-

ne kapitalizirane štednje stopa od 5 % te

• na plaću (na teret poslodavca) po stopi od 17,2 % i to: • za zdravstveno osiguranju po stopi od 15 %2

• za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu po stopi od 0,5 %

• za zapošljavanje po stopi od 1,7 %3 • dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za

staž osiguranja s povećanim trajanjem (prema propisanim stopama).

3.3. Kamate na obveze za doprinose koje nisu plaćene u roku

Na obveze doprinosa koje nisu plaćene u propisanom roku treba obračuna i pla kamate. Kamate se

1 Za razdoblje osiguranja od 1. siječnja do 31. prosinca 2002.2 Za razdoblje od 1.5.2012. do 31.3.2014. primjenjuje se stopa od 13 %.3 Za razdoblje od 1.1.2005. do 31.12.2014. obveznici obračuna po-sebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom primjenjuju stopu od 1,6 % uz istovremeni obračun posebnog dopri-nosa po stopi od 0,1 % odnosno 0,2 %.

obračunavaju primjenom stope važeće za razdoblje u kojem je određena obveza dospjela za uplatu.

3.4. Kamate na obveze za staž osiguranja do 31. prosinca 2002.

Pri obračunu doprinosa za ovo razdoblje treba vodi računa i o ostalim odredbama tada važećih propisa, između ostalog i o tome da obveza dospijeva istovre-meno s isplatom plaće (u ovom slučaju to je datum isplate u ovršnom postupku), ali i da su poslodavci, koji nisu ispla li plaću do 15. dana u mjesecu za pret-hodni mjesec imali obvezu, do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec upla doprinose obračunate pre-ma tada važećoj najnižoj mjesečnoj osnovici.

Tako uplaćeni doprinosi bili su obveza poslodavca (privremena), a konačna je obveza plaćanja nastala pri ispla plaće, pri čemu je obveza bila pla samo razliku između konačno obračuna h i ranije uplaće-nih iznosa (predujma) doprinosa. Najniže mjesečne osnovice iznosile su:

PREGLED NAJNIŽIH OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA od 1996. do 2002.

GodinaMirovinsko osiguranje Zdravstveno osiguranje

Razdoblje Iznos Razdoblje Iznos

1996. 1. 2. do 31. 12. 1996. 1.100,00

1. 5. do 31. 7. 1996. 1.100,00

1. 8. do 31. 12. 1996. 1.210,00

1997. 1. 1. do 31. 12. 1997. 1.210,00 1. 1. do 31. 12.

1997. 1.210,00

1998.

1. 1. do 31. 1. 1998. 1.210,00 1.1. do 28. 2.

1998. 1.210,00

1. 2. do 31. 12. 1998. 1.370,00 1. 3. do 31. 12.

1998. 1.370,00

1999. 1. 1. do 31. 12. 1999. 1.500,00

1. 1. do 31. 1. 1999. 1.370,00

1. 2. do 31. 12. 1999. 1.500,00

2000.

1. 1. do 31. 3. 2000. 1.500,00 1. 1. do 31. 3.

2000. 1.500,00

1. 4. do 31. 4. 2000. 1.700,00 1. 4. do 31. 4.

2000. 1.700,00

2001. 1. 1. do 31. 12. 2001. 1.700,00 1. 1. do 31. 12.

2001. 1.700,00

2002.

1. 1. do 31. 3. 2002. 1.700,00 1. 1. do 31. 3.

2002. 1.700,00

1. 4. do 31. 4. 2002. 1.800,00 1. 4. do 31. 4.

2002. 1.800,00

Navedeno znači da za određeni mjesec, odnosno pre-ma plaći za određeni mjesec treba:

• obračuna doprinose prema važećoj najnižoj mje-sečnoj osnovici, te ako tako utvrđene obveze nisu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

45


plaćene u roku (do 15. dana u mjesecu za prethod-ni mjesec), tada prema tako utvrđenim obvezama treba obračuna kamate za razdoblje od 15. dana u mjesecu u kojem je obveza dospjela za uplatu do dana isplate plaće, te

• obračuna doprinose prema iznosu stvarne pla-će i na tako utvrđene obveze, ako obveze prema najnižoj osnovici nisu plaćene, treba obračuna kamate od dana isplate plaće do dana plaćanja i doda glavnici. Izračunatom treba doda i iznos kamata obračuna h na obveze nastale prema najnižoj mjesečnoj osnovici, te tako zbrojeni iznos čini obvezu za pojedine vrste doprinosa za odre-đeni mjesec, ili

• obračuna doprinose prema iznosu stvarne plaće i na tako utvrđene obveze, ako su obveze prema najnižoj osnovici plaćene, treba obračuna kama-te od dana isplate plaće do dana plaćanja i doda glavnici. Tako zbrojeni iznos čini obvezu za pojedine vrste doprinosa. Izračunatu obvezu za uplatu treba umanji za iznos doprinosa obračuna h i plaćenih prema najnižoj osnovici.

3.5. Kamate na obveze za staž osiguranja s početkom od 1. siječnja 2003.

Kada se plaća odnosi na razdoblje (staž u osiguranju) nakon 1. siječnja 2003., tada se doprinosi obraču-navaju prema vrstama i stopama važećim za to raz-doblje osiguranja na koje se obveza odnosi. Dospijeće za uplatu doprinosa istovremeno je s isplatom plaće, a u slučaju kada plaća nije isplaćena do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, doprinosi se trebaju obračuna prema stvarno pripadajućoj plaći i upla do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Navedeno znači da doprinose treba obračuna pre-ma stvarnoj plaći pripadajućoj za određeni mjesec, te prema utvrđenim mjesečnim obvezama treba obračuna kamate za razdoblje od posljednjeg dana u mjesecu u kojem je obveza dospjela (za prethodni mjesec) do dana plaćanja doprinosa.

3.6. Kamate prema ostalim primicima uz plaću i kamate prema porezu koje se odnose na razdoblje prije 1. siječnja 2017. godine

U slučaju da je ovrhom naplaćen drugi oblik primita-ka podložnog obvezi doprinosa što ga je poslodavac bio dužan radniku pla pored plaće za mjesec dana rada (bonusi, otpremnine, nagrade i slično), doprinosi prema m primicima dospijevaju istovremeno s ispla-tom, što znači da treba obračuna i pla kamate samo za razdoblje od dana isplate do dana plaćanja doprinosa.

3.7. Kamate prema ostalim primicima uz plaću koje se odnose na razdoblje nakon 1. siječnja 2017. godine

Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, broj 115/16) propisano je, između ostalog, da ako po-slodavac na dan dospjelos ostalog primitka primitak nije ispla o, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostavi radniku obračun iznosa koje je bio dužan ispla , doprinosi se obra-čunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s dosta-vom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku. Navedeno znači da ako se radi o utuženom primitku koji se prema odredbama Zakona o dopri-nosima smatra ostalim primitkom koji se isplaćuje uz plaću, a is se primitak, u smislu Zakona o radu, sma-tra plaćom, naknadom plaće ili otpremninom4, obve-za doprinosa nastaje posljednji dan mjeseca u kojem je predmetna isplata, prema sudskoj presudi, dospje-la na isplatu. Na temelju navedenog ostale primitke koji su trebali bi isplaćeni u siječnju 2017. ili kasnije potrebno je ukama i obračunatu kamatu upla na propisane uplatne račune doprinosa.

4. Neoporezivi primici Nisu svi primici koje sadašnji ili bivši radnik, ili njego-vi nasljednici, ostvaruju na temelju sudskih presuda oporezivi, a to je izričito propisano Zakonom i Pravil-nikom o porezu na dohodak (NN, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik). Među m, oni koji nisu izričito na-vedeni, oporezivi su, jer je Zakonom propisano da se primitkom od nesamostalnog rada smatraju svi pri-mici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa.

Člankom 8. Zakona je, između ostalog, propisano da se oporezivim dohotkom ne smatraju:

• obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostva-ruju nakon smr roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

• jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr ro-ditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe,

a člankom 9. Zakona je, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na:

4 Člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu (NN, broj 93/14) propisano je da je poslodavac koji na dan dospjelos ne ispla plaću, naknadu plaće ili otpremninu, ili ih ne ispla u cijelos , dužan do kraja mjese-ca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostavi obračun iznosa koje je bio dužan ispla .

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

• naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske

• naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposle-nos i spriječenos za rad isplaćenu na teret Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, držav-nog proračuna i centara za socijalnu skrb

• naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u jeku sudskog po-stupka ako je naknada određena u jednokratnom iznosu

• primitke radnika i fi zičkih osoba iz članka 21. Zako-na po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i ispla telj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših rad-nika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i ispla- telj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele

na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Člankom 7. Pravilnika detaljnije je propisano koji se to iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada, a to su:

• naknade prijevoznih troškova na službenom puto-vanju u visini stvarnih izdataka

• naknade troškova noćenja na službenom putova-nju u visini stvarnih izdataka

• naknade troškova prijevoza na posao i s posla mje-snim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne pri-jevozne karte. Ako na određenom području, od-nosno udaljenos nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvr-đuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je or-ganiziran prijevoz

• naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedi-načne karte. Ako se radnik mora sa stanice među-mjesnog javnog prijevoza koris i mjesnim prije-vozom, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza

• naknade za korištenje privatnim automobilom u službene svrhe do dvije kune po prijeđenom kilo-metru,

• potpore zbog invalidnos radnika do 2.500 kuna godišnje

• jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obi-telji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obve-

znik imenovan skrbnikom prema posebnom zako-nu) do 3.000 kuna

• potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika du-žeg od 90 dana do 2.500 kuna godišnje (razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu)

• dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina sta-ros ) do 600 kuna godišnje

• prigodne nagrade do 2.500 kuna godišnje (božićni-ca, naknada za godišnji odmor i sl.)

• nagrade radnicima za navršenih: • 10 godina radnog staža do 1.500 kuna • 15 godina radnog staža do 2.000 kuna • 20 godina radnog staža do 2.500 kuna • 25 godina radnog staža do 3.000 kuna • 30 godina radnog staža do 3.500 kuna • 35 godina radnog staža do 4.000 kuna • 40 godina i svakih narednih pet godina radnog sta-

ža do 5.000 kuna • dnevnice u zemlji do 170 kuna za rad na terenu i za

službeno putovanje koje traje više od 12 sa dnev-no. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od osam, a manje od 12 sa , neoporezivi dio dnev-nica iznosi do 85 kuna,

• dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu do iznosa utvrđenih propisi-ma o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna. Dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo koje traje više od osam sa , a manje od 12 sa dnevno umanjuju se za 50 %

• dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

• pomorski dodatak do 250 kuna dnevno • pomorski dodatak na brodovima međunarodne

plovidbe do 400 kuna dnevno • naknade za odvojeni život od obitelji do 1.750 kuna

mjesečno • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000

kuna, • otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i

osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne boles do visine 8.000 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u podu-zeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promje-nom ili pravnim poslom prenosi na novog poslo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

47


davca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe

• potpore za novorođenče do visine jedne proračun-ske jedinice prema posebnom propisu

• potpora djetetu umrlog radnika za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoš-kolskog obrazovanja do 1.750 kn mjesečno.

Dakle, ako je radnik ostvario pravo na navedene isplate za vrijeme dok je bio u radnom odnosu s po-slodavcem, iste mu se mogu neoporezivo ispla i ako više nije zaposlen kod tog poslodavca (zbog umirovljenja, promjene poslodavca i sl.), među m, do iznosa i pod uvje ma propisanim Pravilnikom o porezu na dohodak važećim u razdoblju kad je te primitke poslodavac bio obvezan ispla . Također, ako se te naknade isplaćuju nasljednicima nakon smr radnika, mogu se smatra neoporezivima ako je radnik ostvario pravo na isplatu za vrijeme dok je bio u radnom odnosu s poslodavcem, a sukladno članku 2. stavku 3. Zakona. Isplate navedenih pri-mitaka za koje je odluka o ispla donesena nakon prestanka radnog odnosa s poslodavcem (npr. ispla-ta božićnice bivšem radniku kojem je radni odnos prestao 8. kolovoza iste godine), a samo pravo na isplatu radniku (ne bivšem radniku i/ili umirovljeni-ku) nije bilo propisano / ugovoreno izvorom radnog prava (ugovorom o radu, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu i sl.) prije prestanka radnog od-nosa predstavlja oporezivi primitak.

5. Izvješća, eviden ranja i plaćanja Sukladno odredbi članka 77. stavka 1. Pravilnika, a u skladu s člankom 27. stavkom 2., člankom 41. stavkom 2., člankom 63. stavkom 2., člankom 71. stavkom 2., člankom 74. stavkom 2. i člankom 85. stavkom 6. Za-kona, izvješće o primicima, porezu na dohodak i pri-rezu te doprinosima za obvezna osiguranja i to putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD), dostav-ljaju ispla telji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim propisima za:

• primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamo-stalnog rada iz članka 21. Zakona

• primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovin-skih prava iz članka 56. Zakona i primitke od otuđe-nja posebnih vrsta imovine iz članka 59. Zakona

• primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 64. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog druš-tva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom

• primitke od kojih se utvrđuje dohodak od osigura-nja iz članka 72. Zakona

• primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 39. Zakona

• primitke koji se ne smatraju dohotkom iz član-ka 8. Zakona, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 9. Zakona, primitke koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada iz članka 22. stavaka 2 . i 3. Zakona, primitke fi zičkih osoba po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi sukladno posebnim propisima, a po osnovi kojih se ne utvrđuje dohodak sukladno članku 29. stavku 3. Zakona, i/ili

• obveznike obračunavanja doprinosa koji, sukladno Zakonu o doprinosima, imaju obvezu Poreznoj up-ravi dostavlja izvješća o vrs i iznosu obveze dopri-nosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračuna , razdoblju na koje se obveza odnosi, osiguranicima koji se koriste određenim pravima iz osiguranja pre-ma posebnim propisima i o drugim podacima.

Stavkom 1. članka 79. Pravilnika propisano je da ispla- telji primitaka, obveznici obračunavanja i plaćanja

doprinosa i/ili sami porezni obveznici JOPPD podno-se Poreznoj upravi na dan isplate primitka, odnosno na dan dospijeća obveze uplate poreza na dohodak ili na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima, ili najkasnije sljedeći radni dan, a podaci se iskazuju po pojedinom poreznom obvezniku odnosno fi zičkoj osobi. Stavkom 3. tog članka propisano je da obveznici obračunava-nja i plaćanja doprinosa dostavljaju JOPPD o obvezi doprinosa (iz i na osnovicu) prema osnovici utvrđenoj na temelju sudske presude, za razdoblja koja se ne odnose na staž osiguranja tekuće kalendarske godine ili se ne pripisuju stažu osiguranja tekuće kalendarske godine, prema članku 433.a Zakona o parničnom po-stupku, nagodbe u jeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u po-stupcima za mirno rješenje spora, nagodbe skloplje-ne u postupku mirenja u individualnim radnim sporo-vima prema Zakonu o mirenju na dan pravomoćnos odluke ili najkasnije sljedeći radni dan.

Među m, podaci o obračuna m obveznim doprino-sima iz osnovice, te obračunatom porezu na dohodak i prirezu prije 1. siječnja 2014. godine, a naplaćenim nakon tog datuma, u ovršnom postupku na temelju sudske presude prema članku 433.a Zakona o parnič-nom postupku, nagodbe u jeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetniš-tvom u postupcima za mirno rješenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim rad-nim sporovima prema Zakonu o mirenju u ovršnom postupku, dostavljaju Poreznoj upravi na izvješćima propisanim odredbama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12).

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Prema navedenim zakonskim odredbama može se za-ključi da:

• izvješće putem JOPPD-a o obračuna m doprino-sima prema osnovici utvrđenoj na temelju sudske presude prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbe u jeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjet-ništvom u postupcima za mirno rješenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individu-alnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju ili izvansudske nagodbe, poslodavac mora dostavi na dan pravomoćnos odluke ili najkasnije sljedeći dan i to bez obzira na koji je način obustavljen i uplaćen doprinos iz osnovice

• izvješće putem JOPPD-a o isplaćenoj plaći i obraču-natom porezu na dohodak prema tako isplaćenoj plaći, a koja je utvrđena na temelju sudske presude prema članku 433.a Zakona o parničnom postup-ku, nagodbe u jeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora, nagodbe sklo-pljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju ili izvansudske nagodbe, mora se dostavi na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći dan i to bez obzira na koji je na-čin isplaćena plaća (dobrovoljno ili putem ovrhe)

• izvješće o obračuna m obveznim doprinosima iz osnovice (doprinosi za mirovinska osiguranja), te obračunatom porezu na dohodak i prirezu koji su naplaćeni u ovršnom postupku za razdoblja osi-guranja prije 1. siječnja 2014. godine, za sljedeće uplatne račune:

• 8346 – Doprinos za mirovinsko osiguranje – napla-ćen po sudskoj presudi u ovršnom postupku

• 2240 – Doprinos za mirovinsko osiguranje na te-melju individualne kapitalizirane štednje – napla-ćen po sudskoj presudi u ovršnom postupku

• 1856 – Predujam poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada – naplaćen po sudskoj presudi u ovršnom postupku,

a koje na temelju sudske presude prema članku 433.a Zakona o parničnom postupku, nagodbe u jeku sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rje-šenje spora, nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju u ovršnom postupku, poslodavac sastavlja i predaje u svoje ime i na svoj OIB, putem obrasca ID čiji je sadržaj propisan Pravilnikom o porezu na doho-dak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) i to upisi-vanjem iden fi katora, brojke 14 (pod I.4. obrasca ID).

Na istom izvješću dostavlja podatke o primicima i utvrđenim obvezama za sve radnike za koje je u iz-

vještajnom mjesecu izvršena uplata obveza prema plaći naplaćenoj ovrhom, neovisno o tome za koje se razdoblje plaća odnosi te izvješće predaje Poreznoj upravi (u ispostavi prema sjedištu poslodavca). Isto-vremeno, poslodavac je dužan dostavi i JOPPD (ako se prethodno nije zadužio ili putem JOPPD-a ili putem obrasca ID) u kojem će iskaza obvezu doprinosa na osnovicu prema tako isplaćenoj plaći.

Ako poslodavac podnosi obrazac ID (za gore navedeni slučaj) dužan je istovremeno izvijes i Središnji regi-star osiguranika (REGOS) o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja putem propisanog obrasca R-S odnosno R-Sm. Ako je razdoblje u osiguranju nakon 31. prosinca 2013., a obveza doprinosa je uplaćena na račune 8346, 2240, odnosno 1856, poslodavac je dužan dostavi JOPPD, a za uplaćena sredstva do-prinosa dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave preda zahtjev za preknjiženje na nove vrste prihoda po JOPPD-u.

Za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002. po-slodavac ima i obvezu sastavljanja posebnih izvješća Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), na način kako je to uređeno propisima o obveznom mirovinskom osiguranju.

Što se če neoporezivih primitaka oni se iskazuju onako kao što se iskazuju redovite isplate neopore-zivih primitaka. Ovdje je bitno napomenu da se pod razdoblje upisuje mjesec stvarne isplate, a ne mjesec kada je primitak trebao bi isplaćen (osim primitaka koji se odnose na naknadu plaće za vrijeme privreme-ne nezaposlenos i spriječenos za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja kada se iskazuje mjesec za koji se primitak odnosi i primitaka koji su neoporezivi zbog ugovora o sprječavanju dvostrukog oporezivanja kada se upisuje razdoblje na koji se pri-mitak odnosi).

6. Primjeri obračuna plaće po sudskoj presudi

6.1. Primjer 1

Porezni obveznik Maro Marić na temelju sudske pre-sude ostvario je pravo na isplatu razlike – dodatka na plaću za razdoblje od siječnja do svibnja 2013. godine u mjesečnom (bruto) iznosu od 750,05 kuna (na go-dišnjoj razini 3.750,25 kuna) za 2013. godinu. Prema dostavljenim podacima od Porezne uprave u 2013. godini osobni odbitak iskorišten je u cijelos . Porezna stopa od 12 % iskorištena je u cijelos , a stopa od 25 % djelomično (neiskorištena je porezna osnovica za primjenu stope od 25 % u iznosu od 12.323,01 kune), te je prema dohotku po sudskoj presudi potrebno u cijelos primijeni poreznu stopu od 25 %.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

49


Sudska presuda postala je pravomoćna 14. kolovoza 2018. godine, što odgovara datumu podnošenja JO-PPD-a.

Također, poslodavac je dužan obračuna iznos kama-ta prema doprinosima (od dana kada je razlika plaće trebala bi isplaćena, pa do dana koji prethodi danu

podnošenja JOPPD-a, odnosno 13. kolovoza 2018. godine). Kamate za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje potrebno je iska-za u JOPPD-u. U ovom primjeru ukupna kamata za 2. mirovinski stup iznosi 73,43 kuna. Kamata na neto isplatu iznosi 832,53 kuna.

OBRAČUN OBVEZA IZ PLAĆE PREMA SUDSKOJ PRESUDI ZA 2013. GODINU

R. Br. OPIS STOPA SIJEČANJ VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ UKUPNO1. Plaća - 750,05 750,05 750,05 750,05 750,05 3.750,252. Doprinosi za MO 1. stup 15 % 112,51 112,51 112,51 112,51 112,51 562,543. Doprinosi za MO 2. stup 5 % 37,50 37,50 37,50 37,50 37,50 187,51

4 Ukupni doprinosi iz osnovice

150,01 150,01 150,01 150,01 150,01 750,05

5. Dohodak 600,04 600,04 600,04 600,04 600,04 3.000,206. Osobni odbitak 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

7. Porezna osnovica (ukupno) 600,04 600,04 600,04 600,04 600,04 3.000,20

7.1. Porezna osnovica po stopi od 12 % 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

7.2. Porezna osnovica po stopi od 25 % 600,04 600,04 600,04 600,04 600,04 3.000,20

7.3. Porezna osnovica po stopi od 40 % 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

8. Obveza poreza na dohodak (ukupno) 150,01 150,01 150,01 150,01 150,01 750,05

8.1. Porez na dohodak po stopi od 12 % 12 % 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00



9. Prirez porezu na dohodak 18 % 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 135,0110. Ukupno poreza i prireza 177,01 177,01 177,01 177,01 177,01 885,0611. Neto isplata 423,03 423,03 423,03 423,03 423,03 2.115,1412. Doprinos za ZO 13 % 97,51 97,51 97,51 97,51 97,51 487,5313. Ozljede na radu 0,5 % 3,75 3,75 3,75 3,75 3,75 18,7514. Doprinos za zapošljavanje 1,7 % 12,75 12,75 12,75 12,75 12,75 63,75

AKTUALNA IZDANJA

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD - stranica A-

I Z V J E Š Ć Eo primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 14. kolovoza 2018.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 18226 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Miki d.o.o. 2. Adresa Zagreb, Bolnička 5 3. Adresa elektroničke pošte Miki@miki d.o.o. 4. OIB 11111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 7

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 885,06

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 885,061.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina) 2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 562,542. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma 6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 187,512. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 487,532. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 18,753. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnos ma 11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose 12. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 63,752. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 832,53VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 73,43IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA

X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli 2. Iznos obračunane naknade

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) ___________________POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA ___________________________

POTPIS I PEČAT SLUŽBENIKA PU ____________________ DATUM PRIMITKA ____________________________

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

51

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADEI. O

IB podn

ositelj

a izvje

šća:

111111

11111

II. Ozna

ka izvj

ešća: 1

8226

III. Vrs

ta izvje

šća 1

IV. Red

ni broj

stranic

e __1

/_1___

1. Redni broj

2. Šifra

opć

ine/gra

da pre

bivališ

ta /bor

avišta

4. OIB

stjecat

elja/

osigura

nika

6.1. Oz

naka

stjecat

elja/

osigura

nika

7.1. Ob

veza d

odatno

g dop

rinosa z

a MO z

a staž

s poveć

anim t

rajanje

m

8. Ozna

ka prvo

g/zad

njeg m

jeseca

u osigu

ranju p

o isto

j osnov

i

10. Uk

upni

sa rad

a pre

ma ko

jima

se radi

obr

ačun

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa rad

a (10

.-odrađ

eni

sa rad

a)

11. Izn

os prim

itka

(opore

zivi)

12.1.

Doprino

s za

mirovi

nsko

osigura

nje

12.3.

Doprino

s za

zdravs

tveno

osigura

nje

12.5. D

oprino

s za

zapošlj

avanje

12.7. D

odatni

doprino

s za m

irovinsk

o osigu

ranje

za staž

osigur

anja ko

ji se r

ačuna

s poveć

anim

trajanj

em - II

STUP

12.9. P

oseban

dop

rinos za

zap

ošljava

nje oso

ba s in

validite

tom

13.2. I

zdatak

- upl

aćeni d

oprino

s za m

irovinsk

o osig

uranje

13.4.

Osobni

odb

itak

14.1. I

znos

obraču

nanog

poreza

na

dohoda

k

15.1. O

znaka

neopor

ezivog

primitka

16.1. O

znaka

načina

isplate

17. Ob

računa

ni prim

itak od

nesam

. rad

a (plaća

)

3. Šifra

općine

/gra

da rad

a

5. Ime

i pre

zime

stjecat

elja/

osigura

nika

6.2. Oz

naka

primitka

/obv

eze

doprino

sa

7.2. Ob

veza p

osebno

g dop

rinosa z

a po c

anje

zapošlj

avanja

osoba

s inv

aliditet

om

9. Ozna

ka puno

g/ nep

unog ra

dnog

vreme

na ili r

ada s

polovi

com rad

nog

vreme

na

10.1.

Razdob

lje obr

ačuna

od

10.2. R

azdobl

je obr

ačuna

do

12. Os

novica

za obra

čun

doprino

sa

12.2.

Doprino

s za

mirovi

nsko

osigura

nje - II

STU

P

12.4. D

oprino

s za z

aš tu

zdravlj

a na

radu

12.6. D

odatni

doprino

s za m

irovinsk

o osig.

za sta

ž osigu

ranja k

oji se

računa

s pove

ćanim

trajanj

em

12.8. P

oseban

doprin

os za k

orišten

je zdra

vstven

e zaš

te u in

ozems

tvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doho

dak13.

5. Por

ezna

osnovi

ca

14.2. I

znos

obraču

nanog

prireza

por

ezu na

dohod

ak

15.2. I

znos

neopor

ezivog

primitka

16.2. I

znos za

ispl

atu

1.013

333222

222222

22000

10

30

0750

,05112

,5197,5

112,

750,0

00,0

0150

,010,0

0150

,010

1750

,05013

33Ma

ro Marić

0201

01

1.1.20

13.31/

01/201

3/750

,0537,5

03,7

50,0

00,0

00,0

0600

,04600

,0427,0

00,0

0423

,03

2.013

333222

222222

22000

10

30

0750

,05112

,5197,5

112,

750,0

00,0

0150

,010,0

0150

,010

1750

,05013

33Ma

ro Marić

0201

01

1.2.20

13.28.

.2.2013

.750

,0537,5

03,7

50,0

00,0

00,0

0600

,04600

,0427,0

00,0

0423

,03

3.013

333222

222222

22000

10

30

0750

,05112

,5197,5

112,

750,0

00,0

0150

,010,0

0150

,010

1750

,05013

33Ma

ro Marić

0201

01

01/03/

2013/

31.03.

2013.

750,05

37,50

3,75

0,00

0,00

0,00

600,04

600,04

27,00

0,00

423,03

4.013

333222

222222

22000

10

30

0750

,05112

,5197,5

112,

750,0

00,0

0150

,010,0

0150

,010

1750

,05013

33Ma

ro Marić

0201

01

1.4.20

13.30.

04.201

3.750

,0537,5

03,7

50,0

00,0

00,0

0600

,04600

,0427,0

00,0

0423

,03

5.013

333222

222222

22000

10

30

0750

,05112

,5197,5

112,

750,0

00,0

0150

,010,0

0150

,010

1750

,05013

33Ma

ro Marić

0201

01

1.5.20

13.31.

05.201

3.750

,0537,5

03,7

50,0

00,0

00,0

0600

,04600

,0427,0

00,0

0423

,03

6.013

333222

222222

22000

10

30

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00

00,0

0013

33Ma

ro Marić

5721

01

1.1.20

13.31/

12/201

3/0,0

073,

430,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0

7.013

333222

222222

22000

00

00

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

016

10,0

0013

33Ma

ro Marić

0000

00

1.8.20

17.31/

08/201

7/0,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0832

,53832

,53

6.2. Primjer 2

Porezni obveznik Pero Perić dobio je otkaz 30. listopa-da 2016. godine. Na temelju sudske nagodbe koja je postala pravomoćna 21. kolovoza 2018. godine dogo-vorena je obveza isplate plaća za razdoblje od 1. stu-denog 2016. do 30. travnja 2017. Plaće po sudskoj pre-sudi isplaćene su s danom pravomoćnos nagodbe.

U 2016. godini radnik je kod poslodavca ostvario uku-pan primitak od 100.885,03 kuna. Prema podacima Porezne uprave radnik ni nakon dobivanja otkaza u 2016. ni u 2017. godini nije ostvarivao oporezive pri-mitke.

Kako se novi Zakon o porezu na dohodak, a u kojem je, između ostalog, propisano da se prema neisplaće-nom primitku od kojeg se utvrđuje dohodak od ne-samostalnog rada predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i dospijeva na na-platu istodobno s nastankom obveze dostave obra-čuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku primjenjuje od 1. siječnja 2017. poslodavac je dužan obračuna kamate prema obračunatom porezu na dohodak odnosno prirezu poreza na dohodak (od dana dospijeća, pa do dana koji prethodi danu pod-nošenja JOPPD-a, odnosno 20. kolovoza 2018. godi-ne) i upla ih na propisane uplatne račune prema sljedećim plaćama:

Mjesec za koji se plaća obračunava

Rok podnošenja obrasca NP-1

Obveza obračuna i uplate kamata prema

obračunatom

Datumi otkad dokad se

ukamaćuje obračuna porez

na dohodak i prirez porezu na dohodak

Studeni 2016. 31. prosinac 2016. NE -Prosinac 2016. 31. siječnja 2017. DA 31. siječnja 2017. Siječanj 2017. 28. veljače 2017. DA 28. veljače 2017.Veljača 2017. 31. ožujka 2017. DA 31. ožujka 2017.Ožujak 2017. 30. travnja 2017. DA 30. travnja 2017.Travanj 2017. 31. svibnja 2017. DA 31. svibnja 2017.

Također, poslodavac je dužan obračuna iznos kama-ta prema doprinosima (od dana kada je razlika plaće trebala bi isplaćena, pa do dana koji prethodi danu podnošenja JOPPD-a, odnosno 11. kolovoza 2017. go-dine). Kamate za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje potrebno je iska-za u JOPPD-u. U ovom primjeru ukupna kamata za 2. mirovinski stup iznosi 326,12 kuna (59,85 kuna za 2016. i 266,27 kuna za 2017. godinu). Kamata na neto isplatu iznosi 4.326,85 kuna.

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

OBRAČUN PLAĆE ZA 2016.

2016.Plaća za studeni 2016. za isplatu u prosincu 2016.

po sudskoj presudiKumula v

IZNOS PLAĆE 100.885,03 9.100,00 109.985,03IZNOS OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA 100.885,03 9.100,00 109.985,03Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 15.132,75 1.365,00 16.497,75Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalne štednje 5.044,25 455,00 5.499,25POREZNA OSNOVICA 0,00IZNOS PLAĆE 100.885,03 9.100,00 109.985,03IZDACI 20.177,01 1.820,00 21.997,01DOHODAK 80.708,02 7.280,00 87.988,02NEOPOREZIVI ODBITAK 28.600,00 0,00 28.600,00POREZNA OSNOVICA 52.108,02 7.280,00 59.388,02OBRAČUN POREZA I PRIREZA 0,00IZNOS POREZNE OSNOVICE 52.108,02 7.280,00 59.388,02Porezna osnovica za primjenu stope od 12 % 26.400,00 0,00 26.400,00Porezna osnovica za primjenu stope od 25 % 25.708,02 7.280,00 32.988,02Porezna osnovica za primjenu stope od 40 % 0,00 0,00 0,00UKUPNO POREZA 9.595,01 1.820,00 11.415,01Iznos poreza na dohodak primjenom stope od 12 % 3.168,00 0,00 3.168,00Iznos poreza na dohodak primjenom stope od 25 % 6.427,01 1.820,00 8.247,01Iznos poreza na dohodak primjenom stope od 40 % 0,00 0,00 0,00 UKUPNO PRIREZA 1.727,10 327,60 2.054,70 UKUPNO POREZA I PRIREZA 11.322,11 2.147,60 13.469,71IZNOS ZA ISPLATU 69.385,92 5.132,40 74.518,32

OBRAČUN OBVEZA IZ PLAĆE PREMA SUDSKOJ PRESUDI ZA 2017. GODINUR. Br. OPIS STOPA PROSINAC

2016.SIJEČANJ

2017.VELJAČA

2017.OŽUJAK

2017.TRAVANJ

2017. UKUPNO

1. Plaća - 9.100,00 9.100,00 9.100,00 9.100,00 9.100,00 45.500,002. Doprinosi za MO 1. stup 15 % 1.365,00 1.365,00 1.365,00 1.365,00 1.365,00 6.825,003. Doprinosi za MO 2. stup 5 % 455,00 455,00 455,00 455,00 455,00 2.275,004 Ukupni doprinosi iz osnovice 1.820,00 1.820,00 1.820,00 1.820,00 1.820,00 9.100,005. Dohodak 7.280,00 7.280,00 7.280,00 7.280,00 7.280,00 36.400,006. Osobni odbitak 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 19.000,007. Porezna osnovica (ukupno) 3.480,00 3.480,00 3.480,00 3.480,00 3.480,00 17.400,00

7.1. Porezna osnovica po stopi od 24 % 3.480,00 3.480,00 3.480,00 3.480,00 3.480,00 17.400,007.2. Porezna osnovica po stopi od 36 % 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,008. Obveza poreza na dohodak (ukupno) 835,20 835,20 835,20 835,20 835,20 4.176,00

8.2. Porez na dohodak po stopi od 24 % 24% 835,20 835,20 835,20 835,20 835,20 4.176,008.3. Porez na dohodak po stopi od 36 % 36% 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,009. Prirez porezu na dohodak 18% 150,34 150,34 150,34 150,34 150,34 751,68

10. Ukupno poreza i prireza 985,54 985,54 985,54 985,54 985,54 4.927,6811. Neto isplata 6.294,46 6.294,46 6.294,46 6.294,46 6.294,46 31.472,3212. Doprinos za ZO 15% 1.365,00 1.365,00 1.365,00 1.365,00 1.365,00 6.825,0013. Ozljede na radu 0,5% 45,50 45,50 45,50 45,50 45,50 227,5014. Doprinos za zapošljavanje 1,7% 154,70 154,70 154,70 154,70 154,70 773,50

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

53


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVASREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD - stranica A-

I Z V J E Š Ć Eo primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

na dan 21. kolovoza 2018.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 18233 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Riki d.o.o. 2. Adresa Zagreb, Gmajnje 8 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 22222222222 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 7

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 7.075,28

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 7.075,281.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina) 2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 8.190,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma 6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

7. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 2.730,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

6. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 8.190,002. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 273,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnos ma 11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose 12. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 928,202. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 4.326,85VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 326,12IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA

X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli 2. Iznos obračunane naknade

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) ___________________ POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE

OBVEZNIKA PODNOŠENJA ___________________________

POTPIS I PEČAT SLUŽBENIKA PU ____________________ DATUM PRIMITKA ____________________________

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

- st

ranica

B-I. O

IB podn

ositelj

a izvje

šća:

22

222222

222II. O

znaka

izvješć

a: 1823

3III.

Vrsta i

zvješća

1IV.

Redni b

roj stra

nice _

_1 /_1

___

1. Redni broj

2. Šifra

opć

ine/

grada

prebiv

ališta

/borav

išta

4. OIB

stjecat

elja/

osigura

nika

6.1. Oz

naka

stjecat

elja/

osigura

nika

7.1. Ob

veza d

odatno

g dop

rinosa z

a MO z

a staž

s poveć

anim t

rajanje

m

8. Ozna

ka prvo

g/zadn

jeg

mjesec

a u osi

guranj

u po

istoj os

novi

10. Uk

upni sa

rad

a prem

a koj

ima se

radi

obraču

n

10.0.U

kupni

neodra

đeni

sa rad

a (10

.-odrađ

eni

sa rad

a)

11. Izn

os prim

itka

(opore

zivi)

12.1. D

oprino

s za m

irovinsk

o osig

uranje

12.3. D

oprino

s za z

dravst

veno

osigura

nje12.

5. Dopr

inos za

zap

ošljava

nje

12.7. D

odatni

doprino

s za

mirovi

nsko o

siguran

je za

staž os

iguran

ja koji

se raču

na s po

većani

m traja

njem

- II STU

P

12.9. P

oseban

dop

rinos za

zap

ošljava

nje

osoba

s inv

aliditet

om

13.2. I

zdatak

- up

laćeni

doprino

s za

mirovi

nsko

osigura

nje

13.4. O

sobni

odbitak

14.1. I

znos

obraču

nanog

poreza

na

dohoda

k

15.1. O

znaka

neopor

ezivog

primitka

16.1. O

znaka

načina

ispl

ate

17. Ob

računa

ni prim

itak od

nes

am. ra

da (pla

ća)

3. Šifra

opć

ine/

grada

rada

5. Ime

i prez

ime

stjecat

elja/

osigura

nika

6.2. Oz

naka

primitka

/obv

eze

doprino

sa

7.2. Ob

veza p

osebno

g dop

rinosa z

a po c

anje

zapošlj

avanja

osoba

s inv

aliditet

om

9. Ozna

ka puno

g/ nep

unog ra

dnog vr

emena

ili r

ada s p

olovico

m rad

nog vre

mena

10.1. R

azdobl

je obr

ačuna

od

10.2. R

azdobl

je obr

ačuna

do

12. Os

novica

za obra

čun

doprino

sa

12.2. D

oprino

s za m

irovinsk

o osig

uranje

- II

STUP

12.4. D

oprino

s za z

aš tu

zdravlj

a na

radu

12.6. D

odatni

doprino

s za

mirovi

nsko o

sig. za

staž

osigura

nja ko

ji se rač

una s

poveća

nim tra

janjem

12.8. P

oseban

doprin

os za

korište

nje zdr

avstve

ne zaš

te u in

ozems

tvu

13.1. I

zdatak

13.

3. Doho

dak13.

5. Por

ezna

osnovi

ca

14.2. I

znos

obraču

nanog

prireza

porez

u na

dohoda

k

15.2. I

znos

neopor

ezivog

primitka

16.2. I

znos

za ispla

tu

1.013

333444

444444

44000

10

5176

1769.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

000,0

01.8

20,00

01

9.100,

00013

33Per

o Perić

0201

01

1.11.2

016.

31.11.

2016

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

7.280,

00327

,600,0

05.1

32,40

2.013

333444

444444

44000

10

5176

1769.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

003.8

00,00

835,20

01

9.100,

00013

33Per

o Perić

0201

01

1.12.2

016.

31.12.

2016.

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

3.480,

00150

,340,0

06.2

94,46

3.013

333444

444444

44000

10

5176

1769.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

003.8

00,00

835,20

01

9.100,

00013

33Per

o Perić

0201

01

01/01/

2017/

31/01/

2017/

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

3.480,

00150

,340,0

06.2

94,46

4.013

333444

444444

44000

10

5160

1609.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

003.8

00,00

835,20

01

9.100,

00013

33Per

o Perić

0201

01

01/02/

2017/

28/02/

2017/

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

3.480,

00150

,340,0

06.2

94,46

5.013

333444

444444

44000

10

5184

1849.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

003.8

00,00

835,20

01

9.100,

00013

33Per

o Peri ć

0201

01

01/03/

2017/

31/03/

2017/

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

3.480,

00150

,340,0

06.2

94,46

6.013

333444

444444

44000

10

5160

1609.1

00,00

1.365,

001.3

65,00

154,70

0,00

0,00

1.820,

003.8

00,00

835,20

01

9.100,

00013

33Per

o Perić

0201

01

01/04/

2017/

30/04/

2017/

9.100,

00455

,0045,

500,0

00,0

00,0

07.2

80,00

3.480,

00150

,340,0

06.2

94,46

7.013

333444

444444

44000

10

50

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00

00,0

0013

33Per

o Perić

5721

01

1.1.20

16.31/

12/201

6/0,0

056,

390,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0

8.013

333444

444444

44000

10

50

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00

00,0

0013

33Per

o Perić

5721

01

1.1.20

17.31/

12/201

3/0,0

0326

,120,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0

9.013

333444

444444

44000

00

00

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

016

10,0

0013

33Per

o Perić

0000

00

1.8.20

17.31/

08/201

7/0,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

04.3

26,85

4.326,

85

Jeste li znali?Na našoj Internet stranici možete:

• pretraživati članke i besplatno čitati izdanja TIM4PIN magazina iz prethodnih godina

• ispuniti upitnik i saznati je li vaša projektna ideja prihvatljiva za fi nanciranje iz EU fondova

• pratiti stručne novosti

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

55


1. UvodSukladno odredbama Zakona o mirovinskom osigura-nju (NN, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.; dalje u tekstu: ZOMO), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) vodi ma čnu evi-denciju prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje ma čne evidenci-je propisanih Pravilnikom o vođenju ma čne eviden-cije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13., 22/15., 57/15., 125/15. i 19/17; dalje u tekstu: Pravilnik) te informa čkih medija koje Zavo-du dostavljaju Središnji registar osiguranika (REGOS), Porezna uprava i druga nadležna jela. Na taj način Zavod osigurava ostvarivanje i korištenje dugoročnih prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacij-ske solidarnos (starosne, invalidske, obiteljske mi-rovine). U nastavku više o ostvarivanju prava prema ZOMO-u na: starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog ste-čaja poslodavca (pravo na invalidsku i obiteljsku mi-rovinu, kao i prava po posebnim propisima nisu tema članka).

2. Mirovinski staž – staž osiguranja i posebni staž

Mirovinski staž skupni je naziv za razdoblja provede-na u obveznom mirovinskom osiguranju (po osnovi radnog odnosa, samostalnog obavljanja djelatnos , drugog dohotka i dr.) i po prestanku obveznog mi-rovinskog osiguranja u produženom osiguranju (staž osiguranja), kao i za razdoblja provedena izvan osi-guranja koja se pod određenim uvje ma priznaju u mirovinski staž (posebni staž, primjerice, po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu). U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovin-skom osiguranju, te na produženom osiguranju (čl. 18., ZOMO). Prema članku 24. ZOMO-a, mirovinski staž obuhvaća razdoblje provedeno u osiguranju, prema odredbama ZOMO-a, te razdoblje navršeno do 31. prosinca 2013. koje se, prema zakonskim pro-pisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem (sukladno Zakonu o stažu s povećanim trajanjem, NN, br. 71/99, 46/07, 41/08 i 61/11, te posebnim propisima1) i posebni staž. U pra-

1 Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (NN, br. 128/99, 129/00, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12), Zakonom o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10), Zakonom o razminiranju (NN, br. 19/96, 86/98 i 64/00) itd.

Ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinuSanja Ro m ∗

Sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.; dalje u tekstu: ZOMO), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) vodi ma čnu eviden-ciju prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje ma čne evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13., 22/15., 57/15., 125/15. i 19/17; dalje u tekstu: Pravilnik) te informa čkih medija koje Zavodu dostavljaju Središnji registar osiguranika (REGOS), Porezna uprava i druga nadležna jela. Na taj način Zavod osigurava ostvarivanje i korištenje dugoročnih prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnos (starosne, invalidske, obiteljske mirovine). U nastavku više o ostvarivanju prava prema ZOMO-u na: starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodiš-njeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodav-ca (pravo na invalidsku i obiteljsku mirovinu, kao i prava po posebnim propisima nisu tema članka).

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

vilu se mirovinski staž, a ne staž osiguranja uzima u obzir kod utvrđivanja uvjeta za ostvarivanje prava (npr. prava na starosnu mirovinu i prijevremenu sta-rosnu mirovinu).

Izuzetak, kada se ne uzima u obzir mirovinski staž već staž osiguranja, je u slučaju starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika (članak 35., ZOMO). Dakle, posebni staž nije obuhvaćen navedenom odredbom. Prema uputama Zavoda, u staž osigura-nja kod stjecanja navedene mirovine uračunava se i staž osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se vrije-me provedeno u sudjelovanju u Domovinskom ratu ne smatra stažom osiguranja s povećanim trajanjem nego je to staž osiguranja u dvostrukom trajanju, pa ako je, primjerice, osiguranik za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu kao hrvatski branitelj bio zapo-slen ili osiguran po drugoj osnovi, tada mu se vrije-me sudjelovanja u Domovinskom ratu ne uračunava za uvjet iz članka 35. ZOMO-a u dvostrukom trajanju, nego samo u stvarnom trajanju radnog odnosa.

U staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni dopri-nosi prema članku 17. ZOMO-a (čl. 30. st. 1.), kao i razdoblje za koje je utvrđena godišnja osnovica po osnovi obavljanja druge djelatnos na koju se pla-ća doprinos za mirovinsko osiguranje prema pro-pisima o doprinosima za obvezna osiguranja (čl. 30. st. 2., ZOMO). Za navedene osobe ispla telj drugog dohotka / primitka ne uspostavlja prijavu o početku osiguranja (M-1P/eM-1P), već osiguranici s danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje stječu pravo da im se računa staž osiguranja prema visini ostvarenih primitaka i navedene svote uzimaju se kod izračuna visine mirovine (određivanja vrijedno-snih bodova). Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema do-hocima i/ili primicima na koju su obračuna i upla-ćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom bruto plaćom svih zaposlenih u RH u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za sta s ku (za 2017. iznosi 8.055,00 kn; NN, br. 25/18.). Osobi koja je u kalendarskoj godini ostvarila drugi dohodak, odno-sno primitak u visini jedne prosječne mjesečne bruto plaće u RH u toj godini, računa se jedan mjesec staža osiguranja za tu kalendarsku godinu.

Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama osigu-ranja prema ZOMO-u računa se najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Zbog navedenog, važ-no je naglasi da se razdoblje osiguranja po osnovi dopunskog rada, prema čl. 61. st. 3. Zakona o radu (NN, br. 93/14. i 127/17.; dalje u tekstu: ZOR), osigu-ranika koji su istovremeno zaposleni s punim rad-nim vremenom (cijelu godinu ili kraće) ne uračuna-

va u staž osiguranja, ali se plaća s te osnove pribraja ostvarenoj plaći iz redovnog radnog odnosa i tako povećava osnovica za izračun vrijednosnih bodova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

U ma čnu evidenciju Zavoda unose se podaci o: stažu osiguranja (u efek vnom trajanju, s povećanim traja-njem i posebnim stažem), plaći, naknadi plaće, osta-lim primicima i osnovici za uplatu doprinosa. Zavod utvrđuje staž osiguranja i osnovice za ostvarivanje prava u skladu s odredbama ZOMO-a i podzakonskim propisima te automatskim obradama podataka (prva se izvodi sredinom tekuće godine za prethodnu, a druga, konačna obrada krajem tekuće godine) izvodi podatke o stažu osiguranja (na temelju eviden ranih prijava za vođenje ma čne evidencije uspostavljenih od strane obveznika – poslodavca) i plaći / osnovici (na temelju preuze h obrazaca RS-m / JOPPD od stra-ne PU / REGOS-a), koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske soli-darnos .

Za svaki mjesec staža osiguranja izvedenog iz pri-javnoodjavnih podatka eviden ranih u Bazi osigu-ranika (BPO) Zavoda mora bi uspostavljen Jedin-stveni obrazac poreza, prireza i doprinosa (JOPPD) pod odgovarajućom šifrom stjecatelja primitka, pravilno šifriran sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17. i 128/17.). Auto-matskim obradama obuhvaćeni su svi ak vni osigu-ranici (prijavljeni u osiguranje) s podacima o plaćama / osnovicama / naknadama predanim na propisanim obrascima jekom godine. Tako izvedeni (upareni i formalno logički točni) podaci o stažu osiguranja i plaći / osnovici iz BPO-a, preuzimaju se u Bazu izra-čuna mirovina (BIM).

3. Osnovice za ostvarivanje pravaU skladu s Jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje ma čne evidencije o osiguranicima, obve-znicima doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (NN, br. 43/14.) i odredbama Pravilnika, te Pravilnika o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja (NN, br. 43/14. i 19/17.; dalje u tekstu: Pravilnik o kontroli), osnovicama za ostvarivanje prava smatraju se: ispla-ćene plaće, naknade plaće, ostali primici i osnovice za obračun doprinosa koje su propisane Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za određenu godinu (NN, br. 128/17.)22, za samostalne obveznike doprinosa, sezonske radnike u poljoprivredi.

2 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2018. godinu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

57


Pod pojmom isplaćene plaće podrazumijeva se ukupna svota plaće s ostalim primicima, prema čl. 22. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 43/14 i 115/16; dalje u tekstu: ZOD), vezanim uz radni odnos (regres, božićnica, otpremnina, bonus, plaća u nara-vi itd.) na koje su plaćeni doprinosi, a koju je poslo-davac ispla o radniku u skladu s posebnim propisi-ma. Ostali primici koji se isplaćuju uz plaću iskazuju se na JOPPD-u pod posebnom šifrom primitka (0021 – 0028), kao i naknadno isplaćeni (0031 i 0034) tako da se upisuje cijela godina na koju se primitak odnosi. Svaki ažurirani podatak o stažu osiguranja i plaći, koji uz plaću sadrži i ostali primitak, posebno se označava, zato što se u BIM-u za utvrđivanje vrijednosnih bodo-va uzima osnovica prema kojoj su obračuna dopri-nosi za mirovinsko osiguranje, ali najviše do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova kod određivanja mirovine. Pod naknadom plaće smatraju se isplaćene naknade plaće u skladu s posebnim propisima (za vrijeme bolovanja, rodilj-nog i roditeljskog dopusta, itd.), a u vezi s odredbama ZOMO-a. U slučaju ostvarenih primitaka po osnovi drugog dohotka / obavljanja druge samostalne dje-latnos za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, osnovicu za ostvarivanje prava čini zbroj plaće ili osnovice iz obveznog osiguranja, ostvare-nog drugog dohotka, te osnovice za obavljanje dru-ge samostalne djelatnos . Prema tome, u slučaju kada je osiguranik u cijeloj kalendarskoj godini obve-zno osiguran s punim radnim vremenom (osam sa dnevno – 40 sa tjedno ili 7,2 sata dnevno – 36 sa tjedno itd.), priznaje mu se staž osiguranja na temelju obveznog osiguranja (12 mjeseci) neovisno o izraču-nu staža ostvarenim drugim dohotkom i/ili drugom samostalnom djelatnos , ali se primici po svim osno-vama zbrajaju u osnovicu za ostvarivanje prava.

4. Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu

U svrhu komple ranja nedostajućih podataka i kon-trole podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici, osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtje-va za priznanje prava na mirovinu obavijes Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za prizna-nje prava na starosnu mirovinu ili prijevremenu sta-rosnu mirovinu. Obavijest osiguranika ne smatra se zahtjevom za priznanje prava (čl. 37. st. 8., ZOMO). Popunjenoj obavijes (na internetskoj adresi Zavoda www.mirovinsko.hr pod kategorijom Tiskanice tre-ba odabra skanicu pod brojem 5.1. – Obavijest o

namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) potreb-no je priloži : ovjerenu presliku radne knjižice, izja-vu, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu ako je osiguranik radio u inozemstvu, druge dokaze o stažu koji nije u potpunos utvrđen ili upisan u radnu knjižicu. Za pokretanje postupka nad-ležna je područna služba / ured Zavoda na čijem po-dručju podnositelj zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba / ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

5. Ostvarivanje prava na starosnu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca

5.1. Podnošenje zahtjeva za priznanje prava

Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osigu-ranja pokreće se podnošenjem zahtjeva područnoj službi / uredu / ispostavi Zavoda prema mjestu pre-bivališta, odnosno boravišta podnositelja zahtjeva. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozem-stvu, nadležna je područna ustrojstvena jedinica na čijem je području bilo posljednje prebivalište.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnije najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja. Popunjenom zahtje-vu ( skanica zahtjeva može se preuze na stranicama Zavoda pod kategorijom Tiskanice ili kupi u Narod-nim novinama) potrebno je priloži : presliku osobne iskaznice, podatak o osobnom iden fi kacijskom broju (OIB), sporazum / odluku o prestanku ugovora o radu, ovlaštenje / suglasnost koju izdaje banka s podatkom o tekućem računu u hrvatskoj konstrukciji IBAN-a. Ako je osiguranik radio u inozemstvu, potrebno je to na-ves u zahtjevu i, uz već navedeno, priloži : dokaze o zaposlenju u inozemstvu (osiguraničke karte ili sl.), dokaz o državljanstvu, rodni list, vjenčani list. Ako se radi o prijevremenoj starosnoj mirovini zbog stečaja, potrebno je priloži i potvrdu nadležne službe za za-pošljavanje o razdoblju / razdobljima nezaposlenos .

Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu staro-snu mirovinu priznaje se osiguraniku od dana nave-denog u zahtjevu, ali najranije od prvog sljedećeg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osigu-ranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navede-nog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

5.2. Uvje za priznanje prava na starosnu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca

Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu stječe se ispunjavanjem propisanih uvjeta godina života i staža osiguranja / mirovinskog staža, a može se ostvari tek nakon prestanka obveznog osiguranja, ako ZOMO-om nije drukčije određeno (čl. 37. st. 1., ZOMO). Iznimka od navedenog pravila od-nosi se na osiguranike koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, prema članku 33. ili 180. ZO-MO-a (dakle, ni prijevremenu starosnu ni starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika), na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastave radi , ali ne više s punim radnim vremenom nego najviše do polovice punog radnog vremena (korisnici starosne mirovine u osiguranju – mirovina se ne obustavlja, iznimka čl. 99. st. 2., ZOMO), koje su odradili prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, te i bez pre-stanka radnog odnosa mogu steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim su nakon ispunjenja uvjeta nastavili radi do polovice punog radnog vremena.

Osiguranicima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu radeći nepuno radno vrijeme, razdoblje mirovin-skog osiguranja smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom, ali se visina mirovine određuje prema stvarno ostvarenom mi-rovinskom stažu. Primjerice, osiguraniku koji ima 65 godina i 15 kalendarskih godina radi s nepunim rad-nim vremenom od če ri sata dnevno, odredit će se starosna mirovina u visini koja odgovara 7,5 godina mirovinskog staža. Osiguranicima samostalnim ob-veznicima doprinosa (obrtnici, samostalne profesio-nalne djelatnos itd.), staž osiguranja utvrđuje se na temelju plaćenih doprinosa, a u slučaju da ne uplate u cijelos dužne doprinose za mirovinsko osiguranje za čitavo razdoblje provedeno u osiguranju, mogu ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je dopri-nos uplaćen. Među m, ostvarivanjem prava na miro-vinu ne prestaje obveza plaćanja dospjelih doprinosa za razdoblje provedeno u osiguranju za koje doprinos nije uplaćen.

5.2.1. Starosna mirovinaPrema odredbi članka 33. stavka 1. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kad navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U raz-doblju od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. godi-

ne, i muškarcu i ženi, uvje starosne dobi za starosnu mirovinu produžuju se svake godine za tri mjeseca pa tako počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na sta-rosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža bez obzira na spol.

Kao iznimka od navedenog članka, člankom 180. ZO-MO-a propisani su uvje godina života i mirovinskog staža na temelju kojih pravo na starosnu mirovinu stječe žena. Tako u prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu miro-vinu prema povoljnijim uvje ma, s nižom starosnom dobi, odnosno kada navrše 15 godina mirovinskog staža i godine života, ovisno o godini priznanja prava (tablica 1.):

Tablica 1. Uvjet godina života za starosnu mirovinu – žene – čl. 180. ZOMO-a

Godina priznanja prava Uvjet godina života2014. 61 godinu 2015. 61 godinu i 3 mjeseca 2016. 61 godinu i 6 mjeseci 2017. 61 godinu i 9 mjeseci 2018. 62 godine 2019. 62 godine i 3 mjeseca 2020. 62 godine i 6 mjeseci 2021. 62 godine i 9 mjeseci 2022. 63 godine 2023. 63 godine i 3 mjeseca 2024. 63 godine i 6 mjeseci 2025. 63 godine i 9 mjeseci 2026. 64 godine 2027. 64 godine i 3 mjeseca 2028. 64 godine i 6 mjeseci 2029. 64 godine i 9 mjeseci

Iznimno od odredbe članka 33. ZOMO-a, dobna gra-nica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se osiguranicima sa stažom osiguranja s povećanim trajanjem. Prema članku 8. Zakona o stažu osigura-nja s povećanim trajanjem (NN, br. 71/99, 46/07. i 41/08.), snižavanje dobne granice za stjecanje prava osiguranika na starosnu mirovinu ovisi o dužini raz-doblja za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i stupnju povećanja staža osiguranja. Dob-na granica propisana za stjecanje starosne mirovine snižava se ovisno o stupnju povećanja staža i to:

• po jednu godinu za svakih šest godina staža osigu-ranja, koji se za efek vno navršenih 12 mjeseci ra-čuna kao 14 mjeseci staža osiguranja

• po jednu godinu za svakih pet godina staža osigu-ranja, koji se za efek vno navršenih 12 mjeseci ra-čuna kao 15 mjeseci staža osiguranja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

59


• po jednu godinu za svake če ri godine staža osi-guranja, koji se za efek vno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja

• po jednu godinu za svake tri godine staža osigura-nja, koji se za efek vno navršenih 12 mjeseci raču-na kao 18 mjeseci staža osiguranja.

Osiguranicima – invalidnim osobama snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu miro-vinu po jednu godinu za svakih pet godina provede-nih u osiguranju u kojem se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci.

Treba istaknu da se pri snižavanju dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu uzimaju samo godine navršene na radnim mjes ma odnosno zani-manja na kojima se staž osiguranja računa u poveća-nom trajanju. Primjerice, radniku (muškarcu) priznat je staž osiguranja s povećanim trajanjem (12 = 15) od sedam godina, pet mjeseci i osam dana. Radniku se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovi-nu snižava jednu godinu pa starosnu mirovinu može ostvari s navršene 64 godine života jer se dobna granica snižava po jednu godinu za svakih pet navr-šenih godina za radna mjesta odnosno zanimanja na kojima se staž osiguranja računa tako da je 12 mjeseci jednako 15 mjeseci. Ostatak priznatog staža osigura-nja koji se računa u povećanom trajanju (dvije godine, pet mjeseci i osam dana) ne uzima se u obzir za sma-njivanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Osiguraniku – ženi u prijelaznom razdoblju (do 31. prosinca 2029.) dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se na temelju staža osigu-ranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici iz prijelaznog razdoblja, odnosno iz članka 180. ZO-MO-a.

Starosna mirovina povećava se, odnosno polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 65. godi-ne života i ima 35 godina mirovinskog staža, utvrđuje se tako da se polazni faktor 1,0 povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.

Osiguraniku – ženi u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2029., koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog sta-ža, mirovina se povećava 0,15 % za svaki mjesec koji je protekao od navršene starosne dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja (čl. 180. ZOMO-a); npr. u 2014. godini računa se od 61 godine života, u 2015. godini od navršene 61 godine i tri mjeseca života, u 2016. godini od navršene 61 godine i šest

mjeseci života do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina.

5.2.2. Prijevremena starosna mirovinaPrema odredbi članka 34. stavka 1. ZOMO-a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Prema prijelaznoj odredbi članka 182. ZOMO-a, iznimno od članka 34. stavka 1. ZOMO-a, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvje ma stječe osiguranik – žena kada, ovisno o go-dini priznanja prava, navrši godine života i mirovinski staž (tablica 2.):

Tablica 2. Uvje godina života i mirovinskog staža – prije-vremena starosna mirovina – žene – čl. 182. ZO-MO-a

Godina priznanja

pravaUvjet godina života Uvjet mirovinskog staža

2014. 56 godina 31 godinu2015. 56 godina i 3 mjeseca 31 godinu i 3 mjeseca2016. 56 godina i 6 mjeseci 31 godinu i 6 mjeseci2017. 56 godina i 9 mjeseci 31 godinu i 9 mjeseci2018. 57 godina 32 godine2019. 57 godina i 3 mjeseca 32 godine i 3 mjeseca2020. 57 godina i 6 mjeseci 32 godine i 6 mjeseci2021. 57 godina i 9 mjeseci 32 godine i 9 mjeseci2022. 58 godina 33 godine2023. 58 godina i 3 mjeseca 33 godine i 3 mjeseca2024. 58 godina i 6 mjeseci 33 godine i 6 mjeseci2025. 58 godina i 9 mjeseci 33 godine i 9 mjeseci2026. 59 godina 34 godine2027. 59 godina i 3 mjeseca 34 godine i 3 mjeseca2028. 59 godina i 6 mjeseci 34 godine i 6 mjeseci2029. 59 godina i 9 mjeseci 34 godine i 9 mjeseci2030. 60 godina 35 godina

U razdoblju od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. uvjet starosne dobi povećava se svake godine za tri mjeseca, a od 1. siječnja 2038. pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 62 go-dine života i 35 godina mirovinskog staža bez obzira na spol.

Visina prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja pra-va na mirovinu prije navršenih godina života osi-guranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to tako da se polazni faktor smanjuje po mjesecu ovisno o navršenim godinama mirovinskog staža (tablica 3.).

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Tablica 3. Smanjenje polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu

Navršene godinemirovinskog staža

Smanjenje polaznog faktora –po mjesecu

35 godina 0,34 %36 godina 0,32 %37 godina 0,30 %38 godina 0,25 %39 godina 0,15 %40 godina 0,10 %

Budući da polazni faktor ovisi o mirovinskom stažu i broju mjeseci ranijeg stjecanja mirovine u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu, najveće je uma-njenje 20,4 %, a najmanje 6 % i to za one koji ostva-ruju prijevremenu mirovinu pet godina prije dobi za starosnu mirovinu. U prijelaznom razdoblju od 1. si-ječnja 2014. do 31. prosinca 2030., ženi, koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje mirovine iznosi (tablica 4.):

Tablica 4. Polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovi-nu – žene

U godini

Navršene godine mirovinskog staža

Polazni faktor – po mjesecu

2014.

do 32 godine 0,34 %33 godine 0,32 %34 godine 0,30 %36 godina 0,25 %37 godina 0,15 %38 godina 0,10 %

2015.

do i 32 godine i 3 mjeseca 0,34 %33 godine i 3 mjeseca 0,32 %34 godine i 3 mjeseca 0,30 %36 godina i 3 mjeseca 0,25 %37 godina i 3 mjeseca 0,15 %38 godina i 3 mjeseca 0,10 %

2016.

do i 32 godine i 6 mjeseci 0,34 %33 godine i 6 mjeseci 0,32 %34 godine i 6 mjeseci 0,30 %36 godina i 6 mjeseci 0,25 %37 godina i 6 mjeseci 0,15 %38 godina i 6 mjeseci 0,10 %

2017.

do i 32 godine i 9 mjeseci 0,34 %33 godine i 9 mjeseci 0,32 %34 godine i 9 mjeseci 0,30 %36 godina i 9 mjeseci 0,25 %37 godina i 9 mjeseci 0,15 %38 godina i 9 mjeseci 0,10 %

2018.

do i 33 godine 0,34 %34 godine 0,32 %35 godina 0,30 %37 godina 0,25 %38 godina 0,15 %39 godina 0,10 %

2019.

do i 33 godine i 3 mjeseca 0,34 %34 godine i 3 mjeseca 0,32 %35 godina i 3 mjeseca 0,30 %

37 godina 0,25 %38 godina 0,15 %39 godina 0,10 %

5.2.3. Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

Prema odredbi članka 35. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osigu-ranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Među m, potrebno je naglasi da nave-deno pravo ne može steći osiguranik koji je na dan s kojim zah jeva priznanje prava navršio životnu dob iz članka 33., odnosno članka 180. ZOMO-a (is-punjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu). Tako, primjerice, pravo na starosnu mirovinu za dugogodiš-njeg osiguranika ne može steći osiguranik (muškarac) koji ima navršenih 65 godina života, a žena 62 godi-ne u 2018. godini, odnosno 62 godine i tri mjeseca u 2019. godini itd. (prijelazno razdoblje za žene).

Navedena mirovina određuje se uz primjenu pola-znog faktora 1,0, bez smanjenja, tzv. penalizacije. Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika iz članka 35. ZOMO-a, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efek vnom trajanju, utvrđuje se tako da se polazni faktor 1,0 po-većava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršene 60. godine života do dana ostvarivanja pra-va, a najviše za pet godina. Jednaki uvje vrijede za muškarca i ženu.

5.2.4. Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca

Prema članku 36. ZOMO-a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvje ma iz članka 34. ZO-MO-a ima osiguranik koji je nakon prestanka osi-guranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na prije-vremenu starosnu mirovinu iz članka 34. i 182. ZO-MO-a proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvi-je godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje. Pravo pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta ako se osiguranik s m danom odjavi iz evidencije nadležne službe za zapo-šljavanje. Zahtjev za priznanje prava podnosi se od dana ispunjenja prvih uvjeta iz članka 34. ZOMO-a, a mirovina se određuje uz primjenu polaznog faktora 1,0, bez umanjenja zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Osiguranik ne smije ima prekid nezaposlenos na-vršene nakon stečaja do ispunjenih uvjeta. Nema

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

61


zakonske mogućnos da se pravo ostvari prema toj normi u slučaju:

• ako su dvije godine neprekidne nezaposlenos na-vršene nakon starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu

• ako je osiguranik i dalje u Zavodu za zapošljavanje ostao prijavljen kao nezaposlen i nakon ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu.

Prestanak radnog odnosa zbog stečaja dokazuje se rješenjem stečajnog upravitelja o prestanku radnog odnosa zbog otvaranja stečaja. Drugi oblici prestanka radnog odnosa, kao što je npr. poslovno uvjetovani otkaz, nisu temelj za primjenu ove odredbe. Do gubit-ka prava ne bi smjelo doći jedino u slučaju ako se osi-guranik odjavi iz evidencije jedan dan kasnije nakon ispunjenja uvjeta ili s danom koji prethodi danu ispu-njenja uvjeta, a na dan ispunjenja uvjeta ima i uvjet od najmanje dvije godine neprekidne nezaposlenos koja je trajala do ispunjenja uvjeta za ovu vrstu mi-rovine. Isto tako i u slučaju ako se osiguranik odja-vi iz evidencije prvi sljedeći radni dan ako je na dan ispunjenja uvjeta nedjelja, blagdan ili neradni dan. Iznimke koje ne utječu na uvjet status neprekidne ne-zaposlenos od najmanje dvije godine do navršene starosne dobi i mirovinskog staža su:

• nastavak korištenja naknade plaće zbog bolovanja u trajanju od 30 dana ako je bolovanje započelo osmi dan prije prestanka osiguranja

• dobrovoljno produženo osiguranje nakon prestan-ka osiguranja

• novi ugovor o radu na određeno vrijeme kod istog poslodavca, sklopljen samo radi završetka poslova, priprema vezanih uz stečaj poduzeća.

Treba istaknu da osoba koja je prijavljena na produ-ženo osiguranje zbog ugovora o radu radi obavljanja sezonskih poslova gubi status nezaposlene osobe.

5.3. Određivanje mirovine

Na temelju automatski izvedenih i u BPO-u ažurira-nih podataka o stažu osiguranja i plaćama / osnovi-cama u BIM-u, sukladno članku 79. ZOMO-a, svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomno-že s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod) iz članka 88. ZOMO-a. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine, do-datak na mirovinu, određen na način i pod uvje ma propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostva-rene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji iznosi 27,0 %.

Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se op-segu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine, a

zavisi od vrste mirovine koja se ostvaruje; određuje se s 1,0 (za starosnu mirovinu) ili manje (0,7 – 1 za obiteljsku mirovinu, ovisno o broju korisnika te miro-vine odnosno 0,8, 0,3333, 0,1667 ili 0,5 ovisno o vrs invalidske mirovine). Osobni bodovi ovise o miro-vinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina.

Vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvr-đena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječ-nom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH za istu kalendarsku godinu, a za izračun se uzimaju u ob-zir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava. Važno je naglasi da se, s obzi-rom na to da se plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrđiva-nje vrijednosnih bodova, ako je dan priznanja prava na mirovinu 31. prosinca ili neki raniji datum u istoj godini, plaća ostvarena za tu godinu kao i ostali pri-mici (npr. otpremnina) neće uze za izračun visine mirovine.

Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjeca-nja prava na mirovinu, a određuje u kojem se opsegu uzimaju vrijednosni bodovi pri određivanju mirovine (npr. za starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu – polazni faktor 1,0). Pla-će ili osnovice koje su u bruto svo dijele se s prosječ-nom bruto plaćom, a ako su u neto svo s prosječ-nom neto plaćom. Jedan vrijednosni bod predstavlja plaću u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini. Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bo-dova podijeli s razdobljem za koje su obračuna .

Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za kalendar-ske godine, počevši od 1. siječnja 2003., u kojima je osiguranik ostvario plaću, odnosno osnovicu veću od najviše godišnje osnovice za obračunavanje do-prinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, uzima se najviša godišnja osnovica za go-dinu za koju se utvrđuju vrijednosni bodovi razmjer-no stažu osiguranja ostvarenom u toj godini (čl. 81. st. 2., ZOMO). Samo iznimno, prema stavku 3. istog članka, počevši od 1. siječnja 2009., za kalendarske godine za koje je osiguranik uz plaću, odnosno osno-vicu ostvario i ostale primitke uz plaću (prema čl. 22. ZOD-a) prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa, za utvrđivanje vrijednosnih bodova uzima se osno-vica prema kojoj su obračuna doprinosi za miro-

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

vinsko osiguranje, ali najviše do iznosa najviše go-dišnje osnovice propisane za tu godinu, bez obzira na ostvareni staž osiguranja u toj godini (čl. 81. st. 3., ZOMO).

Dakle, svote koje u sebi sadrže ostale primitke limi -raju se do najviše godišnje osnovice iako je staž osigu-ranja manji od 12 mjeseci. Zbog navedenog, izvedeni podatak o stažu osiguranja i plaći koji u sebi sadrži iznos plaće i ostalih primitaka u BIM-u dolazi posebno označen, da bi se kod izračuna vrijednosnog boda u BIM-u mogao razlikova od podataka na kojima se prikazuje samo iznos plaće. Kod izračuna vrijednosnih bodova u situaciji kada za tu godinu u BIM-u posto-ji podatak o stažu osiguranja i plaći samo s iznosom plaće, bez obzira na to ima li u toj godini ostvarene i druge primitke (po osnovi drugog dohotka ili druge samostalne djelatnos ), a ima manje od 12 mjeseci staža, najviša godišnja osnovica računa se razmjerno stažu osiguranja ostvarenom u toj godini (zbroje se sve svote i limi raju do najviše godišnje osnovice raz-mjerno stažu osiguranja).

Kod izračuna vrijednosnih bodova u situaciji kada za tu godinu postoji označeni podatak s iznosom plaće i ostalih primitaka (čl. 22., ZOD), bez obzira na to ima li u toj godini i druge primitke (drugi dohodak ili drugu samostalnu djelatnost), a ima manje od 12 mjeseci staža, najviša godišnja osnovica računa se bez obzira na ostvareni staž osiguranja u toj godini (zbroje se sve svote i limi raju do najviše godišnje osnovice bez obzira na ostvareni staž osiguranja). Ako osiguranik u jednoj kalendarskoj godini ostvaruje ukupno 12 mje-seci staža, zbrajaju se sve svote i limi raju do najviše godišnje osnovice.

Tablica 5. Izračun vrijednosnih bodova – najviša godišnja osnovica

Staž osiguranja

u godini

Podatak o stažu osiguranja i plaći

sadrži

Izračun vrijednosnih bodova – najviša godišnja osnovica

Manji od 12 mj.

PlaćaRazmjerno stažu osiguranja

Plaća + DD ili DSDPlaća i ostali primici

Bez obzira na ostvareni staž osiguranja u toj godiniPlaća i ostali primici

+ DD ili DSD

Najviša godišnja osnovica osiguranja (propisuje se Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za određenu godinu – tablica 6.) za obračunavanje doprinosa iz osnovice za miro-vinsko osiguranje na temelju generacijske solidarno-s , iz svih osnova, umnožak je prosječne plaće, koefi -cijenta 6,00 i broja 12.

Obveza doprinosa do svote najviše mjesečne, od-nosno najviše godišnje osnovice primjenjuje se bez

obzira na broj dana provedenih u osiguranju odre-đenog mjeseca, odnosno određene godine. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa primjenjuje se samo za obračun obveze doprinosa za mirovin-sko osiguranje na temelju generacijske solidarnos . Tako, ako is ispla telj osiguraniku jekom odre-đene kalendarske godine ispla , jednokratno ili u više navrata, plaću, ostale primitke koji se smatraju plaćom, odnosno drugi dohodak – u svo većoj od najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu, doprinos za mirovinsko osiguranje može obračuna samo do svote najviše godišnje osnovice. Slijedom navedenog, osnovica za ostvarivanje prava ne može bi veća od najviše godišnje osnovice (staž osigura-nja 12 mjeseci ili manje).

Tablica 6. Svote najniže mjesečne, najviše mjesečne i naj-više godišnje osnovice prema Naredbi o iznosi-ma osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja

GodinaNajniža

mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica

Najviša godišnja osnovica

Naredba

2003. 1.858,50 kn 31.860,00 kn 382.320,00 kn “N.N”, br. 158/02.2004. 1.951,25 kn 33.450,00 kn 401.400,00 kn “N.N”, br. 194/03.2005. 2.080,75 kn 35.670,00 kn 428.040,00 kn “N.N”, br. 167/04.2006. 2.169,95 kn 37.194,00 kn 446.328,00 kn “N.N”, br. 139/05.2007. 2.298,00 kn 39.390,00 kn 472.680,00 kn “N.N”, br. 126/06.2008. 2.441,25 kn 41.850,00 kn 502.200,00 kn “N.N”, br. 119/07.2009. 2.611,00 kn 44.760,00 kn 537.120,00 kn “N.N”, br. 2/092010. 2.700,60 kn 46.296,00 kn 555.552,00 kn “N.N”, br. 141/09.2011. 2.679,95 kn 45.942,00 kn 551.304,00 kn “N.N”, br. 133/10. 2012. 2.714,60 kn 46.536,00 kn 558.432,00 kn “N.N”, br. 137/11. 2013. 2.753,45 kn 47.202,00 kn 566.424,00 kn “N.N”, br. 132/12.2014. 2.779,35 kn 47.646,00 kn 571.752,00 kn “N.N”, br. 157/13.2015. 2.780,05 kn 47.658,00 kn 571.896,00 kn “N.N”, br. 153/14.2016. 2.812,95 kn 48.222,00 kn 578.664,00 kn “N.N”, br. 125/15.2017. 2.940,82 kn 46.434,00 kn 557.208,00 kn “N.N”, br. 2/17.2018. 3.047,60 kn 48.120,00 kn 577.440,00 kn “N.N”, br. 128/17.

Vrijednosni bodovi utvrđuju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje. Kada je osiguranik jekom kalendarske godine ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osigura-nja, za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade, odnosno osnovice prema kojoj su obraču-na doprinosi.

Za razdoblja mirovinskog staža navršenog do 31. pro-sinca 1969. uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi, te za razdoblja mirovinskog staža navršenog od 1. si-ječnja 1970. u kojima nije ostvarena plaća / osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plaći / osnovici osi-guranja, kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

63


su imali status prognanika, imali pravo na minimalnu plaću. Osiguraniku kojem se ne mogu utvrdi vrijed-nosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu od 1. siječnja 1970. (nije bio osiguran ili nema podataka o plaći / osnovici), za svaku godinu mirovinskog staža uzima se jedan vrijednosni bod. Važno je naglasi da se plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrđivanje vrijed-nosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječ-ni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Također, osiguraniku, odnosno korisniku mirovine koji je pravomoćnom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrđe-nom kod javnog bilježnika ostvario pravo na plaću, vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća koje bi pripadale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolek vnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovara-jućem razdoblju, bez kamata po toj osnovi.

5.4. Najniža mirovina

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema ZO-MO-u, a mirovina određena na osnovi navršenog mi-rovinskog staža i ostvarenih plaća manja je od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnos najniža mirovina bez obzira na prihode korisnika mirovine. Upravno vijeće Zavoda utvrđuje vrijednost najniže mirovine svake kalendarske godine od 1. siječnja i 1. srpnja. Od 1. siječnja 2018. vrijednost najniže miro-vine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 61,94 kn. Visina najniže mirovine računa se tako da se sva-ka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijed-nošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog fak-tora i mirovinskog faktora, te se može odredi kao

starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina ne pripada osiguraniku, invalidu rada, korisniku invalidske mirovine zbog profesional-ne nesposobnos za rad, odnosno korisniku invalid-ske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne spo-sobnos za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samo-stalne djelatnos .

5.5. Najviša mirovina

Prema Zakonu o najvišoj mirovini (NN, br. 162/98.) određuje se najviša mirovina koju može ostvari osiguranik kojemu se mirovina određuje prema ZO-MO-u, a izračunava se na način da se ukupni miro-vinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračuna osobni bodovi pomno-že s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, u ispla se određuje svota najviše mirovine. Zakonom o dopunama Zako-na o najvišoj mirovini (NN, br. 82/01.) za branitelje iz Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određena je posebna najviša mirovina.

Najviša mirovina za navedene korisnike određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina miro-vinskog staža. Zastupnicima koji su obnašali zastup-ničku dužnost u 4. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limi ra prema Zakonu o dopuna-ma Zakona o najvišoj mirovini. Na zastupnike 7. sazi-va Hrvatskog sabora kojima je ovo prvi mandat obna-šanja zastupničke dužnos u cijelos se primjenjuju odredbe ZOMO-a i limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

64

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. UvodU okviru programa Europske unije za Hrvatsku koji je fi nanciran sredstvima EU-a, pod nazivom IPA 2013. – Jačanje kapaciteta hrvatske Porezne uprave na po-dručju pružanja usluga korisnicima (G2B) kroz konsoli-daciju IT sustava, stvoren je Jedinstveni portal Pore-zne uprave. Nadograđeni JPPU omogućava korištenje velikim brojem e-usluga poreznim obveznicima – po-duzetnicima (fi zičkim osobama koje obavljaju obrt-ničku djelatnost i djelatnost slobodnih zanimanja, te pravnim osobama), a sustavom e-usluga mogu se od sredine lipnja 2017. godine koris i građani, prema takozvanom načelu One-Stop-Shop. Spomenuto na-čelo ima za cilj omogući korisnicima e-usluga jedno-stavno i pravodobno izvršavanje određenih poreznih obveza i radnji, korištenjem servisa i potpunih usluga na jednom mjestu.

Korištenjem JPPU-a porezni obveznici i ovlaštenici poreznog obveznika mogu pristupi različi m elek-troničkim uslugama u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta.

Za korištenje JPPU-om, PU je izdala korisničke upute, a elektronička verzija objavljena je na mrežnim stra-nicama PU-a: h ps://e-porezna.porezna-uprava.hr, te h p://www.porezna-uprava.hr.

2. Pristup elektroničkim uslugama PU-aKorisnik elektroničkih usluga PU-a može bi porezni obveznik ili posrednik ovlašten od strane poreznog obveznika te građani, radi čega JPPU ima dva ulaza:

• ulaz za građane, te• ulaz i registraciju za poslovne korisnike.

Za pristup elektroničkim uslugama PU-a korisnici tre-baju posjedova elektroničke vjerodajnice.

Građani se mogu koris elektroničkim uslugama PU-a prijavom putem sustava NIAS (Nacionalni iden- fi kacijski i auten fi kacijski sustav), korištenjem slje-

dećih elektroničkih vjerodajnica:

• vjerodajnice sigurnosne razine 2 (npr. e-Građani ePass, ePošta, AAI@EduHr, korisničko ime i lozin-ka) – iste omogućuju pristup ograničenom skupu usluga,

• vjerodajnice sigurnosne razine 3 (npr. mToken za e-Građane, Fina So cer fi kat, Token / mTo-ken uređaji banaka koje su povezane sa sustavom e-Građani) – koje omogućuju pristup svim usluga-ma dostupnim građanima, osim onima koje zah -jevaju napredni elektronički potpis,

• vjerodajnice sigurnosne razine 4 (npr. elektro-nička osobna iskaznica, cer fi kat FinaCert RDC na pametnoj kar ci) – koje omogućuju pristup svim uslugama dostupnim građanima.

Među m, ako se građani već koriste sustavom e-Gra-đani, mogu odmah rabi dostupne elektroničke us-luge preko JPPU-a bez dodatne registracije. Također, ako se porezni obveznik već koris sustavom e-Gra-đani, tada može odmah koris dostupne elektro-ničke usluge preko JPPU-a bez dodatne registracije.

Kod poslovnih korisnika, JPPU-om se može koris osoba ovlaštena za zastupanje poslovnog subjekta (direktor, vlasnik obrta, član uprave), ili opunomoće-nik ovlašten od strane poslovnog subjekta (npr. knji-govodstveni servis).

Za korištenje elektroničkim uslugama PU-a, poslovni korisnici dužni su ispuni određene uvjete:

• posjedova čip-kar cu (engl. Smart Card) ili drugi medij za cer fi kate (USB-token i sl.) FINA-e ili po-

Proširenje elektroničkih usluga Porezne upraveMirjana Mahović Komljenović *

Uvođenjem Jedinstvenog portala Porezne uprave (dalje u tekstu: JPPU), osim poduzetnika, e-uslugama mogu se koris i građani. Na svojim mrežnim stranicama Porezna uprava (dalje u tekstu: PU) objavljuje tehničku dokumentaciju i sheme za potrebe elektroničke komunikacije s poreznim obveznicima, a koje se nove elektroničke usluge mogu rabi od početka svibnja 2018. godine putem JPPU-a, pročitajte u nastavku članka.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija Porezna uprava.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

65

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

slovnih banaka koji sadrže digitalne cer fi kate iz-dane od registra digitalnih cer fi kata FINA-e (FINA RDC), a mogu se rabi i cer fi ka na elektroničkim osobnim iskaznicama koje izdaje Ministarstvo unu-tarnjih poslova

• posjedova čitača čip-kar ce (ako su cer fi ka po-hranjeni na čip-kar ci)

• instalira potrebne so verske komponente za či-tač čip-kar ce, USB-token ili dr., prema navodima proizvođača

• posjedova računalo barem minimalno preporu-čene konfi guracije kako bi se obavila registracija za korištenje elektroničkim uslugama JPPU-a

• registrira poslovni subjekt u sustavu ePorezna – JPPU.

3. Dostupne elektroničke usluge PU-aSvim elektroničkim uslugama PU-a, koje su trenutno dostupne, porezni obveznici pristupaju korištenjem JPPU-a, a iste su navedene u tablici 1. No, detaljan opis navedenih usluga dostupan je u obliku doku-menta Katalog usluga, a može se pronaći na mrežnim stranicama PU-a.

Tablica 1. Trenutno dostupne usluge korištenjem JPPU-a

Opis Vrsta elektroničke usluge1. Upravljanje

podacima poreznog obveznika

1.1. Profi l poreznog obveznika

• Informacije o poreznom obvezniku • Obveze • Ovlaštenici • Porezno knjigovodstvena kar ca (PKK) • Porezna kar ca (PK) • Provjeri šifru općine • Moj JOPPD• Korisnički pre nac

1.2. Administracija 1.3. Informacije o korisniku 2. Podnošenje

obrazaca i zahtjeva elektroničkim putem

• Porez na dodanu vrijednost • Igre na sreću i nagradne igre• Porez na dohodak i doprinosi• Porez na dobit• Porez na potrošnju• Obrazac preknjiženja• Zahtjev za registriranje za potrebe

poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV)

• Prijava u registar poreznih obveznika (RPO)

• Zahtjev za izdavanje porezne potvrde• Zahtjev za izmjenom podataka u

registru poreznih obveznika• Zahtjev za povrat doprinosa iznad

najviše osnovice

• Zahtjev za ovjeru PKK• Zahtjev za promjenu načina

oporezivanja• Zahtjev za zastaru• Zahtjev za prigovor / žalbu• Zahtjev za upravni ugovor• Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe• Izdavanje PK

3. Pregled i dostava poreznih obrazaca i zahtjeva

• Dostava obrazaca • Pregled dostavljenih obrazaca • Pregled pohranjenih obrazaca • Dostava zahtjeva • Pregled dostavljenih zahtjeva

4. Elektroničko potpisivanje obrazaca i zahtjeva (PKI) 5. Elektronički obrazac punomoći 6. Web servisi (G2B e-usluga)7. Usluge iz drugih sustava

3.1. Elektronička usluga: Korisnički pre nac

Korisnički pre nac služi kao poštanski sandučić za do-stavu poruka, poreznih akata i dr. pismena elektro-ničkim putem koje poreznim obveznicima šalje PU. Poruke koje se dostavljaju dijele se na informa vne – dostupne svim poreznim obveznicima, i na obve-zujuće, koje korisnici prvo moraju pročita ako se žele dalje nastavi koris elektroničkim uslugama. Prikaz poruka moguće je fi ltrira i to: sve, nepročita-ne i poruke prema kategorijama, a poruke se mogu i preuze u formatu PDF.

Kategorije poruka mogu bi : obavijes , poruke o ne-podnošenju obrazaca, obavijes o poslanom pore-znom aktu, obavijes o preknjiženju, poruke nadzora i ostale poruke.

Pojedina poruka smatra se pročitanom nakon što se otvori i pregleda. Porezni referent pomoću portalske aplikacije može vidje datum i vrijeme kada je pore-zni obveznik preuzeo dostavljenu poruku. JPPU one-mogućuje daljnji rad ako postoje nepreuzete poruke koje imaju oznaku obveznog uručenja.

Isto tako, obavijest o porukama šalje se i u osobni ko-risnički pre nac (OKP) koji imaju korisnici ako se kori-ste sustavom e-Građani.

JPPU podržava automa zirano arhiviranje i brisanje poruka određene staros . Informa vne poruke brišu se nakon godinu dana. Među m, poruke poslane po-reznom obvezniku ne brišu se već arhiviraju i to pre-bacivanjem podataka iz produkcijskih baza u poseb-ne baze podataka iz kojih se podaci mogu dostavi na zahtjev PU-a. Arhiviranje poruka obavlja se nakon

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

dvije godine, te nakon toga nisu dostupne za pregled ni poreznom obvezniku ni poreznom referentu.

Dostavljene poruke koje šalje PU mogu sadržava i privitak koji korisnici mogu preuze i pregledava . Dostava akta u korisnički pre nac smatra se uru-čenjem akta, te je za porezne obveznike koji su ko-risnici e-usluga elektronička dostava obvezna. Ako ak sadrže napredni elektronički potpis, is imaju snagu službene isprave.

Iznimno, kategorije poreznih obveznika Građani i Fi-zičke osobe koji su u RPO upisani s razlogom upisa 15 (mogu obrasce PDV-a dostavlja u papirnatom obli-ku), imaju mogućnost odabira pristaju li na elektro-ničku dostavu akata ili ne pristaju.

Rok u kojem se smatra da je elektronička dostava pismena uručena

Prema čl. 59. st. 10. Općeg poreznog zakona (NN., br. 115/16., u daljnjem tekstu: OPZ), propisano je da se dostava poreznog akta elektroničkim putem obavlja u elektronički pre nac koji je porezno jelo odredilo za takvu namjenu. Istodobno s uručenjem poreznog akta poreznom obvezniku se na elektroničku adresu koja je prijavljena PU-u šalje i informa vna poruka u kojoj se obavještava da se porezni akt nalazi u elek-troničkom pre ncu te da ga je porezni obveznik du-žan preuze u roku od sedam dana od dana kad je pris gao u elektronički pre nac.

Prema čl. 59. st. 12. OPZ-a, smatra se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je su-dionik preuzeo porezni akt. Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatra će se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pris gao u elektronički pre nac.

Prema navedenom, ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana kada je pore-zni akt pris gao u elektronički pre nac. U tom sluča-ju sustav će elektronički eviden ra datum i vrijeme primitka poruke u korisnički pre nac kao i datum i vrijeme kada je porezni obveznik preuzeo dostavlje-nu poruku.

3.2. Vrste zahtjeva koji se mogu dostavlja

Najčešće korištene elektroničke usluge u aplikaciji JPPU odnose se na podnošenje elektroničkih obraza-ca i zahtjeva, pri čemu se njihovo potpisivanje izvr-šava elektroničkim potpisom. JPPU rabi tehnologiju PKI (Public Key Infrastructure) za iden fi kaciju kori-snika i elektroničko potpisivanje poreznih obrazaca. Za elektronički potpis upotrebljavaju se digitalni cer-

fi ka izdani od FINA-e ili cer fi ka na elektroničkoj osobnoj iskaznici (AKD), a mogu bi izdani korisniku na čip-kar ci ili USB-u.

Red. br. Vrsta zahtjeva

1. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a – Obrazac P-PDV

2. Prijava u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO3. Zahtjev za izdavanje porezne potvrde

4. Zahtjev za izmjenom podataka u registru poreznih obveznika (e-mail, tel., faks)

5. Zahtjev za povrat doprinosa iznad najviše osnovice

6. Zahtjev za ovjeru porezno knjigovodstvene kar ce (primjerice, za potrebe kredita)

7. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja (s dohotka na dobit, s dohotka na paušal i obrnuto)

8. Zahtjev za zastaru9. Zahtjev za prigovor i žalbu

10. Zahtjev za upravni ugovor11. Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe12. Izdavanje i izmjena porezne kar ce – Obrasca PK

Radi rješavanja pris glih zahtjeva elektroničkim pu-tem, u svakoj ispostavi PU-a postoje ovlaštene osobe koje imaju obvezu svakodnevno pra preuzimanje i izvršavanje pris glih elektroničkih zahtjeva. Osim zahtjeva za zastaru, prigovor, žalbu, upravni ugovor i sklapanje porezne nagodbe (koji se trebaju riješi u zakonski propisanim rokovima), ostale vrste elektro-nički poslanih zahtjeva trebaju se riješi u ispostavi PU-a – is dan po zaprimanju, a najkasnije u roku od 48 sa od trenutka zaprimanja.

Ako porezni obveznik podnosi elektronički zahtjev na prigovor ili žalbu, potrebno je kao privitak dostavi i dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi. To može bi potvrda o plaćanju upravne pristojbe koja se, osim u državnim biljezima, može pla i na račun Držav-nog proračuna, uporabom internetskog bankarstva s točno opisanom svrhom plaćanja, na broj računa – HR1210010051863000160, model HR64 , poziv na broj primatelja 5002-20181-OIB pristojbenog obve-znika. U opisu plaćanja navodi se porezni akt za koji se pristojba plaća.

U nastavku se daje prikaz popunjenog naloga za pla-ćanje upravne pristojbe na žalbu u svo od 35 kn, a koja se podnosi na primljeno rješenje o utvrđenoj poreznoj obvezi – žalbu uz dokaz o upla porezni ob-veznik Lako d.o.o. podnio je ispostavi PU-a elektro-ničkim putem. Ako svrha plaćanja nije navedena na nalogu za plaćanje, radi čega se ne može poveza s podnesenim zahtjevom, zahtjev poreznog obveznika može se i odbi .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

67


Kada je odabrani zahtjev uspješno poslan i zapri-mljen, korisniku će se prikaza potvrda zaprimanja obrasca. Potvrda zaprimanja obrasca službeni je dokument kojim se potvrđuje da je korisnik predao obrazac zahtjeva pod određenim brojem navedenim u potvrdi zaprimanja i u vremenu koje se eviden ra u sustavu.

Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem (NN., br. 51/2011.), porezni obveznik dužan je kod sebe čuva izvornike obrazaca i elektroničke potvrde u elektro-ničkom obliku. Radi toga, JPPU omogućuje da se po-tvrda zaprimanja obrasca preuzme lokalno na raču-nalo korisnika. U slučaju pogreške umjesto potvrde o zaprimanju, prikazat će se popis pogrešaka uz kratki opis radi čega je slanje obrasca onemogućeno. Po-nekad je moguće da je obrazac poreznog obveznika zaprimljen, ali uz odgovarajuću poruku upozorenja.

Posebno se is če da je od 1. siječnja 2018. PU omo-gućila izdavanje potvrde o stanju duga u obliku elektroničkog zapisa te da se ista kao dokaz rabi u postupcima pred javnopravnim jelima kao i postup-cima koji se vode pri drugim ins tucijama. Ovakav iz-dani elektronički zapis pravovaljana je isprava i kada je ispisan na papiru te is nije potrebno dodatno ovjerava potpisom službene osobe i pečatom.

Nadalje, od 1. siječnja 2018. godine na snagu je stupi-la Uredba o dopuni Uredbe o Tarifi upravnih pristojbi (NN, br. 129/17) prema kojoj se ne plaća upravna pri-stojba na potvrde, obrasce i druge javne isprave koji se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna.

4. Proširenje JPPU-a novim elektroničkim uslugama

Korištenje JPPU-om predstavlja stratešku odrednicu razvoja PU-a i zadovoljava visoke standarde sigurno-s u prijenosu podataka, zato se stalno nadograđuje s novim uslugama. Radi unapređenja elektroničkih usluga, PU na mrežnim stranicama objavljuje tehničke preduvjete za elektroničku komunikaciju te osigurava potrebnu programsku podršku (aplika vni so ver).

Proširenje elektroničkih usluga od početka svibnja 2018. godine, odnosi se na:

• mogućnost pregleda kamatnog lista • nove ak vnos vezane uz davanje punomoći • novu funkcionalnost mrežnih usluga G2B koja omo-

gućava integraciju vlas tog informacijskog sustava sa sustavom PU-a.

4.1. Pregled kamatnog lista

Porezni obveznici mogu pregledava porezno knjigo-vodstvenu kar cu (u daljnjem tekstu: PKK) koja sadrži podatke o zaduženjima, upla i obračunu kamata za poreze, doprinose i druga javna davanja koje utvrđu-je i naplaćuje PU, te posebne poreze i PDV plaćen pri uvozu koji su u nadležnos Carinske uprave, a koje PU preuzima na uvid iz carinskih evidencija i evidentno pra . Na PKK prikazan je detaljan pregled određenog računa – stanje uplata i zaduženja na određeni da-tum, a uvid u kar cu moguć je za tekuću godinu te za prethodne dvije godine. U odnosu na prijašnji prikaz PKK, korištenjem JPPU-a napravljena su poboljšanja

Slika 2. Nalog za uplatu upravne pristojbe na žalbu

Lako d.o.o. Strma ulica 5,

10 430 Samobor

Državni proračun RH upravna pristojba za

žalbu

upravna pristojba - žalba na rješenje od 12.08.2018.

H R 6 4 5 0 0 2 – 2 0 1 8 1- 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 3

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 2 0 1 0 0 1 0 0 5 1 7 3 4 8 1 6 0 6 8

H R K = 3 5 , 0 0

2 5 08/ 2 0 1 8

X

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

– dodani su podaci o obračunanim kamatama, mo-gućnost simulacije stanja računa na dan te kamatni list. Pomoću kamatnog lista porezni obveznik može simulira stanje računa na određeni datum s no-vim uplatama i zaduženjima, a podaci koji su na PKK označeni s predznakom minus (-) označavaju stanje preplate, dok podaci bez predznaka označavaju sta-nje duga. PKK omogućuje pregled po računima i pre-gled po ispostavama, a može se pregledava u vre-menskom periodu: ponedjeljak – petak od 6 do 20 sa , te subotom od 7 do 15 sa .

4.2. Usluga mrežnog servisa G2B

Usluga mrežnog servisa G2B (Government To Business – usluge države prema poslovnim subjek ma), omo-gućuje poduzetnicima integraciju vlas h informacij-skih sustava sa sustavom PU-a, korištenjem standar-dnih tehnoloških pristupa. To znači da korištenjem mrežnog servisa G2B porezni obveznik može pod-nosi obrasce izravno iz vlas tog poslovnog infor-macijskog sustava, a bez izravnog pristupa na JPPU.

Među m, za korištenje ovom uslugom potrebno je da poduzetnici nadograde vlas sustav prema teh-ničkim specifi kacijama koje su javno dostupne na mrežnim stranicama PU-a, te da posjeduju digitalni cer fi kat izdan od strane ovlaštenog izdavatelja.

Korištenjem mrežne usluge G2B, porezni obveznici mogu:

• podnosi obrasce, te• provjerava status obrade podnesenih obrazaca.

4.2.1. Podnošenje obrazacaObrasci koje porezni obveznici mogu dostavlja- iz svojih sustava korištenjem mrežne usluge G2B,

elektroničke su isprave koje prije dostavljanja PU-u, a sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi (NN, br. 150/05.), moraju bi potpisane naprednim elektro-ničkim potpisom. Prilikom dostave obrazaca, sustav kontrolira formalnu i logičku strukturu dostavljenog obrasca (XML Schema), ispravnost potpisa te isprav-nost vanjskog obrasca prikaza za što se rabi format HTML. Ovisno od veličine, obrasci mogu bi veliki i mali.

Dostava velikih obrazaca, čiji je sadržaj veći od 1 MB, omogućena je za obrasce JOPPD,OPZ-STAT 1 i PD-IPO, a is se moraju dostavlja u dijelovima veličine do 8 MB.

Mali obrasci su obrasci bilo koje vrste čiji je sadržaj manji od 1 MB.

Ako je obrazac kreiran u skladu s propisanom struk-turom XML, a elektronički je potpis ispravan i nalazi

se kao zadnji element unutar dokumenta XML, obra-zac se zaprima u sustav JPPU te se vanjskim sustavom poreznom obvezniku vraća potvrda o zaprimanju obrasca. Među m, ako poslani obrazac nema isprav-nu strukturu, poreznom obvezniku dostavlja se poru-ka s opisom greške. Poruka greške za male obrasce jednaka je kao i za velike obrasce, a ista može ima sljedeći sadržaj: obrazac nije u skladu s propisanom strukturom XML, digitalni cer fi kat korišten za potpis ovog obrasca je istekao, digitalni cer fi kat korišten za potpis ovog obrasca nije izdan od strane FINA RDC, digitalni cer fi kat je opozvan od strane izdavatelja, elektronički potpis na obrascu nije valjan, potpisnik nije ovlašten za slanje obrasca i sl.

4.2.2. Provjera statusa obrade predanih obrazaca

Svaki obrazac koji se elektronički dostavlja u PU kao i jekom obrade može dobi nekoliko statusa. Ko-rištenjem mrežne usluge G2B mogu se provjerava statusi poslanih obrazaca, pri čemu su kriteriji za pre-tragu: OIB poreznog obveznika, vrsta obrasca, pore-zno razdoblje za koje je obrazac podnesen te datum podnošenja obrasca.

Iden fi kator statusa obrasca sastoji se od tekstual-nog opisa, datuma nastanka i brojčanih oznaka, i to: 1 – obrazac je zaprimljen; 2 – obrazac nije zaprimljen; 3 – obrazac je u obradi; 4 – obrazac je obrađen; 5 – obrazac nije obrađen; 6 – obrazac čeka obradu poda-taka; 7 – obrazac se priprema za obradu. Upitom na status obrade predanih obrazaca dobiva se i odgova-rajuća poruka o greškama, ako iste postoje.

5. Izjava o odjavi korištenja sustava ePorezna – JPPU za odgovornu osobu poslovnog subjekta

Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslov-nom subjektu – direktor društva, vlasnik obrta, član uprave i posjeduje digitalni cer fi kat izdan od FINA-e ili poslovnih banaka (na čip-kar ci ili USB-uređaju), a koji se sam registrirao u sustav ePorezna – JPPU, može sam i odjavi korištenje elektroničke usluge PU-a putem obrasca Izjava o odjavi korištenja susta-va ePorezna – JPPU.

Prema tome, Izjavu o odjavi korištenja sustavom ePorezna – JPPU može podnije samo porezni obve-znik koji je ujedno i odgovorna osoba poslovnog su-bjekta, a koji se želi odjavi iz sustava elektroničkih usluga, pri čemu se odjava može da za pojedinačne ili za sve elektroničke usluge. Potpisana izjava pre-daje se službenoj osobi PU-a koja je za to ovlaštena, i koja svojim potpisom i pečatom ovjerava da je izja-va zaprimljena.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

69


6. Građani kao korisnici sustava JPPUGrađani postaju korisnici JPPU-a prijavom putem su-stava e-Građani i mogu se odmah koris dostupnim elektroničkim uslugama bez potrebe za dodatnom registracijom.

U sklopu sustava e-Građani trenutno su dostupne e-usluge Porezne uprave:

• Osobni korisnički pre nac je funkcionalnost koja PU-u omogućava komunikaciju s poreznim obve-znicima putem poruka koje zaprima porezni ob-veznik. Poruke su razvrstane po kategorijama i to: poruke s obaveznim uručenjem i ostale nepro-čitane poruke, a iste mogu sadržava i priloge u formatu PDF. Poruka se smatra pročitanom nakon što se otvori i pregleda. Ako ima poruka koje za-h jevaju obvezno uručenje, a koje nisu pročitane, prozor s porukama ne može se zatvori i daljnji rad s aplikacijom nije omogućen dok se te poruke ne pročitaju. Samo u slučaju kada nema poruka s ob-veznim uručenjem, moguće je zatvaranje prozora s porukama. Putem osobnog korisničkog pre nca, od strane PU-a korisniku su dostupne i informacije o godišnjoj prijavi poreza za dohodak.

• Moj OIB – za uvid ažurnih osobnih podataka iz Evi-dencije o osobnom iden fi kacijskom broju.

• e-PKK – Porezno knjigovodstvena kar ca omogu-ćava svim poreznim obveznicima siguran dohvat podataka o stanju uplata, zaduženja i kamata na određeni datum, te sadrži sve promjene u tekućoj godini po pojedinim vrstama javnih davanja.

• e-JOPPD – omogućuje uvid u podatke iz obrasca JOPPD po stjecatelju / osiguraniku. Uvid u obra-zac JOPPD prikazuje popis podnositelja obrazaca JOPPD za odabrano razdoblje i detaljan uvid u po-datke strane A i B za korisnika usluge.

• ZPP-DOH – obrazac za priznavanje prava na temelju čega se provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

• INO-DOH – Izvješće o inozemnom dohotku rezide-nata i tuzemnom neoporezivom dohotku nerezi-denata, porezu na dohodak i prirezu. Elektronička usluga INO-DOH omogućuje predaju podataka o ostvarenom primitku i plaćenom porezu u inozem-stvu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

6.1. Izjava građana o odjavi zaprimanja akata elektroničkim putem

Dostava akta u korisnički pre nac smatra se uruče-njem akta, te je za porezne obveznike koji su korisni-

ci e-usluga elektronička dostava obvezna. Ako ak sadrže napredni elektronički potpis, is imaju snagu službene isprave. Među m, iznimno, kategorije pore-znih obveznika – građani i fi zičke osobe koji su u RPO upisani s razlogom upisa 15 (mogu obrasce PDV-a do-stavlja u papirnatom obliku), imaju mogućnost oda-bira pristaju li ili ne pristaju na elektroničku dostavu akata.

Ako građanin koji je kao korisnik sustava ePorezna – JPPU prihva o zaprima akte elektroničkim putem koristeći se modulom Pristanak na dostavu akata elektroničkim putem, ali navedenu uslugu želi odja-vi , dužan je popuni obrazac Izjava o odjavi zapri-manja akata elektroničkim putem iz sustava ePo-rezna – JPPU. Navedena izjava popunjava se u dva primjerka i predaje u Područnom uredu ili ispostavi PU-a isključivo službenoj osobi koja je ovlaštena za zaprimanje punomoći i dodjelu ovlaštenja u aplikaciji ePorezna – JPPU.

Prema tome, obrazac Izjava o odjavi zaprimanja aka-ta elektroničkim putem podnosi građanin koji je kori-snik sustava ePorezna – JPPU i koji je ranije prihva o zaprima akte elektroničkim putem u korisničkom pre ncu, ali danom izjavom povlači ranije dani prista-nak na zaprimanje akata elektroničkim putem.

7. ZaključakKorištenjem nadograđenog sustava ePorezna, pore-zni obveznici ostvaruju određene prednos u vidu smanjenja troškova poslovanja po osnovi papirnate dokumentacije i radnih sa utrošenih za njenu pri-premu te mogućnost komunikacije s PU-om 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane održava-nja i provjere rada sustava.

Nova usluga mrežnog servisa G2B omogućava podu-zetnicima dostavljanje poreznih obrazaca te provjeru statusa obrade predanih obrazaca, izravno iz vlas -tog poslovnog informacijskog sustava, za što porezni obveznik mora nadogradi vlas sustav sukladno Tehničkim specifi kacijama za korisnike koje su objav-ljene na mrežnim stranicama PU-a.

Osim poduzetnika, uslugama JPPU-a mogu se koris i građani i to povezivanjem sa sustavom e-Građani, pri čemu se nova usluga u sustavu ePorezna odnosi na objavljeni novi obrazac vezan za odjavu zaprima-nja akata elektroničkim putem.

70

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. Uvodne napomeneOd srpnja 2010. godine, kad je donesen sada već ne-važeći Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvi-ma, do nove inačice tog propisa objavljene 27. srpnja 2018. godine u Narodnim novinama broj 67 prošlo je punih osam godina. U međuvremenu je sam Zakon promijenjen samo jednom1, u listopadu 2012. godi-ne, pa je njegova neusklađenost s drugim propisima, koji su se u međuvremenu mijenjali u praksi, dovela do problema i dvojbi oko načina njegovog provođe-nja što je predlagaču, Vladi Republike Hrvatske, bio ključni argument za njegovu promjenu.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 6. kolovoza 2018. godine. Istog dana stupili su na snagu i Pravil-nik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i Pravilnik o vrstama naknada za obavlja-nje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, oba objavljena u Narodnim novinama 71/2018., a koje je na temelju ovlaštenja iz tog Zakona donio ministar fi nancija.

2. Usklađivanje pojma osnove za plaćanje s Ovršnim zakonom

Usklađenjem Ovršnog zakona s europskom regula -vom proširen je opseg osnova za plaćanje koje ovr-hovoditelj može dostavi u izvansudskom postupku izravne naplate pa je sad zakonska defi nicija osnove za plaćanje iz članka 3. Zakona proširena nabraja-njem različi h pravnih instrumenata na temelju kojih se može zatraži ovrha. S obzirom na to koliko ovrha može bi razorna za ovršenika, za očekiva je da pro-pis koji uređuje njeno provođenje bude vrlo precizan.

* Gordana Muraja, dipl. iur., odvjetnica.1 Kako je to navedeno u Prijedlogu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je Vlada upu la Hrvatskom saboru.

Ipak, ako je na kraju tog popisa navedeno svaka druga odluka nadležnog jela kojom se u cijelos ili djelomi-ce prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe nije do kraja jasno zašto u zakonskoj defi niciji moraju poimenice bi navedene sve moguće odluke iz različi h propisa koje uopće dolaze u obzir za provođenje ovrhe.

Poseban problem može nasta zbog toga što se u zakonskoj defi niciji osnove za plaćanje navodi točno određeni članak Zakona o parničnom postupku (da-lje u tekstu: ZPP) uz navođenje svih brojeva Narod-nih novina u kojima su objavljene njegove izmjene i dopune, a koje su na snazi u ovom času kad je Zakon donesen. Gledano sa stajališta metodologije prava, a i zbog toga što je opširna izmjena ZPP-a već pripre-mljena i samo je pitanje vremena kad će bi upućena u zakonodavni postupak, upitno je koliko je takav na-čin koristan i poželjan. Ako je propis naveden s točno određenim izvorima, jednom kad izmjene i dopune ZPP-a stupe na snagu, izmjena koja ovdje nije navede-na ne bi se trebala primijeni kod provođenja ovrhe na novčanim sredstvima. Dakle, već sada je jasno da će nasta situacija u kojoj će se za potrebe provedbe ovrhe primjenjiva jedna od inačica ZPP-a, a to sa-svim sigurno neće pojednostavi poznavanje propisa.

3. Iden fi kacija ovršenika / ovrhovoditeljaJedna je od ključnih stvari za provođenje ovrhe toč-no utvrdi tko je ovršenik. Osobni iden fi kacijski broj uveden je da bi nedvosmisleno razlikovanje bilo mo-guće u službenim evidencijama i postupcima. OIB je danas ključ za iden fi kaciju, a jekom postupka mora se utvrdi za obje stranke: tužitelj / ovrhovoditelj svoj OIB mora naves u tužbi, a ako ne zna OIB tuženika / ovršenika, jelo koje vodi postupak obvezno je od Porezne uprave sazna potreban podatak.

Iako uopće nije jasno kako bi se to moglo dogodi- , nedostatak OIB-a u osnovi za plaćanje dovodi

Novos u provođenju ovrhe na novčanim sredstvimaGordana Muraja ∗

Na posljednjoj sjednici prije ljetne stanke Hrvatski sabor u hitnom je postupku donio novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Nekoliko dana kasnije ministar fi nancija donio je i provedbene propise koji uređuju način i postupak provedbe ovrhe te vrste naknada za obavljanje poslova provedbe ovrhe na novča-nim sredstvima. U ovom će članku bi istaknute najvažnije promjene koje donosi novi Zakon.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

71

UDK 342.7 PRAVO

do toga da ovršenika ili ovrhovoditelja nije moguće jednoznačno odredi , a da bi ovrha bila provedena Agencija treba točno zna pro v koga se provodi i u čiju korist. Tim više što stavak 1. tog istog članka 4. propisuje da se ovrha na novčanim sredstvima provo-di prema osobnom iden fi kacijskom broju ovršenika. Zbog toga nije neočekivano da Zakon uređuje situaci-ju u kojoj, iz bilo kojeg razloga, osnova za plaćanje ne sadrži OIB ovršenika, odnosno ovrhovoditelja.

U stavku 6. članka 4. Zakon uređuje situaciju u kojoj u osnovi za plaćanje nije naznačen OIB ovršenika, odno-sno ovrhovoditelja. Ako u osnovi za plaćanje nije na-veden OIB ovršenika, odnosno ovrhovoditelja, Agen-cija će ovrhu proves prema OIB-u navedenom u za-htjevu za izravnu naplatu dostavljenom uz osnovu za plaćanje ako dostavljeni podatak nije u suprotnos s jedinstvenim iden fi kacijskim podacima iz osnove za plaćanje. No, ono što posebno zabrinjava je nastavak ove rečenice koji propisuje da, ako u osnovi za pla-ćanje nije naveden nijedan jedinstveni iden fi kacijski podatak o ovršeniku, odnosno ovrhovoditelju, Agen-cija taj podatak može zatraži od Porezne uprave.

Nikako nije jasno kako će Agencija utvrdi iden tet ovršenika ako u osnovi za plaćanje nije naveden ni-jedan jedinstveni iden fi kacijski podatak, pa ni kako će bez jedinstvenih iden fi kacijskih podataka od Po-rezne uprave sazna OIB. Drugim riječima, iako nema ovršni naslov nadležnog suda koji bi udovoljavao uvje ma za provedbu ovrhe, Agencija će ipak tu ovr-hu proves ako je ovrhovoditelj u zahtjevu za proved-bu ovrhe naveo podatke koji se slažu s podacima koje je Agencija dobila od Porezne uprave. Na temelju tog ovlaštenja Agencija može, s utemeljenjem u zakonu, proves ovrhu pro v ovršenika kojeg ne može jed-noznačno i točno iden fi cira . Nema odgovora na pi-tanje kako Agencija može zna da se podaci slažu ako ih osnova za plaćanje ne sadrži?

Koliko god je moguće razumje potrebu da se pojedi-ni prak čni problemi riješe zakonom, kako bi se cijeli postupak ovrhe ubrzao, ovo rješenje ne spada među ona koja bi trebala bi moguća jer u velikoj mjeri na-rušava pravnu sigurnost osobe za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenik. Jedino što bi Agencija u ovoj situ-aciji mogla, točnije morala učini je vra osnovu za plaćanje ovrhovoditelju koji onda može od nadležnog pravosudnog jela zatraži da jednoznačno utvrdi iden tet ovršenika, i podatak koji može doves do jednoznačne iden fi kacije unese u osnovu za plaća-nje. To što u slučaju da navede pogrešan podatak o iden tetu ovršenika ovrhovoditelj odgovara za štetu, kako to propisuje stavak 7. istog članka, od malog je značaja. Oni koji su ikad bili izloženi sudskom postup-ku jako dobro znaju da je potraživanje naknade štete

dugotrajan postupak u kojem se tužitelj koji nakon dugotrajnog vođenja postupka dobije sve sporove lako može naći u situaciji da dosuđenu naknadu ne može napla . Hrvatsko pravosuđe sigurno nije po-znato po svojoj brzini pa ovrhovoditelj ima dovoljno vremena svu svoju imovinu preseli u drugo trgovač-ko društvo i proglasi stečaj, a onda od naknade šte-te nema ništa.

Jedan od sudionika savjetovanja sa zainteresiranom javnošću iznio je mišljenje da svako provođenje ovr-he treba onemogući ako nije dostavljen OIB dužni-ka te naveo da je OIB jedini način točne iden fi kacije dužnika. U odgovoru na ovaj prijedlog navedeno je da postoje i drugi jedinstveni iden fi katori dužnika (MB, MBS, JMBG i dr.). Prema važećim odredbama Ovršnog zakona, sve bi isprave koje se mogu dosta-vi u Agenciju na izvršenje trebale sadržava OIB, ali za slučaj da nije tako, Agencija nije ovlaštena ulazi u njihovu zakonitost i odbi provedbu ako je podnositelj dostavio OIB ili drugi odgovarajući jedinstveni iden- fi kator za ovršenika, a ispunjeni su uvje propisani

ovim odredbama Zakona. Jedino nema odgovora na pitanje kako to da Agencija ne bi bila ovlaštena odbi- provedbu ovrhe, ali je očito ovlaštena – na teme-

lju nedovoljnog skupa podataka – vodi neku vrstu istrage i iden fi kacije ovršenika.

4. Original ili ovjerena preslika osnove za plaćanje

Odredba članka 5., koja je utvrđivala kako se dostav-lja osnova za plaćanje, sada je dobila i dva dodatka: osnova za plaćanje se na provedbu može dostavi i u ovjerenom presliku i u ovjerenom prijepisu, sve to kako bi se Zakon uskladio sa zadnjim izmjenama Ovršnog zakona. Budući da se ovrha može zatraži i na temelju presude te da se može traži i promjena predmeta ovrhe, logično je da ovrhovoditelji žele za-drža izvornik, a za sve druge postupke rabi ovjere-ne kopije.

Zakon sada izričito uređuje da se zadužnica i bjanko zadužnica na ovrhu moraju podnije u izvorniku.

5. Rok Jedna od važnijih promjena je i propisivanje krajnjeg roka do kojeg je Agencija dužna neizvršenu osnovu za plaćanje fi zičke osobe drža u redoslijedu, odno-sno očevidniku radi provedbe ovrhe. Za izvansudske ovrhe nema zapravo propisanog završetka te ovrha može traja zauvijek, odnosno do smr građana, a i nastavi se nakon smr u odnosu na nasljednike. Iako je Ovršnim zakonom propisana mogućnost obu-stave ovrhe u slučaju nemogućnos njene provedbe, rješenje o obustavi moglo bi bi doneseno samo pred

72

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

sudom, a sudovi ih u stvarnos ne donose – i to zato što stranke u pravilu i ne traže donošenje takvog rje-šenja. Kako zastara tražbina utvrđenih sudskom od-lukom prema članku 233. Zakona o obveznim odno-sima nastupa za 10 godina, u situaciji u kojoj ovršenik nema druge imovine na kojoj bi se mogla zatraži ovrha, ovrhovoditelj se može jedino nada da će se ovrha koja je upisana u očevidnik kod Agencije ipak nekad napla . Jer, objek vno, danas je prak čno nemoguće živje i radi bez priljeva na račun u banci pa se većina ovrhovoditelja nada da će ovršenik u ne-kom trenutku ipak račun otvori .

No, ove su okolnos dovele do toga da jednom za-tražena ovrha na novčanim sredstvima ostaje u oče-vidniku i redoslijedu Agencije unedogled pa se broj ovrha ne smanjuje jer se samo pridodaju nove. U okolnos ma u kojima su blokirani računi građana du-gotrajan poli čki problem, nastalo je rješenje uređe-no člankom 12. Zakona. Ako se tražbina od ovršenika fi zičke osobe ne napla u cijelos u roku od tri godi-ne od primitka, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje nakon što s računa tog ovršenika nije bilo nikakvih naplata u posljednjih šest mjese-ci uzastopno. Iznimka od ovog pravila su ovrhe radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kad se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, te ako se radi o mjera-ma osiguranja iz kaznenog postupka.

Daljnja sudbina osnove za plaćanje nalazi se u član-ku 10. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe koji utvrđuje da će u takvom slučaju Agencija pohra-ni osnovu za plaćanje do ispunjenja uvjeta za njeno uništenje sukladno odredbi članka 21. Zakona. To zna-či da je Agencija osnovu za plaćanje dužna čuva tri godine od dana kad je prestala provodi ovrhu. Ovr-hovoditelj može od Agencije zatraži vraćanje osno-ve za plaćanje, ali ako to ne učini, Agencija je može uniš .

Iako ovrhovoditelj nesumnjivo zna da se ovrha ne izvršava, ipak treba uoči da Agencija nema obvezu obavijes ovrhovoditelja da je obustavila izvršenje ovrhe. Slijedi da Agencija može uniš osnovu za pla-ćanje iako zahtjev iz osnove za plaćanje još nije za-stario, i to bez obveze da ovrhovoditelja pozove na preuzimanje osnove za plaćanje.

U Prijedlogu Zakona o ovrsi na novčanim sredstvima, dostupnom na stranicama Hrvatskog sabora2, na stra-nici 5, kao jedna od posljedica novog zakona izneseno je mišljenje da će donošenje predloženog zakona do-ves do uklanjanja pravne neizvjesnos (ovršenika) u

2 h p://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-provedbi-ovrhe-na-nov-canim-sred.

smislu neograničenog trajanja provedbe ovrhe i to na način koji neće ograniči prava vjerovnika budući da vjerovnici mogu neometano traži određivanje ovrhe na drugim predme ma ovrhe ni će vjerovnicima na-nije štetu u vidu smanjene mogućnos naplate bu-dući da se prema analizama samo 1,19 % tražbina iz osnove za plaćanje napla nakon treće godine.

No, pravi razlog i mo v navedeni su u dijelu Prijedlo-ga koji kaže broj blokiranih građana će se smanji za oko 60.000 dok će se ukupan iznos duga eviden ran u sustavu prisilne naplate na novčanim sredstvima smanji za oko 33 milijarde kuna.

O položaju dužnika i ovrhovoditelja izražava se u Pri-jedlogu sljedeće stajalište: Dug građana na ovaj način neće nesta , ali će ovrhovoditelj koji nema razuman interes da ustraje na ovrsi na novčanim sredstvima, budući da ovršenik nema sredstava za naplatu njego-ve tražbine, treba pokreta novi ovršni postupak ili na drugi način rješava svoj odnos sa dužnikom.

Naravno da ocjene poduze h koraka ovise od toga s koje strane gleda onaj koji ocjenjuje. Sa stajališta ovršenika to je zaista korak unaprijed: oni znaju da dug neće pla pa će ovim potezom zakonodavac ovrhovoditelja stvarno oslobodi svake mogućnos da dug napla . Jer, koliko je vjerojatno da dužnik ima imovinu, ali nema priljev sredstava na račun? Osim toga, promjenu predmeta ovrhe ovrhovoditelj je, i prije nego što je ovo zakonsko rješenje stupilo na snagu, mogao zatraži od suda. Ovrhovoditelji to ne rade, ne zato što se ne bi htjeli namiri , nego zato što se radi o ovršenicima koji nemaju imovinu i za koje se jedino mogu nada da će kad-tad mora otvori novčani račun i prihva plaćanje duga.

Iz perspek ve ovrhovoditelja ne može se ništa dru-go reći nego da je to još jedna u nizu odredbi kojima zakonodavstvo š dužnika. Kad je jednom oslobo-đen ovrhe na svom računu, što sprječava ovršenika da otvori račun te dalje živi i radi kao da nikome ništa ne duguje, osobito u situaciji u kojoj je i Agencija, na koncu, uniš la osnovu za plaćanje?

6. Troškovi provedbe ovrheObveza ovrhovoditelja na predujmljivanje troškova propisane naknade za provedbu ovrhe još je jed-na novost koju uvodi ovaj Zakon. I dosad je FINA za provedbu ovrhe naplaćivala naknadu, samo što je ta naplata za ovrhovoditelja bila nevidljiva jer je cijela stvar bila postavljena tako da se naknada napla iz sredstava koji su zaplijenjeni od ovršenika. Budući da je broj ovrha u kojima ovršenik nema sredstava iz kojih bi se ovrha mogla proves velik, ne može se napla ni naknada. Teret i rizik naplate ove naknade

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

73

UDK 342.7 PRAVO

novim je Zakonom u cijelos prenesen na ovrhovodi-telja. To nije, zapravo, ništa neobično jer se to nače-lo primjenjuje u svim postupcima: vjerovnik mora u svakom postupku predujmi sve troškove i onda se nada uspješnoj ovrsi.

Kao jedan od ciljeva uvođenja predujma za provedbu ovrhe, u Prijedlogu koji je upućen Hrvatskom sabo-ru navodi se tvrdnja da će posljedica bi smanjenje broja zaprimljenih novih osnova za plaćanje jer će se me des mulira ovrhovoditelji na pokretanje ovrhe

na novčanim sredstvima u slučaju kad nije vjerojatno da se na tom predmetu ovrhe mogu namiri .

Tako je sad ovrhovoditelj dužan Agenciji predujmi- iznos propisane naknade za provedbu ovrhe, uz

iznimke u kojima ovrhovoditelj nije dužan preduj-mi naknadu, a koje se odnose na ovrhe po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta, radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja te radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine. Naravno, i državna jela oslobođena su obveze predujmljivanja troškova kad naplaćuju tražbine Republike Hrvatske, tražbine s osnove pore-za, doprinosa i drugih javnih davanja, novčanih kazni, imovinske koris i troškova u prekršajnom i kazne-nom postupku te izvršenju mjera osiguranja iz kazne-nog, prekršajnog ili poreznog postupka.

Obveza predujmljivanja troška provedbe ovrhe po-stavljena je tako da Agencija neće ni upisa osnovu za plaćanje u očevidnik ako ovrhovoditelj nije pla o iznos predujma. To znači da cjelokupni red namirenja, zapravo, za ovrhovoditelja ovisi od toga je li pla o predujam troškova Agenciji koja nijednu radnju nije dužna poduze ako joj trošak poduzimanja te radnje nije predujmljen.

Visina naknade, kako je to propisano člankom 5. Pra-vilnika o vrstama naknada, ovisi o visini glavnice duga. Među m, postoje i situacije u kojima je ovrha zatra-žena samo u odnosu na kamate, a u tom slučaju se iznos kamata smatra glavnicom duga pa je ovrhovo-ditelj dužan predujmi iznos koji je utvrđen za visinu glavnice koja odgovara iznosu obračuna h kamata. Iako naknada za obavljanje poslova provedbe ovrhe, kako je to utvrđeno člankom 3. tog istog Pravilnika, obuhvaća i obračun kamata, i s obzirom na način na koji se kamata utužuje slijedi da u ovakvoj situaciji ovrhovoditelj zapravo mora sam napravi obračun kamata kako bi mogao od Agencije zatraži proved-bu ovrhe, odnosno d a više nije dovoljno naves raz-doblje i primijenjenu stopu.

Budući da je prethodna inačica odgovarajućeg pravil-nika o vrs i visini naknade sadržavala i tablicu s izno-som naknade, na prvi pogled zbunjuje što te tablice

u novoj inačici nema. Iako je Zakon člankom 22. stav-kom 9. dao ovlast ministru fi nancija da propiše vrstu i visinu naknade te način njene naplate, ministar je člankom 5. Pravilnika o vrstama naknada propisao da će cjenik utvrdi uprava Agencije, a on će na cjenik da suglasnost, uz obvezu Agencije da cjenik objavi na svojoj internetskoj stranici.

Na stranicama FINA-e zaista je objavljen izvod iz cje-nika koji u stvarnos ne sadrži sve elemente koje bi trebao sadržava , s obzirom na to određenje. Da bi to bio cjenik, trebao bi sadržava podatke o jelu koje ga je utvrdilo, datumu donošenja i datumu davanja suglasnos te potpis osobe / jela koje ga je donijelo. Između ostalog, cjenik zapravo NIJE objavljen na stra-nicama FINA-e. Ono što svaki korisnik može snimi na svoje računalo ako ispra ponuđenu poveznicu je Izvadak iz cjenika u obliku teksta dokumenta koji ne sadrži nijedan od potrebnih podataka. Nakon upisa pojma cjenik u polje za pretraživanje dostupno na FINA web-u pojavilo se ukupno 45 rezultata od kojih svaka od 3 (slovima: tri) poveznice, dostupna u ma-lom prozoru veličine poštanske marke koji se nakon pretraživanja otvorio, sadrži neku drugu djelomičnu informaciju. Upravo zbog toga što su prikazane samo tri i što ih nije moguće lako pregleda , sve povezni-ce nisu pretražene, no čini se da svaka od njih sadrži samo djelomične informacije po različi m uslugama koje FINA pruža.

7. Prestanak postojanja dužnikaKod provedbe ovrhe na novčanim sredstvima Agenci-ja se suočavala s različi m pitanjima vezanim za otva-ranje stečaja i prestanak postojanja pravnih osoba, bilo da su u pitanju ovrhovoditelji bilo ovršenici, te je nova inačica Zakona dopunjena odredbama koje su popunile uočene pravne praznine. Tako članak 18. Za-kona uređuje postupanje u situacijama do kojih dolazi u provedbi ovrhe kad je nad dužnikom koji je pravna osoba otvoren stečaj. Stečajni zakon, naime, ne sa-drži provedbene odredbe o postupanju FINA-e u slu-čaju otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom iako sadrži odredbu o prekidu svih ovršnih postupaka i zaustavljanju provedbe ovrhe na imovini stečajnog dužnika – ali to, očito, FINA-i nije bilo dovoljno. S ob-zirom na različite situacije koje se jekom provođenja stečaja mogu pojavi , Zakon sad propisuje što u po-jedinoj od h situacija FINA treba učini .

Članak 19. uređuje situacije koje nastaju kad se račun ovršenika ili ovrhovoditelja zatvori, kad dođe do sta-tusnih promjena, odnosno prestanka postojanja bilo kojeg od njih. Ovdje se uglavnom radi o tehničkim detaljima koji FINA-i daju naloge što učini u pojedi-nom slučaju i odredbe na manje-više očekivani način

74

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

uređuju situacije u kojima bi FINA zaista, bez izričite zakonske odredbe, teško mogla prekinu izvršavanje ovrhe.

Među m, začudan je stavak 8. koji propisuje da će FINA nakon saznanja o prestanku pravne osobe ovr-šenika da nalog da se zaplijenjena sredstva prene-su na račun državnog proračuna. Nije jasno gdje je u toj priči ovrhovoditelj i zašto on nema pravo na namirenje. Moguće je da je u pitanju pogreška teh-ničke naravi jer stavak 7. članka 19. uređuje situaciju u kojoj je ovršenik prestao postoja , a ne postoje uvje za prijenos na račun ovrhovoditelja. Koje su to okolnos koje bi mogle doves do toga da ne postoje uvje za prijenos na račun ovrhovoditelja nije jasno ni iz Zakona ni iz Prijedloga koji je upućen Hrvatskom saboru. Mada u tom Prijedlogu postoji dio u kojem predlagač daje objašnjenja uz pojedine članke zakona koji se predlaže na usvajanje, od toga u brojnim situacijama nema koris jer se zapravo ponavljaju na neznatno drugačiji način prepričane odredbe prijedloga zakona. U svakom slučaju sta-vak 8. tog članka propisuje da se u slučaju prestanka ovršenika pravne osobe novac uplaćuje na račun dr-žavnog proračuna i ne spominje nemogućnost prije-nosa na račun ovrhovoditelja.

8. Ono što Zakon nije riješioIako je očito da se težilo smanji broj osoba čiji su ra-čuni blokirani zbog provedbe ovrhe, u što se uklapa i Zakon o otpisu dugova fi zičkim osobama koji uređuje uvjete i postupak za otpis dugova manjih od 10.000 kn prema državi, a koji je objavljen 13.srpnja 2018. u Narodnim novinama 62/2018, i novi Zakon propus o je riješi ono što mnoge ovršenike na samom počet-ku provođenja ovrhe izrazito pogodi: kad jednom za-počne provedba ovrhe, ovršenik još nema zaš ćeni račun pa ovrha započinje me što se ovršeniku s ra-čuna ovrše sva sredstva. Nakon toga ovršenik otvara zaš ćeni račun i nadalje mu ostaje dio koji je zaš -ćen od ovrhe na temelju članka 173. Ovršnog zako-

na (NN, br. 112/12, ZOIZD ZPP 25/13., 93/14., Odluka USUD RH 55/16. i 73/17.).

Iako je jekom savjetovanja sa zainteresiranom jav-nošću čak i upućen prijedlog da Agencija kod prvog zahvaćanja u račun ovršenika na računu ostavi ba-rem iznos koji odgovara iznosu 2/3 prosječne plaće u RH, odgovor je da Agencija ne vodi račune ovršenika i nema saznanja kakva se sredstva na njima nalaze. Nije jasno na koji bi način to bio valjani argument za odbijanje tog prijedloga jer, zapravo, nije ni važno ka-kva se sredstva na tom računu nalaze.

Zbog mogućnos dostave rješenja o ovrsi putem oglasne ploče mnogim je ovršenicima blokada računa prvi glas da se na njihovom računu provodi ovrha. Či-njenica da Ovršni zakon sadrži odredbe o ograničenju ovrhe koje š te ovršenika upravo od toga da mu sva sredstva potrebna za život budu ovršena, a Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima samo je pro-vedbeni propis Ovršnog zakona, očito nema dovoljan značaj za predlagača i zakonodavca da bi se potrudili pronaći rješenje za ovaj problem.

9. FINA WEBS obzirom na novi Zakon, novi su i obrasci zahtjeva za naplatu, pa su na stranicama FINA-e, u dijelu koji se odnosi na ovrhe na novčanim sredstvima, dostupni novi obrasci zahtjeva za naplatu, zahtjeva za opoziv zahtjeva za naplatu i zahtjeva za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu, svi u dokumentu PDF koji se može ispunjava na računalu.

On-line je, također, dostupan i alat koji ovrhovodi-teljima treba olakša uplatu predujma gdje mrežna aplikacija izračunava koliki predujam treba upla , a dostupna je i uputa za korištenje m alatom.

Nažalost, stranica ima problema sa sigurnosnim cer- fi katom koji je najvjerojatnije istekao pa zbog toga

nije moguće uspostavi sigurnu vezu stoga korisnik za nastavak rada treba potvrdi da je suglasan s me da produži rad preko nesigurne veze.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

75

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

Ponuditelj je u ponudi dostavio dokument s poseb-nim ugovornim uvje ma kojima se dijelom odstu-pa od nekih odredaba prijedloga ugovora

Državna komisija ocijenila je da, iako je u ponudi dostavljen dokument s posebnim ugovornim uvje- ma kojima se dijelom odstupa od nekih odredaba

prijedloga ugovora, isto ne znači da se radi o infor-macijama u ponudi u odnosu na koje se ne može primijeni ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja

Rješenje Državne komisije, br. 133. od 3. travnja 2018.

… Žalitelj u žalbi u bitnom osporava odbijanje svoje ponude i postupanje naručitelja u postupku pregle-da i ocjene ponuda, navodeći da je netočna i pravno neutemeljena ocjena naručitelja da su nedostaci, pogreške i nejasnoće u ponudi žalitelja neotklonjivi, primjenom ins tuta pojašnjenja i upotpunjavanja. Is če da je nesporno da u sklopu standardnog in-ternog lista žalitelja, uvezanog u ponudu, postoje određeni nedostaci, a koji su prethodno utvrđeni Rješenjem Državne komisije. Među m, ta okolnost ne znači da su predmetni nedostaci neotklonjivi, kako to navodi naručitelj. Navodi da je naručitelj propus o utvrdi da je žalitelj dostavio naručitelju prijedlog ugovora potpisan od strane žalitelja, čime je eksplicitno prihva o sve naručiteljeve zahtjeve iz dokumentacije o nabavi.

Državna komisija utvrdila je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja kao nepravilnu, s obrazloženjem u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda da je žali-

telj u ponudi dostavio posebne ugovorne uvjete koji se odnose na cijenu ponude, način plaćanja, zateznu kamatu za kašnjenje u plaćanju te jam-stveni rok za otklanjanje nedostataka, a koji od-stupaju od ugovornih uvjeta određenih u prijedlo-gu ugovora.

Državna komisija ocijenila je da je u pravu žalitelj kada navodi da je pogrešna ocjena naručitelja da su nedostaci, pogreške i nejasnoće u ponudi žalitelja neotklonjivi. Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da je u ponudi dostavljen potpisani Prijedlog ugovora iz dokumentacije o nabavi kao i dokument naziva Po-nuda 278-42.171046/1, kojim se dijelom odstupa od nekih odredaba prijedloga ugovora, isto ne znači da se radi o informacijama u ponudi u odnosu na koje se ne može primijeni ins tut iz članka 293. ZJN 2016. Žalbeni navod je osnovan.

Dokazivanje pravnog interesa za izjavljivanje žalbe u postupku javne nabave

Budući da žalitelj u predmetnom žalbenom po-stupku osporava valjanost ponude odabranog po-nuditelja, ali ne osporava i razlog odbijanja svoje ponude, on nije dokazao postupovnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe koja se odnosi na postojanje pravnog interesa.

Rješenje Državne komisije br. 376 od 16. svibnja 2018.

….. U žalbi na Odluku o odabiru ponude za grupu 1. predmeta nabave, žalitelj u žalbi u bitnom osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja, te pred-laže poniš Odluku o odabiru ponude za grupu 1. predmeta nabave.

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1, te se ovdje daje prikaz najvažnijih stavova.

* Izabrao i uredio Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodar-stva, poduzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

76

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Sukladno članku 404. stavku 1. ZJN 2016, Državna komisija po službenoj dužnos pazi na postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe koje moraju bi ispunjene na strani žalitelja. U konkretnom sluča-ju Državna komisija utvrdila je da žalitelj žalbenim navodom osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja. Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja za grupu 1. predmeta nabave kao nepri-hvatljivu. Dakle, žalitelj je, osim osporavanja valja-nos ponude odabranog ponuditelja morao ospo-ri ocjenu naručitelja u odnosu na razlog odbijanja svoje ponude, te dokaza da ima pravni interes za dobivanje predmetnog okvirnog sporazuma i da je pretrpio ili bi mogao pretrpje štetu od navodnog kršenja subjek vnih prava.

Iako u predmetnom postupku žalitelj ima status po-nuditelja / gospodarskog subjekta, sama ta činjenica ne znači da on bezuvjetno, a priori, ima i pravo na žalbu.

Državna komisija navodi da, s obzirom na to da ža-litelj u predmetnom žalbenom postupku osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja, ali ne os-porava i razlog odbijanja svoje ponude, is nije do-kazao postupovnu pretpostavku koja se odnosi na postojanje pravnog interesa (čl. 401. st. 1. ZJN 2016: Pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određe-nog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpje štetu od navod-noga kršenja subjek vnih prava ).

Slijedom navedenog, budući da na strani žalitelja nisu kumula vno ispunjene pretpostavke iz članka 401. stavka 1. ZJN 2016 (pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi i moguća šteta od navodnog kršenja subjek vnih prava), žalba žali-telja odbacuje se zbog nedostatka pravnog interesa. (Rješenje: UP/II-034-02/18-01/376)

PRETPLATE NA

SU U TIJEKU NAwww.tim4pin.hr

[email protected]

[email protected]

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

77


1. Ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude

Nova klasična direk va o javnoj nabavi, broj 2014/24/EU, u članku 56. stavku 3. donosi sljedeću odredbu: Ako je informacija ili dokumentacija koju je trebao podnije gospodarski subjekt nepotpuna ili se po-kaže nepotpunom ili pogrešnom ili ako nedostaju određeni dokumen , javni naručitelji mogu, osim ako je drukčije predviđeno nacionalnim pravom, za-h jeva od do čnih gospodarskih subjekata da pod-nesu, dopune, razjasne ili upotpune nužne informacije ili dokumentaciju u odgovarajućem vremenskom roku pod uvjetom da su zahtjevi u potpunom skladu s na-čelima jednakog postupanja i transparentnos . Iden- čnu odredbu sadrži i nova sektorska direk va, broj

2014/25/EU, u članku 76. stavku 4.

Navedene odredbe nove klasične i nove sektorske di-rek ve prenesene su odredbom članka 293. stavka 1. ZJN 2016. Dakle, ZJN 2016 sadrži iden čno rješenje kao i predmetne direk ve EU-a.

ZJN 2016, kao i prethodni ZJN, promovira moderni-ji pristup u provedbi postupaka javne nabave koji je manje formalan, a koji se razvija na razini Europske unije. Taj pristup se ogleda u smanjenju administra- vnih zapreka i traženja velikog broja dokumenata,

uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjek ma, kori-štenjem javnim registrima koje vode jela javne vla-s i sličnim metodama provjere. Ključni element tog nastojanja je Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD).

Već je prethodni ZJN u odredbama članka 92. dao značajne ovlas naručitelju u postupku evaluacije ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, ins tutom po-jašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona, koji se odnose na osobnu situaciju gospodarskog subjekta (kojima gospodarski subjekt dokazuje da ne postoje razlozi za njegovo isključenje iz postupka javne nabave odnosno da ispunjava uvjete sposobnos za izvršenje ugovo-ra) i pojašnjenje ponude (u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave), radi uklanjanja formalnih nedostataka i nejasnoća u vezi s dokumen ma i po-nudom.

Na taj način omogućeno je naručitelju da otklanja-njem formalnih nedostataka u dokumen ma i ponudi odabere najbolju ponudu, te ekonomično troši prora-čunska i/ili druga javna sredstva.

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj nije postupio pro vno načelu jednakog tretmana kada nije pozvao žalitelja na dostavu preslike jamstva za ozbiljnost ponude (Praksa Državne komisi-je prema Zakonu o javnoj nabavi, NN br. 90/11, 83/13,143/13 i 13/14)

Pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda u postupcima javne nabaveAnte Loboja *

Autor u članku obrađuje ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja kojim se naručitelji mogu koris jekom pregleda i ocjene ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u svim postupcima javne nabave i posebnim režimima nabave, reguliran novim Zakonom o javnoj nabavi, s kompara vnim prikazom u odnosu na prethodno za-konsko rješenje prema Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14, dalje u tekstu: pret-hodni ZJN). Navedeni ins tut reguliran je odredbama članka 293. i članka 263. ZJN 2016, a novi Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17), kao provedbeni propis istog Zakona, koji je zamijenio Uredbu o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponuda (NN, br. 10/12), također donosi neke odredbe kojima se uređuje primjena ovog ins tuta javne nabave u praksi.

* Ante Loboja, dipl. iur. voditelj je Službe za stručnu pomoć u Upra-vi za poli ku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta. Stajališta navedena u ovom članku osobna su stajališta autora i ne predstavljaju mišljenje ins tucije u kojoj je zaposlen.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Naručitelj je dana 16. travnja 2014, u EOJN RH, obja-vio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-0019911), za pred-met nabave: plovila (po grupama). U predmetnom postupku javne nabave, za grupu 3., pris glo je pet ponuda. Naručitelj je 25. srpnja 2014. donio Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu ponuditelja M Con-sul ng d.o.o. Čakovec. Na navedenu Odluku žalbu je dana 8. kolovoza 2014. Državnoj komisiji izjavio i isto-dobno naručitelju dostavio žalitelj R M d.o.o. Zagreb.

Žalitelj u žalbi, između ostalog, navodi da je naručitelj nejednako postupao prema ponuditeljima prilikom pregleda i ocjene ponuda budući da je odabranog po-nuditelja tražio da upotpuni ponudu tako da dostavi popis servisnih radionica iz točke 96. Tehničkih speci-fi kacija, dok žalitelja nije tražio da dostavi neovjere-nu presliku jamstva za ozbiljnost ponude. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je u točki 96. Tehničkih specifi kacija naručitelj zah jevao da ponuditelj jamči provedbu servisa pomoćnog motora i opreme za nad-zor i upravljanje pomoćnim motorom, te da u tu svrhu mora dostavi popis servisnih radionica za pomoćni motor i opremu za nadzor i upravljanje pomoćnim motorom u RH. Navedeni popis servisnih radionica, sukladno točki 17.B.3 dokumentacije za nadmetanje, ujedno je i jedan od dokaza tehničke i stručne sposob-nos .

Zakon o javnoj nabavi, u članku 92. stavku 1., regulira slučajeve u kojima naručitelj može traži pojašnjenje i upotpunjavanje. Budući da je traženi popis servisnih radionica jedan od dokaza tehničke i stručne sposob-nos koja je regulirana člankom 72. Zakona, naru-čitelj je odabranog ponuditelja sukladno članku 92. Zakona mogao traži dopunu ponude u tom dijelu. S druge strane, jamstva su regulirana člancima 76. i 77. Zakona, te ne ulaze u one dokumente koje je mo-guće, u okviru ins tuta pojašnjenja i upotpunjavanja, naknadno dostavlja . Slijedom navedenog, utvrđeno je da nije bilo nejednakog postupanja naručitelja na način kako to navodi žalitelj, te je žalbeni navod neo-snovan. (Rješenje: UP/II-034-02/14-01/862)

2. Pregled i ocjena ponuda u postupku javne nabave

Nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz do-kumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Postupak pregleda i ocjene ponuda tajni su do donošenja odluke javnog naruči-telja. Naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda te, u pravilu, sljedećim redoslijedom provjerava:

1. dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, ako je traže-no, te valjanost dostavljenog jamstva,

2. odsutnost osnova za isključenje gospodarskog su-bjekta,

3. ispunjenje traženih kriterija za odabir gospodar-skog subjekta te, ako je primjenjivo, ispunjenje kri-terija za smanjenje broja sposobnih natjecatelja,

4. ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet na-bave i tehničke specifi kacije te ispunjenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u obavijes o nadmetanju te u dokumentaciji o nabavi, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, varijante ponuda, i

5. računsku ispravnost ponude.

Tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda naruči-telj može upotrijebi ins tut pojašnjenja i upotpunja-vanja informacija i/ili dokumentacije koje je naručitelj zah jevao dokumentacijom o nabavi, a koji su nepot-puni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako u ponudi nedostaju određeni dokumen .

Dakle, korištenje ovim ins tutom jekom postupka pregleda i ocjene ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje, prije svega ovisi o samom naručitelju, odnosno o nje-govoj ocjeni u svakom konkretnom slučaju. No prili-kom svake takve odluke naručitelj je vezan i načelima javne nabave, a osobito odredbom članka 4. stavka 3. ZJN 2016 (Naručitelj je obvezan primjenjiva odred-be ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje jav-nih sredstava).

Odredbe Zakona kojima je reguliran postupak pre-gleda i ocjene ponuda, na odgovarajući način primje-njuju se i na postupak pregleda i ocjene zahtjeva za sudjelovanje (članak 297. stavak 1. ZJN 2016).

3. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude prema ZJN 2016

Odredba članka 293. stavka 1. ZJN 2016, koja regulira ovaj ins tut u novom Zakonu glasi: Ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostavi gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumen , javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transpa-rentnos , zah jeva od do čnih gospodarskih subje-kata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od 5 dana.

Usto, i odredba članka 263. stavka 2. ZJN 2016 daje mogućnost naručitelju da, nakon što je od ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatražio da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente (u po-stupku javne nabave velike vrijednos to je obveza naručitelja, a u postupku javne nabave male vrijedno-s to je opcija za naručitelja), pozove najpovoljnijeg

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

79


ponuditelja da nadopuni ili objasni dostavljene do-kumente. Ažurirani popratni dokument je svaki doku-ment u kojem su sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave na-ručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.

Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u po-stupcima javne nabave, kao provedbeni propis ZJN 2016, u članku 20. stavku 9. propisuje da se Obori-vo smatra da su dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016, ažurirani ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudje-lovanje.1

Primjer iz prakse Državne komisije: Na obrascu Izjave o nekažnjavanju nije navedeno svojstvo da-vatelja izjave, među m, isto je razvidno iz dostav-ljenih izvadaka iz sudskog registra

Naručitelj, Pula sport d.o.o. Pula, objavio je 30. siječ-nja 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumen-tacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F2-0001618, za predmet nabave: usluge stručnog nadzora nad izvođenjem radova na izgradnji grad-skog bazena u Puli.

Naručitelj je Odlukom o odabiru od 7. travnja 2017., odabrao ponudu ponuditelja Trames Consultans d.o.o. Dubrovnik. Na Odluku o odabiru žalbu je 18. travnja 2017. Državnoj komisiji izjavio Ins tut IGH d.d. Zagreb. Žalitelj u žalbi u bitnom osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja, kao i drugo rangira-nog ponuditelja te predlaže poniš Odluku o odabi-ru i zah jeva naknadu troškova žalbenog postupka.

Žalitelj navodi da odabrani ponuditelj nije dostavio urednu dokumentaciju povodom zahtjeva naručite-lja za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata i zahtjeva za dostavom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata, jer iz dostavljenih obrazaca 2. – Izjava o nekažnjavanju za osobu – poslovni nastan u RH, za

1 Dokumen na koje se odnosi ci rana odredba Pravilnika su:- izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlas u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. Zakona („nekažnjavanost“),- potvrda porezne uprave ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. Zakona („porezi i doprinosi“),- izvadak iz sudskog registra ili potvrda trgovačkog suda ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 254. stavka 1. točke 2. Zakona („otvoren stečajni postupak, insolventnost ili postupak likvidacije gospodarskog subjekta“).

N.K. i Z.I., nije razvidno koje svojstvo imaju osobe koje su izjave ispunile te imaju li ikakvo svojstvo u gospo-darskim subjek ma. Naručitelj u odgovoru na žalbu, u bitnom osporava žalbene navode žalitelja, te pred-laže odbi žalbu kao neosnovanu.

Državna komisija utvrdila je da je, postupajući po za-htjevu naručitelja za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, od 9. ožujka 2017., odabrani ponuditelj dostavio popunjeni Obrazac 1. – Izjava o nekažnjava-nju za gospodarski subjekt – poslovni nastan u RH, kojim N.K. kao ovlaštena osoba za zastupanje gospo-darskog subjekta izjavljuje da ni on osobno ni gospo-darski subjekt Niko Dubrovnik d.o.o. nisu pravomoć-nom presudom osuđeni za navedena kaznena djela. Svojstvo N.K. navedeno u dostavljenom obrascu po-tvrđeno je dostavljenim Izvatkom iz sudskog registra za tvrtku Niko Dubrovnik d.o.o.

Nadalje, postupajući po zahtjevu naručitelja za dosta-vom pojašnjenja, upotpunjenja i razjašnjavanja doku-menata od 22. ožujka 2017., odabrani ponuditelj do-stavio je Obrazac 2. – Izjava o nekažnjavanju za osobu – poslovni nastan u RH, kojom Z.I., iz tvrtke Trames Consultants d.o.o. izjavljuje da nije pravomoćnom presudom osuđen za ci rana kaznena djela. Iako na obrascu nije ispunjeno svojstvo davatelja izjave, njegovo svojstvo razvidno je iz dostavljenog Izvatka iz sudskog registra za gospodarskog subjekta Trames Consultants d.o.o., odnosno utvrđeno je da je Z.I. jed-na od osoba ovlaštenih za zastupanje tog subjekta, točnije prokurist.

Stoga je žalbeni navod žalitelja, prema kojem nije ra-zvidno koje svojstvo imaju N.K. i Z.I. u gospodarskim subjek ma Niko Dubrovnik d.o.o. i Trames Consul-tants d.o.o., neosnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/293)

Primjer iz prakse Državne komisije: S obzirom na to da je pojašnjenjem i upotpunjavanjem otklonjen nedostatak u Ugovoru o građenju u vezi s nazivom odabrane zajednice ponuditelja, žalbeni navod je neosnovan

Naručitelj, Grad Petrinja, objavio je 29. ožujka 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju, s dokumentacijom o nabavi, broj: 2017/S 0F2-0002039, u otvorenom postupku, za predmet nabave: izvođenje radova ko-munalne infrastrukture u Poslovnoj zoni Mošćenica – Poljana. Između tri pris gle valjane ponude odabra-na je ponuda zajednice ponuditelja Obrt „Zagorac“, vl. Z.Z., NI-AL d.o.o., Mebelt d.o.o., ŽUC Zagrebačke županije d.o.o. i Obrt Elektromont – Nes ć, vl. R.N.

Na Odluku o odabiru žalbu je 15. svibnja 2017. Držav-noj komisiji izjavio Elektrocentar Petek d.o.o. Žalitelj u žalbi osporava valjanost odabrane ponude, te između

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

ostalog navodi da traženi Ugovor o građenju, koji je dostavila odabrana zajednica ponuditelja, nije u skla-du s dokumentacijom o nabavi jer je kao izvoditelj naveden samo Obrt Zagorac, vl. Z.Z., Kravarsko, a ne svi članovi zajednice ponuditelja. Također, navedeni ugovor potpisan je samo u ime i za račun navedenog obrta, a ne i ostalih članova zajednice ponuditelja.

Postupajući po navedenoj žalbi, Državna komisija iz-vršila je uvid u Knjigu 2., Ugovor o građenju, te utvr-dila da je naručitelj naveo kako je ponuditelj dužan, kao sastavni dio ponude, priloži primjerak ugovora s popunjenim prazninama u ugovoru koje se odnose na ponuditelja, parafi ra svaku stranicu ugovora, a zadnju stranicu ugovora zakonski zastupnik ponudi-telja dužan je potpisa i stavi pečat ponuditelja. (…) U tekstu ugovora predviđeno je mjesto za upis naziva ponuditelja, ime i prezime, te funkcija zakonskog za-stupnika.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja Državna komisija utvrdila je da je odabrana zajednica ponu-ditelja, na str. 4. dostavljenog Ugovora o građenju, kao izvoditelja radova navela Obrt Zagorac, vl. Z.Z., Kravarsko, po kojem je ugovor i potpisan i peča ran na zadnjoj stranici.

Naručitelj je, sukladno članku 293. ZJN 2016, u Za-htjevu za pojašnjenje i upotpunjavanje od 28. travnja 2017., tražio od odabrane zajednice ponuditelja da dostavi novi Ugovor o građenju u kojem će na str. 4. bi navedeni svi članovi zajednice ponuditelja.

Odabrana zajednica ponuditelja je po Zahtjevu naru-čitelja dostavila novi Ugovor o građenju u kojem je na str. 4., kao izvoditelja radova, navela sve članove zajednica ponuditelja koje kao ovlašteni predstavnik zastupa Obrt Zagorac, vl. Z.Z., Kravarsko. Navedeni predstavnik je potpisao i peča rao zadnju stranicu Ugovora. S obzirom na to da je dostavljenim Ugo-vorom o građenju otklonjen utvrđeni nedostatak, žalbeni navod je neosnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/356)

4. Zabrana pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave

ZJN 2016 daje širu mogućnost korištenja ins tutom pojašnjenja i upotpunjavanja dostavljenih dokume-nata i ponude u postupku pregleda i ocjene ponuda nego prethodni Zakon, uz izričito zakonsko određenje da pojašnjenje i upotpunjavanje ne smije doves do pregovaranja u vezi kriterija za odabir ponude ili po-nuđenog predmeta nabave (čl. 293. stavak 2.).

Praksa je pokazala da je zakonska norma iz prethod-nog ZJN-a ograničavajuća, no s obzirom na fazu po-

stupka, moguće zlouporabe kao i obvezu poš vanja načela jednakog tretmana, izrijekom se propisuje da takvo postupanje ne smije doves do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude te predmetom nabave. Zakonsko rješenje iz prethodnog Zakona omogućavalo je pojašnjenje i upotpunjavanje ponu-da samo u dijelu postojanja osnova za isključenje gos-podarskog subjekta iz postupka javne nabave i uvjeta sposobnos gospodarskih subjekata te pojašnjenje pojedinih elemenata ponude, u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave.

Novo zakonsko rješenje omogućuje naručiteljima po-jašnjenje i upotpunjavanje informacija i dokumenta-cije i u odnosu na druge elemente ponude, primjeri-ce, u odnosu na jamstvo za ozbiljnost ponude, doku-mentaciju vezanu uz predmet nabave i sl., što prije nije bilo moguće.

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj nije valjano primijenio čl. 290. i 293. Zakona u odnosu na utvrđeni nedostatak nacrta ugovora u ponudi žalitelja

Naručitelj, Ministarstvo fi nancija, Carinska uprava, Zagreb, objavio je 3. travnja 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvo-renom postupku, broj: 2017/S 0F2-0006068, za pred-met nabave: Tehnička pomoć opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali.

Između če ri pris gle ponude, od kojih su valjanima ocijenjene dvije, naručitelj je Odlukom o odabiru od 2. svibnja 2017., odabrao ponudu ponuditelja WYG savjetovanje d.o.o. Zagreb.

Na Odluku o odabiru žalbu je 12. svibnja 2017. Držav-noj komisiji, neposredno, izjavio žalitelj Projekt jedna-ko razvoj d.o.o. Zagreb, koji u žalbi u bitnom ospora-va razloge odbijanja svoje ponude, te traži poništenje Odluke o odabiru. Žalitelj između ostalog navodi da je naručitelj u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveo kako nije tražio dostavu popisa ugovora koji zadovoljava uvjet određen točkom 4.2.1. dokumen-tacije o nabavi jer bi navedeno postupanje dovelo do izmjene ponude.

Žalitelj navodi da, s obzirom na to da se radi o doka-zu o sposobnos , nije bilo zakonskih zapreka za pri-mjenu članka 293. ZJN 2016. Navodi da je naručitelj u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveo da je pre-gledom ponude žalitelja utvrđeno kako žalitelj nije dostavio nacrt ugovora te je u Zapisniku obrazložio kako upotpunjavanje ponude nije traženo dostavom potpisanog ovjerenog prijedloga ugovora jer je ponu-da istog ponuditelja već odbijena zbog neispunjava-nja uvjeta tehničke i stručne sposobnos iz točke

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

81


4.2.1. dokumentacije o nabavi.Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđe-no je da je naručitelj u istom, uz pojašnjenje razloga odbijanja ponude žalitelja, naveo da od ponuditelja Projekt jednako razvoj d.o.o. nije tražio dostavu po-pisa ugovora koji zadovoljava uvjet tražen točkom 4.2.1. dokumentacije o nabavi, jer bi navedeno po-stupanje dovelo do izmjene ponude.

Također, naručitelj je u Zapisniku naveo da je pregle-dom ponude navedenog ponuditelja utvrdio da je u ponudi, kao prilog, naveden Nacrt ugovora, a koji nije dostavljen, a tražen je točkom 7. dokumentacije o na-bavi. (…)

Odredba članka 293 ZJN 2016 daje mogućnost na-ručitelju da otkloni navedene nedostatke u ponudi ponuditelja. Među m, navedena odredba, s obzirom na stavak 3. istog članka koji određuje da, ako javni naručitelj u postupku javne nabave ne primjenjuje mogućnost iz stavka 1. istog članka, obvezan je obra-zloži razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni, ujedno i obvezuje naručitelja da u ponudama otkloni utvrđe-ne nedostatke. Utvrđeni nedostatak u ponudi žalite-lja odnosi se na kriterije i dokazivanje ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta, te bi se zahtjev naručitelja odnosio na pojašnjenje i upotpu-njavanje dokaza u vezi s is m kriterijima dostavom informacija ili dokumentacije, sukladno članku 293. Zakona.

Stoga je neosnovano naručitelj u Zapisniku o pregle-du i ocjeni ponuda utvrdio da bi pozivanje žalitelja na dopunu ili razjašnjenje utvrđenog nedostatka u vezi s kriterijima za kvalita vni odabir gospodar-skog subjekta dovelo do izmjene ponude. S obzirom na to da naručitelj nije valjano primijenio članke 290. i 293. Zakona, žalbeni navod je osnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/349)

5. Nekorištenje mogućnos ma pojašnjenja i upotpunjavanja

ZJN 2016, u članku 293. stavku 3. i članku 263. stavku 5. donosi i odredbu prema kojoj je naručitelj, koji se ne koris mogućnos ma pojašnjenja i upotpunjava-nja dostavljenih dokumenata i ponude u postupku javne nabave, obvezan u zapisniku o pregledu i ocje-ni ponuda obrazloži razloge takvog nepostupanja (Ako javni naručitelj u postupku javne nabave ne pri-mjenjuje mogućnost iz stavka (…) ovoga članka, ob-vezan je obrazloži razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni).

Na navedeni način iz samog zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda trebalo bi bi razvidno je li naručitelj provodio postupak javne nabave na način koji omo-

gućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svr-hovito trošenje javnih sredstava.

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj je sve ponude ocijenio valjanima pa nije ni postojala obveza naručitelja da obrazloži razloge zašto nije primijenio ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja

Naručitelj, HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, objavio je 17. ožujka 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F5-0004895, za predmet: nabava, isporuka i ugradnja kabela (…).

Između šest pris glih valjanih ponuda naručitelj je Odlukom o odabiru od 25. travnja 2017. odabrao po-nudu ponuditelja Hidroving građevinarstvo, obrt, vl. Z.Š. iz Virovi ce. Na Odluku o odabiru urednu žalbu je 8. svibnja 2017. Državnoj komisiji izjavio žalitelj Da-lekovod d.d. Zagreb, a primjerak žalbe istodobno do-stavio naručitelju. Žalitelj u žalbi u bitnom osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja i zakonitost postupka pregleda i ocjene ponuda od strane naruči-telja. Predlaže poništenje Odluke o odabiru.

Žalitelj između ostalog navodi da je naručitelj u Za-pisniku o pregledu i ocjeni ponuda propus o naves razloge za neprimjenu mogućnos iz članaka 263. i 293. ZJN 2016. Žalitelj smatra da je naručitelj trebao od ponuditelja traži razjašnjenje i upotpunjavanje nužnih informacija i dokumenata, odnosno ako nije primijenio navedenu mogućnost, trebao je u Zapisni-ku obrazloži razloge neprimjene članaka 263. i 293. ZJN 2016. Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnom osporava žalbene navode žalitelja, te predlaže odbi žalbu kao neosnovanu.

Prema članku 263. ZJN 2016, javni naručitelj prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednos obvezan je, a u postupcima javne naba-ve male vrijednos može, od ponuditelja koji je pod-nio ekonomski najpovoljniju ponudu, zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente (…), osim ako već po-sjeduje te dokumente. Javni naručitelj može pozva gospodarske subjekte da nadopune ili objasne nave-dene dokumente (…). Članak 293. ZJN 2016 također daje naručitelju mogućnost traženja nužnih informa-cija ili dokumentacije.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda Držav-na komisija utvrdila je da je naručitelj naveo kako od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu nije zah jevao ažurirane popratne dokumen-te s obzirom na to da se radi o postupku javne naba-ve male vrijednos (procijenjena vrijednost nabave je 698.850,00 kn). Državna komisija is če da je naruči-

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

telj postupio sukladno članku 263. ZJN 2016, pa je u tom dijelu žalbeni navod neosnovan.

Vezano za prigovor žalitelja u dijelu koji se odnosi na primjenu članka 293. ZJN 2016, Državna komisija is -če da je uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno da je naručitelj sve ponude ocijenio valjani-ma, pa nijednog ponuditelja nije zvao na pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda. (…)

S obzirom na to da u predmetnom postupku naruči-telj u ponudama nije utvrdio okolnos u ponudama ponuditelja zbog kojih bi mogao primijeni mogućno-s iz članka 293. ZJN 2016, te je ujedno i sve ponude ocijenio valjanima, za naručitelja nije postojala obve-za da u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazloži razloge zašto nije primijenio mogućnost iz stavka 1. članka 293. Zakona, slijedom čega je žalbeni navod ocijenjen neosnovanim. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/338)

6. Načela prilikom pojašnjenja i upotpunjavanja informacija i/ili dokumenata

Zakonsko rješenje ins tuta pojašnjenja i upotpunja-vanja u izravnoj je relaciji s načelom učinkovite javne nabave i ekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu koje propisuje Zakon, prema kojem naručite-lji moraju primjenjiva odredbe Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Odbijanje povoljne ponude ili isključenje ponuditelja jer nije dostavio određene dokumente koje je zah -jevao naručitelj ili je dostavio pogrešne dokumente, ili su oni nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili se takvima čine, može ići pro v načela učinkovi-te nabave. Takvim se pristupom ne ostvaruje načelo najbolje vrijednos za novac te zbog formalnih po-grešaka (koje je moguće ispravi ) može doći do neu-činkovitog trošenja javnih sredstava. Odredba članka 293. stavka 1. ZJN 2016 propisuje da prilikom razjaš-njenja, upotpunjavanja te dostave nužnih informacija i dokumentacije, javni naručitelj mora poštova na-čelo jednakog tretmana i načelo transparentnos .

Načelo jednakog tretmana znači da se prema svim gospodarskim subjek ma (ponuditeljima ili natjeca-teljima) u postupcima javne nabave naručitelji moraju ponaša na jednak način te da jednaku priliku svima da njihove ponude budu odabrane kao najpovoljnije. Prema praksi i pravnom shvaćanju Europskog suda, načelo jednakog tretmana traži da usporedive situa-cije ne smiju bi različito tre rane i da se u različi m situacijama ne postupa na is način, osim ako je to objek vno opravdano. Također, s ciljem poštovanja

načela transparentnos , svaki zahtjev za pojašnje-njem i upotpunjavanjem informacija i dokumentacije te dostavljeno pojašnjenje ili dokumen moraju bi u pisanom obliku i bi priloženi uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda budući da je to važno zbog kontrole i naknadnog uvida u ponude (članak 28. stavak 1. toč-ka 33. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave).

Primjer iz prakse Državne komisije: S obzirom na to da je mogućnost dostave upotpunjenih dokaza propisana člankom 293. ZJN 2016, u konkretnom slučaju ne radi se o izmjeni nego upotpunjavanju ponude

Naručitelj, Dugoselski komunalni i poduzetnički cen-tar d.o.o. Dugo Selo, objavio je 6. veljače 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju, broj: 2017/S 0F2-0002039, za predmet nabave: usluga održavanja zele-nih javnih površina na području Grada. Između če ri pris gle ponude, od kojih dvije valjane, Odlukom o odabiru odabrana je ponuda ponuditelja Obrt Lajpo-ld, vl. M.L. Novoselec.

Na Odluku o odabiru žalbu je 27. ožujka 2017. Držav-noj komisiji izjavio žalitelj Explanta logis ka j.d.o.o. Vukovar. Postupajući prema navedenoj žalbi Državna komisija je 24. travnja 2017. donijela Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/220, kojim je poniš la predmet-nu odluku naručitelja, te vra la predmet na ponovno postupanje.

U ponovljenom pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je donio Odluku o odabiru ponude Explanta logis -ka j.d.o.o. Na novu Odluku naručitelja žalbu je izjavio Obrt Lajpold, vl. M.L., kojom osporava valjanost po-nude odabranog ponuditelja. Navodi da je odabrani ponuditelj na poziv naručitelja izmijenio Izjavu o ras-položivoj tehničkoj opremljenos tako da je dodao dvije rider kosilice.

U točki 4.2.1. dokumentacije o nabavi, kao uvjet teh-ničke i stručne sposobnos , naručitelj je zah jevao Izjavu o raspoloživoj tehničkoj opremljenos koja je potrebna za izvršenje ugovora. Gospodarski subjekt dostavlja popis raspoložive mehanizacije i opreme. Mora raspolaga minimalno jednim kamionom ili traktorom s prikolicom, jednom rider kosilicom, tri rotacijske kosilice i tri kosilice trimera. Izjavu je po-trebno ovjeri potpisom osobe ovlaštene za zastupa-nje gospodarskog subjekta.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja Držav-na komisija utvrdila je da je u istoj priložena Izjava o raspoloživoj tehničkoj opremljenos , u kojoj se ne navodi rider kosilica. Uvidom u Rješenje Državne ko-misije doneseno u prethodnom žalbenom postupku, utvrđeno je da se u istom navodi da, budući da se u

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

83


Izjavi o raspoloživoj tehničkoj opremljenos , koja je priložena u ponudi, ne navodi tražena rider kosilica, a da je žaliteljeva ponuda cjenovno najpovoljnija te da je, prema čl. 4. st. 3. ZJN 2016, naručitelj obvezan primjenjiva odredbe Zakona na način koji omogu-ćava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svr-hovito trošenje javnih sredstava, Državna komisija je ocijenila da je naručitelj trebao iskoris moguć-nost iz članka 293. stavka 1. ZJN 2016.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda Držav-na komisija utvrdila je da je naručitelj, postupajući po Rješenju istog jela, primjenjujući članak 293. stavak 1. ZJN 2016, od odabranog ponuditelja dana 11. svib-nja 2017. zatražio nadopunu Izjave o raspoloživoj teh-ničkoj opremljenos . Odabrani ponuditelj je, postu-pajući prema zahtjevu naručitelja, dostavio Izjavu o raspoloživoj tehničkoj opremljenos u kojoj se navodi rider kosilica S ga Park pro 18 i rider kosilica Husqu-arna te ugovor o najmu rider traktorske kosilice S ga Park pro 18, od 21. veljače 2017., između odabranog ponuditelja i tvrtke Mivegra d.o.o.

Slijedom navedenog, Državna komisija utvrdila je da je naručitelj postupio prema Rješenju istog jela, te je od odabranog ponuditelja zatražio nadopunu do-stavljene predmetne Izjave. Odabrani ponuditelj po-stupio je sukladno traženju naručitelja te dokazao da na raspolaganju ima traženu rider kosilicu.

S obzirom na to da je navedena mogućnost dostave upotpunjenih dokaza propisana člankom 293. ZJN 2016, u konkretnom slučaju ne radi se o izmjeni po-nude kako to pogrešno is če žalitelj, pa je žalbeni na-vod neosnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/402)

7. Europska dokumentacija o nabavi (ESPD)

U članku 260. stavku 2. ZJN 2016 propisana je ob-veza gospodarskih subjekata da u postupcima javne nabave i male i velike vrijednos , osim u određenim slučajevima, dostave obrazac ESPD-a u ponudi ili za-htjevu za sudjelovanje. Dodatno, u Prilogu 1. (Upute) Provedbene uredbe Komisije o utvrđivanju standar-dnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumenta-ciju o nabavi (br. 2017/7), izrijekom se navodi da se uz ponude u otvorenim postupcima i zahtjeve za su-djelovanje u ograničenim postupcima, natjecateljske postupke uz pregovore, natjecateljske dijaloge i par-tnerstva za inovacije mora (se) priloži ESPD koji su gospodarski subjek ispunili kako bi dostavili tražene podatke.

Također, u članku 7. stavku 1. točka 3. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima jav-

ne nabave, propisano je da ponuda sadrži, između ostalog, popunjen obrazac ESPD-a. Stavkom 8. istog članka Pravilnika propisano je da se ESPD obrazac (se) u ograničenom postupku javne nabave, natjeca-teljskom postupku uz pregovore, pregovaračkom po-stupku javne nabave s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, partnerstvu za inovacije i natjecatelj-skom dijalogu dostavlja uz zahtjev za sudjelovanje.

ESPD je osobna izjava gospodarskog subjekta koja predstavlja preliminarni (prethodni) dokaz kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas (npr. ministarstva, sudovi, i sl.) ili treće osobe (npr. jela nadležna za potvrđivanje, jela za ocjenu sukladno-s , i sl.). To je službena izjava gospodarskog subjekta o vlas toj prikladnos , fi nancijskom stanju i sposob-nos , odnosno da se ne nalazi u jednoj od situacija u kojoj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu is-ključi , da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos ) i da, pre-ma potrebi, ispunjava objek vna pravila i kriterije koji su određeni u svrhu ograničavanja broja inače kvalifi -ciranih natjecatelja koji će se pozva na sudjelovanje.

Ako obrazac ESPD-a nije dostavljen kao dio ponude ili zahtjeva za sudjelovanje, ako ne sadrži potrebne in-formacije ili su iste pogrešne, na temelju članka 293. ZJN 2016, naručitelj može zatraži od gospodarskog subjekta da dostavi obrazac ESPD-a, odnosno nedo-stajuće informacije ili ispravak pogrešnih podataka.

Primjer iz prakse naručitelja: Poziv naručitelja gos-podarskom subjektu na dopunu, razjašnjavanje, upotpunjavanje i dostavu nužnih informacija i do-kumentacije, na temelju članka 293., ZJN 2016., kojim naručitelj poziva gospodarskog subjekta da pravilno popuni i dostavi obrazac ESPD-a

Naručitelj – XY d.o.o. Zagreb, provodi, na temelju članka 290. Zakona o javnoj nabavi i (…) postupak pregleda i ocjene ponuda u otvorenom postupku jav-ne nabave, za predmet: Nabava automobila putem opera vnog leasinga.

U jeku postupka pregleda i ocjene ponuda, naruči-telj je provjerio podatke i dokumente iz vaše ponude, sukladno članku 291. ZJN 2016., te je utvrdio da do-stavljena Europska jedinstvena dokumentacija o na-bavi – (ESPD obrazac) nije popunjena sukladno točki 18. dokumentacije o nabavi.

S obzirom na navedeno, pozivamo vas da u roku od 10 (deset) dana od dana primitka ovog poziva, temeljem članka 293. ZJN 2016 dopunite, razjasnite, upotpuni-te te dostavite nužne informacije koje su u skladu sa točkom 18. dokumentacije o nabavi tj. da pravilno ispunite ESPD obrasce za vas kao ponuditelja i za drugog gospodarskog subjekta.

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Pravilno ispunjene ESPD obrasce možete dostavi na e-mail naručitelja, tj. na javna.nabava@xy d.o.o.hr.

Ovlašteni predstavnik Naručitelja:

Primjer iz prakse Državne komisije: Državna ko-misija je utvrdila da obrazac ESPD-a, u dijelovima koje navodi žalitelj, nije popunjen, ali s obzirom na to da je odabrani ponuditelj u ponudi dostavio tra-žene dokaze i dokazao sposobnost, činjenica neis-punjavanja ESPD-a nije od utjecaja na valjanost ponude odabranog ponuditelja

Naručitelj, Brodsko – posavska županija, Slavonski Brod, objavio je 28. ožujka 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi, u otvore-nom postupku, broj: 2017/S 0F2-0005526, za pred-met: oprema za ekološku mobilnu jedinicu za moni-toring (po grupama).

Između tri pris gle valjane ponude za grupu 2, naru-čitelj je Odlukom o odabiru od 23. svibnja 2017., oda-brao ponudu ponuditelja Ansar- anali ka d.o.o. Za-greb. Na Odluku o odabiru žalbu je 2. lipnja 2017. Dr-žavnoj komisiji izjavio žalitelj Shimadzu d.o.o. Zagreb.

Žalitelj u žalbi u bitnom osporava zakonitost pregleda i ocjene ponuda i valjanost ponude odabranog ponu-ditelja. Navodi kako je točkom 3.3.3.2. dokumentacije o nabavi zah jevao za grupu 2., pod „Post-prodajnim uslugama“, da ponuditelji dokažu da imaju ovlašteni servis u Republici Hrvatskoj s ovjerenim cer fi katom proizvođača, te da su kao dokaz tome ponuditelji bili dužni priloži cer fi kat proizvođača. Navodi da oda-brani ponuditelj nije u obrascu ESPD-a, u dijelu IV. Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta, C, Tehnička i stručna sposobnost, naveo da njegova tvrtka ima ovlašteni servis u RH, i da traženo nije dokazao ovje-renim cer fi katom proizvođača. (…)

Ujedno žalitelj is če da je u istom dijelu ESPD-a, pod točkom 6., bilo potrebno naves obrazovne i struč-ne kvalifi kacije ponuditelja, u skladu s traženjem iz točke 3.3.3.2. dokumentacije o nabavi, Post-prodaj-ne usluge, odnosno ponuditelji su bili dužni osigura servisera s minimalno tri godine radnog iskustva ser-visiranja istog uređaja, te da je tu odabrani ponuditelj naveo samo servisera K.M. No žalitelj drži da to nije dovoljno i da odabrani ponuditelj nije napisao da ser-viser K.M. ima tri godine radnog iskustva u servisira-nju kao i da posjeduje diplomu proizvođača. Predlaže poništenje Odluke o odabiru.

Državna komisija utvrdila je da je naručitelj u točki 3.3.3.2. dokumentacije o nabavi, Tehnička i stručna sposobnost, Post-prodajne usluge, za grupu 2. propi-sao: Ovlašteni servis u RH s ovjerenim cer fi katom proizvođača (dokaz: cer fi kat). Ponuditelj mora osi-

gura servisera s minimalno tri godine iskustva servi-siranja istog uređaja (dokaz: izjava odgovorne osobe ili preslika radne knjižice servisera) i cer fi katom pro-izvođača za servisiranje navedene opreme (dokaz: preslika cer fi kata). (…)

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da se u istoj nalazi dokaz tražen točkom 3.3.3.2. dokumentacije o nabavi, u vidu Izjave K.M., direktora odabranog ponuditelja, od 25. travnja 2017., kojom se izjavljuje da Ansar- anali ka d.o.o. ima servisera K.M.,, s minimalno tri godine radnog iskustva servi-siranja uređaja, za što je priložen cer fi kat proizvo-đača.

Također, u ponudi je priložen ovjereni prijevod s en-gleskog jezika, potvrde o sudjelovanju od 10. siječnja 2014., kojima proizvođač E.A.GmbH, Njemačka, čiji se proizvod nudi, potvrđuje da je K.M. uspješno završio internu obuku o sljedećim proizvodima: vario TOC se-lect (…).

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da obrazac ESPD-a, u dijelovima koje navodi žali-telj nije popunjen. No, s obzirom na to da je odabrani ponuditelj u ponudi dostavio dokaze tražene točkom 3.3.3.2. dokumentacije o nabavi i tako dokazao spo-sobnost, ispunjena je svrha pregleda i ocjene ponuda te činjenica neispunjavanja ESPD-a navedenim spor-nim dijelovima nije od utjecaja na valjanost ponude odabranog ponuditelja. Stoga je žalbeni navod ne-osnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/404)

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj je postupak pregleda i ocjene ponuda proveo suklad-no članku 290. stavku 1. ZJN 2016, koji propisuje da naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na te-melju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi

Naručitelj, Usluga Pazin d.o.o. Pazin, objavio je 8. ožujka 2017. u EOJN RH obavijest o nadmetanju s do-kumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj objave: 2017/S 0F2-0004180, za predmet nabave: komunalna oprema – kante i kontejneri. Između tri pris gle valjane ponude, od kojih je naručitelj valja-nima ocijenio dvije, Odlukom o odabiru odabrana je ponuda ponuditelja Grada n d.o.o.

Na Odluku o odabiru žalbu je 26. svibnja 2017. Držav-noj komisiji izjavio žalitelj Stražaplas ka d.o.o. Hum na Sutli. Žalitelj u žalbi u bitnom osporava zakonitost postupka pregleda i ocjene ponuda odnosno razlo-ge odbijanja svoje ponude. Predlaže poništenje po-stupka javne nabave i zah jeva naknadu troškova žalbenog postupka. U odgovoru na žalbu naručitelj i odabrani ponuditelj u bitnom osporavaju navode ža-litelja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

85


Žalitelj između ostalog navodi da naručitelj nije do-sljedno primijenio odredbu članka 293. ZJN 2016. Na-vodi da je naručitelj pozvao žalitelja na dostavu ažu-riranih popratnih dokumenata radi provjere informa-cija navedenih u obrascu ESPD-a, te istu odbio zbog nedostavljanja svih dokaza o oznakama kvalitete, kako je to navedeno u toč. 2.4. Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, dok od odabranog ponuditelja nije tražio provjeru podataka u ESPD-u, iako je u Zapisni-ku o pregledu i ocjeni ponuda, pod toč. 2.2. (Tehnički opis proizvođača: katalog, brošura ili drugi dokument u kojem su navedena tehnička obilježja ponuđenog predmeta nabave…) naveo da je dostavio samo obra-zac ESPD-a.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda Držav-na komisija je utvrdila da naručitelj od odabranog po-nuditelja, sukladno članku 263. ZJN 2016, nije tražio dostavu ažuriranih popratnih dokumenata radi pro-vjere informacija navedenih u obrascu ESPD-a jer je is ponuditelj uz obrazac ESPD-a dostavio i skenirane popratne dokumente (tražene točkom 3.2.2.2. doku-mentacije o nabavi), te da naručitelj nije imao osnove za sumnju u is nitost podataka.

Ispitujući osnovanost žalbenog navoda, Državna ko-misija utvrdila je da je u točki 4. dokumentacije o na-bavi, između ostalog, propisano da radi dokazivanja ispunjavanja traženih kriterija za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, ponuditelj u ponudi može dostavi popunjen obrazac ESPD-a ili potrebne doka-ze. Nadalje, u točki 3.2.2.2. dokumentacije o nabavi, kao dokaz tehničke i stručne sposobnos , određeno je da je ponuditelj obvezan uz ponudu priloži teh-ničke opise proizvođača, katalog, brošuru ili koji dru-gi dokument u kojem su navedena tehnička obilježja ponuđenog predmeta nabave, na hrvatskom jeziku. (…)

Državna komisija ocijenila je da naručitelj nije zvao ponuditelje na pojašnjenje i upotpunjavanje, suklad-no članku 293. ZJN 2016, jer nije utvrdio okolnos u ponudama ponuditelja zbog kojih bi mogao primije-ni mehanizme iz navedene odredbe Zakona, a što je razvidno iz Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Žalbeno jelo ocijenilo je da se žalitelj neosnovano poziva na nejednaku (nedosljednu) primjenu ins tu-ta pojašnjenja i upotpunjavanja ponude.

Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da se naručitelj u predmetnom postupku koris o zakonskim ovla-štenjem iz članka 263. stavka 1. Zakona i zatražio od žalitelja (kao ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu), dostavu ažuriranih popratnih dokumenata, te je istu ponudu odbio na temelju član-ka 263. stavka 3. Zakona (je nije dokazao ispunjenje uvjeta).

Odabrani ponuditelj dostavio je, uz obrazac ESPD-a, i popratne dokumente tražene točkom 3.2.2.2. doku-mentacije o nabavi, čiju valjanost žalitelj ne osporava. Naručitelj je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveo da od odabranog ponuditelja nije tražio dosta-vu ažuriranih popratnih dokumenata radi provjere informacija navedenih u obrascu ESPD-a, zato što je uz obrazac ESPD-a dostavio i skenirane popratne do-kumente.

Dakle, naručitelj je u odnosu na odabranog ponudite-lja pravilno primijenio odredbu članka 263. ZJN 2016, uzimajući u obzir odredbu članka 4.3. dokumentacije o nabavi kojom je propisano da naručitelj neće traži dostavu popratnih dokumenata, ako iste već posje-duje, kao što je to u slučaju odabranog ponuditelja. Iz navedenog proizlazi da je naručitelj postupak pregle-da i ocjene ponuda proveo sukladno Zakonu. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/377)

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj je pravilno primijenio ovlast iz članka 293. ZJN 2016 kada je od odabranog ponuditelja zah jevao do-stavu obrasca ESPD-a

Naručitelj, HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, objavio je 3. svibnja 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F5-0008353, za predmet: izvođenje bravarskih radova.

Između tri pris gle valjane ponude, naručitelj je Od-lukom o odabiru od 2. lipnja 2017., odabrao ponudu ponuditelja ZUT Žaja d.o.o. Trogir. Na Odluku o oda-biru žalbu je 21. lipnja 2017. Državnoj komisiji izjavio žalitelj Brodosplit – holding d.o.o. Split, a primjerak žalbe istodobno dostavio naručitelju.

Žalitelj u žalbi u bitnom osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja. Predlaže poništenje Odluke o odabiru. Navodi da je odabrani ponuditelj uz ponudu dostavio samo posljednju stranicu obrasca ESPD-a, a obrazac je u potpunos dostavio tek nakon poziva naručitelja za upotpunjavanjem ponude, čime su na-ručitelj i ponuditelj postupili pro vno zakonu i doku-mentaciji o nabavi.

U Odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je sukladno članku 293. ZJN 2016., radi upotpunjavanja ponude, od ponuditelja zatražio da u roku od sedam dana do-stavi ispunjen obrazac ESPD-a (stranice 1 – 15), čemu je ponuditelj udovoljio.

Ocjenjujući ovaj žalbeni navod, Državna komisija utvrdila je da je naručitelj u dokumentaciji o nabavi tražio dostavljanje ispunjenog obrasca ESPD-a. Oda-brani ponuditelj dostavio je u ponudi samo posljednju

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

stranicu istog obrasca. Naručitelj je na temelju članka 293. ZJN 2016 od navedenog ponuditelja tražio do-stavu obrasca ESPD-a u papirnatom i elektroničkom obliku, što je ovaj pravodobno i učinio. (…) Državna komisija is če da iz Zakona o javnoj nabavi ne pro-izlazi da je primjena članka 293. ZJN 2016 isključena u odnosu na obrazac ESPD-a.

Državna komisija ocijenila je da primjena članka 293. ZJN 2016 u konkretnom slučaju nije dovela do pre-govaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave. Odredba članka 4. stavka 3. istog Zakona propisuje da je naručitelj obve-zan primjenjiva odredbe istog Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

Slijedom svega navedenog, naručitelj je u konkret-nom slučaju pravilno primijenio ovlast iz članka 293. ZJN 2016 kada je od ponuditelja koji je podnio eko-nomski najpovoljniju ponudu, zah jevao dokumen-taciju koja je nedostajala u ponudi, odnosno obrazac ESPD-a. Stoga je žalbeni navod neosnovan. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/447)

8. Nemogućnost isključenja primjene ins tuta pojašnjenja i upotpunjavanja

Pojašnjenje i upotpunjavanje informacija i dokumen-tacije, kao ins tut u području javne nabave, za na-ručitelja je opcija koju on može upotrijebi jekom pregleda i ocjene ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Naručitelj ocjenjuje okolnos u svakom konkretnom postupku javne nabave te, uzimajući u obzir načelo učinkovite javne nabave i potrebu ekonomičnog i svrhovitog trošenja javnih sredstava, donosi odluku hoće li traži pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda na navedeni način. Među m, naručitelj ne može odred-bom dokumentacije o nabavi unaprijed isključi pri-mjenu rečenog ins tuta.

Primjer iz prakse Državne komisije: Naručitelj je u dokumentaciji o nabavi nezakonito odredio da neće primijeni ins tut iz članka 293. Zakona (po-jašnjenje i upotpunjavanje)

Naručitelj, Grad S.I.Z., objavio je 13. siječnja 2017. u EOJN RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj: 2017/S 0F2-0000617, za predmet nabave: savjetodavno – stručne usluge pri prodaji društva XY d.o.o. Na sadržaj doku-mentacije o nabavi, žalbu je 23. siječnja 2017. Držav-noj komisiji izjavio i istodobno naručitelju dostavio žalitelj Deloi e d.o.o.

Žalitelj u žalbi osporava zakonitost dokumentacije o nabavi, te navodi da se naručitelj u dokumentaciji ne-

zakonito ograđuje od korištenja ins tutom iz čl. 293. ZJN 2016. Navodi da takvo postupanje naručitelja može doves do nejednakog tretmana, te do neeko-nomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu. Pred-laže poniš dokumentaciju o nabavi u dijelu koji je zahvaćen nezakonitošću.

Državna komisija je utvrdila da je u točki 5.6.C., kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, određeno specifi čno znanje i iskustvo ključnih struč-njaka te se za navedeni kriterij propisuje sljedeće: ponuditelji su obvezni u ponudama naves minimal-no (tri) ključna stručnjaka i priloži dokaze kojima potvrđuju da predloženi ključni stručnjaci raspolažu stručnim iskustvom i specifi čnim znanjima neop-hodnim za kvalitetnu realizaciju predmeta nabave, a koji se boduju kao ključni stručnjaci ponuditelja. Do-kaz koji su ponuditelji obvezni priloži su životopisi ključnih stručnjaka, koje ponuditelji trebaju popuni traženim podacima, ovjeri i potpisa . (…) Odgovor-nost za upisivanje podataka je na ponuditelju, pa ako naručitelj ne bude mogao nedvosmisleno iz opisa utvrdi radi li se o projektu za koji se mogu dodijeli bodovi, za is projekt ponuditelj neće dobi bodove. Naručitelj dodatno naglašava da, sukladno zakonu, u jeku bodovanja neće primijeni ins tut iz čl. 293. ZJN 2016, već će se ponude bodova isključivo na temelju dokumenata dostavljenih u ponudama.

Čl. 285. st. 3. ZJN 2016 propisano je da javni naručitelj mora odredi kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeri točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. Nadalje, čl. 293. st. 1. propisana je mogućnost za naručitelja da od ponuditelja zah jeva pojašnjenje i upotpunja-vanje ponude (…). Stavak 3. istog članka propisuje da ako javni naručitelj u postupku javne nabave ne pri-mjenjuje mogućnost iz stavka 1. tog članka, obvezan je obrazloži razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda.

Državna komisija navodi da naručitelj ne može una-prijed isključi mogućnost provjere dostavljenih po-dataka i dokaza u ponudi, jer odredba čl. 285. st. 3. ZJN 2016 jasno propisuje obvezu naručitelja da u slu-čaju dvojbe provjeri točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. Osim toga, iz odredbe čl. 293. st. 3. ZJN 2016, razvidno je da naručitelj ne može una-prijed, odredbom dokumentacije o nabavi, isključi primjenu ins tuta iz čl. 293. Zakona, s obzirom na to da naručitelj, ako u jeku pregleda i ocjene ponuda ne primjenjuje mogućnost iz čl. 293. Zakona, razlog za takvo nepostupanje mora naves u zapisniku o pre-gledu i ocjeni ponuda.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

87


S obzirom na to da je naručitelj u propisivanju kriteri-ja za odabir ekonomski najpovoljnije ponude – ključ-ni stručnjaci, u dokumentaciji o nabavi propisao da neće primijeni ins tut iz čl. 293. ZJN 2016, nego će ponude bodova isključivo na temelju dokumenata koji su dostavljeni u ponudama, dokumentacija o na-bavi u navedenom dijelu pro vna je odredbama ZJN 2016. Žalbeni navod žalitelja je osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/17-01/63)

9. Nemogućnost traženja novih dokazaČlankom 290. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz do-kumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Postupak pregleda i ocjene ponuda tajni su do dono-šenja odluke javnog naručitelja.

Primjer iz prakse: Naručitelj je zahtjevom za dosta-vom dokaza koji nisu predviđeni dokumentacijom o nabavi te donoseći ocjenu o odbijanju ponude žalitelja na temelju takvog traženja nezakonito primijenio ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude

Naručitelj, HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb, obja-vio je 17. veljače 2017. u EOJN RH obavijest o nad-metanju s dokumentacijom o nabavi, broj: 2017/S 0F5-0002874, za predmet nabave: usluga održava-nja elektromotornih vlakova (tri grupe). Na Odluku o poništenju za grupe 1. i 3. žalbu je 2. svibnja 2017. Državnoj komisiji izjavio žalitelj TŽV Gredelj d.o.o., u stečaju, Zagreb.

Žalitelj u žalbi osporava razloge za odbijanje svoje po-nude te zakonitost pregleda i ocjene ponuda i predla-že poniš Odluku o poništenju. Navodi da je suklad-no dokumentaciji o nabavi dostavio Izjavu kojom do-kazuje da ima radionice za usluge servisnih i kontrol-nih pregleda P1, P3 i izvanrednih popravaka IP do 48 sa , te redovite obrade profi la kotača bez izvezivanja na području kolodvora Zagreb GK, Varaždin i Zagreb RK. Među m, naručitelj je Zahtjevom za pojašnjenje i upotpunjavanje ponude tražio dodatne dokaze koji nisu bili propisani dokumentacijom o nabavi.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je prilikom pregleda i ocjene ponuda pozvao žalitelja na dosta-vu dokumenata sukladno članku 293. stavku 1. ZJN 2016, među m, is nije popunio ponudu na traženi način, pa je njegova ponuda odbijena. (…)

Naručitelj je u točki 2.2. dokumentacije o nabavi odredio da ponuditelj treba, kao dokaz tehničke i stručne sposobnos , dostavi Izjavu kojom dokazuje da ima radionice za usluge servisnih i kontrolnih pre-gleda P1, P3 i izvanrednih popravaka IP do 48 sa ,

te redovite obrade profi la kotača bez izvezivanja na području kolodvora Zagreb GK, Varaždin i Zagreb RK. Ugovor o najmu i/ili sporazum o korištenju predmet-nih radionica bit će prilog ugovora. Žalitelj je u ponudi dostavio traženu Izjavu.

Uvidom u dopis naručitelja od 5. travnja 2017. Držav-na komisija utvrdila je da je naručitelj, pozivajući se na članak 293. stavak 1. ZJN 2016, pozvao žalitelja da upotpuni ponudu tako da dostavi dokaz iz kojeg će bi razvidno da raspolaže radionicama navedenim u Izjavi, te da u tu svrhu može dostavi dokaz o vla-sništvu, ugovor o najmu ili neki drugi dokaz iz kojeg je nedvojbeno da raspolaže radionicama. Naručitelj je dakle, usprkos tome što je žalitelj dostavio traže-ni dokaz o raspolaganju radionicama, tražio dostavu novih dokaza koji nisu određeni dokumentacijom o nabavi.

Državna komisija is če da odredba članka 293. stavka 1. ZJN 2016 ne daje pravo naručitelju da traži doka-ze koji nisu propisani dokumentacijom o nabavi, već mu daje pravo da traži pojašnjenje i upotpunjavanje informacija ili dokumenata koje je ponuditelj trebao dostavi u ponudi.

U konkretnom slučaju dostavljena Izjava sukladna je traženju naručitelja iz dokumentacije o nabavi. Stoga Državna komisija ocjenjuje da je naručitelj u konkret-nom slučaju nepravilno, ali i nepotrebno, primijenio ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude propi-san člankom 293. stavkom 1. ZJN 2016. Naručitelj je zahtjevom za dostavom dokaza koji nisu predviđeni dokumentacijom o nabavi te donoseći ocjenu o neva-ljanos ponude žalitelja na temelju takvog traženja, postupio suprotno članku 290. stavku 1. ZJN 2016, kojim je propisano da naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi. Žalbeni navod je neosnovan te se poništava Odluka naručitelja o poništenju. (Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/17-01/358)

10. Dokumen iz ponude koji se ne mogu traži

Kao što je ranije navedeno, ako su informacije ili do-kumentacija koje je gospodarski subjekt trebao do-stavi nepotpuni ili pogrešni, ili se takvima čine, ili ako nedostaju određeni dokumen , javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transpa-rentnos , zah jeva od do čnih gospodarskih subje-kata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana.

Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u po-stupcima javne nabave, kao provedbeni propis ZJN

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

2016, u članku 20. stavku 8. propisuje da se ponud-beni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju određenim dokumen ma koji nedostaju u smislu članka 293. ZJN 2016 te naručitelj ne smije za-traži ponuditelja da iste dostavi jekom pregleda i ocjene ponuda.

Navedeno znači, primjerice, da ako ponuditelj ili na-tjecatelj u ponudi ne dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je navedeno jamstvo traženo dokumen-tacijom o nabavi, te u tom slučaju predstavlja obvezni sadržaj ponude (članak 7. stavak 1. točka 4. Pravilni-ka – ponuda sadrži jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo) naručitelj od njega neće smje zah jeva dostavu istog dokumenta. Dakle, u takvom sluča-ju naručitelj neće moći primijeni ins tut propisan člankom 293. ZJN 2016. Naravno, ako je ponuditelj ili natjecatelj dostavio takav dokument koji je nepotpun ili pogrešan, ili se takvim čini, naručitelj će moći za-h jeva njegovo razjašnjenje odnosno pojašnjenje na temelju članka 293. ZJN 2016.

11. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda

Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, sukladno članku 28. stavku 1. točki 17. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, među ostalim podacima, mora sadržava i podatke o po-jašnjenju ili upotpunjavanju informacija ili dokumen-tacije, ako ih je bilo. Iste podatke treba sadržava i Zapisnik o pregledu i ocjeni zahtjeva za sudjelovanje (članak 24. stavak 2. točka 11. i stavak 3. točka 10. istog Pravilnika), koji naručitelj izrađuje u prvom stup-nju ograničenog postupka, natjecateljskog postupka uz pregovore, pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natje-cateljskog dijaloga ili partnerstva za inovacije.

Također, sukladno članku 263. stavku 5. ZJN 2016., ako javni naručitelj u postupku javne nabave ne pri-mjenjuje mogućnost pojašnjenja i upotpunjavanja dostavljenih dokumenata, obvezan je obrazloži ra-zloge u zapisniku o pregledu i ocjeni.

Ako naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda postupi sukladno članku 293. Zakona, tada je takva

dokumentacija (zahtjevi za pojašnjenjem ili upotpu-njavanjem informacija ili dokumentacije, zahtjevi za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata, dostav-ljeni dokumen , pojašnjenja, objašnjenja i sl.) sastav-ni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda odnosno zapisnika o pregledu i ocjeni zahtjeva za sudjelovanje (Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave, članak 28. stavak 1. točka 33. – Popis priloga uz zapisnik).

Sukladno članku 29. stavku 8. istog Pravilnika, zapi-snik o pregledu i ocjeni (konačnih) ponuda dostavlja se javnom objavom u EOJN RH u prilogu odluke o odabiru ili poništenju. Sukladno odredbi članka 30. stavka 5., u prilogu odluke (o odabiru ili poništenju) dostavlja se pripadajući zapisnik s prilozima, ako po-stoji.

12. ZaključnoIns tut pojašnjenja i upotpunjavanja, na način kako je reguliran člankom 293. ZJN 2016, kao i njegova pri-mjena u praksi, pokazuje se kao dobro i pragma čno rješenje, prije svega za naručitelje (koji poštujući na-čela javne nabave žele ekonomično troši sredstva za nabavu i primjenjiva Zakon na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu, tj. dobi najbolju vrijednost za novac), ali isto tako i za ponuditelje koji su podnijeli najpovoljniju ponudu, s formalnim nedostatkom koji može bi uklonjen.

Za pravilnu primjenu ins tuta pojašnjenja i upotpu-njavanja, od iznimne važnos je postupanje naruči-telja sukladno načelima javne nabave propisanim člankom 4. istog Zakona. S druge strane navedeno zakonsko rješenje na tragu je rješenja koja su u pri-mjeni u drugim državama članicama Europske unije ali i najnovijih rješenja iz novih direk va Europskog parlamenta i Vijeća u području javne nabave, koje idu u pravcu daljnjeg smanjenja administra vnih za-preka, ubrzanja postupaka javne nabave i smanjenja formalizma u postupanju naručitelja, što u konačnici rezul ra i smanjenjem troškova sudjelovanja u po-stupcima javne nabave, za natjecatelje odnosno po-nuditelje, ali i za naručitelje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

89


1. Vrste ugovora o javnoj nabaviZakon o javnoj nabavi u čl. 3. određuje pojam ugovo-ra o javnoj nabavi te ugovora o javnoj nabavi radova, robe i usluga.

Ugovor o javnoj nabavi:

• je naplatni ugovor, sklopljen u pisanom obliku iz-među jednog ili više gospodarskih subjekata i jed-nog ili više naručitelja, čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga.

Iz navedenog pojma ugovora o javnoj nabavi, mogu se uočiti određeni bitni elementi nužni za nastanak takvog ugovora. Direktiva 2014/24/EU, u uvodnom dijelu pojašnjava iste bitne elemente na sljedeći način:

Rastuća raznolikost oblika javnog djelovanja zah -jeva jasnije određivanje pojma same nabave; to po-jašnjenje samo po sebi među m ne bi trebalo pro-širi područje primjene ove Direk ve u usporedbi s područjem primjene Direk ve 2004/18/EZ.

Pravila Unije o javnoj nabavi ne obuhvaćaju sve obli-ke trošenja javnih sredstava, već samo one koji su namijenjeni za stjecanje radova, robe ili usluga koji se uzimaju u obzir u okviru ugovora o javnoj naba-vi. Trebalo bi razjasni da bi takva stjecanja radova, robe ili usluga trebali bi podložni ovoj Direk vi, ne-ovisno o tome provode li se kupnjom, putem leasin-ga ili drugih ugovornih oblika.

Pojam stjecanja trebao bi se tumači u širem okviru u smislu pos zanja koris iz do čnih radova, robe ili usluga, što ne podrazumijeva nužno prijenos vlasniš-tva javnim naručiteljima. Nadalje, samo fi nanciranje djelatnos , posebno dodjelom bespovratnih sred-stava, koje je često povezano s obvezom vraćanja dodijeljenih sredstava ako ta sredstva nisu korištena u svrhe kojima su namijenjena, uobičajeno nije obu-hvaćeno područjem primjene pravila o javnoj naba-vi. Slično tome, slučajevi u kojima su svi subjek koji ispunjavaju određene uvjete ovlašteni za izvršavanje određenog zadatka, bez mogućnos odabira, poput odabira potrošača i sustava vaučera za usluge, ne bi se trebali tumači kao nabava, već kao jednostavni sustavi autorizacije (na primjer dozvole za lijekove ili zdravstvene usluge).

Ugovor o javnoj nabavi radova:

• je ugovor čiji je predmet:a. izvođenje ili projek ranje i izvođenje radova ve-

zanih uz jednu ili više djelatnos u smislu Priloga II. Zakona, ili

b. izvođenje ili projek ranje i izvođenje posla, ilic. realizacija posla u skladu sa zahtjevima koje je

odredio javni naručitelj koji ima odlučan utjecaj na vrstu ili projek ranje posla.

U svrhu boljeg razumijevanja pojma ugovora o jav-noj nabavi radova, korisno je razmotri uvodni dio Direk ve 2014/24/EU koji pojašnjava navedeni po-jam uključujući njegove bitne elemente, na sljedeći način:

Ugovor o javnoj nabavi - sklapanje i izmjeneZoran Vuić *

Zakon o javnoj nabavi (NN br. 120/16, dalje u tekstu: Zakon) u čl. 1. kao predmet Zakona određuje da se njime utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvir-nog sporazuma te provedbe projektnog natječaja. U članku se obrađuju odredbe Zakona o ugovoru o javnoj nabavi, o odluci o odabiru uz koju je vezano sklapanje ugovora o javnoj nabavi, za m, odredbe o izvršenju i izmjenama ugovora o javnoj nabavi te odredbe o posljedicama značajnih izmjena ugovora o javnoj nabavi bez provedbe postupka javne nabave.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Zagreb.

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Ugovor bi se trebao smatra ugovorom o javnoj na-bavi radova samo ako njegov sadržaj izričito obuhva-ća obavljanje djelatnos navedenih u Prilogu II., čak ako ugovor obuhvaća pružanje drugih usluga nužnih za obavljanje gore spomenu h ak vnos . Ugovori o javnoj nabavi usluga, posebno u sferi usluga uprav-ljanja imovinom, mogu, u određenim okolnos ma, uključiva radove. Među m, ako su takvi radovi sporedni glavnom predmetu ugovora i njegova su moguća posljedica ili dopuna, činjenica da su takvi radovi uključeni u ugovor ne opravdava kvalifi kaciju ugovora o javnoj nabavi usluga kao ugovora o javnoj nabavi radova.

Među m, s obzirom na raznolikost ugovora o javnoj nabavi radova, javni naručitelji trebali bi bi u mo-gućnos predvidje odredbu da se ugovori za pro-jek ranje i izvođenje radova dodjeljuju ili odvojeno ili zajedno. Ova Direk va nema namjeru propisiva zajedničko ili odvojeno dodjeljivanje ugovora.

Pri realizaciji posla u skladu sa zahtjevima koje je odredio javni naručitelj podrazumijeva se da je jav-ni naručitelj poduzeo mjere za određivanje vrste posla ili da je barem imao odlučnu ulogu u njego-vu osmišljavanju. Bez obzira realizira li ugovaratelj sve ili samo dio radova svojim vlas m sredstvima ili osigurava njihovu realizaciju drugim sredstvima, to ne bi trebalo promijeni klasifi kaciju ugovora kao ugovora o radovima, sve dok ugovaratelj preuzima izravnu ili neizravnu obvezu koja je pravno provediva kao osiguranje da će radovi bi realizirani.

Ugovor o javnoj nabavi robe:

• je ugovor čiji je predmet kupnja, leasing, najam, zakup ili kupnja na otplatu, s mogućnošću ili bez mogućnos kupnje robe, a koji može obuhvaća postavljanje i instalaciju robe kao sporedni pred-met.

Ugovor o javnoj nabavi usluga:

• je ugovor čiji je predmet pružanje usluga osim onih iz točke 33. čl. 3. Zakona – ugovor o javnoj nabavi radova.

2. Odluka o odabiruDa bi ugovor o javnoj nabavi mogao nasta , odno-sno bi sklopljen između naručitelja i gospodarskog subjekta, potrebno je da u postupku javne nabave budu ispunjeni uvje za donošenje odluke o odabiru. Zakon određuje da naručitelj na osnovi rezultata pre-gleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir ponude donosi odluku o odabiru. Odluka o odabiru donosi se u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda,

osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok.

Zakon u čl. 306. određuje da javni naručitelj ne smije sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (rok mirovanja). Rok mirovanja ne primjenjuje se:

• ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana

• u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma

• sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava na-bave.

Zakon u čl. 306. st. 3. propisuje da je, iznimno od na-vedenih slučajeva, javni naručitelj obvezan primijeni rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.

Odluka o odabiru postaje izvršna:

• istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena• dostavom odluke Državne komisije za kontrolu po-

stupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba

• dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirova-nja ne primjenjuje.

Postupak javne nabave miruje do izvršnos odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopi , potpisa ni izvršava ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.

Vezano uz ugovor o javnoj nabavi treba upozori na odredbu čl. 307. st. 3. Zakona koja je bitna za nastanak ugovornog odnosa između naručitelja i gospodarskog subjekta čija je ponuda odabrana kao najpovoljnija u postupku javne nabave. Ista odredba propisuje slje-deće:

Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnos odluke o oda-biru, osim u sljedećim slučajevima:

• ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora ima suglasnost drugog jela, smatra se da je ugo-vor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnos

• ako je na dan izvršnos odluke o odabiru ili pribav-ljanja suglasnos istekao rok valjanos ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valja-nos ponude te jamstva za ozbiljnost ponude su-kladno produženom rok valjanos ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku. U svrhu dostave izjave i jamstva javni naručitelj određuje primjereni rok ne kraći od pet dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

91


Nadalje, Zakon uređuje i situaciju tj. razloge zbog ko-jih je javni naručitelj obvezan nakon donošenja od-luke o odabiru ponovno rangira ponude te izvrši provjeru sukladno članku 263. Zakona, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja. Radi se o situaciji, ako prvotno odabrani ponuditelj:

• nije dostavio izjavu o produženju roka valjanos ponude i jamstvo za ozbiljnost ponude

• u roku valjanos odustane od svoje ponude• odbio je potpisa ugovor o javnoj nabavi odnosno

okvirni sporazum ili• nije dostavio jamstvo za uredno ispunjenje ugo-

vora ili okvirnog sporazuma, ako okvirni sporazum obvezuje na izvršenje, odnosno ako je zah jevano u dokumentaciji o nabavi.

Zakon propisuje da je javni naručitelj u tom slučaju obvezan:

• na temelju kriterija za odabir ponude donije novu odluku o odabiru ili

• ako postoje razlozi, poniš postupak javne naba-ve.

3. Sklapanje ugovora o javnoj nabaviZakon, kao novinu, propisuje da ugovorne strane:

• sklapaju ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni spora-zum) u pisanom obliku, u roku od 30 dana od dana izvršnos odluke o odabiru.

Iznimno, u slučaju iz čl. 307. st. 4. Zakona, rok za skla-panje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnos drugog jela. Dakle, radi se o situaciji kada se smatra da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnos od-luke o odabiru, osim ako javni naručitelj za preuzima-nje obveza mora ima suglasnost drugog jela – tada se smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnos .

Sljedeća bitna odredba Zakona odredba je da ugo-vor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) mora bi sklopljen u skladu s uvje ma određenim u dokumen-taciji o nabavi i odabranom ponudom. Preduvjet za postupanje sukladno navedenoj odredbi Zakona je prethodno poš vanje relevantnih odredbi o ponudi iz članka 288. Zakona. Iste odredbe propisuju sljedeće:

• ponuda je izjava volje ponuditelja u pisanom obliku da će isporuči robu, pruži usluge ili izves rado-ve u skladu s uvje ma i zahtjevima iz dokumentaci-je o nabavi

• pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenja ni nadopunjava tekst dokumenta-cije o nabavi

• nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda se ne smije mijenja .

Vezano uz okvirni sporazum, Zakon propisuje da se ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa u pisa-nom obliku, a is učinak može ima i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadržava sve bitne sastojke ugovora.

Zakon u članku 443. propisuje prekršaj kojim se sank-cionira postupanje naručitelja vezano uz sklapanje ugovora o javnoj nabavi (ili okvirnog sporazuma) su-protno gore navedenim odredbama. Tako je propisa-na novčana kazna u iznosu od 50.000 do 1.000.000 kn za pravnu osobu koja je naručitelj, te 10.000 do 50.000 kn za odgovornu osobu:

• ako sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum koji nije u skladu s uvje ma određenim u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom (čl. 312. st. 2.).

4. Izvršenje ugovora o javnoj nabaviZakon u čl. 313. određuje da ugovorne strane:

• izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje -ma određenim u dokumentaciji o nabavi i odabra-nom ponudom.

Dakle, nakon što je ugovor sklopljen sukladno propi-sanim uvje ma, slijedi njegovo izvršenje koje također mora bi sukladno is m uvje ma.

Što se če kontrole izvršenja ugovora o javnoj nabavi, Zakon, isto kao i Zakon koji je bio na snazi do 31. pro-sinca 2016., propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenim u dokumentaciji o naba-vi i odabranom ponudom. Nadalje, Zakon propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe Zako-na o javnoj nabavi, na odgovarajući način primjenju-ju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Stoga, ne bi trebalo zanemari relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN br. 33/05, 41/08, 125/11 i 78/15) prilikom utvrđivanja izvršava li se ugovor o javnoj nabavi sukladno uvje ma propisanim Zakonom o javnoj nabavi, ovisno o vrs ugovora o javnoj nabavi (roba, usluge, radovi).

5. Izmjene ugovora jekom njegova trajanja

Sukladno čl. 314. Zakona, javni naručitelj smije izmi-jeni ugovor o javnoj nabavi (i okvirni sporazum) jekom njegova trajanja bez provođenja novog po-

stupka javne nabave samo u propisanim slučajevima u skladu s odredbama čl. 315. – 320. Zakona, odno-

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

sno iz razloga koji se ne smatraju značajnim izmje-nama ugovora o javnoj nabavi. U suprotnom, ako se radi o značajnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi jekom njegova trajanja, javni naručitelj obvezan je

proves novi postupak javne nabave.

Zakon određuje da javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave u sljede-ćim slučajevima (čl. 315. – 320.):

a) Ako su izmjene, neovisno o njihovoj novčanoj vrijednos , bile na jasan, precizan i nedvosmi-slen način predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora, a koje mogu uključiva odredbe o promjeni cijene ili op-cija.

Odredbe o izmjenama sadržavaju opseg i prirodu mogućih izmjena ili opcija te uvjete pod kojima se mogu primijeni , ali ne smiju ima za posljedicu iz-mjenu cjelokupne prirode ugovora.

Radi boljeg razumijevanja mogućnos ovih izmjena u nastavku se navodi uvodni dio Direk ve 2014/24/EU u kojem se navodi sljedeće:

(...) da bi javni naručitelji trebali, u pojedinim ugo-vorima, ima mogućnost izmjena ugovora u obliku revizijskih klauzula ili opcija, no takve klauzule ne bi im trebale omogući neograničenu diskreciju. U ovoj Direk vi trebalo bi stoga odredi mjeru u kojoj je mo-guće mijenja prvotni ugovor.

Stoga bi trebalo pojasni da dovoljno jasno sastavlje-ne revizijske klauzule ili opcije mogu na primjer pred-vidje indeksaciju cijena ili osigura da je komunika-cijska oprema koja se isporučuje jekom određenog razdoblja prikladna i u slučaju izmjene komunikacij-skih protokola ili drugih tehnoloških izmjena.

Također bi trebalo bi moguće predvidje u okviru dovoljno jasnih klauzula prilagodbe ugovora izazva-ne tehničkim poteškoćama koje su se pojavile jekom izvođenja ili održavanja. Trebalo bi, također, podsje da bi ugovori mogli, na primjer, uključiva i standar-dno održavanje kao i predvidje ak vnos izvanred-nog održavanja koje bi mogle bi potrebne za osigu-ravanje kon nuiteta javnih usluga.

b) Radi nabave dodatnih radova, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se pokazali potreb-nim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja:• nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih

razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenji-vošću i interoperabilnošću s postojećom opre-mom, uslugama ili instalacijama koje su nabav-ljene u okviru prvotne nabave i

• prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno povećavanje troškova za javnog naručitelja.

Svako povećanje cijene ne smije bi veće od 30 % vri-jednos prvotnog ugovora.

Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, re-ferentna vrijednost za izračun maksimalnog poveća-nja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u tre-nutku izmjene. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzastopnih izmjena.

Direk va 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:

(...) da se javni naručitelji mogu naći u situacijama kada su potrebni dodatni radovi, roba ili usluge; u m sluča-jevima može bi opravdana izmjena prvotnog ugovora bez novog postupka nabave, osobito kada su dodat-ne isporuke namijenjene za djelomične zamjene ili za proširenje postojećih usluga, robe ili instalacija, kada bi promjena dobavljača obvezivala javnog naručitelja da nabavi materijal, radove ili usluge s drukčijim teh-ničkim svojstvima, što bi dovelo do neusklađenos ili nerazmjernih tehničkih poteškoća u radu i održavanju.

Javni naručitelj obvezan je za svaku navedenu izmje-nu ugovora posla obavijest o izmjeni koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G Zakona u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.

c) Ako su kumula vno ispunjeni sljedeći uvje :• do potrebe za izmjenom došlo je zbog okol-

nos koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidje

• izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora

• svako povećanje cijene nije veće od 30 % vri-jednos prvotnog ugovora.

Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ogra-ničenje se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzastopnih izmjena.

Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog pove-ćanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene.

Javni naručitelj obvezan je i u ovom slučaju za svaku navedenu izmjenu ugovora posla obavijest o izmjeni koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G Zakona u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.

Direk va 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:

(...) da javni naručitelji mogu bi suočeni s vanjskim okolnos ma koje nisu mogli predvidje u trenutku do-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

93


djele ugovora, posebno ako će za izvršenje ugovora bi potrebno duže razdoblje. U tom slučaju potreban je određeni stupanj fl eksibilnos kako bi se ugovor prilagodio m okolnos ma bez provođenja novog po-stupka nabave.

Pojam nepredvidivih okolnos podrazumijeva okol-nos koje nisu mogle bi predviđene usprkos temelj-noj pripremi prvotne dodjele od strane javnog naruči-telja, uzimajući u obzir sva dostupna sredstva, narav i obilježja određenog projekta, dobru praksu u odre-đenom području te potrebu osiguravanja prikladnog odnosa između sredstava potrošenih na pripremu do-djele i njezinu predviđenu vrijednost.

Među m, to se ne može primjenjiva u slučajevima u kojima izmjena uzrokuje promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice, zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabavi nečim različi m ili temelj-nom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučaje-vima može pretpostavi mogući utjecaj na rezultate.

d) S ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica:• primjene članka 315. Zakona1

• općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva pr-votnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kri-terije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene Zakona

• obveze neposrednog plaćanja podugovarateljima.

Direk va 2014/24/EU, u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:

(...) da, u skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnos , uspješan ponuditelj ne bi trebao, primjerice, ako je ugovor raskinut zbog nedostataka u izvedbi, bi zamijenjen drugim gospodarskim subjek-tom bez ponovnog nadmetanja.

Među m, uspješan ponuditelj koji izvršava ugovor trebao bi moći, posebno ako je ugovor dodijeljen ve-ćem broju poduzeća, iskusi određene strukturne pro-mjene jekom izvršavanja ugovora, poput isključivo internih reorganizacija, preuzimanja, spajanja i kupnji ili insolventnos . Takve strukturne promjene ne bi tre-bale automatski podrazumijeva potrebu za proved-bom novih postupaka nabave za sve javne ugovore koje taj ponuditelj izvršava.

1 Napomena: izmjene – predviđene u dokumentaciji o nabavi u obli-ku odredaba o izmjenama ugovora npr. promjena cijene ili opcija.

e) Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su kumula v-no ispunjeni sljedeći uvje :• vrijednost izmjene manja je od europskih pra-

gova iz članka 13. Zakona• vrijednost izmjene manja je od 10 % prvotne

vrijednos ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15 % prvotne vri-jednos ugovora o javnoj nabavi radova. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ogra-ničenje se procjenjuje na temelju neto kumula- vne vrijednos svih uzastopnih izmjena. Ako

ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene

• izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora.

Javni naručitelj ne provjerava jesu li ispunjeni uvje iz čl. 321. Zakona (značajne izmjene).

Direk va 2014/24/EU, u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:

(...) da izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne iz-mjene vrijednos ugovora do određene razine uvijek bi trebale bi moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S m ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost, ova bi Direk va trebala predvidje pragove „de minimis” ispod kojih nije potrebno provo-di novi postupak nabave. Izmjene ugovora iznad h pragova trebale bi bi moguće bez potrebe provođe-nja novog postupka nabave u onoj mjeri u kojoj su u skladu s relevantnim uvje ma iz ove Direk ve.

f) Ako izmjene, neovisno o njihovoj vrijednos , nisu značajne u smislu čl. 321. Zakona.

Zakon u čl. 321. st. 2. propisuje izmjene koje se u svakom slučaju smatraju značajnima, zbog kojih na-ručitelj mora proves postupak javne nabave, a koje izmjene sukladno takvom određenju nikako ne mogu bi izmjene koje nisu značajne zbog kojih naručitelj ne bi bio obvezan proves postupak javne nabave.

Zakon, u tom smislu, ponajprije općenito određuje da se izmjena ugovora o javnoj nabavi jekom njegova trajanja smatra značajnom ako njome ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaklju-čenog.

Uz navedeno određenje, Zakon dodatno i preciznije određuje da se izmjena u svakom slučaju smatra zna-čajnom ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:

• izmjenom se unose uvje koji bi, da su bili dio pr-votnog postupka nabave, dopus li prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabra-

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

ni ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudi-onika u postupak javne nabave

• izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovo-ra u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom

• izmjenom se značajno povećava opseg ugovora• ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je pr-

votno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slu-čajevima iz čl. 318. Zakona2

Direk va 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete izmjene ugovora koje bi se u smislu prethod-nih odredbi Zakona mogle smatra značajnima:

(...) da je potrebno pojasni uvjete u kojima izmjene ugovora jekom njegova izvršavanja zah jevaju po-kretanje novog postupka nabave, uzimajući u obzir relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije.

Pokretanje novog postupka nabave potrebno je u slu-čaju materijalnih izmjena prvotnog ugovora, pogo-tovo u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući raspodjelu prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvje ma tog ugovora. To posebno može bi slučaj ako bi izmijenjeni uvje utjecali na rezultate postupka da su bili dio prvotnog postupka.

6. Posljedice značajne izmjene ugovora bez provedbe postupka javne nabave

Ako naručitelj nije proveo postupak javne nabave, a sukladno Zakonu je u konkretnom slučaju bio obve-zan proves is postupak, moguće su sljedeće poslje-dice:

6.1. Žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Zakon u članku 411. propisuje rok za žalbu u slučaje-vima sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave koji iznosi 60 dana od dana sa-znanja za takav ugovor, a može se izjavi unutar roka od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora. Zakon u članku 413. propisuje rok za žalbu u slučaju sklapa-nja izmjene ugovora jekom njegova trajanja iz čla-naka 316. i 317. Zakona koji iznosi 10 dana od objave obavijes o izmjeni u odnosu na slučajeve i okolnos koje opravdavaju izmjenu ugovora. Ako naručitelj nije objavio obavijest o izmjeni, žalba se izjavljuje suklad-no članku 411. Zakona.

2 Napomena: čl. 318 – dopuštena zamjena prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem bez provođenja novog postupka javne nabave.

6.2. Raskid ugovora o javnoj nabavi

Javni naručitelj obvezan je raskinu ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja ako:

• je ugovor značajno izmijenjen, što bi zah jevalo novi postupak nabave na temelju članka 321. Zako-na.

Direk va 2014/24/EU, u uvodnom dijelu pojašnjava:

(...) da su javni naručitelji ponekad suočeni s okolnos -ma koje zah jevaju rani raskid javnih ugovora kako bi se zajamčila sukladnost s obvezama prema pravu EU u području javne nabave. Države članice stoga bi tre-bale osigura da javni naručitelji imaju mogućnost, pod uvje ma određenima nacionalnim pravom, ra-skinu javni ugovor jekom njegova trajanja ako tako zah jeva pravo EU.

6.3. Prekršajna odgovornost

Zakon u čl. 443. st. 1. t. 1. propisuje da će se novča-nom kaznom od 50.000 do 1.000.000 kuna kazni za prekršaj pravna osoba koja je naručitelj te novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kn odgovorna osoba:

• ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog Zakonom, osim u slučajevima kada je to Zakonom dopušteno (čla-nak 12. stavak 2.).

Zakon u čl. 443. st. 1. t. 10. propisuje istu novčanu kaznu za naručitelja i odgovornu osobu:

• ako se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mijenja jekom njegova trajanja u suprotnos s odredbama Zakona (članak 314.)

7. ZaključnoUgovor o javnoj nabavi mora bi sklopljen u skla-du s uvje ma određenim u dokumentaciji za nad-metanje i odabranom ponudom. Izvršenje ugovora također mora bi u skladu s is m uvje ma. Zakon u člancima 314. – 321. sadrži odredbe o izmjeni ugo-vora o javnoj nabavi koje se na odgovarajući način primjenjuju i na izmjene okvirnog sporazuma. Za-kon pod određenim uvje ma dopušta da naručitelji mogu izmijeni ugovore o javnoj nabavi jekom nji-hova trajanja bez obveze provedbe novog postupka javne nabave, dok su u slučaju propisanih značajnih izmjena ugovora naručitelji obvezni proves novi postupak javne nabave. Ako naručitelji ne bi proveli postupak javne nabave u takvim slučajevima, zna-čajne izmjene ugovora mogu bi razlog za izjavljiva-nje žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, razlog obveznog raskida ugovora o javnoj nabavi ili mogu doves do prekršajne odgo-vornos naručitelja i odgovorne osobe.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

95

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodU fi nancijskom razdoblju 2014. – 2020. primjena pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja dana je kao opcionalna. Odluka je na državi članici tj. uprav-ljačkim jelima za pojedini opera vni program koja uvode pojednostavljene mogućnos fi nanciranja kao mogućnost ili obvezu za korisnika. Isto tako, pojed-nostavljene mogućnos fi nanciranja mogu se primje-njiva na sve troškove projekta ili samo na jedan dio troškova, što mora bi jasno specifi cirano u program-skim dokumen ma, natječajnoj dokumentaciji ili dru-gim propisima, na sve projekte ili samo na dio njih, ili na sve odnosno samo na dio korisnika.

U slučajevima kad primjena nije obvezna, treba bi jasno defi niran opseg primjene odnosno kategorija troškova ili ak vnos / projek na koje će se pojed-nostavljene mogućnos fi nanciranja primjenjiva . Iznimka je Europski socijalni fond, gdje je njihova upotreba obvezna za projekte kod kojih javna potpo-ra1 iznosi do 50.000 eura, a sukladno članku 14. stav-ku 4. Uredbe 1304/2013.

* Davorka Žagar, mag. oec. univ. spec. oec., Zagreb.1 Javna potpora podrazumijeva sredstva ESI fondova te odgovara-juće nacionalno javno fi nanciranje koje se isplaćuje korisniku.

Upravljačka jela na razini opera vnog programa uputama propisuju metodologije izračuna koji se pri-mjenjuju, dok se u uputama za prijavitelje defi niraju metodologija i opcije koje se primjenjuju na pojedini poziv na dostavu projektnih prijedloga.

Uz nacionalne upute, preporuke za korištenje je Smjernicama za pojednostavljene mogućnos fi nan-ciranja2 dala i Europska komisija (EK), kako bi dodatno potakla države članice u korištenju opcijama pojed-nostavljenih mogućnos fi nanciranja. Smjernice slu-že kao pomoć u korištenju, kako nadležnim nacional-nim jelima, tako i samim prijaviteljima / korisnicima.

Za korisnike, ali i nadležna jela, primjena pojedno-stavljenih mogućnos fi nanciranja znači veći obim posla u fazi prijave projekta, a manje administriranja i popratne dokumentacije prilikom izvještavanja o provedbi.

2 Smjernice o pojednostavljenim mogućnos ma fi nanciranja (SCOs): fi nanciranje primjenom fi ksnih stopa, standardne veličine jediničnih troškova, fi ksni iznosi (h p://ec.europa.eu/regional_po-licy/hr/information/publications/guidelines/2014/guidance-on-simplifi ed-cost-op ons-scos-fl at-rate-fi nancing-standard-scales-of-unit-costs-lump-sums).

Primjena pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja u ESI fondovimaDavorka Žagar *

Naziv Europski strukturni i inves cijski fondovi (ESI fondovi) zajednički je naziv za pet instrumenata Europ-ske unije koji su uspostavljeni za sedmogodišnje programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Europski strukturni i inves cijski fondovi obuhvaćaju Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomor-stvo i ribarstvo (EFPR). Iako je u prethodnim programskim razdobljima, kada se govori o prihvatljivos troš-kova, naglasak bio na stvarno nastalim troškovima, već 2006. godine je u Uredbi o ESF-u za razdoblje 2007. – 2013. uvedena mogućnost primjene fi ksnih stopa za izračun neizravnih troškova. Tijekom istog razdoblja uvedene su i dodatne pojednostavljene mogućnos fi nanciranja (standardne veličine jediničnih troškova i fi ksni iznosi), čija je primjena proširena i na EFRR.

Europska komisija u trenutnom programskom razdoblju 2014. – 2020. Uredbom o zajedničkim odredbama (Ured-ba EU br.1303/2013) daje mogućnost da se u okviru ESI fondova, uzevši u obzir specifi čnos pojedinih fondova, prihvatljivi troškovi kod ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i povratne pomoći izračunavaju na temelju stvarnih troškova, ali i na temelju primjene fi ksnih stopa, standardnih veličina jediničnih troškova i fi ksnih iznosa.

96

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Osnovni uvjet za primjenu pojednostavljenih metoda fi nanciranja je da se metodologija koja se primjenjuje temelji na osnovi pravedne, nepristrane i provjerlji-ve metode izračuna ili metode koja se primjenjuje u okviru shema za bespovratna sredstva, koja u cije-los fi nancira država članica za sličnu vrstu operaci-je i korisnika.

2. Vrste pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja

Pod pojmom pojednostavljene mogućnos fi nancira-nja podrazumijevaju se tri metode izračuna:

• standardne veličine jediničnih troškova• fi ksne stope• fi ksni iznos.

2.1. Standardne veličine jediničnih troškova

Standardne veličine jediničnih troškova (eng. standard scale of unit cost) podrazumijevaju da se svi troškovi projekta (ili dio prihvatljivih troškova) računaju na te-melju brojčano mjerljivih podataka (ostvarenih rezulta-ta, provedenih ak vnos , uloženih sredstava) pomno-ženih s unaprijed utvrđenim iznosom jediničnog troška (standardnom veličinom jediničnih troškova). Osnovni preduvjet je da je moguće defi nira broj jedinica (ko-ličine) povezane s projektnom ak vnos i standardni jedinični trošak potreban za realizaciju h ak vnos .

Jedinični troškovi po satu za izračun troškova osoblja

Najčešća primjena standardne veličine jediničnih troškova je kod izračuna troškova osoblja.

U članku 68. stavku 2. Uredbe o zajedničkim odredbama izračun troškova osoblja defi niran je na sljedeći način:

Trošak osoblja po satu = zadnji dokumen rani go-dišnji bruto iznos troškova plaća / 1720.

Brojka 1720 označava sate i predstavlja standardno godišnje radno vrijeme te se koris bez potrebe za obrazloženjem / dokazivanjem, dok se zadnji doku-men rani godišnji bruto iznos troškova plaća dokazu-je odgovarajućom popratnom dokumentacijom (plat-nim listama, izvodima i slično). Zadnji dokumen rani godišnji bruto iznos troškova plaća podrazumijeva da postoji referentno razdoblje od jedne godine (12 uza-stopnih mjeseci) prije potpisivanja dokumenta u ko-jem se utvrđuju uvje za dodjelu potpore. Temelj za izračun satnice može bi godišnja plaća jednog zapo-slenika (npr. voditelja projekta) ili prosječni godišnji iznos plaća više zaposlenika (npr. više djelatnika koji imaju is koefi cijent), a satnica se može primjenjiva na sve zaposlenike ili se različite satnice primjenjuju ovisno o razlikama u plaći za pojedino radno mjesto.

Jednom utvrđena satnica ulazi u proračun ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te se primjenjuje je-kom cijelog razdoblja provedbe projekta. Iznimno se za projekte dužeg trajanja (provedba traje duže od 12 mjeseci), ako je dopušteno u uvje ma natječaja, sat-nice mogu revidira , uz uvjet da se unaprijed odredi u kojem će se trenutku to dogodi .

Primjer jediničnih troškova po satu za izračun troško-va osoblja:

Godišnji bruto 2 iznos plaće voditelja projekta za 12 mjeseci koji su prethodili potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 200.000 kuna.Predviđeno je da će voditelju projekta za rad na projektu jekom cijele provedbe bi potrebno 2.000 sa rada. Satnica voditelja projekta računa se tako da se uku-pni godišnji bruto 2 podijeli s procijenjenim brojem sa rada i podijeli sa standardnim godišnjim brojem sa rada (1720).

Satnica (Standardni trošak sata rada na projektu) = 200.000 / 1720 = 116,28 kuna.

U proračunu projekta za plaću voditelja projekta potrebno je osigura 232.560,00 kuna (116,28 x 2.000 sa ).

2.2. Fiksne stope

Za fi ksne stope (eng. fl at rate) karakteris čno je to da se unaprijed utvrđene kategorije troškova raču-naju primjenom postotka na neku drugu kategoriju troškova. Najvažnije je da postoji jasno razgraničenje između te dvije kategorije troškova, kako ne bi došlo do dvostrukog fi nanciranja.

Fiksne stope najčešće se rabe kod troškova male vrijednos , odnosno troškova kod kojih je postupak verifi kacije skup, tj. u nesrazmjeru s visinom troška (režijski troškovi, mjesečni troškovi npr. najma, raču-novodstva i slično, koji su iznosom mali, a popratna dokumentacija koja ide uz njih je opsežna).

Iz navedenog se može zaključi da su fi ksne stope po-godne za korištenje kod izračuna neizravnih (indirek-tnih) troškova projekta, tj. onih troškova koji nastaju jekom provedbe projekta, ali ih se ne može jasno i

isključivo veza uz pojedinu projektnu ak vnost.

Primjena fi ksne stope kod izračuna neizravnih troškova

Troškovi projekta mogu se podijeli na izravne (direk-tne) i neizravne (indirektne). Direktni troškovi su oni koje je moguće izravno poveza uz projektnu ak vnost i tu vezu moguće je dokaza . To su npr. troškovi plaća osoba koje rade na projektu, troškovi službenog puto-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

97


vanja u svrhu obavljanja projektnih ak vnos , troškovi nabave roba, usluga i izvođenja građevinskih radova u svrhu provođenja ak vnos projekta. Neizravni troško-vi su administra vni troškovi za koje je teško ili nemo-guće utvrdi koliki iznos se odnosi na projektnu ak v-nost. U ovu kategoriju troškova spadaju režijski troško-vi, troškovi najma uredskih prostorija, troškovi zapošlja-vanja, telefonije, vanjskog računovodstva i slično.

Regula va EU-a daje nekoliko mogućnos za primje-nu ove metode. U slučaju da osnovicu za primjenu fi ksne stope predstavljaju svi izravni troškovi projek-ta, maksimalni iznos indirektnih troškova ne smije pri-jeći 25 % iznosa direktnih troškova (članak 68. stavak 1a Uredbe 1303/2013.). U ovom slučaju potrebno je dokumen ra / obrazloži primijenjeni izračun.

Jedan od najčešćih primjera iz prakse je izračun ne-izravnih troškova kao postotka od troškova osoblja. Troškovi osoblja podrazumijevaju ukupni trošak po-slodavca koji se isplaćuje osobama za obavljeni rad povezan s projektom i ak vnos ma projekta, uključu-jući i poreze i doprinose (prvi i drugi stup; treći stup samo ako je tako utvrđeno u kolek vnom ugovoru), kao i obvezne i dobrovoljne socijalne doprinose poslo-davca. Kao i kod prethodne metode, važno je da bude jasno defi nirano koji troškovi ulaze u troškove osoblja. U slučaju kad su izravni troškovi osoblja osnovica za primjenu fi ksne stope, maksimalni iznos neizravnih troškova ne smije prijeći 15 % iznosa izravnih troškova osoblja. Važno je napomenu da primjena ove mo-gućnos ne podliježe dodatnim provjerama tj. nema potrebe da se dokazuje primijenjeni postotak.

Iznimno, za ESF je dopuštena primjena fi ksne stope u visini do najviše 40 % izravnih troškova osoblja i, ta-kođer, nema potrebe za dodatnim dokazivanjima pri-mijenjenog postotka jer je on dopušten regula vom EU-a (čl. 14. stavak 2. Uredbe EU-a br. 1304/2013).

Primjer izračuna neizravnih troškova na temelju fi ksne stope:

Troškovi projekta:1. troškovi osoblja (bruto 2 plaće zaposlenih na pro-

jektu) iznose 500.000 kn2. ostali izravni troškovi iznose 1.000.000 kuna

Neizravni troškovi računaju se primjenom fi ksne stope od 15 % na iznos troškova osoblja.

Neizravni troškovi = 500.000 x 0,15 = 75.000 kuna

Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 1.575.000 kuna:1. troškovi osoblja = 500.000 kuna2. ostali izravni troškovi = 1.000.000 kuna3. neizravni troškovi = 75.000 kuna.

2.3. Fiksni iznos

Pod pojmom fi ksnog iznosa (eng. lump sum) podra-zumijeva se ukupna vrijednost projekta ili njegovog dijela – unaprijed se utvrđuje fi ksni iznos potreban za ostvarenje ciljeva i rezultata cjelokupnog projekta ili njegovog dijela. To se radi na temelju metodologije propisane i odobrene od strane upravljačkog jela.

Ova metoda primjenjuje se kod projekata gdje je vidljiv nesrazmjer između vrijednos projekta i ad-ministra vnog opterećenja (najčešće kod tzv. so projekata, projekata čije su osnovne ak vnos : edu-kacije, nastupi na sajmovima, organizacija događanja, priprema analiza i slično, a gdje su korisnici većinom nevladine organizacije), a primjena ove metode ogra-ničena je na projekte čija vrijednost iznosi maksimal-no 100.000 eura javne potpore.

Ako se ostvare rezulta projekta, prihvatljiv će bi ukupan, unaprijed utvrđeni iznos (neovisno o stvar-no nastalim troškovima), među m, u slučaju da nisu ostvareni svi planirani rezulta , korisnik neće dobi ništa.

Iz tog razloga se ta metoda rijetko primjenjuje u prak-si na ovaj način. Kako bi se izbjegla situacija da zbog neostvarenja ciljeva / rezultata projekta cjelokupni iznos bude neprihvatljiv, u praksi se ta metoda češće primjenjuje tako da se utvrde fi ksni iznosi po pojedi-nim ak vnos ma projekta. Tako se, ako nije realizi-rana jedna projektna ak vnost, neprihvatljivim pro-glašavaju isključivo troškovi vezani uz tu projektnu ak vnost, a ne ukupni troškovi projekta.

Primjer fi ksnog iznosa:

Primjer fi ksnog iznosa na primjeru projekta koji za rezultat ima organizaciju panela koji organizira nevladina organizacija.

Do fi ksnog iznosa ukupnog troška održavanja pane-la dolazi se uporabom povijesnih podataka korisni-ka ili drugog sličnog korisnika koji je organizirao slič-no događanje. Na temelju analize iznosa povijesnih troškova potrebnih za organizaciju takvog događa-nja (npr. najam prostora, najam opreme, catering, brošure, trošak govornika i ostali troškovi nužni za održavanje ovakvog događaja), može se reći da procijenjeni iznos troška organizacije panela iznosi 300.000 kuna.

Jedini uvjet za priznavanje cjelokupnog troška je održavanje panela, neovisno o broju sudionika. Ako je panel održan, ukupan predviđeni fi ksni iznos troška od 300.000 kuna je prihvatljiv.

U slučaju da panel nije održan ili da za to ne postoje dokazi, korisniku se ne isplaćuje ništa.

98

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Ne dokumen ra se svaki pojedinačni trošak već osnovu za priznavanje troška predstavlja metodo-logija izračuna fi ksnog iznosa (povijesni podaci i slič-no) i dokazi da je panel održan (program, potpisne liste, fotografi je, video zapisi i slično).

3. Metodologije upravljačkih jelaUpute upravljačkih jela za primjenu pojednostavlje-nih mogućnos fi nanciranja daju se na razini opera- vnog programa pa tako postoji uputa Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za Opera vni program konkurentnost i kohezija (Uputa za primjenu pojednostavljenih mogućnos fi nancira-nja pri korištenju bespovratnih sredstava Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija). Za ESF, meto-dologija za primjenu pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja kod troškova plaća dana je dokumentom Uputa o prihvatljivos troškova plaća i troškova pove-zanih s radom u okviru Europskog socijalnog fonda u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

Opera vni program za pomorstvo i ribarstvo daje opis metode za izračun pojednostavljenih troškova u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe 1303/2013 te navodi da će sve metode izračuna pojednostav-ljenih troškova bi defi nirane i specifi cirane u okvi-ru dokumenta u kojem se utvrđuju uvje za potporu za svaku operaciju, tj. u okviru nacionalnih pravilni-ka kojima se defi niraju pravila, uvje , kriteriji i način dodjele potpore u okviru onih mjera kod kojih se ta metoda planira primjenjiva . Slična je situacija i kod Programa ruralnog razvoja RH, koji defi nira unutar koje se mjere i na koje troškove mogu primjenjiva pojednostavljene mogućnos fi nanciranja, dok bi de-taljniji uvje trebali bi defi nirani u okviru pravilnika i natječaja kojima se propisuju uvje dodjele potpore.

Upute upravljačkih jela prije svega su namijenjene jelima nadležnim za raspisivanje natječaja i odo-

bravanje troškova dok će korisnici upute naći u na-tječajnoj dokumentaciji odnosno pozivu na dostavu projektnih prijedloga za konkretni poziv / natječaj za koji se planiraju javi .

Upravljačka jela trebala bi odredi i dokumen ra metodologije za korištenje pojednostavljenim mo-gućnos ma fi nanciranja u okviru pojedinog opera v-nog programa na odgovarajućoj razini – nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj, po programu, pu projekata ili slično. Pravila je potrebno učini dostupnima poten-cijalnim korisnicima tako da su ona navedena u doku-men ma u kojima se utvrđuju uvje za dodjelu pot-pora. Prilikom utvrđivanja metodologija za primjenu i izračun pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja upravljačka jela mogu se koris provjerenim po-vijesnim podacima korisnika (računovodstvene evi-

dencije korisnika, prethodni projek koje je korisnik provodio i sl.), sta s čkim podacima, podacima do-bivenim istraživanjem tržišta (ankete i sl.) ili drugim objek vnim informacijama (ranije provedene slične operacije u usporedivim regijama), ili primjenom uo-bičajene računovodstvene prakse istovrsnih korisni-ka. Među m, upravljačka jela moraju dokumen ra i pohrani dokumentaciju koja je bila temelj za samu metodologiju s opisom odabrane metode i ključnim koracima izračuna, izvorima podataka koji su upotri-jebljeni za analizu kao i izračune i ocjenu relevantnos korištenih podataka u odnosu na predviđene opera-cije te ocjenu kvalitete podataka i omogući provjeru dokumentacije nadležnim nacionalnim jelima (npr. Agenciji za reviziju sustava provedbe programa Eu-ropske unije (ARPA)) i revizorima Europske komisije.

4. Primjena pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja

Članak 67. Stavak 1. Uredbe o zajedničkim odred-bama navodi da se pojednostavljene mogućnos fi nanciranja upotrebljavaju samo kada je riječ o bespovratnim sredstvima i povratnoj pomoći. U kontekstu ESI fondova, uz ova dva oblika govori se i o fi nancijskim instrumen ma i nagradama, gdje nije moguća primjena ovih mogućnos .

Ako se projekt ili njegov dio provodi isključivo putem javne nabave (dakle, ako je rezultat projekta nabava određene opreme, te osim troškova javne nabave nema drugih troškova), u tom je slučaju primjena po-jednostavljenih mogućnos fi nanciranja zabranjena (čl. 67. stavak 4. Uredbe o zajedničkim odredbama).

Primjena pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja preporučuje se kod pova projekata kod kojih je teš-ko provjeri i dokaza stvarne troškove (mnogo sitnih troškova s opsežnom popratnom dokumentacijom, koji imaju vrlo mali ili nikakav utjecaj na ostvarivanje ciljeva i rezultata projekta) ili gdje postoji rizik od neo-dgovarajućeg čuvanja dokumentacije (npr. kod nevla-dinih organizacija). U takvim je slučajevima admini-stra vno opterećenje nadležnih jela koja verifi ciraju troškove mnogo veće od potencijalnog rizika od ne-pravilnos utvrđenih verifi kacijom svakog pojedinog troška. Pojednostavljene mogućnos fi nanciranja se od strane EK preporučuju i kako bi se naglasak stavio na ostvarenje projektnih ciljeva i rezultata, umjesto da se korisnike administra vno optere dokaziva-njem svakog, i najmanjeg potrošenog iznosa. Primje-na ove metodologije preporučuje se rabi kod pova projekata kod kojih postoje pouzdani fi nancijski i kva-lita vni podaci (povijesni, sta s čki i slično) ili kada metode pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja već postoje za slične projekte u okviru konkretnog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

99


opera vnog programa, drugih opera vnih programa ili u okviru nekog drugog instrumenta EU-a.

5. Verifi kacija i revizija troškova na koje su primijenjene pojednostavljene mogućnos fi nanciranja

Dok su korisnici kod primjene izračuna stvarnih troš-kova bili obvezni svaki pa i najmanji trošak dokaziva potpunom popratnom dokumentacijom, a nadležna jela tu dokumentaciju potvrđiva , kod pojednostav-

ljenih mogućnos fi nanciranja ta obveza ne postoji.

Tijela nadležna za verifi kaciju (upravljačka / posred-nička jela, akredi rana agencija za plaćanja) provje-ravaju jesu li se korisnici u svojim izračunima ispravno koris li unaprijed utvrđenim metodologijama te jesu li izračuni točni. Provjerava se i obvezna popratna dokumentacija, koja je kod pojednostavljenih meto-da fi nanciranja opsežnija za korisnika u fazi pripreme projekta, tj. projektne prijave, a manjeg opsega u fazi same provedbe.

S druge strane, revizori se prije svega usmjeravaju na usklađenost s EU-om i nacionalnom regula vom (jesu li propisane metodologije usklađene s pravilima pri-mjenjivima za pojedini program, jesu li metodologije pravedne, nepristrane i provjerljive), provjeru meto-dologija koje su utvrdila upravljačka jela (temelj za izračun, način izračuna, jasna podjela na izravne i ne-izravne troškove i slično) te provjeravaju ispravnost primjene propisanih metodologija (ispravnost izraču-na, korištenje ispravnim stopama, nepostojanje dvo-strukog fi nanciranja i slično).

6. Prednos korištenja pojednostavljenim mogućnos ma fi nanciranja

Kao što je već spomenuto, primjena pojednostavlje-nih mogućnos fi nanciranja trebala bi omogući ad-ministra vno rasterećenje kako za korisnike, tako i za kontrolna jela. Na taj način očekuje se da će olakša pristup ESI fondovima i malim korisnicima koji ne-maju ni iskustva ni kapaciteta za provođenje admini-stra vno zahtjevnih projekata. Pojednostavljene mo-gućnos fi nanciranja korisnicima omogućavaju lakše razumijevanje pravila o prihvatljivos troškova, olak-šavaju izvještavanje o projektnim troškovima (lakši i brži izračuni, smanjeni opseg projektne dokumenta-cije) te im omogućuju da više kapaciteta usmjere na kvalitetnije provođenje projektnih ak vnos .

Na strani nadležnih jela, primjena pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja omogućava bržu verifi kaciju troškova, ujednačenost u tumačenju propisanih pra-vila i veću sigurnost u zakonitost ovjerenih troškova, budući da su izvješća EK pokazala da se primjenom pojednostavljenih mogućnos fi nanciranja pridonosi i pravilnijoj uporabi fondova (kod primjene pojedno-stavljenih mogućnos fi nanciranja utvrđena je niža stopa pogreške). Rasterećenje na strani nadležnih -jela omogućuje da se resursi uključeni u upravljanje ESI fondovima više usmjere na pos zanje ciljeva poli- ka EU-a, umjesto da budu usmjereni na prikupljanje

i provjeru fi nancijskih dokumenata.

7. ZaključakVeć i sama činjenica da Europska komisija važećim uredbama i smjernicama, ali i prijedlogom nove fi -nancijske uredbe po če primjenu pojednostavljenih oblika bespovratnih sredstava, trebala bi na primjenu potaknu i države članice. Primjenom pojednostav-ljenih mogućnos fi nanciranja putem jednostavnijih i fl eksibilnijih fi nancijskih pravila smanjuje se admini-stra vni teret za obje strane – korisnike i nadležna jela, s aspekta verifi kacije pojednostavljene mo-

gućnos fi nanciranja daju veću sigurnost za korisni-ka u pogledu prihvatljivos troškova fi nanciranih iz sredstava EU-a, odnosno veću sigurnost za procjenu brzine iskorištenja sredstava EU-a za nadležna jela. Dokazivanje svake potrošene kune / eura do razine svakog pojedinog računa više nije potrebno, što daje prostora za usmjeravanje na ciljeve i rezultate proje-kata / programa, na što EK upravo stavlja naglasak u trenutnoj i najavljuje za nadolazeću fi nancijsku per-spek vu.

Razlog zbog kojeg države članice primjeni pojedno-stavljenih mogućnos fi nanciranja još pristupaju s dozom opreza leži u tome što se pojednostavljene mogućnos fi nanciranja u široj primjeni primjenjuju u rela vno kratkom periodu i još uvijek nije prove-den značajniji broj revizija od strane EK pa države članice nisu sigurne na koji način će Komisija revidi-ra pojednostavljene mogućnos fi nanciranja. No, s obzirom na to da EK u nacr ma dokumenata za sljedeće programsko razdoblje naglašava važnost pojednostavljenja, a u planu je i ažuriranje smjerni-ca o pojednostavljenim mogućnos ma fi nanciranja, očekuje se da će u budućnos njihova primjena bi još veća i značajnija.

100

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. UvodNovi Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 68/18; dalje u tekstu: ZKG 68/18) stupio je na snagu 3. kolovoza 2018. godine. Na dan stupanja na snagu navedenog zakona prestao je važi Zakon o komu-nalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15; dalje u tekstu: ZKG 95-15).

ZKG 68/18 donosi brojne novine u sektoru komu-nalnog gospodarstva koje donose obveze za jedini-ce lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u odno-su na donošenje novih općih i pojedinačnih akata u provedbi tog zakona. Novi ZKG znatno je obimniji od dosadašnjeg zakona jer su njime uređeni određeni pravni odnosi koji izrijekom prijašnjeg zakona nisu bili dovoljno jasno uređeni. Naime, za razliku od dosadaš-njeg zakona, koji je sadržavao svega 48 članaka, novi ZKG sadrži čak 137 članaka što samo po sebi dovolj-no govori kako je dosadašnji zakon bio podnormiran i kako su mnoga složena pravna pitanja u njegovoj ne-posrednoj primjeni bila prepuštena upravnosudskoj praksi što je uvelike otežavalo njegovu primjenu.

2. Odluka o komunalnom reduČlankom 104. ZKG 68/18 pobliže je propisan sadržaj odluke o komunalnom redu na način da je u zakon unesen sadržaj odluke o komunalnom redu kojeg su u praksi uobičajeno sadržavaju odluke o komunalnom redu većine JLS-a u Republici Hrvatskoj.

Odluku o komunalnom redu donosi predstavničko -jelo JLS-a u svrhu uređenja naselja te uspostave i odr-

žavanja komunalnog reda, a sadržaj odluke o komunal-nom redu može se propisa i s više odluka. Odlukom o komunalnom redu mora se osigura mogućnost ko-rištenja površinama javne namjene na način koji omo-gućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

Odlukom se propisuje:1. uređenje naselja što obuhvaća uređenje pročelja,

okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fi zičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini jav-ne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevi-nama kao i druge urbane opreme i klima zacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih susta-va i drugih uređaja na m zgradama koji se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvo-le i glavnog projekta

2. način uređenja i korištenja površinama javne na-mjene i zemljiš ma u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uklju-čujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propi-sima grade bez građevinske dozvole i glavnog pro-jekta te održavanje reda na m površinama

3. uvjete korištenja javnim parkirališ ma, javnim ga-ražama, nerazvrstanim cestama i drugim površina-ma javne namjene za parkiranje vozila

4. održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda s h površina.

Odluku o komunalnom redu kojom se uređuje kori-štenje površinama javne namjene koje su dio želje-zničke infrastrukture ili javne ceste predstavničko -jelo JLS-a donosi uz prethodnu suglasnost upravitelja te infrastrukture odnosno ceste.

Odlukom o komunalnom redu propisuju se mjere za provođenje te odluke kao što su:

Komunalni red prema novom Zakonu o komunalnom gospodarstvuDesanka Sarvan *

Nova defi nicija komunalnog gospodarstva naglašava cjelovit sustav koji se sastoji od tri ključna segmenta: obavljanje komunalnih djelatnos (članci 21. – 58. ZKG 68/18), građenje i održavanje komunalne infrastruk-ture (članci 59. – 103. ZKG 68/18), te održavanje komunalnog reda (članci 104. – 117. ZKG 68/18). Svaki dio zakona zaslužuje pobližu analizu o čemu će se pisa u narednim brojevima časopisa, a u ovom broju obra-đene su novine u zakonu u odnosu na komunalni red i djelokrug komunalnog redarstva.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

101

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

• određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površi-na javne namjene

• mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzi-ma komunalni redar

• obveze pravnih i fi zičkih osoba i • prekršajne odredbe.

Visina novčanih kazni propisana općim aktom pred-stavničkog jela JLS-a propisana je stavcima 4., 5. i 6. članka 33. Prekršajnog zakona (NN, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17; dalje u tekstu: PZ), kako slijedi:

• za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za počinitelja prekršaja – pravnu osobu ne može bi propisana i izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 500 kuna ni većem od 10.000 kuna

• za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za počinite-lja prekršaja – fi zičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koji je poči-nila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samo-stalne djelatnos , ne može bi propisana i izreče-na novčana kazna u iznosu manjem od 300 kuna ni većem od 5.000 kuna

• za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za počinitelja prekršaja – fi zičku osobu ne može bi propisana i izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 100 kuna ni većem od 2.000 kuna.

Novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane od-lukom o komunalnom redu prihod su proračuna jedi-nice lokalne samouprave na čijem su području učinje-ni prekršaji (članak 106. ZKG 68/18).

U odnosu na sadržaj odluke o komunalnom redu novi zakon propisuje da se površine javne namjene daju u zakup (stavak 3. članka 104. ZKG 68/18) te da se za davanje na privremeno korištenje površina javne na-mjene i zemljišta u vlasništvu JLS-a plaćaju naknade koje su prihod proračuna JLS-a, ali i postavlja ograni-čenje osobi koja je dobila na privremeno korištenje površine odnosno zemljište, koja ne može pravo kori-štenja ili zajedničkog korištenja h površina odnosno tog zemljišta prenije na drugu osobu bez suglasno-s JLS-a (članak 105. ZKG 68/18). Time su otklonje-ne brojne dvojbe u neposrednoj primjeni ZKG 95-15 u odnosu na pravni akt kojim se odobrava korištenje javnim površinama (sada je jasno propisano da je to ugovor o zakupu) te vrs prihoda od davanja na kori-štenje javnih površina (sada je jasno propisano da je to naknada). Smatramo, među m, da je na dispoziciji JLS-a da, pored plaćanja naknade za korištenje jav-nim površinama, odlukom o lokalnim porezima za ko-rištenje javnim površinama propiše i plaćanje poreza za korištenje javnim površinama sukladno članku 29. Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 115/16 i 101/17).

3. Upravno jeloNovim zakonom naglašeno je kako brojne poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja uprav-no jelo JLS-a određeno općim aktom predstavnič-kog jela JLS-a o ustroju upravnih jela, te su popi-sani poslovi koje isto obavlja, iz čega proizlazi kako su poslovi komunalnog redarstva u nadzoru odluke o komunalnom redu samo jedan dio poslova nave-denog upravnog jela tj. da je komunalno redarstvo samo jedna od organizacijskih jedinica tog upravnog jela, koje obavlja poslove:

• dopuštanja i određivanja uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevi-nama i druge urbane opreme na zgradama

• dopuštanja i određivanja uvjeta za korištenje po-vršinama javne namjene i zemljiš ma u vlasništvu JLS-a za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građe-nje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta

• nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu

• druge poslove određene odlukom o komunalnom redu

• druge poslove određene ovim Zakonom i poseb-nim zakonom (članak 107. ZKG 68/18).

Pro v upravnih akata koje donosi upravno jelo u obav-ljanju poslova iz članka 107. stavaka 2. i 3. ZKG 68/18 može se izjavi žalba o kojoj odlučuje upravno jelo žu-panije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, a o žalbi pro v upravnih akata koje donosi upravno je-lo Grada Zagreba odlučuje središnje jelo državne upra-ve nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, ako posebnim zakonom nije propisano drukčije.

4. Komunalni redariČlancima 109. – 111. ZKG 68/18 pobliže su propisani uvje za rad komunalnih redara koji dosadašnjim za-konom nisu bili dovoljno defi nirani te su otklonjene brojne dvojbe.

Naime, prema navedenim odredbama poslove nad-zora, koje na temelju ZKG 68/18 obavlja upravno -jelo, provode komunalni redari koji su službenici tog jela. Komunalni redari imaju ovlas obavljanja nad-

zora propisane:

• ZKG 68/18• odlukom o komunalnom redu• posebnim zakonom.

JLS mogu ugovorom ustroji zajedničko obavljanje poslova komunalnih redara, a komunalni redar mora ima najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazo-vanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje te u obavljanju službene dužnos nosi službenu odoru i ima službenu iskaznicu. Izgled služ-

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

bene odore te izgled i sadržaj službene iskaznice ko-munalnog redara odlukom propisuje predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave.

4.1. Ovlas komunalnog redara

Dosadašnjim zakonom ovlas komunalnog redara u postupanju nisu bile pobliže defi nirane – ovlas su obuhvaćale rješenje kojim se fi zičkim i pravnim oso-bama naređuju radnje u svrhu održavanja komunal-nog reda, izriču mandatne kazne i predlaže pokreta-nje prekršajnog postupka (st. 1. čl. 18. ZKG 95-15). Taj je nedostatak otklonjen odredbom članka 112. ZKG 68/18 gdje su pobliže propisane ovlas komunalnog redara čime se omogućava učinkovi je postupanje u nadzoru komunalnog redara koji je ovlašten provedbi nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu:

1. zatraži i pregleda isprave (osobna iskaznica, pu-tovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrdi iden tet stranke odnosno za-konskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba pri-sutnih prilikom nadzora

2. uzima izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvr-di , kao i od drugih osoba prisutnih prilikom nadzora

3. pisanim putem zatraži od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru

4. prikuplja dokaze i utvrđiva činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografi ra-njem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)

5. obavlja i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

Navedene ovlas komunalnog redara primjenjuju se u provedbi nadzora prema posebnim propisima koji na-čelno upućuju na postupanje u nadzoru komunalnog redara prema odredbama ZKG-a (primjerice, Zakon o zaš od buke, NN, br. 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16 i Zakon o cestama, NN, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) dok ovlas komunalnog redara propi-sane posebnim zakonima ostaju mjerodavne za nadzor prema m posebnim zakonima.

To se odnosi na Zakon o građevinskoj inspekciji (NN, br. 153/13) kojim su u provedbi nadzora komunalnog redara propisane šire ovlas od navedenih u ZKG 68/18. To su sljedeće ovlas :

1. zatraži i pregleda isprave (osobna iskaznica, pu-tovnica i sl.), na temelju kojih može utvrdi iden tet stranke kao i drugih osoba prisutnih prilikom nadzora

2. ući na građevnu čes cu, odnosno pripadajuće ze-mljište zgrade ili druge građevine, gradilište, pri-vremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta bez obzira na njihovu namjenu, te ih pre-gleda

3. naredi inves toru, odnosno vlasniku da u nuž-nom opsegu odstrani drveće, drugo raslinje, živo -nje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda

4. uzima izjave od odgovornih osoba radi pribavlja-nja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrdi , kao i od drugih osoba prisutnih prilikom nadzora

5. pisanim putem zatraži od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru

6. prikuplja dokaze i utvrđiva činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografi ra-njem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)

7. obavlja i druge radnje u svrhu provedbe nadzora (st. 2. čl. 43.).

Isto tako, u provedbi nadzora iz članka 75. stavka 3. Zakona o zaš živo nja (NN, br. 102/17) drugačije su propisane ovlas komunalnog redara i te se ovla-s primjenjuju u provedbi nadzora odluka predstav-ničkog jela koje isto donosi u provedbi navedenog zakona. To su ovlas :

• pregleda isprave na temelju kojih se može utvr-di iden tet stranke i drugih osoba prisutnih prili-kom nadzora

• ući u prostore / prostorije u kojima se drže kućni ljubimci

• uzima izjave stranaka i drugih osoba• zatraži od stranke podatke i dokumentaciju• prikuplja dokaze na vizualni i drugi odgovarajući

način• očita mikročip• obavlja druge radnje u skladu sa svrhom nadzora• podnosi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog (st.

1. čl. 80.).

4.2. Postupovne odredbe

Novim ZKG 68/18 propisane su pobliže postupovne odredbe koje omogućavaju učinkovi ju provedbu nad-zora, a odstupaju od postupovnih pravila propisanih Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09).

4.2.1. Donošenje rješenja bez saslušanja strankeNajznačajnija je odredba stavka 3. članka 116. prema kojoj komunalni redar, ako utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzira , može donije rješenje i bez saslušanja stranke. Navedena odredba pred-stavlja odstupanje od odredbe 30. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), prema kojem se u postupku stranci mora omogući izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnos ma i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, te se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može proves samo ako se usvaja zahtjev stranke, ili ako odluka u postup-ku nema nega van učinak na pravne interese stran-ke, ili kad je tako propisano zakonom. Naime, često u provedbi nadzora komunalni redari zateknu počinjene radnje koje su povreda komunalnog reda, a da stran-ka koja je počinila prekršaj nije fi zički prisutna prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja, te je obveza saslušanja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

103

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

stranke u postupku otežavala pravovremeno djelova-nje, stoga je dopuštenje djelovanja komunalnog reda-ra i bez saslušanja stranke u upravnom postupku zna-čajna odredba za poboljšanje učinkovitos nadzora.

4.2.2. Mjere za održavanje komunalnog redaU provedbi nadzora nad provedbom odluke o komu-nalnom redu komunalni redar ima pravo i obvezu rje-šenjem ili na drugi propisani način naredi fi zičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu odno-sno druge mjere propisane zakonom.

Člankom 113. ZKG 68/18 propisane su obveze jav-nopravnih jela te pravnih i fi zičkih osoba komunal-nom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, omogući provedbu nadzora i osigu-ra uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovla-štenja, te je upravno jelo ovlašteno zatraži pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja pruži otpor ili se otpor osnovano očekuje.

Kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzira , obvezan je po službenoj dužnos pokrenu upravni postupak i naredi odgo-varajuće mjere u skladu s odlukom o komunalnom redu ili posebnim propisom. Kada komunalni redar utvrdi da nije povrijeđen propis čije izvršenje je ovla-šten nadzira pa nema uvjeta za pokretanje uprav-nog postupka, pisanim putem će o tome obavijes poznatog prijavitelja u roku od osam dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja. Među m, ako je stran-ka izvršila obvezu iz rješenja o izvršenju komunalnog redara ili je zbog drugog razloga prestala obveza izvr-šenja tog rješenja, komunalni redar po službenoj duž-nos donosi rješenje o obustavi postupka izvršenja rješenja (Članak 114. i 115. ZKG 68/18).

4.2.3. Donošenje rješenja pro v nepoznate osobeČlankom 116. ZKG 68/18 propisano je da mjere za održavanje komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu komunalni redar rješenjem nare-đuje osobi koja je povrijedila odluku, odnosno osobi koja je obvezna otkloni utvrđenu povredu, a ako se osoba ne može utvrdi , rješenje se donosi pro v nepoznate osobe.

U neposrednoj primjeni zakona postavljeno je pitanje značaja donošenja rješenja pro v nepoznate osobe jer odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) ne sadrže takvu mogućnost. U tom smislu navedenu odredbu valja smatra posebnom postupovnom odredbom koja se primjenjuje u izuzet-nim slučajevima kada nije moguće utvrdi počinitelja povrede odluke o komunalnom redu.

U upravnom postupku komunalni redar dužan je utvrdi počinitelja povrede komunalnog reda, ali u izuzetnim slučajevima kada to nije moguće mjera

se može naloži , a izvršenje mjere proves po tre-ćoj osobi i pro v nepoznate osobe. To su slučajevi kada komunalni redar, primjerice, utvrdi počinjenu povredu komunalnog reda, ali ne može utvrdi tko je vlasnik stvari nad kojima je povreda počinjena. Smatra se da se u tom slučaju rješenje o naloženoj mjeri može donije pro v nepoznate osobe i dostava tog rješenja izvrši sukladno odredbi stavaka 2. i 3. članka 95. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 4//09) dostavom javnom objavom koja se obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog jela, objavom pismena u dnevnim novinama, na in-

ternetskoj stranici javnopravnog jela ili na drugi pri-kladan način, s m da se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od dana javne objave.

Ako se jekom postupka utvrdi počinitelj povrede komunalnog reda, tada ta osoba stupa u upravni postupak od trenutka saznanja za počinitelja. Ova je odredba vrlo važna jer omogućava izvršenje nalože-ne mjere po trećoj osobi (npr. uklanjanje određenih stvari s javne površine) i u slučajevima kada utvrđiva-nje počinitelja tj. vlasnika stvari nije moguće.

4.2.4. Žalba pro v rješenja komunalnog redaraPrema članku 117. ZKG 69/18, pro v upravnih akata koje donosi komunalni redar može se izjavi žalba o kojoj odlučuje upravno jelo županije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, a o žalbama pro- v upravnih akata koje donosi komunalni redar Gra-

da Zagreba odlučuje središnje jelo državne uprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.

Žalba izjavljena pro v rješenja komunalnog redara ne odgađa njegovo izvršenje.

Važno je napomenu da se pri donošenju rješenja ko-munalnog redara u izreci rješenja mora naves kako žalba pro v rješenja ne odgađa izvršenje rješenja, te u obrazloženju rješenja naves zakonsku osnovu za takvu odredbu tj. stavak 2. članka 117. ZKG 68/18.

5. PrekršajiOsim nadležnos propisanih ZKG 68/18, komunalni redari imaju značajne nadležnos u prekršajnom po-stupku.

5.1. Naplata novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja

Komunalni redari prema članku 245. PZ-a mogu na-plaćiva novčane kazne na mjestu počinjenja prekr-šaja. Tom je odredbom propisano da se, ako zakonom nije određeno drukčije, novčana kazna može napla na mjestu počinjenja prekršaja u visini od polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekr-šaju za prekršaj za koji je kao kazna propisana samo

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

novčana kazna do 2.000 kuna za fi zičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 5.000 kuna za okrivljeni-ka fi zičku osobu obrtnika i fi zičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću i do 15.000 kuna za pravnu osobu i s njom izjednačene subjekte ako je službena osoba ovlaštenog tužitelja, osim oštećenika, prekršaj utvrdila:

1. obavljanjem nadzora u okviru svoje nadležnos ,2. neposrednim opažanjem,3. uporabom tehničkih uređaja,4. pregledom vjerodostojne dokumentacije.

5.2. Prekršajni nalog

Komunalni redari prema članku 233. PZ-a mogu izda prekršajni nalog.

Prema navedenoj odredbi, jela državne uprave kao ovlašteni tužitelji mogu izda prekršajni nalog ako su utvrdili prekršaj:

1. neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlaštenih službenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlež-nos koje su o tome sačinile službenu bilješku ili zapisnik, ili

2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog jela, ili

3. upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provo-đenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.

Naime, prema stavku 8. članka 233. PZ-a, jela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve imaju iste ovlas , prava i obveze kada je riječ o prekršajima iz njihove nadležnos . Odredbe ovog Zakona koje se odnose na jela državne uprave na odgovarajući se način primjenjuju i na jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je riječ o prekršajima iz njihove nadležnos .

5.3. Obvezni prekršajni nalog

Prema članku 239. PZ-a komunalni redari kao ovlašte-ni tužitelji prije pokretanja prekršajnog postupka pro- v počinitelja prekršaja obvezno će izda prekršajni

nalog (obvezni prekršajni nalog) za:

1. prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave,

2. prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 5.000 kuna za fi zičku osobu, do 10.000 kuna za počinitelja prekr-šaja – fi zičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000 kuna za pravnu osobu i do 5.000 kuna za odgovornu oso-bu u pravnoj osobi. Kod prekršaja pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, obvezni prekršajni nalog izdat će se kad je uvjet iz ove točke ostvaren u od-nosu na počinitelja pravnu osobu.

5.4. Optužni prijedlog

Novim ZKG 68/18 propisano je da optužni prijedlog za prekršaj, propisan m Zakonom ili odlukom o komu-nalnom redu koji u nadzoru utvrdi komunalni redar, podnosi upravno jelo (stavak 1. i 2. članka 112. ZKG 68/18). Naime, optužni prijedlog strogo je formalan i složen akt koji će donije pročelnik upravnog jela, a ne komunalni redar.

Naime, prema članku 160. PZ-a optužni prijedlog sadrži: 1. podatke o tužitelju i to: naziv državnog jela ili

pravne osobe, odnosno ime i prezime tužitelja fi -zičke osobe te adresu tužitelja,

2. podatke za počinitelja prekršaja – fi zičku osobu: ime i prezime s osobnim podacima (članak 171. stavak 1.), je li u zadržavanju i točno od kada, a, ako je pušten na slobodu, u kojem je vremenu bio lišen slobode, primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada,

3. za počinitelja prekršaja – fi zičku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelat-nošću, osim podataka iz stavka 2. točke 2. ovog članka: točan naziv obrta ili djelatnos , sjedište i mjesto upisa obrta ili druge samostalne djelatnos

4. za počinitelja prekršaja – pravnu osobu i druge su-bjekte izjednačene s pravnim osobama: njezin to-čan naziv, sjedište i osobni iden fi kacijski broj, ime i prezime njezina predstavnika, datum rođenja i adresu stanovanja, državljanstvo, državu izdavanja putovnice i broj putovnice ako je stranac, te pri-mjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada,

5. činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja,

6. vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je počinjen prekršaj te ostale bitne okol-nos za točno određenje prekršaja,

7. zakonski naziv prekršaja i propis kojim je određen, 8. prijedlog o dokazima koje treba proves na glav-

noj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih čije se ispi vanje predlaže, spisa koje treba pročita i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica s krat-kim obrazloženjem optužnog prijedloga. Tužitelj u optužnom prijedlogu može predloži vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud,

9. pisanu obavijest iz članka 109.a stavka 1. i 2. ovog Zakona,

10. podatak ovlaštenog tužitelja je li pro v počinitelja pod-nesena i kaznena prijava u vezi s is m događajem.

6. ZaključakZKG 68/18 sadržajnije obuhvaća djelokrug i ovlas komunalnog redarstva što će zasigurno doprinije učinkovi jem radu te službe. Naime, pobližim odre-đenjem pojedinih pitanja otklonjene su dvojbe koje su se pojavljivale u neposrednoj provedbi ZKG 95-15, koje je nadopunjavala upravnosudska praksa, a koja su pitanja sada sadržana u odredbama zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

105

UDK 336.2-391.1 PAMETNI GRADOVI

1. UvodOdluka o isporuci projekta nogometnog stadiona pri-je deset i više godina i danas se razlikuje zato što su se parametri na temelju kojih se donosi odluka značajno promijenili. Ne ulazeći u građevinsko – tehnološke detalje, najznačajnije promjene nastale su na područ-ju komunikacijskih i informacijskih tehnologija koje su s vremenom postale cjenovno dostupnije, vrstama brojnije, primjenom jednostavnije te potražnjom za njihovim primjenama veće. Pod utjecajem trendova pametnih gradova život građana želi se organizira holis čki racionalno uz manje entropije. U višegodiš-njem razdoblju stasale su nove generacije sklone upo-trebi digitalne tehnologije kao i cijeli niz novih kanala i načina komunikacije. Zasigurno, te nove generacije promatrat će kvalitetu pruženih usluga na budućem stadionu upravo kroz mogućnost korištenja takvim novim tehnologijama, naravno, ne dovodeći u pita-nje osnovni razlog dolaska na stadion, a to je užitak gledanja nogometa i navijanja za svoj m. Radi se o stadionskoj komunikacijskoj i nadzornoj infrastruktu-ri kojom je, uz korištenje suvremenim informacijskim

i komunikacijskim tehnologijama (IK tehnologijama), moguće doprinije sigurnos navijača na stadionu, po-veća užitak gledanja nogometa, energetsku učinkovi-tost, protočnost prometa u kretanju i mirovanju, stu-panj komercijalizacije i samim me smanji izdvajanja iz javnih izvora, uključi veći broj građana u sportske ak vnos doprinoseći njihovom zdravlju, te, najposli-je, doprinije mone zaciji već ostvarene, nevjerojatne promocije Republike Hrvatske u svijetu daljnjim po -canjem i održavanjem interesa stranih građana za kup-njom različi h hrvatskih proizvoda i usluga.

Primjena suvremenih IK i digitalnih tehnologija dopri-nijela je transformaciji konvencionalnih nogometnih stadiona u koncepciju pametnih gradova, tj. pametnih nogometnih stadiona (eng. Smart Football Stadium).

2. Konvencionalni vs. pametni nogometni stadion

Konvencionalni nogometni stadion građevina je koju, obično, javni naručitelji isporučuju građanima u svr-hu održavanja nogometnih utakmica. Grade se pre-ma standardima FIFA-e1. Katkad se upotrebljavaju i za

1 h ps://www.ksi.is/media/mannvirki/FIFA_Football_Stadiums.pdf.

Pametan pristup izgradnji nacionalnog nogometnog stadionaDamir Juričić *

Na krilima uzbuđenja zbog, slobodno to možemo reći, pobjede naših srebrnih reprezenta vaca zlatnog sjaja, sve su glasnije i javno prisutnije ideje o izgradnji centralnog nacionalnog nogometnog stadiona. Pos zanje mjesta svjetskog viceprvaka bez adekvatne sportske infrastrukture izaziva čuđenje diljem svijeta, pokazuje učinak rada u nekonkurentnim uvje ma, moć upornos , ustrajnos , odricanja te učinak marljivog i preda-nog rada. Stoga, ideja o isporuci nacionalnog nogometnog stadiona bez sumnje nailazi na tlo masovnog odobravanja. Među m, način planiranja, projek ranja, javne nabave, defi niranja standarda usluga, procje-na potencijala komercijalizacije, nadzora isporučenih usluga, mehanizma stalnog unapređenja usluga, mo-dela nabave, strukture izvora fi nanciranja, priuš vos (eng. aff ordability), cjeloživotnog održavanja, uprav-ljanja rizicima i cijelog niza čimbenika koji utječu na konačni omjer dobivene vrijednos i plaćenog (javnog) novca u ukupnom životnom vijeku, trebali bi privući pozornost ne samo stručne društvene zajednice, već bi se značaj h čimbenika trebao, prije početka provedbe projekta, kvalitetno i sveobuhvatno komunicira s najširom društvenom zajednicom. O tome će ovisi konačno pos gnuta društvena korist od provedbe ovog projekta. Želja je autora da informacije iz teksta doprinesu konstruk vnoj, racionalnoj, produk vnoj i uklju-čivoj raspravi ne samo o budućem nacionalnom nogometnom stadionu, već i raspravi o pametnoj pripremi svakog većeg javnog projekta.

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pamet-nim i održivim gradovima, [email protected].

106

PAMETNI GRADOVI UDK 336.2-391.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

održavanje drugih masovnih društvenih događaja po-put koncerata ili drugih masovnijih društvenih skupo-va. Javni naručitelji konvencionalne stadione isporučit će prema modelu za koji oni vjeruju da je najpogodniji za naručitelja i građane bez osobite prethodne anali-ze stvarne opravdanos primjene odabranog modela nabave2. Konvencionalan stadion vjerojatno će ima i kakve komponente energetske učinkovitos poput solarnih panela ili sličnih komponen obnovljivih izvo-ra energije. Vrijednost projekta kod konvencionalnog pristupa uglavnom je vezana za kapitalne troškove dok su ostali troškovi projekta u njegovom ukupnom život-nom vijeku sekundarnog značaja.

Za razliku od konvencionalnog, pametni stadion ra-zlikuje se prije svega u pristupu pripremi projekta. U proceduri pripreme projekta nastojat će se okupi različite interesne grupe najšire društvene zajedni-ce u svrhu iden fi kacije stvarne društvene potrebe za isporukom takvog projekta, interesa za različi m spektrom usluga, potencijala komercijalizacije uslu-ga te iden fi kacije preferiranih kanala komunikacije stadiona s korisnicima. Odabir modela nabave stadi-ona neće se temelji na vjerovanju već na temeljitoj kvan ta vnoj i kvalita vnoj analizi različi h modela nabave uspoređujući ukupne životne troškove u svr-hu procjene najveće vrijednos za novac onih koji će taj projekt pla (poreznih obveznika i/ili krajnjih ko-risnika). Polazište su, kod pripreme projekta, naučene lekcije iz sličnih provedenih projekata u zemlji i svijetu. Usporedba nekih, za autora ovog teksta važnijih krite-rija kod konvencionalnog i pametnog pristupa isporu-ke nogometnog stadiona ilustrirana je tablicom 1:

Tablica 1. Usporedba kriterija konvencionalnog i pamet-nog nogometnog stadiona3

Kriterij / Proces / Faza

Konvencionalni pristup Smart pristup

Projek ranje i priprema projekta

Zatvoreno u okviru odabranih arhitekata i njihovih mova.

Otvoreno (radionice, ciljne grupe, građani, inves tori…) u cilju iden fi kacije outputa3. Tehničkom projek ranju prethodi sveobuhvatna analiza potreba. Odgovara se na pitanje: je li projekt potreban društvu?

2 Na primjer, tradicionalni model nabave ili alterna vni model na-bave poput opera vnog leasinga, koncesije ili javno – privatnog partnerstva. 3 Suradnja arhitekata, urbanista i drugih stručnih skupina u svrhu op malnog pozicioniranja stadiona u prostoru, povećanja logis č-ko – sigurnosnog konteksta, doprinosa razvoju novih gradskih na-selja te cjelovitog uklapanja u koncept pametnih gradova.

Procjena troškova

Fokus je uglavnom na procjeni kapitalnih troškova.

Procjena ukupnih životnih troškova (projek ranje, građenje, održavanje, rizici, fi nanciranje…) sukladno normi HRN ISO 15686-5:2009.

Iden fi kacija, kvan fi kacija i alokacija rizika projekta

Ne primjenjuje se. Obvezna.

Odluka o projektu

Često na temelju neekonomskih, poli čkih kriterija.

Na temelju analize društvene potrebe za projektom, ekonomske opravdanos i fi nancijske održivos .

Odluka o modelu nabave projekta

Na temelju percepcije (vjerovanja) o opravdanos određenog modela nabave.

Na temelju analize ukupnih životnih troškova, vrijednos za novac te matrice rizika.

Financiranje

Uglavnom iz javnih izvora. Izvori fi nanciranja najčešće povećavaju dug države.

Op malna kombinacija javnih i privatnih izvora te kombiniranje s fi nancijskim instrumen ma iz prihvatljivih domaćih i inozemnih grant shema. Primjena alterna vnih modela nabave omogućuje evidenciju obveza izvan duga države.

Ex ante defi niranje standarda usluga

Defi nirani osnovni, propisima određeni nužni standardi.

Uz propisima određene standarde detaljno se defi niraju standardi svih usluga koje će se pruža u sklopu stadiona.

Ex post nadzor isporučenih standarda

Uglavnom ne postoji.

Strogi nadzor isporuke ugovorenih standarda i plaćanje na temelju isporučenih standarda.

Energetska učinkovitost

Uglavnom određena zakonskim obvezama.

Vrlo važan segment projekta. Naglasak na pametnom upravljanju proizvodnjom i potrošnjom energije. Op mizacija različi m izvorima.

Uključenost građana

Naglasak na zadovoljenju osnovne funkcije održavanje nogometnih utakmica

Naglasak na uključivanje najširih društvenih grupa u zbivanja na stadionu. Stadion postaje mjesto okupljanja ljudi povrh osnovne funkcije – održavanje nogometnih utakmica.

Izvor: Autor

Vjerojatno je najvažniji segment pametne pripreme projekta jezgrovit odgovor na pitanje: treba li pro-jekt društvu? Pitanje je tko na ovo pitanje može me-ritorno odgovori . Jesu li to poli čke stranke, javni naručitelji (općine, gradovi, županije, ministarstva) ili pak građani i neposredni korisnici usluga koje će se na stadionu isporučiva ? Društvena potreba usko

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

107


je povezana s priuš vošću projekta, tj. odgovorom na pitanje: može li si društvo priuš projekt s obzirom na njegovu vrijednost, fi skalni kapacitet ili pak cijene krajnjih usluga? Naravno, ne samo u pogledu kapital-nih troškova već ukupnih životnih troškova. Budući da je svaka inves cija (ne samo javna) satkana od cijelog niza rizika, iden fi kacija, kvan fi kacija i alokacija rizi-ka obvezan su dio svake pametne pripreme projekta. Nažalost, kod konvencionalne pripreme ona redovito izostaje. Iz kuta priuš vos razmatrano, u raspravu o pitanju društvene potrebe trebali bi se, naravno, uklju-či i porezni obveznici4. Oni će plaća ukupne životne troškove projekta. Također, ako se radi o projektu koji dio svojih prihoda naplaćuje na tržištu, od krajnjih ko-risnika, tada će i krajnji korisnici sudjelova u odgovo-ru na pitanje o potencijalu potražnje za komercijalnim uslugama koje će se posredstvom projekta isporuči-va . Dakle, stječe se dojam da su građani u pojavnim oblicima poreznih obveznika i krajnjih korisnika jedini meritorni odgovori na pitanje o društvenoj potrebi.

3. Iskustva u isporuci pametnih stadiona Ideja o pametnim stadionima proizlazi iz koncepcije pametnih i održivih gradova (eng. Smart and Sustai-nable Ci es). Okvir te ideje određen je osnovnim po-dručjima života poput ekonomije, mobilnos , okoli-ša, zdravog življenja i upravljanja. Za pos zanje ciljeva svakog od navedenih područja života rabi se suvre-mena informacijska i komunikacijska tehnologija. Na-vedena područja određuju i obilježja pametnih sta-diona. Ilustracije radi, navest će se nekoliko primjera nedavno izgrađenih pametnih stadiona.

Legia Waszawa Municipal Stadium5, Poljska

Na stadionu postoji brza WiFi mreža. Posredstvom mreže pružaju se integrirane usluge visoke kvalitete (video snimke, vijes i obavijes , naručivanje hrane i pića i slično). Krea vni, inspira vni i uslužni vodiči koji posje telje vode u obilasku stadiona pozna su diljem svijeta. Stadion je postao mjesto prodaje ci-jelog niza malih domaćih proizvođača piva, a muzej nogometa posjećuje velik broj ljudi.

Croke Park’s Smart Stadium, Dublin, Irska6

Prvi smart stadium u svijetu s cijelim nizom CCTV kamera u svrhu mjerenja gustoće posje telja, sen-

4 Danas su dostupne brojne aplikacije kreirane u svrhu sudjelova-nja različi h društvenih skupina u odlučivanju glasanjem, komen- ranjem i predlaganjem, a dobar primjer je aplikacija Urban Inno

(h ps://www.rijeka.hr/gradska-uprava/eu-projek /aktualni-pro-jek /urban-inno/).5 h p://legia.com/en/stadium-informa on-99.6 h ps://smartdublin.ie/smartstories/croke-park-smart-stadium/.

zora, monitora, mikrofona i zvučnika raspoređenih po cijelom stadionskom prostoru. Stadion je visoko energetski učinkovit čime se pos žu zavidne uštede u potrošnji energije. U svrhu povećanja sigurnos po-sje telja, IK tehnologija služi za nadzor kretanja ljudi po stadionu. Redovito se prikupljaju i obrađuju poda-ci o vremenu i prognozi, nadzire se unutarnji i vanjski promet pomoću tehnologija IoT (Internet of Things) u svrhu op mizacije kretanja, redukcije gužvi i ranog otkrivanja potencijalnih prepreka u prostoru.

Levi’s Stadium, Santa Clara, SAD7

Stadion je poznat po sustavu recikliranja otpadnih i oborinskih voda te njihovog ponovnog korištenja za uporabu na zelenim površinama zbog čega se i na-ziva zelenim stadionom. Na stadionu je ugrađena WiFi mreža velike brzine u svrhu povezivanja posje- telja. Sustav energetske učinkovitos temelji se na

proizvodnji energije pomoću 3 530 m2 solarnih pa-nela. Izrađen je i poseban Stadium App za uporabu svih stadionskih usluga (kupnja ulaznica, parkiranje, rezervacija hrane i pića, dostava hrane i pića na mje-sto, igre i zabava, prijava problema, izvještaji i analize, obilazak stadiona).

HNK Rijeka, Rijeka, Hrvatska8

Manje je poznato da su u posljednjih nekoliko godi-na, u suradnji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla, a sukladno koncepciji pametnih gradova, razvijane vrlo napredne ideje o pametnim stadionima i u Republici Hrvatskoj, temeljene na iskustvu sličnih projekata u svijetu9. Razvoj ideje o izgradnji stadiona NK Rijeke na Kantridi kretao se upravo u smjeru izgradnje pa-metnog stadiona koji bi se temeljio na primjeni naj-suvremenijih IK tehnologija, predik vnih algoritama, senzora, kamera i mikrofona u svrhu povećanja uklju-čenos posje telja, naglašavanja doživljaja utakmica i ostalih manifestacija, povećanja sigurnos kreta-nja posje telja na stadionu te pružanja najrazliči jih usluga pomoću aplikacija putem pametnih telefona.

4. Pametna priprema i provedba projektaPriprema projekta vjerojatno je jedna od najvažni-jih faza u životnom vijeku projekta. U fazi pripreme defi nira se svrha i predmet projekta, utvrđuju se pretpostavke buduće eksploatacije projekta, trebali

7 h p://www.levisstadium.com/.8 http://www.nk-rijeka.hr/dobrodoslica-predsjednika/stadiu-m/?lang=en.9 h ps://www.ericsson.com/en/networks/trending/hot-topics/connected-stadium.h ps://www.youtube.com/watch?v=F_aiQemh2ZU h ps://www.youtube.com/watch?v=mTr0CyMUrDk.

108

PAMETNI GRADOVI UDK 336.2-391.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

bi se defi nira standardi javnih usluga koje će se is-poručiva posredstvom javne građevine, defi niraju se metode i načini mjerenja isporučenih standarda u ukupnom životnom vijeku, često dužem od 20 ili 30 godina. Među m, ne samo nerijetko, već gotovo re-dovito, u Republici Hrvatskoj neki od nabrojanih pro-cesa u okviru faze pripreme projekta izostaju. Praksa i iskustvo pokazuju da: u fazi pripreme neadekvatno se defi nira svrha i predmet projekta; točna društvena korist nije jasna; nije jasno istaknuto kome konkretan javni projekt treba; u iden fi kaciji društvene koris ne sudjeluje društvo – širi spektar različi h društve-nih grupa. U tom smislu stječe se dojam da o svrsi i predmetu projekta odlučuju poli čki predstavnici građana10, poreznih obveznika i krajnjih korisnika, a njihove se odluke o nabavi javnog projekta nerijet-ko poistovjećuju s poli čkim odlukama ili odlukama u svrhu ostanka ili dolaska na vlast11. Pametno defi -niranje društvene koris , svrhe i predmeta projekta u pametnoj pripremi javnog projekta obilježeno je uključivanjem najširih slojeva građana (ovisno o vrs javnog projekta) u odlučivanje.

Nadalje, konvencionalna (tradicionalna) priprema projekta, osobito onog troškovnog dijela, obuhvaća procjenu kapitalnih troškova12 projekta. Uspjeh pro-vedbe postupka javne nabave procjenjuje se uspo-redbom vrijednos nabave i najpovoljnije ponude kapitalnih troškova, prema kriteriju utemeljenom na vjerovanju da je korist naručitelja proporcionalna što manjoj vrijednos ponude u odnosu na vrijednost nabave. S druge strane, pametna priprema projekta u centar interesa i procjene stavlja ukupne životne troškove projekta čiji su kapitalni troškovi samo je-dan dio13. Cilj je pametne procjene troškova projekta utvrdi koliko će, na koji način i iz kojih izvora porezni obveznici plaća troškove u ukupnom životnom vije-ku projekta. Oni i plaćaju troškove dokle god se javna građevina eksploa ra.

Konvencionalna nabava rijetko ima defi niranu detaljnu strukturu standarda svih javnih usluga koje se isporu-čuju građevinom, uključujući i standarde same građe-

10 Ova mogućnost proizlazi iz materijalizacije izrazite asimetrije in-formacija između glasača i poli čkih predstavnika nakon dolaska na vlast.11 Ovakav pristup može generira poli čki rizik koji se materijalizira prosvjedima pro v javnog projekta te odustajanjem od provedbe u poodmakloj fazi projekta; nakon što su se proizveli značajni troškovi (javni ili privatni).12 S aspekta računovodstvene evidencije ispravno bi bilo: kapitalna vrijednost.13 Udio kapitalnih troškova u ukupnim životnim troškovima može se, nerijetko, kreta od pedesetak posto (kod jednostavnijih pro-jekata poput javne rasvjete) pa sve do desetak posto kod složenih projekata poput zračnih luka.

vine. Još rjeđe, ili gotovo nikada, ima defi niran meha-nizam kon nuiranog nadzora isporučenih standarda tako da porezni obveznici, kod konvencionalne pripre-me javnog projekta, ne znaju što i koliko plaćaju te jesu li projekt potpla li ili prepla li i tko je odgovoran za eventualnu neučinkovitu isporuku javne usluge odno-sno usluga. U tom smislu, defi niranje metoda i načina pomoću kojih će se zna koliko se što plaća (naravno, u dijelu javnih inves cija i usluga koje se njima isporuču-ju) bio bi ogroman napredak, gotovo epohalni iskorak, konvencionalne pripreme javnih projekata.

Pametna priprema projekta podrazumijeva defi nira-nje detaljnih standarda javnih usluga te njihovo mje-renje u fazi uporabe (eksploatacije). Štoviše, pamet-na provedba projekta podrazumijeva primjenu onih modela nabave kod kojih bi se mogao pos ći učinak plaćanja nakon isporučene usluge14. No, neovisno o odabranom modelu nabave i plaćanju nakon isporu-čene usluge, autor ovog teksta drži da, danas, uklju-čeni građani (porezni obveznici) imaju pravo zna što i koliko plaćaju.

Pametnu pripremu projekta teško je zamisli bez prethodne analize naučenih lekcija, odnosno analize učinaka već provedenih sličnih projekata. Pametna priprema analizu naučenih lekcija ne doživljava kao prijetnju zbog nepovoljnih ishoda analize, zbog čega bi se mogao obustavi daljnji razvoj projekta. To je prisutno obilježje konvencionalne pripreme. Pamet-na priprema analizu naučenih lekcija prihvaća kao važan izvor informacija o onome što se ne bi trebalo napravi , ponovi ili što bi trebalo napravi na drugi način. Sve u svrhu isporuke kvalitetnijeg projekta i uz veće zadovoljstvo građana i krajnjih korisnika.

Kako bi, sasvim načelno, mogla izgleda pametna nabava nacionalnog stadiona? Prvo, napravila bi se detaljna analiza prednos i nedostataka projekata izgradnje rukometnih arena. Iz te bi se analize mo-gle dobi vrijedne informacije kako o učincima razli-či h modela nabave (tradicionalna nabava i nabava po modelu javno – privatnog partnerstva), tako i o odnosu kapitalnih troškova i ukupnih životnih troško-va. Naime, te su dvorane u uporabi više od 10 godina pa su i baze podataka o troškovima bogate i vrijedne. Nadalje, ta bi analiza dala vrijednu informaciju o kva-lite planiranja troškova (ako se vode sustavne i tran-sparentne evidencije o troškovima). Slijedila bi ana-liza obilježja potražnje za komercijalnim uslugama i njihov utjecaj na ukupne životne troškove. Nezaobila-zna bi bila i analiza op malnog prostornog smještaja građevine prema stručnim urbanis čkim kriterijima.

14 Na primjer, raspoloživos građevine, defi niranog stupnja ener-getske učinkovitos ili pak određene kvalitete komercijalnih usluga.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

109


Pametan stadion podrazumijeva primjenu modernih IK tehnologija u svrhu ponude šireg spektra usluga zbog povećanog udjela komercijalnih usluga i prihoda od krajnjih korisnika, ali i usluga povezanih s energetskom učinkovitošću, sigurnošću, učinkovi jim unutarnjim i vanjskim prometom u kretanju i mirovanju, i slično. Analiza priuš vos , tj. sposobnos plaćanja ukupnih životnih troškova stadiona od strane postojećih i bu-dućih generacija poreznih obveznika obavezna je. Ta-kođer, pametni stadion uključuje najširi krug građana u, ne samo nogometna, događanja. Neke od mogućih usluga pametnog stadiona prikazane su u tablici 2:

Tablica 2. Moguće usluge na pametnom stadionu

Naziv moguće usluge Svrha usluge

5G WiFi mreža

Brza i sigurna dostupnost informacija. Pristup događajima na stadionu pomoću više kanala komunikacije.

Kamere za snimanje utakmica i događaja

Kvaliteta usluga. Pregledavanje snimke akcija u jeku utakmice.

Nadzorne kamere (CCTV) Sigurnost građana.

Razne aplikacije na pametnim telefonima

Troškovna učinkovitost, dostupnost usluga suvremenim kanalima.

Informacije o prometu, gužvama i vremenu

Obrada podataka i informiranje građana.

Prikupljanje i obrada velike količine podataka – sta s čka analiza i odlučivanje

Povećanje zadovoljstva korisnika i kvalitete usluga. Izdašnija komercijalizacija.

Integrirana internetska prodaja ulaznica

Troškovna učinkovitost i sigurnost. Rezervirano mjesto na stadionu može bi povezano s rezerviranim mjestom na parkiralištu.

Proizvodnja energije Energetska učinkovitost.

Vr ć / sportski vr ć Odgoj i obrazovanje, pomoć roditeljima sportašima.

Muzej nogometa / sporta Obrazovanje.

Natjecanja u video igrama vezanim uz nogomet i ostale sportove

Povezivanje građana. Posebne, tehnološki opremljene prostorije za video igre i praćenje natjecanja u video igrama.

Sustav donacija za građane niže platežne mogućnos Uključivanje građana.

Smještaj osoba Mobilnost.Sportske radionice, prezentacije

Edukacija građana, promocija sporta.

Narudžba i prodaja hrane i pića na mjestu

Zadovoljstvo građana i povećanje prihoda od krajnjih korisnika.

Ordinacije sportske medicine Povećanje zdravlja građana.Organizirano gledanje TV prijenosa utakmica i ostalih sportskih događanja

Povezivanje građana.

Mehaničko i digitalno ocjenjivanje kvalitete usluge od strane navijača

Par cipacija građana.

Prodaja hrvatskih specifi čnih proizvoda, nagradne igre, programi lojalnos , anke ranje o proizvodima.

Promocija hrvatskog gospodarstva.

Izvor: Autor

U tablici 2 navedene su samo neke od mogućih uslu-ga koje bi se mogle pruža na pametnom stadionu. Naravno, u pripremi i planiranju usluga potrebno je razlikova one koje je ekonomski, društveno i fi nancij-ski opravdano pruža od onih koje bi predstavljale tzv. nice-to-have15 princip. Sigurno je da postoje i druge us-luge pa bi se u svrhu iden fi kacije op malne količine usluga trebale organizira radionice s različi m intere-snim grupama građana. Konačna struktura usluga ne bi trebala bi produkt zatvorene grupe već promišlja-nja i iden fi kacije interesa najširih i najrazliči jih grupa građana te rezultata stručne analize koris i troškova.

5. ZaključakAktualna događanja u vezi izgradnje nacionalnog no-gometnog stadiona mogla bi bi prilika za promjenu paradigme pripreme, provedbe i upravljanja javnim projek ma. Pridjev pametan mogao bi bi po caj za konstruk vnu javnu raspravu i uključivanje šire druš-tvene zajednice u iden fi kaciju pojedinih parametara projekta. Pametna priprema projekta ne bi se trebala temelji na zatvorenom poli čkom odlučivanju već na otvorenoj, uključivoj i sveobuhvatnoj par cipaciji različi h interesnih grupa građana, od stručnjaka za nogomet, poli čara, stručnjaka za izgradnju i održa-vanje, fi nancijskih stručnjaka, poduzetnika pa do po-reznih obveznika i korisnika budućih usluga koje bi se na stadionu isporučivale. Pametni stadion trebao bi bi priuš v, trebao bi zadovoljava jasnu i ar kuli-ranu društvenu potrebu, korištenje stadionom ne bi trebalo bi sporadično i on ne bi trebao bi izgrađen isključivo u svrhu održavanja nogometnih utakmica (iako je to dominantna svrha). Pametni stadion trebao bi posluži kao mjesto promocije različi h hrvatskih proizvoda usklađenih s događajima na stadionu; ta-kav stadion mone zirat će, u najvećoj mogućoj mjeri, prisutnost i protok velikog broja ljudi, na pametnom stadionu ljudi bi se trebali osjeća zadovoljno i sigur-no. Preostaje za nada se da ideja o pametnoj pripre-mi projekta i izgradnji pametnog stadiona u Republici Hrvatskoj neće naići na odbijanje već će se društvo, razvojem te ideje, uključi u sve intenzivnije trendove materijalizacije ideje pametnih gradova.

15 Dobro bi ih bilo ima , ali su ekonomski i fi nancijski neopravdane.

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn2

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 128/17).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kn mjesečno.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

111

TIM4PIN INFO

10.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos , za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja7

1.750,00 mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim8 u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka9

12.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)10

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

13.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja11 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na do-hodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim na-pitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena12.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne

11 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).12 Članak 7. stavak 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

7 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak8 Agencija za mobilnost i programe EU.9 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.10 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2018. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2018. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18): Ugovorne strane su suglasne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna prava po-voljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jedna-ko će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17).

*** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2018. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek- vnog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službe-

nike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temelj-nog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

113

TIM4PIN INFO

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak propisan je neopo-rezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak13, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Za svako za-državanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnevnica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stranoj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provede-no u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozemstvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka14

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).1515

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji15 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00

13 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17).14 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.15 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2018. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada16

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2018. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine iznosi 3.439,80 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2018. godinu iznosi 3.047,60 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-

16 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

prinosa na obvezna osiguranja za 2018. godinu; NN, br. 128/17).

Najviša mjesečna osnovicaNajviša mjesečna osnovica iznosi 48.120,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovicaNajviša godišnja osnovica iznosi 577.440,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću17

Doprinosi iz plaće Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 %

Doprinosi na plaću Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 7,5 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % 0,25 %● Za zapošljavanje17 1,7 % 0,85 %

Sukladno članku 2. Zakona o izmjeni Zakona o mini-malnoj plaći (NN, br. 130/17) za sve radnike koji su u mjesecu prosincu 2017. godine prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolek vnom ugovoru ili posebnom propisu imali ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne pla-će, a koji i nastavno u 2018. godini imaju ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne pla-će ili u iznosu minimalne plaće, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći, utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja, umanjuje se za 50 % iznosa minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće koja je pro-pisana za mjesec osiguranja za koji se vrši obračun, i to do trenutka ugovaranja, utvrđivanja ili propisivanja plaće koja je viša od iznosa minimalne plaće.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom18, uz 1,7 % doprinosa za zapo-

17 Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14 i 39/18), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.18 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invali-ditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3 % rad-nika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po sto-pi od 30 %. Za 2018. mjesečna naknada iznosi 1.031,94 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem19

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji dru-gog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izasla-nja, službenog boravka ili službenog puta u inozem-stvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:● Države članice Europske unije (od 1. 7. 2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o soci-

jalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdrav-stvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska – od 19. 12. 2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12. 4. 2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 1. 1. 2017.)

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec20

Osnovica za obračun doprinosa u 2018. godini 3.047,60Stopa 20 %Iznos doprinosa 609,52

19 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).20 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

115

TIM4PIN INFO

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 108,84 101,59 98,31Dnevna obveza u kn 21,77 20,32 19,66

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1 godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja doprino-sa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklo-pili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neodređeno vrijeme (čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2018. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.421,54 knKolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17 i 12/18).

Javne službe 5.421,54 knTemeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17).

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. u visini od 3.439,80 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2018. za plaću koja će se uobičajeno isplaćiva u veljači 2018.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14 i 59/17) u tablici 12., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za radIsplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 3.047,60

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

-

Ne manje od 70 % prora-čunske osnovice 2.328,20

100 % od osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

10.

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 70 % proračunske osnovice = 2.328,20

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinač-nog primitka, što se ne smatra primitkom od nesa-mostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapita-la, od osiguranja i propisanih izdataka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

117

TIM4PIN INFO

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

● Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

● Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14 i 62/17).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

● Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vo-di poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evi-dencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. Stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %

5. Dohodak /porezna osnovica (1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO (3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9. Trošak ispla telja (1 + 8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći / mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, teme-ljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja porezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2018. godini (NN, br. 11/18 i 71/18)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.

● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke.

● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima pro-vjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je neto plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3. 8. 2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,- naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnos i - naknade štete za

izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.960,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 2.980,00 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 3.973,33 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.490,00 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 5.960,00 kn (st.2)

¼ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH (bilo: ⅔ plaće ovršenika)

¼ neto plaće ovršenika(bilo: ¼ prosječne plaće u RH = 1.490,00 kn)

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. (NN, br. 110/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

119

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11,

11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugo-vori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca (poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje

gospodarske djelatnos Građanskopravni ugovori

između građana međusobnoIzvanugovorni odnosi

30.6. – 31.12.2013. 12,40 % 15 % 12 % NN 83/131.1. – 30.6.2014. 12,35 % 15 % 12 % NN 1/14

1.7. – 31.12.2014. 12,29 % 15 % 12 % NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14 % 15 % 12 % NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13 % 15 % 12 % NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14 % 10,14 % 8,14 % NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05 % 10,05 % 8,05 % NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88 % 9,88 % 7,88 % NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68 % 9,68 % 7,68 % NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41 % 9,41 % 7,41 % NN 64/171.1. – 30.6.2018. 9,09 % 9,09 % 7,09 % NN 1/181.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/18

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdoblje

Iznos u kunamaMjesec

Iznos u kunamaGodina

Iznos u kunamabruto neto bruto neto bruto neto

XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895 2008. 7.544 5.178XII/2016.-II/2017. 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894 2009. 7.711 5.311I/2017.-III/2017. 7.983 5.937 III/2017. 8.109 6.022 2010. 7.679 5.443

II/2017.-IV/2017. 7.995 5.943 IV/2017. 7.945 5.914 2011. 7.796 5.441III/2017.-V/2017. 8.053 5.987 V/2017. 8.104 6.025 2012. 7.875 5.478IV/2017.-VI/2017. 8.044 5.981 VI/2017. 8.082 6.005 2013. 7.939 5.515V/2017.-VII/2017. 8.047 5.978 VII/2017. 8.047 5.978 2014. 7.953 5.533VI/2017.-VIII/2017. 8.053 5.976 VIII/2017. 8.122 6.018 2015. 8.055 5.711VII/2017.-IX/2017. 8.022 5.960 IX/2017. 7.989 5.958 2016. 7.752 5.685VIII/2017.-X/2017. 8.064 5.997 X/2017. 8.081 6.014 2017. 8.055 5.985IX/2017.-XI/2017. 8.150 6.054 XI/2017. 8.381 6.190X/2017.-XII/2017. 8.171 6.059 XII/2017. 8.052 5.973XI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018. 8.361 6.189XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253II/2018.-IV/2018. 8.387 6.200 IV/2018 8.420 6.220III/2018.-V/2018. 8.501 6.275 V/2018 8.616 6.352IV/2018.-VI/2018. 8.515 6.283 VI/2018 8.508 6.276

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i

127/17 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2018. godini

Siječanj 184 Srpanj 176Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 176 Rujan 160Travanj 168 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 168 Prosinac 168

Ukupan broj radnih sa u 2018. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

Tablica 23. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u rujnu 2018.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 18244 12. 18255 23. 182662. 18245 13. 18256 24. 182673. 18246 14. 18257 25. 182684. 18247 15. 18258 26. 182695. 18248 16. 18259 27. 182706. 18249 17. 18260 28. 182717. 18250 18. 18261 29. 182728. 18251 19. 18262 30. 182739. 18252 20. 18263

10. 18253 21. 1826411. 18254 22. 18265

Tablica 24. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u ruj-nu 2018. godine za proračune, proračunske ko-risnike, izvanproračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. rujna 2018. za kolovoz 2018.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. rujna 2018. za kolovoz 2018.

Tablica 25. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

57/18 5.7.18.

Odluka o općinskim porezima Općine Jakšić 57/18 Sl.listOdluka o izmjeni i dopuni Odluke o gradskim porezima Grada Senja 57/18

Odluka o općinskim porezima Općine Žminj 57/18 1.7.18.Odluka o porezima Općine Pićan 58/18 Sl.listProsječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefi nancijskim trgovačkim društvima

59/18

Odluka o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak Grada Vodica 60/18 Sl.list

Odluka o izmjenama Odluke o lokalnim porezima Općine Motovun – Montona 60/18 14.7.18.

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima 61/18 19.7.18.Zakon o muzejima 61/18 19.7.18.

Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi 61/18 1.6.18.Zakon o otpisu dugova fi zičkim osobama 62/18 21.7.18.Zakon o platnom prometu 66/18 28.7.18.Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske

66/18 19.7.18.

Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnoga kolek vnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske

66/18 19.7.18.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača 67/18 1.1.19.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima 68/18 4.8.18.

Zakon o komunalnom gospodarstvu 68/18 4.8.18.Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova 68/18 4.8.18.

Pravilnik o Školskoj shemi voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda 69/18 1.8.18.

Odluka o porezima Općine Bilice 70/18 Sl.listUredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

71/18 12.8.18.

Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku 71/18 4.8.18.

Odluka o praćenju planova i izvještaja o poslovanju trgovačkih društava i pravnih osoba koji čine državnu imovinu

71/18 4.8.18.

Odluka o izmjeni Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

71/18 12.8.18.

Odluka o izmjeni Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama

71/18 12.8.18.

Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima 71/18 6.8.18.

Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2018. godini

71/18 5.8.18.

Odluka o porezima Grada Benkovca 72/18 16.8.18.Odluka o lokalnim porezima Općine Jelenje 72/18 16.8.18.Odluka o porezima Općine Veliko Trgovišće 72/18 Sl.listPravilnik o po cajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom 75/18 20.8.18.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Općine Murter – Korna 75/18 1.1.18.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2018.

121

TIM4PIN INFO

Tablica 26. Nove stope prireza u 2018. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Podstrana 8 % 10 % 1.1.18. 121/17Supetar 0 % 10 % 1.1.18. 125/17

Negoslavci 5 % 10 % 1.1.18. 126/17Negoslavci 10 % 5 % 1.3.18. 17/18Karlovac 14 % 12 % 1.1.18. 127/17

Lipik 0 % 10 % 1.1.18. 130/17Erdut 1 % 5 % 1.1.18. 130/17

Ludbreg 8 % 12 % 1.1.18. 132/17Plitvička Jezera 5 % 8 % 1.1.18. 5/18

Štefanje 10 % 8 % 1.2.18. 7/18Š tar 10 % 5 % Sl.glasnik 16/18

Matulji 0 % 10 % 1.6.18. 49/18

9. Aktualni natječaji EU-aTablica 27. Izdvojeni natječaji fi nancirani iz Europskih

strukturnih i inves cijskih fondova

Područje Natječaj Razdoblje Prijavitelji

Upravljanje ITU – Revitalizacija brownfi eld lokacija

20.9.2018.-31.12.2018.

OCD, JLS, JP(R)S, lokalne/regionalne javne ins tucije, jela javne vlas

EnergijaEnergetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora

4.9.2018.-31.12.2020.

Javna jela (ministarstva i agencije), JLS, JP(R)S, ustanova socijalne skrbi, ustanova u kulturi

Socijalna uključenost

Razvoj i širenje mreže izvanins tucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata

3.8.2018.-31.12.2019. OCD

Ruralni razvoj

Natječaj za p operacije 7.4.1. “Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu”

2.8.2018.-14.9.2018. JLS, LAG


Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva – školska godina 2018. – 2019.

10.7.2018.-30.3.2019. JLS, JP(R)S

Upravljanje

Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada

4.5.2018.-1.10.2018.

Udruge, sindika , udruge sindikata više razine, udruge poslodavaca, udruge poslodavaca više razine


Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza 2

24.5.2018.-31.12.2019.

Neprofi tne organizacije, OCD

Zdravlje Promocija zdravlja i prevencija boles – Faza 1

30.3.2018.-31.12.2020.

JLS, JP(R)S, OCD, zdravstvene ins tucije


Podrška procesu deins tucionalizacije i prevencije ins tucionalizacije djece i mladih

20.3.2017.-31.12.2020. Ustanova socijalne skrbi


Podrška daljnjem procesu deins tucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom

20.3.2017.-31.12.2020. Ustanova socijalne skrbi

Zaš ta okoliša

Provedba Programa izobrazno-informa vnih ak vnos o održivom gospodarenju otpadom

15.2.2018.-1.2.2019. JLS

Zaš ta okoliša Građenje reciklažnih dvorišta 29.3.2017.-

31.12.2018. JLS

Zaš ta okoliša

Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada

8.6.2017.-31.12.2018. JLS

Zdravlje

Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaš s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaš te na primarnoj razini

8.7.2016.-31.12.2020. JLS, JP(R)S

ZdravljePoboljšanje ispla vos i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama

18.7.2016.-31.12.2020. JLS, JP(R)S

Zdravlje Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaš

18.7.2016.-31.12.2020. JLS, JP(R)S

* JLS – jedinice lokalne samouprave

** JLPRS – Jedinice regionalne (područne) samouprave

*** HZZO – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

**** HGK – Hrvatska gospodarska komora

***** OCD – organizacije civilnog društva

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

8.

TIM4PIN MAGAZIN

Godišnja pretplata Polugodišnja pretplata

NAŠA IZDANJA

OIB

NAZIV IZDANJA

NAPOMENA:

“ model IBAN Svrha uplate

Aktualna izdanja

CBA - analiza troškova i o javnoj nabavi ERASMUS+

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje:

2018. - 2020.

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autor:

Izdanje

Najšira perspektiva

Konzultantsko savjetovanjeUredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) Srijeda 26.09.2018. Razjasniti ćemo brojne dvojbe vezane uz uskladu s Uredbom o zaštiti osobnih podataka, a za sve one koji su odradili prvu fazu odgovorit ćemo na pitanje: - Što dalje?

NOVO! Konzultantsko savjetovanjeZakonske obveze i propisi za obrazovne institucijeSrijeda 26.09.2018. Znate li sve o obvezama i aktualnim pravnim propisima? Niste sigurni radite li baš sve kako pravila nalažu? Kako provesti uskladu s GDPR-om? Pripremili smo odgovore na ova i mnoga druga pitanja.

Otvorene prijavnice za LC Konferenciju Panorama 2018

Osamnaesta po redu LC Konferencija Panorama 2018 sve je bliže, a zanimanje za Konferenciju sve veće. Ovaj put pripremili smo čak četiri događaja:

9. Savjetovanje pročelnika JLP(R)SRješenja za efikasniju samoupravu Četvrtak 27.09.2018. Pripremili smo teme s kojima se u svakodnevnom radu susreću čelnici, pročelnici i voditelji odsjeka u JLP(R)S. Na skupu ćemo ugostiti uvažene stručne predavače eksperte za teme za koje u ovom trenu vlada veliko zanimanje.

LC stručne radionice Četvrtak 27.09. i petak 28.09.2018. Pripremili smo čak 13 radionica. Izdvajamo samo neke od njih: Obračun plaće i drugog dohotka, Javna nabava i registar ugovora, KOMIS za JLS, Integralno proračunsko računovodstvo, Upravljanje imovinom, Naplata prihoda…

I to nije sve... Iskoristite KUTAK ZNANJA za konzultacije s našim stručnjacima.

Poziv na LC Konferenciju Panorama 2018 ujedno je obećanje dobre zabave i ugodnog druženja uz atraktivan program i priliku za osvajanje vrijednih nagrada. Nemojte to propustiti.Online prijavnicu potražite na www.lc-panorama.com

26.- 28. RUJNA, Hotel Panorama, Zagreb

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

PLANIRANJE U SUSTAVU PRORAČUNA

Obračun plaća po sudskoj presudi

Nove elektronske usluge Porezne uprave

Ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

Komunalni redN

AK

LA

DN

IK -

tim

4p

inU

lic

a g

rad

a V

uk

ov

ara

23

7 A

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2018.

BROJ 9.rujan 2018.

9

PLANIRANJE U SUSTAVU - TIM4PIN

Documents

Transcript of PLANIRANJE U SUSTAVU - TIM4PIN