STRUČNA PODLOGA ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE …...Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole BPP...

STRUČNA PODLOGA

ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE

ENERGIJA GRADEC d.o.o.

BIOPLINSKO POSTROJENJE GRADEC snage 2 MWel

Zagreb, ožujak 2016.

Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole BPP Gradec

Hrvatski centar za čistiju proizvodnju 2



Naručitelj: ENERGIJA GRADEC d.o.o.

Broj dokumenta: 353-15-25/137

Izradio: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju

Naslov:

Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole

BIOPLINSKOG POSTROJENJA GRADEC snage 2 MWel

Voditelj izrade: Dražen Šoštarec, dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Nataša Horvat, dipl.ing.biol.

Goran Romac, dipl.ing.kem.tehn.

Vedran Žiljak, mag.ing.mech.

Odobrio: mr.sc. Goran Romac, dipl.ing.kem.tehn., ravnatelj

Zagreb, ožujak 2016.



SADRŽAJ:

UVOD ............................................................................................................................................................... 7

A. PODACI O OPERATERU ................................................................................................................................. 9

1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................................................. 9 3. DODATNE INFORMACIJE O POSTROJENJU ................................................................................................................. 11 4. PODACI POVEZANI S PROMJENAMA POSTOJEĆE OKOLIŠNE DOZVOLE .............................................................................. 11

B. SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ............................................................................................................. 12

1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ................................................................................................................................ 13 3. OPIS POSTROJENJA ............................................................................................................................................. 15

3.1. Tehnološka jedinica u kojoj se odvija glavna djelatnost sukladno Prilogu 1. ........................................ 15 3.4. Glavna zamjenska rješenja postojećoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je podnositelj zahtjeva razmotrio ...................................................................................................................................................... 23

4. REFERENTNA OZNAKA EMISIJSKIH TOČAKA (PREFIKS Z ZA ZRAK; V ZA VODU (PODRUČJE PRIJEMNIKA); T ZA EMISIJE U TLO, K ZA

SUSTAV JAVNE ODVODNJE) PRIKAZANI U TLOCRTU POSTROJENJA/DIJAGRAMU TOKA ............................................................ 24 1. SIROVINE, SEKUNDARNE SIROVINE I OSTALE TVARI KOJE SE KORISTE U POSTROJENJU* ....................................................... 25

1.1. Popis sirovina, dodatnih materijala i ostalih tvari bez opasnih tvari ..................................................... 25 1.2. Popis opasnih tvari / kemikalija ............................................................................................................. 25 1.3. Voda ...................................................................................................................................................... 26 1.4. Skladištenje sirovine i ostalih tvari ........................................................................................................ 27 1.5. Opis postojećih i planiranih metoda smanjenje potrošnje odnosno boljeg iskorištavanja sirovine, sekundarne sirovine, ostalih tvari i vode ...................................................................................................... 27

2. PROIZVODI I POLU-PROIZVODI PROIZVEDENI U POSTROJENJU ....................................................................................... 27 2.1. Proizvodi i polu-proizvodi* .................................................................................................................... 27 3.1. Ulaz goriva i energije ............................................................................................................................. 28 3.2. Energija proizvedena unutar postrojenja .............................................................................................. 28 3.3. Potrošnja energije.................................................................................................................................. 29 3.4. Potrošnja energije po jedinici proizvodnje* ........................................................................................... 29 3.5. Opis postojećih i planiranih metoda za poboljšanje energetske učinkovitosti* .................................... 29

1. EMISIJE U ZRAK .................................................................................................................................................. 30 1.1. Popis izvora i točaka emisija u zrak, uključujući i mjere prevencije emisija (popis sukladno Prilogu 1. za svaku tehnološku jedinicu ili pridruženu ili direktno povezanu aktivnost) .................................................... 30

2. EMISIJE U VODE ................................................................................................................................................. 31 2.1. Mjesto ispuštanja u površinske vode ..................................................................................................... 31 2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija .................................................... 32

3. EMISIJE U TLO .................................................................................................................................................... 33 3.1. Vrsta i karakteristike emisija u tlo i obveza izrade Temeljnog izvješća ................................................. 33 3.2. Emisije u tlo vezane uz poljoprivredne aktivnosti (ne ispunjava se ako postrojenje podnosi zahtjev prema općim obvezujućim pravilima) .......................................................................................................... 33

4. GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................................................................. 35 4.1. Naziv i količina proizvedenog otpada .................................................................................................... 35

5. BUKA ............................................................................................................................................................... 36 IZVJEŠTAJ BR.:I-LAB-45-01-A-14 OD 28.7.2014. ...................................................................................................... 36 6. VIBRACIJE ......................................................................................................................................................... 37

F. OPIS I KARAKTERISTIKE OKOLIŠA NA LOKACIJI POSTROJENJA ..................................................................... 38

1. KARAKTERISTIKE ŠIREG PODRUČJA OKRUŽENJA ......................................................................................................... 38 2. PRETHODNA ONEČIŠĆENJA I MJERENJA KAKO BI SE POBOLJŠALO STANJE OKOLIŠA ............................................................. 39

G. OPIS I KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH ILI PLANIRANIH MJERA I KORIŠTENE OPREME ZA POTREBE NADZORA POSTROJENJE I EMISIJA U OKOLIŠ .................................................................................................................. 39

1. POSTOJEĆI SUSTAV MJERA I TEHNIČKE OPREME ZA NADZOR EMISIJE U OKOLIŠ* ............................................................... 39 2. SUSTAV I TEHNIČKA OPREMA ZA NADZOR POSTROJENJA I EMISIJA U OKOLIŠ KOJI SE PLANIRAJU ........................................... 42 3. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA .................................................................................................................................. 42 4. DODATNI INDIKATORI/PARAMETRI KOJE OPERATER KONTROLIRA .................................................................................. 42



H. DETALJNA ANALIZA POSTROJENJA U ODNOSU NA NRT ............................................................................. 43

1. POPIS KORIŠTENIH RDNRT DOKUMENATA / NRT ZAKLJUČAKA ................................................................................... 43 3. ANALIZA POKAZATELJA EMISIJE POSTROJENJE SA ZAHTJEVIMA NRT* ............................................................................ 66

3.1. Emisije u zrak ......................................................................................................................................... 66 3.2. Emisije u vode ........................................................................................................................................ 67 3.3. Emisije u tlo ........................................................................................................................................... 67

I. POPIS MJERA KOJE JE POTREBNO PODUZETI NAKON PRESTANKA RADA POSTROJENJA, U SVRHU SPRJEČAVANJA RIZIKA OD ONEČIŠĆENJA ILI IZBJEGAVANJA PRIJETNJI ZA LJUDSKO ZDRAVLJE I SANACIJE LOKACIJE POSTROJENJA ................................................................................................................................. 68

J. IDENTIFICIRANJE SUDIONIKA U PROCESU I OSTALIH DIONIKA ZA KOJE OPERATER KOJI UPRAVLJA POSTROJENJEM ZNA KAKO BI BILI IZLOŽENI ŠTETNIM UČINCIMA UKOLIKO ISTI POSTOJE ILI NOVO POSTROJENJE IMA PREKOGRANIČNI UTJECAJ ................................................................................................ 69

K. IZJAVA ........................................................................................................................................................ 70

L. SKRAĆENICE I SIMBOLI ................................................................................................................................ 71

M. PRILOZI ..................................................................................................................................................... 71

N. PRIJEDLOG ZAHTJEVA ZA DOBIVANJE DOZVOLE – NEOBAVEZNO .............................................................. 72

PRILOG 1. NE-TEHNIČKI SAŽETAK ................................................................................................................... 73

- POSEBNI OTISAK .................................................................................................................................... 73

PRILOG 2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA .................................................................................................... 74

PRILOG 4. IZVADAK IZ INTERAKTIVNE KARTE „EKOLOŠKA MREŽA RH“ I „ZAŠTIĆENA PODRUČJA RH“ 92

PRILOG 5. KARTA ŠIREG PODRUČJA POSTROJENJA ......................................................................................... 93

PRILOG 6. TEHNOLOŠKA SHEMA .................................................................................................................... 94

....................................................................................................................................................................... 94

PRILOG 7. SITUACIJA ...................................................................................................................................... 95

PRILOG 8. UGOVORI O PRIMJENI DIGESTATA ........................... POGREŠKA! KNJIŽNA OZNAKA NIJE DEFINIRANA.

- POSEBNI OTISAK .............................................................. POGREŠKA! KNJIŽNA OZNAKA NIJE DEFINIRANA.

PRILOG 9. IZVJEŠTAJ O MJERENJU BUKE OKOLIŠA .......................................................................................... 96



Uvod

Direktiva o industrijskim emisijama 2010/75/EU (IED) usvojena 24. studenog 2010., zamijenila je IPPC

direktivu i sektorske direktive 7. siječnja 2014.

U pravni poredak Republike Hrvatske zahtjevi Direktive prenijeti su kroz Zakon o zaštiti okoliša

(„Narodne novine“, broj 80/13 i 78/15, ) i Uredbu o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, broj 8/14).

Okolišna dozvola se izdaje s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole

onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja

okoliša zbog industrijskih aktivnosti.

U svrhu cjelovite zaštite okoliša od štetnih utjecaja operater je obvezan osigurati da se pri obavljanju

djelatnosti u postrojenju:

– poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere radi

sprječavanja onečišćenja, a osobito primjenom najboljih raspoloživih tehnika,

– ne uzrokuje znatnije onečišćenje okoliša,

– izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno da se otpad oporabljuje kada je to

tehnički i ekonomski moguće postići, odnosno da se otpad odlaže na način kojim se izbjegavaju

ili smanjuju utjecaji na okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom i načelu blizine prema

posebnom propisu,

– učinkovito koristi energija,

– poduzimaju sve nužne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere kako bi se

spriječile nesreće i sanirale njihove posljedice,

– po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik onečišćenja okoliša i

lokacija postrojenja vratila u zadovoljavajuće stanje.

Uredba o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, broj 8/14) se primjenjuje na postrojenja u kojima se

obavljaju i na postrojenja u kojima će se nakon izgradnje, odnosno rekonstrukcije i puštanja u rad

postrojenja obavljati djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak,

vode i more, kao i ostalim tehničkim jedinicama, ako se u njima obavljaju djelatnosti iz popisa Priloga

I. Uredbe. Obrazac stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole izradio je Hrvatski centar za čistiju

proizvodnju kao pravna osoba za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša.

Djelatnost na lokaciji postrojenja, sukladno Prilogu I. Uredbe, prepoznata je u točki:

5.3. (b) Oporaba ili spoj oporabe i odlaganja neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 t po danu,

uključujući jedan ili više slijedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene posebnim

propisom kojim se prenose odredbe Direktive 91/271/EEZ;

(i) biološka obrada.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi

100 t na dan.



A. Podaci o operateru

1. Osnovni podaci

1.1. Naziv operatera ENERGIJA GRADEC d.o.o.

1.2. Pravni oblik trgovačkog društva ili drugi primjenjivi pravni oblik

društvo s ograničenom odgovornošću

1.3. Vrsta zahtjeva

Novo postrojenje

Postojeće postrojenje X

Značajna promjena postrojenja

Zatvaranje postrojenja

1.4. Adresa operatera Trg Dražena Petrovića 3, ZAGREB

1.5. E-adresa [email protected]

1.6. Matični broj operatera, OIB MBS: 080761705, OIB: 83373928482

1.7. Glavna djelatnost operatera sukladno NKD klasifikaciji

NKD 35.11

NKD 35.13

NKD 35.14

1.8. Kontakt osoba, ime i prezime Nikola Nastav

1.9. Kontakt osoba, pozicija direktor

1.10. Kontakt osoba, broj telefona +385 1 4894 111

1.11. Kontakt osoba, e-adresa [email protected]



2. Podaci vezani uz postrojenje

2.1. Naziv postrojenja Bioplinsko postrojenje Gradec

2.2. Adresa postrojenja Gradec 183a

10 345 Gradec

2.3. Broj zaposlenih 6

2.4. Datum početka i datum završetka djelatnosti u postrojenju, ukoliko je planirano

Početak rada: 2012. godina

Završetak rada nije planiran

2.5. Zemljopisna koordinate (širina i dužina) postrojenja

X koordinata (smjer sjevera) 5087962

Y koordinata (smjer istoka) 5614880

2.6. Je li postrojenje potpada pod odstupanja iz zaključaka o NRT-u sukladno Zakonu o zaštiti okoliša

Ne

2.7. Je li pripremljeno temeljno izvješće Ne

2.8. Primjena propisa o obveznom izvješćivanju Ne

2.9. Primjena propisa o nesrećama koje uključuju opasne tvari

Ne

2.10. Primjena propisa o stakleničkim plinovima Ne

2.11. Glavna djelatnost postrojenja sukladno Prilogu I. Uredbe

Kapacitet glavne jedinice

5.3. (b) Oporaba ili spoj oporabe i odlaganja neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 t po danu, uključujući jedan ili više slijedećih postupaka, što ne uključuje postupke obuhvaćene posebnim propisom kojim se prenose odredbe Direktive 91/271/EEZ;

(i) biološka obrada.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 t na dan.

240 t/dan

2.12. Ostale djelatnosti sukladno Prilogu I. Uredbe Kapacitet ostalih jedinica

1. - -



3. Dodatne informacije o postrojenju

3.1.

Provedena je Procjena utjecaja na okoliš

Ne

Za namjeravani zahvat promjene namjene i uporabe građevine za toplinsku obradu Bioplinskog postrojenja Gradec Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je Rješenje KLASA: UP/I-351-03/14-08/166; URBROJ: 517-06-2-1-2-15-12 od 16. lipnja 2015. godine da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Da -

Datum: -

KLASA i URBROJ rješenja:

-

3.2.

Postoje li značajni prekogranični utjecaji na druge države?

Ne X.

Da -

KLASA i URBROJ rješenja ili drugog odgovarajućeg dokumenta:

-

4. Podaci povezani s promjenama postojeće okolišne dozvole

4.1. Vrsta predložene promjene i razlozi za provedbom promjena

-



5. Povjerljivi podaci

Povjerljivi podaci moraju biti označeni zelenom oznakom.

Broj Povjerljivi podaci Broj poglavlja i broj stranice u Zahtjevu

Razlozi zbog kojih se podaci smatraju kao zaštićeni/povjerljivi

- - -

B. Sustav upravljanja okolišem

Implementiran i certificiran/verificiran sustav upravljanja okolišem sukladno ISO 14001 standardu i/ili EMAS

-

Implementiran sustav upravljanja okolišem sukladno ISO 14001 standardu i/ili EMAS bez certifikacije/verifikacije

-

Popis odgovarajućih internih dokumenata vezanih uz zaštitu okoliša

- Plan rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

- Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

- Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa



C. Podaci koji se odnose na postrojenje i njegovu lokaciju

1. Osnovni podaci o lokaciji

Jedinica lokalne i regionalne samouprave Općina Gradec, Zagrebačka županija

Katastarska općina k.o. Gradec

Katastarska čestica k.č.br. 1054/7

Navesti udaljenost u metrima do najbližeg naselja, prijemnika otpadnih voda, voda, šuma, zaštićenih područja, područja ekološke mreže i drugih osjetljivih područja

Udaljenost do najbližeg naselja: 360 m do prvih kuća u

naselju Gradec

Udaljenost od potoka: 300 m do povremenog vodotoka Crnčić (Prilog 5.)

Udaljenost od šuma: 1160 m jugoistočno se nalaze mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Prilog 4)

U blizini lokacije postrojenja nema područja ekološke mreže i zaštićenih područja (Prilog 4.).

Najbliže područje ekološke mreže: oko 13 km jugoistočno od bioplinskog postrojenja Gradec nalaze se: (a) područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000009 Ribnjaci uz Česmu i (b) područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001327 Ribnjak Dubrava

Najbliže zaštićeno područje: oko 14 km južno nalazi se zaštićeno područje Varoški lug.



2. Zemljovidi i sheme

Broj. Naziv zemljovida Obuhvat zemljovida/sheme Broj Priloga

1. Izvadak iz Ekološke mreže

Izvor Bioportal Prilog 4.

2. Karta šireg područja postrojenja

Izvor Arkod preglednik Prilog 5.

4.

Situacija postrojenja s označenim zgradama i točkama emisije

M 1 : 1 000 Prilog 7.

5. Tehnološka shema - Prilog 6.



3. Opis postrojenja

3.1. Tehnološka jedinica u kojoj se odvija glavna djelatnost sukladno Prilogu 1.

Naziv jedinice Bioplinsko postrojenje

Kao supstrat za proizvodnju bioplina i digestata koristi se stajski gnoj sa svinjogojske farme Gradec i farme za

tov junadi Poljanski lug, kukuruzna silaža, nusproizvodi životinjskog podrijetla kategorije 3 nakon toplinske

obrade (sterilizacije) te biorazgradljivi neopasni otpad prihvatljiv u postupcima oporabe za proizvodnju

anaerobnog digestata.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla (NŽP) se nakon sterilizacije zatvorenim sustavom uvode direktno u

spremnike za hidrolizu dok se ostali supstrati ispuštaju u prijemnu jamu i transportiraju u spremnike za

hidrolizu. Moguće je sve supstrate uvoditi i direktno u fermentore bez da se prethodno provedu kroz

hidrolizne spremnike odnosno hidroliziraju.

Za hidrolizu supstrata koriste se dva spremnika opremljena mješalicama i grijačima. Punjenje i proces

hidrolize se odvijaju naizmjence u jednom pa u drugom spremniku, tzv. „batch“ hidroliza, čime se postiže

optimalno vođenje tog procesa. Hidrolizom supstrata dobiva se veći specifični prinos bioplina te se mogu

koristiti i sirovine koje bez hidrolize nije moguće koristiti (čak i lignocelulozna vlakna).

NŽP materijal kategorije 3 se iz dostavnog vozila odlaže u spremnik za krv ili u prihvatni spremnik NŽP-a. Iz tih

spremnika se programski prebacuje u sterilizator uz prethodno usitnjavanje i detekciju metala. Krv se

direktno pumpa u sterilizator (max. udio krvi u punjenju 30%). Po završetku punjenja materijal se zagrijava

koristeći toplinsku energiju akumuliranu u termo ulju (koje je zagrijano na izmjenjivaču topline predajom

topline ispušnih plinova bioplinskog motora). Automatski regulator tlaka održava tlak u sterilizatoru od 3

bara. Zagrijavanje se vrši do 133 °C te u tom trenutku počinje mjerenje vremena u trajanju od 20 minuta za

koje ni u jednom trenutku temperatura ni tlak ne smiju pasti ispod tih vrijednosti. Nakon sterilizacije

sterilizirani se materijal, pomoću zaostalog pretlaka, transportira u spremnike za odlaganje izvan prostora za

toplinsku obradu. Iz tih spremnika se sterilizirani materijal odvodi u anaerobne fermentore, ili se cisternama

transportira do drugih bioplinskih postrojenja.

Iz spremnika za hidrolizu homogenizirani supstrat se u programiranim intervalima crpkom prepumpava u dva

fermentora. U svakom fermentoru su ugrađeni po jedan vertikalan mješač i po dva horizontalna mješača.

Mješači osiguravaju dobro miješanje supstrata, sprječavaju formiranje plivajućeg mulja i taloženje mulja na

dnu fermentora. Za grijanje sadržaja fermentora koriste se ugrađeni cijevni grijači. Obrada supstrata

anaerobnom digestijom odvija se u mezofilnom području (od 36 do 38 °C). Temperatura i razina supstrata u

fermentorima stalno se kontrolira, a proizvedeni bioplin se odvodi sustavom za odvod bioplina.

Nakon anaerobne obrade u fermentorima supstrat se prelijeva u postfermentor s integriranom

plinospremom. Postfermentor se koristi kao prihvatni bazen za fermetnirani supstrat i kao plinosprema. U

postfermentoru se i dalje provodi proces anaerobne razgradnje mezofilnog tipa (samo manje intenzivan).

Bioplin se cjevovodom odvodi kroz pješčani filtar, preko sušača zraka i filtera sa aktivnim ugljenom do

plinskih kompresora koji komprimiraju bioplin na cca 180 mbar. U slučaju podtlaka u usisnom cjevovodu

tlačni prekidač prekida rad kompresora. Na tlačnoj strani kompresora ugrađeni su elektromotorni plinski



zatvarači koji otvaraju cijev kompresora u radu. U slučaju ispada kogeneracije višak bioplina se spaljuje na

plinskoj baklji. Plinska baklja ima vlastitu automatiku.

Bioplin kontinuirano izgara u dvije kogeneracijske jedinice (CHP). Projektirane količine i kvaliteta bioplina iz

fermentora i postfermentora omogućuju trajan pogon CHP jedinica koje proizvode 2 MW električne energije.

CHP jedinice su smještena u kontejner potpuno opremljen da osigura siguran pogon (zaštita od buke,

dovoljno zraka za izgaranje i hlađenje, detekcija plina itd).

Toplina s CHP jedinica se odvodi u akumulatore topline – termouljni za toplinu na razini do max. 300 °C i

toplovodni do max. 98 °C. Toplinska energija iz kogeneracije koristi se za zagrijavanje fermentora bioplinskog

postrojenja te ostalih (sadašnjih i budućih) korisnika toplinske energije.

Proizvedeni digestat odvodi se na uređaj za ugušćivanje digestata. Ugušćivanjem digestata smanjuje se

volumen digestata (i do 7 500 t/godišnje). Za smanjenje emisija u zrak na izlazu uređaja za ugušćivanje

digestata koristi se uređaj za kemijsko pranje otpadnog zraka.

Ugušćeni digestat separira se na FAN separatorima te se suha faza (cca 25% suhe tvari) privremeno odlaže na

platou, a tekuća faza se upušta u postojeće lagune na lokaciji postrojenja.

Digestat se koristi za prihranu poljoprivrednih površina.

Broj Naziv tehnološke pod-jedinice

Kapacitet Tehnološki opis

Referentna oznaka iz tlocrta /

dijagrama toka u

Prilogu 7.

1. 1

.

Prihvatni bazen 218 m3 Prihvatni bazen armiranobetonske je izvedbe i u cjelini je ukopan u teren. U prihvatni bazen ugrađeni su mješači za miješanje supstrata. Uključivanje pogona mješača je ručno ili automatski (vremensko podešavanje). Mješači imaju tvorničku antikorozijsku epoksi zaštitu, ostali dijelovi su iz nehrđajućeg čelika AISI304. Potopni motori mješača imaju termičku zaštitu ugrađenu u statoru motora i zaštitu u slučaju prodora vode u uljnu komoru mješača. U bazenu je ugrađen i mjerač nivoa. Za zaštitu od prelijevanja ugrađen je nivo prekidač s alarmom. Supstrat iz prihvatnog bazena se prepumpava u spremnike za hidrolizu.

01

2. 0

2

Crpna stanica i energetski prostor

do 70 m3/h Crpna stanica i energetski prostor uključuje crpke za crpljenje supstrata, crpke za crpljenje digestata do separacije, izmenjivač topline voda/voda sa cjevovodima hladne i tople vode i sve

02



cjevovode za transport supstrata/digestata. Crpke su zaštićene tvorničkom antikorozivnom zaštitom. Montažni materijal izrađen je iz nehrđajućeg čelika AISI304. Opremljene su termičkim i tlačnim zaštitnim elementima, podtačnom zaštitom i krajnjim prekidačem na servisnom otvoru.

3. 0

3

/

1

Fermentor 2 600 m3 Fermentori su klasične armiranobetonske izvedbe s toplinskom izolacijom podne ploče, zidova i krovne ploče a djelomično su ukopani u teren. Razina supstrata u oba fermentora je u normalnom radu uvijek ista. Doziranje supstrata u oba fermentora je automatizirano u programiranim vremenskim intervalima. U svakom fermentoru su ugrađeni po jedan vertikalan mješač i dva horizontalna mješača. Mješači osiguravaju dobro miješanje dovedenoga supstrata s postojećim sadržajem u fermentorima, a istovremeno sprečavaju formiranje plivajućeg mulja i taloženje mulja na dnu fermentora. Mješači su zaštićeni epoksi premazom. Eventualno istaloženi mulj se prikuplja u sabirnoj jami. Rad mješača je potpuno automatiziran. Potopni motori mješača imaju termičku zaštitu ugrađenu u statoru motora i zaštitu u slučaju prodora vode u uljnu komoru mješača. Za grijanje sadržaja fermentora su ugrađeni cijevni grijači. Temperatura i razina supstrata u fermentorima stalno se kontrolira. Proizvedeni bioplin se preko zahvata bioplina odvodi u sustav za odvod bioplina. U fermentorima su ugrađeni: - mjerač razine - granični prekidač za alarm max. razine - mjerači temperature - analizator bioplina.

03/1

03/2

4. 0

4

Postfermentor sa integriranom plinospremom

2 280 m3

(volumen

Postfermentor je klasične armiranobetonske izvedbe sa toplinskom izolacijom podne ploče i zidova djelomično ukopan u teren. Nakon anaerobne obrade supstrata u

04



bazena)

2 500 m3

(korisni volumen plinospreme)

fermentorima se supstrat prelijeva u postfermentor s integriranom plinospremom .Ovaj objekt se koristi kao prihvatni bazen za fermetnirani supstrat i kao plinosprema. Istovremeno se u objektu i dalje izvodi (samo manje intenzivan) proces anaerobne obrade mezofilnog tipa. Za grijanje sadržaja postfermentora ugrađen je cijevni grijač, a za miješanje i homogeniziranje sadržaja horizontalni mješači. U posfermentoru je ugrađen mjerač razine i granični prekidač razine za alarm max. razine , dva mjerači temperature, analizator bioplina i mjerač razine plinospreme. Za povremeno čišćenje preljevne cijevi iz posfermentora, ugrađen je elektromagnetski ventil . Gornji dio bazena prekriven je membranskom plinospremom. Plinosprema je niskotlačne membranske izvedbe sa max. nadtlakom 3 mbar. Ugrađeni su sigurnosni nad i podtlačni ventili.

5. 0

5

Odvod bioplina (pješčani filter, plinski kompresori, plinska baklja)

800 m3/sat

(max protok plina)

600 m3/sat

(plinska baklja)

Odvod bioplina (pješčani filtar, plinski kompresori, baklja) Bioplin se cjevovodom odvodi kroz pješčani filtar , sušač zraka i filtar sa aktivnim ugljenom do plinskih kompresora koji komprimiraju bioplin na cca 180 mbar. U slučaju podtlaka u usisnom cjevovodu tlačni prekidač prekida rad kompresora. Na tlačnoj strani kompresora ugrađeni su elektromotorni plinski zatvarači koji otvaraju cijev kompresora u radu. U slučaju ispada kogeneracije višak bioplina se spaljuje na plinskoj baklji. Plinska baklja ima vlastitu automatiku.

05

6. 0

6

Upravna zgrada - Upravna zgrada i dimenzija 15 x 35 m. Sastoji se od: kontrolne sobe, sanitarnog čvora u jednom dijelu te prostora za opremu za sterilizaciju te kotlovnicau.

06

7. 0

7

Sterilizacija supstrata 10 m3

(volumen sterilizatora)

6 m3

U prostoru je ugrađena oprema za sterilizaciju koja se sastoji od:

- prihvatnog spremnika za NŽP volumena 15 m3 s pomičnim pokrovom i oduškom

07



(max. punjenje materijalom)

- prihvatnog spremnika za krv

- uređaja za usitnjavanje (mlin čekićar)

- detektora metala

- sterilizatora

- uređaja za pranje zraka (tri stupnja – kiselina, lužina i H2O2)

- uređaj za odsis zraka 15 000 m3 s ovlaživanjem - osiguravav trajan podtlak u prostoru a zrak vodi u biofilter

- pužnog transportera

Izvan prostora sterilizacije postavljena su dva spremnika za privremeno skladištenje steriliziranog NŽP-a 30 i 20 m3 korisnog volumena

8. 0

8

Kotlovnica akumulatori tople vode kapaciteta

2 x 100 m3

termouljni akumulatori topline kapaciteta

2 x 30 m3

U kotlovnici je smještena slijedeća oprema:

- dva toplovodna kotla, svaki učinka 285 kW

- razdjeljivači i sabirnici grijanja

- sustav za omekšavanje vode

- sustav ekspanzije

- sustav pripreme potrošne tople vode sa spremnikom volumena 1m3

- elektroupravljački ormar

- izmjenjivač topline učinka 2,0 MW

- cijevni razvod

U procesu proizvodnje električne energije, u kogeneratoru nastaje toplina koju je potrebno odvesti - otpadna toplina. Navedena toplina odvodi se na dva načina: hlađenjem bloka motora i preko ispušnih plinova kako slijedi:

- hlađenjem bloka motora preko akumulatora topline iz kojih se u sekundarnom krugu prenosi toplina na razdjelnik topline

- iskorištenjem topline ispušnih plinova u visokotemperaturnom režimu preko izmjenjivača topline u struji

08



ispušnih plinova gdje u sekundarnom krugu struji vrelo ulje do temperature 300°C te se akumulira u odgovarajućim spremnicima kapaciteta

Akumulatori topline ugrađeni su na betonski plato uz kotlovnicu.

9. 0

9

Prostorija niskog napona

Za potrebe predaje u elektrodistributivnu mrežu HEP ODS proizvedena električna energiju pretvara se na naponsku razinu srednje naponske mreže .

09

09A

10. 1

0

/

Bioplinski motor s generatorom, termotehničkom opremom i TS

2 x 1 MWel Bioplin kontinuirano izgara u kogeneracijskoj jedinici (CHP). Odabrana je jedinica GE 320 proizvođača GE Jenbacher.

Količine i kvaliteta bioplina iz postrojenja omogućuju trajan pogon dvije CHP jedinice i trajnu isporuku u mrežu do 2 MW električne energije.

Svaka CHP jedinica je smještena u kontejner koji je potpuno opremljen da osigura siguran pogon (zaštita od buke, dovoljno zraka za izgaranje i hlađenje, detekcija plina itd).

Toplina s CHP jedinice se odvodi u akumulatore topline – termouljni za toplinu na razini do max. 300°C i toplovodni do max. 98°C , a manji dio u atmosferu.

10/1

10/2

11. 1

1

Horizontalni silos za skladištenje

(silaža energetskih biljaka)

63 x 65 x 2,7 m Za skladištenje potrebne silaže neposredno uz mjesto upotrebe u bioplinskom postrojenju izgrađen je horizontalni silos. Pod silosa je izveden asfaltom kvalitete odgovarajuće za silirani materijal (polimerni asfalt).

11

12. 1

2

Plato za separat 35 X 20 m Suha faza separacije (sadržaj suhe tvari cca 25%) odlaže se na platou te koristi kao organsko gnojivo.

12

13. 1

3

Separacija Za separaciju se koriste FAN separatori koji se uključuju zajedno s monocrpkom digestata.

13

14. 1

4

Spremnik gnojovke s farme Gradec

250 m3 Armiranobetonska sabirna jama za gnojovku.

14



15. 1

5

Prostor za spremište alata

- - 15

16. 1

6

Lagune 100 000 m3 Zemljane lagune sa vodonepropusnim slojem gline koje je svinjogojska farma Gradec koristila za skladištenje gnojovke prenamijenjene su za skladištenje digestata.

16

17. 1

7

Biofilter 150 m3 Biofilter je betonski bazen ispunjen s drvenom sječkom i kokosovim vlaknima na vrhu. Osigurano je stalno vlaženje te ispune.

Otpadni zrak iz prostora sterilizacije vodi se u mrežu perforinaih cijevi ispod drvene sječke te u atmosferu dolazi preko slojeva ispune na kojima se razvijaju bakterije koje se hrane uzročnicima neugodnih mirisa.

17

18. 1

8

Bazen za prihvat digestata

350 m3 Bazen se koristiti za prihvat digestata nakon postupka ugušćivanja. Iz njega se digestat posebnom pumpom transportira prema stanici za separaciju

18

19. 1

9

/

1

Spremnici za hidrolizu

2 x 628 m3 Betonski spremnici u kojima se odvija postupak hidroliziranja supstrata.

19/1

19/2

20. 2

1

Uređaj za ugušćivanje digestata

Sastoji se od 3 funkcionalne cjeline opreme za ugušćivanje digestata:

- uređaj za ugušćivanje digestata toplinske snage 1,2 MW

- uređaj za kemijsko pranje zraka 120 000 m3/h

- upravljačka oprema

Uređaj za ugušćivanje koristi samo otpadnu toplinu s bioplinskog motora.

21

21. 2

2

Srednjenaponsko postrojenje

Proizvedenu električnu energiju transformira na naponsku razinu srednje naponske mreže.

22



22. 2

3

Plinska mjerno regulacijska stanica

Plinski priključak na postojeću srednjotlačnu mrežu.

Mjerno-regulacijska stanica smještena je u nazidnom limenom ormariću naslonjena na zid kotlovnice.

23

23. 2

4

Spremnici za ulaznu sirovinu

Spremnici od poliestera volumena 2 X 45 m3

Za prihvat sirovina u tekućem stanju.

Dva odvojena spremnika od poliestera (stakloplastike) u zatvorenom prostoru uz prijemnu jamu.

24



3.2. Tehnološka jedinica (pogoni) u kojoj se odvijaju ostale djelatnosti sukladno Prilogu 1.

Naziv jedinice

-

Broj Naziv tehnološke pod-jedinice

Kapacitet Tehnološki opis

Referentna oznaka iz tlocrta / dijagrama toka

u Prilogu

- - - - -

Napomena: Ukoliko se u postrojenju obavlja više ostalih djelatnosti sukladno Prilogu 1., dodati potreban broj redaka u tablicu

3.3. Tehnološke jedinice izvan Priloga 1. (direktno povezane djelatnosti)

Opis postrojenja

Broj Naziv tehnološke jedinice Kapacitet Tehnološki opis

Referentna oznaka iz

dijagrama toka u Prilogu

- - - - -

3.4. Glavna zamjenska rješenja postojećoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je podnositelj

zahtjeva razmotrio

Broj Naziv tehnološke jedinice Opis zamjenskog rješenja

- - -



4. Referentna oznaka emisijskih točaka (prefiks Z za zrak; V za vodu (područje prijemnika); T za

emisije u tlo, K za sustav javne odvodnje) prikazani u tlocrtu postrojenja/dijagramu toka

Oznaka Točka emisije

Gauss Kruegerove koordinate Opis

Broj

Priloga X Y

Z1 i Z2 Dimnjaci*

X 5087962 Y 5614880

Dimni plinovi plinskih motora kogeneracijskih modula

7

Z3 Plinska baklja Ukoliko dođe do ispada plinskih motora višak bioplina, spaljuje se na plinskoj baklji.

7

V Ispust oborinske vode

Ispust onečišćenih oborinskih voda, preko slivnika sa taložnicama i separatora ulja i obilježenog kontrolnog okna KO-1, u prirodni vodotok, potok Crnčić

7

K Ispust sanitarne vode

Sanitarna otpadna voda iz administrativne zgrade prikuplja se u sabirnu jamu na lokaciji.

7

* Sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12 i 90/14) plinski motor je nepokretni uredaj s unutarnjim izgaranjem i kao takav mora udovoljiti odredbama glave VIII. Granične wijednosti emisije za motore s unutarnjim izgaranjem predmetne Uredbe.



D. Popis sirovina koje se koriste, sekundarnih sirovina i ostalih tvari te utrošene odnosno proizvedene energije tijekom rada postrojenja

1. Sirovine, sekundarne sirovine i ostale tvari koje se koriste u postrojenju*

1.1. Popis sirovina, dodatnih materijala i ostalih tvari bez opasnih tvari

Broj Tehnička

podjedinica

Sirovine, sekundarne sirovine i ostale tvari

Opis i karakteristike Godišnja potrošnja

(t)

Godišnja potrošnja po

jedinici proizvodnje

(t/proizvodna jedinica)

1. Prihvatna

jama Stajski gnoj

Gnojovka sa svinjogojske farme Kruti stajski gnoj sa farme za tov junadi

50 750

7,7 t/MWh

2. Horizontalni

silosi Silaža Kukuruzna silaža 29 750

3. Prihvatna

jama

Neopasni biorazgradivi otpad

Neopasni otpad prihvatlljiv u postupcima oporabe za proizvodnju anaerobnog digestata

35 000

4. Sterilizacija NŽP kat. 3 Sterilizirani NŽP kat. 3 14 000

1.2. Popis opasnih tvari / kemikalija

Naziv Sastav CAS broj

R oznaka

S oznaka

GH oznaka

H oznaka

P oznaka

Upotreba Godišnja potrošnja

(t)

- - - - - - - - - -



1.3. Voda

1.3.1.

Način opskrbe vodom i službena oznaka priključka/vlastiti

zahvat

Korištenje vode unutar postrojenja (tehnološke,

sanitarne, rashladne)

Potrošnja vode

Broj Ø (l/s)

max (l/s)

m3/ dan

m3/ godišnje

Potrošnja po jedinici

proizvodnje (m3/jedinica)

1. Opskrba vodom za sanitarne potrebe i pranje pogona osigurana je spojem na postojeću vodovodnu mrežu svinjogojske farme.

Sanitarne vode

- - 1 365 n.p.

Tehnološke vode

- 0,5 l - 182,5

n.p.

potreba za tehnološkom vodom je povremena

1.3.2. Način opskrbe vodom po tehnološkim cjelinama

Korištenje vode po tehnološkim cjelinama

Potrošnja vode

Broj Ø (l/s)

max (l/s)

m3/dan

m3/

godišnje

Potrošnja po jedinici

proizvodnje (m3/jedinica)

- - - - - - -

1.3.3. Opis opskrbe vodom, potrošnja površinske vode, podzemne vode i otpadne vode za potrebe ponovnog korištenja, kvaliteta ulazne vode, način tretiranja zahvaćene vode

Opskrba vodom za sanitarne potrebe i pranje pogona osigurana je spojem na postojeću vodovodnu mrežu svinjogojske farme.

Priključno mjesto za bioplinsko postrojenje izvedeno je s PEHD cijevi 63 mm do objekta crpne stanice.

Požarne potrebe su procijenjene na 10 l/s za 2 sata. Vrijeme intervencije vatrogasaca procijenjeno

je na 10 minuta.



1.4. Skladištenje sirovina i ostalih tvari

Broj

Prostor skladišta, privremeno skladištenje, rukovanje sa sirovinom, proizvodima i otpadom

Kapacitet Tehnički opis

Referentna oznaka iz

dijagrama toka / tlocrta u Prilogu

7.

Opisano u poglavlju C. 3. Opis postrojenja

1.5. Opis postojećih i planiranih metoda smanjenje potrošnje odnosno boljeg iskorištavanja sirovine,

sekundarne sirovine, ostalih tvari i vode

1.5. Opis postojećih i planiranih metoda smanjenja potrošnje odnosno boljeg iskorištavanja sirovine, sekundarne sirovine, ostalih tvari i vode

U cilju osiguranja maksimalne proizvodnje bioplina primijenjena su najnovija tehnološka rješenja – hidroliza i usitnjavanje maceratorom. Za još bolje iskorištenje sirovine planira se primijeniti i buduće tehnologije u tom području – kao što je predtretman supstrata bioekstruzijom.

2. Proizvodi i polu-proizvodi proizvedeni u postrojenju

2.1. Proizvodi i polu-proizvodi

Broj Postrojenje Proizvodi i polu-

proizvodi Opis Proizvoda i polu-

proizvoda

Broj tvari u Registru

(CAS)

Proizvodnja (t/godini)

1. Bioplinsko postrojenje

Bioplin Postupkom anaerobne razgradnje (anaerobne digestije) u bioplinskom postrojenju dolazi do razgradnje organskih sastojaka pri čemu nastaju digestat i bioplin.

-

10 000

(7 700 000 m3/god)

2. Bioplinsko postrojenje

Digestat

- 65 750



3. Potrošena ili proizvedena energija u postrojenju*

3.1. Ulaz goriva i energije

Ulaz goriva i energije Potrošnja jedinica/godina

Toplinska vrijednost

(GJ/jedinici) Pretvaranje u GJ

3.1.1. Gorivo - - -

3.1.2. Proizvedena energija - - -

3.1.3. Energija iz obnovljivih izvora Toplinska i el. energija BPP

- 134 785

3.1.4. Kupljena toplinska energija - - -

3.1.5. Kupljena električna energija 300 MWh - 1 080

3.1.6. Ostala goriva - - -

3.1.7. Ukupni ulaz količine energije i goriva u GJ

- -

-

3.2. Energija proizvedena unutar postrojenja

Jedinica Količina

3.2.1. Instalirana električna snaga MW 2

3.2.2. Instalirana toplinska snaga MW 2,4

3.2.3. Proizvodnja električne energije

MWh 17 280

3.2.4. GJ 62 208

3.2.5. Proizvodnja toplinske energije GJ 72 576

3.2.6. Prodaja toplinske energije GJ -

3.2.7. Prodaja proizvedene električne energije

MWh 16 000

3.2.8. GJ 57 600



3.3. Potrošnja energije

Jedinica Količina

3.3.1. Ukupno kupljenje i proizvedene energije GJ 135 864

3.3.2. Ukupno prodane energije GJ 57 600

3.3.3. Ukupna potrošnja energije GJ 56 491

3.3.4. Ukupna potrošnja energije za potrebe zagrijavanja i priprema tople vode (70 % proizvedene topline koristi se za procese na lokaciji BPP)

GJ 50 803

3.3.5. Ukupna potrošnja energije za tehnološke i ostale procese

GJ 56 491

3.4. Potrošnja energije po jedinici proizvodnje

Broj Proizvod Jedinica

Potrošnja energije/ jedinica proizvodnje

Električna energija Toplinska energija

GJ/GJ

Ukupna energija GJ/GJ KWh/jedinici GJ/GJ

1 Električna i toplinska energija

GJ - 0,09 0,88 0,97

3.5. Opis postojećih i planiranih metoda za poboljšanje energetske učinkovitosti*

3.5. Opis postojećih i planiranih metoda za poboljšanje energetske učinkovitosti

Toplina s CHP jedinica se odvodi u akumulatore topline – termouljni za toplinu na razini do max. 300 °C i toplovodni do max. 98 °C. Toplinska energija iz kogeneracije koristi se za zagrijavanje fermentora bioplinskog postrojenja, sterilizaciju, ugušćivanje digestata te ostale (sadašnje i buduće) korisnike toplinske energije na lokaciji BPP postrojenja.



E. Opis vrste i količine predviđenih emisija iz postrojenja u bilo koji od medija te utvrđivanje značajnih posljedica navedenih emisija na okoliš i zdravlje ljudi

1. Emisije u zrak

1.1. Popis izvora i točaka emisija u zrak, uključujući i mjere prevencije emisija (popis sukladno Prilogu

1. za svaku tehnološku jedinicu ili pridruženu ili direktno povezanu aktivnost)

Tehnološka jedinica ili direktno povezana aktivnost

Izvor emisija (Referentna

oznaka iz tlocrta / dijagram toka u

Prilogu)

Onečišćujuća tvar

Metoda za smanjenje emisija

(npr. vrećasti filtar, sedimentacija, i sl.)

Podaci o emisijama – (specificirati jedinicu i

temelj za iznošenje mjerenih rezultata kao, npr. mg/Nm³, kg/toni

proizvoda, kg/danu i sl.)

Dimnjak Z1 i Z2 Dimni plinovi Uklanjanje H2S iz plina nastalog

postupkom anaerobne

digestije

Dopuštene vrijednosti sukladno Uredbi*:

500 mg NOX/m3

100 mg CO/m3

Plinska baklja Z3 CO2 Spaljivanje na baklji Količina bioplina spaljenog na baklji na godinu iznosi najviše 2 % proizvedene količine bioplina.

* Sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12 i 90/14) plinski motor je nepokretni uredaj s unutarnjim izgaranjem i kao takav mora udovoljiti odredbama glave VIII. Granične vrijednosti emisije za motore s unutarnjim izgaranjem predmetne Uredbe.



1.2. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija, njihova efikasnost i utjecaj na okoliš

1.2. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija, njihova efikasnost i utjecaj na okoliš

-

2. Emisije u vode

2.1. Mjesto ispuštanja u površinske vode

2.1.1. Naziv prijemnika u koje se vrši ispuštanje (vodotok, jezero, more)

Potok Crnčić

2.1.2. Mjesto ispuštanja u prijemnik, ukratko opisati tehnička rješenja mjesta ispuštanja

Uvjetno čiste oborinske otpadne vode sa manipulativnih površina prethodno se pročišćavaju u taložnicima i separatoru ulja i masti te ispuštaju preko slivnika u prirodni vodotok potok Crnčić.

2.1.3. Zona sanitarne zaštite izvorišta i površinskih vodozahvata

Ne.

2.1.1. Popis indikatora onečišćenja vode

Referentna

oznaka iz

dijagram toka

/ tlocrta

u Prilogu

Mjesto nastanka otpadnih voda i tip

vode

Ukupna dnevna količina

(m³/dan), ukupna godišnja količina

(m³/godini) i protok (m³/h)


Prije obrade Poslije obrade

Koncentracija (mg/l)

Metoda pročišćavanj

a


Godišnja

emisija (t)

Emisija / jedinica

proizvoda (mg/l

∙jedinici)

- - - - - - - - -



2.2. Mjesto ispuštanja u sustav javne ili interne odvodnje

2.2.1. Naziv sustava javne odvodnje u koji se ispuštaju otpadne vode

-

2.2.2. Mjesto ispuštanja u sustav javne odvodnje Sanitarne otpadne vode se ispuštaju u vodonepropusni spremnik koji prazni ovlaštena pravna osoba.

2.2.1. Popis indikatora onečišćenja vode

Referentna

oznaka iz

dijagram toka

/ tlocrta

u Prilogu

Mjesto nastanka otpadnih voda i tip

vode


(m³/dan), ukupna godišnja količina

(m³/godini) i protok (m³/h)


Prije obrade Poslije obrade


Metoda pročišćavanj

a


Godišnja emisija (t)

Emisija / jedinica

proizvoda (mg/l

∙jedinici)

- - - - - - - - -

2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija

2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija

1. Sanitarna otpadna voda iz administrativne zgrade prikuplja se u sabirnu jamu na lokaciji. Uvjetno čiste oborinske otpadne vode sa manipulativnih površina prethodno se pročišćavaju u taložnicima i separatoru ulja i masti te ispuštaju preko slivnika u prirodni vodotok potok Crnčić. Ocjedne vode horizontalnih silosa odvode se preko sabirne rešetke uzduž čela silosa u sabirnu jamu bioplinskog postrojenja.

Interni sustav odvodnje ispitan je na vodonepropusnost (Izvještaj - Građevinski laboratorij d.o.o

Zagreb).



3. Emisije u tlo

3.1. Vrsta i karakteristike emisija u tlo i obveza izrade Temeljnog izvješća

Šifra točke

emisije u tlo

Lokacija nastanka

emisije u tlo

Vrsta emisije



(jedinica)

Prije obrade

(jedinica)

Nakon obrade

(jedinica)

Godišnje opterećenj

e tla (jedinica /

godina)

Obveza izrade

Temeljnog izvješća

- - - - - - - - Ne

3.1.1. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija u tlo

Broj Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija u tlo

- -

3.2. Emisije u tlo vezane uz poljoprivredne aktivnosti (ne ispunjava se ako postrojenje podnosi zahtjev

prema općim obvezujućim pravilima)

3.2.1. Digestat

Vrsta stajskog gnoja -



3.2.1.1. Sastav digestata

Parametar Količina

% kg/t

Udio suhe tvari 2,8 28

Udio ukupnog N 3,78 0,378

Udio amonijakalnog N (NH4) 2,48 0,248

Udio fosfora (P2O5) 1,63 0,163

Udio kalija (K2O) 2,09 0,209

* prema izvješću BONANALYTIC od 5.9.2014.

3.2.2. Primjena na tlu (2014. godina)

Vrsta stajskog gnoja

Godišnja količina

proizvedenog digestata (t)

Ukupan udio N u digestatu

(kg)

Dostupna površina zemljišta za

apliciranje digestata (ha)

Uneseni udio N na tlo (kg/ha)

digestat 65 700 262 800 1 424 184,5

*Predviđena količina digestata. Uz prosječan sadržaj dušika u digestatu od 0,4 % za proizvedenu

količinu digestata potrebno je osigurati 1 546 ha poljoprivrednih površina za primjenu digestata do

graničnih količina dušika od 170 kg/ha.

3.2.3. Popis zemljišnih čestica i ugovora za primjenu digestata

Broj priloga

Popis dostupnih zemljišnih čestica i njihova površina

-

Ugovor s ostalim najmoprimcima/osobama za primjenu digestata (u slučaju nedostatne površine zemljišnih čestica)

8

Ugovor s ostalim pravnim osobama za obradu digestata izvan lokacije postrojenja

-



3.2.4. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija u tlo

Broj Opis postojećih i planiranih metoda prevencije / smanjenja emisija u tlo

- -

4. Gospodarenje otpadom

4.1. Naziv i količina proizvedenog otpada

Ključni broj i naziv otpada

Opis otpada

Godišnja količina

proizvedenog otpada (t)

Godišnja količina obrađenog otpada (t)

Postupak obrade otpada

Otpad skladišten na lokaciji,

referentna oznaka s tlocrta / dijagram

toka Prilog 7.

20 03 01 Miješani komunalni otpad

5 - - -

20 01 35* Odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente

0,03 - - -

13 02 08* Ostala motorna, strojna i maziva ulja

2 - - -

4.2. Opis postojećih i planiranih metoda za prevenciju nastanka (proizvodnje) otpada*

4.2. Opis postojećih i planiranih metoda za prevenciju nastanka (proizvodnje) otpada

- -

* ne primjenjuje se na djelatnosti obrade/ odlaganja/skladištenje otpada osim ako u tim djelatnostima obradom ne nastaju količine otpada, posebno opasnog, na koje se tablica može primijeniti



5. Buka

5.1. Izvor buke Opis izvora

Razina opterećenja zvukom na izvoru LWA (dB) Broj

Bioplinsko postrojenje

Veći dio rotacijske opreme su mješalice supstrata i nalaze se uronjene u objektima (prihvatna jama, hidrolizeri, fermentori).

Vanjski izvori buke bioplinskog postrojenja su puhala zraka (pri vrhu fermentora), puhala bioplina (pred kogeneracijskim postrojenjem) i agregat s pripadajućim kondenzatorima (oprema za ugušćivanje digestata).

-

5.2. Vrijednost ekvivalentne razine buke LAeq u dB u nadziranom području

Broj Lokacija mjerenja

Dan Noć

Najviša dopuštena vrijednost

Izmjerena vrijednost



MM1 – Zgrada sa opremom za ugušćivanje digestata

MM2 – Upravna zgrada

MM3 – 10 m sjeverno od agregata (uključena 3 ventilatora)

80

48,4

55,7

61,7

80 -

Izvještaj br.:I-Lab-45-01-A-14 od 28.7.2014.



6. Vibracije

6.1. Izvor vibracije Opis izvora vibracije

Vrijednosti utvrđenog ubrzanja vibracije, aeq, (msˉ²) Broj

- - -

6.2. Vrijednosti utvrđenog ubrzanja vibracije koja je uzrokovana radom postrojenja u promatranom području, aeq, (msˉ²)

Broj Lokacija mjerenja

Dan Noć





- - - - -



F. Opis i karakteristike okoliša na lokaciji postrojenja

1. Karakteristike šireg područja okruženja

Postoje li mjerenja koncentracije značajnih tvari koje se emitiraju u zrak, vodu i tlo (uključivo i podzemne vode) / ili modeli emisija u okoliš te utvrđene razine buke i vibracija?

Naznačite referentni broj izvješća

Tvar Opis nalaza iz izvješća Pozivanje na izvješće / studiju, uključujući i temeljno izvješće

zrak Prema razinama onečišćenosti zraka teritorij Republike Hrvatske klasificira se u pet zona i četiri aglomeracije. Lokacija zahvata nalazi se u zoni HR 1 (Zagrebačka županija). Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene za sumporov dioksid (SO2), okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i, nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3) s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, su:

Oznaka zone i aglomeracije

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

HR 1 SO2 NO2 PM 10

Benzen, benzo(a) piren

Pb,As,Cd,Ni

CO O3 Hg

< GPP

< DPP

< GPP

< DPP

< DPP

< DPP

> CV

< GV

Gdje je: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost.

Uredba O određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 001/14)

vode Općina Gradec u kojoj je smješteno predmetno postrojenje, kao i poljoprivredne čestice na koje se aplicira digestat se ne nalaze na ranjivim područjima Republike Hrvatske.

Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine, broj 130/12)



2. Prethodna onečišćenja i mjerenja kako bi se poboljšalo stanje okoliša

Broj Opis Broj dokumenta

Na lokaciji postrojenja nisu zabilježena prethodna onečišćenja i prethodna mjerenja nisu rađena.

G. Opis i karakteristike postojećih ili planiranih mjera i korištene opreme za potrebe

nadzora postrojenje i emisija u okoliš

1. Postojeći sustav mjera i tehničke opreme za nadzor emisije u okoliš*

1.1. Zrak

1.1. Praćene emisije Ne prate se emisije.

1.2. Točke emisije (ispusti) Z1 i Z2-dimnjaci

1.3. Lokacija mjerenja/uzorkovanja Ispust Z1 i Z2

1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja

1.5. Učestalost mjerenja Najmanje jednom godišnje

1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja U vrijeme rada uređaja

1.7. Parametri nadzora rada postrojenja

CO ne više od 100 mg/m3

NOX ne više od 500 mg/m3

1.8. Analitička metodologija

CO HRN ISO 12039:2002

NOX HRN ISO 10849:1996

1.9. Tijelo koje provodi mjerenja/uzorkovanja -

1.10. Organizacija koja provodi analizu / laboratorij -

1.11. Autorizacija/akreditacija za mjerenje ili autorizacija/akreditacija laboratorija

-

1.12. Vrednovanje rezultata mjerenja -

1.13. Metoda evidencije i pohranjivanja podataka -

1.14. Planirane promjene nadzora -

1.15. Nadzire li se stanje okoliša? Ne



1.2. Vode

1.1. Praćene emisije Kakvoća pročišćenih otpadnih voda

1.2. Točke emisije Ispust u prirodni vodotok , potok Crnčić

1.3. Lokacija mjerenja/uzorkovanja Kontrolno okno

1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja Trenutačni uzorak

1.5. Učestalost mjerenja Dva puta godišnje

1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja Kontrola za vrijeme rada

1.7. Parametri nadzora

pH između 6,5 – 9,5

Taloživa tvar ne više od 0,5 ml/lh

Suspendirana tvar ne više od 35 mg/l

BPK5 ne više od 25 mg/l

KPKCr ne više od 125 mg/l

Teškohlapljive lipofilne tvari

(ukupna ulja i masti) ne više od 20 mg/l

detergenti/anionski ne više od 0,4 mg/l

Ukupni fosfor ne više od 2 mg/l

1.8. Analitička metodologija -

1.9. Tijelo koje provodi mjerenja/uzorkovanja

-

1.10. Organizacija koja provodi analizu / laboratorij

-

1.11. Autorizacija/akreditacija za mjerenje ili autorizacija/ akreditacija laboratorija

-

1.12. Vrednovanje rezultata mjerenja -

1.13. Metoda evidencije i pohranjivanja podataka

Propisani obrasci očevidnika o količini i kakvoći ispuštenih otpadnih voda, u nepromijenjenoj formi, moraju se dostaviti u pisanom obliku u Hrvatske vode, VGO za srednju i donju Savu, Zagreb, Služba zaštite voda i nadležnoj vodopravnoj inspekciji, ovjereni i potpisani od strane odgovorne osobe i u elektroničkom obliku potem elektroničke pošte (e-mail:oč[email protected]). Digitalne verzije obrazaca iz Priloga 1.A dostupni su na službenoj web stranici Hrvatskih voda (www.voda.hr).

1.14. Planirane promjene nadzora Ne planiraju se promjene u nadzoru




1.3. Digestat

1.1. Praćene emisije Sastav digestata

1.2. Točke emisije (ispusti) -

1.3. Lokacija mjerenja/uzorkovanja -

1.4. Metode mjerenja/uzorkovanja -

1.5. Učestalost mjerenja Najmanje 10 puta godišnje

1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja -

1.7. Parametri nadzora rada postrojenja

Kadmij (Cd) ne više od 3 mg/kg

Krom (Cr) između 250 mg/kg

Živa (Hg) ne više od 3 mg/kg

Nikal (Ni) ne više od 100 mg/kg

Olovo (Pb) ne više od 200 mg/kg

Bakar (Cu) ne više od 500 mg/kg

Cink (Zn) ne više od 1800 mg/kg

PAU ne više od 6 mg/kg

PCB ne više od 1 mg/kg

1.8. Analitička metodologija

Kadmij (Cd) HRN ISO 11047:2004

Krom (Cr) HRN ISO 11047:2004

Živa (Hg) HRN ISO 11047:2004

Nikal (Ni) HRN ISO 11047:2004

Olovo (Pb) HRN ISO 11047:2004

Bakar (Cu) HRN ISO 11047:2004

Cink (Zn) HRN ISO 11047:2004

PAU HRN ISO 11047:2004

PCB HRN ISO 11047:2004

1.9. Tijelo koje provodi mjerenja/uzorkovanja -

1.10. Organizacija koja provodi analizu / laboratorij -

1.11. Autorizacija/akreditacija za mjerenje ili autorizacija/akreditacija laboratorija

-

1.12. Vrednovanje rezultata mjerenja Vrednovanje rezultata mjerenja emisija obavlja se usporedbom rezultata mjerenja s propisanim graničnim vrijednostima

1.13. Metoda evidencije i pohranjivanja podataka -

1.14. Planirane promjene nadzora -




2. Sustav i tehnička oprema za nadzor postrojenja i emisija u okoliš koji se planiraju

Napomena: primjereno koristite tablicu iz točke 1.

3. Praćenje stanja okoliša

3.1. Sastavnice okoliša koje se prate


4. Dodatni indikatori/parametri koje operater kontrolira

Broj Indikator/parametar Kratki opis

- - -



H. Detaljna analiza postrojenja u odnosu na NRT

1. Popis korištenih RDNRT dokumenata / NRT zaključaka

PREMA POGLAVLJIMA O NRT RDNRT DOKUMENTA / NRT ZAKLJUČAK KRATICA OBJAVLJEN (DATUM)

WASTE TREATMENTS INDUSTRIES

EMISSIONS FROM STORAGE

WT

EFS

AUGUST 2006

JULY 2006



2. Opća usporedba sa zahtjevima NRT

POGLAVLJE

O NRT-U

U RDNRT

DOKUMEN

TU / NRT

ZAKLJUČAK

Broj tehnike

NRT

NRT prema poglavljima o NRT RDNRT dokumenta / NRT zaključka

(što konkretniji opis mjera kojim se pokazuje usklađenost mjere sa

zahtjevima poglavlja ili zaključka o NRT-u)

Tekuća / planirana primjena u postrojenju

Usklađenost***

Opravdanost (obrazloženje) za nesukladnost prema poglavljima ili

Zaključcima o NRT-u, ako neusklađenost postoji.

Opravdanje za usklađenost ako je određivanje NRT-a provedeno prema

kriterijima iz Priloga III Uredbe

Plan za poduzimanje mjera i vremenski okvir za usklađivanje s NRT iz Poglavlja, Zaključaka ili s kriterijima

o NRT-u, ako je potrebno

Da Ne

OPĆENITE MJERE

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

Točka 1.

Primijeniti i pridržavati se sustava

upravljanja okolišem koji uključuje

koliko je moguće a ovisno o

specifičnostima, sljedeće (veza

poglavlje 4.1.2.8):

a) Definicija politike zaštite okoliša od

strane uprave

b) Planiranje i uspostava potrebnih

procedura

c) Primjena procedura, sa posebnim

osvrtom na:

strukturu i odgovornosti

Tvrtka planira uvođenje sustava

upravljanja okolišem sukladno

zahtjevima norme ISO14001 do kraja

2016. godine.

a) Politika zaštite okoliša je će se

definirati kroz internu dokumentaciju

tvrtke Energija Gradec d.o.o..

b) Planovi i procedure će se definirati

kroz internu dokumentaciju.

c) Primjenjivat će se procedure

propisane kroz internu

dokumentaciju.

Da



trening, svjesnost i stručnost

komunikaciju

uključenost zaposlenih

dokumentaciju

efikasnu kontrolu procesa

program održavanja

spremnost u izvanrednim

situacijama

osiguranje usklađenosti s

okolišnom legislativom

d) Provjera izvedbe i poduzimanje

korektivnih akcija, s posebnom

pozornošću na:

monitoring i mjerenja

korektivne i preventivne

postupke

vođenje i održavanje zapisa

neovisan (gdje je moguće) interni

audit u cilju provjere

funkcioniranje SUO

e) Ocjena Uprave

d) Izvedba i poduzimanje korektivnih

akcija primjenivat će se kroz internu

dokumentaciju.

e) Ocjena Uprave se redovito će se

planirati i provoditi kroz internu

dokumentaciju.



Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

Točka 1.

Kao tri dodatne tehnike navode se

mjere čija se primjena smatra

podrškom prije navedenim mjerama.

Njihov izostanak ne smatra se

neusklađenošću s NRT-om. Te mjere su:

f) sustav upravljanja okolišem (SUO)

pregledan i verificiran od neovisnog

tijela

g) priprema i objava redovnog izvješća

o stanju okoliša

h) primjena i pridržavanje EMAS ili ISO

14001

f) g) h) Tvrtka planira uvođenje

sustava upravljanja okolišem

sukladno zahtjevima norme

ISO14001 do kraja 2016. godine.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

Točka 1.

Kao specifičnost ovog sektora, posebno

je važno razmotriti sljedeće aspekte

SUO:

i) okolišni utjecaj moguće dekomisije

pri planiranju novog postrojenja,

j) trenutni razvoj čistih tehnologija

k) gdje je izvodljivo redovno i

periodično primjenjivati sektorske

„benchmark“ pokazatelje, uključujući

pokazatelje za energetsku učinkovitost i

uštedu energije. izbor ulaznih sirovina,

emisije u zrak, ispuštanje u vode,

potrošnju vode i nastajanje otpada

i) Utjecaj moguće dekomisije

razmatra se kroz zakonsku

regulativu.

j) Razmatra se kroz praćenje i nadzor

primjene zakonske regulative.

k) Tvrtka Energija Gradec uspoređuje

pokazatelje za energetsku

učinkovitost i uštedu energije. izbor

ulaznih sirovina, emisije u zrak,

ispuštanje u vode, potrošnju vode i

nastajanje otpada na pet vlastitih

bioplinskih postrojenja u svrhu

optimiranja proizvodnje bioplina.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT

Točka 2. Osigurati detaljno praćenje svih

aktivnosti koje se provode na lokaciji,

Detalji o aktivnostima na lokaciji bit

će sadržani u internoj dokumentaciji.

Da



Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

koje je sadržano u sljedećoj

dokumentaciji (veza poglavlje 4.1.2.7 i

NRT točka 1.):

a) opise metoda i postupaka obrade

otpada koje se primjenjuju u

postrojenju

b) dijagrame glavnih dijelova

postrojenja uz procesne dijagrame toka

c) detalje o kemijskim reakcijama i

samoj kinetici reakcije

d) detalje o sustavu kontrole i načinu

uključivanja podataka okolišnog

monitoringa

e) detalje o pružanju zaštite u slučaju

izvanrednih postupaka kao što su

trenutni zastoji, pokretanje i

zaustavljanje proizvodnje

f) Upute

g) dnevnik rada

h) godišnji pregled provedenih

aktivnosti i obrađenog otpada

a) Metode i postupci obrade otpada

definirat će se internom

dokumentacijom.

b) Procesni dijagrami tokova u

Prilogu 6 ove stručne podloge.

c) Bitni procesni pokazatelji

(temperatura reakcije, sastav

bioplina, protok i količine supstrata)

prate su „online“ pomoću

automatiziranog sustava upravljanja

d) Nije primjenjivo jer se monitoring i

mjerenje utjecaja na okoliš ne

provodi.

e) Postupanje u slučaju izvanrednih

situacija kao što su trenutni zastoji,

pokretanje i zaustavljanje

proizvodnje bit će sadržani u internoj

dokumentaciji.

f) Upute će biti sastavni dio interne

dokumentacije.

g) Aktivnosti se prate na dnevnoj bazi

h) Podaci se vode sukladno

zakonskim propisima

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

Točka 3.

Primjenjivati postupke dobrog

gospodarenja, koji uključuju procedure

održavanja i odgovarajuće trening

Izobrazba će se planirati sukladno

internoj dokumentaciji.

Da



UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

programe, uključujući i preventivne

postupke za radnike u području EHS.

(veza poglavlja 4.1.1.4, 4.1.1.5.,

4.1.2.5., 4.1.2.10, 4.1.4.8 i 4.1.4.3)

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

Točka 4.

Pokušati održavati blizak odnos s

proizvođačem/posjednikom otpada u

cilju primjene mjera na lokaciji kojima

će se osigurati potrebna kvaliteta

otpada za daljnju obradu (veza

poglavlje 4.1.2.9)

U direktnoj komunikaciji zahtjeva se

od klijenta dostava podataka o

otpadu (ključni broj i analiza otpada),

a u slučaju nedostatka podataka

ovlaštene osobe (inženjeri) odlaze na

lokacije odakle se otpad dovozi, gdje

obavljaju pregled i daju smjernice za

daljnje postupanje s otpadom na

lokaciji vlasnika.

Komunikacija s kupcima provodi se

svakodnevno.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

UPRAVLJA

NJE

OKOLIŠEM

Točka 5.

Imati dovoljan broj osoblja s

odgovarajućim kvalifikacijama. Sve

osoblje mora biti educirano u skladu sa

specifičnim znanjima (veza poglavlje

4.1.2.10. i NRT točka 3)

Edukacija i brojnost osoblja odvijat

će se sukladno internoj

dokumentaciji.

Da

ZAPRIMANJE OTPADA

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

ZAPRIMAN

JE OTPADA

Točka 6.

U cilju poboljšanja saznanja o

zaprimljenom otpadu NRT predstavlja:

Posjedovati konkretna znanja o otpadu

koji se zaprima. Takva znanja trebaju

uzeti u obzir otpad koji se zaprima,

metodu obrade koja će se provoditi,

vrstu otpada, porijeklo otpada,

Neopasan otpad se zaprima uz

odgovarajuću prateću

dokumentaciju.

Da



postupke koji se razmatraju i rizike

(veza poglavlja 4.1.1.1., 4.2.3, 4.3.2.2.,

4.4.1.2 i NRT točke 7. i 8.)

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

ZAPRIMAN

JE OTPADA

Točka 8.

Primjenjivati postupke prijema otpada

koji uključuju najmanje sljedeće (veza

poglavlje 4.1.1.3):

a) jasan i određen sustav koji

dozvoljava operateru da zaprimi otpad

samo ukoliko je određena metode

obrade i tijek obrađenog otpada. Pri

planu prijema otpada, mora se

osigurati potreban skladišni prostor

kapacitet obrade i uvjeti otpreme (veza

poglavlje 4.1.4.1 i NRT točka 7).

b) mjere za potpuno dokumentiranje i

prijem otpada koji se zaprima, npr.

predrezervacija u cilju osiguravanja

dovoljnog kapaciteta

c) jasni i nedvojbeni kriteriji za

odbijanje prijema otpada i izvještavanja

o nesukladnostima

a) Operater ima dozvolu za

gospodarenje neopasnim otpadom.

Na lokaciji se skladišti tekući supstrat

u dva spremnika u prostoru

označenom pod brojem 14. (Prilog

7.). Predviđa se još jedan spremnik

uz ova dva postojeća (broj 24., Prilog

7.).

b) Proizvođač i/ili posjednik otpada

dužan je osobi koja obavlja

djelatnost gospodarenja otpadom

predati prateći list te je odgovoran za

točnost podataka o otpadu

navedenih u pratećem listu. S ciljem

osiguranja dovoljnog kapaciteta

ugovorima i narudžbom definiraju se

količine i rokovi.

c) Ukoliko dokumentacija i ostali

uvjeti odstupaju od unaprijed

definiranog (ugovor, narudžba i sl.),

dovezeni otpad neće se zaprimati

prima, već vratiti pošiljatelju uz

pismenu reklamaciju.

Da



d) sistem za identifikaciju maksimalnog

kapaciteta otpada koji se može

skladištiti u postrojenju (veza NRT

točke 10.b, 10.c,27 i 24.f)

e) vizualni pregled zaprimljenog otpada

u cilju provjere sa opisom pri postupku

pred primanja (za neke tekuće i opasne

otpade ovaj NRT nije primjenjiv) (veza

poglavlje 4.1.1.3.)

d) Otpad se skladišti na lokaciji

maksimalno 5 dana prije obrade

e) Provodi se vizualni pregled

zaprimljenog otpada u cilju provjere

s pratećom dokumentacijom.

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

ZAPRIMAN

JE OTPADA Točka 11.

Analizirati otpada u skladu s

relevantnim parametrima važnim za

prihvatne ustanove (npr odlagališta,

spaljivanje otpada) (veza poglavlje

4.1.1.1)

U procesu obrade nastaje digestat

koji se sukladno posebnim propisom

ispituje najmanje 10 puta godišnje za

više od 50000 tona digestata

godišnje. Ukoliko parametri

odstupaju od graničnih vrijednosti

zbog čega se onda digestat klasificira

u otpad isti se mora aplicirati na

poljoprivredne površine koje se ne

upotrebljavaju za proizvodnju hrane.

Da

SUSTAV UPRAVLJANJA

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

SUSTAV

UPRAVLJA

NJA

Točka 13.

Posjedovati i primjenjivati pravila

miješanja/spajanja usmjerena

ograničavanju vrsti otpada koje se

mogu miješati/spajati zajedno kaka bi

se izbjeglo povećanje emisije

onečišćenja u kasnijim obradama

otpada.

Ova pravila moraju uzeti u obzir vrstu

otpada, metodu obrade koja će se

Otpad se miješa prema određenim

recepturama u cilju dobivanja

maksimalne količine bioplina što

znači da se izlučio maksimalan iznos

metana is supstrata i time smanjile

emisije.

Np



primijeniti kao i korake koji slijede po

otpremi otpada (veza poglavlje 4.1.5.).

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

SUSTAV

UPRAVLJA

NJA

Točka 15.

Poboljšavati učinkovitost obrade

otpada. To uključuje odabir

odgovarajućeg pokazatelja za prikaz

učinkovitosti obrade otpada i program

praćenja (veza poglavlje 4.1.2.3).

Supstrati za proizvodnju bioplina i

digestata prije unosa u građevine za

anaerobnu digestiju prolaze kroz

hidroliziranja. Za potrebe

hidroliziranje primjenjuje se „batch“

hidroliza čime se čime se postiže

optimalno vođenje tog procesa.

Hidrolizom supstrata dobiva se veći

specifični prinos bioplina te se mogu

koristiti i sirovine koje bez hidrolize

nije moguće koristiti (čak i

lignocelulozna vlakna). Uz navedeno,

stalna pogonska mjerenja i potrebe

određuju recepturu pripremljenog

supstrata i pogonske uvjete zbog

maksimalnog iskorištenja mješavine

supstrata s obzirom na vrstu sirovine

i otpada koji se koriste u procesu.

Učinkovitost metode oporabe prati

se kroz dobivene količine bioplina i

energije.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Sustav

upravljanja

Točka 16.

Izraditi strukturirani plan u slučaju

nesreća (veza poglavlje 4.1.7.)

Strukturirani plan u slučaju nesreća

bit će definiran u skladu sa internom

dokumentacijom.

Da

Općenite mjere

Točka 17. Imati i odgovarajuće voditi dnevnik Voditi će se zapisi u skladu sa Da



(RDNRT WT Pog.5.1)

Sustav

upravljanja

incidenata (veza poglavlje 4.1.7. i NRT

točka 1.).

internom dokumentacijom.

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Sustav

upravljanja Točka 18.

U sklopu Sustava upravljanja imati plan

upravljanja bukom i vibracijama (veza

poglavlje 4.1.8. i NRT točka 1.).

Emisija buke u okoliš smanjuje se

pravilnom uporabom i održavanjem

strojeva i vozila, te izvođenjem

radnih operacija na propisan način.

Pri kupnji novih strojeva i uređaja

traži se da deklarirana buka ne

prelazi 80 dB pri punom radnom

opterećenju strojeva. Izvori buke su

odgovarajuće izolirani (plinski motor,

pumpe).

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Sustav

upravljanja

Točka 19.

Razmotriti buduću dekomisiju

postrojenja u fazi planiranja. Za

postojeća postrojenja gdje su

identificirani problemi s dekomisijom,

izraditi program smanjenja tih

problema. (veza poglavlje 4.1.9. i NRT

točka 1.).

Rekonstrukcija/uklanjanje građevine

uređeno je propisima za područje

gradnje građevina, rekonstrukcije

građevine, odnosno djelomičnog ili

potpunog uklanjanja građevine.

Prema Zakonu o gradnji (NN 153/13),

građenje je izvedba građevinskih i

drugih radova (pripremni, zemljani,

konstruktorski, instalaterski, završni

te ugradnja građevnih proizvoda,

opreme ili postrojenja) kojima se

gradi nova građevina, rekonstruira,

održava ili uklanja postojeća

građevina.

Da

UPRAVLJANJE POMOĆNIM PROCESIMA I SIROVINAMA



Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Upravljanje pomoćnim procesima i sirovinama

Točka 20.

Razrada potrošnje i proizvodnje

energije po tipu (plin, električna

energija, goriva,.itd.), što uključuje:

a) praćenje isporučene energije na

lokaciji

b) praćenje proizvedene energije na

lokaciji

c) praćenje tijeka energije (energetska

bilanca, dijagrami) u cilju prikaza

potrošnje energije u procesu

a) Na lokaciji se prati količina

isporučene energije.

b) Na lokaciji se prati količina

proizvedene energije.

c) Kroz praćenje pokazatelja

proizvedene i isporučene energije

prati se tijek energije.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Upravljanje pomoćnim procesima i sirovinama

Točka 21.

Kontinuirano povećavati energetsku

učinkovitost postrojenja kroz (veza

poglavlje 4.1.3.4.):

a) pripremu plana energetske

učinkovitosti

b) korištenje tehnika koje smanjuju

potrošnju energije i time i direktne ili

indirektne emisije iz postrojenja

c) Definiciju i izračun specifične

potrošnje energije za svaku aktivnost

određivanjem KPI na godišnjoj bazi

(npr. MWh/t obrađenog otpada) (veza

NRT točke 1.k. i 20.).

Postrojenje je maksimalno

energetski učinkovito (iskoristivost

sirovine, sati rada motora, količina

isporučene energije). Sva potrebna

toplina za obavljanje procesa dobija

se iskorištavanjem otpadne topline

plinskog motora (hlađenjem motora i

dimnih plinova). Na lokaciji se nalaze

i akumulatori topline (sustav koji

koristi termo ulje za sustav visoke

temperature i sustav sa zagrijanom

vodom).

Da

OBRADA EMISIJA U ZRAK

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

Obrada

emisija u

Točka 37

Primjenjivati odgovarajuće

dimenzioniran sustav ekstrakcije ili

zaseban sistem obrade zraka (aktivni

ugljen) (veza poglavlje 4.6.1).

Proizvedeni digestat odvodi se na

uređaj za ugušćivanje digestata.

Ugušćivanjem digestata smanjuje se

volumen digestata (i do 7 500

t/godišnje). Za smanjenje emisija u

zrak na izlazu uređaja za ugušćivanje



zrak digestata koristi se uređaj za

kemijsko pranje otpadnog zraka.

OBRADA OTPADNIH VODA

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1) Obrada

otpadnih voda

TOČKA 42.

NRT predstavlja smanjiti potrošnju

vode i onečišćenje/opterećenje voda

(veza poglavlje 4.1.3.6. i 4.7.1. :

a) primjenom metode zadržavanja i

nepropusnosti lokacije

b.) obavljanjem redovite provjere

spremnika i jama posebno kada su pod

zemljom

c.) primjenom odvojene drenaže vode

prema teretu onečišćenja (voda s

krova, voda s prometnica, procesna

voda)

a) Transportne i manipulativne

površine asfaltirane su. Sanitarna

otpadna voda iz administrativne

zgrade prikuplja se u sabirnu jamu na

lokaciji. Ocjedne vode horizontalnih

silosa odvode se preko sabirne

rešetke uzduž čela silosa u sabirnu

jamu bioplinskog postrojenja.

b) na lokaciji se nalaze lagune,

sabirna jama i podzemni spremnici u

izvedenoj betonskoj tankvani.

Nepropusnost laguna kontrolira se

ugrađenim piezometrima, dok se

sabirna jama ispituje na

nepropusnost.

c) Sanitarna otpadna voda iz

administrativne zgrade prikuplja se u

sabirnu jamu na lokaciji. Uvjetno

čiste oborinske otpadne vode sa

manipulativnih površina prethodno

se pročišćavaju u taložnicima i

separatoru ulja i masti te ispuštaju

preko slivnika u prirodni vodotok

potok Crnčić. Ocjedne vode

Da



d.) primjenom sigurnosnih bazena za

prikupljanje

e.) obavljanjem redovitog nadzora voda

s ciljem smanjenja potrošnje vode i

sprečavanja onečišćenja voda

f.) postupkom razdvajanja vode iz

oborinskih voda (veza poglavlje 4.7.2. i

NRT točka 46)

horizontalnih silosa odvode se preko

sabirne rešetke uzduž čela silosa u

sabirnu jamu bioplinskog

postrojenja.

d) Sanitarna otpadna voda iz


sabirnu jamu na lokaciji. Ocjedne

vode horizontalnih silosa odvode se

preko sabirne rešetke uzduž čela

silosa u sabirnu jamu bioplinskog

postrojenja.

e) ispitivanje kvalitete otpadnih voda

u skladu s VD

f) Sanitarna otpadna voda iz


sabirnu jamu na lokaciji.

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog. 5.1)

Obrada otpadnih voda

TOČKA 46.

Razdvojiti sustav za prikupljanje

potencijalno onečišćene vode od manje

onečišćene (veza poglavlje 4.7.2.).

Uvjetno čiste oborinske otpadne

vode sa manipulativnih površina

prethodno se pročišćavaju u

taložnicima i separatoru ulja i masti

te ispuštaju preko slivnika u prirodni

vodotok potok Crnčić. Ocjedne vode




postrojenja.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT TOČKA 47.

Cijelo području obrade ima pune

betonske podloge, koje omogućavaju

Transportne i manipulativne

površine asfaltirane su. Uvjetno čiste

Da



Pog. 5.1)

Obrada otpadnih voda

slijevanje po unutarnjim stranicama

sustava odvodnje do spremnika ili

taložnika u koji se skupljaju oborinske

vode i prolivena tekućina. Taložnik s

preljevom u kanalizaciju obično treba

automatske sustave praćenja, kao što

su pH provjera, koji zaustavljaju

prelijevanje (veza poglavlje 4.1.3.6. i

NRT točka 63).

oborinske otpadne vode sa

manipulativnih površina prethodno

se pročišćavaju u taložnicima i

separatoru ulja i masti te ispuštaju

preko slivnika u prirodni vodotok

potok Crnčić. Ocjedne vode




postrojenja.

UPRAVLJANJE PROCESOM NASTAJANJA OSTATAKA (RESIDUA)

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Upravljanje procesom nastajanja ostataka

TOČKA 57.

NRT je imati plan upravljanja ostacima

u sklopu EMS uključujući (veza

poglavlje 4.8.1.).:

a) osnovne tehnike dobrog

gospodarenja (veza NRT točka 3.).

b. )interne tehnike usporedbe (veza

poglavlje 4.1.2.8. i NRT točke 1.k) i 22.).

a)Tvrtka planira uvođenje sustava



2016. godine.

b) integracija poslovnog procesa i

procesa sustava upravljanja u svrhu

poboljšanja performansi procesa, tj.

kontinuiranog poboljšanja definirat

će se internom dokumentacijom.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Upravljanje procesom nastajanja

TOČKA 60

Voditi praćenje popisa otpada na licu

mjesta pomoću evidencije o količini

otpada prikupljene na licu mjesta i

evidenciji obrađenog otpada (veza

poglavlje 4.8.1.).

Vode se očevidnici otpada.

Da



ostataka

ONEČIŠĆENJA TLA

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Onečišćenj

e tla

TOČKA 62.

Za prevenciju onečišćenja tla NRT je

osigurati i održavati površine

operativnog područja, uključujući

primjenu mjera za sprječavanje ili brzo

čišćenje propuštanja i prolijevanja, i

provoditi održavanje sustava odvodnje i

drugih podzemnih objekata (veza

poglavlje 4.8.2.).

Za lokaciju će se izraditi Planovi

sukladno Zakonu o vodama koji će

se primijeniti u slučaju potrebe za

intervencijom.

Da

Općenite mjere

(RDNRT WT Pog.5.1)

Onečišćenj

e tla

TOČKA 63.

Koristiti nepropusne podloge i internu

drenažu lokacije (veza poglavlja 4.1.4.6.

i 4.8.2.).

Transportne i manipulativne

površine asfaltirane su.

Da

NRT ZA SPECIFIČNE NAČINE OBRADE (POGLAVLJE 5.2.)

BIOLOŠKA OBRADA

NRT za specifične

načine obrade

(RDNRT WT Pog.5.2.)

Biološka obrada

TOČKA 67.

Koristiti sljedeće tehnike u primjeni

anaerobne digestije (veza poglavlja

4.2.4. i 4.2.5.):

a) primjena integracije procesa i

upravljanja vodama

b) reciklirati maksimalne količine

otpadne vode u reaktoru

c) upravljati procesom

d) mjeriti razine TOC, KPK, N P and Cl

a)U procesu se koriste onečišćene

oborinske vode i ocjedne vode

horizontalnih silosa

b) nije primjenjivo jer u procesu ne

nastaju otpadne vode

c) proces je potpuno automatiziran

Da



prije i poslije digestije

e) povećati proizvoditi bioplin uzimajući

u obzir kvalitetu digestata i bioplina

d) obavljaju se pogonska mjerenja

e) pogonskim mjerenjima prati se

sastav i količina bioplina kako bi se uz

određenu recepturu pripremljenog

supstrata dobila maksimalna količina

i kvaliteta bioplina. Kontrola

digestata propisana je na najmanje

10 puta godišnje za količinu digestata

veću od 50 000 tona godišnje.

NRT za specifične

načine obrade

(RDNRT WT Pog.5.2.)

Biološka obrada

TOČKA 68.

Smanjiti emisije u zrak ispušnih plinova

kad se koristi bioplin kao gorivo

ograničavanjem emisija prašine, NOx,

CO, H2S i HOS korištenjem kombinacije

tehnika (veza poglavlje 4.2.6.) :

a) skruberi bioplina sa solima željeza

b) korištenje de-NOx tehnika npr. SCR

c) termička oskidacija

d) filtracija aktivnim ugljenom

Emisije u zrak ispušnih plinova

smanjuju se kroz tretiranje plina:

-upuhivanjem zraka u spremnike

iznad fermentora radi procesa

odsumpravanja plina

-filtracijom kroz pješčani filter i

filterom na aktivni ugljen

-sušenjem plina prije izgaranja

Da

RDNRT EFS

SKLADIŠTENJE TEKUĆINA I UKAPLJENIH PLINOVA (POGLAVLJE 5.1.)

(RDNRT EFS 5.1.1.1.) Osnovni principi

prevencije i smanjenja

emisija

-nadzor i održavanje

4.1.2.2.1. 4.1.2.2.2.

Svi spremnici moraju biti izrađeni u

skladu sa medijem koji se skladišti.

Provoditi redovno održavanje i nadzor.

Spremnik za skladištenje bioplina na postfermentoru izveden je u obliku dvostruke kupolaste poliesterske membrane presvučene PVC-om, UV stabilizirane i teško zapaljive. Membrane su nepropusne na plin i vodu, kako ne bi dolazilo do istjecanja plina. Spremnici za skladištenje tekućeg supstrata otporni su na materijal koji se u

Da



njima skladišti.

-lokacija i izvedba

4.1.2.3

Spremnici moraju biti postavljeni na odgovarajućoj poziciji, ovisno o namjeni.

Spremnik bioplina izveden na postfermentoru (građevini u kojoj se odvija proces anaerobne digestije ) kao pokrov u obliku kupole na visini 12 metara od kote konačno zaravnatog terena čime su osigurane minimalne propisane sigurnosne udaljenosti i time izbjegnuti međusobni štetni utjecaji dijelova sustava. Podzemni spremnici tekućeg supstrata smješteni su u betonskoj tankvani i natkriveni.

Da

-principi smanjenja

emisija tijekom

skladištenja

4.1.3.1.

NRT je smanjiti emisije iz spremnika za skladištenje, prijenos i rukovanje koje imaju značajan negativan učinak na okoliš, kao što je opisano u pog. 4.1.3.1.

Spremnici bioplina su plino-nepropustni i otporni na tlak i medij koji se u njemu nalazi, te je otporan na vanjske uvjete (UV zračenje i vanjsku temperaturu). Opremljeni su sustavom zaštite i kontrole. Podzemni spremnici tekućeg supstrata smješteni su u betonskoj tankvani i natkriveni.

Da

-specijalizira

nost izvedbe

4.1.4.4. Koristiti spremnike i pripadajuću opremu za određenu vrstu tvari

Spremnik za skladištenje bioplina na postfermentoru izveden je u obliku dvostruke kupolaste poliesterske membrane presvučene PVC-om, UV stabilizirane i teško zapaljive. Membrane su nepropusne na plin i vodu, kako ne bi dolazilo do istjecanja plina. Spremnici za skladištenje tekućeg supstrata otporni su na materijal koji se u njima skladišti.

Da

(RDNRT EFS 5.1.1.3.)

Prevencija

4.1.6.1.

Prevencija incidenata i primjena sustava upravljanja sigurnošću

Tvrtka planira uvođenje sustava



Da



incidenata i (većih) nesreća

-

upravljanje sigurnošću i

rizikom

2016. godine.

-radne upute i obuka

4.1.6.1.1. Odgovarajuća obuka i trening osoblja

Odgovarajuća obuka i poduka djelatnika za rad u postrojenju na siguran način (uključujući zaštitu na radu i zaštitu od požara) bit će definirana internom dokumnetacijom.

Da

-istjecanje vezano uz koroziju i

eroziju

4.1.6.1.4. 4.1.2.2.1.

Prevencija korozije kroz odgovarajuću zaštitu i preglede

Materijala od kojih su izvedene građevine su nekorozivni-armirani beton kao nosivi konstruktivni dio natkriven sa kupolom (spremnikom za prihvat izlučenog bioplina) izrađenom od poliestera presvučenog PVC-om, UV stabiliziranom i teško zapaljivom. Nadzemni cjevovod za transport plina do ulaska u zemlju izveden je od nehrđajučeg čelika, dok je podzemni za transport do plinskog motora izveden od PEHD-a.

Da

-operativne procedure i instrument

acija za prevenciju prepunjava

nja

4.1.6.1.5. 4.1.6.1.6.

Postojanje operativnih procedura

Operativne procedure bit će definirane internom dokumentacijom.

Da

instrumentacija i

4.1.6.1.7. Primjena nadzora i detekcije curenja odgovarajućom opremom

Ugrađena automatika sustava postrojenja uključuje i sigurnosne

Da



automatika za

prevenciju istjecanja

mjere u slučaju kvara ili sigurnosnih odstupanja bilo kojeg dijela postrojenja uz slijedeće mjere: -automatski se zatvaraju ventili koji se nalaze na transportnom cjevovodu koji je spojen sa plinskim motorom -isključuje se plinski kompresor -isključuju se svi dijelovi sustava koji nisu zaštićeni od eksplozija u plinskim strojarnicama i dr. Sustav je opremljen i daljinskim sustavom za alarm.

zapaljiva područja,

izvori zapaljenja i zaštita od

požara

4.1.6.2.1. 4.1.6.2.2. 4.1.6.2.3. 4.1.6.2.4.

Protupožarna zaštita i protupožarna oprema

Građevina je opremljena sustavom vatrodojave, vatrogasnim aparatima, vanjskom i unutarnjom hidrantskom mrežom, te plinodojavom. Izvore zapaljenja predstavlja spremnici bioplina koji su opremljeni sigurnosnim ventilima izvedenim u protueksplozijskoj zaštiti te bakljom za spaljivanje viška plina u slučaju nužde.

Da

(RDNRT EFS 5.1.3.)

Bazeni i lagune

-plutajuće pokrivalo i nepropusn

ost

4.1.8.1. 4.1.9.1.

Pokrivanje laguna u cilju smanjenja emisija u zrak

Laguna za skladištenje gnojevke prekrivena je prirodnom pokoricom.

Da

TRANSPORT I RUKOVANJE TEKUĆINAMA I PLINOVIMA (POGLAVLJE 5.2.)

(RDNRT EFS Pog. 5.2.1.)

4.1.2.2.1. Planovi održavanja i redovitih pregleda

Oprema i sustavi se održavaju u skladu sa planovima održavanja. Interni sustav odvodnje otpadnih

Da



Osnovni principi


emisija

-nadzor i održavanje

voda ispituje se na nepropusnost.


Osnovni principi


emisija

-uočavanje istjecanja i popravak

4.2.1.3. Nadzor istjecanja

Nadzor istjecanja provodi se u skladu sa planovima održavanja.

Da


Osnovni principi


emisija

- smanjenje emisija

4.1.3.1. Smanjenje emisije tijekom uobičajenog rada

U slučaju kvara, neplaniranog zastoja u radu uređaja za izgaranje bioplina ili višak proizvedenog bioplina spaljuje se na plinskoj baklji na lokaciji. Bioplin se prije izgaranje tretira na način da se odvlažuje, čisti od sumpora i čestica kako bi se uklonile štetnosti i poboljšalo izgaranje. Zrak nastao nakon sterilizacije prolazi kroz proces kemijskog pranja i dodatnog filtriranja (izveden biofilter na lokaciji) prije ispuštanja u okoliš. Zrak nastao nakon ugušćivanja prolazi kroz proces kemijskog pranja prije

Da



ispuštanje u okoliš.


Osnovni principi


emisija

-upravljanje sigurnošću i

rizikom, radne

upute i obuka

4.1.6.1. 4.1.6.1.1.

Prevencija incidenata i primjena sustava upravljanja sigurnošću. Odgovarajuća obuka i trening osoblja

Osoblje je obučeno za rad na postrojenju. Trening osoblja proveden je na pet bioplinskih postrojenja u vlasništvu tvrke Energije Gradec.

Da

SKLADIŠTENJE KRUTIH MATERIJALA (POGLAVLJE 5.3.)


Skladište

-izvedba skladišta

4.3.6.1. 4.3.4.4.

Odgovarajuće tehnike prevencije nastajanja prašine

Građevina za skladištenje silaže ograđena je armiranobetonskim zidom i dodatno podijeljena također armiranobetonskim zidovima u odjeljke. Uskladišteni mateijal pokriven je folijom kako bi se izbjeglo širenje prašine uslijed utjecaja vjetra. Transportne i manipulativne površine održavaju se stalnim čišćenjem.

Da

Tehnike navedene u poglavlju 5.1. i 5.2. RDNRT za gospodarenje otpadom ("Reference Document on Best Available Techniques for the Waste

Treatments Industries") koje se ne primjenjuju u postrojenju:

NRT 7. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvija proces pred zaprimanja otpada

NRT 9. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvija proces uzorkovanja otpada



NRT 10. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema prijemnog dijela za uzorkovanje i ispitivanje otpada

NRT 12. - NRT se ne primjenjuje jer se otpad obrađuje u jednom procesu

NRT 14. - NRT se ne primjenjuje jer se otpad ne skladišti na lokaciji

NRT 22. - NRT se ne primjenjuje jer se tehnološkim postupkom proizvodi energija

NRT 23. - NRT se ne primjenjuje jer se otpad ne koristi kao sirovina za druge vrste otpada

NRT 24.-31. - NRT se ne primjenjuje jer se za potrebe tehnološkog procesa obrade otpad ne skladišti na lokaciji

NRT 32.- 33. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvijaju procesi drobljenja, usitnjavanja i razdvajanja

NRT 34. - NRT se ne ne koristi voda za pranje

NRT 35.-41. - NRT se ne primjenjuje jer u procesu obrade ne nastaju emisije u zrak

NRT 43. - NRT se ne primjenjuje jer se ne koristi voda za pranje

NRT 44. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema uređaja za pročišćavanje

NRT 45. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema otvorenog područja obrade

NRT 48.-49. - NRT se ne primjenjuje jer se vode ne koriste u postrojenju

NRT 50.-56. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji ne postoji sustav upravljanja otpadnim vodama

NRT 58.-59. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema spremnika i ambalaže

NRT 61. - NRT se ne primjenjuje jer se otpad ne koristi kao sirovina za druge vrste otpada

NRT 64. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema podzemnih spremnika

NRT 65. - NRT se ne primjenjuje jer se za potrebe tehnološkog procesa obrade otpad ne skladišti na lokaciji

NRT 66. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji odvija samo jedan proces i otpad se može miješati u svim omjerima

NRT 69.-70. - NRT se ne primjenjuje jer na lokaciji nema mehaničko-biološke obrade

NRT 71. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvija proces obrade koji bi kao posljedicu imao nastajanje otpadnih voda

NRT 72.-94. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvijaju procesi fizikalno-kemijske obrade otpada

NRT 95.-104. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvijaju procesi rafinacije otpadnih ulja



NRT 105.-106. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvijaju procesi obrade otpadnih otapala

NRT 107.-116. - NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne odvijaju procesi regeneracije aktivnog ugljena

NRT 117.-130. – NRT se ne primjenjuje jer se na lokaciji ne proizvodi gorivo iz otpada



3. Analiza pokazatelja emisije postrojenje sa zahtjevima NRT*

3.1. Emisije u zrak

POGLAVLJE O

NRT-U U

RDNRT

DOKUMENTU

/ NRT

ZAKLJUČAK

Broj tehnike

NRT

Vrijednosti emisija povezane s NRT-om

ili vrijednosti jednakovrijednih parametara (ovo

posljednje ako takve vrijednosti postoje u

dokumentima o NRT-u)

Postignute/planirane granične

vrijednosti emisija (ili vrijednosti

jednakovrijednih parametara)

prema ispustima (koristiti oznake

ispusta iz zahtjeva)

Usklađenost GVE prema

nacionalnom zakonodavstvu

Strože uvjeti kakvoće okoliša ako se traže (obrazložiti procjenom utjecaja na okoliš ili

prihvatljivosti koja se istovremeno provodi u postupku okolišne dozvole)

Opravdanost (obrazloženje) razlike između razine emisije pri korištenju NRT-a i

postignutih/predloženih vrijednosti emisija

Plan za poduzimanje mjera i vremenski okvir za postizanje graničnih vrijednosti jednakih onima pri

kojima se koristi NRT ako je to potrebno.

U slučaju primjene jednakovrijednih parametara potrebno je pokazati kakva je korelacija između

vrijednosti emisija pri korištenju NRT-a i vrijednosti jednakovrijednih parametara

Da Ne

- - Nisu definirane vrijednosti

- - **

500 mg NOX/m3

100 mg CO/m3

-



** Sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (Narodne novine, br. 117/12 i 90/14) plinski motor je nepokretni uredaj s unutarnjim izgaranjem i kao takav mora udovoljiti odredbama glave VIII. Granične wijednosti emisije za motore s unutarnjim izgaranjem predmetne Uredbe.

3.2. Emisije u vode


3.3. Emisije u tlo




I. Popis mjera koje je potrebno poduzeti nakon prestanka rada postrojenja, u svrhu

sprječavanja rizika od onečišćenja ili izbjegavanja prijetnji za ljudsko zdravlje i sanacije

lokacije postrojenja

Popis mjera koje je potrebno poduzeti nakon prestanka rada postrojenja

Opis programa stavljanja postrojenja izvan pogona ili prijedlog pripreme za navedeni ili sličan program

Rekonstrukcija/uklanjanje građevine uređeno je propisima za područje gradnje građevina,

rekonstrukcije građevine, odnosno djelomičnog ili potpunog uklanjanja građevine. Prema Zakonu o

gradnji (NN 153/13), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani,

konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja)

kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Program razgradnje postrojenja uključuje pražnjenje, čišćenje i rastavljanje nepotrebnih

nadzemnih i podzemnih struktura – uključujući i ostatke glavnih i pomoćnih tvari koje sudjeluju u

tehnološkom procesu, odvoz i zbrinjavanje otpada te pregled i analizu terena na lokaciji. Krajnji cilj

je uklanjanje i zbrinjavanje svih materijala s lokacije postrojenja koji bi mogli predstavljati opasnost

za okoliš i to na način koji neće prouzročiti novo onečišćenje.

U svrhu zatvaranja i razgradnje postrojenja izradit će se Program razgradnje koji će obuhvatiti

sljedeće aktivnosti:

obustava rada postrojenja, uključujući sve tehnološke procese, procese skladištenja i

pomoćne procese,

pražnjenje građevine za skladištenje otpada i spremnika izvan građevine

uklanjanje i adekvatno zbrinjavanje otpada,

čišćenje građevine,

rastavljanje i uklanjanje opreme,

rušenje objekata koji nisu predviđeni za daljnju uporabu,

odvoz i zbrinjavanje otpada (građevinski, metalni, opasni) putem ovlaštenih pravnih osoba,

pregled lokacije i ocjena stanja okoliša,

ovjera dokumentacije o razgradnji postrojenja i čišćenju lokacije.

Program razgradnje uključivat će i analizu i ocjenu stanja okoliša u cilju određivanja razine

onečišćenja i potrebe za sanacijom zemljišta.

U slučaju nezadovoljavajućeg stanja okoliša nakon razgradnje, provest će se sanacija lokacije prema detaljno razrađenom programu sanacije.

Rezultati ispitivanja lokacije u odnosu na postojeća onečišćenja tla i podzemnih voda iz samog postrojenja, ili prijedlog za provedbom takvog ispitivanja, i prijedlog vremenskog okvira (podaci o ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda iz temeljnog izvješća kao Prilog, ako postoji obveza izrade temeljnog izvješća)

-



J. Identificiranje sudionika u procesu i ostalih dionika za koje operater koji upravlja

postrojenjem zna kako bi bili izloženi štetnim učincima ukoliko isti postoje ili novo

postrojenje ima prekogranični utjecaj

Popuniti isključivo u slučaju postojanja prekograničnog utjecaja!

Popis sudionika

-

-



K. Izjava

Ovime dajem izjavu, nakon što je pripremljen ovaj Zahtjev za izdavanjem Okolišne/izmijenjene

dozvole.

Ovime potvrđujem preciznost, točnost i cjelovitost podataka.

Ovim potvrđujem da su mjere i tehnike koje su predložene u Zahtjevu, u skladu s pozitivnim

propisima Republike Hrvatske, ili da provodimo potrebne aktivnosti radi usklađivanja s tim propisima

te da smo upoznati s time da se u slučaju poduzimanja radnji tijela zbog toga što su mjere i tehnika iz

Zahtjeva u suprotnosti s ostalim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, mogu poduzeti i mjere po

propisima o okolišnoj dozvoli propisane za slučaj neusklađenosti s uvjetima okolišne dozvole, ukoliko

je takvim radnjama dovedena u pitanje primjena mjera i tehnika iz okolišne dozvole.

Tijelu koje izdaje dozvolu ili tijelima lokalne samouprave dozvoljava se ustupanje kopije ovog zahtjeve

ili njegovog dijela trećim osobama.

Potpis: Datum: ___________________

(Predstavnik operatera)

Ime i prezime potpisnika: __________________

Pozicija u postrojenju:__________________

Pečat:

Potpis: Datum: ___________________

(Predstavnik operatera)

Ime i prezime potpisnika: __________________

Pozicija u postrojenju:__________________

Pečat:



L. Skraćenice i simboli

Skraćenice/

simbol Opis

- -

M. Prilozi

Popis priloga Broj

priloga

Ne-tehnički sažetak 1.

Izvadak iz sudskog registra tvrtke Energija Gradec d.o.o. 2.

Popis osnovnih podataka o svim dozvolama za rad u sljedećem formatu:

Broj Naziv dozvole Datum izdavanja

Broj dozvole

1. Uporabna dozvola

15.01.2013. Klasa: UP/I-361-05/12-01/07 Urbroj: 238/1-18-09/1-12-18

2 Vodopravna dozvola

3.10.2014. Klasa: UP/I-325-04/14-05/4743 Urbroj: 374-3107-1-14-2

3 Dozvola za gospodarenje otpadom

1.5.2014. Klasa: UP/I-351-01/14-02/33 Urbroj: 238/1-18-02/2-14-12

4

Rješenje o izmjeni i dopuni dozvole za gospodarenje otpadom

8.01.2016. Klasa: UP/I-351-01/15-02/09 Urbroj: 238/1-18-02/2-16-9

3.

Izvadak iz interaktivne karte „Ekološka mreža RH“ i „ Zaštićena područja RH“ za lokaciju Bioplinskog postrojenja Gradec

4.

Orto - foto karta s prikazom lokacije postrojenja i područja koje ga okružuje 5.

Tehnološka shema 6.

Situacija postrojenja s označenim mjestima emisija 7.

Ugovor o primjeni digestata i tablica sa površinama za aplikaciju (u elektronskom obliku na CD-u)

8.



Popis priloga Broj

priloga

Izvještaj o mjerenju buke okoliša 9.

Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda (u elektronskom obliku na CD-u)

10

Plan rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (u elektronskom obliku na CD-u)

10

Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i mulja iz procesa pročišćavanja otpadnih voda (u elektronskom obliku na CD-u)

10

N. Prijedlog zahtjeva za dobivanje dozvole – neobavezno


Hrvatski centar za čistiju proizvodnju

73

Prilog 1. Ne-tehnički sažetak

- posebni otisak



74

Prilog 2. Izvadak iz sudskog registra



75



76



Prilog 3. Uporabna dozvola Vodopravna dozvola Dozvola za gospodarenje otpadom Rješenje o izmjeni i dopuni dozvole za gospodarenje otpadom



Prilog 4. Izvadak iz interaktivne karte „Ekološka mreža RH“ i „Zaštićena područja RH“



Prilog 5. Karta šireg područja postrojenja



Prilog 6. Tehnološka shema

TEKUĆI DIGESTAT

KRUTI DIGESTAT

PROIZVODNJA TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE

ANAEROBNA DIGESTIJA

DIGESTAT BIOPLIN

ODVAJANJE KRUTOG I TEKUĆEG DIJELA

SUŠENJE I DESUMPORIZACIJA

STAJSKI GNOJ SILAŽA

NEOPASNI OTPAD

NŽP kategorije 3 STERILIZACIJA

ODVOZ CISTERNAMA U DRUGO BIOPLINSKO POSTROJENJE

DOSTAVA I SKLADIŠTENJE

PRIPREMA I DOZIRANJE



Prilog 7. Situacija



Prilog 9. Izvještaj o mjerenju buke okoliša

STRUČNA PODLOGA ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE …...Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole BPP...

Documents

Transcript of STRUČNA PODLOGA ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE …...Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole BPP...