SUO Zagreb Mall

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO - ZABAVNI KOMPLEKS

„ZAGREB MALL“

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Rujan, 2008.

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL

IZRAĐIVAČ STUDIJE: FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 10000 Zagreb, Ivana Lučića 5 NARUČITELJ: IPRO INŽENJERING d.o.o. Trg Vladimira Mačeka 6 Zagreb NOSITELJ ZAHVATA: PROMISSIO d.o.o

Miramarska 24, 10000 Zagreb, MB: 1974190

OBJEKT: Trgovačko-zabavni kompleks „Zagreb – Mall“ LOKACIJA: Zagreb BROJ DOKUMENTA: A/2002-0908 Voditelj izrade studije: prof. dr. sc. Ivan Galaso Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje: 1, 5.1, 5.2, Koordinator izrade studije: dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, dipl. ing. Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje: 3.1, 3.2, 3.3, 3.4, 3.7, 3.8, 4, 5 Suradnici: Ime i prezime: dr.sc. Igor Balen, dipl.ing Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje: 1., 5.1, 5.2 Ime i prezime: Tea Žakula, dipl.ing. Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje: Ustanova: Sonus d.o.o. Područje: 3.1, 4.1.8., 4.2.7., 5.1, 5.2. Ime i prezime: mr. sc. Zdenko Lanović d.i.p. Ustanova: Elipsa – S.Z. d.o.o. Područje: 3.6., 4.2.9.,4.3.10., 5.1. Ime i prezime: Irena Bartok Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnje Područje: tehnička obrada

Dekan prof. dr. sc. Izvor Grubišić


SADRŽAJ

1. OPIS ZAHVATA.................................................................................................................1 1.1 Vodoopskrba .................................................................................................9 1.2 Odvodnja .....................................................................................................10 1.3 Elektroenergetski priključak i mjerenje..........................................................12 1.4 Sustav vatrodojave ......................................................................................12 1.5 Gromovodna instalacija i uzemljenje.............................................................12 1.6 Termotehničke instalacije.............................................................................13 1.7 Zaštita od požara .........................................................................................14 1.8 Zaštita od buke ............................................................................................15

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................................16

3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU .....................................16 3.1 Podaci iz planova višeg reda........................................................................16 3.2 Opis postojećeg stanja okoliša .....................................................................16 3.3 Meteorološke i klimatološke značajke ...........................................................16 3.4 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaci...................................................20

3.4.1 Hidrološki i hidrogeološki odnosi ..............................................................20 3.4.2 Geološke karakteristike ............................................................................22 3.4.3 Seizmološki podaci ..................................................................................24

3.5 Infrastruktura ...............................................................................................26 3.6 Prometni podaci ...........................................................................................29

3.6.1 Lokalna brojenja prometa .........................................................................34 3.6.2 Brojenja prometa na makrorazini ..............................................................35 3.6.3 Broj registriranih motornih vozila ..............................................................35 3.6.4 Pokazatelji Grada ....................................................................................36 3.6.5 Stupanj motorizacije.................................................................................37 3.6.6 Procjena Prometne studije Grada Zagreba ...............................................37 3.6.7 Prosječna i ukupna stopa rasta prometne potražnje ..................................38

3.7 Kulturne vrijednosti ......................................................................................38 3.8 Flora i fauna ................................................................................................41 3.9 Krajobraz .....................................................................................................41 3.10 Pedološke karakteristike prostora.................................................................41 3.11 Stanovništvo ................................................................................................42 3.12 Buka............................................................................................................42

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ......................................................................47 4.1 Metodologija procjene utjecaja .....................................................................47


4.2 Opis utjecaja zahvata na okoliš tijekom građenja ..........................................49 4.2.1 Utjecaj na stanovništvo ............................................................................49 4.2.2 Utjecaj na biljni i životinjski svijet ..............................................................49 4.2.3 Utjecaj na tlo............................................................................................49 4.2.4 Utjecaj na vodu ........................................................................................50 4.2.5 Utjecaj na zrak .........................................................................................51 4.2.6 Utjecaj na kulturne vrijednosti ..................................................................51 4.2.7 Utjecaj na krajobraz .................................................................................51 4.2.8 Utjecaj od buke ........................................................................................51 4.2.9 Utjecaj na promet.....................................................................................52

4.3 Opis utjecaja zahvata na okoliš tijekom korištenja zahvata............................53 4.3.1 Utjecaj na stanovništvo ............................................................................53 4.3.2 Utjecaj na zrak .........................................................................................53 4.3.3 Utjecaj na biljni i životinjski svijet ..............................................................53 4.3.4 Utjecaj na tlo............................................................................................54 4.3.5 Utjecaj na vode ........................................................................................54 4.3.6 Utjecaj na kulturne vrijednosti ..................................................................55 4.3.7 Utjecaj na krajobraz .................................................................................55 4.3.8 Utjecaj buke.............................................................................................55 4.3.9 Otpad ......................................................................................................63 4.3.10 Utjecaj na promet.................................................................................63

4.4 Opis potrebe za prirodnim resursima ............................................................72 4.5 Opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš..........................................................................................73

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLŠA...................................................................................................................................76

5.1 Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera ..................................................76 5.2 Program praćenja stanja okoliša i plan provedbe mjera zaštite okoliša ..........81 5.3 Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš ...........................................81

6. SAŽETAK STUDIJE ........................................................................................................82 6.1 Opis zahvata................................................................................................82 6.2 Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu ...........................................87

6.2.1 Meteorološke i klimatološke značajke .......................................................88 6.2.2 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaci...............................................88 6.2.3 Infrastruktura ...........................................................................................88 6.2.4 Prometni podaci .......................................................................................88 6.2.5 Kulturne i prirodne vrijednosti ...................................................................90


6.2.6 Stanovništvo ............................................................................................90 6.2.7 Buka ........................................................................................................90

6.3 Opis utjecaja zahvata na okoliš ....................................................................91 6.4 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okolša .................94

6.4.1 Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera ..............................................94 6.5 Program praćenja stanja okoliša i plan provedbe mjera zaštite okoliša ..........99 6.6 Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš ...........................................99

7. POPIS LITERATURE.....................................................................................................100

8. POPIS PROPISA ...........................................................................................................101


POPIS SLIKA SLIKA 1. Lokacija zahvata na geokodiranoj karti 1:100000 ........................................3 SLIKA 2. Lokacija zahvata na geokodiranoj karti 1:25000..........................................4 SLIKA 3. Lokacija zahvata na ortofoto prikazu...........................................................5 SLIKA 4. Lokacija zahvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine ..........................5 SLIKA 5. Lokacija zahvata – pogled s ugla Koledovčine i Kanalske ulice ...................5 SLIKA 6. Situacija ....................................................................................................6 SLIKA 7. Mikrolokacija zahvata.................................................................................6 SLIKA 8. Srednje mjesečne temperature i srednje godišnje temperature zabilježenih na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič. ...........................................17 SLIKA 9. Srednje mjesečne količine oborina zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič. ...............................................18 SLIKA 10. Srednje mjesečne količine oborina zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič. ...............................................18 SLIKA 11. Globalno sunčevo zračenje zabilježeno u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič. ...................................................................19 SLIKA 12. Srednje mjesečne jačine vjetra zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na mateorološkom opservatoriju Zagreb-Grič. ..............................................................19 SLIKA 13. Godišnja ruža vjetrova za razdoblje od 1981. do 2000. god. prema podacima meteorološke postaje Zagreb-Maksimir ........................................................20 SLIKA 14. Vodonosno i vodozaštitno područje grada Zagreba ...............................21 SLIKA 15. Osnovna geološka karta Zagreb, 1:100000 ...........................................23 SLIKA 16. Karta seizmike .....................................................................................24 SLIKA 17. Karta epicentra potresa na širem zagrebačkom području ......................26 SLIKA 18. Energetski sustav, pošta i telekomunikacija (izvadak iz GUP-a) ............28 SLIKA 19. Prometna i komunalna infrastruktura ....................................................31 SLIKA 20. Prometna zona utjecaja........................................................................33 SLIKA 21. Grafički prikaz brojenja prometa – Radnička cesta sjeverno od Kanalnskog puta, ožujak 2008. godine .........................................................................34 SLIKA 22. Ukupan promet na Radničkoj cesti sjeverno od Kanalskog puta – satno opterećenje, ožujak 2008. godine.................................................................................35 SLIKA 23. Broj registriranih motornih vozila ..........................................................36 SLIKA 24. Registrirana motorna vozila na području PU Zagrebačke ......................36 SLIKA 25. Trend kretanja proračuna Grada Zagreba .............................................37 SLIKA 26. Izvadak iz NEM ....................................................................................39 SLIKA 27. Karta staništa.......................................................................................40 SLIKA 28. Kretanje stanovništva grada Zagreba od 1953 do 2001 .........................42 SLIKA 29. Lokacija mjernih točki buke ..................................................................45


SLIKA 30. Simulacija prometnog rješenja..............................................................67 SLIKA 31. Simulacija prometnog rješenja..............................................................68 SLIKA 32. Lokacija zahvata na geokodiranoj karti 1:100000 ..................................83 SLIKA 33. Lokacija zahvata na geokodiranoj karti 1:25000 ....................................84 SLIKA 34. Lokacija zahvata na ortofoto prikazu.....................................................85 SLIKA 35. Lokacija zahvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine ....................85 SLIKA 36. Lokacija zahvata – pogled s ugla Koledovčine i Kanalske ulice .............85 SLIKA 37. Situacija...............................................................................................86 SLIKA 38. Mikrolokacija zahvata ...........................................................................86


POPIS TABLICA TABLICA 1. Prikaz površina za TZC Zagreb Mall .......................................................2 TABLICA 2. Meteorološki podaci za 2004. i 2005. godinu ........................................17 TABLICA 3. Broj registriranih vozila od 2000. – 2007. godine...................................35 TABLICA 4. Prikaz izmjerenih razina buke: ..............................................................43 TABLICA 5. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju zahvata ........................44 TABLICA 6. Moguće numeričke vrijednosti i karakteristika utjecaja ..........................48 TABLICA 7. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije....................................59 TABLICA 8. Izmjena vozila na pojedinim dijelovima parkirališta ...............................60 TABLICA 9. Izmjena dostavnih vozila ......................................................................61 TABLICA 10. Proračunate razine buke na referentnim točkama imisije ...................62 TABLICA 11. Očekivane razine buke kao posljedice rada diesel agregata ..............62 TABLICA 12. Promet osobnih vozila za TZKZM ....................................................63 TABLICA 13. Utjecaj TZKZM na prometnu mrežu - Radnička .................................64 TABLICA 14. Utjecaj TZKZM na prometnu mrežu - Koledovčina.............................64 TABLICA 15. Trend rasta prometne potražnje........................................................65 TABLICA 16. Prikaz ukupnih godišnjih ušteda prema planiranom linearnom porastu prometa od 5% 71 TABLICA 17. Prikaz troškova eksploatacijskog i investicijskog održavanja semaforiziranih raskrižja ..............................................................................................72 TABLICA 18. Sumarni prikaz mogućih utjecaja na sastavnice okoliša i društvene zajednice 74 TABLICA 19. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju zahvata ....................91 TABLICA 20. Sumarni prikaz mogućih utjecaja na sastavnice okoliša i društvene zajednice 93


POPIS PRILOGA PRILOG 1. Situacija krajobrazno rješenje i situacija namjene površine .....................2 PRILOG 2. Situacija i poprečni presjeci ....................................................................6 PRILOG 3. Potvrda o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom ..........................................................................................................16 PRILOG 4. Grafički prikaz rezultata modeliranja .....................................................63 PRILOG 5. Prijedlog prometnog rješenja ................................................................66


STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 1

1. OPIS ZAHVATA Investitor planira izgradnju Trgovačko-zabavnog kompleksa „Zagreb Mall“ na području Grada Zagreba, na lokaciji Radnička cesta, Žitnjak. Građevinska parcela će se formirati od dijelova k.č. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak. Građevina je višenamjenski kompleks koji se sastoji od trgovačkih, zabavnih, sportskih, ugostiteljskih i drugih sadržaja s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima, te svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima. Građevinska parcela, na kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-zabavnog kompleksa, formirati će se, od dijelova k.č.br. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak (ukupne površine 61.497,00m2). Zemljište, koje sačinjavaju 5 postojećih katastarskih čestica, je trapeznog oblika i sa 3 strane je omeđeno javnim prometnicama (djelomično i sa 4, jugoistočne, strane). Prijedlogom parcelacije formirat će se 3 nove parcele. Osim predmetne parcele Trgovačko-zabavnog kompleksa, formirat će se parcela nove javne prometnice (odvojak Radničke ceste) i još jedne građevinska parcela. Oblik i veličina predmetne građevinske parcele biti će vidljivi u grafičkom prilogu (Prijedlog parcelacije), koji je sastavni dio ovog elaborata. Novoformirana parcela biti će također trapeznog oblika, površine 51.512,00m2. Teren parcele je ravan. Građevina je na terenu postavljena centralno, odmaknuta od svih međa parcele. Građevni pravci novopredviđene građevine udaljeni su više od 3,0m, od granica susjednih parcela (min. polovica visine građevine). Površina parcele 51.512,00m2 (100,00 %) Tlocrtna projekcija 24.844,58m2 (48,23 %) Zelenilo 10.319,84m2 (20,03 %) Parkirališta, prometnice, manipulativne površine 16.744,50m2 ( 32,51%) Koeficijent izgrađenosti je kin = 48,23% (maks. kin = 50,00%).

Površina zelenila je 20,03% (min. 20,00%).

GBP građevine (bez podruma) 60.715,61m2 (1,18) Koeficijent iskoristivosti je kin = 1,18 (maks. kin = 1,2).

GBP površina prema GUP-u iznosi: podrum -2Po 38.594,44m2 podrum -1Po 27.904,68m2 prizemlje P 22.972,00m2 kat +1K 21.343,41m2 kat +2K 13.021,03m2 kat +3K 3.379,17m2 Ukupna GBP površina građevine iznosi 127.214,73m2.



TABLICA 1. Prikaz površina za TZC Zagreb Mall (m2) POVRŠINA GRAĐEVINSKE PARCELE 51.150,00 Uvjeti GUP-a grada Zagreba (zone K2, 2.10) (m2) Koeficijent iskoristivosti (kin = 1,2) 61.380,00 Izgrađenost čestice (50%) 25.575,00 Izgrađenost podrumske etaže (80%) 40.920,00 IDEJNO RJEŠENJE GBP(m2) L-2 38.594,00 L-1 27.724,00 0 23.393,00 +1 21.251,00 +2 13.331,00 +3 3.381,00 POVRŠINA nadzemno 61.356,00 1,1995 POVRŠINA podzemno 66.318,00 POVRŠINA SVEUKUPNO 127.674,00 TLOCRTNA PROJEKCIJA 25.246,00 0,4936 TLOCRTNA PROJEKCIJA (podrum) 38.594,00 0,7545 BROJ LOKALA Uvjeti GUP-a grada Zagreba (m2) Potrebno zelenilo = min. 20% parcele 10.230,00 IDEJNO RJEŠENJE (m2) zelenilo 1 6.348,00 zelenilo 2 1.787,00 zelenilo 3 897,00 zelenilo 4 240,00 zelenilo 5 212,00 zelenilo 6 371,00 zelenilo 7 543,00 10.398,00 0,2033

PRILOG 1. Situacija krajobrazno rješenje i situacija namjene površine



SLIKA 1. Lokacija zahvata na geokodiranoj karti 1:100000



SLIKA 3. Lokacija zahvata na ortofoto prikazu

SLIKA 4. Lokacija zahvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine

SLIKA 5. Lokacija zahvata – pogled s ugla Koledovčine i Kanalske ulice



SLIKA 6. Situacija

SLIKA 7. Mikrolokacija zahvata

PRILOG 2. Situacija i poprečni presjeci



Građevina je višenamjenski kompleks koji se sastoji od trgovačkih, ugostiteljskih, uslužnih i zabavnih sadržaja, te sadržaja za odmor i relaksaciju, s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima i svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima. Svi prethodno navedeni sadržaji organizirani su u 2 podzemne (-2Po) i 4 nadzemne (P,+3K) etaže. Prizemlje (P), prvi (+1K), te drugi (+2K) kat zauzima trgovačko-zabavni centar, organiziran oko galerije, koja se proteže kroz 3 nadzemne etaže, a u koju se ulazi kroz glavni ulaz na jugozapadnom uglu i kroz sporedni ulaz na sjeverozapadnom. Na drugom katu planirani su, uz trgovačke i uslužne, također i zabavni i ugostiteljski sadržaji. Prostor za odmor i relaksaciju, smješten je na etaži +3K i potpuno je izdvojena cjelina od svih ostalih nadzemnih etaža. U prizemlju se planira još i niz gospodarskih ulaza, smještenih uglavnom na jugoistočnom pročelju, za prijem robe i privremenu pohranu otpadaka. Na površinama neprohodnih krovova smještena je većina tehničkih postrojenja. Većina tehničkih prostora (prostor za smještaj trafostanice i agregata) će, osim na krovu, biti smješten, također, na etaži prizemlja. Na trećem katu nalazi se jedinstveni prostor za rekreaciju, dok je Garaža riješena u 2 podzemne etaže s pristupnim rampama sa zapada i sjevera. U podzemnoj etaži -2 smješten je supermarket i veliki trgovački prostor, čija se visina proteže i kroz nivo -1. Vertikalni promet kroz građevinu odvijat će se eskalatorima, dizalima, pokretnim rampama i stubištima. Razvedenim oblikovanjem volumena i pročelja, nastojalo se građevinu dimenzija cca. 290,00 x 120,00m učiniti manjom nego što ona zapravo jest. Organizacija građevine oko troetažne unutarnje galerije, povezane s vanjskim prostorom preko 2 naglašena ulaza, vidljiva je i na oblikovanju. Čitava galerija pokrivena je ostakljenim krovom. Glavni oblikovni elementi građevine, veliko ’’Platno’’ izrađeno od metalne mreže (sjeverozapadno pročelje), vizualno naglašen volumen od stakla i čelika najgornje etaže, te zid pročelja obložen metalnim pločama različitih formata (jugozapad) stvaraju usklađenu kompoziciju razvedene cjeline. Treba također posebno naglasiti delikatnu upotrebu različitih boja i materijala (staklo, čelik, beton, Al-paneli različite obrade, metalna mreža i sl.) ploha pročelja. Ulazi su naglašeni "urezivanjem" osnovnog volumena, a glavni ulaz smješten je na dijagonalno odsječenom zapadnom uglu (raskršće) i natkriven je sa vizualno dominantnim nadstrešnicom. Nosiva konstrukcija je koncipirana kao monolitna AB skeletna konstrukcija stupova i ploča (međukatna konstrukcija) sa ojačanjima u obliku ''Vuta'' (''Gljiva''), te ukrutnih AB zidova. Temelji građevine će se izvesti kao temeljna ploča. Pročelja će biti obrađena kombinacijom prefabriciranih AB fasadnih panela, toplinske ''Demit'' fasade, te ventilirane fasade, sa metalnim pločama različitih formata kao završnom oblogom. Vanjska zaštita od sunca i atmosferilija biti će izvedena u obliku žaluzina. Vodeći računa o urbanističkim karakteristikama lokacije i širem urbanom kontekstu, vanjski prostor riješen je na slijedeći način. Pješački ulazi u kompleks planirani su na jugozapadu (glavni ulaz ) sa raskršća Radničke ceste i Koledovčine i na sjeverozapadu



uz vanjsko parkiralište. Pored glavnog ulaza formirat će se pristupni trg sa kvalitetnom urbanom opremom, te horikulturno uređenim zelenim površinama. Kolni pristup se planira sa 3 strane i to iz Ulice Koledovčina, Kanalski put, te iz javne prometnice na jugoistočnoj strani predmetne parcele (uz parcelu uredske zgrade). Na sjeverozapadoj i sjeveroistočnoj strani objekta projektirani su pristupi rampama u podzemnu garažu, dok se prostori za dopremu robe nalaze uz jugoistočnu internu prometnicu. Organizacija prometa za planiranu građevinu zasniva se na postojećoj, izgrađenoj prometnoj mreži sa kolnim pristupima, predviđenim parkirališnim i garažnim prostorima direktno s postojećih prometnica. Parkiranje vozila na parceli osigurano je unutar zajedničke podzemne garaže i zajedničkog vanjskog parkinga u skladu sa smjernicama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 02/08, 06/08). Iz toga proizlazi da je za predmetnu građevinu na 1000 m2 brutto razvijene površine potrebno osigurati: trgovački prostori i usluge (40 GPM /1000 x 42.389,00m2= 1695,56GPM) ugostiteljstvo (50 GPM /1000 x 3.058,00m2= 152,90GPM) zabava i odmor (20 GPM /1000 x 4.454,24m2= 89,08GPM) tehnički prostori, komunikacije (8 GPM /1000 x 24.495,00m2= 195,96GPM) Ukupno iskazane parkirališne potrebe za sve planirane sadržaje u građevini iznose 2.133,50 GPM. Ukupno je potrebno osigurati, t.j. 2.134 garažno - parkirnih mjesta (GPM). U sklopu same građevine predviđena je realizacija podzemne garaže, u dvije etaže, ukupnog kapaciteta 1826 GPM (892+934), sa min. 5% osiguranih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti. Prilazi garažnim prostorima omogućeni su preko četiri rampe i to dvije dvosmjerne širine 6,0m i dvije jednosmjerne, širine 3,2m. Dvosmjerna ulazna rampa na jugozapadu biti će ulazno-izlazna, kao i dvosmjerna rampa na sjeveroistoku. Ulazna jednosmjerna rampa na sjeverozapadu (uz rub parcele) biti će izlazna, dok će jednosmjerna rampa uz predmetnu građevinu biti ulazna. Ulaz u garažu će se osigurati svjetlosnom signalizacijom, tako da se onemogući pristup ukoliko u garaži nema slobodnih mjesta. Ostale parkirne potrebe biti će riješene u sklopu vanjskog parkinga kapaciteta 310 parkirnih mjesta (PM). Na parceli je osigurano sveukupno 2136 garažno-parkirna mjesta (GPM). Javne prometnice sa svom komunalnom infrastrukturom nalaze se sa 3 strane (djelomično i sa 4, jugoistočne, strane) predmetne parcele. Pristup na parcelu je direktno sa 3 glavne pristupne prometnice. Objekt će se priključiti na gradsku komunalnu mrežu vodovoda, kanalizacije, toplovoda, elektrike i telefona, a sve prema uvjetima nadležnih komunalnih poduzeća.



Predviđeni otpad prikupljati će se u 3 velike vanjske posude (''Kompaktora'') za otpad volumena 20m3 (vidljivo na grafičkom prikazu), a odvoziti će ga lokalno poduzeće koje gospodari otpadom i isti deponira na za to predviđenu i uređenu lokaciju. Pri projektiranju objekta i prilaznih putova pridržavalo se odrednica iz Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05), te iz Izmjene i dopune Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 61/07). Na promatranom prostoru nema barijera za nesmetano kretanje invalidnih osoba, odnosno one će se projektom ukloniti, a sve visinske razlike, osim stepenicama, rješavati će se dizalima ili pristupnim rampama.

1.1 VODOOPSKRBA Opskrba objekta sanitarno-hidrantskom vodom predviđena je iz Gradskog vodovoda - Zagreb. Instalacija vodovoda treba riješiti s priključkom na postojeći gradski vodovod u neposrednoj blizini. Sam priključak treba biti dimenzioniran na osnovu sanitarne i hidrantske potrošnje. Predviđaju se slijedeće količine: Qsanit = 7,5 lit/sec Qhidr = 7,5 lit/sec Projektom je određena osnovna mreža, a sekundarni priključci će se odrediti nakon što se definiraju svi prostori veličinom i namjenom. Svaki pojedini korisnik će internu instalaciju riješiti kao poseban projekt te za isti ishoditi potrebnu građevinsku dozvolu odnosno suglasnosti komunalnih organizacija. Neposredno nakon ulaza u objekt instalacije vodovoda izvest će se priključak na instalaciju sprinkler sistema i to u nivou –2. Razvod hidrantske mreže se odnosi na instalaciju od priključka (vodomjera) do zadnjeg hidranta u objektu. Hidrantska mreža će se izvesti od dvije nezavisne mreže i to: mreža hidrantskog razvoda tzv. "visokog" dijela koja će se izvesti kao nezavisna instalacija u prizemlju, katu i tehničkoj etaži, kao instalacija pod tlakom. Mreža u podzemnim etažama će se na jednome mjestu spojiti na tlačnu mrežu, a izvest će se kao "suha" mreža bez vode, također kao zasebna mreža. U slučaju požara otvaranje odnosno punjenje mreže je omogućeno preko elektromagnetskog automatskog ventila – zasuna koji će se automatski otvoriti u svakome hidrantskom ormariću. Za svaki dio ( prizemlje, 1,2 i 3 kat) treba predvidjeti hidrante. Razvod sanitarne vode je potpuno nezavisna instalacija koja će osigurati dobavu vode za sve potrošače odnosno sanitarne uređaje. Dimenzioniranje sanitarne vode je određeno na osnovu poznatih potrošača (sanitarnih uređaja) i potrošnje u budućim lokalima za što se određuje pretpostavka namjene i broja



lokala. Predviđa se priprema tople vode električnim bojlerima. Za javne sanitarne čvorove priprema tople vode će biti za svaki sanitarni čvor posebno (Bojler-spremnik ispod stropa). Nakon vodomjera ulazom instalacije u objekt iste će se podijeliti neposredno na ulazu u objekt. Vodovod sanitarne vode objekta Vodovod sanitarne vode supermarketa Hidrantska voda visokog dijela Hidrantska voda niskog dijela (suha hidr. mreža) Dovod vode za sprinkler instalaciju (akumulacioni sprinkler) će biti riješen s spojem na hidrantsku mrežu. Predviđa se 100% akumulacija. Zatvaranje pojedinih djelova vodovodne mreže je omogućeno na više mjesta: Zatvaranje cijelokupne instalacije hidrantske, sanitarne ili sprinkler vode preko glavnog ventila u vodomjernom oknu Zatvaranje sanitarne vode predviđa se preko pojedinih vertikala te pojedinih sanitarnih čvorova i ogranaka kao i kod svakog priključka za lokal kao i kod svakog sanitarnog uređaja. Nakon montaže instalacije istu je potrebno ispitati na probni tlak i protoku, a prije puštanja u pogon istu treba dezinficirati i isprati.

1.2 ODVODNJA Zbog veličine građevine predviđa se izvedba dva priključka na postojeći sustav javne odvodnje. Mjesta priključenja su određena na osnovu situacije postojećeg sustava javne odvodnje. Svi priključci će se izvesti prema uvjetima priključenjima Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnica vodoopskrba i odvodnja. Tzv. visoki dio objekta će se odvoditi gravitacijski dok će se podzemne etaže prepumpavati u gravitacijski sustav odvodnje. Na karakterističnim mjestima u objektu na cjevovodima se predviđaju revizioni komadi dok se na vanjskoj sustavu odvodnje predviđa izvedba više revizionih okana s kinetama. Reviziona okna će biti također plastična sa odgovarajućim silaznim otvorima i poklopcima. Nakon izvedbe internog sustava odvodnje istu treba ispitati na vodonepropustnost i funkcionalnost za što treba izdati potrebne ateste od strane ovlaštene pravne osobe. Ispitivanje vršiti u skladu sa propisima i uputstvima proizvođača. Sve cijevi trebaju biti odgovarajuće učvršćene odnosno osigurane od oštećenja. Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to:



Sanitarne otpadne vode Q=22,0 l/sec Zauljene otpadne vode od pranja garaža Q=80,0 l/sec Potencijalno zauljene oborinske otpadne vode Q=10,0 l/sec Čiste oborinske vode Q=400,0 l/sec Ukupna količina 512,0 l/sec Interni sanitarni sustav odvodnje obuhvaća odvodnju svih sanitarnih čvorova i uređaja do spoja na vanjski interni mješoviti sustav odvodnje koji će se spojiti na javni sustav odvodnje bez prethodnog pročišćavanja. Sanitarni sustav odvodnje je nezavisna instalacija, a osnovni horizontalni razvod će se voditi ispod stropa etaža do predviđenih vertikala. Kompletan sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda će se odzračivati na krov objekta preko više odzračnih vertiakla ili preko automatskih odzračnih ventila. Svaki sanitarni uređaj će imati svoj sifon. Podni slivnici će biti protočni ili sa zatvaračem zadaha. Cjelokupni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda će biti gravitacioni osim u dijelu podzemnih etaža koja će se prepumpavati. Drugi dio sanitarnog sustava interne odvodnje obuhvaća otpadne vode iz restorana i kuhinje te će biti dio od dvije vertikale u objektu koje će se voditi do tipskog separatora masti, nakon čega će se iste spojiti na interni sanitarni sustav odvodnje odnosno sustav javne odvodnje. Interni sustav odvodnje će se voditi u minimalnom padu od 1 % a vertikale će se odzračivati na krov objekta. Zauljena otpadna voda od pranja garaža nastaje na prometnim i parkirališnim površinama. Odvodnja s parkirališnih prostora u garaži je riješena potpuno nezavisno od ostalih instalacija i sistemom više podnih slivnika i vertikala će se dovesti na najnižu etažu gdje će se spojiti na otvorenu linijsku rešektu (kanal). Sve linijske rešetke će se na više mjesta spojiti na tipske separatore ulja i prepumpavati na nivo internog sustava odvodnje oko objekta. Sve podne slivnike ugraditi će se prilikom betoniranja ploče, konstrukcije, dok će se linijska rešetka ugraditi naknadno kod izvedbe glazure. Separatori ulja kao i prepumpne stanice će raditi potpuno automatski. Ovaj sustav biti potpuno nezavisna instalacija koja će se spojiti na separator ulja, a nakon toga na interni sustav odvodnje objekta. Oborinski sustav odvodnje predviđa odvodnju s prometnih i parkirališnih prostora. Odvodnja se predviđa putem više slivnika i taložnika te linijskih rešetki. Ovaj sustav odvodnje je dimenzionirana na osnovu oborine od 140 lit/s/ha i pripadajuće slivne plohe. Sustav odvodnje čistih oborinskih voda obuhvaća odvodnju krovnih voda sistemom PLUVIA (podtlačni sistem) što je riješeno sistemom GEBERIT-PLUVIA i sastavni je dio ovoga projekta. Ovaj sustav odvodnje potpuno je nezavisna instalacija koja će se na jednome mjestu spojiti na akumulacioni bazen koji će služiti za akumulaciju oborinskih voda za potrebe navodnjavanja. Predviđaju se dva rezervoara od po 500 m3 a preljev će se spojiti na sustav javne odvodnje. Akumulacija kao i sistem navodnjavanja će se riješiti izvedbenim projektom nakon što se odredi krajobrazni projekt s potrebnim elementima za navodnjavanje. Odvodnja čistih oborinskih voda dimenzionirana je za očekivane oborine. Prema važećim propisima, za odvodnju mogućih izvanrednih oborina ili za slučaj začepljenja uljevnih elemenata, odvodne instalacije i sustava javne odvodnje, potrebno je na krovovima predvidjeti sigurnosne preljeve kako ne bi došlo do preopterećenja krovne konstrukcije u odnosu na statički proračun i/ili neželjenog prodora vode u objekt.



1.3 ELEKTROENERGETSKI PRIKLJUČAK I MJERENJE Zadovoljavanje potreba za električnom energijom centra predviđa se iz transformatorske stanice oznake NTS s predviđenom instaliranom snagom 6x2000kVA za potrebe centra: Uz trafostanicu predviđaju se agregatska postrojenja 2x800kVA. U skladu s elektroenergetskom suglasnošću, mjerenje električne energije biti će na srednjenaponskoj strani u trafostanici i riješeno će biti u okviru zasebnog projekta transformatorske stanice. Za slučaj ispada javne elektrodistributivne mreže iz pogona, predviđaju se 2 diesel-agregatska postrojenja snage 800kVA smještena u posebnoj prostoriji uz transformatorsku stanicu. Ukupna vršna snaga na mrežnim i agregatskim sabirnicama biti će: PvM+A = 9.800 kW Za tu snagu predviđena je transformatorska stanica snage 6x2000kVA u prizemlju građevine. Ukupna predviđena vršna snaga na agregatskim sabirnicama: PvA=1200 kW Za tu snagu predviđena su dva diesel-agregatska postrojenja svaki 800kVA.

1.4 SUSTAV VATRODOJAVE Svi prostori (osim sanitarnih čvorova i stubišta) građevine biti će nadzirani pomoću automatskih javljača požara. Uz automatske javljače biti će predviđeni i ručni javljači. Vatrodojavna centrala biti će smještena u prostoru nadzora na 2. katu. Sustavom vatrodojave nadzirati će se sprinkler sustav te davati nalog za uključenje alarmnih sirena, zatvaranje protupožarnih vrata, isključenje ventilacije, zatvaranje PP zaklopki, prelaz dizala u požarni režim rada te deblokadu evakuacijskih vrata.

1.5 GROMOVODNA INSTALACIJA I UZEMLJENJE Zaštita od automatskog pražnjenja biti će predviđena postavljanjem gromobranske instalacije, koja će biti sastavljena od hvataljke na krovu, spusnih vodova te uzemljivač u temelju građevine. Sve veće metalne mase na krovu biti će spojene na krovnu hvataljku. Mjerni spojevi biti će uglavnom u uzemnim zdencima.Izjednačenje potencijala predvidjeti će se u cijeloj građevini povezivanjem met.masa na uzemljivač.



U strojarnicama to će biti prsteni na koji će se spojiti met.mase opreme, a u sanitarnim čvorovima, izjednačenje potencijala, predvidjeti če se pomoću kutija za izjednačenje potencijala.

1.6 TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE 1. Garaža Ventilacija garaže riješena je prisilnim putem s prirodnim dovodom vanjskog zraka i odsisom preko aksijalnih ventilatora. Za efikasnu odsisnu ventilaciju koja osigurava da koncentracija CO-a u garaži ne bude iznad dozvoljene pod stropom garaže ugrađuju se potisni ventilatori s mlaznicom (''jet fan'') koji usmjeravaju zrak od ulaza vanjskog zraka do zone odsisa putem ventilatora. Prirodni usis zraka u prostor garaže i ispuh putem ventilatora vrši se kroz vertikalne betonske kanale izvedene u vanjski prostor na nivou okolnog terena. Dio podrumskog prostora u kojem je smješten hipermarket i prodajni prostor u potpunosti je odvojen od garaže i čini tehničku i funkcionalnu cjelinu s prodajnim prostorima u nadzemnim etažama 2. Lokali Klimatizacija i ventilacija lokala vrši se na dva načina. Prvi dio čini klimatizaciju putem zračnih sistema (klima komore) s dovodom potrebne količine svježeg zraka u prostor. Za svaki lokal predviđen je priključak dovoda i odvoda zraka s volumnim regulatorom protoka (varijabilni ili konstantni). Predviđena količina zraka za svaki lokal definira se prema standardnim proračunima za ovakvu namjenu prostora ovisno o broju osoba i potrebnoj količini svježeg zraka po osobi. Drugi dio čine toplinske crpke s kojima se dohlađuju ili dogrijavaju lokali. Toplinske crpke ugrađuju se u lokale prema zasebnim projektima lokala ovisno o namjeni prostora i potrebnom kapacitetu. Projektom se predviđa razvod tehnološke vode za pogon toplinskih crpki s priključkom za svaki lokal, te rashladni tornjevi smješteni na krovu zgrade. Svi lokali rješavaju se u ''roh-bau'' fazi s priključcima dovoda i odvoda zraka, tehnološke vode za toplinske crpke te zasebnih odvoda sanitarnih prostora ili sličnih prostora s intenzivnijim mirisima. Za ugostiteljske lokale dodatno se izvode posebni vertikalni kanali za odvod zagađenog zraka iznad prostora za pripremu hrane. Instalacije unutar lokala izvode se prema zasebnim projektima za svaki prostor posebno, ali u skladu s predviđenim kapacitetima i predviđenim instalacijama. Klima komore smještene su na krovu, a vertikalni ventilacijski kanali vode se na najprihvatljivijim mjestima, uglavnom uz stubišta. Sve klima komore opremljene su rekuperatorima topline radi uštede energije s tim da se za prostore s gastronomskim sadržajima predviđaju lamelni rekuperatori, a za ostale prostore rotacijski. Cjevovodi grijanja i hlađenja za klima komore vode se po krovu, a ostali cjevovodi vode se unutar prostora. 3. Mall (zajednički prostori) Grijanje, hlađenje i ventilacija mall-ova vrši se samo klima komorama smještenim na krovu. Za te klima komore predviđeno je miješanje svježeg i optočnog zraka ovisno o traženim uvjetima u prostoru (ugrađeni osjetnici kvalitete zraka). Upuhivanje zraka u prostor mall-a može se vršiti na više načina (sapnice i strujne rešetke, anemostati) što će se definirati glavnim projektom u skladu s projektom interijera.



Odsis zraka iz mall-a vrši se većim dijelom u gornjim zonama (stakleni krov), a manjim dijelom unutar etaža. Tehničko rješenje odsisa također je uvjetovano projektom interijera i definirat će se glavnim projektom. 4. Toplinsko postrojenje Za grijanje prostora koristi se topla voda iz sistema ''HEP''-a, gradske vrelovodne mreže položene u zoni izgradnje centra. Toplovodni sistem je 80/600C, s mogućnošću regulacije tople vode u krugu potrošača ovisno o vanjskoj temperaturi i potrebnom kapacitetu. Toplinska stanica HEP-a smjestit će se u energetskoj zoni objekta, u prizemlju, ili u etaži -1. Ukoliko će se toplinska stanica smjestit u podzemnoj etaži potrebno je osigurati pristup i tehničke uvjete prema zahtjevima distributera toplinske energije. 5. Rashladno postrojenje Kao rashladni medij koristi se pothlađena voda pripremljena u rashladnim agregatima smještenim na krovu (rashladni agregati su sa zrakom hlađenim kondenzatorima). Rashladni agregati grupirani su prema potrošačima (klima komore) tako da se dobije optimalan odnos u dužini priključaka cjevovoda i kapaciteta uređaja. Svaka grupa ima po dva rashladna agregata. Cjevovodi grijanja i hlađenja za spoj na klima komore vode se po krovu u adekvatnoj toplinskoj izolaciji i sa zaštitom od atmosferilija. 6. Ostalo Zajednički prostori kao što su ulazi, sanitarni prostori, hodnici i evakuacijski putovi griju se putem radijatorskog centralnog grijanja, odnosno zračnih zavjesa (ulazi). Svi sanitarni prostori imaju predviđenu zasebnu odsisnu ventilaciju s ispuhom na krov koja radi kontinuirano, zajedno s cjelokupnim postrojenje. Za sve prostore koji to po tehničkim potrebama ili posebnom zahtjevu trebaju, predviđena je odsisna ventilacija sa zasebnim ventilatorima. Sve zasebne ventilacije imaju ispuh na krov. 7. Rashladni tornjevi Za potrebe hipermarketa predviđena je zasebna plinska kotlovnica koja se u ovoj fazi projekta ne rješava. Za potrebe hlađenja tehnološke vode u krugu crpki predviđeni su rashladni tornjevi smješteni na krovu. Tornjevi su otvorenog tipa s takovom tehničkom izvedbom koja onemogućava smrzavanje vode u zimskom periodu. Za dogrijavanje tehnološke vode predviđen je zasebni indirektni krug grijanja iz toplinske stanice (preko izmjenjivača). Svi sistemi opremljeni su sklopovima automatike za automatski rad prema zadanim tehničkim parametrima uz kontrolu rada i upravljanja preko centralnog nadzornog sustava (CNUS).

1.7 ZAŠTITA OD POŽARA S obzirom na građevinsku strukturu zgrade i namjenu prostora potrebno je obratiti posebnu pažnju na zaštitu od požara i primijeniti sve mjere propisane zakonom i važećim pravilnicima.



Na svim prijelazima iz jedne požarne zone u drugu na ventilacione kanale ugrađuju se protupožarne zaklopke s motornim pogonom i vatrootpornošću od 90 minuta. Upravljanje radom svih požarnih zaklopki vrši se iz vatrodojavne centrale preko elektro ormara. Signalizacija statusa svih zaklopki vodi se na računalo CNUS-a tako da se u svakom trenutku može pratiti stvarno stanje pozicije zaklopke. Na prolazima cijevi kroz dvije požarne zone ugrađuju se protupožarne obujmice ili se primjenjuje brtvljenje protupožarnim kitom. Svi ventilacijski kanali toplinski su izolirani mineralnom vunom (klasa negorivosti A). Od aktivnih mjera zaštite od požara u sklopu termotehničkih instalacija u strojarnicama postavljeni su mobilni aparati za gašenje (prah). U sklopu drugih projekata riješeni su ostali radovi zaštite kako u konstruktivnom smislu tako i u smislu gašenja požara (sprinkler, hidranti).

1.8 ZAŠTITA OD BUKE Zaštita od buke u konstruktivnom smislu (prolaz kroz zidove, strop, prozore ili vrata) rješava se u sklopu projekta arhitekture i građevinskog projekta. Buka kroz ventilacijske kanale uzrokovana bukom ventilatora smanjuje se ugradnjom prigušivača buke. Na klima komorama ugrađuju se prigušivači buke tipske izvedbe na tlačnoj i usisnoj strani ventilatora. Usis zraka za klima komore i ispuh na krov radi velike visine ugradnje i zaštite prema okolini ne predstavljaju opasnost u smislu povećane buke. Krovni ventilatori imaju nivo buke prema okolini i prema prostoru ispod dozvoljene granice. Izvedba ventilacijskih kanala s koljenima i promjenama smjera također bitno smanjuje buku. Rashladni agregati na krovu imaju veći nivo buke od dozvoljenog ali samo u zoni ugradnje. Buka mjerena u točkama koje predstavljaju smetnju okolini su ispod dozvoljene granice radi velike visine krova i udaljenosti od susjednih objekata.Instalacije su projektirane tako da je moguće u eventualnim kritičnim točkama dogradnjom prigušivača ili zaštitnih panela, sanirati problem povećane buke ukoliko bi se pojavio.



2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Lokacija planiranog zahvata određena je važećom prostorno planskom dokumentacijom, a obzirom na namjenu za predmetnu lokaciju nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata.

3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1 PODACI IZ PLANOVA VIŠEG REDA Predmetno područje nije obuhvaćeno važećim provedbenim planom, tako da je idejno rješenje izrađeno u skladu sa smjernicama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 02/08, 06/08). Predmetna čestica nalazi se: prema kartografskom prikazu "Korištenje i namjene prostora" u zoni koja je predviđena za Trgovačke komplekse (oznaka K2), prema kartografskom prikazu "Urbana pravila" u zoni Uređenja, zaštite i obnove kompleksa jedne namjene. PRILOG 3. Potvrda o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom

3.2 OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA Lokacija zahvata na kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall nalazi se u potpunosti urbaniziranom području na području gradske četvrti Žitnjak, a omeđena je sa jugozapadne stane odvojkom Radničke ceste (glavna gradska prometnica), sa sjeverozapadne strane ulicom Koledovčina, sa sjeverne strane ulicom Kanalski put, te sa istočne strane ulicom Kozari put 1. U neposrednom susjedstvu, jugoistočno od lokacije, nalaze se zgrade ''Pan-papirne industrije'' – Tvornica papira Zagreb d.o.o. Lokacija je u potpunosti infrastrukturno opremljena.

3.3 METEOROLOŠKE I KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE Klasifikacija klime kakva se danas najčešće koristi je modificirana verzija klasifikacije koju je postavio Vladimir Koppen oko 1990., a temelji se na kombinaciji prosječnih mjesečnih podataka temperature zraka i oborina, i prirodne vegetacije područja. Pomoću tih parametara mogu se, pored šest osnovnih tipova klime, identificirati uži klimatski tipovi. Na području Zagreba uzimaju se meteorološki podaci na više mjesta, ali su za procjenu meteoroloških uvjeta na lokaciji Trgovačko zabavnog kompleksa Zagreb Mall najrelevantniji podaci Meteorološkog opservatorija Zagreb-Grič i Sinoptičke meteorološke postaje Zagreb-Maksimir . Međusobne razlike izmjerenih važnijih meteoroloških podataka prikazane su u Tablici 1.



TABLICA 2. Meteorološki podaci za 2004. i 2005. godinu

Srednje godišnje vrijednosti Godišnje vrijednosti

Mjerna postaja

Temperatura zraka oC

Tlak zraka hPa

Relativna vlaga zraka %

Količina oborina mm

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1cm

Broj vedrih dana

Broj oblačnih dana

2004. god. Zagreb Grič 12,0 997,5 73 992,9 16 28 151

Zagreb Maksimir 11,2 1002,0 74 918,4 17 30 143

2005. god. Zagreb Grič 11,7 997,9 71 988,1 52 38 131

Zagreb Maksimir 10,7 1002,4 75 906,0 56 42 127

U odnosu na izmjerene temperature na postaji Maksimir, na opservatoriju Grič su izmjerene više temperature jer se zbog povišenog položaja mjerni instrumenti nalaze u visini dimnjaka Donjeg grada što povećava prosječne zimske temperature. Na Slici 8. dan je grafički prikaz srednjih mjesečnih i srednje godišnje temperature za desetgodišnje razdoblje 1996.-2005. g., kao i srednja godišnja temperatura za tridesetgodišnje razdoblje 1961.-1990. g.

SLIKA 8. Srednje mjesečne temperature i srednje godišnje temperature zabilježenih na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič.



Srednja godišnja temperatura za desetgodišnje 1996.-2005. g viša je od srednje godišnje temperature u tridesetgodišnjem razdoblju 1996.-1990. što ukazuje na tendenciju zatopljenja klime. Prosječne količine oborina u desetgodišnjem razdoblju prikazane su na Slici 9.

SLIKA 9. Srednje mjesečne količine oborina zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič.

Naredne slike prikazuju srednje vrijednosti naoblake, globalnog sunčevog zračenja, jačine i ruže vjetrova.

SLIKA 10. Srednje mjesečne količine oborina zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič.



SLIKA 11. Globalno sunčevo zračenje zabilježeno u desetgodišnjem razdoblju na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Grič.

SLIKA 12. Srednje mjesečne jačine vjetra zabilježenih u desetgodišnjem razdoblju na mateorološkom opservatoriju Zagreb-Grič.

Vjetrovi su najčešće slabi do umjereni, a prevladavaju vjetrovi sjeveroistočnog i jugozapadnog smjera.



SLIKA 13. Godišnja ruža vjetrova za razdoblje od 1981. do 2000. god. prema podacima meteorološke postaje Zagreb-Maksimir

Prema Koppenovoj klasifikaciji područje Zagreba ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim, odnosno vrućim ljetima (oznaka Cfa), s izmjenama četiri godišnja doba koja su omogućena s povoljnim vremenskim rasporedom temperatura, oborina, insolacije i vjetrova.

3.4 GEOLOŠKI, HIDROGEOLOŠKI I HIDROLOŠKI PODACI

3.4.1 Hidrološki i hidrogeološki odnosi Unutar šireg područja Zagreba izdvojene su tri osnovne hidrogeološke jedinice koje su posljedica geomorfoloških i strukturno-tektonskih odnosa. Izdvajaju se hidrogeološka jedinica temeljno gorje, zona dubokih arteških bazena i kvartarni ravničarski vodonosni horizont. Podzemne vode u području predviđenom za zahvat kreću se kroz podzemlje sukladno hidrodinamskim zakonitostima medija u kojim se nalaze. S obzirom da su u ovom dijelu dominantni šljunkovito-pjeskoviti vodonosnici, podzemne vode imaju slobodni vodni nivo. S druge strane, nalaze se u neposrednoj blizini rijeke što znači, da je površinski tok Save u najužoj vezi s nivoom podzemnih voda lokacije zahvata. Tome u prilog govore i podaci iz hidrogeološke karte, gdje je razvidno da nivo maksimalnih i nivo minimalnih voda opada od zapada i sjeverozapada prema istoku i jugoistoku. Ovakav odnos sukladan je s glavnim pravcima nadohranjivanja podzemnih rezervoara, odnosno pravcima kretanja podzemnih voda. Rijeka Sava udaljena je od lokacije cca 1000 m južno, zračne linije, a rukavac Savica 300 m južno. Na sjevernoj strani šireg područja lokacije nalazi se potok Bliznec koji se planira zatvoriti prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.



Lokacija zahvata smještena je u III. vodozaštitnoj zoni, dok na sjeveru graniči s II. Zonom sanitarne zaštite izvorišta Sašnjak i Žitnjak.

SLIKA 14. Vodonosno i vodozaštitno područje grada Zagreba Na lokaciji zahvata provedeni su geotehnički istražni radovi u 2008. godini. Temeljem analize rezultata mjerenja može se konstatirati da nivo podzemne vode za vrijeme izvođenja geotehničkih istražnih radova nije zabilježen viši od dubine bušenja 9,30 m od površine terena. Naknadnim mjerenjima zabilježen je nivo vode na 7.4 m od površine terena.



3.4.2 Geološke karakteristike Područje zahvata smješteno je u nizinskom dijelu Zagrebačke županije, u pojasu sjeverno od rijeke Save, južno od obronaka Medvednice. Ovaj pojas je na sjeveru ograničen potezom područjem Donje dubrave, a s druge strane, na jugu Radničkom cestom, odnosno Savicom. Površinu terena pokrivaju kvartarne naslage, odnosno riječni nanosi pliocensko-kvartarne i holocenske starosti. Najstarije naslage predstavljaju klastiti pliocensko-kvartarne (PlQ) starosti (2,5- 1,5 milijuna godina) koji pokrivaju južne padine Medvednice. Na površini se pojavljuju samo uz rub nizinskog dijela, u manje-više lećastoj zoni od Podsuseda do centra grada. Dalje prema jugu pokrivene su mlađim naslagama. Plio-kvartarne naslage predstavljaju nesortinarni šljunci različite granulacije, od krupnozrnih s valuticama i decimetarskih dimenzija do centimetarskih i milimetarskih zrna. Najčešće su valutice karbonatnog porijekla ali su prisutne i valutice kvarca te drugih stijena vulkanogenog i matarmorfnog porijekla. Osim šljunaka prate se i pijesci te glinovito – prašinaste frakcije klastita s ulošcima glina. Finije frakcije sedimenata (pijesci i gline) redovito su uložene unutar šljunaka u obliku manjih lećastih tijela ograničenih dimenzija (metarskih do dekametarskih). Sedimenti su mjestimično povezani tako da se unutar šljunaka nalaze, u obliku manjih uložaka, pješčenjaci i konglomerati. Debljina cijelog paketa naslaga jako varira i kreće se od par metara, u obodnom dijelu Madvednice, do 150 metara u dubljem dijelu savske nizine. Na ovim naslagama naliježu sedimenti holocenske starosti (15-10 tisuća godina) odnosno aluvijalni nanosi druge savska terase (a2). Nastali su usijecanjem rijeke Save u starije sedimente, i potom, taloženjem riječnih nanosa. Druga savska terasa pruža se od Podsuseda prema potoku Vrapčak u manje-više kontinuiranoj zoni, širokoj približno kilometar, paralalelno podnožju Medvenice. Naslage su predstavljene izmjenom krupnozrnih šljunaka i pijesaka. Količina pijesaka u odnosu na šljunke postupno raste od sjeverozapada prema jugoistoku. Sukladno tomu pravcu u široj lokaciji predviđenog zahvata granulacija šljunaka i pijesaka opada od zapada prema istoku. Veličina zrna varira od 3 do 5 centimetara, kod šljunaka, a u njima prevladavaju karbonatne valutice pomješane s malim (10-20%) udjelom kvarcnih i eruptivnih valutica. Ukupna debljina druge savske terase jako varira, a da bi prema jugu i današnjem toku Save postupno rasla i dosegla preko 40 metara. Zastupljeni su šljunci, pijesci i podređeno gline. Ove naslage, petrografski i sedimentološki, u potpunosti odgovaraju sedimentima druge savske terase. Bitna je razlika u tomu što su valutice šljunka krupnije od onih u drugoj terasi, a leće pijeska su rjeđe i tanje. Ukupna debljina naslaga prve savske terase kreće se između 10 i 25 metara. Najmlađe naslage, najmanje zastupljene na površini, predstavljaju recentni aluvijalni nanosi rijeke Save (a). To su naslage vezane neposredno uz recentno korito rijeke Save. Razvijene su u obliku krupnozrnih, centimetarskih do decimetarskih, valutica pomješanih s rijetkim krupnozrnim pjescima. Njihova debljina jako varira i može doseći do deset metara, ali su uglavnom metarskih dimenzija.



SLIKA 15. Osnovna geološka karta Zagreb, 1:100000



3.4.3 Seizmološki podaci Hrvatska se nalazi u području velikog seizmičkog potencijala, na mediteransko-transazijskom pojasu u kojem se oslobađa oko 15% energije svjetskih potresa. Najveći dio potencijala odnosi se na priobalno područje, posebice južnu Dalmaciju, te sjeverozapadni dio u širem području oko Zagreba. Podaci o potresima sežu do 361. g. kada je zabilježen razoran potres na otoku Pagu, te onaj iz 1667. g. kojim je potpuno razoren Dubrovnik. Uz te potrese, na području Hrvatske se od 361. g. do 1996. g. dogodio 21 potres intenziteta IX po MCS ljestvici. Prvi zapis o potresu u Zagrebu potječe iz 1502. godine. U pisanim dokumentima postoje podaci i o kasnijim razorim potresima: 1590., 1699., 1767. i 1837. godine. Razori potres magnitude 6,3 stupnja po Richteru koji je pogodio Zagreb 9.11.1880. imao je epicentar u Medvednici, između Kraljeva vrha, Zeline i Kašine. Od tada počinje znanstveni interes za praćenje seizmičkih događaja. Instrumentalna registracija potresa započela je 1908.g.

SLIKA 16. Karta seizmike



Tijekom dvadesetog stoljeća na zagrebačkom području zabilježen je po jedan potres magnitude 6,1, 6,0 i 5,7, dva potresa s magnitudom 5,6, šest potresa s magnitudama 5,5-5,0, te petnaest potresa u intervalu magnituda 4,9-4,5. Prema seizmičkim istraživanjima maksimalna vrijednost magnitude u sjeverozapadnom području Hrvatske procijenjena je na 6,5 stupnjeva po Richteru. Efekti potresa na izgrađene objekte ne mogu se predvidjeti bez poznavanja tipa podloge (šljunak, pijesak, glina, te podzemne vode) na kojoj objekt leži, tj. bez postojanja seizmičke mikrorajonizacije terena. Za povratni period od 500 godina predviđa se potres od 8,5-9 o MCS za sjeveroistočni dio grada. Legenda: Zona Žumberačko-medvedničkog rasjeda, trase graničnih rasjeda zone na površini. 1 – zagrebački rasjed (1a-dionica Sv. Nedjelja-Podsused-Markuševac-Kašina-Zelina; 1b-dionica Jastrebarsko-Kerestinec-Ilica-Maksimir-D. Zelina); rasjed Kostanjevica-Brežice-Križevci (2a,b-trase graničnih rasjeda zone); Najvažniji rasjedi Medvednice. 2-rasjed Bistra-Laz (3); rasjed Stubica-Kašina (4); 3-ostali važniji rasjedi strukturnog sklopa; 4-reversne dionice rasjeda; 5 – dionica rasjeda bez sigurno definiranog karaktera; 6-zone rasjeda Strukture. 7-Medvednica (1), marija Gorica (2), Savski bazen (3), Stubički podbazen (4); 8-debljine neogenskih sedimenata; 9-osi maksimuma i minimuma gravimetrijskih Bouguerovih anomalija; 10 – zone većih gravimetrijskih gradijenata; Tektonska dinamika i najjači potres. 11 – regionalni stres; 12 – smjer pomaka dijelova struktura uz površinu: rasjed s izraženim horizontalnim pomakom; 14 – seizmotektonski najaktivnija dionica Zagrebačkog rasjeda; 15 – epicentar potresa iz 1880. godine; 16 – trasa profila.



SLIKA 17. Karta epicentra potresa na širem zagrebačkom području

3.5 INFRASTRUKTURA Predmetna lokacija zahvata u potpunosti je infrastrukturno opremljena (slika 14, 18, 19).



SLIKA 18. Energetski sustav, pošta i telekomunikacija (izvadak iz GUP-a)



3.6 PROMETNI PODACI Parcela Trgovačko-zabavnog kompleksa „Zagreb Mall“ (TZKZM) smještano je istočno uz ulicu Koledovčina, sjeverno od Radničke ceste i južno od Kanalskog puta. Radnička cesta je prema Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba kategorizirana kao gradska avenija. Do kraja 2009. godine (prije dovršetka izgradnje TZKZM) će biti izvedena u punom profilu (dva kolnika) pa se njezino građevinsko-geometrijsko rješenje promatra u punom profilu.



SLIKA 19. Prometna i komunalna infrastruktura



Građevinski radovi na rekonstrukciji ulice Kanalski put, ulice kategorije gradske ulice prema GUP-u, su pri kraju i izvedeno stanje se može uklopiti u prijedlog priključenja TZKZM. Ulica Koledovčina ima, prema GUP-u, kategoriju gradske avenije. Danas je izgrađena s jednim (istočnim kolnikom) i tramvajskim tijelom sa zapadne strane, odnosno u sredini promatrajući cijeli koridor. Realni planovi ne predmnijevaju izgradnju ulice Koledovčina u punom profilu, odnosno njezino spajanje u „gradski prsten“ s Vatikanskom ulicom u Novom Zagrebu u srednjeročnom razdoblju. Projektna dokumentacija za Radničku cestu također ne predviđa izgradnju raskrižja Radnička – Koledovčina kao raskrižja cesta izvedenih u punom profilu; predviđa Radničku u punom profilu i Koledovčinu u današnjem profilu. Zato se primarna prometna mreža promatra na sljedeći način: Radnička cesta (gradska avenija) u punom profilu sukladno projektnoj dokumentaciji; (Inženjerski projektni zavod d.d., Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 7, Idejno rješenje, 2008. godina,) ulica Koledovčina (gradska avenija) u postojećem profilu, ulica Kanalski put (gradska ulica) prema građevinsko-geometrijskom rješenju radova koji su pri završetku. Prometne procese na Radničkoj cesti u zoni TZKZM determiniraju semaforizirana raskrižja: Radnička – Kanalski put (380 m sjevernije od Koledovčine), Radnička – Koledovčina, Radnička – pješački prijelaz PAN – SILA (350 m južnije od Koledovčine). To znači da je dolazak na raskrižje Radnička – Koledovčina određen dijagramom koordinacije; sinkronizacija predmnijeva dolazak na raskrižje najvećeg broja vozila na početku zelenog svjetla. U daljnjim analizama potrebno je uzeti u obzir ovaj pokazatelj. Na ulici Koledovčina, južnu točku predstavlja semaforizirano raskrižje Radnička – Koledovčina, a sjeverno od TZKZM je raskrižje Koledovčina – Kanalski put. Sjeverno od raskrižja s Kanalskim putom nalazi se nekoliko raskrižja i priključaka; semaforizirano raskrižje s Elkom radi u statusu treptanja žutog svjetla, a ostali priključci su regulirani prometnom signalizacijom. Prva točka koja znakovito utječe na promet ulicom Koledovčina je raskrižje Koledovčina – Grada Gospića – Servisna cesta (udaljeno 820 m od Kanalskog puta). Iako ovo raskrižje primarno determinira rad semafora na raskrižju Koledovčina – Grada Gospića – Servisna, brojne bočne smetnje utječu na grupiranost vozila. To je razlog činjenici da se vozila sa sjevera na raskrižju Koledovčina – Kanalski put pojavljuju slučajno. Prometne procese na ulici Kanalski put određuje raskrižje na zapadu Radnička – Kanalski put (530 m zapadno od raskrižja s Koledovčinom), raskrižje s Koledovčinom i dalje prema istoku prometni proces uvjetuje naselje Kozari bok. Na slici je prikazana prometna zona utjecaja (PZU).



SLIKA 20. Prometna zona utjecaja PZU je određena koridorima: Radničke ceste, ulice Koledovčina i ulicom Kanalski put, na kojima ključnu ulogu imaju postojeća semaforizirana raskrižja: Radnička – Koledovčina: dolazak iz zapada (sjeverozapada) determiniran radom semafora na raskrižju Radnička – Koledovčina (dobar stupanj sinkronizacije); dolazak iz istoka (jugoistoka) determiniran radom semafora na pješačkom prijelazu PAN - SILA (dobar stupanj sinkronizacije); dolazak iz pravca sjevera determiniran radom semafora na raskrižju Koledovčina – Kanalski put (dobar stupanj sinkronizacije); nakon izgradnje TZKZM bit će determiniran prometnim procesom na raskrižju Koledovčina – TZKZM; Koledovčina – Kanalski put: dolazak iz pravca zapada determiniran radom semafora na raskrižju Radnička – Kanalski put (prihvatljiv stupanj sinkronizacije); dolazak iz pravca istoka je danas slučajan, a nakon izgradnje TZKZM bit će determiniran procesom na raskrižju Kanalski put – TZKZM; dolazak iz pravca juga determiniran radom semafora na raskrižju Radnićčka –Koledovčina (dobar stupanj sinkronizacije); nakon izgradnje TZKZM bit će determiniran prometnim procesom na raskrižju Koledovčina – TZKZM; dolazak iz pravca sjevera je slučajan;



Ovaj opis pokazuje ključnu ulogu koridora Radničke ceste i ulice Koledovčina i dva semaforizirana raskrižja na njima: Radnička – Koledovčina i (2) Koledovčina – Kanalski put.

3.6.1 Lokalna brojenja prometa U ožujku 2008. godine (relevantno razdoblje) obavljena su brojenja prometa na Radničkoj cesti, na presjeku sjeverno od Kanalskog puta. Obavljeno je 24-satno brojenje prometa u petak po 15-minutnim intervalima.

Brojenje prometa - Radnička cesta sjeverno od Kanalskog puta, ožujak 2008.

0

100

200

300

400

500

600

700

0:15

0:45

1:15

1:45

2:15

2:45

3:15

3:45

4:15

4:45

5:15

5:45

6:15

6:45

7:15

7:45

8:15

8:45

9:15

9:45

10:1

510

:45

11:1

511

:45

12:1

512

:45

13:1

513

:45

14:1

514

:45

15:1

515

:45

16:1

516

:45

17:1

517

:45

18:1

518

:45

19:1

519

:45

20:1

520

:45

21:1

521

:45

22:1

522

:45

23:1

523

:45

Vrijeme

voz/

15 m

in

Prema sjeveru Prema jugu UKUPNO

SLIKA 21. Grafički prikaz brojenja prometa – Radnička cesta sjeverno od Kanalnskog puta, ožujak 2008. godine

Ukupno je prošlo 27.711 voz/dan; prema sjeveru 16.615 voz/dan, a prema jugu 11.096 voz/dan. Omjer je 60:40 u korist kretanja prema sjeveru. Ovaj omjer pokazuje pozitivan utjecaj čvora Kosnica na Zagrebačkoj obilaznici i Domovinskog mosta, kao i neprepoznavanje ovog koridora „s gradske strane“ zbog nedovršenosti punog koridora Radničke ceste. Kritičan je 15-ti sat (2.172 voz/h), a kritično razdoblje je 11:00 – 16:00 sati kada koridorom prolazi preko 2.000 voz/dan Zadnje sustavno brojenje prometa na Radničkoj cesti obavljeno je početkom 2001. godine, a razlika u prometnoj potražnji pokazuje relativan rast po prosječnoj stopi od 5 % godišnje.



SLIKA 22. Ukupan promet na Radničkoj cesti sjeverno od Kanalskog puta – satno opterećenje, ožujak 2008. godine

3.6.2 Brojenja prometa na makrorazini Tvrtka Hrvatske ceste d.o.o. obavlja kontinuirano brojenje prometa na hrvatskim cestama. U blizini se ne nalazi niti jedno brojilo prometa relevantno za PZU. Čvor Kosnica je u funkciji od kraja 2006. godine, što je premalo vrijeme za statistički signifikantnu procjenu trenda. Zato se za brojenja prometa na makrorazini ne može prihvatiti niti jedan vjerodostojan podatak.

3.6.3 Broj registriranih motornih vozila Analizirajući dostupne statističke podatke o broju registriranih motornih vozila na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije (PU Zagrebačke), dolazi se do sljedećih podataka: TABLICA 3. Broj registriranih vozila od 2000. – 2007. godine

Godina *Grad Zagreb

*ZG prsten

*PU Zagrebačka

2000 284308 96156 380464 2001 302274 102655 404929 2002 317090 107064 424154 2003 336327 112985 449312 2004 352447 118340 470787 2005 367098 123176 490274 2006 384512 129756 514268 2007 535055

* - registrirana vozila na dan 31. prosinca

Ukupan promet na Radničkoj cesti sjeverno od Kanalskog puta- satno opterećenje, ožujak 2008. -

0

500

1000

1500

2000

2500

1:00

2:00

3:00

4:00

5:00

6:00

7:00

8:00

9:00

10:0

0

11:0

0

12:0

0

13:0

0

14:0

0

15:0

0

16:0

0

17:0

0

18:0

0

19:0

0

20:0

0

21:0

0

22:0

0

23:0

0

0:00

sat

viz/

h



Grafički prikaz dokazuje da se radi o linearnoj stopi rasta prometa pri čemu je područje Grada Zagreba dominatno u odnosu na „Zagrebački prsten“. Promet u Gradu Zagrebu čini 2/3 ukupnog prometa pod nadzorom PU Zagrebačke. Broj registriranih motornih vozila u Zagrebu od 2000. godine raste linearno po stopi 5,16 % godišnje, odnosno apsolutni rast je oko 16.600 vozila godišnje. Ekstenzivan rast Zagrebačkog prometa dokazuje i povijesni podatak o rastu broja vozila od 1945. do 2005. godine.

SLIKA 23. Broj registriranih motornih vozila

SLIKA 24. Registrirana motorna vozila na području PU Zagrebačke

3.6.4 Pokazatelji Grada

Broj registriranih motornih vozila u Gradu Zagrebu

y = 8202,7x2 - 8771,2x - 462,86R2 = 0,9352

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

1945 1955 1965 1975 1985 1995 2005

Godina

vozi

la

Registrirana vozila nas području PU Zagrebačka

y = 16629x + 268348R2 = 0,9992

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Godina

Bro

j voz

ila

Grad Zagreb ZG prsten PU Zagrebačka Linear (Grad Zagreb)



Kao vjerodostojan podatak razvoja unutarnjih (i gospodarskih) aktivnosti Grada Zagreba uzima se veličina gradskog proračuna. Trend kretanja proračuna je sljedeći: Proračun Grada ZagrebaGodina milijardi kn

2000 3,5602001 3,8302002 3,9762003 4,4882004 5,0012005 5,4892006 6,4382007 7,0682008 7,350

Proračun Grada Zagreba

y = 0,5133x + 2,6779R2 = 0,9686

0,000

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

7,000

8,000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

mili

jard

i kn

SLIKA 25. Trend kretanja proračuna Grada Zagreba Prosječna stopa rasta u periodu 2000. 2008. je 9,5 %. U posljednje tri godine taj trend je umjereniji i iznosi 6,9 %. Također je dostupan statistički podatak o vitalnom indeksu (broj živorođenih u odnosu na 100 umrlih osoba). Taj trend od 2003. godine je negativan i kreće se na razini od 85,1 – 92,1, što znači da je prirodni prirast živućeg stanovništva negativan.

3.6.5 Stupanj motorizacije Prema popisu stanovništva Zagreb je 2001. godine imao 779.145 stanovnika, što je obzirom na broj registriranih motornih vozila činio stupanj motorizacije: 2,58 stanovnika/vozilo. Stopa rasta registriranih motornih vozila od 5,16 %, rast gradskog proračuna po stopi 7 – 9 % i negativan prirodan prirast stanovništva definitivno potvrđuju rast stupnja motorizacije. U 2006. godini, uzimajući za broj stanovnika popis iz 2001. godine, stupanj motorizacije je 2,03 stanovnika/vozilo. Rast stupnja motorizacije od 2001. do 2006. godine je prosječno 4,68 % godišnje.

3.6.6 Procjena Prometne studije Grada Zagreba Prometna studija Grada Zagreba, koju je 1998./1999. izradila engleska konzultantska kuća MVA Consultancy, predstavlja danas relevantan strateški dokument razvoja zagrebačkog prometa. Studija pretpostavlja prosječan porast prometa godišnje 2,5 – 3 %. Pretpostavka ove stope



porasta zasniva se na paralelnom provođenju niza mjera kojima bi se destimuliralo korištenje osobnih vozila.

3.6.7 Prosječna i ukupna stopa rasta prometne potražnje Analizirajući prethodno obrađene podatke, može se zaključiti sljedeće: lokalna brojenja prometa pokazuju da ključna točka PZU, raskrižje Radnička – Koledovčina, u vršnom dnevnom opterećenju se nalazi u granicama oko 2.000 voz/h, pri čemu koridor Radničke ceste preuzima 65 % prometa, vršna opterećenja u radnom danu su u 15:00 sati, a subotom oko 14:00 sati, parcijalna (izolirana) brojenja prometa pokazuju prosječnu stopu rasta na Radničkoj cesti oko 5 % godišnje; to nije statistički signifikantan podatak, ne postoje dostupni makropokazatelji, broj registriranih motornih vozila u Zagrebu raste po stopi 5,16 %, gradski proračun raste po stopi 9,5 %, uz umjereniji trend posljednjih godina od 6,9 %; rast proračuna prati negativan prirodni prirast stanovništva (negativan indeks vitalnosti), stupanj motorizacije raste po stopi 4,68 %, Prometna studija grada Zagreba, kao relevantan strateški dokument, prognozira stopu rasta prometa 2,5 – 3,0 % godišnje,

3.7 KULTURNE VRIJEDNOSTI Na području planiranog zahvata ne postoje prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05). Granice obuhvata planiranog zahvata niti jednim svojim dijelom ne ulaze u područje Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske, kao niti ostale kulturne vrijednosti. Prema karti staništa lokacija zahvata smještena je na industrijskom i obrtničkom području (J22).



SLIKA 26. Izvadak iz NEM



SLIKA 27. Karta staništa



3.8 FLORA I FAUNA Lokacija se nalazi u potpuno urbaniziranom području (industrijska i obrtnička zona). Trenutno je površina ograđena i potpuno zaravnjena, te prekrivena šljunkom. Tek mjestimično na površinu izbijaju biljne vrste. Sve takve površine ne mogu se interpretirati s fitocenološkog gledišta, jer se na njima ne razvija takav biljni pokrov koji bi trajao duže od jedne godine, već se slijedeće godine razvija nešto drugo. Na takvim površinama pridolaze ruderalne biljne vrste (smetlištarke) koje pripadaju nitrofilnoj vegetaciji ali pridolaze na staništima izvan agrosfere (neobrađivane površine) i korovske biljne vrste koje se javljaju u području agrosfere (obrađivane površine). Staništa ruderalnih biljaka općenito su bogata mineralnim hranjivima, napose kalijem i fosforom, ali i nekim drugim solima. Takva staništa su djelomično ili potpuno pod antropogenim utjecajem (blizina naselja, putova, smetlišta, gradilišta i sl.). Većina ruderalnih i korovskih biljaka su kozmopoliti, dok endemskih i reliktnih vrsta uopće nema. Na predmetnoj lokaciji možemo naći divlju kupinu (Rubus caesius L.), obični pelin (Artemisia vulgaris L.), poljski osjak (Cirsium arvense (Scop) L.), obični kostriš (Senecio vulgaris L.), poljski mošnjak (Thlaspi arvense L.), veliki trputac (Plantago major L.) i mnoge druge. Životinjski svijet na lokaciji zastupaju različite vrste kukaca, miševa, štakora, uglavnom štetočina, a nema niti jedne zaštićene ili ugrožene vrste. Od ptičjih vrsta u prolazu se mogu vidjeti sivo-crna vrana (Corvus corone cornix L.), vrana gačac (Corvus frugilegus L.) i svraka maruša (Pica pica L.) koje tu mogu svratiti u potrazi za hranom.

3.9 KRAJOBRAZ Predmetna lokacija za izgradnju trgovačko-zabavnog centra Zagreb Mall nalazi se u jugoistočnom dijelu grada Zagreb, u pojasu sjeverno od rijeke Save, u gradskoj četvrti Žitnjak, lokacija je zapuštena neobrađena površina. Predmetno područje zahvata je ravan teren, prostorno definiran nižim stambenim objektima sa svoje istočne strane, dok je s južne strane definiran industrijskim objektima. Zbog dominacije plohe (zapuštene poljoprivredne površine), cijeli prostor je izrazito otvoren i vizualno izložen, posebno s Radničke ceste. Vizualna vrijednost cijeloga prostora je mala. Ona proizlazi iz njegove velike otvorenosti i izloženosti pogledima, te male kompleksnosti i strukturne jednoličnosti. Naime, zapuštanjem poljoprivredne proizvodnje prostor je izgubio na svojoj kompleksnosti (različite kulture) i strukturnoj raščlanjenosti, koju je uglavnom činila parcelacija oranica.

3.10 PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE PROSTORA Lokacija zahvata je neobrađena zapuštena pošljunčena površina i nije definirana kao poljoprivredno tlo. Vrijednost tla ove lokacije proteklim je aktivnostima izgubila svoju poljoprivrednu vrijednost. Temeljem provedenih istražnih radova na lokaciji zahvata može se utvrditi da je tlo je na predmetnoj lokaciji horizontalno uslojeno, generalno prevladava šljunak te se njime proteže proslojak gline CI debljine 70 –etak cm na dubini oko 7, 50 m, a tlo se može svrstati u tlo I. kategorije.



3.11 STANOVNIŠTVO Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 stanovnika. Ukoliko se razmatra mikrolokacija, najznačajniji udio stanovništva koje je smješteno u obiteljskim kućama nalazi se na 200-300 m istočno od lokacije zahvata i to naselje Kozari bok koje je dio gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak. U ovom naselju obitava 3.000 do 4.000 stanovnika. Na sjevernoj, zapadnoj i južnoj strani nalaze se industrijski objekti. Neposredno uz granicu istočne strane lokacije zahvata nalazi se cca 5 stambenih objekata.

SLIKA 28. Kretanje stanovništva grada Zagreba od 1953 do 2001

3.12 BUKA Planirana lokacija gradnje smještena je unutar gospodarske zone koja se prostire na šire okolno područje južno i zapadno. Sa sjeverne strane, parcela graniči sa zonom infrastrukturnih sustava, sa istočne strane sa zonama gospodarske namjene u sjevernom, mješovite - pretežito stambene namjene u središnjem te mješovite - pretežito poslovne namjene u južnom dijelu. Dominantni izvori buke su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu zahvata, Kanalski put sa sjeverne, Koledovčina sa zapadne i Radnička cesta sa jugozapadne strane te postojeći gospodarski objekti smješteni na okolnim parcelama. Postojeće opterećenje okoliša bukom utvrđeno je mjerenjem buke tijekom dnevnog i noćnog razdoblja na dvije mjerne točke u vanjskom prostoru na istočnoj granici zahvata te dodatno na zapadnoj granici stambenog dijela naselja Kozari Bok, o čemu je sastavljen izvještaj (N-08043 / kolovoz 2008., "Sonus" d.o.o.).



Buka je mjerena na dva mjerna mjesta u vanjskom prostoru, na istočnoj granici parcele, prema prostorima koje će trebati štititi od buke planiranog trgovačko-zabavnog centra: - T1: granica parcele stambenog objekta I Kozarski put 3; - T2: jugoistočni ugao parcele trgovačko-zabavnog centra. Dodatno mjerenje izvršeno je uz najbliže stambene objekte na sjeverozapadnoj granici gusto naseljenog dijela naselja (mjerna točka T3). Mjerne točke označene su na situaciji (Slika 30). Mjerna oprema je proizvod tvrtke "Bruel & Kjaer": - analizator zvuka tip 2260 Investigator, 2 kom; - precizni zvukomjer tip 2231; - kalibrator razine zvuka tip 4220. Oprema odgovara zahtjevima članka 5 "Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za mjerenje i predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave". Mjerene su slijedeće veličine: - LA,F,eq: A-vrednovana ekvivalentna razina buke (zakonom propisana mjerna veličina na osnovu koje se buka ocjenjuje). Uzimani su uzorci u trajanju od 1 sat. Mjerenje je izvršeno u razdoblju od 10,00 sati dne 07.08.08. do 10,00 sati dne 08.08.08.(na T1 i T2) odnosno od 11,00 sati dne 07.08.08. do 11,00 sati dne 08.08.08. na T3. Mjereno je po suhom vedrom vremenu bez vjetra. Mikrofoni su postavljeni na visini od 4 m iznad razine tla. Mjerne točke su označene na situaciji u prilogu (T1 - T3), a izmjerene ekvivalentne razine buke dane su u tabličnom prikazu u nastavku: TABLICA 4. Prikaz izmjerenih razina buke:

Vrijeme LA,eq [dB(A)] mjerenja T1 T2 T3 10-11 53,7 57,4 - 11-12 51,3 57,2 58,6 12-13 53,0 57,8 58,2 13-14 51,5 57,7 57,7 14-15 51,4 57,7 57,2 15-16 51,4 57,8 56,7 16-17 51,3 57,7 55,0 17-18 51,3 57,7 54,3 18-19 51,7 57,4 51,0 19-20 52,1 56,9 53,4 20-21 51,8 56,9 51,8 21-22 51,1 56,0 52,0 22-23 50,5 55,3 49,8 23-24 50,7 55,1 48,5 00-01 50,4 54,3 47,7 01-02 50,6 54,4 48,0 02-03 50,3 54,2 46,5 03-04 50,4 54,3 46,3 04-05 50,4 54,5 46,8 05-06 51,2 56,3 51,6



06-07 52,1 58,2 59,4 07-08 52,0 58,3 61,0 08-09 51,4 57,9 58,3 09-10 51,5 57,6 58,9 10-11 - - 61,6

Izračunate ekvivalentne razine buke za dnevno i noćno razdoblje (LA,eq,dan ,LA,eq,noć) iznose: TABLICA 5. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju zahvata

LA,eq [dB(A)] Mjerna točka dan noć

T1 - I Kanalski put 3 52 51 T2 - jugoistočna granica zahvata 58 55 T3 - rub stambenog dijela naselja 58 49



SLIKA 29. Lokacija mjernih točki buke

Izmjerene ekvivalentne razine buke su više od dopuštenih za noćno razdoblje na svim mjernim točkama. Tijekom dnevnog razdoblja razine buke su više od dopuštene na mjernoj točci T3, niže od dopuštenih na točkama T1 i T2.



Dominantni izvori buke na lokaciji su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu zahvata te postojeći gospodarski objekti smješteni na industrijskom kompleksu istočnije od predmetne parcele. Ekvivalentne razine buke diktirane su bukom prometa dok se buka industrijskih postrojenja javlja kao trajna zvučna podloga. Na mjernoj točci T3 kao dodatan izvor buke javljaju se radne aktivnosti vezane za djelatnost okolnih gospodarskih objekata. Osim buke cestovnog prometa koja se javlja kao dominantan izvor buke, uočljiva je buka sa poslovnih kompleksa istočno od planiranog zahvata koja posebno dolazi do izražaja tijekom noćnog razdoblja.



4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Utjecaji planiranog zahvata Trgovačko zabavni centar Zagreb Mall na okoliš dijele se na utjecaje tijekom građenja i tijekom korištenja zahvata. Prepoznavanjem mogućih značajnih utjecaja planiranog zahvata na okoliš predlažu se i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša sa svrhom sprječavanja, ograničavanja ili ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš.

4.1 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA

Temeljem provedenih analiza, utvrđenog stanja kvalitete okoliša područja utjecaja zahvata izgradnje Trgovačko zabavnog centra Zagreb Mall, te utvrđenih podataka o zatečenom stanju okoliša, pedološkim, geološkim, hidrogeološkim, klimatološkim i meteorološkim karakteristikama područja, načinu gradnje objekta, sirovinama i ostalim tvarima koje se koriste na lokaciji, u nastavku je dan pregled mogućih utjecaja na okoliš tijekom građenja i tijekom korištenja zahvata. Procjena je dana za normalne uvjete rada i za slučaj izvanrednih okolnosti, u slučaju akcidenta uz procjenu rizika, kao i područje mogućeg utjecaja. Za vrednovanje mogućih utjecaja na pojedine komponente okoliša i prihvatljivost opterećenja na okoliš vrednovan je intenzitet utjecaja i duljina trajanja utjecaja. Skala vrednovanja procjene utjecaja na okoliš intenzitet utjecaja 0 nema utjecaja 1 utjecaj je vrlo slabog intenziteta 2 utjecaj je slabog intenziteta 3 utjecaj je srednjeg intenziteta 4 utjecaj je jakog intenziteta 5 utjecaj je vrlo jakog intenziteta duljina trajanja utjecaja 0 ne događa se 1 za vrijeme izgradnje zahvata 2 samo u određeno vrijeme dana ili noći ili samo određeno godišnje doba 3 u vremenskom periodu od 2-3 godine od početka rada 4 u cijelom vremenskom periodu rada objekta 5 u cijelom vremenskom periodu rada objekta i nakon prestanka rada obuhvat rasprostranjenosti utjecaja 1 usko rasprostranjeni utjecaj samo na dijelu lokacije zahvata u krugu od 20-50 m ili unutar same lokacije 2 utjecaj rasprostranjen u krugu od 50 - 200 m od lokacije zahvata 3 utjecaj rasprostranjen u krugu od 200 - 500 m od lokacije zahvata 4 utjecaj rasprostranjen u krugu od 500 do 1000 m od lokacije zahvata 5 utjecaj rasprostranjen u krugu većem od 1000 m od lokacije zahvata



Za svaki segment okoliša određena je brojčana vrijednost utjecaja dobivenog umnoškom intenziteta utjecaja, duljine njegova trajanja i područja rasprostranjenosti utjecaja. Intervalima vrijednosti definirane su karakteristike utjecaja. Moguće numeričke vrijednosti karakteristika utjecaja kreću se od 0-125 (tablica 5). Propisana zakonska regulativa za vrednovanje utjecaja na okoliš, uzeta je u obzir u slučajevima gdje postoji. Konačna procjena utjecaja rezultat je analize parametara koji su limitirani zakonskim regulativama emisija u okoliš i stanja trenutnih emisija. U slučajevima gdje ne postoje zakonski okviri vrednovanja, stručna procjena je upotrijebljena za vrednovanje utjecaja. U nastavku su osim negativnih, opisani i pozitivni utjecaji, ali nisu uzeti u obzir pri razmatranju ukupnih utjecaja. TABLICA 6. Moguće numeričke vrijednosti i karakteristika utjecaja

Nakon provedbe vrednovanja utjecaja, svaki utjecaj je dodatno ocijenjen s obzirom na predznak djelovanja – pozitivno ili negativno te na obzirom na način djelovanja – izravni, neizravni ili kumulativni utjecaj.

Predznak djelovanja

Vrijednost utjecaja

Karakteristika utjecaja Opis

Negativan 0-10 Nema utjecaja Nema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promjena komponenata okoliša

Negativan 11-29 Utjecaj je zanemariv

Nije značajna količina i/ili kvalitativnih promjena komponenata okoliša

Negativan

30-50 Utjecaj je prihvatljiv

Količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša unutar prihvatljivih vrijednosti s obzirom na vrijedeće zakonske regulative. Promjene okoliša su umjerene i prihvatljive.

Negativan >51 Utjecaj nije dopustiv

Količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša prelazi zakonski propisane vrijednosti.

Pozitivan 0-125 Utjecaj je pozitivan

Količina i/ili kvaliteta promjene okoliša pozitivno utječe na sastavnicu okoliša

duljina 0 1 2 3 4 5

1 0 1 4 9 16 25 2 0 2 8 18 32 50 3 0 3 12 27 48 75 4 0 4 16 36 64 100

obuh

vat

5 0 5 20 45 80 125 0 1 2 3 4 5 intenzitet



4.2 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA

4.2.1 Utjecaj na stanovništvo

Utjecaj na stanovništvo za vrijeme gradnje zahvata ima negativne karakteristike koje su privremenog kratkotrajnog karaktera. Negativni utjecaji privremenog karaktera mogu se očekivati tijekom građenja zahvata i odnose se na povećanje razine buke koja će se javljati kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja. Također, očekuje se utjecaj na promjene stanja u prometu koje nastaju pojačanom frekvencijom transporta potrebnog materijala, kao i prašina koja će nastati u sušnom periodu. Utjecaj na stanovništvo je kumulativnog karaktera (sastoji se od utjecaja buke, prašine i povećanja prometa), srednjeg je intenziteta, međutim kratko traje i nestaje nakon izgradnje zahvata, a rasprostire se u krugu od 500 do 1000 m od lokacije zahvata.

Intenzitet utjecaja

Duljina trajanja utjecaja

Obuhvat rasprostranjenosti utjecaja

Numerička vrijednost utjecaja

Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 1 4 12 Negativan Kumulativan

4.2.2 Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Dobar dio površine na kojoj će se izvoditi zahvat koristit će se kao privremeni prostor za odlaganje otpadnog građevnog materijala, glomaznog otpada i otpada te se ne može interpretirati s fitocenološkog gledišta, jer se na njima ne razvija takav biljni pokrov, koji bi trajao duže od jedne godine. Pravilnom organizacijom gradilišta ovi utjecaji svest će se na minimum. Nakon prestanka izgradnje zahvata, zaposjednuti okoliš će se sanirati i urediti hortikulturalno. Utjecaj na životinjski svijet se ne očekuje obzirom na to da je lokacija zahvata smještena u području industrijske zone. Prema nacionalnoj klasifikaciji staništa lokacija zahvata je industrijsko područje i nije obuhvaćena Nacionalnom ekološkom mrežom.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

0 1 0 0 / /

4.2.3 Utjecaj na tlo Obzirom da predmetna lokacija nije definirana kao poljoprivredno zemljište, nema niti utjecaja na poljoprivredno tlo.



Gubitak tla i vegetacije do kojega neminovno dolazi izgradnjom predmetnog zahvata može se ocijeniti zanemarivim, s obzirom da vegetacija ovoga područja nema veću vrijednost (zapuštene poljoprivredne površine), niti se radi o posebno vrijednom tlu. U fazi izgradnje vjerojatnost pojave štetnih utjecaja bitno se smanjuje pravilnom organizacijom gradilišta (prema posebnom projektu), pridržavanjem propisanih mjera i standarda te permanentnom kontrolom odgovornih nadležnih službi. Tijekom gradnje prometnih i manipulativnih površina bez odgovarajućih nagiba i kanala za odvodnju površinskih voda moguća je akumulacija površinskih voda na takvim površinama. Nepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom, mazivom, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja, moguća je njihova infiltracija u podzemlje, ispuštanje u javni sustav odvodnje. U slučaju nekontroliranih postupaka bili bi mogući manji akcidenti prilikom pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala i dr, a u ekstremnim slučajevima nepažnje izbijanja požara koji bi ostao u granicama zone zahvata. U fazi izvođenja zemljanih radova, prije zatrpavanja, moguć je nekontrolirani unos različitih vrsta onečišćenja u tlo i posredno u podzemne vode. U fazi zatrpavanja moguća je ugradnja tla zagađenog raznim vrstama onečišćenja i ubacivanja otpadnog građevinskog materijala. Neispravno skupljanje i skladištenje otpadnog ambalažnog materijala može izazvati raznošenje otpada vjetrom, a u slučaju nepažnje i požar. Ovi utjecaji usko su lokalizirani (do 200 m od lokacije zahvata) i dobrom organizacijom i nadzorom gradilišta mogu se izbjeći.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 2 2 12 Negativan Kumulativan

4.2.4 Utjecaj na vodu Nepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom, mazivom, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja, moguća je njihova infiltracija u tlo i indirektno u podzemne vode. Neodgovarajućim rješenjem odvodnje i odlaganja sanitarnih (fekalnih) voda s gradilišta, može se tijekom građenja ugroziti podzemne vode i zdravlje zaposlenih ljudi, što će biti isključeno zbog dobre organizacije gradilišta i rješavanjem osnovnih sanitarno-tehničkih uvjeta za boravak ljudi na lokaciji izgradnje. Svi navedeni postupci bit će svedeni na minimum pravilnom organizacijom i kontrolom gradilišta, te se stoga procjenjuje da je utjecaj izgradnje zahvata na vode zanemariv.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

2 1 2 4 Negativan Neizravan



4.2.5 Utjecaj na zrak Tijekom pripreme i izgradnje zahvata onečišćenja zraka dimom i lebdećim česticama i prašinom uslijed rada mehanizacije neminovna su pojava. Ove pojave spadaju u pojave privremenog karaktera koji se javljaju u zoni prostora izgradnje (maksimalno 500 m od lokacije) i na pristupnim cestama. Nastalo stanje u prostoru, opterećenje emisijama, kratkotrajno je i bez daljnjih trajnih posljedica na okoliš.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja Način djelovanja

3 1 4 12 Negativan Izravan/neizravan

4.2.6 Utjecaj na kulturne vrijednosti Obzirom na to da na širem području lokacije zahvata nije utvrđeno postojanje kulturnih vrijednosti, tijekom pripreme i građenja ne očekuje se utjecaj na kulturne vrijednosti.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

0 1 0 0 / /

4.2.7 Utjecaj na krajobraz Tijekom izgradnje zahvata doći će do promjene krajobraza i vidljivih karakteristika prostora uzrokovane građevinskom mehanizacijom na lokaciji zahvata. Ovaj utjecaj je traje samo za vrijeme izgradnje zahvata i srednjeg je intenziteta.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 1 4 12 Negativan Izravan

4.2.8 Utjecaj od buke Tijekom izgradnje trgovačko-zabavnog centra u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta. Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene člankom 17. "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave". Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5



dB. Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave". Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik. Utjecaj koji se očekuje povećanjem razine buke i vibracije slabog je intenziteta, kratkotrajan je i prestaje završetkom izgradnje planiranog zahvata.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja


4.2.9 Utjecaj na promet Tijekom izgradnje planiranog zahvata doći će do povećanja prometnog opterećenja u širem području zahvata, pogotovo transportnih i radnih vozila. Ovaj utjecaj kratkotrajnog je karaktera i traje do završetka izgradnje zahvata.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja




4.3 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

4.3.1 Utjecaj na stanovništvo

Izgradnja predmetnog zahvata će doprinijeti integraciji zahvata u postojeće stambeno naselje i industrijski okoliš. Ovim zahvatom unosi se niz novih sadržaja koje će imati pozitivan utjecaj na razvitak istočnog dijela grada Zagreb. Uz porast zapošljavanja, zadovoljavanja osnovnih i posebnih zahtjeva stanovništva, povećanje standarda, komforni način zadovoljavanja potreba kupaca, realizacija planiranog zahvata znači ostvarenje pozitivnih učinaka za sve sudionike u procesu rada s daljnjim pozitivnim učincima na uže i šire područje zahvata, uz maksimalno uvažavanje zahtjeva zaštite okoliša. Svaki trgovački centar, obzirom na svoju djelatnost postavlja svjetleće reklame na vanjska pročelja objekta. Svjetleće reklame mogu ometati noćni odmor stanovništva koje je u području utjecaja.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 4 5 60 Pozitivan Izravan, neizravan

4.3.2 Utjecaj na zrak

U fazi korištenja na onečišćenje zraka mogu utjecati emisije ispušnih plinova vozila. Također dolazi do emisija čestica i plinova iz energetskog postrojenja i sustava ventilacije i hlađenja. Svi stacionarni izvori emisija trebaju biti sukladno zakonskim zahtjevima kontrolirani. Pridržavanjem tehničko – tehnološke discipline, ispravno vođenim tehničko – tehnološkim postupcima na lokaciji te dobro podešenim parametrima, kakvoća sagorijevanih plinova iz kotlovnice biti će u granicama zakonski dozvoljenih vrijednosti za stacionarne izvore emisija.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 4 2 24 Negativan Izravan, neizravan

4.3.3 Utjecaj na biljni i životinjski svijet

Tijekom korištenja zahvata formirat će se flora prema Projektu hortikulturalnog uređenja i njoj pripadajuća fauna na koju predmetni zahvat neće utjecati. U odnosu na postojeće stanje doći će do poboljšanja stanja flore i faune.



Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja


4.3.4 Utjecaj na tlo Nepovoljni utjecaj na tlo koje nije obuhvaćeno parkiralištima, cestom i zahvatom tijekom korištenja zahvata svodi se na korištenje prometnica, prilaznih cesta, parkirališta i sl. Obzirom na veliki broj vozila postoji mogućnost istjecanja fluida iz motora osobnih automobila, kamiona i servisnih vozila. Parkirališta i ostale prometne površine bit će betonske, izvedene s nagibom i sustavom odvodnje oborinskih voda čime će moguća infiltracija štetnih tvari biti svedena na minimum. Stoga se smatra da je rizik nepovoljnih utjecaja na tlo tijekom korištenja zahvata zanemariv.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

1 4 3 12 Negativan Izravan, neizravan

4.3.5 Utjecaj na vode

Na lokaciji zahvata izvest će se dva priključka na postojeći sustav javne odvodnje. Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to: Sanitarne otpadne vode Zauljene otpadne vode od pranja garaža Potencijalno zauljene oborinske otpadne vode Čiste oborinske vode Za sanitarne otpadne vode predviđa se priključenje na mješoviti interni sustav odvodnje koji se spaja na sustav javne odvodnje bez prethodnog pročišćavanja. Za zauljene otpadne vode od pranja garaža predviđa se njihovo sakupljanje, obrada na pjeskolovu i mastolovu, zatim ispuštanje u interni sustav odvodnje iz kojeg otpadna voda ide u sustav javne odvodnje. Drugi dio sanitarnog sustava interne odvodnje obuhvaća otpadne vode iz restorana i kuhinje bit će dio dvije vertikale u objektu koje će se voditi do tipskog separatora masti, nakon čega će se iste spojiti na interni sanitarni sustav odvodnje odnosno sustav javne odvodnje. Odvodnja s parkirališnih prostora u garaži je riješena potpuno nezavisno od ostalih instalacija i sistemom više podnih slivnika i vertikala će se dovesti na najnižu etažu gdje će se spojiti na otvorenu linijsku rešektu (kanal). Sve linijske rešetke će se na više mjesta spojiti na tipske separatore ulja i prepumpavati na nivo internog sustava odvodnje oko objekta. Ovaj sustav biti potpuno nezavisna instalacija koja će se spojiti na separator ulja, a nakon toga na interni sustav odvodnje objekta.



Sustav odvodnje čistih oborinskih voda obuhvaća odvodnju čistih oborinskih voda zasebnim sustavom koji se na jednome mjestu spaja na akumulacioni bazen koji će služiti za akumulaciju oborinskih voda za potrebe navodnjavanja. Predviđaju se dva rezervoara od po 500 m3 a preljev će se spojiti na sustav javne odvodnje. Izvedbom planiranog sustava ne očekuje se veći utjecaj na onečišćenje tla i podzemnih voda u III Zoni sanitarne zaštite izvorišta Sašnjak i Žitnjak. Spremnici goriva diesel agregata će imati dvostruke oplate i bit će smješteni u tankvane. Prije njihovog korištenja ishodit će se za njih sva propisana dokumentacija.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

0 4 1 0 / /

4.3.6 Utjecaj na kulturne vrijednosti Obzirom na to da se lokacija nema evidentiranih zaštićenih vrijednosti ne očekuje se utjecaj na ovu sastavnicu okoliša.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

0 4 0 0 / /

4.3.7 Utjecaj na krajobraz Nakon izgradnje Trgovačko zabavnog centra Zagreb Mall doći će do višestrukih, uglavnom pozitivnih promjena u istočnom ulaznom dijelu grada Zagreba. To se u prvom redu odnosi na podizanje vizualnih, urbanih i gospodarskih vrijednosti ovoga dijela grada, kako arhitektonsko-urbanističko-krajobraznim uređenjem ovog prostora na nov, snažan i prepoznatljiv način, tako i kvalitetnijim zadovoljavanjem kulturnih i funkcionalnih zahtjeva stanovnika ovoga dijela grada, ali i šire okolice. Realizacijom ovog zahvata, unaprijedit će se i razviti urbani identitet ovog dijela grada te podignuti kvaliteta urbanog života (kulturni i ostali javni sadržaji).

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja


4.3.8 Utjecaj buke



Planirana građevina je višenamjenski kompleks visine Po+Pr+3 u kojem se smještaju trgovački, ugostiteljski, zabavni, sportski i skladišni sadržaji sa pripadnim parkirališnim i tehničkim prostorima. Tijekom korištenja trgovačko-zabavnog centra, utjecaj buke na okoliš može se pojaviti kao posljedica: - rada postrojenja i uređaja za ventilaciju, grijanje i hlađenje, besprekidno napajanje, transformatora, kompresora, pumpi i sl.; - bučnih djelatnosti / aktivnosti; - glasanja ljudi; - prometa osobnih i dostavnih vozila. U nastavku su detaljnije obrađene pojedine sadržajne cjeline planiranog centra sa potencijalnim dominantnim izvorima buke.

4.3.8.1 Poslovni prostori Idejnim rješenjem predviđa se izvođenje fasadnih stijena od - betonskih panela debljine 14+12+8 cm sa ispunom mineralnom vunom, indeksa zvučne izolacije Rw = 56 dB - blok opeke debljine 30 cm izolirane ETICS sustavom, indeksa zvučne izolacije Rw ≥ 50 dB; - panela od profiliranog lima sa ispunom mineralnom vunom, debljine 5+14+5 cm, indeksa zvučne izolacije Rw ≥ 32 dB; - ostakljenje IZO-staklom indeksa zvučne izolacije Rw = 35 dB ili više. Krov objekta će biti izveden kao "obrnuti" krov sa šljunkom kao završnim pokrovom, indeksa zvučne izolacije Rw ≥ 58 dB, osim krova trećeg kata koji se izvodi od limenih panela sa ispunom od mineralne vune, sastava kao i zidni paneli. Za sve poslovne prostore trgovačko-zabavnog centra predviđeno je isključivo dnevno radno vrijeme, od 08,00 do 22,00 sata tijekom radnih dana odnosno od 09,00 do 22,00 sata vikendom.

4.3.8.2 Postrojenja / uređaji Trgovačko-zabavni centar će biti opremljen nizom postrojenja / uređaja za ventilaciju, grijanje i hlađenje, besprekidno napajanje, transformatora, pumpi i pripadnih instalacija, nužnih za funkcioniranje centra odnosno obavljanje planiranih djelatnosti. Prema idejnom rješenju, dio tehničkih prostorija biti će smješten u podrumskoj etaži (-1), dio u prizemlju sa južne strane objekta dok će se dio strojarske opreme, postrojenja za ventilaciju i klimatizaciju, smjestiti u vanjskom prostoru na krovu zgrade.

4.3.8.3 Ventilacija garaža



Za provjetravanje garažnog prostora predviđen je sustav prisilne ventilacije. Zrak se dovodi kroz četiri vertikalna betonska kanala duž sjevernog i sjeverozapadnog zida, odvodi kroz četiri kanala duž jugoistočnog zida garaže. Otvori usisnih i otsisnih kanala se izvode u razini okolnog terena. Poboljšano strujanje zraka u prostoru garaža ostvaruje se ugradnjom ventilatora s mlaznicom kao "Novenco" model AUO-380 koji se ugrađuju ispod stropa garaže, po 38 kom na svakoj etaži garaže (prema podacima proizvođača Lw = 73 dB(A)) te odsisnih ventilatora opremljenih prigušivačima buke kao "Flaekt Woods" model 90JM/25/4-8/9/36 smještenih u prostoru garaže neposredno uz vertikalne odsisne kanale, uz svaki kanal po dva kom (prema podacima proizvođača Lw = 84 dB(A)). Prisilna ventilacija garažnog prostora biti će u radu tijekom radnog vremena trgovačko-zabavnog centra.

4.3.8.4 Klimatizacija, ventilacija, hlađenje Dominantni izvori buke sustava za klimatizaciju, ventilaciju i hlađenje smještaju se u vanjskom prostoru na krovu drugog kata građevine: - klima komore kao "Proklima" tip KU 14-PV50P (prema podacima proizvođača razina zvučne snage iznosi Lw = 78 dB(A)), 20 kom; - rashladnici vode kao "York" tip YCIV-HE-LS-1120 (prema podacima proizvođača razina zvučnog tlaka na 10 m udaljenosti iznosi Lp,10m = 64 dB(A) na višoj odnosno Lp,10m = 61 dB(A) na nižoj brzini vrtnje), 6 kom; - rashladni tornjevi kao "Baltimor" tip VXT 750 (prema podacima proizvođača razina zvučnog tlaka na 15 m udaljenosti iznosi Lp,15m = 48 dB(A)), 2 kom. Predviđeni razmještaj opreme na krovu građevine vidljiv je na nacrtu broj XY u prilogu. Za odsis prostora za pripremu hrane predviđeni su zasebni vertikalni kanali sa odsisnim ventilatorima na krovu objekta, kao "Systemair" DUSI 500 (prema podacima proizvođača razina zvučnog tlaka na 4 m udaljenosti iznosi Lp,4m = 47 dB(A)). Tijekom dnevnog razdoblja predviđeno je korištenje svih ventilacijskih i rashladnih jedinica maksimalnim kapacitetom, dok je noću predviđen rad smanjenim kapacitetom.

4.3.8.5 Grijanje Za grijanje prostora će se koristiti topla voda iz gradske vrelovodne mreže. Toplinska stanica je smještena u tehničkom bloku prizemne etaže. U toplinskoj stanici nema značajnijih izvora buke. Za potrebe proračuna pretpostavljena razina buke u prostoriji iznosi 70 dB(A).

4.3.8.6 Transformatori Za napajanje trgovačko-zabavnog centra električnom energijom predviđa se instalacija šest transformatora snage po 2000 kVA. Transformatori se smještaju u transformatorskoj stanici u tehničkom bloku prizemne etaže trgovačko-zabavnog centra. Proračunata zvučna snaga transformatora iznosi Lw = 75 dB(A). Za dodatno provjetravanje trafostanica, na fasadnoj stijeni se predviđa ugradnja ventilatora kao "Systemair" RSI 70-40L1. Prema podacima proizvođača razina zvučnog tlaka na 3 m udaljenosti iznosi Lp = 51 dB(A).



4.3.8.7 Diesel-agregati Za nužno napajanje električnom energijom u slučaju ispada javne elektrodistributivne mreže iz pogona predviđena je instalacija dva diesel-agregata snage 800 kVA. Prema podacima potencijalnog dobavljača, razina buke na 7 m udaljenosti iznosi 70 dB(A). Na fasadnoj stijeni se izvode ventilacijski otvori, 4 m2 za dovod svježeg zraka te 6 m2 za izlaz zraka iz strojarnice. Za dodatno provjetravanje na fasadnoj stijeni strojarnice se predviđa ugradnja ventilatora kao "Systemair" KUK 315M sa ugrađenim prigušivačem buke. Prema podacima proizvođača razina zvučnog tlaka na 3 m udaljenosti iznosi Lp = 35 dB(A).

4.3.8.8 Promet Trgovačko-zabavni centar će imati tri kolna pristupa, sa ulice Koledovčina sa zapadne, Kanalske ulice sa sjeverne te Radničke ceste, preko novoplanirane javne prometnice sa južne strane. Svim kolnim pristupima koristiti će se osobna i dostavna vozila. Za parkiranje osobnih vozila predviđeno je ukupno 2163 parkirnih mjesta (PM) od čega dio u podzemnoj garaži, dio u vanjskom prostoru na parkiralištu u ravnini okolnog terena. Brzina kretanja vozila unutar parkirališta će biti ograničena na 30 km/h. Pretpostavljeno je ravnomjerno korištenje svih pripadnih parkirališta. Duž trgovačko-zabavnog centra je predviđeno četiri istovarne rampe za dostavu robe. Prema iskustvenim podacima investitora, tijekom razdoblja dostave očekivano je prosječno satno opterećenje od 32 dostavna vozila od čega cca 30% teških vozila na sat, a sve istovarne rampe će se koristiti ravnomjerno. Obzirom da se za dostavna vozila koriste isti kolni prilazi kao i za osobna vozila, vrijeme dostave teškim teretnim vozilima na dostavnoj rampi sa zapadne strane, kojoj se pristupa preko središnje parkirališnog prostora, ograničiti će se na razdoblje izvan radnog vremena poslovnih prostora trgovačko-zabavnog centra, od 06,00 do 08,00 radnim danom odnosno od 6,00 do 09,00 sati vikendom.

4.3.8.9 Referentne točke imisije Bukom trgovačko-zabavnog centra najugroženije će biti postojeće stambene kuće naselja Kozari Bok te neizgrađena građevinska područja smještena neposredno uz granicu zahvata sa jugoistočne strane. Kao referentne točke imisije odabrane su iste one na kojima je izvršeno mjerenje postojećih, rezidualnih razina buke. Visina referentnih točaka imisije iznosi 4 m iznad razine tla. Referentne točke imisije su prikazane na situaciji u prilogu. Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave":



TABLICA 7. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LR,A,eq [dB(A)]

Zona

Namjena prostora

dan noć 1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa

stanovanjem 65 50

5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

- Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A) - Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Članak 6 istoga Pravilnika dodatno određuje: "Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke iz Tablice 1, umanjene za 5 dB. Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB." Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave trgovačko-zabavni centar se smješta unutar zone gospodarske namjene koja se proteže na šire okolno područje sjeverno, zapadno, južno te djelomice istočno od zahvata. Na granici građevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A). Prema istom Pravilniku, građevinska zemljišta duž istočnu granicu zahvata spadaju u zonu 3 - mješovita pretežito stambena zona (zona M1 prema prostornom planu), za koju najviše dopuštene razine buke iznose 55 dB(A) danju odnosno 45 dB(A) noću odnosno u zonu 4 - mješovita pretežito poslovne namjene sa stanovanjem (zona M2 prema prostornom planu), za koju najviše dopuštene razine buke iznose 65 dB(A) danju odnosno 50 dB(A) noću. Temeljem rezultata mjerenja postojećih razina rezidualne buke te odredaba članka 6 Pravilnika određene su najviše razine buke koje se na referentnim točkama imisije smiju javljati kao posljedica rada predmetnog trgovačko-zabavnog centra: - 47 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci T1; - 65 dB(A) danju odnosno 45 dB(A) noću na točci T2; - 50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci T3; - 80 dB(A) danju i noću duž granica zahvata prema susjednim česticama unutar gospodarske zone. Specifičan izvor buke je diesel-agregat namijenjen isključivo za napajanje u slučaju ispada javne elektrodistributivne mreže iz pogona. Na njega se mogu primijeniti odredbe članka 16 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a koji se odnosi na



povremene izvore buke. Dopuštene razine buke koje se u vanjskom prostoru u zonama 1 do 4 (zone iz tablice 1 Pravilnika) javljaju kao posljedica rada povremenih izvora buke iznose 70 dB(A) danju odnosno 55 dB(A) noću.

4.3.8.10 Proračun razina buke imisije U nastavku su dani ulazni podaci korišteni u proračunu širenja buke u okoliš. Poslovni prostori - računske razine buke u poslovnim prostorima: - uredski prostori, trgovine: 65 dB(A) - ugostiteljski sadržaji tipa caffe-bar / restaurant: 75 dB(A) - rekreacija: 80 dB(A) - kuglana: 90 dB(A) Parkirališta - računske pretpostavke: - broj pokreta vozila u satu po parkirnom mjestu: - danju: 1,1 - noću: nema prometa - ravnomjerno korištenje svih parkirališnih prostora Interne prometnice Temeljem predviđenog broja izmjena vozila na pojedinim dijelovima parkirališta i broja dostavnih vozila izračunat je očekivani prosječan broj vozila koja će se kretati internim prometnicama kojima se prilazi parkiralištima i istovarnim rampama, odnosno odlazi sa njih. Broj vozila na pojedinim dijelovima internih prometnica dani su u nastavku. Računska brzina kretanja vozila internim prometnicama iznosi 30 km/h. TABLICA 8. Izmjena vozila na pojedinim dijelovima parkirališta

broj vozila / sat oznaka dan noć

1U1 346 - 2I21 169 - 2I22 169 - 2U21 210 - 2U22 210 - 2U23 420 - 3I 380 - 3U 380 -



G1I 338 - G1U 338 - G2I 338 - G2U 338 - G3I 338 - G3U 338 - P1I 82 - P1U 82 - P2I 42 - P2U 42 - P3I 19 - P3U 19 - P4IU 16 -

TABLICA 9. Izmjena dostavnih vozila

broj vozila / sat oznaka ukupno vozila

% teških vozila

D12I 16 30 D13U 16 30 D1I 8 30 D1U 8 30 D2I 8 30 D2IU 16 30 D2U 8 30 D3I 8 30 D3IU 16 30 D3U 8 30 D4I 8 30 D4U 8 30 D4UI 16 30

Kada izađu sa parcele trgovačko-zabavnog centra, vozila će se kretati Radničkom cestom, ulicom Koledovčina te Kanalskim putem. Radnička cesta će u budućnosti imati dva kolnika bez skretanja sa južnog kolnika prema trgovačkom centru pa se vozila u odlasku i u dolasku koriste sjevernim trakom. Sa ulice Koledovčina omogućen je pristup vozilima iz oba smjera pa će se dio prometa kretati prema sjeveru, dio prema jugu. Na sjeveroistočnom prilazu, sa Kanalskog puta, pretpostavljeno je da se veći dio osobnih te sva teška dostavna vozila kreće sa zapada u dolasku odnosno prema zapadu u odlasku. Proračun širenja buke u okoliš izvršen je komercijalnim računalnim programom "Lima", metodom prema: - HRN ISO 9613-2 / 2000: Prigušenje zvuka pri širenju na otvorenom - Opća metoda proračuna - buka industrijskih izvora, - RLS 90: Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen - buka kamiona internim



prometnicama tvornice, - Parkplatzlaermstudie 4 (Bayerisches Landesamt fuer Umweltschutz) - buka parkirališta, te su njihovi utjecaji sumirani. Rezultati proračuna dani su u grafičkom prikazu u prilogu, odvojeno za dnevno i za noćno razdoblje. Na karti su ucrtane krivulje jednakih razina zvučnog tlaka koje će se u okolišu javljati kao posljedica rada trgovačko-zabavnog centra. Proračunate razine buke na referentnim točkama imisije dane su u tablici u nastavku: TABLICA 10. Proračunate razine buke na referentnim točkama imisije

LA,eq [dB(A)] Referentna točka imisije dan noć


Usporedbom proračunatih sa dopuštenim razinama buke, vidljivo je da su očekivane razine buke koje će se kao posljedica djelovanja pretpostavljenih izvora buke trgovačko-zabavnog centra javljati na referentnim točkama imisije više od dopuštenih na referentnoj točci T1 danju i noću te noću na referentnoj točci T3. Razine buke će biti unutar dopuštenih granica na referentnoj točci T3 danju te na referentnoj točci T2 danju i noću. Dodatno su prikazane očekivane razine buke koje bi se u okolišu javljale kao posljedica rada diesel agregata: TABLICA 11. Očekivane razine buke kao posljedice rada diesel agregata

LA,eq [dB(A)] Referentna točka imisije dan noć


Iz rezultata je vidljivo da razina buke koja bi se javljala na referentnoj točci T1 prelazi dopuštenu vrijednost za noćno razdoblje. Kao dominantni izvori buke ističu se: - promet dostavnih vozila internom prometnicom duž istočnu granicu parcele, - ventilatori transformatorskih stanica, - rashladnici vode, - diesel-agregati. Najugroženije predmetnom bukom će biti stambene kuće ulice I. Kozarski put (naselje Kozari Bok), smještene neposredno uz istočnu granicu planiranog zahvata koja se poklapa sa granicom gospodarske zone sa zonom mješovite namjene. Primjenom predloženih mjera zaštite okoliša ovaj utjecaj bit će u granicama zakonom propisanih vrijednosti.



PRILOG 4. Grafički prikaz rezultata modeliranja

4.3.9 Otpad Tijekom rada trgovačkog centra nastajat će veće količine ambalažnog otpada. Predviđeno je postavljanje kompaktora za ambalažni otpad (karton i papir), što će pridonijeti smanjenju njegovoga volumena. Osim ambalažnog, nastajat će i komunalni otpad te otpad sličan komunalnom (restorani, priprema hrane, proizvodi kojima je istekao rok trajanja) te određena količina opasnog otpada od redovitog održavanja i rada instalacija objekta (kotlovnice, separatora i taložnika i sl.). Komunalni otpad sakupljat će komunalna tvrtka, ambalažni otpad i ostale vrste odvojeno prikupljenog otpada predavat će se ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Utjecaj otpada na okoliš se ne očekuje.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja


4.3.10 Utjecaj na promet

4.3.10.1 Doprinos TZKZM prometnoj potražnji Veličina, namjena i funkcije TZKZM zahtijevaju oko 2.200 parkirnih mjesta. Analognom metodologijom za ostale trgovačke centre na zagrebačkom području, slične veličine i namjene, generiran je promet osobnih vozila prema/od TZKZM. Raspoložive metodologije procjene prometne potražnje predmetnog područja su: usporedba raspoloživih lokalnih brojenja prometa, stupanj rasta motorizacije, socio-ekonomski pokazatelji, procjene rasta prometne potražnje iz drugih relevantnih istraživanja. Ciljna godina je 2020. godina. TABLICA 12. Promet osobnih vozila za TZKZM

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja




U tjednu Subota Sat Dolazak Odlazak Ukupno Dolazak Odlazak Ukupno 0-1 9 31 40 20 37 58 1-2 4 6 11 10 26 36 2-3 1 6 8 15 15 29 3-4 1 3 4 7 7 13 4-5 3 4 8 13 7 20 5-6 12 12 24 16 5 21 6-7 29 21 50 33 18 51 7-8 87 58 145 43 25 68 8-9 186 107 293 217 90 307 9-10 342 194 536 308 188 497 10-11 403 311 714 579 375 954 11-12 424 398 822 722 591 1313 12-13 474 458 931 762 725 1486 13-14 468 485 952 827 766 1593 14-15 449 460 909 922 799 1721 15-16 433 466 900 854 913 1767 16-17 473 484 957 628 856 1484 17-18 515 510 1025 468 689 1156 18-19 502 497 999 321 460 781 19-20 381 467 848 180 273 454 20-21 175 297 472 111 135 246 21-22 64 130 194 72 83 155 22-23 72 107 179 51 70 120 23-24 34 67 101 44 72 116 Ukupno 5543 5578 11121 7224 7223 14447

Klasično vršno opterećenje u radnom danu je u poslijepodnevnim satima, dok je vršni period u vrijeme vikenda subota u poslijepodnevnim satima. Položaj TZKZM predmnijeva da će dominantan dolazak biti preko koridora Radničke ceste (sa sjevera i juga), dok će manji dio vozila koristiti Koledovčinu. Omjer Radnička : Koledovčina se predviđa u omjeru 75 : 25. Lokalna brojenja prometa na koridoru Radničke ceste pokazuju da je tranzitni promet subotom prosječno 35 % manji. Utjecaj TZKZM na prometnu mrežu prikazan je u sljedećim tablicama: TABLICA 13. Utjecaj TZKZM na prometnu mrežu - Radnička

Radnička [voz/h] TZKZM [voz/h] Utjecaj % radni dan 1.300 750 58 % subota 850 1.300 153 %

TABLICA 14. Utjecaj TZKZM na prometnu mrežu - Koledovčina

Koledovčina [voz/h] TZKZM [voz/h] Utjecaj % radni dan 750 250 33 %



subota 500 400 80 % Prema podacima navedenim u poglavlju 3.7. određuje se interval prognoze prometne potražnje - godišnja stopa 5,0 %. Tablica trenda rasta prometne potražnje je sljedeća: TABLICA 15. Trend rasta prometne potražnje

Radni dan Subota vršni sat 5% TZKZM Optereć. vršni sat 5% TZKZM Optereć. Godina [voz/h] [voz/h] smjer [voz/h] [voz/h] smjer 2008 1.300 750 1.230 850 1.300 1.290 2009 1.365 750 1.269 893 1.300 1.316 2010 1.433 750 1.310 937 1.300 1.342 2011 1.505 750 1.353 984 1.300 1.370 2012 1.580 750 1.398 1.033 1.300 1.400 2013 1.659 750 1.445 1.085 1.300 1.431 2014 1.742 750 1.495 1.139 1.300 1.463 2015 1.829 750 1.548 1.196 1.300 1.498 2016 1.921 750 1.602 1.256 1.300 1.534 2017 2.017 750 1.660 1.319 1.300 1.571 2018 2.118 750 1.721 1.385 1.300 1.611 2019 2.223 750 1.784 1.454 1.300 1.652 2020 2.335 750 1.851 1.526 1.300 1.696 2021 2.451 750 1.921 1.603 1.300 1.742 2022 2.574 750 1.994 1.683 1.300 1.790 2023 2.703 750 2.072 1.767 1.300 1.840 2024 2.838 750 2.153 1.855 1.300 1.893 2025 2.980 750 2.238 1.948 1.300 1.949 2026 3.129 750 2.327 2.046 1.300 2.007 2027 3.285 750 2.421 2.148 1.300 2.069 2028 3.449 750 2.520 2.255 1.300 2.133 2029 3.622 750 2.623 2.368 1.300 2.201 2030 3.803 750 2.732 2.486 1.300 2.272

Objašnjenje stupaca: vršni sat 5 %: promet na presjeku Radničke ceste uz rast po stopi 5 % TZKZM: doprinos TZKZM Opterećeniji smjer: opterećeniji smjer iznosi 60 % ukupnog prometa presjeka i doprinosa TZKZM Tablica pokazuje u ciljnoj godini promet u jednom smjeru blizu 2.000 voz/h, što zahtijeva puni profil Radničke ceste.

4.3.10.2 Analiza prometnog rješenja Potrebni zahvati u PZU Rekonstrukcija Radničke ceste započela je 2005. godine. U ovom trenutku izgrađena su dva kolnika od Slavonske avenije (sjeverno) do 200 m prije raskrižja s ulicom Koledovčina. Proces



nastavka izgradnje planira se od kraja ove godine pa sve do željezničkog nadvožnjaka – oko 1.300 m južnije od raskrižja s Koledovčinom. Time se Radnička cesta izgrađuje u punom profilu u PZU. Izgradnja tračničkog sustava na Radničkoj za sada nije u realnim kratkoročnim planovima. Ulica Koledovčina ne planira se proširivati – izgraditi u punom profilu. Ovaj materijal tretira ovaj pravac u sadašnjem stanju s potrebnim prilagodbama izgradnja raskrižja za priključak TZKZM. Ulica Kanalski put se rekonstruira u ovom trenutku i elementi njezine rekonstrukcije uzeti su u obzir prilikom izrade ovom projekta. Potrebni zahvati glede priključenja TZKZM su sljedeći: izgradnja raskrižja Koledovčina – TZKZM izgradnja raskrižja Kanalski put – TZKZM izgradnja priključka na Radničku cestu u svrhu povezivanja istočnog dijela parcele, preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Radnička cesta – Koledovčina (primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM) preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Koledovčina – Kanalski put (primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM) povezivanje semaforiziranih raskrižja u sinkronizirani rad Potrebno je analizirati potrebitost semaforizacije novoformiranih raskrižja Koledovčina – TZKZM i Kanalski put – TZKZM. Simulacija stanja u 2020. godini Simulacija prometnog procesa je napravljena programskim paketom PTV Visum 10.0. Navedeni programski paket u potpunosti podržava proceduru američkog priručnika Highway Capacity Manual (HCM), koji se kao referentni (obavezni) model koristi u Republici Hrvatskoj. Nivelacija prema hrvatskim posebnostima izvedena je u skladu s europskim (njemačkim) preporukama Handbuch für die Bemmesung von Straßenverkehrsanlagen (HBS) koje imaju prilagodne elemente u odnosu na HCM. Mjerodavno satno opterećenje je poslijepodnevni vršni sat radnog dana u 2020. godini, uvećan za vršnu prometnu potražnju TZKZM Na sljedećim stranicama prikaza prikazana su izlazna izvješća simulacije: prometna potražnja, stupanj zasićenja mreže Stupnjevi zasićenja mreže pokazuju da postoji dovoljna pričuva u propusnoj moći glede izgradnje novih sadržaja u okolini TZKZM. Parcela južno od TZKZM previđena je za izgradnju poslovnog nebodera koja zahtijeva kapacitet garaže od 400 PM. Iz analize mreže vidljivo je da postoji dovoljna pričuva za dodatnu prometnu potražnju takove razine. Stupnjevi zasićenja pokazuju da su prometno-tehnološka rješenja (građevinsko-geometrijski elementi, strategija upravljanja) raskrižja dobro izabrana te da se njihovom semaforizacijom i sinkronizacijom PRILOG 5. Prijedlog prometnog rješenja



SLIKA 30. Simulacija prometnog rješenja



SLIKA 31. Simulacija prometnog rješenja



4.3.10.3 Utjecaj na prometni proces i okoliš Utjecaj na infrastrukturu Pozitivni utjecaji: zadržavanje dobre protočnosti koridora gradskih avenija, bez obzira na novi jaki generator prometa, rješenje TZKZM ne utječe na prometne proces koridora Radničke ceste kao budućeg vrlo važnog longitudinalnog pravca zagrebačkog područja (praktično od Velike Gorice nakon izgradnje državne ceste od čvora Kosnica do Velike Gorice). Negativni utjecaji: stvaranje novog raskrižja (otpora kretanju) na ulici Koledovčina, znakovito povećanje opterećenja primarne cestovne mreže u vršnim periodima rada TZKZM. Utjecaj na kvalitetu prometa Pozitivni utjecaji: nove prometne površine omogućuju prostornu i vremensku distribuciju (jasnu i pravovremenu) prometne potražnje, blizina tračničkog i autobusnog podsustava javnog prometa kao kvalitetne alternative individualnom prometu. nova raskrižja zbog sinkronizacije doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenika sigurnosti. Negativni utjecaji: nova raskrižja na ulici Koledovčina i Kanalski put uvjetovat će određene otpore, bez obzira na kvalitetu sinkronizacije s ostalim (postojećim) raskrižjima. Utjecaj na ekološke pokazatelje Pozitivni utjecaju: nema povećanja stani-kreni vožnje na koridoru Radničke ceste, nema povećanja stani-kreni vožnje na koridoru ulice Koledovčina za vozila koja koriste ovaj koridor u tranzitu, nova raskrižja zbog sinkronizacije doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenika utjecaja na buku i potrošnju goriva (emisiju ispušnih plinova). Negativni utjecaji: povećanje buke zbog povećane prometne potražnje, povećana potrošnja goriva u PZU zbog egzistencije novog jakog atraktora prometa. Pozitivni utjecaji zadržavanje dobre protočnosti koridora gradskih avenija bez obzira na TZKZM kao jak generator prometa (preko 2.000 PM) utjecaj stani-kreni vožnje je minimaliziran, nova raskrižja doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenika sigurnosti i ekoloških pokazatelja, planirani zahvati se obavljaju unutar definiranih koridora Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba



Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 5 5 75 pozitivan Neizravan, kumulativan

Negativni utjecaji zauzimanje dodatnog prostora novim prometnim površinama, generiranje novog prometa zbog nagle (skokovite) prometne potražnje, snaga TZKZM kao jakog atraktora individualnog promet doprinijet će povećanju buke i ukupne potrošnje goriva u PZU.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

3 2 3 18 Negativan Neizravan, kumulativan

4.3.10.4 Učinkovitost planiranih zahvata Procjena učinkovitosti zahtijeva određene kvantitativne poredbe. Simulacija prognozira dobre rezultate ukoliko se provedu planirani zahvati na prometnoj mreži. Ne provođenje planiranih infrastrukturnih zahvata dovela bi do sljedećeg: osnova prometnog rješenja (potrebni zahvati u PZU) su rekonstrukcija postojećih semaforiziranih raskrižja i njihovo preprogramiranje, semaforizacija novih raskrižja i njihovo povezivanje i sinkronizirani rad s postojećim raskrižjima, loše upravljanje semaforiziranim raskrižjem zasniva se na dvije veličine: prostorna (nedostatan broj prometnih trakova) vremenska (neadakvatan plan izmjene signala prema prometnoj potražnji, što za raskrižja tipa i oblika koja se nalaze u PZU predmnijeva povećani rep čekanja od najmanje tri vozila po ciklusu na jednom raskrižju, neprovođenje potrebnih zahvata u PZU dovela bi do lošeg posluživanja minimalno 12 vozila u PZU, obzirom da se predmnijeva rad raskrižja s duljinom ciklusa C = 100 s – ima 36 ciklusa u satu, vršnih sati u danu ima 6, dana u tjednu s vršnim satima ima 6 (izuzima se nedelja), a tjedana u godini ima 40 (izuzima se 12 tjedana za godišnje odmore i različite blagdane – produžene vikende) dobiva se ukupan broj od: 12 vozila × 36 ciklusa/h × 6 vršnih sati/dan × 6 dana/tjedan × 40 tjedan/godina = 622.080 neposluženih vozila u jednoj godini u vršnim satima posjeta TZKZM. Budući da neposluženo vozilo u jednom ciklusu: produžuje svoje vrijeme čekanja prosječno za 50 s/voz povećava potrošnju goriva zbog produženog vremena čekanja prosječno 1,9 l/voz-h, povećava potrošnju goriva zbog stani-kreni vožnje za 0,02 l/stop, na razini godine dana to znači:



622.080 voz × 50 s/voz = 31.104.000 s = 8.640 voz-h vremenskog gubitka; to je 51 radni mjesec, odnosno oko 45.000 EUR prosječne neto plaće u Zagrebu, 8.640 × 1,9 l/voz-h = 16.416 l povećane potrošnje goriva zbog produženog vremena čekanja ili 215.00 EUR produženog vremena čekanja, 622.080 × 0,02 l/stop = 12.440 l povećane potrošnje goriva zbog povećanog broja zaustavljanja (stani-kreni vožnje) ili 16.000 EUR povećanog broja zaustavljanja, Ukupni gubitak u izgubljenom vremenu i povećanoj potrošnji goriva procjenjuje se na oko 276.000 EUR u 2020. godini, ako se ne provedu planirani zahvati na mreži. Budući da se radi o linearnim modelima, ušteda će se od 2020. godine prema 2010. godini smanjivati za 5 % kako bi se dobila ukupna realna ušteda od 2010. godine (godina realne provedbe planiranih zahvata i izgradnje TZKZM) do 2020. godine (ciljna godina). Sljedeća tablica pokazuje ukupne godišnje uštede prema planiranom linearnom porastu prometa od 5 %. U trećem stupcu je prikazan kumulativni zbroj, tj. tekuća ušteda u pojedinoj godini. Tablica pokazuje da se ukupna ušteda tijekom deset godina (od 2010. do 2020. godine) penje na preko 2,3 milijuna EUR. TABLICA 16. Prikaz ukupnih godišnjih ušteda prema planiranom linearnom porastu prometa od 5%

Godina Ušteda [EUR] Kumulativni zbroj 2010 165.251 165.251 2011 173.949 339.200 2012 183.104 522.304 2013 192.741 715.045 2014 202.885 917.931 2015 213.564 1.131.494 2016 224.804 1.356.298 2017 236.636 1.592.933 2018 249.090 1.842.023 2019 262.200 2.104.223 2020 276.000 2.380.223

Potrebni zahvati u PZU SE procjenjuju: izgradnja i semaforizacija raskrižja Koledovčina – TZKZM: 350.000 EUR izgradnja i semaforizacija raskrižja Kanalski put – TZKZM: 310.000 EUR izgradnja priključka na Radničku cestu: 100.000 EUR preprogramiranje semaforskih uređaja i sinkroniziranje: 40.000 EUR eksploatacijsko i investicijsko održavanje četiri semafora: 10.000 EUR TROŠKOVI SVEUKUPNO: 810.000 EUR Budući da osnovu rješenja čine semaforizirana raskrižja tijekom godina je primarno njihovo eksploatacijsko i investicijsko održavanje. jednostavan model troškova je prikazan u sljedećoj tablici.



TABLICA 17. Prikaz troškova eksploatacijskog i investicijskog održavanja semaforiziranih raskrižja

Godina Troškovi zahvata [EUR] Kumulativni zbroj 2010 810.000 810.000 2011 10.000 820.000 2012 10.000 830.000 2013 10.000 840.000 2014 10.000 850.000 2015 10.000 860.000 *2016 40.000 900.000 2017 10.000 910.000 2018 10.000 920.000 2019 10.000 930.000 2020 10.000 940.000

* - prema normama EU nakon sedam godina se semaforski uređaj mijenja ili obavlja generalni servis Usporedba tablica ušteda i troškova daje sljedeće rezultate: u 2014. godini investicija se isplaćuje; pet godina od izgradnje, omjer trošak/korist (cost/benefit) u ciljnoj 2020. godini iznosi 0,39; odnosno omjer korist/trošak iznosi 2,53. Posljedica ovako brze isplativosti, tj. visokog omjera opravdanosti realizacije planiranih zahvata, leži u činjenici prognoze kvalitetnog rada semaforskih uređaja. Dva su osnovna argumenta na kojima počiva ova tvrdnja: u planu je izgradnja sustava za Automatsko upravljanje prometom (početak u 2009. godini, a završetak 2013. godine), posljednjih godina se u Zagrebu ugrađuje kvalitetna i pouzdana semaforska oprema, koja u potpunosti ispunjava osnovne premise predloženog rješenja.

4.4 OPIS POTREBE ZA PRIRODNIM RESURSIMA Tijekom korištenja zahvata koristit će se fosilna goriva za grijanje, za pomoćni diesel agregat i za promet. Utjecaj korištenja fosilnih goriva na okoliš obuhvaćen je u utjecaju na zrak i tlo.

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

2 4 2 16 Negativan Neizravan, kumulativan



4.5 OPIS MOGUĆIH UMANJENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆE KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ

U okviru Studije ovaj zahvat se sagledava u segmentu mogućih učinaka na prostor i ljude neposrednog i šireg okruženja, na promjenu njihovih već uobičajenih životnih obrazaca i na promjene zatečene gospodarske strukture i očekivanih načina promjene. Na isti način na koji su učinci nekog projekta na prirodni okoliš determinirani njegovim odlikama, stanjem, strukturom i načinom realizacije i rada, tako su mogući i vjerojatni njegovi učinci na određene promjene postojeće društveno gospodarske strukture užeg i šireg područja planiranog zahvata. Društveno gospodarsko stanje i struktura na indirektan je način vezana za zahvat, a time postaje i čimbenik okoliša. Kako pri određivanju umanjenja prirodnih vrijednosti okoliša postoje određene poteškoće u vidu kvantifikacije umanjenja, u Studiji su pri analizi mogućih utjecaja zahvata na pojedine sastavnice okoliša analizirani i pojedini društveni segmenti kao što je doprinos lokalnoj zajednici, povećanje društvene svijesti i razvoj turizma. Rezultati analize mogućih utjecaja zahvata Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall dani su u tablici 16. Analizirano je 9 utjecaja na sastavnice okoliša za vrijeme gradnje zahvata i 11 mogućih utjecaja za vrijeme korištenja zahvata. Kumulativna skala mogućeg vrednovanja utjecaja kretala se od 0-125, pri čemu se negativna vrijednost utjecaja veća od 51 smatrala neprihvatljivom. Tijekom građenja zahvata javljaju se utjecaji na sastavnice okoliša i na društvenu zajednicu koji su posljedica uobičajenih građevinskih aktivnosti, privremenog su karaktera i nestaju nakon prestanka građevinskih aktivnosti. Od analiziranih utjecaja, svi utjecaji ukazali su na to da nema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promjena komponenata okoliša ili da količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša nije značajna. Tijekom analize mogućih utjecaja na okoliš i užu i širu društvenu zajednicu utvrđeni su pozitivni i negativni utjecaji. Kao poznati utjecaji prepoznati su utjecaji na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i na jedan segment prometa. Od negativnih utjecaja, samo je jedan utjecaj prepoznat kao prihvatljiv utjecaj i to je utjecaj buke na okoliš, dok se ostali analizirani utjecaj po svojoj karakteristici mogu svrstati u kategoriju nema utjecaja ili utjecaj je zanemariv.



TABLICA 18. Sumarni prikaz mogućih utjecaja na sastavnice okoliša i društvene zajednice

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom gradnje Utjecaj na stanovništvo 3 1 4 12 Negativan Kumulativ

an Utjecaj na biljni i životinjski svijet 0 1 0 0 / /

Utjecaj na tlo 3 2 2 12 Negativan Kumulativan

Utjecaj na vodu 2 1 2 4 Negativan Neizravan

Utjecaj na zrak 3 1 4 12 Negativan Izravan/neizravan

Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu 0 1 0 0 / /

Utjecaj na krajobraz 3 1 4 12 Negativan Izravan Utjecaj od buku 3 1 3 9 Negativan Izravan Utjecaj na promet 3 1 4 12 Negativan Izravan Mogući utjecaj zahvata na okoliš tijekom korištenja Utjecaj na stanovništvo 3 4 5 60 Pozitivan Izravan,

neizravan

Utjecaj na zrak 3 4 2 24 Negativan Izravan, neizravan

Utjecaj na biljni i životinjski svijet 2 4 2 16 Pozitivan Izravan,

neizravan

Utjecaj na tlo 1 4 3 12 Negativan Izravan, neizravan

Utjecaj na površinske vode 0 4 1 0 / /

Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 0 4 0 0 / /

Utjecaj od buke 3 4 3 36 Negativan Izravan Otpad 2 4 1 8 Negativan Izravan

Utjecaj na promet 3 5 5 75 Pozitivan Neizravan, kumulativan

Utjecaj na promet 3 2 3 18 Negativan Neizravan, kumulativan

Opis potrebe za prirodnim resursima 2 4 2 16 Negativan

Neizravan, kumulativan



Ukoliko se razmatraju pozitivne i negativne numeričke vrijednosti utjecaja može se reći da pozitivne vrijednosti ovog zahvata iznose 151, a negativne 139, tj. pozitivne vrijednosti mogu kompenzirati najviši potencijalne utjecaje na okoliš.



5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLŠA

5.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

Mjera Nositelj mjere Vrijeme provedbe Tlo 1 Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopanog materijala na za to predviđeno i

pripremljeno odlagalište Izvođač Tijekom izgradnje

2 Pri izvođenju zemljanih radova, humusni sloj posebno odlagati i naknadno ga koristiti za uređenje zemljanih površina.

Izvođač Tijekom izgradnje

3 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje Projektant Tijekom izrade projekta Promet 4 Izraditi Projekt regulacije prometa tijekom građenja Izvođač Prije početka gradnje 5 Izgraditi raskrižja Koledovčina – TZKZM Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 6 Izgraditi raskrižja Kanalski put – TZKZM Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 7 Izgraditi priključka na Radničku cestu u svrhu povezivanja istočnog dijela parcele. Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 8 Preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Radnička cesta – Koledovčina

(primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM) Nositelj zahvata Tijekom izgradnje

9 Preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Koledovčina – Kanalski put (primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM)

Nositelj zahvata Tijekom izgradnje

10 Povezivanje semaforiziranih raskrižja u sinkronizirani rad Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 11 Izgraditi sustav pješačkih i biciklističkih komunikacija kako je planirano projektnom

dokumentacijom za radničku cestu i ovim projektom Nositelj zahvata Tijekom izgradnje

12 Uputnom signalizacijom nedvosmisleno ukazivati na ciljeve putovanja Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 13 Dinamičkom signalizacijom upućivati vozače – goste TZKZM na „protočnije“ ulaze

(područja/zone sa slobodnim parkiranjem) Nositelj zahvata Tijekom izgradnje



14 Dinamičkim uputnim sustavom u garaži TZKZM upućivati vozila na točke „veće protočnosti“, odnosno na mjesta gdje će njihov izlazak manje opterećivati eksternu prometnu mrežu.


15 Prometnom signalizacijom i administrativnim mjerama (rješenjima nadležnih gradskih službi) ograničiti kretanje teretnih vozila i propisati itinerere dostavnih vozila.


16 Sustav rada semaforiziranih raskrižja treba raditi s funkcijom cilja kompozicije minimalnog vremena i repova čekanja.


Vode 17 Interni sustav odvodnje planiranog zahvata izvesti vodonepropusno. Atest o

vodonepropusnosti treba ishoditi od ovlaštene pravne osobe. Projektant/Izvođač Tijekom izrade

projekta/tijekom gradnje 18 Interni sustav odvodnje izvesti kao razdjelni sustav. Projektant Tijekom izrade

projekta/tijekom gradnje 19 Interni sustav odvodnje priključiti na sustav javne odvodnje Nositelj zahvata Tijekom gradnje 20 Čiste oborinske vode sakupljati u akumulacijske bazene i koristiti za navodnjavanje

zelenih površina oko zahvata. Nositelj zahvata Tijekom korištenja

21 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje. Projektant Tijekom izrade projekta 22 Kod izgradnje podzemnih dijelova objekta, zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih

premaza i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u vodonosnik.

Izvođač Tijekom gradnje

23 Sve prometne površine potrebno je obrubiti ivičnjacima i izvesti u padovima prema vodonepropusnim slivnicima za prikupljanje oborina.

Projektant Tijekom izrade projekta

24 Zauljene i potencijalno zauljene otpadne vode sakupiti i prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje provesti kroz uređaj za pročišćavanje (separator masti i ulja).

Nositelj zahvata Tijekom korištenja

25 Sanitarne otpadne vode nastale od pripreme hrane iz ugostiteljskih objekata, prethodno pročistiti na separatoru ulja i masnoća prije njihova ispuštanja u interni sustav odvodnje. .


26 Sanitarne otpadne vode odvoditi s lokacije internim sustavom odvodnje do sustava javne odvodnje.


27 Interni sustav odvodnje kontrolirati i održavati. Nositelj zahvata Tijekom korištenja Otpad



28 Otpad koji nastaje za vrijeme izgradnje objekta prikupljati na gradilištu na način da se ne ugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti na odlagalište komunalnog otpada u skladu s postojećim propisima.


29 Otpadna ulja i masti moraju se prikupljati i zbrinut u skladu s važećim propisima. Izvođač Tijekom izgradnje 30 Pretakališta goriva moraju biti izvedena na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom

i s odvodnjom prema taložniku i separatoru ulja i masti. Izvođač Tijekom izgradnje

31 Sav otpad nastao tijekom korištenja odvojeno sakupljati i predati ovlaštenom sakupljaču. Nositelj zahvata Tijekom korištenja 32 Razvrstani otpad privremeno skladištiti u prostoru za privremeno skladištenje otpada

smješteno u zaseban prostor. Nositelj zahvata Tijekom korištenja

Krajobraz 33 Izraditi Projekt krajobraznog uređenja Projektant Tijekom projektiranja 34 Ozeleniti okolni prostor TZKZM sukladno projektu krajobraznog uređenja Izvođač/Nositelj

zahvata Prije početka korištenja

35 Nakon završene izgradnje pojedinih građevina izvoditelj mora očistiti gradilište te sve površine dovesti u prijašnje stanje, odnosno prema projektu uređenja krajobraza.

Izvođač Prije početka korištenja

Kulturno povijesna baština 36 U slučaju pojave eventualnih arheoloških nalaza tijekom zemljanih radova neophodno je

prekinuti radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel. Izvođač Tijekom gradnje

Zrak 37 Nije dopušteno prekomjerno punjenje vozila zbog prosipanja, po potrebi vlažiti iskopani

materijal prije izlaska vozila s gradilišta Izvođač Tijekom gradnje

38 Redovito čistiti i dezinficirati kanale klimatizacijskog sustava. Nositelj zahvata Tijekom korištenja Buka 39 Najviša dopuštena razina buke na referentnoj točki T1 na granici zahvata prema zoni

mješovite – pretežito stambene namjene: 47 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću Projektant Tijekom projektiranja

40 Najviša dopuštena razina buke na referentnoj točki T2 na granici zahvata prema zoni mješovite – pretežito poslovne namjene sa stanovanjem: 53 dB(A) danju, odnosno 45 dB(A) noću

Projektant/Nositelj zahvata

Tijekom projektiranja i tijekom gradnje

41 Najviša dopuštena razina buke na referentnoj točki T3 na rubu stambenog naselja Projektant/Nositelj Tijekom projektiranja i tijekom



sjeveroistočno od zahvata mora biti: 50 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću zahvata gradnje 42 Najviša dopuštena razina buke od 80 dB(A) danju i noću duž granica zahvata (prema

susjednim česticama unutar gospodarske zone) Projektant/Nositelj zahvata


43 Zvučna snaga rashladnika vode ne smije biti veća od 86 dB(A) Projektant/Nositelj zahvata


44 Zvučna snaga ventilatora transformatorskih stanica ne smije biti veća od 63 dB(A) (ograničenje zbog rada tijekom noćnog razdoblja)



45 Duž interne prometnice uz istočnu granicu zahvata treba postaviti barijeru za zaštitu od buke (u studiji računski uzet u obzir jednostranoapsorbirajući zid visine 3 m, duljine 70 m, postavljen na 2 m udaljenosti od vanjskog ruba prometnice kojim se ostvaruje smanjenje buke za 6 dB uz najugroženije stambene objekte).



46 Akustički parametri ostalih postrojenja i uređaja te fasadnih elemenata građevine ne smiju bitno odstupati u odnosu na korištene za potrebe izrade Studije



47 Bučne radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći


48 Za kretanje teških vozila treba odabrati putove uk koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata i koji su već opterećeni bukom prometa.


49 Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te gasiti motore zaustavljenih vozila.


50 Radno vrijeme poslovnih prostora mora biti kao što je navedeno u Studiji. Nositelj zahvata Tijekom korištenja 51 Dostava robe mora se ograničiti na dnevno razdoblje Nositelj zahvata Tijekom korištenja 52 Sve uređaje za ventilaciju, klimatizaciju i hlađenje čiji rad izvan radnog vremena nije

nužan, noću treba isključivati. Nositelj zahvata Tijekom korištenja

53 Snaga sustava za reprodukciju glazbe mora biti elektronički ograničena na način da ekvivalentna razina buke u prostoru ugostiteljskog objekta pri reprodukciji glazbe maksimalnom glasnoćom ne prelazi 65 dB(A). Emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja / uređaje redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.


54 Prilikom nabavke novih postrojenja / uređaja, kao jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malobučnu opremu u skladu sa zahtjevima Direktive EZ za smanjenje emitirane zvučne snage.




55 Po puštanju u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koja se javlja u okolišu kao posljedica rada nove opreme.




5.2 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Oblik monitoringa Dinamika provođenja

Nositelj

1. Ispitivati kakvoću sanitarnih otpadnih voda prije ispusta u sustav javne odvodnje sukladno Vodopravnoj dozvoli.

Sukladno vodopravnoj dozvoli

Nositelj zahvata

2. Mjeriti emisije iz stacionarnog izvora. Prema propisima Nositelj zahvata

3. Provesti mjerenje buke na kritičnim točkama imisije u okolišu (T1, T2 i T3).

Nakon početka rada, te pri svakoj izmjeni dijela postrojenja i/ili uređaja koji dovode do povećanja buke

Nositelj zahvata

5.3 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

U ovoj Studiji opisan je zahvat izgradnje Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall u Zagrebu. Analizirani su podaci o lokaciji zahvata i podaci o okolišu zahvata uz uključivanje svih sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su mogući utjecaj zahvata na okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata (intenzitet, duljina, rasprostranjenost, te predznak utjecaja). Nakon provedenog vrednovanja predložene su mjere zaštite i plan njihove provedbe te program i plan praćenja stanja okoliša. Temeljem cjelovite analize predlaže se slijedeće:

Zahvat izgradnje i korištenja Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall u Zagrebu prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.



6. SAŽETAK STUDIJE

6.1 OPIS ZAHVATA Investitor planira izgradnju Trgovačko-zabavnog kompleksa „Zagreb Mall“ na području Grada Zagreba, na lokaciji Radnička cesta, Žitnjak. Građevinska parcela će se formirati od dijelova k.č. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak. Građevina je višenamjenski kompleks koji se sastoji od trgovačkih, zabavnih, sportskih, ugostiteljskih sadržaja i drugih sadržaja s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima, te svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima. Građevinska parcela, na kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-zabavnog kompleksa, formirati će se, od dijelova k.č.br. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak (ukupne površine 61.497,00m2). Zemljište, koje sačinjavaju 5 postojećih katastarskih čestica, je trapeznog oblika i sa 3 strane je omeđeno javnim prometnicama (djelomično i sa 4, jugoistočne, strane). Prijedlogom parcelacije formirat će se 3 nove parcele. Osim predmetne parcele Trgovačko-zabavnog kompleksa, formirat će se parcela nove javne prometnice (odvojak Radničke ceste) i još jedne građevinska parcela. Oblik i veličina predmetne građevinske parcele biti će vidljivi u grafičkom prilogu (Prijedlog parcelacije), koji je sastavni dio ovog elaborata. Novoformirana parcela biti će također trapeznog oblika, površine 51.512,00m2. Teren parcele je ravan. Građevina je na terenu postavljena centralno, odmaknuta od svih međa parcele. Građevni pravci novopredviđene građevine udaljeni su više od 3,0m, od granica susjednih parcela (min. polovica visine građevine). Površina parcele 51.512,00m2 (100,00 %) Tlocrtna projekcija 24.844,58m2 (48,23 %) Zelenilo 10.319,84m2 (20,03 %) Parkirališta, prometnice, manipulativne površine 16.744,50m2 ( 32,51%) Koeficijent izgrađenosti je kin = 48,23% (maks. kin = 50,00%).

Površina zelenila je 20,03% (min. 20,00%).

GBP građevine (bez podruma) 60.715,61m2 (1,18) Koeficijent iskoristivosti je kin = 1,18 (maks. kin = 1,2).

GBP površina prema GUP-u iznosi: podrum -2Po 38.594,44m2 podrum -1Po 27.904,68m2 prizemlje P 22.972,00m2 kat +1K 21.343,41m2 kat +2K 13.021,03m2 kat +3K 3.379,17m2 Ukupna GBP površina građevine iznosi 127.214,73m2.



SLIKA 34. Lokacija zahvata na ortofoto prikazu

SLIKA 35. Lokacija zahvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine

SLIKA 36. Lokacija zahvata – pogled s ugla Koledovčine i Kanalske ulice



SLIKA 37. Situacija

SLIKA 38. Mikrolokacija zahvata

Građevina je višenamjenski kompleks koji se sastoji od trgovačkih, ugostiteljskih, uslužnih i zabavnih sadržaja, te sadržaja za odmor i relaksaciju, s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima i svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima.



Svi prethodno navedeni sadržaji organizirani su u 2 podzemne (-2Po) i 4 nadzemne (P,+3K) etaže. Prizemlje (P), prvi (+1K), te drugi (+2K) kat zauzima trgovačko-zabavni centar, organiziran oko galerije, koja se proteže kroz 3 nadzemne etaže, a u koju se ulazi kroz glavni ulaz na jugozapadnom uglu i kroz sporedni ulaz na sjeverozapadnom. Na drugom katu planirani su, uz trgovačke i uslužne, također i zabavni i ugostiteljski sadržaji. Prostor za odmor i relaksaciju, smješten je na etaži +3K i potpuno je izdvojena cjelina od svih ostalih nadzemnih etaža. Opskrba objekta sanitarno-hidrantskom vodom predviđena je iz Gradskog vodovoda - Zagreb. Zbog veličine građevine predviđa se izvedba dva priključka na postojeći sustav javne odvodnje. Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to: Sanitarne otpadne vode Q=22,0 l/sec Zauljene otpadne vode od pranja garaža Q=80,0 l/sec Potencijalno zauljene oborinske otpadne vode Q=10,0 l/sec Čiste oborinske vode Q=400,0 l/sec Ukupna količina 512,0 l/sec Predmetno područje nije obuhvaćeno važećim provedbenim planom, tako da je idejno rješenje izrađeno u skladu sa smjernicama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 02/08, 06/08). Predmetna čestica nalazi se: prema kartografskom prikazu "Korištenje i namjene prostora" u zoni koja je predviđena za Trgovačke komplekse (oznaka K2), prema kartografskom prikazu "Urbana pravila" u zoni Uređenja, zaštite i obnove kompleksa jedne namjene. Predmetna lokacija zahvata u potpunosti je infrastrukturno opremljena

6.2 PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU Lokacija zahvata na kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall nalazi se u potpunosti urbaniziranom području na području gradske četvrti Žitnjak, a omeđena je sa jugozapadne stane odvojkom Radničke ceste (glavna gradska prometnica), sa sjeverozapadne strane ulicom Koledovčina, sa sjeverne strane ulicom Kanalski put, te sa istočne strane ulicom Kozari put 1. U neposrednom susjedstvu, jugoistočno od lokacije, nalaze se zgrade ''Pan-papirne industrije'' – Tvornica papira Zagreb d.o.o. Lokacija je u potpunosti infrastrukturno opremljena.



6.2.1 Meteorološke i klimatološke značajke Prema Koppenovoj klasifikaciji područje Zagreba ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim, odnosno vrućim ljetima (oznaka Cfa), s izmjenama četiri godišnja doba koja su omogućena s povoljnim vremenskim rasporedom temperatura, oborina, insolacije i vjetrova.

6.2.2 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaci Unutar šireg područja Zagreba izdvojene su tri osnovne hidrogeološke jedinice koje su posljedica geomorfoloških i strukturno-tektonskih odnosa. Izdvajaju se hidrogeološka jedinica temeljno gorje, zona dubokih arteških bazena i kvartarni ravničarski vodonosni horizont. Podzemne vode u području predviđenom za zahvat kreću se kroz podzemlje sukladno hidrodinamskim zakonitostima medija u kojim se nalaze. S obzirom da su u ovom dijelu dominantni šljunkovito-pjeskoviti vodonosnici, podzemne vode imaju slobodni vodni nivo. S druge strane, nalaze se u neposrednoj blizini rijeke što znači, da je površinski tok Save u najužoj vezi s nivoom podzemnih voda lokacije zahvata. Tome u prilog govore i podaci iz hidrogeološke karte, gdje je razvidno da nivo maksimalnih i nivo minimalnih voda opada od zapada i sjeverozapada prema istoku i jugoistoku. Ovakav odnos sukladan je s glavnim pravcima nadohranjivanja podzemnih rezervoara, odnosno pravcima kretanja podzemnih voda. Rijeka Sava udaljena je od lokacije cca 1000 m južno, zračne linije, a rukavac Savica 300 m južno. Na sjevernoj strani šireg područja lokacije nalazi se potok Bliznec koji se planira zatvoriti prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Lokacija zahvata smještena je u III vodozaštitnoj zoni, dok na sjeveru graniči s II vodozaštitnom zonom Sašnjak. Područje zahvata smješteno je u nizinskom dijelu Zagrebačke županije, u pojasu sjeverno od rijeke Save, južno od obronaka Medvednice. Ovaj pojas je na sjeveru ograničen potezom područjem Donje dubrave, a s druge strane, na jugu Radničkom cestom, odnosno Savicom. Površinu terena pokrivaju kvartarne naslage, odnosno riječni nanosi pliocensko-kvartarne i holocenske starosti. Za povratni period od 500 godina predviđa se potres od 8,5-9 o MCS za sjeveroistočni dio grada.

6.2.3 Infrastruktura Predmetna lokacija zahvata u potpunosti je infrastrukturno opremljena.

6.2.4 Prometni podaci



Parcela Trgovačko-zabavnog kompleksa „Zagreb Mall“ (TZKZM) smještano je istočno uz ulicu Koledovčina, sjeverno od Radničke ceste i južno od Kanalskog puta. Radnička cesta je prema Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba kategorizirana kao gradska avenija. Do kraja 2009. godine (prije dovršetka izgradnje TZKZM) će biti izvedena u punom profilu (dva kolnika) pa se njezino građevinsko-geometrijsko rješenje promatra u punom profilu. Građevinski radovi na rekonstrukciji ulice Kanalski put, ulice kategorije gradske ulice prema GUP-u, su pri kraju i izvedeno stanje se može uklopiti u prijedlog priključenja TZKZM. Ulica Koledovčina ima, prema GUP-u, kategoriju gradske avenije. Danas je izgrađena s jednim (istočnim kolnikom) i tramvajskim tijelom sa zapadne strane, odnosno u sredini promatrajući cijeli koridor. Realni planovi ne predmnijevaju izgradnju ulice Koledovčina u punom profilu, odnosno njezino spajanje u „gradski prsten“ s Vatikanskom ulicom u Novom Zagrebu u srednjeročnom razdoblju. Projektna dokumentacija za Radničku cestu također ne predviđa izgradnju raskrižja Radnička – Koledovčina kao raskrižja cesta izvedenih u punom profilu; predviđa Radničku u punom profilu i Koledovčinu u današnjem profilu. U ožujku 2008. godine (relevantno razdoblje) obavljena su brojenja prometa na Radničkoj cesti, na presjeku sjeverno od Kanalskog puta. Obavljeno je 24-satno brojenje prometa u petak po 15-minutnim intervalima. Ukupno je prošlo 27.711 voz/dan; prema sjeveru 16.615 voz/dan, a prema jugu 11.096 voz/dan. Omjer je 60:40 u korist kretanja prema sjeveru. Ovaj omjer pokazuje pozitivan utjecaj čvora Kosnica na Zagrebačkoj obilaznici i Domovinskog mosta, kao i neprepoznavanje ovog koridora „s gradske strane“ zbog nedovršenosti punog koridora Radničke ceste. Kritičan je 15-ti sat (2.172 voz/h), a kritično razdoblje je 11:00 – 16:00 sati kada koridorom prolazi preko 2.000 voz/dan Zadnje sustavno brojenje prometa na Radničkoj cesti obavljeno je početkom 2001. godine, a razlika u prometnoj potražnji pokazuje relativan rast po prosječnoj stopi od 5 % godišnje. Za prosječnu i ukupnu stopa rasta prometne potražnje, analizirajući prethodno obrađene podatke, može se zaključiti sljedeće: lokalna brojenja prometa pokazuju da ključna točka PZU, raskrižje Radnička – Koledovčina, u vršnom dnevnom opterećenju se nalazi u granicama oko 2.000 voz/h, pri čemu koridor Radničke ceste preuzima 65 % prometa, vršna opterećenja u radnom danu su u 15:00 sati, a subotom oko 14:00 sati, parcijalna (izolirana) brojenja prometa pokazuju prosječnu stopu rasta na Radničkoj cesti oko 5 % godišnje; to nije statistički signifikantan podatak, ne postoje dostupni makropokazatelji, broj registriranih motornih vozila u Zagrebu raste po stopi 5,16 %, gradski proračun raste po stopi 9,5 %, uz umjereniji trend posljednjih godina od 6,9 %; rast proračuna prati negativan prirodni prirast stanovništva (negativan indeks vitalnosti), stupanj motorizacije raste po stopi 4,68 %,



Prometna studija grada Zagreba, kao relevantan strateški dokument, prognozira stopu rasta prometa 2,5 – 3,0 % godišnje,

6.2.5 Kulturne i prirodne vrijednosti Na području planiranog zahvata ne postoje prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 70/05). Granice obuhvata planiranog zahvata niti jednim svojim dijelom ne ulaze u područje Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske. Prema karti staništa lokacija zahvata smještena je na industrijskom i obrtničkom području (J22).

6.2.6 Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 stanovnika. Ukoliko se razmatra mikrolokacija, najznačajniji udio stanovništva koje je smješteno u obiteljskim kućama nalazi se na 200-300 m istočno od lokacije zahvata i to naselje Kozari bok koje je dio gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak. U ovom naselju obitava 3.000 do 4.000 stanovnika. Na sjevernoj, zapadnoj i južnoj strani nalaze se industrijski objekti. Neposredno uz granicu istočne strane lokacije zahvata nalazi se cca 5 stambenih objekata.

6.2.7 Buka Planirana lokacija gradnje smještena je unutar gospodarske zone koja se prostire na šire okolno područje južno i zapadno. Sa sjeverne strane, parcela graniči sa zonom infrastrukturnih sustava, sa istočne strane sa zonama gospodarske namjene u sjevernom, mješovite - pretežito stambene namjene u središnjem te mješovite - pretežito poslovne namjene u južnom dijelu. Dominantni izvori buke su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu zahvata, Kanalski put sa sjeverne, Koledovčina sa zapadne i Radnička cesta sa jugozapadne strane te postojeći gospodarski objekti smješteni na okolnim parcelama. Postojeće opterećenje okoliša bukom utvrđeno je mjerenjem buke tijekom dnevnog i noćnog razdoblja na dvije mjerne točke u vanjskom prostoru na istočnoj granici zahvata te dodatno na zapadnoj granici stambenog dijela naselja Kozari Bok, o čemu je sastavljen izvještaj (N-08043 / kolovoz 2008., "Sonus" d.o.o.). Buka je mjerena na dva mjerna mjesta u vanjskom prostoru, na istočnoj granici parcele, prema prostorima koje će trebati štititi od buke planiranog trgovačko-zabavnog centra: - T1: granica parcele stambenog objekta I Kozarski put 3; - T2: jugoistočni ugao parcele trgovačko-zabavnog centra.



Dodatno mjerenje izvršeno je uz najbliže stambene objekte na sjeverozapadnoj granici gusto naseljenog dijela naselja (mjerna točka T3). TABLICA 19. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju zahvata

LA,eq [dB(A)] Mjerna točka dan noć


Izmjerene ekvivalentne razine buke su više od dopuštenih za noćno razdoblje na svim mjernim točkama. Tijekom dnevnog razdoblja razine buke su više od dopuštene na mjernoj točci T3, niže od dopuštenih na točkama T1 i T2. Dominantni izvori buke na lokaciji su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu zahvata te postojeći gospodarski objekti smješteni na industrijskom kompleksu istočnije od predmetne parcele. Ekvivalentne razine buke diktirane su bukom prometa dok se buka industrijskih postrojenja javlja kao trajna zvučna podloga. Na mjernoj točci T3 kao dodatan izvor buke javljaju se radne aktivnosti vezane za djelatnost okolnih gospodarskih objekata. Osim buke cestovnog prometa koja se javlja kao dominantan izvor buke, uočljiva je buka sa poslovnih kompleksa istočno od planiranog zahvata koja posebno dolazi do izražaja tijekom noćnog razdoblja.

6.3 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ U okviru Studije ovaj zahvat se sagledava u segmentu mogućih učinaka na prostor i ljude neposrednog i šireg okruženja, na promjenu njihovih već uobičajenih životnih obrazaca i na promjene zatečene gospodarske strukture i očekivanih načina promjene. Na isti način na koji su učinci nekog projekta na prirodni okoliš determinirani njegovim odlikama, stanjem, strukturom i načinom realizacije i rada, tako su mogući i vjerojatni njegovi učinci na određene promjene postojeće društveno gospodarske strukture užeg i šireg područja planiranog zahvata. Društveno gospodarsko stanje i struktura na indirektan je način vezana za zahvat, a time postaje i čimbenik okoliša. Kako pri određivanju umanjenja prirodnih vrijednosti okoliša postoje određene poteškoće u vidu kvantifikacije umanjenja, u Studiji su pri analizi mogućih utjecaja zahvata na pojedine sastavnice okoliša analizirani i pojedini društveni segmenti kao što je doprinos lokalnoj zajednici, povećanje društvene svijesti i razvoj turizma. Rezultati analize mogućih utjecaja zahvata Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall dani su u tablici 16. Analizirano je 9 utjecaja na sastavnice okoliša za vrijeme gradnje zahvata i 11 mogućih utjecaja za vrijeme korištenja zahvata. Kumulativna skala mogućeg vrednovanja utjecaja kretala se od 0-125, pri čemu se negativna vrijednost utjecaja veća od 51 smatrala neprihvatljivom.



Tijekom građenja zahvata javljaju se utjecaji na sastavnice okoliša i na društvenu zajednicu koji su posljedica uobičajenih građevinskih aktivnosti, privremenog su karaktera i nestaju nakon prestanka građevinskih aktivnosti. Od analiziranih utjecaja, svi utjecaji ukazali su na to da nema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promjena komponenata okoliša ili da količina i/ili kvaliteta promjena komponenata okoliša nije značajna. Tijekom analize mogućih utjecaja na okoliš i užu i širu društvenu zajednicu utvrđeni su pozitivni i negativni utjecaji. Kao poznati utjecaji prepoznati su utjecaji na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i na jedan segment prometa. Od negativnih utjecaja, samo je jedan utjecaj prepoznat kao prihvatljiv utjecaj i to je utjecaj buke na okoliš, dok se ostali analizirani utjecaj po svojoj karakteristici mogu svrstati u kategoriju nema utjecaja ili utjecaj je zanemariv.



TABLICA 20. Sumarni prikaz mogućih utjecaja na sastavnice okoliša i društvene zajednice

Intenzitet utjecaja




Predznak djelovanja

Način djelovanja

Mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom gradnje Utjecaj na stanovništvo 3 1 4 12 Negativan Kumulativ

an Utjecaj na biljni i životinjski svijet 0 1 0 0 / /

Utjecaj na tlo 3 2 2 12 Negativan Kumulativan

Utjecaj na vodu 2 1 2 4 Negativan Neizravan

Utjecaj na zrak 3 1 4 12 Negativan Izravan/neizravan

Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu 0 1 0 0 / /

Utjecaj na krajobraz 3 1 4 12 Negativan Izravan Utjecaj od buku 3 1 3 9 Negativan Izravan Utjecaj na promet 3 1 4 12 Negativan Izravan Mogući utjecaj zahvata na okoliš tijekom korištenja Utjecaj na stanovništvo 3 4 5 60 Pozitivan Izravan,

neizravan

Utjecaj na zrak 3 4 2 24 Negativan Izravan, neizravan

Utjecaj na biljni i životinjski svijet 2 4 2 16 Pozitivan Izravan,

neizravan

Utjecaj na tlo 1 4 3 12 Negativan Izravan, neizravan

Utjecaj na površinske vode 0 4 1 0 / /

Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 0 4 0 0 / /

Utjecaj od buke 3 4 3 36 Negativan Izravan Otpad 2 4 1 8 Negativan Izravan

Utjecaj na promet 3 5 5 75 Pozitivan Neizravan, kumulativan

Utjecaj na promet 3 2 3 18 Negativan Neizravan, kumulativan

Opis potrebe za prirodnim resursima 2 4 2 16 Negativan

Neizravan, kumulativan



Ukoliko se razmatraju pozitivne i negativne numeričke vrijednosti utjecaja može se reći da pozitivne vrijednosti ovog zahvata iznose 151, a negativne 139, tj. pozitivne vrijednosti mogu kompenzirati najviši potencijalne utjecaje na okoliš.

6.4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLŠA

6.4.1 Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera Mjera Nositelj mjere Vrijeme provedbe Tlo 1 Osigurati kontrolirani prijevoz viška

iskopanog materijala na za to predviđeno i pripremljeno odlagalište


2 Pri izvođenju zemljanih radova, humusni sloj posebno odlagati i naknadno ga koristiti za uređenje zemljanih površina.


3 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje


Promet 4 Izraditi Projekt regulacije prometa

tijekom građenja Izvođač Prije početka

gradnje 5 Izgraditi raskrižja Koledovčina – TZKZM Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 6 Izgraditi raskrižja Kanalski put – TZKZM Nositelj zahvata Tijekom izgradnje 7 Izgraditi priključka na Radničku cestu u

svrhu povezivanja istočnog dijela parcele.


8 Preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Radnička cesta – Koledovčina (primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM)


9 Preprogramiranje semaforskog uređaja na raskrižju Koledovčina – Kanalski put (primjena prometne potražnje nakon početka rada TZKZM)


10 Povezivanje semaforiziranih raskrižja u sinkronizirani rad


11 Izgraditi sustav pješačkih i biciklističkih komunikacija kako je planirano projektnom dokumentacijom za radničku cestu i ovim projektom


12 Uputnom signalizacijom nedvosmisleno ukazivati na ciljeve putovanja


13 Dinamičkom signalizacijom upućivati vozače – goste TZKZM na „protočnije“ ulaze (područja/zone sa slobodnim parkiranjem)




14 Dinamičkim uputnim sustavom u garaži TZKZM upućivati vozila na točke „veće protočnosti“, odnosno na mjesta gdje će njihov izlazak manje opterećivati eksternu prometnu mrežu.


15 Prometnom signalizacijom i administrativnim mjerama (rješenjima nadležnih gradskih službi) ograničiti kretanje teretnih vozila i propisati itinerere dostavnih vozila.


16 Sustav rada semaforiziranih raskrižja treba raditi s funkcijom cilja kompozicije minimalnog vremena i repova čekanja.


Vode 17 Interni sustav odvodnje planiranog

zahvata izvesti vodonepropusno. Atest o vodonepropusnosti treba ishoditi od ovlaštene pravne osobe.

Projektant/Izvođač Tijekom izrade projekta/tijekom gradnje

18 Interni sustav odvodnje izvesti kao razdjelni sustav.

Projektant Tijekom izrade projekta/tijekom gradnje

19 Interni sustav odvodnje priključiti na sustav javne odvodnje

Nositelj zahvata Tijekom gradnje

20 Čiste oborinske vode sakupljati u akumulacijske bazene i koristiti za navodnjavanje zelenih površina oko zahvata.


21 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje.


22 Kod izgradnje podzemnih dijelova objekta, zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih premaza i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u vodonosnik.


23 Sve prometne površine potrebno je obrubiti ivičnjacima i izvesti u padovima prema vodonepropusnim slivnicima za prikupljanje oborina.


24 Zauljene i potencijalno zauljene otpadne vode sakupiti i prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje provesti kroz uređaj za pročišćavanje (separator masti i ulja).


25 Sanitarne otpadne vode nastale od pripreme hrane iz ugostiteljskih objekata, prethodno pročistiti na separatoru ulja i masnoća prije njihova ispuštanja u interni sustav odvodnje. .




26 Sanitarne otpadne vode odvoditi s lokacije internim sustavom odvodnje do sustava javne odvodnje.


27 Interni sustav odvodnje kontrolirati i održavati.


Otpad 28 Otpad koji nastaje za vrijeme izgradnje

objekta prikupljati na gradilištu na način da se ne ugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti na odlagalište komunalnog otpada u skladu s postojećim propisima.


29 Otpadna ulja i masti moraju se prikupljati i zbrinut u skladu s važećim propisima. Izvođač Tijekom izgradnje 30 Pretakališta goriva moraju biti izvedena

na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom i s odvodnjom prema taložniku i separatoru ulja i masti.


31 Sav otpad nastao tijekom korištenja odvojeno sakupljati i predati ovlaštenom sakupljaču.


32 Razvrstani otpad privremeno skladištiti u prostoru za privremeno skladištenje otpada smješteno u zaseban prostor.


Krajobraz 33 Izraditi Projekt krajobraznog uređenja Projektant Tijekom

projektiranja 34 Ozeleniti okolni prostor TZKZM sukladno

projektu krajobraznog uređenja Izvođač/Nositelj zahvata

Prije početka korištenja

35 Nakon završene izgradnje pojedinih građevina izvoditelj mora očistiti gradilište te sve površine dovesti u prijašnje stanje, odnosno prema projektu uređenja krajobraza.

Izvođač Prije početka korištenja

Kulturno povijesna baština 36 U slučaju pojave eventualnih arheoloških

nalaza tijekom zemljanih radova neophodno je prekinuti radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel.


Zrak 37 Nije dopušteno prekomjerno punjenje

vozila zbog prosipanja, po potrebi vlažiti iskopani materijal prije izlaska vozila s gradilišta


38 Redovito čistiti i dezinficirati kanale klimatizacijskog sustava.


Buka 39 Najviša dopuštena razina buke na

referentnoj točki T1 na granici zahvata prema zoni mješovite – pretežito

Projektant Tijekom projektiranja



stambene namjene: 47 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću

40 Najviša dopuštena razina buke na referentnoj točki T2 na granici zahvata prema zoni mješovite – pretežito poslovne namjene sa stanovanjem: 53 dB(A) danju, odnosno 45 dB(A) noću



41 Najviša dopuštena razina buke na referentnoj točki T3 na rubu stambenog naselja sjeveroistočno od zahvata mora biti: 50 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću



42 Najviša dopuštena razina buke od 80 dB(A) danju i noću duž granica zahvata (prema susjednim česticama unutar gospodarske zone)



43 Zvučna snaga rashladnika vode ne smije biti veća od 86 dB(A)



44 Zvučna snaga ventilatora transformatorskih stanica ne smije biti veća od 63 dB(A) (ograničenje zbog rada tijekom noćnog razdoblja)



45 Duž interne prometnice uz istočnu granicu zahvata treba postaviti barijeru za zaštitu od buke (u studiji računski uzet u obzir jednostranoapsorbirajući zid visine 3 m, duljine 70 m, postavljen na 2 m udaljenosti od vanjskog ruba prometnice kojim se ostvaruje smanjenje buke za 6 dB uz najugroženije stambene objekte).



46 Akustički parametri ostalih postrojenja i uređaja te fasadnih elemenata građevine ne smiju bitno odstupati u odnosu na korištene za potrebe izrade Studije



47 Bučne radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom noći


48 Za kretanje teških vozila treba odabrati putove uk koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata i koji su već opterećeni bukom prometa.


49 Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te gasiti motore zaustavljenih vozila.


50 Radno vrijeme poslovnih prostora mora biti kao što je navedeno u Studiji.




51 Dostava robe mora se ograničiti na dnevno razdoblje


52 Sve uređaje za ventilaciju, klimatizaciju i hlađenje čiji rad izvan radnog vremena nije nužan, noću treba isključivati.


53 Snaga sustava za reprodukciju glazbe mora biti elektronički ograničena na način da ekvivalentna razina buke u prostoru ugostiteljskog objekta pri reprodukciji glazbe maksimalnom glasnoćom ne prelazi 65 dB(A). Emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja / uređaje redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.


54 Prilikom nabavke novih postrojenja / uređaja, kao jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malobučnu opremu u skladu sa zahtjevima Direktive EZ za smanjenje emitirane zvučne snage.


55 Po puštanju u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koja se javlja u okolišu kao posljedica rada nove opreme.




6.5 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Oblik monitoringa Dinamika provođenja

Nositelj

1. Ispitivati kakvoću sanitarnih otpadnih voda prije ispusta u sustav javne odvodnje sukladno Vodopravnoj dozvoli.

Sukladno vodopravnoj dozvoli

Nositelj zahvata

2. Mjeriti emisije iz stacionarnog izvora. Prema propisima Nositelj zahvata

3. Provesti mjerenje buke na kritičnim točkama imisije u okolišu (T1, T2 i T3).

Nakon početka rada, te pri svakoj izmjeni dijela postrojenja i/ili uređaja koji dovode do povećanja buke

Nositelj zahvata

6.6 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

U ovoj Studiji opisan je zahvat izgradnje Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall u Zagrebu. Analizirani su podaci o lokaciji zahvata i podaci o okolišu zahvata uz uključivanje svih sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su mogući utjecaj zahvata na okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata (intenzitet, duljina, rasprostranjenost, te predznak utjecaja). Nakon provedenog vrednovanja predložene su mjere zaštite i plan njihove provedbe te program i plan praćenja stanja okoliša. Temeljem cjelovite analize predlaže se slijedeće:

Zahvat izgradnje i korištenja Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall u Zagrebu prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.



7. POPIS LITERATURE

1. Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.glasnik grada Zagreba 02/08, 06/08).

2. Idejni projekt Trgovačko-zabavnog kompleksa Zagreb Mall, Kincl d.o.o., 2008. 3. Prometna studija - Utjecaj eksternog prometa na okoliš Trgovačko-zabavni

kompleks Zagreb Mall, Z. Lanović, 2008. 4. Studija buke, Sonus d.o.o., 2008. 5. HRN ISO 9613-2 / 2000: Prigušenje zvuka pri širenju na otvorenom - Opća

metoda proračuna;R 6. LS-90 / 1990: Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen; 7. Parkplatzlaermstudie, Bayerisches Landesamt fuer Umweltschutz, 1994; 8. Izvještaj o mjerenju buke br. N-08043 / kolovoz 2008., "Sonus" d.o.o. 9. D. Rumenjak: Metoda koristi i troškova (Cost-benefit) u procjeni utjecaja na

okoliš, VII međunarodni simpozij gospodarenja otpadom Zagreb, 2002. 10. S. Tišma, A. Pisarović, A. Farkaš: Metodološka primjenjivost cost-benefit analize

u ekonomskom vrednovanju prirodnih resursa, IMO Zagreb, 269-299. 11. Izvješće o stanju okoliša Grada Zagreba, 2006. 12. Darabuš, S., Jakelić, I.Z., 1996: Osnove lovstva. Hrvatski lovački savez. 1-428,

Zagreb. 13. Kovačević, J,: 1967: Korovi. Poljoprivredna enciklopedija, svezak I.

Jugoslavenski leksikografski zavod, 672-678. Zagreb. 14. Krnjeta, D.2003: Ptice Hrvatske-ornitološki priručnik. Meridijani. 1-253, Samobor. 15. Šarić, T.1989: Atlas korova. Svjetlost, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva, Sarajevo, str. 1-221. 16. Geotehnički elaborat, Geoexpert d.o.o., Zagreb, 2008.



8. POPIS PROPISA

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08) 3. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) 4. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) 5. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) 6. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07) 7. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) 8. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05) 9. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) 10. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) 11. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06) 12. Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07) 13. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) 14. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 15. Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih

staništa (Bernska konvencija) (NN 06/00) 16. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) 17. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) 18. Zakon o šumama (NN 140/05) 19. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 111/06) 20. Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) 21. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) 22. Odluka o zaštiti izvorišta (Sl. glasnik Grada Zagreba 9/07) 23. Odluka o odvodnji otpadnih voda (Sl. glasnik 12/02) 24. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) 25. Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) 26. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)

SUO Zagreb Mall

Documents

Transcript of SUO Zagreb Mall