Stručna podloga OD¡na dozvola/OD-postojeće//Strucna_podloga...STRUČNA PODLOGA ZAHTJEVA ZA...

STRUČNA PODLOGA ZAHTJEVA ZA

ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

u Karlovcu

- sažetak za javnu raspravu -

Nositelj zahvata: PPK – karlovačka mesna industrija d.d.

svibanj, 2018.

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Voćarska cesta 68, 10000 Zagreb

tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498

[email protected] www.ipz-uniprojekt.hr

OPERATER: PPK Karlovačka mesna industrija d.d.

NAZIV: Stručna podloga zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole - PPK

Karlovačka mesna industrija d.d. u Karlovcu

UGOVOR Br. TD 82/16

IOD: T-06-P-3033-585/18

VODITELJ: Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

OVLAŠTENIK

IPZ Uniprojekt

TERRA

Danko Fundurulja, dipl. ing. građ.

Tomislav Domanovac, dipl. ing. kem. tehn.

univ.spec.oecoing

Suzana Mrkoci, dipl. ing. arh.

Vedran Franolić, mag.ing.aedif.

Irena Jurkić, ing. arh. struč.spec.ing.aedif.

Ana-Marija Vrbanek, v.m.d.

IPZ Uniprojekt MCF Sandra Novak Mujanović, dipl. ing. preh. tehn.

univ.spec.oecoing

mr.sc. Goran Pašalić, dipl. ing. rud.

Mladen Mužinić, dipl. ing. fiz.

DIREKTOR:

Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

mailto:[email protected]

http://www.ipz-uniprojekt.hr/

Stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole – PPK Karlovačka mesna industrija d.d.

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 82/16

SADRŽAJ

1. Naziv, lokacija, operater i vlasnik postrojenja ..................................................................... 1

2. Kratki opis postrojenja, ukupne aktivnosti i glavni proizvodi ........................................... 1

2.1. Opis lokacije i postrojenja ................................................................................................................... 1

2.2. Glavne aktivnosti.................................................................................................................................. 2

2.3. Pomoćne aktivnosti .............................................................................................................................. 5

3. Naziv, oznaka i kapacitet glavne djelatnosti postrojenja sukladno Prilogu 1 i sve ostale

aktivnosti sukladno Prilogu 1. ............................................................................................... 7

4. Planiranje budućnosti: mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš,

rekonstrukcija, proširenje, i sl. ............................................................................................ 13


IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 82/16 1

1. Naziv, lokacija, operater i vlasnik postrojenja

Naziv postrojenja: Postrojenje za proizvodnju proizvoda od mesa i mesnih

prerađevina

Lokacija: Selce 33, Karlovac

Operater: PPK karlovačka mesna industrija d.d.

Vlasnik: PPK karlovačka mesna industrija d.d.

2. Kratki opis postrojenja, ukupne aktivnosti i glavni proizvodi

2.1. Opis lokacije i postrojenja

Tvrtka PPK karlovačka mesna industrija d.d. započela je s radom krajem šezdesetih godina 20.

stoljeća, a 1992. godine osnovana je kao dioničko poduzeće. Osnovna djelatnost društva PPK d.d.

je proizvodnja proizvoda od mesa i mesnih prerađevina koja obuhvaća proizvodnu mikro i

makrokonfekcionirano meso, mesne pripravke, polutrajne i trajne proizvode, proizvodnju pašteta

i mesnog doručka, čvaraka i svinjske masti.

U PPK d.d. je certificiran sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO

9001:2008 i implementiran i certificiran/verificiran sustav upravljanja sigurnošću hranom HACCP

prema načelima Codex alimentarius.

Lokacija kompleksa PPK d.d. nalazi se na području Grada Karlovca, Karlovačka županija, uz

lijevu obalu rijeke Kupe i ulicu Selce u dijelu grada Karlovca zvanom Struge (Slika 1/1 - Lokacija

postrojenja – uže područje, Slika 1/2 Lokacija postrojenja – šire područje).

Cijeli tvornički krug je izdignut oko tri metra od oranica sa sjeverne i zapadne strane, a u istoj je

razini s ulicom Selce koja se nalazi uz južnu stranu tvorničkog kruga. Uz istočnu stranu kruga

prolazi Sisačka ulica, nasuprot koje su oranice. Jugozapadno i jugoistočno od kruga je po desetak

privatnih kuća, na udaljenosti od oko 50-100 m. Na jugoistoku, je naselje Gradec, a dalje na

jugozapadu je naselje s privatnim kućama, koje pripadaju karlovačkoj gradskoj četvrti Banija.

Kolni i pješački pristup građevnoj čestici/postojećim građevinama izvedeni su s državne ceste D36

Karlovac-Cerje-Pokupsko.

Lokacija postrojenja je udaljena oko 600 m istočno od ulice Banija i oko 300 m jugoistočno od

Autoceste Karlovac – Zagreb.

Oko kruga je izveden kanal, koji se na jugoistočnom dijelu kruga ulijeva u Kupu.

Kompleks tvornice se nalazi u II zoni sanitarne zaštite izvora, a izvori Gaza I i Gaza II su udaljeni

oko kilometar južnije nedaleko utoka rijeke Korane u Kupu.

Kompleks PPK d.d.obuhvaća katastarske čestice broj 1780/1, 1780/2 i 1780/3 k.o. Karlovac.

Proizvodne građevine tvrtke PPK d.d. izgrađene su na katastarskoj čestici br. 1780/1.

Površine katastarskih čestica:

Katastarska čestica Površina (m2)

1780/1 76.725

1780/2 432

1780/3 105



Proizvodni pogon mesne industrije PPK d.d. je izgrađen u više faza, i čini kompleksnu građevinu

u kojoj su tehnološki proizvodni procesi međusobno povezani.

2.2. Glavne aktivnosti

Osnovna djelatnost društva PPK d.d. je proizvodnja proizvoda od mesa i mesnih prerađevina. Za

procese proizvodnje koristi se svježe meso (svinjsko, goveđe meso), začinske mješavine, sol i

ostali dodaci sukladno recepturama i pravilima proizvodnje mesnih proizvoda.

Glavni proizvodi su:

svježe mikro i makrokonfekcionirano meso

mesni pripravci – pljeskavice, ćevapčići…..

polutrajni proizvodi – obarene kobasice, polutrajne kobasice, polutrajni suhomesnati

proizvodi

konzervirani mesni pripravci – paštete i mesni doručak

čvarci i svinjska mast.

Glavne aktivnosti odvijaju se unutar proizvodne građevine na lokaciji Selce 33, koja čini

jedinstveni tehnološko-građevinski kompleks za proizvodnju proizvoda od mesa i mesnih

prerađevina. U skladu s pravilima i potrebama pojedinog tehnološkog procesa, definirani su

prostorno odijeljeni sektori, unutar kojih su sljedeće tehnološke podjedinice.

Sektor A. Prijem, rasijecanje i skladištenje svježeg mesa

U Sektoru A obavlja se prijem svježeg mesa za potrebe proizvodnje. Prema vrsti mesa, isto se

odvaja i sprema u prijemne hladnjače ili se po potrebi skladišti u komorama. Temperature u

prijemnim hladnjačama su 0-4 °C. Meso se u ovim hladnjačama čuva kratko vrijeme, jer ubrzo

nakon istovara započinje faza obrade mesa. Rasijecanje i iskoštavanje mesa odvija se u

rasjekavaonama. Rasijecanje se odvija za potrebe prodaje i rasijecanje za potrebe daljnje prerade

mesa prema standardnim kategorijama. Meso se iz linije rasjeka distribuira prema potrebama

proizvodnje u ostale Sektore: sektor B za proizvodnju konfekcioniranog svježeg mesa i mesnih

pripravaka, sektor D za proizvodnju toplinski, obrađenih kobasica i polutrajnih suhomesnatih

proizvoda, sektor E za proizvodnju trajnih kobasica, sektor G za proizvodnju konzervi, a masno

tkivo u sektor I za proizvodnju čvaraka i masti. Dio rasječenog svježeg mesa se, visećim cijevnim

kolosijekom, doprema do komora za svježe viseće meso gdje se skladišti do otpreme preko

ekspedita za svježe meso.

Sektor B. Proizvodnja konfekcioniranog svježeg mesa i izrada mesnih pripravaka

Proizvodnja konfekcioniranog svježeg mesa i izrada mesnih pripravaka odvija se u prostorijama

koje su rashlađene na temperaturu 6-8 °C. Meso za proizvodnju konfekcioniranog svježeg mesa i

mesnih pripravaka dovozi se iz sektora A: prostora rasjekaone i prostorije za pothlađivanje.

Pristiglo svježe meso se važe i šaržira prema potrebama prerade. Svježe meso sa i bez kostiju

namijenjeno prodaji u razrezanom stanju (odresci, kotleti, kockice i sl.) reže se na odgovarajuće

dimenzije te pakira u modificiranoj atmosferi ili vakuumira u odgovarajućoj ambalaži. Svježe

meso namijenjeno proizvodnji mesnih pripravaka usitnjava se strojnom obradom, miješa uz

dodatak mješavine začina te se porcionira i pakira u odgovarajuću ambalažu u modificiranoj

atmosferi. Potom se radi etiketiranje i komisioniranje mikrokonfekcioniranog svježeg mesa.



Svježe meso namijenjeno prodaji u većim komadima (makrokonfekcionirano) rasijeca se na

odgovarajuće veličine i pakira u modificiranoj atmosferi ili vakuumira u odgovarajućoj ambalaži.

Upakirani proizvodi skladište se do otpreme u skladištu pri režimu 0-2 °C te se otpremaju preko

ekspedita upakiranih proizvoda.

Sektor C. Prijem i odmrzavanje zamrznutog mesa

Meso koje se u pogon prerade doprema kao smrznuto meso, istovaruje se na impeditu za istovar

upakiranog mesa koji je odvojen od impedita svježeg mesa. Zamrznuto meso se nakon istovara

odvozi u hladnjaču za skladištenje zamrznutog mesa odakle se odvozi u prostor za dekartoniranje.

Odvojeni kartoni i folije otpremaju se iz prostorije putem iskliznica u odgovarajuće kontejnere

koji se nalaze u podrumskom dijelu. Zamrznuto meso izvađeno iz ambalaže otprema se u komore

za odmrzavanje kondicionirane parom. Uz komore za odmrzavanje nalazi se prostorija za

usitnjavanje zamrznutog mesa

Sektor D. Proizvodnja toplinski obrađenih kobasica i polutrajnih suhomesnatih proizvoda

Proizvodnja toplinski obrađenih kobasica

Primljeno meso za proizvodnju toplinski obrađenih kobasica dovodi se prema potrebi u prostoriju

za strojnu obradu gdje su postavljeni strojevi i oprema koji su potrebni za izradu nadjeva. Meso se

mora strojno obraditi do stupnja u kojem je, prema tehnološkim normativima, spremno za dodatak

mješavine začina i soli. Tako pripremljen nadjev puni se u odgovarajući ovitak. Mješavine začina,

soli i umjetni ovici koji su potrebni za proizvodnju u ovom sektoru skladište se u skladištu

repromaterijala. Prirodni i soljeni ovici priručno se skladište u za to namijenjenoj prostoriji.

Količina utrošenih sastojaka propisana je recepturama proizvoda te se unosi u evidenciju utrošaka

repromaterijala.

Nadjev koji je strojno obrađen i pripremljen za punjenje odvozi se iz prostorije strojne obrade u

prostoriju za punjenje. Punjenje nadjeva se odvija na automatskim punilicama. Nadjev kobasica

puni se u prirodne i umjetne ovitke različitog oblika i kalibra ovisno o recepturi proizvoda. Vezanje

umjetnih ovitaka izvodi se se pomoću uređaja za zatvaranje ovitaka metalnim prstenovima, dok se

prirodni ovitci uvrću.

Poslije punjenja, proizvodi – kobasice se vješaju na štapove te stavljaju na regalna kobasičarska

kolica i odvoze u prostoriju za temperiranje svježe napunjenih kobasica prije toplinske obrade.

Toplinska obrada obavlja se u prostorijama u kojima su smještene automatske komore za sušenje,

kuhanje, pečenje, aromatiziranje dimom. Komore omogućavaju automatski rad svih tehnoloških

faza kojima se upravlja putem radnog procesora. Dužina i način procesa toplinske obrade ovisi o

vrsti proizvoda. Nakon toplinske obrade proizvodi se tuširaju hladnom vodom, te se nakon

tuširanja cijede. Nakon hlađenja i cijeđenja, proizvodi se odvoze u prostorije za pakiranje te nakon

pakiranja u hladnjaču za upakirane proizvode.

Proizvodnja polutrajnih suhomesnatih proizvoda

Meso namijenjeno preradi u polutrajne suhomesnate proizvode soli se i salamuri u za to

namijenjenom prostoru na način prilagođen tipu proizvoda. Nakon soljenja i salamurenja

proizvodi slažu na regalna kolica i odvoze na toplinsku obradu u prostoriju za toplinsku obradu.

Nakon hlađenja i skladištenja na odgovarajućim temperaturama, proizvodi se odvoze u prostoriju

za pakiranje te nakon pakiranja u hladnjaču za upakirane proizvode.



Sektor E. Proizvodnja trajnih kobasica

Pripremljeno i kategorizirano meso i čvrsto masno tkivo namijenjeno proizvodnji trajnih kobasica

dovozi se u komoru na namrzavanje. Namrznuto meso se potom odvozi na strojnu obradu. Za

proizvodnju trajnih kobasica koristi se i smrznuto meso odmrznuto na željenu temperaturu i

usitnjeno na odgovarajuću veličinu. Strojna obrada mesa i izrada nadjeva trajnih kobasica obavlja

se odvojeno od proizvodnje toplinski obrađenih kobasica u prostoriji strojne obrade trajnih

kobasica. U procesu proizvodnje trajnih kobasica koristi se usitnjeno meso određene granulacije

dodatak soli, mješavine začina i starter kultura. Punjenje trajnih kobasica obavlja se u zasebnom

prostoru na punilicima. U prostoriji za punjenje nadjeva nalaze se punilice, uređaji za zatvaranje

ovitaka metalnim prstenovima te uređaji za uvrtanje ovitaka. Pripremljeni nadjev puni se u ovitke,

te se vješa na kobasičarska kolica. Ovi se proizvodi ne podvrgavaju toplinskoj obradi, već se

konzerviranje proizvoda postiže hladnim dimljenjem, sušenjem i fermentacijom u komorama za

dimljenje. Dim se proizvodi iz drvene piljevine i to u dijelu postrojenja strojarnice koji se naziva

generator dima. Dimne komore, imaju mikroprocerski sistem upravljanja tehnološkim procesom

prerade mesa prema unaprijed odabranom programu. Poslije dimljenja proizvodi se prebacuju u

komore na zrenje. Rad svih komora je automatiziran.

Sektor F. Pakiranje i skladištenje upakiranih proizvoda

Nakon završenog tehnološkog procesa proizvodnje u prostoru pakiranja se obavlja skidanje

proizvoda s kolica i otprema prema pakirnicama. Polutrajni suhomesnati proizvodi, polutrajne i

trajne kobasice pakiraju se u zasebnoj prostoriji na liniji za pakiranje. Obarene i polutrajne

kobasice pakiraju se na linijama za pakiranje u termoformirajuće folije s etiketiranjem. Trajne

kobasice pakiraju se na liniji za pakiranje kobasica u modificiranoj atmosferi („flow-pack“) ili

linijama za pakiranje kobasica u termoformirajuće folije s etiketiranjem. Naresci trajnih i

polutrajnih kobasica pakiraju se na liniji za pakiranje narezaka. Upakirani proizvodi se potom

stavljaju u kašete ili odgovarajuću kartonsku ambalažu i odvoze u skladište upakiranih proizvoda,

a upakirani naresci se skladište u komori za skladištenje narezaka. Vrste folija i vakuum vrećica u

koje će se pakirati trajni, polutrajni ili obareni proizvodi određuju se prema tipu i neto masi

proizvoda. Upakiranu robu se prema narudžbama etiketira, kodira, važe i deklarira.

Sektor G. Proizvodnja i skladištenje konzervi

Meso namijenjeno za proizvodnju konzervi doprema se u hladnjaču za prihvat. Iz prihvatne

hladnjače meso se doprema na strojnu obradu gdje se po propisanoj recepturi obrađuje uz dodatak

mješavine začina i soli, te se puni na propisanu neto masu. Pripremljena mesna masa provjerava

se na metal-detektoru te se puni u aluminijske posudice i zatvara aluminijskim poklopcima na koje

se ispisuju oznake o seriji i datumu proizvodnje i/ili roku trajanja. Nakon zatvaranja se obavlja

kontrola točnosti napunjene mase. Napunjene aluminijske posudice odvoze se u prostoriju na

sterilizaciju u autoklavima. Nakon sterilizacije, konzerve se odvoze u prostor za sušenje te nakon

toga na liniju za pakiranje u kartonsku ambalažu Upakirane konzerve slažu u skladište konzervi

odakle se putem impedita/ekspedita otpremaju do kupaca.

Sektor I. Proizvodnja, pakiranje i skladištenje čvaraka i svinjske masti

Za proizvodnju čvaraka i svinjske masti koristi se čvrsto masno tkivo koje se strojno reže na

kockice te šaržira i prebacuje u kotlove za topljenje masti. U kotlovima se masno tkivo lagano

zagrijava i topi do postignuća odgovarajuće temperature. Proizvod se iz kotlova vadi naginjanjem

i prelijevanjem preko specijalno konstruiranog sita na kojem zaostaju čvarci, a prolazi vruća,

tekuća mast koja se pumpa u spremnike na hlađenje. Čvarci se prebacuje u prešu na kojoj se



istiskuje zaostala mast. Prešani čvarci se hlade u komori, prosijavaju, te se pune u posudice, dok

se mast djelomično ohlađena, ali još uvijek tekuća puni u kantice.

Sektor H. Skladištenje trgovačke robe i repromaterijala – distributivni centar

U ovoj tehnološkoj podjedinici obavlja se skladištenje različite trgovačke robe, za potrebe iz

članica grupacije i uvoza odnosno svojevrsni distributivni centar te skladište repromaterijal za

potrebe proizvodnje. Skladište trgovačke robe i skladište repromaterijala su prostorno razdvojeni

prostori.

Budući trgovačka roba stiže već vakuumirana ili u limenkama s kodom i deklaracijom, te

zapakirana u kartonske kutije i na paletama, direktno se smješta u skladišta trgovačke robe gdje se

prema potrebi skladišti na zadanu temperaturu do komisioniranja i daljnje distribucije prema

kupcima.

Skladište repromaterijala služi za skladištenje repromaterijala za potrebe proizvodnje.

Sektor J. Prijem, skladištenje i otprema smrznutog mesa

Smrznuto upakirano meso doprema se kamionima na impedit smrznutog mesa te se po potrebi

obavlja dekartoniranje u prostoriji. Skladištenje duboko smrznutog mesa obavlja se u hladnjačama

pri -20 °C.

2.3. Pomoćne aktivnosti

Osim glavne aktivnosti na lokaciji, proizvodnja proizvoda od mesa i mesnih prerađevina, za

potrebe procesa proizvodnje, uspostavljene su sljedeće pomoćne aktivnosti.

Opskrba vodom

Vodoopskrba je izvedena priključkom na vodoopskrbni sustav grada Karlovca preko vodomjera s

vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Selce. Voda se koristi za tehnološke, sanitarne, protupožarne te

za ostale potrebe (pranje prostora) te se potrošnja vode prati preko mjerača protok – vodomjera

koji je instaliran na lokaciji.

Odvodnja otpadnih voda

Odvodnja sa lokacije PPK d.d. riješena je internim razdjelnim sustavom odvodnje na sljedeći

način:

Oborinske vode s krova odvode se posebnim sustavom odvodnje u rijeku Kupu.

Potencijalno onečišćene oborinske vode s parkirališnih površina prije spoja u zajednički odvodni

kanal obrađuju se na separatoru lakih tekućina s koalescentnim uloškom izrađenim prema normi

HRN EN 858-1, kojim se osigurava nivo pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda. Nakon obrade se zajedničkim cjevovodom sa oborinskim

vodama s krova odvode u otvoreni kanal i/ili rijeku Kupu.

Sanitarne otpadne vode iz sanitarnih čvorova i prostora prehrane radnika, odvode se zasebnom

vodonepropusnom kanalizacijom. Sanitarne otpadne vode iz prostora za prehranu radnika odvode

se do uređaja – mastolova tehnološke otpadne vode te se nakon njega s ostatkom sanitarnih

otpadnih voda iz kompleksne proizvodne građevine priključuju u zajednički sustav odvodnje i

zajedno s tehnološkim vodama se odvode u sustav javne odvodnje - gradski kolektor sa uređajem

za pročišćavanje otpadnih voda.



Tehnološke otpadne vode, ovisno o sastavu i tehnološkom procesu, se prije spajanja u zajednički

sustav odvodnje obrađuje na internim uređajima za obradu otpadnih voda. Dio tehnoloških voda

prolazi kroz bazen za egalizaciju i neutralizaciju pH vrijednosti, dio tehnoloških voda prolazi kroz

taložnicu za odvajanje suspendiranih čestica i kroz separator masti za odvajanje masti i ulja.

Tehnološke vode se priključuju zajedničkom sustavu odvodnje, i zajedno sa sanitarnim vodama se

odvode u sustav javne odvodnje - gradski kolektor sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Prije priključka na sustav javne odvodnje - gradski kolektor, s obzirom da je kanal po niveleti niži

od gradskog kolektora izvedena je precrpna stanica kojom se voda diže na razinu od koje je

moguća gravitaciona odvodnja. Na tlačnom cjevovodu od pumpe u zasebnom oknu ugrađen je

mjerač protoka preko kojeg se mjeri ukupna količina otpadne vode koja se upušta u sustav javne

odvodnje - gradski kolektor.

Prije ispuštanja u javni sustav odvodnje otpadnih voda, sanitarnih i predobrađenih tehnoloških

otpadnih voda, provodi se uzorkovanje i ispitivanje otpadnih voda. Uzorak za analizu uzima se

prema Vodopravnoj dozvoli, četiri puta godišnje, u zadnjem oknu prije spajanja na javni sustav

Zagrijavanje objekata i proizvodnja tople vode

Za potrebe proizvodnje tople vode i zagrijavanje objekata tijekom 2006. godine dograđena je nova

kotlovnica uz južno pročelje proizvodnog pogona. Izgradnjom nove kotlovnice, dotadašnje gorivo

mazut zamijenjeno je prirodnim plinom i to priključenjem na postojeću gradsku plinsku mrežu. U

slučaju nestanka plina na lokaciji zahvata nalazi se spremnik lož ulja kao rezervnog goriva za

kotlovnicu. Lož ulje skladišti se u metalnom spremniku dvostrukih stjenki, volumena 20.000 l,

koji je ukopan u zemlju.

Rashladna sredstva za hlađenje objekata

Za održavanje temperature u hladnjačama (rashladnim komorama) i ostalim prostorima PPK d.d.

je instalirana rashladna oprema sa ekološki prihvatljivim radnim tvarima sukladno zakonskim

propisima o tvarima koji oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima.

Energetska učinkovitost

PPK d.d. kontrolira i prati potrošnu električne energije u proizvodnom procesu, te sukladno istom

poduzima mjere energetske učinkovitosti. Jedna od mjera energetske učinkovitosti uključivala je

ugradnju sustava rekuperacije otpadne topline kondenzacije iz postojećih rashladnih sustava za

potrebe pripreme potrošne tople vode koja se koristi za preradu i proizvodnju. U sklopu projekta

ugrađen je i sustav automatske regulacije koji korisniku, osim upravljanja i regulacije, omogućuje

i praćenje potrošnje pomoću ugrađene mjerne opreme. Nakon provedbe projekta veći dio toplinske

energije potrebne za zagrijavanje tehnološke vode i pripremu PTV-a dobiva se iz rashladnih

agregata, a toplinska energija, prema potrebi se nadomješta iz kotlovnice. Na taj način ostvaruje

se i sigurnost opskrbe toplinskom energijom.



3. Naziv, oznaka i kapacitet glavne djelatnosti postrojenja sukladno Prilogu 1 i sve ostale

aktivnosti sukladno Prilogu 1.

Glavna djelatnost postrojenja sukladno Prilogu I.

Uredbe Kapacitet glavne jedinice

6. Druge djelatnosti

Točka 6.4.

(b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja,

sljedećih sirovina namijenjena za proizvodnju hrane ili

hrane za životinje bez obzira da li su prethodno

obrađene:

(i) samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim

isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih

proizvoda preko 75 tona na dan

118,4 t/dan

3.1. Utrošena energija i voda

Za potrebe tehnoloških procesa na lokaciji operater koristi električnu energiju i toplinsku energiju.

U 2016. godini utrošeno je 9.374.400 kWh električne energije.

Toplinsku energiju koristi iz vlastite kotlovnice koja ima dva kotla snage 1,4 MW i 2,4 MW.

Toplinska energija se koristi za zagrijavanja objekata i pripremu pare za tehnološke procese.

Kotlovnica je priključena na postojeću gradsku plinsku mrežu te se koristi zemni plin. U 2016.

godini za navedene potrebe potrošeno je 874.897 m3 plina.

Postrojenje za svoje potrebe koristi vodu iz javne vodovodne mreže grada Karlovca. Za potrebe

tehnološkog procesa ne zahvaća površinske i podzemne vode. Priključak na javnu vodovodnu

mrežu nalazi su u krugu postrojenja i opremljen je mjeračem protoka – vodomjerom. U 2016.

godini je utrošeno 87.982 m3 vode.

3.2. Ključne sirovine i opasne tvari

Ključna sirovina je svježe meso. Od ostalih sirovina upotrebljavaju se začinske smjese, razni

dodaci te razni ambalažni materijali za pakiranje proizvoda.

S obzirom da se radi o prehrambenoj industriji u samom procesu proizvodnje ne koriste se opasne

tvari. Upotreba opasnih tvari je prisutna u procesima čišćenja i održavanja pogona, sanitaciji

pogona te popratnim procesima gdje se koriste standardni deterdženti, rashladni mediji, goriva i

maziva, a koji su odobreni sukladno zakonskim propisima.

Sa sredstvima se postupa u skladu sa Zakonom o kemikalijama i Zakonom o vodama.

U postrojenju se koriste isključivo kemikalije, kao i sredstva za pranje i dezinfekciju sukladno

Rješenju Ministarstva zdravstva i standardima za proizvodnju hrane.

Sukladno količinama opasnih tvari na lokaciji operater je poduzeo sve zakonom propisane

aktivnosti, od Obavijesti o prisutnosti opasnih tvari na lokaciji do internih dokumenata koji su

izrađeni za sprječavanje akcidenata i postupaka u slučaju njihove pojave sukladno regulativi iz

područja zaštite voda i zaštite od požara.



3.3. Korištene tehnike i usporedba s NRT

S obzirom na glavnu djelatnost na lokaciji postrojenja, proizvodnja proizvoda od mesa i mesnih

prerađevina, odnosno obradu i preradu sirovina životinjskoga podrijetla, postrojenje je analizirano

temeljem slijedećeg dokumenata:

Reference Document on Best Available Techniques Food, Drink and Milk Industries, August

2006

Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006

(EFS)

Dodatna kontrola primjene NRT provedena je pregledom odgovarajućih poglavlja sljedećih

RDNRT:

Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003 (MON)

Pregledom navedenih dokumenta utvrđeno je da postojeće postrojenje udovoljava i planira

aktivnosti obrade i prerade sirovina životinjskoga podrijetla sukladno pokazateljima koji su

povezani s primjenom najboljih raspoloživih tehnika utvrđenih u navedenom dokumentu.

3.4. Značajne emisije u zrak, vodu i tlo (koncentracije i godišnje količine) i utjecaj na kvalitetu

zraka, vode i tla i ostalih komponenti okoliša

3.4.1. Emisije u vode

Na lokaciji operatera, postoje tri ispusta otpadnih voda.

V1 i V2 – ispust u prirodni recipijent – otvoreni kanal i rijeku Kupu - u koji se ispuštaju oborinske

vode s krova i manipulativnih površina. Oborinske vode s parkirališnih i manipulativnih površina

prije spoja u zajednički odvodni kanal tretiraju se na separatoru lakih tekućina s koalescentnim

uloškom izrađenim prema normi HRN EN 858-1, kojim se osigurava nivo pročišćavanja koji će

zadovoljiti uvjete Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14,

27/15 i 3/16) i nakon toga se spajaju sa oborinskim vodama s krova i zajedničkim odvodom odvode

u Rijeku Kupu.

K1 – ispust u sustav javne odvodnje grada Karlovca u koji se ispuštaju sanitarne i tehnološke vode.

Tehnološke otpadne vode, ovisno o sastavu i tehnološkom procesu, se prije spajanja u zajednički

sustav odvodnje obrađuje na internim uređajima za obradu tehnoloških otpadnih voda. Dio

tehnoloških voda prolazi kroz bazen za egalizaciju i neutralizaciju pH vrijednosti, dio tehnoloških

voda prolazi kroz taložnicu za odvajanje suspendiranih čestica i kroz separator masti za odvajanje

masti i ulja.

Tehnološke vode se priključuju sustavu odvodnje, i zajedno sa sanitarnim vodama se odvode u

sustav javne odvodnje - gradski kolektor sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Prije

ispuštanja u javni sustav provodi se analiza otpadnih voda. Uzorak za analizu uzima se prema

Vodopravnoj dozvoli, četiri puta godišnje u zadnjem oknu prije spajanja na javni sustav.

Popis točaka emisije u vode na lokaciji Prikazan je u Tablici 1. kako slijedi, uključujući i mjere

prevencije emisija u okoliša.



Tablica 1. Popis točaka emisije u vode sa onečišćujućom tvarima

Ref

eren

tna

ozn

ak

a i

z d

ija

gra

m t

ok

a

/ tl

ocr

ta u

Pri

log

u 4

Mje

sto

na

sta

nk

a o

tpa

dn

ih v

od

a i

tip

vo

de

1U

ku

pn

a d

nev

na

ko

liči

na

(m

³/d

an

),

uk

up

na

go

diš

nja

ko

liči

na

(m³/

go

din

i),

i p

roto

k (

m³/

h)

Onečišćujuća tvar

Prije obrade Poslije obrade

Ko

nce

ntr

aci

ja (

mg

/l)

Met

od

a p

roči

šća

va

na

Ko

nce

ntr

aci

ja (

mg

/l)*

Go

diš

nja

em

isij

a (

kg

)

Em

isij

a /

jed

inic

a

pro

izv

od

a (

mg

/l ∙

jed

inic

i)

K1

Tehnološke

i

sanitarne

otpadne

vode

Tehnološke

otpadne vode

124,64 m3/dan

37.392 m3/god.

Sanitarne

otpadne

vode

12,306 m3/dan

3.692 m3/god.

pH /

Neutralizacija

Taložnice

Separator masti

i ulja

7,5 / 7,5

Temperatura / /

Suspendirana tvar / 315,25 12.951,73 315,25

Taložive tvari / 8,05 330,726 8,05

Kemijska potrošnja

kisika –

dikromatom (kao

O2) (KPKCr)

/

1361,5 55.935,86 1361,5

Biokemijska

potrošnja kisika –

dikromatom nakon

n dana (BPK5)

/

670,75 27.557,09 670,75

Teškohlapive

lipofilne tvari

/ 16,25 667,61 16,25

AOX / 0,134 5,5052 0,134

Detergenti, anionski / 3,809 156,48 3,809

Ukupni klor / 0,09 3,6975 0,09

Ukupni dušik / 61,88 2.542,27 61,88

Ukupni fosfor / 22,5 914,119 22,5

V1

Krovne vode

i vode s

vanjskih

manipulativn

ih površina

Nije primjenjivo.

Ovise o

količini padalina

i

postrojenje nema

obavezu

mjerenja količina

Nije

rađena

analiza

separator lakih

tekućina s

koalescentnim

uloškom

Nije

rađena

analiza

N/P

N/P

V2

Krovne vode

i vode s

vanjskih

manipulativ

nih površina

Nije primjenjivo

ovise o

količini padalina

i

postrojenje nema

obavezu

mjerenja količina

Nije

rađena

analiza

separator lakih

tekućina s

koalescentnim

uloškom

Nije

rađena

analiza

N/P

N/P

1 Podaci preuzeti iz Obrasca A1 – Očevidnik količina ispuštene otpadne vode za 2016. godinu



S obzirom da otpadne vode, koje se upuštaju u sustav javne odvodnje ne zadovoljavaju uvjete iz

Vodopravne dozvole, prekoračene su GVE za sljedeće parametre: suspendirane tvari, BPK5, KPK,

ukupni dušik i ukupni fosfora u pripremi je dokumentacija za izgradnju uređaj za obradu otpadnih

voda - zaokružen postupak obrade otpadnih voda s lokacije.

Operater planira postrožiti uvjete nadzora čišćenja postrojenja kako bi se što više koristilo suho

čišćenje, prije pranja i sanitacije postrojenja. Temeljem praćenja rezultata kakvoće otpadnih voda

tijekom 2017. godine, Operater je odabrao dodatne metode za pročišćavanje otpadnih voda. Plan

nadogradnje postojećeg sustava pročišćavanja tehnoloških otpadnih voda i puštanje u funkciju je

01.04.2019. godine. Dopuna, odnosno nadogradnja postojećeg sustava za pročišćavanje

tehnoloških otpadnih voda na lokaciji Operatera planirana je instaliranjem dodatne opreme/uređaja

koji će zajedno činiti jedinstveni interni uređaj obrade otpadnih voda. Planirana oprema bit će

instalirana u sjeveroistočnom dijelu kompleksa PPK d.d. Trenutno, tehnološke otpadne vode,

ovisno o sastavu i tehnološkom procesu, se prije spajanja u zajednički sustav odvodnje obrađuju

na internim uređajima za obradu tehnoloških otpadnih voda. Dio tehnoloških voda prolazi kroz

bazen za egalizaciju i neutralizaciju pH vrijednosti, a dio tehnoloških voda prolazi kroz taložnicu

za odvajanje suspendiranih čestica i kroz separator masti za odvajanje masti i ulja.

Nadogradnjom postojećeg sustava planirano je postavljanje sljedećeg:

dodatnog rotacijskog filtra za odvajanje suspendiranih tvari -

flotacijske jedinice za smanjenje ulja i disperziranih čestica, smanjuje razine biokemijske

potrošnje kisika, dušika i fosfora

Redox Oxybatch reaktora sa sustavom aktivnog mulja za biološko pročišćavanje otpadnih

voda (SBR tehnologija)

sustava za dehidrataciju mulja.

Sustav za dehidrataciju (odvodnjavanje) mulja

Dopunom postojećeg sustava za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda nastajat će mulj od

obrade otpadnih voda sa visokim sadržajem vode koji će se putem pumpi prebacivati u jedinicu za

dehidrataciju mulja. Sustav za dehidrataciju mulja sastoji se od dozirne pupme i filtar preše.

Izdvojena voda vraća se u proces obrade otpadnih voda, a mulj se ovisno o svojstvima zbrinjava

izvan lokacije. Očekivane količine otpadnog mulja prije odvodnjavanja i nakon dehidratacije –

odvodnjavanja prikazane su u nastavku.

PORIJEKLO MULJA OČEKIVANA VRIJEDNOST2

Prije odvodnjavanja mulja Nakon odvodnjavanja mulja

mulj iz biološke obrade 25 - 26 m3/dan 5 - 6 m3/dan

mulj iz predobrade otpadnih

voda (rotacijski filtar, flotacijska

jedinica)

4 -5 m3/dan

S obzirom na očekivani sastav mulja isti je moguće koristiti u prehrani životinja te aplikacijom na vlastitim

poljoprivrednim površinama.

2 REDOX br. dokumenta 170278A od 15-12-2017



3.4.2. Emisije u zrak

Operater na lokaciji ima ispuste u zrak. To su:

Ispust Z1 i Z2 emisije u zrak iz kotlovnice

Mjerenje emisija se utvrđuje povremenim mjerenjem, najmanje jedanput u dvije godine, za dimni

broj; ugljik monoksid i okside dušika sukladno zakonskim propisima. Emisije u zrak iz navedenih

izvora su unutar graničnih vrijednosti emisija propisanih zakonskim propisima.

Ispusti Z3 – Z5 emisije u zrak iz klima strojarnice - dimogenerator Operater je za potrebe ishođenja Okolišne dozvole obavio mjerenja za dimni broj; ugljik monoksid

i okside dušika sukladno zakonskim propisima te ukupnog organskog ugljika i praškastih tvari

sukladno zahtjevu Referentnog dokumenta za mesnu industriju odnosno Najboljoj raspoloživoj

tehnici (NRT) – broj tehnike 5.1.4.3. i 5.1.5

Emisije u zrak iz navedenih izvora su unutar graničnih vrijednosti emisija propisanih zakonskim

propisima i Najboljim raspoloživim tehnikama (NRT).

Popis izvora i točaka emisije u zrak na lokaciji prikazan je u Tablici 2. kako slijedi, uključujući

mjere prevencije u emisija u okoliš.

Tablica 2. Popis indikatora onečišćenja zraka

Tehnološka jedinica ili direktno

povezana aktivnost

Izvor emisija

(Referentna

oznaka iz

tlocrta u

Prilogu 4)

Onečišćujuće

tvari

Metoda za

smanjenje emisija

Podaci o

emisijama

mg/Nm3

Za proizvodnju pare i zagrijavanje

objekata, na lokaciji operatera je

instalirana kotlovnica uz južno pročelje

proizvodnog pogona. Kotlovnica koristi

prirodni plin i priključena je na gradsku

plinsku mrežu.

U kotlovnici je instaliran

KOTAO br.1.; TIP – VPS 2000

tv.br. 020/155; Toplinske snage 1,4 MW.

Mjerenje se utvrđuje povremenim

mjerenjem, najmanje jedanput u dvije

godine.

Z1

Dimni broj Nema opreme za

smanjenje emisije 0

Ugljik

monoksid

Nema opreme za

smanjenje emisije 1,26

Oksidi dušika

izraženi kao

NO2

Nema opreme za


Za proizvodnju pare i zagrijavanje

objekata, na lokaciji operatera je

instalirana kotlovnica uz južno pročelje

proizvodnog pogona. Kotlovnica koristi

prirodni plin i priključena je na gradsku

plinsku mrežu.

U kotlovnici je instaliran

KOTAO br.2.; TIP – VPS 4000/001;

tv.br. 4000/001; Toplinske snage 2,4 MW

Mjerenje se utvrđuje povremenim

mjerenjem, najmanje jedanput u dvije

godine.

Z2

Dimni broj Nema opreme za

smanjenje 0

Ugljik

monoksid emisije 0

Oksidi dušika

izraženi kao

NO2

Nema opreme za




Tehnološki proces proizvodnje trajnih

kobasica i salama , odvija se u Sektoru E

i drugačiji je od proizvodnje obarenih i

polutrajnih kobasica. Trajne

kobasice/salame ne podvrgavaju

toplinskoj obradi, već se konzerviranje

proizvoda postiže hladnim dimljenjem, te

sušenjem i fermentacijom u komorama za

zrenje.

Dim se generira iz klima strojarnice – na

dimogeneratoru. Proizvedeni dim,

pomoću odvoda ulazi u 8 dimnih komora,

čiji ispusti su spojeni na tri odvoda –

ispusta u zrak.

Ukupna snaga generatora za proizvodnju

dima iznosi 0,0045 MW, a dimogenerator

generira konstantan volumen od 120 m3/h

dima. Dim se stvara sagorijevanjem

piljevine- drvnog iverja.

U 2017. godine na ispustima dimnih

komora obavljena su mjerenja Ukupnog

organskog ugljika (TOC) i praškastih

tvari sukladno zahtjevu NRT – broj

tehnike 5.1.4.3. i 5.1.5

Z3

Ukupni

organski

ugljik

Nema opreme za

smanjenje emisije

21,0

Ukupne

praškaste tvari 18,2

Z4

Ukupni

organski

ugljik

Nema opreme za

smanjenje emisije

30,91

Ukupne

praškaste tvari 13,9

Z5

Ukupni

organski

ugljik Nema opreme za

smanjenje emisije

18,27

1,2 Ukupne

praškaste tvari

Toplinska obrada kobasica odvija se u

Sektoru D. Toplinska obrada obavlja se u

automatskim komorama: V4, V3, E1, E2

E3, V1, S za toplinsku obradu proizvoda

koja obuhvaća postupke – kuhanja,

pečenja za sušenje, aromatiziranje

dimom. Komore omogućavaju

automatski rad svih tehnoloških faza

kojima se upravlja putem radnog

procesora. Dužina i način procesa

termičke obrade ovisi o vrsti proizvoda.

Svaka komora ima svoj ventilacijski

ispusti.

Z6 – Z12

Ventilacijski

ispusti

komora za

toplinsku

obradu

proizvoda

služe za

odvođenje

pare koja se

javlja tijekom

toplinske

obrade

proizvoda.

n/p n/p

Proizvodnja čvaraka i svinjske masti

odvija se u Sektoru I, u kotlovima. U

kotlovima se lagano zagrijava i topi

masno tkivo do postignute odgovarajuće

temperature proteinskog ostatka. Svaki

kotao ima svoj ventilacijski ispust u zrak.

Z13- Z17

Ventilacijski

ispusti kotlova

za topljenje

masti služe za

odvođenje

pare koja se

javlja tijekom

topljenja

čvrstog

masnog tkiva.

n/p n/p

Na lokaciji Operatera instalirana je oprema koja sadrži radne tvari R404a; R134a za potrebe

hlađenja sirovina i proizvoda te tehnološkog procesa prerade mesa i proizvodnje mesnih pripravak.



Na lokaciji postoje različiti rashladni uređaji, koji sadrže različite količine radnih tvari R404a;

R134a. Svi uređaji se redovito kontroliraju i provjeravaju od strane ovlaštenog servisa, a rashladni

sustavi u kojima je više od 127 kg radne tvari imaju ugrađene detektore za dojavu propuštanja

uređaja, koji se redovno servisiraju i kontroliraju od strane ovlaštenog servisa, kako bi se spriječile

i smanjile emisije u zrak.

3.5. Proizvodnja opasnog otpada i njegova obrada

Operater tijekom rada i održavanja postrojenja proizvodi opasni otpad s kojim gospodari sukladno

zakonskim propisima. Gospodarenje otpadom uključuje prikupljanje, prihvat, skladištenje i

otpremu otpada na obradu van lokacije. Skladište je organizirano u posebnoj prostoriji (30 m2) u

kojoj su smješteni spremnici za prihvat i skladištenje opasnog otpada (otpadne boje i lakovi,

neklorirana maziva ulja, otpadni tiskarski toneri, otpad koji sadrži ulja, otpad čije sakupljanje i

odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije, ambalaža onečišćena

opasnim tvarima, fluorescentne cijevi). Svi spremnici su označeni oznakom KB otpada, nazivom

otpada i klasom opasnosti. Tekući opasni otpad se skladišti u spremnicima koji su postavljeni iznad

tankvana. Trajanje privremenog skladištenja otpada se nastoji smanjiti, a veće količine otpada se

nastoje što prije odvesti na zbrinjavanje kod ovlaštenih obrađivača otpada.

Operater je uspostavio sustav gospodarenja otpadom, na štedljiv, racionalan, svrsishodan i

nepristran način kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada

koja je tehnički i ekonomski opravdana. U postupcima gospodarenja otpadom –maksimalno se

izdvajaju korisne komponente otpada (papir, metali, plastika….) te predaju na daljnju oporabu.

Sve količine proizvedenog opasnog otpada u 2016. godini operater je zbrinuo izvan lokacije putem

osoba koje imaju ovlaštenje za gospodarenje opasnim otpadom.

4. Planiranje budućnosti: mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, rekonstrukcija,

proširenje, i sl.

Operater ima implementiran i certificiran/verificiran sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008

i implementiran i certificiran/verificiran sustav upravljanja sigurnošću hranom HACCP prema

načelima Codex alimentarius. Operater je utvrdio Politiku zaštite okoliša te je u postupku pripreme

sustava upravljanja prema normi HRN EN ISO 14001. U pripremi je kompletna dokumentacija

sustava upravljanja okolišem koja će se od strane Uprave usvojiti tijekom 12. mjeseca 2017.

godine. Dokumentacija se priprema i planira temeljem donesene Politike zaštite okoliša. Ista će

biti priložena - dokumentirana do radnje u postupku - prijedloga knjige uvjeta dozvole.

Operater planira postrožiti uvjete nadzora čišćenja postrojenja kako bi se što više koristilo suho

čišćenje, prije pranja i sanitacije postrojenja. Temeljem praćenja rezultata kakvoće otpadnih voda

tijekom 2017. godine, Operater je odabrao dodatne metode za pročišćavanje otpadnih voda, a do

01.04.2019. planira instalaciju istih unutar svoje lokacije. Dopuna, odnosno nadogradnja

postojećeg sustava za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda na lokaciji Operatera planirana je

instaliranjem dodatne opreme/uređaja koji će zajedno činiti jedinstveni interni uređaj obrade

otpadnih voda. Planirana oprema bit će instalirana u sjeveroistočnom dijelu kompleksa PPK d.d.

Trenutno, tehnološke otpadne vode, ovisno o sastavu i tehnološkom procesu, se prije spajanja u

zajednički sustav odvodnje obrađuju na internim uređajima za obradu tehnoloških otpadnih voda.

Dio tehnoloških voda prolazi kroz bazen za egalizaciju i neutralizaciju pH vrijednosti, a dio

tehnoloških voda prolazi kroz taložnicu za odvajanje suspendiranih čestica i kroz separator masti

za odvajanje masti i ulja.



Nadogradnjom postojećeg sustava planirano je postavljanje sljedećeg:

dodatnog rotacijskog filtra za odvajanje suspendiranih tvari -

flotacijske jedinice za smanjenje ulja i disperziranih čestica, smanjuje razine biokemijske

potrošnje kisika, dušika i fosfora

Redox Oxybatch reaktora sa sustavom aktivnog mulja za biološko pročišćavanje otpadnih

voda (SBR tehnologija)

sustava za dehidrataciju mulja.

Popis priloga:

1. Prilog 1 - Lokacija postrojenja – uže područje

2. Prilog 2 - Lokacija postrojenja – šire područje

3. Prilog 3 - Shema tehnoloških procesa

4. Prilog 4 – Situacija s mjestima emisija



Prilog 1. Lokacija postrojenja – uže područje

Prilog 2. – Lokacija postrojenja - šire područje



Prilog 3. Shema tehnološkog procesa



Prilog 4 – Situacija s mjestima emisija

Stručna podloga OD¡na dozvola/OD-postojeće//Strucna_podloga...STRUČNA PODLOGA ZAHTJEVA ZA...

Documents

Transcript of Stručna podloga OD¡na dozvola/OD-postojeće//Strucna_podloga...STRUČNA PODLOGA ZAHTJEVA ZA...