“Stvarno bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi.”

Koliko je bogata Crna Gora?Ljudski kapital Crne Gore – aspekti obrazovanja i društvenog

kapitala; vrijednosti i aspiracije

Podgorica, 28. 01. 2013. Božena Jelušić

Ljudski kapitalOčekivani životni vijek

se od 1980-2011. uvećao za 0,9 godina.

Loši rezultati PISA testiranja; zaostaju

vještine /znanja visokoškolaca.

Društveni kapitalViše od 90% vjeruje da su

veze važnije od znanja.

Ekonomski

kapital

Bruto

nacionalni

dohodak se od

2006-2011

uvećao za 24%

Šta da uradimo da ovi “točkovi” skladno rade i da se ljudski kapital zemlje uvećava?

Ljudski kapital

Obrazovanje

Mreže društvenog angažmana

Povjerenje, vrijednosti, aspiracije

Zdravlje

Šta utiče na uvećanje ljudskog kapitala zemlje?

Prije početka procesa tranzicije, zdravstvo, prosvjeta i drugi sektori koji oblikuju ljudski kapital u Crnoj Gori, imali su relativno dobre rezultate i služili su tadašnjem političkom i ekonomskom režimu. Ekonomska tranzicija, sukobi i duži period nesigurnosti u pogledu prioriteta zemlje ostavili su negativan trag na stvaranje i korišćenje ljudskog kapitala.

Tranzicija i njen uticaj na ljudski kapital u Crnoj Gori

•“Čovjek od sedam miliona.”

•“Plantaže” – male proizvodne serije, visoki kvalitet, plasman u turizmu.

•“Snašao se”•Lidija Leovac: “nije luda nego samo dobra”.

•“Moja je baba imala loš život, majka bolji, ja ću najbolji.”

Da li svi imaju kvalitetan

pristup zdravstvenim

uslugama i obrazovanju?

Koje nove “vrijednosti” su umanjile ljudski

kapital CG?

Kako unaprijediti preduzetnički duh građana?Šta znači ulagati

više i planski u nauku i

istraživanje?

Ko smo sada mi i gdje idemo?Ljudski kapital u životnim pričama

Da li oni koji su završili školovanje posjeduju vještine uz pomoć

kojih mogu da se nadmeću na tržištu rada?

OBRAZOVANJE

Kompetencije se ovdje definišu kao kombinacija znanja, vještina i stavova koji odgovaraju kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima radi ličnog ispunjenja i razvoja, aktivnog učestvovanja u društvenom životu, socijalne inkluzije i zaposlenosti:

1) Komuniciranje na stranim jezicima;3) Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji;4) Digitalna kompetencija;5) Učiti kako se uči;6) Društvene i građanske kompetencije;7) Osjećaj inicijative i preduzetništva; i8) Kulturološka svijest i izražavanje.

Izvor: Preporuka Evropskog parlamenta i Savjeta 18. decembra 2006. dodine o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006/962/EC)

Da li imamo kompetencije koje su potrebne u 21. vijeku kao što su sposobnost da radimo brzo, da analiziramo i organizujemo složene informacije, da preuzmemo odgovornost, kontrolišemo krize, upravljamo rizicima i preduzimamo odlučne radnje?

Naše je stanovništvo

dobro obrazovano i veliki je procenat pismenih.

2008. se broj upisanih

studenata povećao na 108%

svršenih srednjoškolaca.

Ipak, opšti nivo obrazovanja niži nego u zemljama

EU. Naši svršeni

studenti nemaju znanja i vještine

potrebne za tržište rada ni za

EU integraciju

Obrazovne kontroverze

Po Vašem mišljenju, koje je obrazovanje najprikladnije za Vaše dijete/unuče? 

Postdiplomske, master i više (doktorat…)31,8

31,8

Visoko obrazovanje/Fakultetsko obrazovanje

58,0

Srednje obrazovanje – četvorogodišnje

6,3

Srednje obrazovanje – trogodišnje (zanat

3,0

Osnovno obrazovanje 0,8

Većina ispitanika,

njih 87,8%, ne planira da nastavi

školovanje.

Neš

to v

iše

od

jedn

e tr

ećin

e

ispi

tani

ka,

koji

se

tren

utno

ne

škol

uju,

navo

de d

a

smat

raju

da

su d

ovo

ljno

obra

zova

ni.

Deve

t od

dese

t zaposlenih

nije

pohađalo

neku

vrstu

obuke

ili

kursa u toku

poslednjih

godinu dana.

Dovoljno smo obrazovani! (???)

Visoko obrazovanje – 1. nepostojanje upisne politike

i strategije;2. loše kompetencije svršenih studenata

Srednja škola – 1. neefikasna stručna škola, nedovoljne vještine i 2. neusaglašenost sa tržištem rada

Vrtići i osnovna škola- 1.srazmjerno mali obuhvat djece predškolskim obrazovanjem; 2. loši rezultati petnaestogodišnjaka na PISA testiranju otkrivaju

probleme u poučavanju

Na svim nivoima postoje ozbiljne prepreke za formiranje ljudskog kapitala u okviru sektora obrazovanja

Izdvajanja za obrazovanje su uvećana za 50%.

Većina uloženih sredstava odlazi na plate nastavnika.

Od 2000. traje reforma obrazovanja.

Kvalitet poučavanja slabo napreduje.

Loši rezultati PISA-eUniverzitet (po Webomatrix-u)

posljednji u regionu

Ulaganja i rezultati

Svaki peti ispitanik ocjenjuje kvalitet obrazovnog sistema kao niti dobar, niti loš.

Svaki treći ispitanika (36,7%) smatra da kvalitet nastavnika nije pretjerano ozbiljan problem, dok

24,8% ispitanika smatra da je ovo relativno ozbiljan problem.

Potom, svaki treći ispitanik smatra da slab kvalitet obrazovnog plana i programa nije

pretjerano ozbiljan problem, dok 28,5% njih smatra da je relativno ozbiljan problem.

Ispitanici smatraju da postoji problem materijalnih uslova i kapaciteta u školi. Svaki treći ispitanik, smatra da je navedeni problem

relativno ozbiljan, dok 16,3% smatra da je veoma ozbiljan.

Stavovi građana o kvalitetu obrazovanja

Ispitanici su prepoznali da postoji problem nasilja

u školama. Najčešće, ispitanici smatraju da nasilje nije pretjerano ozbiljan problem, ipak

24,0% ispitanika smatra da je relativno ozbiljan

problem.

Ispitanici prepoznaju drogu kao veliki problem u školama. Naime, čak

52,0% smatra da je droga veoma ozbiljan

problem, a 22,5% da je relativno ozbiljan.

Skoro je isti procenat ispitanika koji smatraju

da je nedisciplina učenika relativno ozbiljan i ne pretjerano ozbiljan

problem.

Najveći procenat ispitanika, njih 28,8% smatra da su socijalne razlike između učenika

relativno ozbiljan problem. Potom, 27,6%

ispitanika smatra da socijalne razlike između

učenika nijesu pretjerano ozbiljan problem.

28,9% smatra da etnička i vjerska netolerancija nije pretjerano ozbiljan

problem, a 23,4% ispitanika navodi da to

uopšte nije ozbiljan problem.

Stavovi građana o problemima u školi

Kada je u pitanju problem nezainteresovanosti djece za

sticanje znanja, 34,5% ispitanika ima neutralan stav. Oko 27%

ispitanika prepoznaje nezainteresovanost djece kao

relativno ozbiljan problem.

Generalno gledano, ispitanici su mišljenja da nedostatak

interesovanja roditelja da podrže svoju djecu tokom obrazovanja

nije pretjerano ozbiljan problem.

“Peru” li ruke i nastavnici i roditelji?

1 2 3 4 5Kvalitet nastavnika (posvećenost, motivacija, znanje) 10.4 24.8 36.7 17.7 10.4

Loš kvalitet nastavnog plana 13.6 28.5 33.4 16.4 8.2

Loš material i prostorni uslovi u školi 16.3 33.3 28.7 13.7 8.0

Nasilje, maltretiranje 18.8 24.0 28.7 16.6 12.0

Djeca nisu zainteresovana za učenje 12.7 26.9 34.5 16.3 9.6

Droga 52.0 22.5 13.4 7.4 4.8Nedostatak discipline u učionici I slabo poštovanje za nastavnike 22.7 28.5 28.8 13.2 6.7

Socijalne razlike među djecom/učenicima 23.1 28.8 27.6 12.4 8.0

Etnička/vjerska netrpeljivost među djecom 10.0 16.3 28.9 23.4 21.5Nedostatak interesovanja roditelja da pomognu svojoj djeci u procesu obrazovanja 9.1 23.9 29.8 16.6 20.6

Tabela 3.4 UNDP Anketa 2011. Koliko je ozbiljan svaki od ovih problema u školama koje pohađa vaše dijete ili djeca?  Procentualna distribucija po odgovorima po bodovima (1 = veoma ozbiljan problem, 5 = problem ne postoji)

18.1%

63.1%

16.0%

2.8%

Koliko povjerenja imate u sposobnost sistema srednjoškolskog obrazovanja da pruži odgovarajuće obrazovanje?

Imam ogromno pov-jerenje

Vjerujem donekle

Imam vrlo malo pov-jerenja

Uopšte nemam povjerenja

23.5%

59.5%

13.8%

3.2%

Koliko povjerenja imate u sposobnost Univerziteta da proizvede kvalitetne

stručnjake koji će biti spremni za posao?

Imam ogromno pov-jerenje

Vjerujem donekle

Imam vrlo malo pov-jerenja

Uopšte nemam povjerenja

Crnogorski građani ipak vjeruju u obrazovni sistem i to treba

iskoristiti

Ispod nivoa prosječne plate (470eura) 2,2

Prosječna plata (470eura) 36,5

Dva puta više od prosječne plate 51,4

Tri putra više od prosječne plate 9,9

Total 100,0

Kolika treba bude mjesečna plata za nastavnike u srednjoj školi?

Ipak, stavovi ispitanika otkrivaju različite probleme

Nema bolje ocjene za nastavnika od one koju mu daju učenici.

Danas svako može da studira. Najviše se upisuje pravo i ekonomiju, jer oni primaju najviše kandidata.

Djeci treba ulaganje u obrazovanje. Diploma pomaže da se stekne uticaj, poštovanje i bolja budućnost. Ukoliko možete da birate

između posla u privatnom i javnom sektoru, onda birate državu zbog sigurnosti, jer je posao u privatnom sektoru “posao sa malom platom

i lošim uslovima."

Strategija finansiranja, uvođenje novih načina obrazovanja, više prakse, novi školski predmeti, sve se to implementira. Ali sve to

poprima drugu dimenziju, onu političku.

Institucije se moraju probuditi. A mora da postoji i poseban prijemni ispit da bi se utvrdilo ko može da bude nastavnik, da studira na

pedagoškim fakultetima.

Povećati svijet o važnosti ranog

učenja

Rana identifikacija djece sa posebnim potrebama, kao i nadarene djece

Unaprijediti vaspitno-pedagoški

i stručni rad sa djecom

Upodobiti modele rada sa potrebama

zaposlenih roditelja.

Povećati broj licenciranih

privatnih vrtića

Dijete je otac čovjeka – predškolsko vaspitanje i obrazovanje

Kvalitet nastavnika

•Unaprijediti metode poučavanja i povezivanja znanja; vršiti evaluaciju nastavnog rada.

•Poboljšati rad fakulteta koji obezbjeđuju inicijalnu obuku nastavnika.

Materijalni uslovi

•Racionalizacija mreže škola•Obezbijediti da sve škole imaju dovoljo prostora da obezbijede okruženje povoljno za učenje.

• ICT opremljenost

Jednakost za sve

•Onemogućiti sve prakse koje dovode do nejednakog pristupa obrazovanju.

•Obuhvat RAE djece; smanjenje institucionalizacije djece bez roditeljskog staranja.

Osnovna škola po mjeri PISA evaluacije

Moduli - koji učenicima nude priliku da steknu širok

dijapazon osnovnih stručnih znanja primjenljivih na nekoliko

mogućih zanimanja u okviru jednog područja rada.

Obezbijediti raznovrsne instrumente za ocjenjivanje kako bi

odrazili specifične vještine i znanja učenika, te ujedno uspješno otkrivali sposobnost kreativnog mišljenja ili

inovativnosti i avanturističkog pristupa rješavanju problema.

Za učenike koji su u riziku potrebni su djelotvorni i inovativni programi prelaza sa škole na zaposlenje.

Unaprijediti tehničku osnovu stručnih škola kako bi odražavale

savremene uslove rada. Nepostojanje modernih nastavnih

sredstava i materijala često se navodi kao prepreka za korišćenje modernih

metoda nastave i učenja.

Povećati kvalitet nastavnog kadra u srednjim stručnim školama. Profesori

koji predaju stručne predmete treba da imaju prilike da unapređuju svoja

znanja i vještine iz oblasti psihologije, pedagogije i didaktike.

Srednje i srednje stručno obrazovanje

Visoko obrazovanje

Usvajanje strateškog pristupa razvoju visokoškolskog obrazovanja. Treba zadržati visok nivo učešća u tercijarnom obrazovanju koji je ostvaren u Crnoj Gori, ali ga optimalnije trasirati.

Olakšati umrežavanje crnogorskih univerziteta sa stranim univerzitetima na evropskom i međunarodnom nivou. Povećati mobilnost studenata i profesora.

Obezbijediti sredstva za uspostavljanje sistema učenja na daljinu. Pružiti podršku univerzitetima (i njihovim bibliotekama) u dobijanju pristupa elektronskom izdanju

stručnih časopisa i naučnih i stručnih publikacija.

Povećanje nivoa finansiranja i uvođenje podsticajnih mjera za profesore. Promovisati i podsticati istraživanje u visokoobrazovnim ustanovama.

Usaglasiti sistem visokoškolskog obrazovanja i upisnu politiku sa realnim stanjem na tržištu rada.

Proširiti mogućnosti za cjeloživotno učenje i

povezati ih sa potrebama na tržištu rada.

Ojačati kapacitete nastavnika i njihovu

predanost poslu

Promovisati informaciono-komunikacione tehnologije kao

neophodne instrumente za unapređenje procesa

nastave i učenja.

Uključiti društveno isključene grupe u

učenje.

Reforme koje uzimaju u obzir cjelovit sektor obrazovanja mogu da se usmjere na sljedeća pitanja:

Društveni kapital Crne Gore

Da li Crna Gora ima guste društvene mreže i odnose povjerenja među građanima koji

pozitivno doprinose djelotvornom razvoju i korišćenju ljudskog kapitala?

Društvena mreža. Guste mreže društvenog i građanskog

angažmana i učešća - veća vjerovatnoća da će članovi zajednice

sarađivati za opšte dobro. Društvene mreže: 1. mikro nivo, među

prijateljima i u porodici; 2. srednji nivo, u komšiluku, na random mjestu, u lokalnoj zajednici; 3. makro nivo, na

nivou države.

Povjerenje -smanjuje transakcione troškove ‘poslovanja’ i tako pozitivno

doprinosi stvaranju i korišćenju fizičkog i ljudskog kapitala.

Zajedničke norme i vrijednosti- određuju raspoloženje i očekivanja.

Mreže koje sve objedinjuju

Na nivou pojedinaca, građani Crne Gore vrednuju porodične odnose i u velikoj se mjeri oslanjaju na svoje mreže rođaka i prijatelja.

Iako većina ispitanika ne vjeruje ljudima (64% ispitanika) ogromna većina (89.7%) izjavila je da ima bliske prijatelje.

Crnogorci su najviše zadovoljni svojim društvenim (8) i porodičnim životom 7.98 (na skali od 1 do 10, gdje jedan znači najveće zadovoljstvo a 10 najmanje)

Sve u svemu, građanin Crne Gore “začauren” je na nivou najmanjih društvenih grupa koje mu pomažu da riješi razne problem i pitanja.

Koje su naše sadašnje društvene mreže?

Na nivou zajednice i društva, građani Crne Gore ne vjeruju u svoju vlastitu sposobnost i kolektivnu sposobnost da se utiče na donošenje odluka i njihov nivo učešća u nevladinim organizacijama, udruženjima, klubovima i drugim oblicima građanskog društva relativno je mali.

Građani ne vjeruju u snagu građanskog aktivizma

Da li ste tokom protekle godine bili uključeni u bilo kakvu dobrovoljnu aktivnost u okviru neke organizacije, udruženja ili vjerske grupe?

84%

12%

3% 1%

Da li ste se u protekloj godini bavili bilo kakvim volonterskim radom sa nekom organizacijom,

udruženjem ili vjerskom grupom?

Nijednom

Rijetko (nekoliko puta)

Često (barem jedno mjesečno)

Redovno (nekoliko puta mjesečno)

Od suštinske je važnosti45.5%

Važno je46.2%

Uopšte nije važno8.3%

Koliko je u Crnoj Gori važno da budete dobro povezani sa ljudima na položaju, koji imaju političku moć da biste napredovali u životu?

Građani Crne Gore vjeruju da su za karijeru i uspjeh u životu važnije veze nego trud, znanje, vještine i radno iskustvo.

Stanovnici Crne Gore više vole posao u javnom sektoru sa značajno nižom platom nego u privatnom sektoru.

Građani Crne Gore shvataju da je korupcija

štetna, a ipak je prihvataju kao dio svoje

svakodnevice.

Vrijednosti

Građani Crne Gore imaju neke tradicionalne vrijednosti koje možda nisu uvijek dobre za razvoj ljudskog kapitala.

Pobožnost

Nesebičnost

Poslušnost

Štedljivost, čuvanje novca i stvari

Preduzimljivost

Maštovitost, kreativnost

Osjećaj samopoštovanja/samopouzdanja

Tolerantnost i da poštuje druge

Tradicionalne vrijednosti (npr. da se poštuju stariji, da se zna ko je ’glava kuće‘, domaćinski odnos prema gostu i sl. )

Čast i poštenje

Snalažljivost

Odlučnost, upornost

Vrijednost/radnost

Nezavisnost/Samostalnost

Odgovornost

0 2 4 6 8 10 12 14

2.7%

3.1%

3.3%

3.6%

4.0%

4.6%

5.0%

5.6%

6.4%

8.0%

8.2%

8.7%

11.8%

12.0%

13.2%

Koje od navedenih vrijednosti smatrate da je poželjno razvijati kod djece?

Zadovoljstvo životom 6.17Zadovoljstvo obrazovanjem 6.26Zadovoljstvo poslom 6.71Zadovoljstvo životnim standardom 4.56Uslovima stanovanja 6.66Porodičnim životom 7.98Zdravljem 7.34Društvenim životom 8.00Source: UNDP Human Capital Study, 2011 Ocjena zadovoljstva - na skali od 1 – 10, gdje 1 znaci

nezadovoljan, a 10 veoma jako zadovoljan. Crnogorci su najzadovoljniji društvenim (8) i porodičnim životom (7.98) a najmanje su zadovoljni standardom života (4.56)

Zadovoljstvo životom

Jedan od značajnih rezultata Istraživanja UNDP-a iz 2011. godine jeste da zadovoljstvo životom kod stanovnika Crne Gore raste u svim domenima ako imate bliske prijatelje.

Zadovoljniji smo svojim obrazovanjem, poslom, standardom života, uslovima stanovanja, porodičnim životom, zdravljem i društvenim životom ako imamo bliske prijatelje

Ovi rezultati potvrđuju značaj društvenog kapitala za razvoj po mjeri čovjeka.

Do sreće – uz ljude

Zdravstvo 5.8Sistem obrazovanja 5.35Predškolske ustanove 5.94Penzijski sistem (Fond PIO) 4.48Socijalna zaštita 4.04Javni prevoz 4.46Source: UNDP Human Capital Study, 2011 Na skali od 1 – 10, gdje 1 znaci veoma loš kvalitet,

odnosno da su jako nezadovoljni kvalitetom javnih usluga a 10 veoma dobar kvalitet, gradjani CG su ocjenili zadovoljstvo sl. javnim uslugama. Iz priloženog, generalno možemo zaključiti da je zadovoljstvo građana javnim uslugama nije na viskokom nivou tj. vecina građana nije niti zadovoljna niti nezadovoljna javni uslugama. Građani su najzadovoljniji radom predškolskih i zdravstvenim ustanova a najnezadovoljniji socijalnom zaštitom i javnim prevozom.

Zadovoljstvo javnim uslugama

Najviše su zabrinuti zbog: 1. budućnost svoje djece

jer smatraju da su rasprodati prirodni i ekonomski resursi tj. da smo narednoj generaciji nije ostalo dovoljno resursa.

2. nedostatak materijalnih sredstava za život,

3. korupcije 4. bolesti 5. uličnog kriminala

Najmanje su zabrinuti zbog:1. mogućnosti gubitka krova

nad glavom, zbog prinudnog iseljenja, nemogućnosti otplate kredita (2.08%)

2. mogućnost izbijanja lokalnih vjerskih I etničkih sukoba (2.5).

3. nedostatak vjerskih sloboda (2.00)

Očigledan je svojevrsni oporavak nakon epohe ratova i etničkih sukoba.

Zbog čega su građani zabrinuti

Putovanja, migracije, penzije

Građani ne razmišljaju o odlasku iz Crne Gore

Do kog nivoa bi trebalo povećati penzije?

Svaki drugi ispitanik (53%) ne planira da se odseli iz Crne Gore, dok 20,9% njih razmišlja

mogućnosti da živi u inostranstvu. Svega jedan od deset (11,7%) naših sugrađana bi željelo i

pokušava da pronađe način da ode iz Crne Gore.

Prema dobijenim rezultatima istraživanja, tri četvrtine ispitanika nikada nije bilo van Crne Gore tri mjeseca ili duže. Nasuprot tome, 24,8%

ispitanika bilo je tri mjeseca i duže van Crne Gore.

Većina (57,7%) smatra da je potrebno povećati penzije toliko da se pokriju osnovni troškovi života penzionera ali i neke dodatne troškove da mogli lagodno da žive a, svega 19,2% smatra da

penzije treba povećati toliko da penzioneri mogu da pokriju sve troškove lagodnog života i ali da im ostene da nesto preko da mogu da uštede i da

putuju.

Postoje određene grupe koje su isključene iz društva kojima mi ne vjerujemo i koje ne želimo da nam budu susjedi. Većina ispitanika u Istraživanju UNDP-a iz 2011. godine ne bi željela da živi u blizini narkomana, iza kojih slijede homoseksualci, bivši zatvorenici, zatim bivši narkomani I ljudi koji žive sa HIV-om (v. Tabelu 5.5).

Relativno dobar pokazatelj društvenog kapitala zemlje je i da nakon perioda ratova, etničkih tenzija, raseljavanja i tranzicije, samo mali broj lica ne želi da živi u blizini ljudi drugačije etničke ili vjerske pripadnosti, lica sa invaliditetom ili ljudi različite političke opredjeljenosti, siromašnih, socijalnih slučajeva, raseljenih lica ili doseljenika.

Koga crnogorski građani ne žele za komšije?

Ljudski kapital je najveći resurs kojim Crna Gora raspolaže. Zavisno od broja

građana, taj resurs može se brzo povećati.

“Gdje sebe vidite 2030. godine?U Norveškoj sam, prvenstveno zato što

je standard [života] viši, poštuje se zakon i nema veza.

Crna Gora teško može da obezbijedi bolji standard za mlade ljude sa ovom vrstom

ekonomije. Teško je predvidjeti kako će se ti mladi ljudi snalaziti kada ostare. Većina

mladih neće moći da riješi svoje stambeno pitanje, da stupi u brak, zasnuje porodicu, tako da će za 30

godina Crna Gora biti stara zemlja sa visokim brojem starih ljudi.

Obrazovanje je jako važno, ali mi niko nije pomogao da obrazujem svoje dijete, jer sam samohrana majka.

I stavovi “pričaju priču” o ljudskom kapitalu

Treba da obrazujemo institut za zaštitu radnika koji bi vodio računa o problemima radnika i osiguravao da svaka kompanija sprovodi redovne sistematske

preglede.

Pitanje: Kako da živite od 450 eura mjesečno?” Student: “Nećemo se

udavati i ženiti”.

Crna Gora je mala zemlja, svako zna svakoga, uvijek je bilo

favorizovanja na osnovu veza, ali jedini način da se toga riješimo

jeste da poštujemo pravila [transparentnosti].

Upitani „Što mislite kad neko kaže da “traži posao", ispitanici su

odgovorili „neće ga naći“, „budala, traži posao“, " 5.000€ u koverti",

itd.

Zakonom je regulisano da mogu da volontiram, ali iskustva nekih od mojih kolega pokazuju da to nije

dobra ideja. Volontere jedva i da primaju na posao pod izgovorom

da su sva mjesta već zauzeta.

Stavovi “pričaju priču” o ljudskom kapitalu

Koliko je bogata Crna Gora iz ugla ljudskog kapitala?