STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA … · 2010. 12. 29. · institut za turizam...

Zagreb, ožujak 2006.

institut za turizaminstitute for tourism

2005Za egr b

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA

Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagrebainstitut za turizam

Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Naruč i telj:Turistička zajednica Grada Zagreba

Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:Voditelji projekta:dr.sc. Sanda Čorak

Zrinka Marušić, dipl.ing.

Autori:Autori:Autori:Autori:Autori:dr.sc. Sanda Čorak

Zrinka Marušić, dipl.ing.mr.sc. Petra Gatti

mr.sc. Zvjezdana Hendija

Suradnici:Suradnici:Suradnici:Suradnici:Suradnici:Višnja Mezak

Hendal Global Market Research Zagreb

Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:Grafički uredio:

Zoran Petrović

Zagreb, ožujak 2006.

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTASTAVOVI I POTROŠNJA TURISTAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBAI POSJETITELJA ZAGREBA

Zahvaljujemo svim djelatnicimazagrebačkih hotela koji su omogućili

prikupljanje podataka od hotelskih gostiju.

i


SAŽETAKSAŽETAKSAŽETAKSAŽETAKSAŽETAK iii

1. UVOD1. UVOD1. UVOD1. UVOD1. UVOD 1

2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU 3

2.1. Obilježja turističkog prometa u Gradu Zagrebu 4

2.2. Tržišna pozicija Grada Zagreba u konkurentskom okruženju 6

2.3. Trendovi gradskog turizma u Europi 8

3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI3. GLAVNI NALAZI 10

3.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja 11

3.2. Motivacija za dolazak 13

3.3. Obilježja putovanja 15

3.4. Obilježja boravka u Zagrebu 17

3.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu 21

3.6. Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu 27

4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA 30

4.1. Hotelski gosti 30

4.2. Gosti u privatnom smještaju 31

4.3. Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima 32

4.4. Jednodnevni posjetitelji 33

5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 34

5.1. Ciljevi istraživanja 35

5.2. Sadržaj istraživanja 35

5.3. Metode i instrumenti istraživanja 36

5.4. Dizajn i alokacija uzorka 36

5.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja 42

5.6. Metode obrade podataka i napomene za interpretaciju rezultata 43

6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE 45

7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA 48

8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG8. PRILOG 50

Sadržaj:

ii


iii

SAŽETAK


SAŽETAK

ivSAŽETAK

TOMAS - ZAGREB 2005

• Istraživanje stavova i potrošnje turista i posjetitelja Zagreba u 2005. godini koje je provedeno za potrebe Turističke zajednice Grada

• Godine 2005. u Zagrebu su ostvarene 934 tisuće noćenja. Zagreb bilježi najbrži rast turističkih noćenja u regiji (stopa rasta turističkih noćenja u Zagrebu u razdoblju 2001.-2005. iznosi 9,5%).

• Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, Italija, SAD, Francuska, Austrija, Velika Britanija te Bosna i Hercegovina. U usporedbi s 2003. godinom u Zagrebu su značajnije povećana noćenja turista iz Španjolske, Švedske, Srbije i Crne Gore te Francuske, zatim iz prekomorskih zemalja, najviše iz Novog Zelanda, Australije i Japana.

• U hotelima se ostvaruje gotovo tri četvrtine (73%) ukupnih turističkih noćenja u Gradu Zagrebu. Izrazit je trend povećanja noćenja u zagrebačkim hotelima, koja su povećana za oko 20 postotnih poena u odnosu na njihov udio iz 2003. godine (u hotelima se 2003. godine ostvarilo 52% ukupnih turističkih noćenja).

• Glavnina smještajne komercijalne ponude Zagreba koncentrirana je u hotelima (54% od ukupno raspoloživih 9.854 stalnih postelja). U odnosu na 2003. godinu povećan je udio hotelskog smještaja u ukupnom broju stalnih postelja za 13,5 postotnih poena. Hoteli kategorizirani s 5 zvjezdica i 4 zvjezdice čine danas 31% smještajne ponude Zagreba.

• Domaći gosti su pojedinačno najzastupljenije tržište među turistima koji odsjedaju kod prijatelja i rodbine (33%), među jednodnevnim posjetiteljima (29%) te u hotelima (21%).

• Kod prijatelja ili rodbine u najvećoj mjeri su boravili turisti iz Njemačke (14%), BiH (8%), Srbije i Crne Gore (7%) i Slovenije (5%).

• Među jednodnevnim posjetiteljima osim domaćih dominiraju gosti iz Slovenije, Austrije i Italije.

• Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 26 godina za goste smještene u hostelu do 39 godina za hotelske goste.

Motivacija za dolazak

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (33%), a slijede nova iskustva i doživljaji, zabava i kratki odmor u gradu, te upoznavanje kulturnih znamenitosti.

• Gosti hostela posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava i doživljaja, a oni u privatnom smještaju zbog kratkog odmora u gradu, novih iskustava i doživljaja, zabave i upoznavanja kulturnih znamenitosti.

• Goste koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja motivira, osim same posjete rodbini i prijateljima, zabava i kratki odmor u gradu, a jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze zbog kratkog odmora u gradu, u okviru kružnog putovanja ili u tranzitu.

• Učestali posjeti Zagrebu karakteristični su za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (56% gostiju posjetilo je Zagreb više od šest puta) te za jednodnevne posjetitelje; najveći broj gostiju u prvom posjetu Zagrebu zabilježen je među gostima smještenim u hostelu (67%), privatnom smještaju (57%) i hotelu (37%).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Sociodemografski profil turista i posjetitelja

Trendovi turističke potražnje u Zagrebu


vSAŽETAK

Izvori informacija

• Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima i za jednodnevne posjetitelje bio je Internet (57% gostiju u hostelu, 41% gostiju u hotelu, 43% gostiju u privatnom smještaju i 32% jednodnevnih posjetitelja prikupljalo je informacije o Zagrebu putem Interneta).

Obilježja putovanja

• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacije putovanja za goste u svim smještajnim objektima. Gosti u hotelu češće od prosjeka dolaze posredstvom putničke agencije (30%).

• U zagrebačke hotele, hostele i u jednodnevnu posjetu, gosti najčešće dolaze u pratnji prijatelja ili poznanika. U privatni smještaj gosti najčešće dolaze samo s partnerom ili u pratnji prijatelja ili poznanika, a u posjet rodbini ili prijateljima u najvećem broju slučajeva dolaze sami.

• Najveći broj gostiju u hotelima i u privatnom smještaju doputovao je u Zagreb zrakoplovom. Prijevoz vlakom dominantan je kada je riječ o gostima u hostelu, a jednodnevni posjetitelji i gosti koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja najčešće dolaze automobilom.

Obilježja boravka u Zagrebu

• Najmanje noćenja u prosjeku ostvaruju anketirani hotelski gosti (3,6) i gosti hostela (4,4), dok gosti u privatnom smještaju i oni kod rodbine i prijatelja, u Zagrebu ostvaruju u prosjeku između šest i sedam noćenja. Prosječna duljina boravka jednodnevnih posjetitelja iznosi 9,3 sata.

• I turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najuži centar Grada, uključujući Trg bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu. Katedralu i tržnicu Dolac u najvećem broju obilaze gosti u posjetu rodbini i prijateljima, koji češće od ostalih gostiju odlaze i na Sljeme i Medvedgrad, u posjet Maksimiru, Mirogoju, Jarunu i okolici Zagreba.

• Muzeji koje turisti Zagreba najčešće posjećuju su Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba te Klovićevi dvori. Jednodnevni posjetitelji u značajno manjem broju posjećuju zagrebačke muzeje, a jedan od glavnih razloga je nedostatak vremena.

• Turisti u Zagrebu često posjećuju zagrebačke restorane, kavane i kafiće. Izdvajaju se hotelski gosti kod kojih čak 80% tijekom boravka odlazi u neki od restorana.

• Za većinu elemenata koji se odnose na hotelski smještaj, uključujući komfor smještaja, kvalitetu usluge i kvalitetu gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu, gosti su iskazali srednji stupanj zadovoljstva. Visok stupanj zadovoljstva iskazali su za element - ljubaznost osoblja u hotelima. Sve elemente hotelskog smještaja znatno su bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica.

• Gosti Zagreba bili su izrazito nezadovoljni elementima gradske infrastrukture (prometna organizacija, označavanje i obilježavanje, kvaliteta informacija).

• Gosti percipiraju Zagreb kao pogodno odredište za kratki odmor, a zadovoljstvo su iskazali i slikovitošću Zagreba. Među najlošije ocijenjenim elementima su ponuda suvenira, raznolikost uličnih događanja i mogućnosti za kupnju.

• Osobnom sigurnošću u Zagrebu gosti su izrazito zadovoljni. Dok su zadovoljstvo gosti iskazali i gostoljubivošću domaćeg stanovništva, ljubaznost osoblja javnih službi nije dobila visoke ocjene.

Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu


viSAŽETAK

• Hotelski gosti imali su u prosjeku najveće dnevne troškove tijekom boravka u Zagrebu, u iznosu od oko 147 eura. Najveći dio te prosječne dnevne potrošnje odnosio se na troškove smještaja, ugostiteljske usluge i kupnju.

• Gosti u privatnom smještaju trošili su u prosjeku oko 53 eura dnevno, gosti hostela oko 50 eura, gosti kod rodbine i prijatelja oko 32 eura, a oko 29 eura dnevno trošili su jednodnevni posjetitelji.

• Prikupiti pouzdane i aktualne kvalitativne i kvantitativne podatke o turističkoj potražnji Zagreba.

• Osigurati usporedivost s prethodnim TOMAS istraživanjima i kontinuirano pratiti obilježja turističke potražnje Zagreba.

• Grad Zagreb• Kolovoz - listopad 2005. godine

Sadržajistraživanja

• Definiran na osnovu prethodnih TOMAS - ZAGREB istraživanja i na temelju preporuka European City Tourism.

• Obuhvaća sociodemografske podatke o gostima Zagreba, motivaciju za dolazak, obilježja putovanja i boravka u Zagrebu, zadovoljstvo ponudom u Zagrebu i potrošnju tijekom boravka u Zagrebu.

Instrumentistraživanja • Upitnik

• Osobni intervju• Lokacije anketiranja: 21 zagrebački hotel i 17 lokacija u gradu na

kojima se gosti Zagreba zadržavaju u većem broju, uključujući i lokacije različitih događanja.

Populacija • Turisti (gosti Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje u gradu) i posjetitelji (gosti koji su boravili manje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje u gradu).

Uzorak – veličina • 1245 ispitanika (350 ispitanika u hotelima i 895 ispitanika na lokacijama).

• Anketiranje u hotelima: stratificirani slučajni uzorak s obzirom na kategoriju hotela i zemlju porijekla gostiju; alokacija uzorka na hotele proporcionalna prometu pojedinih kategorija.

• Anketiranje na lokacijama u Zagrebu: kvotni uzorak.Ponderiranje • Izvršeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste; težine

su definirane na osnovu ostvarenog prometa u zagrebačkim hotelima u razdoblju kolovoz - listopad 2005. godine, prema zemljama porijekla.

Prikaz rezultata • Sva obilježja turističke potražnje prikazana za pet segmenata gostiju: hotelske goste, goste u hostelima, goste u privatnom smještaju, goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevne posjetitelje.

• Rezultati za hotelske goste prikazani su prema glavnim zemljama porijekla i kategoriji hotelskog smještaja; rezultati za goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevne posjetitelje prikazani su posebno za domaće i inozemne goste.

Prostorni i vremenski obuhvat

Uzorak - dizajn

Metoda prikupljanjapodataka

Ciljeviistraživanja

METODOLOGIJA

Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu

1


UVOD1.

2


1. UVOD

1. UVOD

Promjene turističke potražnje i u svijetu i u nas sve su brže i izraženije, a kako bise mogli donositi pouzdani zaključci o kvaliteti turističkog doživljaja koji nudiZagreb, Institut za turizam je na inicijativu Turističke zajednice grada Zagrebatijekom 2005. godine proveo istraživački projekt 'Stavovi i potrošnja turista uZagrebu' (TOMAS - ZAGREB 2005). Prvo takvo istraživanje Institut za turizamje proveo 1998. godine. Istraživanjem je tada po prvi put obuhvaćena ne samopotražnja u hotelima već i potražnja posjetitelja koji odsjedaju kod rodbine iprijatelja te onih koji ne ostvaruju noćenje već su na jednodnevnom izletu uGradu. Istraživanje je, prema sličnoj metodologiji, ponovljeno 2003. godine.

Podaci prikupljeni istraživanjem TOMAS – ZAGREB 2005 samo su djelomičnousporedivi s podacima prikupljenim prethodnim istraživanjima. Provedeno jeu nešto kraćem razdoblju od prethodna dva istraživanja; obuhvatilo je razdobljeod kolovoza do listopada 2005. godine, a nije obuhvatilo ljetne mjesece – lipanji srpanj koji su bili obuhvaćeni prethodnim istraživanjima. Za razliku od vremenaprovođenja istraživanja, istraživanje provedeno 2005. godine sadržajno jeslijedilo prethodna istraživanja. Pri tome je sadržaj djelomično i proširen,sukladno preporukama European Cities Tourism o istraživanju gradskogturizma, i to u cilju usporedbe različitih obilježja gradskog turizma Zagreba idrugih europskih gradova.

U ovom se izvještaju, prikazuju prvo kvantitativni trendovi turističke potražnjeu Zagrebu i glavna obilježja te potražnje, a zatim se turistička potražnja GradaZagreba uspoređuje s odabranim krugom konkurentskih gradova, da bi se nakraju sažeto prikazali kvalitativni trendovi potražnje u gradskom turizmutemeljeni na istraživanju Europske turističke komisije. U trećem poglavljuprikazuju se glavni nalazi istraživanja TOMAS – ZAGREB 2005 prema skupinamaobilježja turista i posjetitelja Zagreba. Rezultati su prikazani u tablicama kojeslijede kratki komentari. U četvrtom poglavlju opisuju se obilježja četiri segmentaturističke potražnje – hotelskih gostiju, gostiju u privatnom smještaju, gostiju uposjetu rodbini i prijateljima te jednodnevnih posjetitelja. U nastavku se opisujemetodologija istraživanja, a zatim slijede zaključci i preporuke vezani zakorištenje rezultata kao i za koncipiranje budućih istraživanja turističke potražnjeZagreba. U prilogu su prikazani rezultati istraživanja za segment hotelskihgostiju, i to prema zemlji porijekla i kategoriji hotelskog smještaja, te rezultatiza domaće i inozemne goste u posjetu rodbini i prijateljima i jednodnevneposjetitelje.

Vjerujemo da smo u 2005. godini napravili korak dalje u približavanjumetodologije istraživanja turističke potražnje onoj koja se provodi u drugimeuropskim gradovima i time dobili bogatu bazu podataka koja može poslužiti iza sekundarnu obradu i analizu podatka kao i izvor ideja za unapređenjesloženog turističkog proizvoda Grada.

3


TRENDOVI TURISTIČKEPOTRAŽNJE U ZAGREBU

2.

4


13

81 15

56

14

96

14

10

13

70

67

1

67

8

74

9

67

4

73

0

65

8

62

9

58

4

62

8

65

0 76

1

83

5

85

6 93

4

73

1

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

1986

.

1987

.

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

Noće

nja

u 0

00

2. TRENDOVI TURISTIČKE POTRAŽNJE U ZAGREBU


U ovom se poglavlju daje sažeta slika kretanja i glavnih kvantitativnih obilježja turističkepotražnje u Gradu Zagrebu, a zatim se utvrđuje tržišna pozicija Grada Zagreba ukonkurentskom okruženju i opisuju najnoviji trendovi u gradskom turizmu na europskomturističkom tržištu. Posljednje TOMAS-ZAGREB istraživanje provedeno je 2003. godinepa se glavna obilježja turističkog prometa u 2005. godini uspoređuju s onima iz 2003.godine.

2.1. Obilježja turističkog prometa u Gradu Zagrebu

Zamjetan je rastući trend turističkih kretanja u Zagrebu, premda još uvijek nisu dostignutiprijeratni rezultati iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća kad se u turizmu Gradaostvarivalo više od milijun noćenja (slika 2.1.). Valja se podsjetiti da je rekordan rezultatu zagrebačkom turizmu zabilježen daleke 1987. godine kad je ostvareno više od 1,5 milijunanoćenja, a koja se i inače pamti kao najuspješnija godina hrvatskog turizma. Godine2005. u Zagrebu su ostvarene 934 tisuće noćenja čime je dostignuto 60% toga rezultata.Premda je Zagreb slijedio dinamiku oporavka turizma u zemlji gdje je već dostignuto75% turističkih noćenja iz 1987. godine, ta je dinamika u prošlom desetljeću ipak bilaznatno sporija. Međutim, analizira li se samo trend kretanja turističke potražnje od 2001.godine do danas (2005.), turistička noćenja u Zagrebu rastu dvostruko brže negoli uHrvatskoj u cjelini tj. bilježe stopu rasta od 9,5% dok noćenja u Hrvatskoj rastu 4,3%prosječno godišnje.

Slika 2.1.KRETANJE BROJA NOĆENJA U ZAGREBU (1986. – 2005.)

Takvim ostvarenjem Zagreb se svrstava među vodeće hrvatske turističke destinacije jerzauzima drugo mjesto u turističkim dolascima i 14. mjesto prema broju noćenja. Tadisproporcija rezultat je gradskog turizma kojeg karakterizira kratak boravak. Npr. uZagrebu se u prosjeku ostvari oko 1,7 noćenja, a u Hrvatskoj oko 5,1 noćenja. Duljinaboravka turista u Zagrebu stabilno je obilježje turističnog prometa.

Brzom rastu turističkog prometa u Zagrebu znatnije su pridonijeli dolasci inozemnihgostiju - noćenja stranaca rastu prosječno godišnje po stopi od 12,1%, a domaćih gostijupo stopi od 4,3%. Struktura turističkog prometa Zagreba u 2005. godini s obzirom nazemlje porijekla gostiju prikazana je na slici 2.2. S 29% udjela u noćenjima domaći gostisu i dalje vodeći turistički tržišni segment, premda je izražen trend smanjivanja tog

5


44 5274 75 81 80 73

91 8463 58

4755

62

7985

90 93 94

107

94

70

57

60

0

20

40

60

80

100

120

I. II. III. IV : V . V I. V II. V III. IX. X. XI. XII.

Noće

nja

u 0

00

2003.

2005.


segmenta. Udio inozemnih u ukupnim noćenjima povećava se iz godine u godinu i većje vrlo blizu visokom udjelu iz najbolje zagrebačke turističke godine (danas iznosi 71%,a ranije je bio 72%). Vodećih osam emitivnih tržišta u Zagrebu ostvaruju 64,1% ukupnihnoćenja, što je za 12,5 postotnih poena niže od udjela vodećih osam tržišta u Hrvatskoj.Vodeća zagrebačka inozemna tržišta su Njemačka, Italija, SAD, Francuska, Austrija, VelikaBritanija te Bosna i Hercegovina. U usporedbi s 2003. godinom u Zagrebu su značajnijepovećana noćenja turista iz Španjolske, Švedske, Srbije i Crne Gore te Francuske, zatimiz prekomorskih zemalja, najviše iz Novog Zelanda, Australije i Japana.

1. Domaći29%

Ostali37%

2. Njemačka

8%

6. Austrija4%

7. Velika Britanija

4%

8. BiH3%

5. Francuska

4%4. SAD

5%3. Italija

6%

Turistički promet u Zagrebu je gotovo ravnomjerno raspoređen tijekom godine što jekarakteristično za gradski turizam. Slična, ujednačena kretanja zagrebačkih noćenja pomjesecima bila su zabilježenja i 2003. godine (slika 2.3.). Tada je kao i 2005. godine, najvišenoćenja ostvareno u mjesecu rujnu za vrijeme održavanja Jesenskog međunarodnogzagrebačkog velesajma. Slijede listopad i kolovoz, u kojima se danas ostvaruje po 10,1%turističkih noćenja, a u odnosu na 2003. godinu najviše je povećan turistički promet ukolovozu. Kretanje prometa pokazuje da se zimi najmanje dolazi u Zagreb (siječanj iveljača imaju najniže udjele).

Slika 2.2.STRUKTURA NOĆENJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U ZAGREBU (2005.)

Slika 2.3.BROJ NOĆENJA U ZAGREBU PO MJESECIMA (2003. I 2005.)

6



U hotelima se (slika 2.4.) ostvaruje gotovo tri četvrtine (72,8%) ukupnih turističkih noćenjau Gradu Zagrebu. Izrazit je trend povećanja noćenja u zagrebačkim hotelima, koja supovećana za 19,7% u odnosu na njihov udio iz 2003. godine. U drugim vrstama smještaja(omladinskim hostelima, privatnim sobama, nekategoriziranim smještajnim kapacitetima,pansionima i sličnim komercijalnim vrstama smještaja) ostvaruje se oko četvrtine ukupnihnoćenja u Zagrebu s naglašenom tendencijom smanjivanja njihova udjela.

U 2005. godini zagrebački smještajni kapaciteti ostvarili su 26%-tnu iskorištenost, što jeza 1,5 postotni poen više negoli 2003. godine. Hoteli iskazuju prosječnu godišnjuiskorištenost od 35%, a ponajbolje su iskorišteni hoteli s 3 zvjezdice (43%).

Glavnina smještajne komercijalne ponude Zagreba koncentrirana je u hotelima (53,8%ili 5.298 postelja od ukupno raspoloživih 9.854 stalnih postelja u svim vrstamakomercijalnih smještajnih kapaciteta). Posljednjih nekoliko godina izražen je trendpovećanja zagrebačkog hotelskog smještaja u broju postelja. U 32 zagrebačka hotela danasse može smjestiti 5.298 gostiju u 2.962 sobe odnosno apartmana. U odnosu na 2003. godinupovećan je udio hotelskog smještaja u ukupnom broju stalnih postelja u svim raspoloživimkapacitetima Zagreba, za 13,5 postotnih poena. Hoteli kategorizirani s 5 zvjezdica i 4zvjezdice čine danas gotovo trećinu smještajne ponude Zagreba (30,5%), a ranije su činilitek petinu te ponude (24,0%). Istodobno je smanjen udio hotela najnižih kategorija sdvije i s jednom zvjezdicom (s 9,8% na 7,0%).

2.2. Tržišna pozicija Grada Zagreba u konkurentskom okruženju

Svi spomenuti pokazatelji o kretanju turističkog prometa i unapređenju smještajneponude ukazuju na to da se u Zagrebu nastavlja pozitivan i dinamičan procesobogaćivanja turističkog proizvoda započet pred nekoliko godina. Time su u Zagrebustvoreni temeljni preduvjeti za njegovo uspješnije pozicioniranje na konkurentskomtržištu gradskog turizma u Europi.

U osamdeset i pet europskih gradova za koje su prikupljeni podaci1 ostvareno je 384milijuna noćenja 2004. godine2, pri čemu se svako treće noćenje ostvarilo u Londonu(120 milijuna noćenja), svako dvanaesto u Parizu (32 milijuna) i svako dvadeseto u Dablinu(20 milijuna noćenja), a tek svako četrdeset i peto u Zagrebu (slika 2.5.). Grad Zagreb senalazi na 56. mjestu sa samo 0,2% udjela u ukupnim gradskim noćenjima u Europi.

Slika 2.4.STRUKTURA UKUPNIH NOĆENJA U ZAGREBU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA (2005.)

1 Podaci o europskom gradskom turizmu prikupljeni su iz TourMIS baze podataka (Tourism Management InformationSystem odnosno Sustav marketinških informacija u turizmu), pri čemu usporedbu gradova na međunarodnoj raziniotežava različit metodološki pristup nacionalnih statističkih ureda (u vrstama smještaja, u obuhvatu područja grada).2 Podaci u međunarodnoj statistici obično kasne, pa nije bilo moguće analizirati 2005. godinu.

Privatne sobe i

apartmani1,2%

Ostali kolektivni smještaj14,4%

Ostali hotelima

slični objekti10,8%

Kampovi0,9%Hoteli

72,8%

7


Osim Londona, Pariza i Dablina tržišni lideri gradskog turizma u Europi su Rim (15.mil.), Berlin (14 mil.), Madrid (12 mil.), Barcelona (12 mil.), Prag (11 mil.), Beč (9 mil.) iAmsterdam (8 mil.), pa se u tih deset metropola ostvaruje dvije trećine turističkog prometaeuropskih gradova. Međutim, sve je izraženiji trend povećanja putovanja turista i udruge europske gradove, pa sve popularnija postaju pomalo nepoznata odredišta izsredišnje i istočne Europe te manji gradovi i regionalni centri, a ne samo milijunskemetropole. Zanimljivo je da su gradovi koji su bili nominirani kao 'Europske kulturneprijestolnice'3 također ostvarili brži rast turizma od ostalih (većina je udvostručila turističkipromet!).

U okruženju dvadeset europskih gradova4, i to onih koji se nalaze u krugu od 500 km odZagreba (slika 2.6), zagrebački udio iznosi 1,4% od 60 milijuna noćenja koliko je ukupnoostvareno u tim gradovima, a tržišni su lideri Prag, Beč, München, Firenca i Budimpešta.Time Zagreb zauzima petnaesto mjesto i to ispred Basela, Manheima, Graza, Ljubljane iVicenze, ali uz najbrži rast u regiji. Važno je istaknuti da Zagreb bilježi najveći rast brojanoćenja u odnosu na sve ostale gradove iz definiranog tržišnog okruženja. U razdobljuod 2001. do 2004. turistička noćenja u Zagrebu su rasla prosječno godišnje po stopi od9,6%, a tek potom su slijedili Prag s prosječnom godišnjom stopom rasta od 9,4%, Ljubljanasa stopom od 8,9% i ostali. Istodobno, prosjek regije je iznosio 2,8%, jer je u nekimgradovima došlo do pada turističkog prometa (Venecija, Firenca, Zurich i Stuttgart).

Slika 2.5.STRUKTURA NOĆENJA OSTVARENIH U 85 EUROPSKIH GRADOVA (2004.)

6. Mardid3%

7. Barcelona3%

8. Prag3%

9. Beč2%

5. Berlin4%

4. Rim4%

3. Dablin5%

2. Paris8%

1. London31%

10. Amsterdam

2% Ostalih 75 gradova

35%

3 Laskavu titulu 'Europske kulturne prijestolnice' i sve beneficije koje ona donosi do sada su koristila 32 europska grada:Graz, Antwerpen, Brisel, Bruges, Prag, Kopenhagen, Helsinki, Pariz, Avignon, Lille, Atena, Solun, Dablin, Cork, Reykjavik,Firenca, Bologna, Genova, Luksemburg, Amsterdam, Roterdam, Bergen, Berlin, Weimar, Krakov, Lisabon, Porto, Madrid,Santiago de Campostela, Salamanca, Stocholm i Glasgow.4 Dvadeset gradova okruženja odabrano je prema raspoloživim podacima iz TourMIS baze podataka uz uvjet da nisuudaljeni više od 500 kilometara od Zagreba.


8


2.3. Trendovi gradskog turizma u Europi

Gradski turizam je specifični oblik turizma i posvećena su mu brojna istraživanja5. Zautvrđivanje obilježja i trendova karakterističnih za gradski turizam poslužilo je istraživanjeEuropske turističke komisije u kojem su korišteni i nalazi drugih relevantnih istraživanja6.Kao najvažnija obilježja gradskog turizam izdvajamo sljedeća:

tipičan posjetitelj grada je mlađi od 35 godina (42%), bolje obrazovan i viših je osobnihprimanja; osim mlađih, gradove češće posjećuju i stariji gosti,

snažna je korelacija između visine osobnih primanja i putovanja u gradove, pa Europljanis najvišim osobnim primanjima četiri puta češće putuju u gradove nego oni s najnižimprimanjima,

žene su češći posjetitelji gradova negoli muškarci,

najzastupljeniji tržišni segment su parovi bez djece tzv. DINKS (double income nokids), a najmanje je posjetitelja s djecom (samo 20%),

Slika 2.6.TRŽIŠNA POZICIJA ZAGREBA U KONKURENTSKOM OKRUŽENJU20 EUROPSKIH GRADOVA

484

505

713

716

803

856

868

1.107

1.166

1.236

1.553

1.828

2.112

2.880

2.991

6.036

6.372

7.685

9.082

10.667

0 15000

20. Vicenza /IT

19. Ljubljana /SLO

18. Graz /A

17. Mannheim/ D

16. Basel /ZH

15. Zagreb /CRO

14. Padova /IT

13. Bratislava /SK

12. Beograd /S&CG

11. Verona /IT

10. Bolognja /IT

9. Salzburg /A

8 .Stuttgart /D

7. Zurich /ZH

6. Venecija /IT

5. Budimpešta /HU

4. Firenca /IT

3 Munchen /D

2. Beč /A

1. Prag /CR

0,7

8,9

4,8

0,0

7,4

9,6

1,3

6,4

1,7

0,0

0,2

2,8

5,7

0,4

3,8

9,4

-1,7

-2,6

-0,7

-0,8

-5,0 0,0 5,0 10,0 15,0

Vicenza /IT

Ljubljana /SLO

Graz /A

Mannheim/ D

Basel /ZH

Zagreb /CRO

Padova /IT

Bratislava /SK

Beograd /S&CG

Verona /IT

Bolognja /IT

Salzburg /A

Stuttgart /D

Zurich /ZH

Venecija /IT

Budimpešta /HU

Firenca /IT

Munchen /D

Beč /A

Prag /CR

Noćenja 2004. godine(u tisućama)

Prosječna stopa promjene noćenja2001.-2004. (%)

5 Izvor: European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (UNWTO) (2005): City tourism & culture– the European experience. Brussels. Dostupno na: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf [prosinac 2005].6 Između ostalih i istraživanja Europskog turističkog monitora i Eurobarometra.


9


gradski turisti češće od drugih odsjedaju u hotelima (42%) i putuju zrakoplovom(43%), premda u grad vrlo često dolaze i osobnim automobilima (34%), a svaki trećiodsjeda kod rodbine ili prijatelja,

preporuka rodbine i prijatelja je glavni izvor informacija (31%), a često je i korištenjeInterneta (19%) i turističkih vodiča (17%),

među inozemnim posjetiteljima većine europskih gradova najviše turista dolazi izsusjednih država (izuzetak su turisti iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske kojisvugdje predstavljaju značajni tržišni segment bez obzira na udaljenost),

najvažnija emitivna tržišta u europskom gradskom turizmu su njemačko i britanskokoja generiraju više od 40% svih putovanja; osim Nijemaca i Britanaca, međuinozemnim posjetiteljima većine gradova najzastupljeniji su turisti iz SAD-a, Italije,Francuske i Japana, a učestalije od drugih u gradove putuju Europljani iz razvijenihmanjih zemalja sjeverozapadne Europe,

razgledavanje je najčešća aktivnost posjetitelja gradova, a glavni motivi posjeta suupoznavanje kulturne i povijesne baštine te uživanje u atmosferi, hrani i piću ikupovanje,

zbog 'čvrstih' atrakcija češće se putuje u gradove negoli zbog povremeno organiziranihkulturnih događanja,

muzeji su obično najposjećenije atrakcije (51% odgovora) u gotovo svim gradovima,

posjetitelji gradova skloniji su višoj potrošnji od tradicionalnih kupališno odmorišnihturista.

Na temelju navedenih izvora na europskom turističkom tržištu uočeni su sljedećidugoročniji trendovi u gradskom turizmu:

povećava se udio domaćih gostiju u strukturi posjetitelja u većini europskih gradova,

raste korištenje Interneta prilikom organiziranja posjete gradovima,

u porastu je korištenje zrakoplova kod dolaska u gradove zbog pojave novihzrakoplovnih kompanija (low cost) koje nude povoljnije letove,

i dalje su metropole destinacije koje se neizostavno 'moraju vidjeti', ali raste zanimanjeza posjetom manjih (nepoznatih) gradova; zbog radoznalosti sve češće se putuje ugradove iz središnje, istočne i južne Europe te u mlade (nove) članice prošireneEuropske unije pa se intenzivniji rast prognozira za istočno-europske gradove izBugarske i Rumunjske uključujući gradove iz Hrvatske,

sve je oštrija konkurentska borba za svakog posjetitelja, jer ponuda višestrukonadmašuje potražnju; osim tradicionalnih destinacija, stalno se pojavljuju noviproizvodi kako u Europi, tako i na drugim kontinentima,

sve se veća pažnja posvećuje osmišljavanju posebno prepoznatljivog gradskogproizvoda s naglaskom na autentičnost (kulinarski specijaliteti, urbanističkauređenost, moda, atmosfera, ugođaj, ambijent, doživljaj i sl.),

zamijećen je trend povezivanja tradicionalnog kulturnog doživljaja i novih zanimljivihsadržaja boravka u gradovima,

posjeti gradovima rastu brže od tradicionalnih kupališno-odmorišnih putovanja uEuropi.


10


GLAVNI NALAZI3.

11


3. GLAVNI NALAZI

3. GLAVNI NALAZI

U ovom poglavlju prikazuju se glavni nalazi istraživanja TOMAS - ZAGREB 2005. Opisujese tržišni profil turista, gostiju Zagreba koji su u Gradu ostvarili barem jedno noćenje, iposjetitelja, gostiju koji su u Zagrebu proveli samo jedan dan, bez ostvarenog noćenja.Tržišni profil turista grada Zagreba prikazuje se posebno za hotelske goste, za gosteomladinskih hostela, za goste u privatnom smještaju i ostalim vrstama komercijalnogsmještaja te za goste koji su noćili kod rodbine ili prijatelja. Široki skup obilježja kojiopisuje tržišni profil gostiju Zagreba sastoji se od nekoliko cjelina. To su sociodemografskiprofil turista i posjetitelja, motivacija za dolazak u Zagreb, obilježja putovanja, obilježjaboravka u Zagrebu, zadovoljstvo turističkom i ostalom ponudom, ocjena prednosti inedostataka Zagreba kao turističkog središta u odnosu na konkurentske gradove u regijite ostvarena potrošnja tijekom boravka u Zagrebu.

Većina se rezultata istraživanja u ovom poglavlju prikazuje u tablicama. Strukture obilježjaprikazuju se u postocima, dok se za neka obilježja prikazuje i aritmetička sredina. Upopratnom tekstu ističu se glavni rezultati svakog obilježja za pet glavnih turističkihtržišnih segmenata te, ukoliko postoje, uočena odstupanja unutar pojedinog segmenta.Odstupanja pojedinih obilježja se analiziraju prema zemlji porijekla i kategoriji objektaza hotelske goste, a za goste u privatnom smještaju, kod rodbine i prijatelja te zajednodnevne posjetitelje analiziraju se odstupanja između domaćih i inozemnih gostiju.Sva odstupanja prikazana su u tablicama koje se nalaze u Prilogu.

3.1. Sociodemografski profil turista i posjetitelja

Sociodemografski podaci o turistima i posjetiteljima Zagreba obuhvaćaju sljedeća obilježja:zemlju stalnog boravka, županiju stalnog boravka za domaće goste, navršene godineživota i spol.

Struktura gostiju prema zemlji porijekla za goste koji su odsjeli u hotelima, poznata je iodgovara podacima Državnog zavoda za statistiku o ostvarenom prometu u tim vrstamasmještaja tijekom kolovoza, rujna i listopada 2005. godine, budući da je struktura uzorkahotelskih gostiju u istraživanju TOMAS Zagreb 2005 prilagođena ostvarenom prometuu svim zagrebačkim hotelima. Međutim, podaci o strukturi gostiju prema zemlji porijeklaza goste koji su odsjeli kod rodbine i prijatelja ili su u jednodnevnom posjetu Zagrebuslužbeno se ne registriraju, kao niti ukupan turistički promet mjeren brojem dolazaka iostvarenih noćenja, te ovi podaci predstavljaju osnovu za geografsku segmentaciju togspecifičnog dijela zagrebačkog turističkog tržišta.

• Domaći gosti najzastupljeniji su među turistima koji odsjedaju kod prijatelja i rodbine,gdje obuhvaćaju oko jedne trećine ukupnog tržišta, a njihov udio najveći je i međujednodnevnim posjetiteljima (29%) te u hotelima, u kojima obuhvaćaju oko jedne petineukupnog tržišta. Nešto su manje zastupljeni u privatnom smještaju (oko 13%) i uhostelima (oko 8%).

• Najčešći inozemni gosti u hotelima su Nijemci, Talijani, turisti iz SAD-a, Francuzi,Španjolci i Britanci. Slična je struktura inozemnih gostiju i u hostelima, uz nešto većeudjele Francuza i Britanaca. U privatnom smještaju od inozemnih gostiju najzastupljenijisu Francuzi (16%), Španjolci (10%) i Nijemci (7%). Kod prijatelja ili rodbine u najvećojmjeri su odsjedali turisti iz Njemačke (14%), BiH (8%), Srbije i Crne Gore (7%) i Slovenije(5%).

12


• Odstupanja: Domaći gosti, gosti iz susjednih zemalja (BiH, Slovenije, Srbije i Crne Gore),Austrije, Španjolske i nekih istočnoeuropskih zemalja zastupljeniji su u hotelima s 3zvjezdice, dok u hotelima više kategorije ima relativno više gostiju iz Italije, Francuske,SAD-a, Kanade i drugih prekomorskih zemalja.

• Među jednodnevnim posjetiteljima osim domaćih dominiraju gosti iz susjednih zemalja(Italije, Slovenije, Austrije), dok jednodnevni posjetitelji iz udaljenih zemalja dolaze uZagreb u okviru kružnog putovanja ili su u tranzitu.

• Oko četvrtine domaćih gostiju u hotelima dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije, slijedegosti iz Primorsko-goranske županije te Istre i Dubrovačko-neretvanske županije. Međujednodnevnim domaćim posjetiteljima najviše je onih iz susjednih županija: Zagrebačke(15%), Krapinsko-zagorske i Karlovačke (po 13%).

Tablica 3.1.1.ZEMLJA PORIJEKLA (%)

Zemlja porijekla Hotel HostelPrivatni smještaj

Kod rodbine ili prijatelja

Jednodnevni posjetitelji

• Hrvatska 20,6 7,9 13,4 33,0 29,1• Njemačka 8,7 7,2 7,2 13,6 4,2• Italija 7,3 7,9 5,2 4,0 8,5• SAD 7,2 7,2 3,1 5,1 0,0• Francuska 5,2 11,2 15,5 4,6 5,5• Španjolska 4,8 4,6 10,3 0,0 0,6• Velika Britanija 4,7 9,9 4,1 2,8 4,2• Ostale izvaneuropske zemlje 4,5 4,0 6,2 1,7 1,2• Austrija 3,8 1,3 4,1 4,0 9,7• Švedska 2,5 0,7 0,0 0,0 0,0• BiH 2,4 2,0 1,0 8,0 1,8• Srbija i Crna Gora 2,4 1,3 1,0 6,8 1,2• Kanada 2,0 1,3 0,0 0,6 1,2• Izrael 1,9 0,0 6,2 0,6 0,6• Mađarska 1,8 1,3 0,0 0,6 1,2• Australija 1,7 4,6 3,1 0,6 1,8• Rusija 1,6 1,3 0,0 0,0 0,0• Japan 1,4 2,0 0,0 0,0 1,8• Slovenija 1,4 2,6 2,1 5,1 13,9• Estonija 1,4 1,3 0,0 0,0 1,2• Belgija 1,2 2,6 1,0 0,0 0,6• Češka 1,2 0,0 4,1 1,1 0,6• Bugarska 1,2 0,7 0,0 0,0 0,0• Rumunjska 1,2 0,7 0,0 0,6 1,8• Poljska 1,1 2,6 1,0 1,1 0,0• Portugal 1,1 0,7 0,0 0,0 0,6• Švicarska 0,9 5,9 1,0 1,7 0,6• Danska 0,9 0,7 1,0 0,0 0,0• Nizozemska 0,9 2,6 4,1 0,6 1,2• Norveška 0,8 0,0 1,0 0,0 0,0• Slovačka 0,7 0,0 0,0 1,7 1,2• Irska 0,7 2,6 3,1 0,6 2,4• Grčka 0,4 0,7 0,0 0,0 0,0• Luksemburg 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0• Litva 0,3 0,0 0,0 0,0 0,6• Finska 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6• Novi Zeland 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0• Turska 0,0 0,0 1,0 0,6 0,6• Ukrajina 0,0 0,0 0,0 1,1 0,0• Makedonija 0,0 0,0 0,0 0,0 1,2• UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

13


• Prosječna dob turista i posjetitelja Zagreba kreće se od 26 godina za goste smještene uhostelu do 39 godina za hotelske goste. Hotelski gosti u većem su dijelu mlađe (od 26do 35) i srednje dobi (od 36 do 55), što je posljedica većeg udjela poslovnog motivadolaska. U hostelu kao cjenovno najpristupačnijoj vrsti smještaja dominiraju mlađigosti (do 25 godina) kojih je u toj vrsti smještaja bilo gotovo 60%.

• Kod rodbine ili prijatelja, u privatnom smještaju i među jednodnevnim posjetiteljimagotovo su jednaki udjeli gostiju do 35 godina, kojih je bilo oko 67%, pri čemu su oninajmlađi, do 25 godina, najmanje zastupljeni u privatnom smještaju. Prosječna dobkretala se od 32 godine za jednodnevne posjetitelje do 34 godine za goste u privatnomsmještaju.

• Odstupanja: Najviše gostiju starije dobi (56 i više godina) u hotelima dolazi iz SAD-a iVelike Britanije, a mlađi gosti (do 35 godina) dolaze iz Hrvatske. Domaći gosti kojiborave kod rodbine ili prijatelja nešto su mlađi od inozemnih, a slično je i kodjednodnevnih posjetitelja.

• Odstupanja: U hotelima kategorije 3 zvjezdice nešto je zastupljenija najmlađa dobnaskupina (13% gostiju je u dobi do 25 godina u hotelima s 3 zvjezdice, u odnosu na 4%gostiju iste dobi u hotelima s 4 i 5 zvjezdica).

• Među anketiranim turistima koji su odsjeli u hotelima, hostelima i u privatnom smještajubilo je nešto više muškaraca, a nešto više žena anketirano je kod gostiju koji su odsjelikod rodbine i prijatelja i među jednodnevnim posjetiteljima.

3.2. Motivacija za dolazak

U ovom dijelu prikazuju se motivi dolaska u Zagreb, učestalost dolaska u Zagreb i, zahotelske goste, u hotel te izvori informacija koje su gosti koristili prije dolaska u Zagreb.Za motive dolaska u Zagreb ispitanici su mogli navesti do tri motiva od ponuđenihsedamnaest, a za izvore informacija o Zagrebu, do tri izvora od ponuđenih osam.

• Primarni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze (33%), a slijede, podjednakozastupljena, nova iskustva i doživljaji, zabava i kratki odmor u gradu, te upoznavanjekulturnih znamenitosti. Gosti koji su odsjeli u hostelu posjećuju Zagreb primarno zbognovih iskustava i doživljaja, zabave i kratkog odmora u gradu, a značajan je i udio onihkoji u Zagreb dolaze u okviru kružnog putovanja.

• Gosti koji su odsjeli u privatnom smještaju u posjetu su prije svega zbog kratkog odmorau gradu (39%) te zbog zabave, novih iskustava i doživljaja i upoznavanja kulturnihznamenitosti Zagreba (po 34%), što ih izdvaja u odnosu na druge goste Zagreba. Osimposjete rodbini i prijateljima kao primarnom motivu (74%), goste koji odsjedaju kodrodbine ili prijatelja motivira zabava (36%) i kratki odmor u gradu (30%).

• Jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze u Zagreb zbog kratkog odmora u gradu (29%),slijedi dolazak u Zagreb u okviru kružnog putovanja (21%) ili u tranzitu (18%), a dolazei zbog zabave (16%) te nazočnosti kongresu ili sajmu (16%).

Tablica 3.1.2.DOB TURISTA I POSJETITELJA (%)

Dob (godine) Hotel HostelPrivatni smještaj



• Do 25 12,2 59,9 16,7 27,8 34,8• 26 do 35 32,3 32,9 51,0 38,6 32,3• 36 do 45 29,2 5,3 17,7 19,9 19,5• 46 do 55 14,8 0,7 9,4 8,5 7,9• 56 i više 11,6 1,3 5,2 5,1 5,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječna dob 38,9 26,2 34,1 32,8 32,4

3. GLAVNI NALAZI

14


• Odstupanja: Među hotelskim gostima, gosti iz SAD-a češće od prosjeka posjećuju Zagrebzbog novih iskustava i doživljaja, dok goste iz Hrvatske češće od ostalih motivirajuposlovne obaveze. Upoznavanje kulturnih znamenitosti više motivira inozemne gosteod domaćih, u svim vrstama smještaja.

• Odstupanja: U hotelima s 3 zvjezdice nešto su zastupljeniji motivi upoznavanja prirodnihljepota okolice i kulturnih znamenitosti Zagreba, te zdravstveni razlozi i religija kaomotiv dolaska, dok je u hotelima najviše kategorije dvostruko zastupljenije kružnoputovanje kao motiv posjeta Zagrebu.

Tablica 3.2.1.MOTIVI DOLASKA* (%)

Motivi Hotel HostelPrivatni smještaj



• Poslovne obveze 33,3 5,9 10,3 6,3 10,3• Nova iskustva i doživljaji 22,8 48,0 34,0 19,9 7,9• Zabava 19,6 34,2 34,0 35,8 15,8• Kratki odmor u gradu 18,4 37,5 39,2 29,6 28,5• Upoznavanje kulturnih

znamenitosti Zagreba16,6 21,7 34,0 12,5 10,9

• Kružno putovanje (Zagreb kao dio ture)

15,5 24,3 21,7 6,3 20,6

• Sudjelovanje/ nazočnost sportskom događaju

13,3 4,6 9,3 5,1 6,7

• Nazočnost kongresu, sajmu 12,1 0,7 4,1 5,1 16,4• Posjet rodbini ili prijateljima 12,1 6,6 3,1 74,4 12,7• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba5,6 7,2 10,3 5,1 3,0

• Obrazovanje (seminari, tečajevi)

4,1 7,9 2,1 1,1 1,8

• Tranzit 2,6 5,9 4,1 0,0 17,6• Kupnja ('shopping') 2,6 4,0 2,1 8,5 4,9• Religija 1,7 2,0 1,0 0,6 1,8• Sudjelovanje/ nazočnost

kulturnom događaju/ manifestaciji1,4 3,3 1,0 0,0 0,0

• Povoljne cijene 1,3 0,7 1,0 2,3 1,8• Zdravstveni razlozi 1,0 2,0 1,0 4,0 4,2• Drugi motivi 1,3 2,0 0,0 0,0 0,6* Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti motiva hotelskih gostiju.

Tablica 3.2.2.UČESTALOST DOLASKA U ZAGREB (%)

Učestalost dolaska Hotel HostelPrivatni smještaj



• Prvi posjet 37,4 66,5 56,7 14,8 30,3• Drugi posjet 13,7 17,1 12,4 14,2 8,5• Treći do šesti posjet 16,3 6,6 10,3 15,3 15,8• Više od šest posjeta 32,7 9,9 20,6 55,7 45,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• Učestali posjeti Zagrebu karakteristični su za goste koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja(56% gostiju posjetilo je Zagreb više od šest puta) te za jednodnevne posjetitelje, dok jenajveći broj gostiju koji su prvi puta posjetili Zagreb zabilježen među gostimasmještenim u hostelu, privatnom smještaju i hotelu.

• Vjernost hotelu nije tako izražena, pa većina hotelskih gostiju prvi put boravi u hotelu(65%), a na ponovni posjet nekom od zagrebačkih hotela odlučilo se 35% gostiju.

• Odstupanja: Većina hotelskih gostiju iz SAD-a (74%) i Francuske (53%) prvi je put uposjeti Zagrebu, a od inozemnih hotelskih gostiju Zagrebu su najvjerniji Nijemci iTalijani (30% je boravilo u Zagrebu više od šest puta).

3. GLAVNI NALAZI

15


• Odstupanja: Dok je s obzirom na kategoriju hotela, zabilježen podjednak udio vjernihgostiju u svim kategorijama, hoteli s 3 zvjezdice ugostili su nešto više novih gostiju(37%) u odnosu na hotele s 4 i 5 zvjezdica (29%).

• Najvažniji izvor informacija za goste u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima iza jednodnevne posjetitelje bio je Internet (57% gostiju u hostelu, 41% gostiju u hotelu,43% gostiju u privatnom smještaju i 32% jednodnevnih posjetitelja prikupljalo jeinformacije o Zagrebu putem Interneta). Gosti koji su odsjeli kod rodbine ili prijateljainformirali su se najvećim dijelom kod prijatelja ili rodbine (35%) i putem Interneta(28%). Gosti u privatnom smještaju su se više od drugih oslanjali na brošure, oglase iplakate (35%).

• Odstupanja: Domaći gosti u svim smještajnim kapacitetima oslanjali su se više odinozemnih na informacije dobivene prijašnjim boravkom u Zagrebu ili putem radija,televizije, filma ili videa. Inozemni gosti više su od domaćih koristili usluge Interneta(60% u hostelu, 46% u privatnom smještaju, 42% u jednodnevnom posjetu). Međuhotelskim gostima Francuzi i gosti iz SAD-a najviše su se koristili Internetom, dok su segosti iz Njemačke i Italije, koji su među najvjernijim gostima Zagreba, više od prosjekaoslanjali na prijašnji boravak ili nisu trebali nikakve informacije.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 3 zvjezdice u većoj su mjeri koristili gotovo sve izvoreinformacija u odnosu na goste u hotelima s 4 i 5 zvjezdica, uz iznimku nešto manjegoslanjanja na preporuke turističke agencije ili kluba.

3.3. Obilježja putovanja

Obilježja putovanja obuhvaćaju način organizacije putovanja, vrstu prijevoznog sredstvai pratnju na putovanju.

Tablica 3.3.1.NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJA (%)

Organizacijaputovanja

Hotel HostelPrivatni smještaj



• Posredstvom putničke agencije 30,4 10,3 8,7 2,4 10,1• Samostalno organizirano 55,9 63,0 73,9 67,5 66,4• Bez prethodne rezervacije 12,6 26,0 17,4 29,6 22,8• Nešto drugo 1,1 0,7 0,0 0,6 0,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.2.3.IZVORI INFORMACIJA* (%)

Izvoriinformacija




• Internet 41,4 57,2 43,3 27,8 32,1• Nisam trebao/la

nikakve informacije 22,3 5,3 9,3 26,1 31,5

• Brošure, oglasi, plakati 21,4 22,4 35,1 8,0 12,1• Prijašnjii boravak 17,6 12,5 6,2 25,0 18,8• Preporuke rodbine ili prijatelja 13,5 15,8 23,7 34,7 8,5• Preporuke turističke agencije ili

kluba 12,5 5,9 5,2 0,6 4,9

• Članci u novinama ili časopisima 9,8 9,9 8,3 5,1 5,5• Radio, televizija, film ili video 7,9 11,2 4,1 9,7 6,1• Sajmovi, izložbe 7,0 4,6 2,1 2,8 0,6• Drugi izvori 3,0 5,3 1,0 2,8 0,6*Mogućnost više odgovora.Napomena: Rezultati su sortirani prema zastupljenosti izvora informacija hotelskih gostiju.

16


• Samostalno organizirano putovanje dominantan je način organizacije putovanja zagoste u svim smještajnim objektima, a naročito je zastupljeno kod gostiju u privatnomsmještaju (74%) i kod gostiju koji su odsjeli kod rodbine ili prijatelja (68%). Gosti uhotelu češće od prosjeka dolaze posredstvom putničke agencije ( 30%), dok gosti kojisu odsjeli kod rodbine ili prijatelja nešto više od ostalih u Zagreb dolaze bez prethodnerezervacije (30%).

• Odstupanja: Među hotelskim gostima u organiziranom dolasku prednjače gosti iz SAD-a (42%), a samostalno organizirano putovanje karakteristično je za Francuze (69%),koji nikada ne dolaze bez prethodne rezervacije.

• Odstupanja: U hotelima najviše kategorije gosti su gotovo dvostruko češće organiziraliputovanje posredstvom putničke agencije (39% gostiju u hotelima s 4 i 5 zvjezdicakoristilo je usluge agencije za razliku od 20% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice).

• Najveći broj gostiju u hotelima i u privatnom smještaju doputovao je u Zagrebzrakoplovom. Prijevoz vlakom dominantan je kada je riječ o gostima u hostelu, ajednodnevni posjetitelji i gosti koji odsjedaju kod rodbine ili prijatelja najčešće dolazeautomobilom.

• Odstupanja: Domaći gosti najčešće dolaze automobilom (72%), jednako kao i gosti izItalije (64%), a kod ostalih gostiju dominira prijevoz zrakoplovom.

• Odstupanja: Gosti koji odsjedaju u hotelima s 4 i 5 zvjezdica češće od onih u hotelima s3 zvjezdice dolaze u Zagreb zrakoplovom (66% u odnosu na 48% dolazakazrakoplovom), a znatno rjeđe autobusom (4% u odnosu na 9% dolazaka autobusom).

Tablica 3.3.2.PRIJEVOZNO SREDSTVO (%)

Prijevoznosredstvo




• Automobil 36,7 10,5 35,1 38,1 53,3• Autobus 9,3 20,4 8,3 25,0 14,6• Motocikl/ bicikl 0,8 1,3 0,0 0,6 0,6• Vlak 4,5 38,2 18,6 14,8 17,6• Zrakoplov 48,5 27,0 36,1 20,5 13,3• Ostalo 0,2 2,6 2,1 1,1 0,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• U zagrebačke hotele, hostele i u jednodnevnu posjetu, gosti najčešće dolaze u pratnjiprijatelja ili poznanika. U privatni smještaj gosti najčešće dolaze samo s partnerom ili upratnji prijatelja ili poznanika, a u posjet rodbini ili prijateljima u najvećem brojuslučajeva dolaze sami.

• Odstupanja: Domaći gosti nešto više od inozemnih putuju sami, što se može objasnitiposlovnim putovanjima, dok je nešto veći broj dolazaka u hotel s partnerom zabilježenkod francuskih gostiju.

• Odstupanja: Gosti koji odsjedaju u hotelima s 4 i 5 zvjezdica češće dolaze u Zagreb bezpratnje (40% u odnosu na 28% samostalnih dolazaka u hotele s 3 zvjezdice).

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.3.3.PRATNJA NA PUTOVANJU (%)

Pratnjana putovanju




• Sam(a) 27,1 31,6 16,5 37,5 23,0• Samo s partnerom 28,2 22,4 45,4 18,8 23,0• S članovima obitelji 5,7 2,0 7,2 21,0 12,1• S prijateljima/ poznanicima 39,1 44,1 30,9 22,7 41,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

17


Tablica 3.4.2.DULJINA BORAVKA POSJETITELJA (%)

Broj sati

• 1 - 5 20,5• 6 - 10 42,2• 11 i više 37,3

UKUPNO 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječan broj sati 9,3

3.4. Obilježja boravka u Zagrebu

Obilježja boravka turista i posjetitelja u Zagrebu, uključuju, osim duljine boravka mjerenebrojem ostvarenih noćenja za turiste i brojem sati provedenih u Gradu za posjetitelje,sklonost posjeti turističkim atrakcijama Grada, muzejima i galerijama, priredbama i ostalimmjestima, korištenje Zagreb ‘card-a’, posjećivanje turističkih informativnih centara tekorištenje mogućnosti organiziranog razgleda Zagreba.

• Najviše turista ostvari u Zagrebu jedno ili dva noćenja7. Izrazito kratki boravak,karakterističan za gradski turizam, posebno je izražen kod gostiju koji odsjedaju uhotelima i hostelima, gdje oko 49% u hotelima, odnosno oko 60% gostiju u hostelimaprovede samo jednu ili dvije noći. Oko četvrtine gostiju ostvari u Zagrebu tri ili četirinoćenja, dok osam i više noćenja znatno češće ostvaruju gosti u privatnom smještaju ikod rodbine i prijatelja.

• Navedena struktura s obzirom na duljinu boravka očituje se i u prosječnoj duljiniboravka turista u Zagrebu. Tako najmanje noćenja u prosjeku ostvaruju hotelski gosti(3,6 noći u prosjeku) i gosti hostela (4,4 noći u prosjeku), dok gosti u privatnom smještajui oni kod rodbine i prijatelja, u Zagrebu ostvaruju u prosjeku između šest i sedamnoćenja.

• Odstupanja: Najdulji boravak u hotelima ostvaruju Nijemci (4,3 noćenja u prosjeku),među kojima je i najveći udio onih koji u hotelima ostvaruju 8 i više noćenja (17%).Samo nešto kraće u prosjeku borave gosti iz Italije, SAD-a i Velike Britanije. Najkraćiprosječan boravak među promatranim emitivnim tržištima bilježe domaći gosti (2,5noćenja u prosjeku), što je izravna posljedica velikog udjela domaćih gostiju koji uhotelima ostvaruju samo jedno ili dva noćenja (76%), čime se i ističu u odnosu nainozemna tržišta.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica borave u prosjeku jednu noć kraće odgostiju u hotelima s 3 zvjezdice.

Tablica 3.4.1.DULJINA BORAVKA TURISTA (%)

Broj noćenja



• 1 - 2 48,8 59,6 45,4 33,0• 3 - 4 27,4 23,8 26,8 26,7• 5 - 7 15,1 13,9 12,4 18,8• 8 i više 8,8 2,6 15,5 21,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0(aritmetička sredina)

• Prosječan broj noćenja 3,6 4,4 6,8 6,2

• Jednodnevni posjetitelji najčešćeborave u Zagrebu između šest i desetsati, a nešto više od trećine (37%) seodlučuje na gotovo cjelodnevni bo-ravak u trajanju od jedanaest i višesati. Prosječna duljina boravka je-dnodnevnih posjetitelja iznosi 9,3sata.

7 O kratkom boravku turista u komercijalnim smještajnim objektima u Zagrebu govore i podaci Državnog zavoda zastatistiku, koji bilježi broj dolazaka turista i broj ostvarenih noćenja turista u komercijalnim objektima. Prema tim podacima,na razini svim vrsta komercijalnih objekata i cijele godine, u 2005. godini prosječan boravak u Zagrebu iznosio je 1,7noćenja.

• Odstupanja: Kod domaćih je posjetitelja Zagreba češći boravak od 11 i više sati, a u pro-sjeku borave jedan sat duže od inozemnih.

3. GLAVNI NALAZI

18


• I turisti i posjetitelji Zagreba najčešće posjećuju najjuži centar Grada, uključujući Trgbana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i Katedralu. Pri tome Gornji grad nešto manjeposjećuju oni u jednodnevnom posjetu i hotelski gosti, dok Katedralu i tržnicu Dolacu najvećem broju obilaze gosti u privatnom smještaju. Najvjerojatnije zbog najvišeslobodnog vremena, gosti u posjetu rodbini i prijateljima češće od ostalih gostiju odlazena Sljeme i Medvedgrad, u posjet Maksimiru, Mirogoju, Jarunu i okolici Zagreba.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima najaktivniji su gosti iz SAD-a. Oni u većem brojuod svih ostalih gostiju posjećuju gotovo sve navedene atrakcije, s izuzetkom Botaničkogvrta i Maksimira koje u najvećem broju posjećuju Britanci. Gosti iz SAD-a izdvajaju sei kad je riječ o upoznavanju okolice Zagreba – svaki četvrti gost iz SAD-a odlazi uposjet zagrebačkoj okolici.

• Odstupanja: Gosti hotela s 3 zvjezdice aktivniji su od gostiju hotela viših kategorije igotovo sve atrakcije posjećuju u znatno većem broju. Izuzetak je Donji grad i zagrebačkaokolica koju gosti hotela s 3, 4 i 5 zvjezdica posjećuju podjednako.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.3.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJE* (%)

Turističke atrakcije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Gornji grad 54,7 79,6 77,3 64,8 37,0• Trg bana Jelačića 70,4 80,9 83,5 73,9 64,2• Katedrala 45,4 57,9 74,2 46,0 35,8• Tržnica - Dolac 39,0 44,1 60,8 40,3 17,0• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)63,9 74,3 75,3 65,9 43,6

• Sljeme, Medvedgrad 12,7 5,9 10,3 21,0 1,8• Botanički vrt 20,3 19,7 18,6 20,5 3,0• Maksimir 19,5 18,4 21,7 35,2 10,3• Mirogoj 10,7 10,5 12,4 18,8 4,2• Jarun 21,7 32,9 25,8 41,5 10,9• Okolica Zagreba 13,6 7,9 9,3 18,8 3,0• Neka druga atrakcija 4,6 1,3 2,1 4,6 7,9• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije12,7 0,7 3,1 15,9 6,7

• Nije bilo vremena za posjet atrakciji

9,6 6,6 6,2 5,1 14,6

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji

1,1 1,3 1,0 1,1 1,8

* Mogućnost više odgovora.

Tablica 3.4.4.POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJE* (%)

Muzeji i galerije Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Umjetnički paviljon 5,8 5,9 5,2 4,0 2,4• Muzej Mimara 20,9 13,8 17,5 18,8 2,4• Klovićevi dvori - Gornji grad 8,3 5,9 6,2 6,8 1,2• Muzej za umjetnost i obrt 8,3 13,2 5,2 11,4 0,0• Tehnički muzej 6,0 4,6 3,1 9,7 0,0• Muzej grada Zagreba 9,5 5,3 5,2 8,5 2,4• Arheološki muzej 7,7 2,6 4,1 5,1 1,2• Prirodoslovni muzej 2,8 2,0 4,1 4,6 0,6• Etnografski muzej 2,5 2,6 2,1 2,8 0,6• Strossmayerova galerija 3,9 5,9 3,1 5,1 1,8• Neki drugi muzej, galerija 3,0 3,3 11,3 1,1 0,0• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije5,7 0,7 2,1 6,3 3,0

• Nije bilo vremena za posjet muzeju ili galeriji

43,0 41,5 46,4 32,4 75,2

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji

18,5 22,4 21,7 29,6 17,0


19


• Muzeji koje turisti Zagreba najčešće posjećuju su Muzej Mimara, Muzej za umjetnosti obrt, Muzej grada Zagreba te Klovićevi dvori. I učestalost posjete i sklonost posjetipojedinim muzejima razlikuje se između promatranih segmenata turističkog tržišta.Dok je Muzej Mimara najposjećeniji od strane svih turista, gosti hostela i oni u posjeturodbini i prijateljima nešto češće posjećuju Muzej za umjetnost i obrt. Tehnički muzeju najvećem broju posjećuju također gosti u posjetu rodbini i prijateljima.

• Jednodnevni posjetitelji u značajno manjem broju posjećuju zagrebačke muzeje, a jedanod glavnih razloga je nedostatak vremena.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, gosti iz SAD-a nešto češće posjećuju muzeje igalerije, pri čemu ih znatno više od ostalih hotelskih gostiju privlači Muzej za umjetnosti obrt (svaki četvrti gost iz SAD-a posjetilo je taj muzej).

• Odstupanja: Slično kao kod posjeta gradskim atrakcijama, i u posjetima muzejima igalerijama gosti hotela s 3 zvjezdice su aktivniji od gostiju hotela viših kategorija.Podjednaka posjećenost zabilježena je samo kod Muzeja za umjetnost i obrt.

• Hotelski gosti podjednako su učestalo posjećivali manifestacije Zagrebačkog velesajmai različite sportske manifestacije i priredbe (15%). Gosti omladinskih hostela najčešćesu, i u isto vrijeme češće od drugih, posjećivali koncerte i druga glazbena događanja. Unešto većem broju su na sportske manifestacije i kazališne predstave odlazili gosti uposjetu rodbini i prijateljima, dok su jednodnevni posjetitelji, najvjerojatnije, odlazakna manifestaciju/priredbu vezali uz glavni motiv dolaska u Grad pa su tako češće odlazilina manifestacije Zagrebačkog velesajma.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, domaći su gosti učestalije posjećivali gotovo svenavedene manifestacije, čemu je glavni razlog vjerojatno jezična barijera prisutna navećini manifestacija i priredbi.

• Odstupanja: Gosti u hotelima s 3 zvjezdice su u odnosu na one u hotelima više kategoriječešće odlazili na gotovo sve manifestacije i priredbe.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.5.POSJEĆENE PRIREDBE* (%)

Priredbe Hotel HostelPrivatni smještaj



• Manifestacije Zagrebačkog velesajma

14,6 5,9 7,2 9,1 16,4

• Športske utakmice i manifestacije, korporacijske igre

14,8 7,2 12,4 16,5 9,1

• Koncerti i druga glazbena događanja

9,2 13,2 8,3 8,0 2,4

• Kazališne predstave 6,3 9,9 5,2 11,4 2,4• Neka druga manifestacija 2,7 2,0 2,1 1,7 1,8• Nije bilo vremena za prisustvovanje

priredbi ili manifestaciji42,6 44,7 54,6 26,1 56,4

• Nisam bio/la zainteresiran/a za prisustvovanje priredbi ili manifestaciji

21,6 26,3 20,6 37,5 15,2


20


• Turisti u Zagrebu često posjećuju zagrebačke restorane, kavane i kafiće. Izdvajaju sehotelski gosti kod kojih čak 80% tijekom boravka odlazi u neki od restorana. Restoraneposjećuje i velik broj gostiju u privatnom smještaju (76%) te gostiju koji u Zagrebuodsjedaju kod rodbine i prijatelja (60%), koji često posjećuju i slastičarnice (39%). Iakočesto, hotelski gosti nešto manje od ostalih gostiju koji noće u Zagrebu odlaze u kavanei kafiće.

• Gosti u posjetu rodbini i prijateljima češće od ostalih posjećuju velike trgovačke centre,ali i butike i trgovine u centru grada te kockarnice. Oni su, zajedno s gostima hostela inajčešće u diskotekama.

• Jednodnevni posjetitelji od navedenih mjesta najčešće posjećuju kavane i kafiće, a kaoglavni razlog neposjete ostalih mjesta navode nedostatak vremena.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, restorane češće od ostalih posjećuju gosti iz SAD-a, Italije i Velike Britanije. U posjeti trgovačkim centrima prednjače domaći gosti hotela,ali zato butike i trgovine u centru češće obilaze gosti iz Francuske, Italije i SAD-a.

• Odstupanja: Gosti hotela s 4 i 5 zvjezdica znatno više od ostalih hotelskih gostiju posjećujukockarnice (9% u odnosu na 2% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice) i 'wellness' centre(12% u odnosu na 2% gostiju u hotelima s 3 zvjezdice), dok gosti hotela s 3 zvjezdicečešće posjećuju trgovačke centre te slastičarnice.

Tablica 3.4.7.KORIŠTENJE ZAGREB CARD-a (%)

Korištenje ZAGREB CARD-a Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 3,0 7,9 2,1 1,7 0,0• Ne 97,0 92,1 97,9 98,3 100,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

• U korištenju Zagreb ‘card-a’ prednjače gosti hostela, a potom, u vrlo malom obimu,hotelski gosti te gosti u privatnom smještaju i u posjetu rodbini i prijateljima.

• Odstupanja: Među hotelskim gostima, Zagreb ‘card’ najviše su koristili Francuzi (13%)i gosti iz SAD-a (9%).

• Odstupanja: Dok je u hotelima s 3 zvjezdice Zagreb ‘card’ koristilo tek nešto manje od1% gostiju, u hotelima više kategorije karticu je koristilo oko 7% gostiju.

Tablica 3.4.8.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBA (%)

Organizirano razgledanje Zagreba Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 6,6 7,2 1,0 0,6 1,2• Ne 93,5 92,8 99,0 99,4 98,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.4.6.OSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBU* (%)

Mjesta posjeta u Zagrebu Hotel HostelPrivatni smještaj



• Kockarnice 5,0 4,6 1,0 8,0 0,6• Diskoteke 15,1 32,9 19,6 31,8 2,4• Restorani 80,1 50,7 76,3 60,2 33,3• Kavane, kafići 77,3 84,2 87,6 89,8 65,5• Slastičarnice 26,4 29,0 24,7 39,2 13,9• "Shopping" centri 29,3 27,0 26,8 43,2 7,9• Butici/ trgovine u centru grada 29,9 29,6 17,5 38,6 7,9• "Wellness" centri 5,8 2,0 2,1 2,3 1,2• Nije bilo vremena za posjet 3,7 4,6 1,0 0,6 18,9• Nisam bio/la zainteresiran/a

za posjet1,4 0,7 2,1 2,3 1,2


21


• I u korištenju ponude organiziranog razgleda Grada prednjače gosti hostela, a potom,hotelski gosti, dok je kod gostiju u ostalom smještaju organizirano razgledavanje Gradagotovo nezabilježeno.

• Odstupanja: Od hotelskih gostiju u organizirano razgledavanje Zagreba najčešće suodlazili Talijani (14%), gosti iz SAD-a (13%) i Nijemci (10%), a u nešto manjoj mjeriFrancuzi i Britanci.

• Rezultati istraživanja ukazuju na veliku posjećenost informativnih centara u Gradu.Informativne centre u najvećoj mjeri posjećuju gosti hostela (65%) i privatnog smještaja(56%), ali i velik udio hotelskih gostiju (39%) te svaki četvrti gost koji u Zagrebu odsjedakod rodbine i prijatelja.

• Odstupanja: Od hotelskih gostiju, informativne centre znatno češće od ostalih posjećujugosti iz SAD-a i Francuske (67% i 61%), a slijede gosti iz Velike Britanije i Njemačke (38i 37%).

3.5. Zadovoljstvo ponudom u Zagrebu

Stupanj zadovoljstva elementima turističke i ostale ponude Zagreba ocjenjivan je zadvadeset i dva elementa, ocjenama od 1-vrlo loše do 5-odlično. Elementi ponude odnosilisu se na ponudu hotelskog smještaja koju su ocjenjivali samo hotelski gosti, zatim naelemente gradske infrastrukture, na faktore turističke atraktivnosti Zagreba te na socijalneelemente. Rang pojedinih elemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena ‘vrlo dobro’i ‘odlično’. Prema tako dobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina,kako bi se na što ilustrativniji način ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljnijii koji se mogu smatrati prednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni ikoji se mogu smatrati nedostacima turističke ponude Hrvatske. Elementi su prema zbrojuocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ podijeljeni u sljedeće vrijednosne skupine:

• prvu skupinu elementa čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ veći od80% tj. tim elementima se pridružuje ocjena VRLO VISOK stupanj zadovoljstva

• drugu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 70 do 79,9%,tj. pridružuje im se ocjena - VISOK stupanj zadovoljstva

• treću skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 60 do 69,9%,tj. ocjena - SREDNJI stupanj zadovoljstva

• četvrtu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena ‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ od 50% do59,9%, tj. ocjena - NIZAK stupanj zadovoljstva i

• petu, posljednju skupinu čine oni elementi turističke ponude mjesta čiji je zbroj ocjena‘vrlo dobro’ i ‘odlično’ manji od 50%, tj. ocjena - VRLO NIZAK stupanj zadovoljstvagostiju.

Kao novost u ovogodišnjem istraživanju, uključena je i ocjena ukupnog boravka turistai posjetitelja u Zagrebu. Ispitanici su ukupan boravak u Gradu mogli ocijeniti na skali od1 do 10, pri čemu je 1 bila najniža ocjena, a 10 najviša ocjena. Osim aritmetičke sredine,za ukupnu ocjenu prikazana je i razdioba pojedinačnih ocjena prema glavnim segmentimaturističke potražnje u Zagrebu.

Nadalje, ispitanici su imali mogućnost usporediti Zagreb kao turističko odredište i njegovuturističku ponudu s ponudom drugih srednjeeuropskih gradova koje su posjetili,

Tablica 3.4.9.POSJEĆIVANJE INFORMATIVNIH CENTARA U GRADU (%)

Posjeta informativnih centara Hotel HostelPrivatni smještaj



• Da 38,5 64,5 55,7 26,1 17,0• Ne 61,5 35,5 44,3 73,9 83,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

3. GLAVNI NALAZI

22


navođenjem do tri prednosti i do tri nedostatka Zagreba u odnosu na navedene gradove.Prednosti i nedostaci Zagreba analizirani su na skupu svih ispitanika.

Sukladno preporukama organizacije European Cities Tourism koja istraživanje turističkepotražnje provodi u velikom broju europskih gradova, u istraživanje TOMAS Zagreb2005 uključeno je pitanje o stavovima ispitanika o Zagrebu. Za dvanaest stavova, odkojih su neki predstavljali pozitivne, a drugi negativne izreke o Zagrebu, ispitanici su naskali od 1 (u potpunosti se slažem) do 5 (uopće se ne slažem) iskazivali stupanj svogslaganja, odnosno ne slaganja s izrečenim stavom.

Tablica 3.5.1.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE ZAGREBA

3. GLAVNI NALAZI

Elementi ponude Hotel HostelPrivatni smještaj



Hotelski smještaj

• Ljubaznost osoblja u hotelu - - - -

• Komfor smještaja - - - -

• Kvaliteta usluga u hotelu - - - -

• Kvaliteta gastronomske ponude u hotelu - - - -

• Opskrbljenost hotela turističkim brošurama o Zagrebu i drugim informacijama - - - -

Gradska infrastruktura• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza

• Razmještaj i jasnoća putokaza u Zagrebu

• Kvaliteta označavanja znamenitosti

• Mogućnosti za parkiranje

Faktori turističke atraktivnosti• Slikovitost mjesta

(arhitektonska i urbanistička skladnost)

• Pogodnost za kratak odmor

• Kvaliteta gastronomske ponude u Zagrebu

• Sadržaji za zabavu

• Uređenost mjesta (čistoća, zelene i javne površine)

• Mogućnosti za kupnju ('shopping')

• Raznolikost kulturnih sadržaja

• Ponuda suvenira

• Ulična događanja

Socijalni elementi

• Osobna sigurnost

• Gostoljubivost lokalnog stanovništva

• Ljubaznost osoblja javnih službi (pošta, policija, mjenjačnice, banke)

Stupanj zadovoljstva:

Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak

23


• Za većinu elemenata koji se odnose na hotelski smještaj, uključujući komfor smještaja,kvalitetu usluge i kvalitetu gastronomske ponude u hotelu i opskrbljenost hotelaturističkim brošurama o Zagrebu, gosti su iskazali srednji stupanj zadovoljstva. Visokstupanj zadovoljstva iskazali su za element - ljubaznost osoblja u hotelima.

• Skupinu elemenata kojima su hotelski gosti bili izrazito nezadovoljni čini gradskainfrastruktura koja uključuje elemente prometne organizacije u Gradu, elementeoznačavanja i obilježavanja u Gradu te kvalitetu informacija. Nezadovoljstvoelementima gradske infrastrukture iskazale su i ostale skupine turista i posjetiteljaZagreba, pri čemu su oni bili nešto manje nezadovoljni kvalitetom javnog prijevoza ikvalitetom informacija. Lokalni prijevoz najbolje su ocijenili gosti hostela i oni koji suodsjeli kod rodbine i prijatelja.

• Među faktorima turističke atraktivnosti Zagreba, gosti percipiraju Zagreb kao pogodnoodredište za kratki odmor, a zadovoljstvo su iskazali i slikovitošću Zagreba. Hotelskigosti nešto su zadovoljniji i kvalitetom gastronomske ponude u Zagrebu, a međunajlošije ocijenjenim elementima su ponuda suvenira, raznolikost uličnih događanja imogućnosti za kupnju, kojima su relativno zadovoljni samo gosti u posjetu rodbini iprijateljima.

• Osobnom sigurnošću u Zagrebu gosti su izrazito zadovoljni. Dok su zadovoljstvo gostiiskazali i gostoljubivošću domaćeg stanovništva, pri čemu su nešto manje zadovoljnibili hotelski gosti, ljubaznošću osoblja javnih službi gosti nisu bili zadovoljni. Ljubaznostslužbenika policije, pošte, banaka i drugih institucija bolje su ocijenili posjetitelji Zagreba.

• Odstupanja: Gosti iz SAD-a su, u usporedbi s domaćim i gostima iz svih drugih zemalja,bili u prosjeku manje zadovoljni gotovo svim elementima hotelskog smještaja, uziznimku komfora smještaja kojeg su ocijenili lošije od Talijana i Francuza, ali u rangu sostalim gostima. Domaći su gosti u hotelima bili zadovoljniji od inozemnihopskrbljenošću hotela turističkim i drugim brošurama.

• Odstupanja: Inozemni gosti su izrazito lošije od domaćih ocijenili mogućnosti za kupnjuu Zagrebu, gosti iz Italije, Francuske i SAD-a smatraju Zagreb izrazito dobromdestinacijom za kratki odmor, a najkritičniji u ocjeni gastronomske ponude i uličnihdogađanja u Zagrebu bili su gosti iz Francuske.

• Odstupanja: S obzirom na kategoriju hotela, sve elemente hotelskog smještaja znatnosu bolje ocijenili gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica. Tako su, na primjer, komforomsmještaja gosti u hotelima više kategorije bili izrazito zadovoljni (komfor smještaja dobioje vrlo visok stupanj zadovoljstva), dok je komfor u hotelima s 3 zvjezdice dobio vrlonizak stupanj zadovoljstva. I ljubaznošću osoblja gosti u hotelima više kategorije bilisu izrazito zadovoljni, dok je taj element u hotelima s 3 zvjezdice dobio srednju ocjenu.S iznimkom ljubaznosti osoblja, svi su elementi hotelskog smještaja u hotelima s 3zvjezdice bili vrlo nisko ocijenjeni. Za razliku od elemenata hotelskog smještaja, uocjenama elemenata gradske infrastrukture nije uočena značajna razlika između gostijuhotela s 3 zvjezdice i onih u hotelima više kategorije, dok su faktorima turističkeatraktivnosti u prosjeku bolje ocjene dali gosti hotela više kategorije.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.2.OCJENA UKUPNOG BORAVKA (aritmetička sredina)




• Prosječna ocjena ukupnog boravka 7,4 7,5 7,6 8,2 7,4

24


• Ocjena ukupnog boravka u Zagrebu,ocjenjivana na skali od 1 do 10 kretalase od 7,4, koliko su svoj boravakocijenili hotelski gosti i jednodnevniposjetitelji, do 8,2 za goste u posjeturodbini i prijateljima, među kojima jesvaki peti gost svoj boravak ocijenioocjenom 10.

Slika 3.5.1.OCJENA UKUPNOG BORAVKA U ZAGREBU

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Hotel%

05

1015202530

3540

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Hostel%

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Privatni smještaj%

0

5

10

15

20

25

30

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kod rodbine ili prijatelja %

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Jednodnevni posjetitelji %

Ocjena boravka

Ocjena boravka

Ocjena boravka Ocjena boravka

Ocjena boravka

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.3.PREDNOSTI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Pozitivne ocjene gostiju N %• Gostoljubivi i ljubazni ljudi 152 11,2• Dobar noćni život i zabava 101 7,4• Bogatstvo kulturnih atrakcija i sadržaja; grad duge povijesti 90 6,6• Povoljne cijene i dobra vrijednost za novac 84 6,2• Dobra prometna dostupnost i blizina mora 82 6,0• Siguran grad 80 5,9• Čistoća grada 71 5,2• Kompaktan grad, lagan za obilazak 71 5,2• Parkovi, zelenilo, Jarun 71 5,2• Ostalo 67 4,9• Lijep, slikovit i uređen grad 61 4,5• Dobra hrana i puno restorana/kafića 60 4,4• Raznolik i zanimljiv grad 56 4,1• Dobar javni prijevoz i prometna povezanost 51 3,8• Dobra kupovina i zgodni suveniri 34 2,5• Miran i tih grad 32 2,4• Poslovni centar 28 2,1• Još neotkriven grad 27 2,0• 'Grad s dušom' 26 1,9• Arhitektonska skladnost 24 1,8• Centar događanja i pravi europski grad 23 1,7• Sportski sadržaji i događanja 16 1,2• Dostupnost informacija 12 0,9• Lijepa okolica 12 0,9• Povoljna klima 11 0,8• Pogodan za kratak odmor 8 0,6• Kvaliteta hotela i usluge 7 0,5

UKUPNO 1.357 100,0

25


Upitani o prednostima i nedostacima Zagreba u odnosu na druge srednjeeuropskegradove ispitanici su naveli ukupno 1357 prednosti i 984 nedostatka, odnosno primjedbi.

• Prednosti Zagreba prepoznaju se u elementima kojima su gosti iskazali i svojezadovoljstvo tijekom boravka u Gradu. To su, prije svega gostoljubivost i ljubaznostZagrepčana koju je naveo gotovo svaki deseti ispitanik. Među prvih deset prednostiZagreba su već poznate i prepoznate prednosti Zagreba kao – sigurnost, čistoća, parkovii zelenilo. Uz ove elemente Zagreb je turistima atraktivan i zbog dobrog noćnog životai zabave koji su u pitanju o zadovoljstvu dobili srednje ocjene. Prema riječima jednogispitanika ‘it’s a great gataway’ (izvrstan za bijeg) pa stoga veseli što je prometnodostupan i lagan za obilazak, a osobito štu su kulturne atrakcije i sadržaji potaknulituriste da ih u svojim ocjenama istaknu.

• Od ostalih prednosti valja izdvojiti one koje se u promociji Zagreba mogu koristiti, akoje sve govore o tome kako je Zagreb – grad s dušom i grad pun zanimljivosti.Izdvajamo nekoliko tipičnih pozitivnih slika o Zagrebu:

'grad u kojem se lako hoda od mjesta do mjesta' 'sve turističke atrakcije su blizu jedna drugoj' 'u centru je Europe' – 'raskršće putova' 'grad pun života' 'sačuvan duh starog grada' 'još neotkriveni grad' 'grad s dušom' 'grad s mirisom Mediterana' 'simpatičan i ugodan grad' itd.

Iako ima znatno više istaknuti prednosti valja istaknuti ipak i popriličan broj nedostataka,osobito s obzirom na to da ispitanici vrlo često nisu skloni u intervjuu anketarima iskazivatiposebne elemente kojima nisu bili tako zadovoljni.

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.5.4.NEDOSTACI ZAGREBA U ODNOSU NA DRUGE SREDNJEEUROPSKE GRADOVE

Primjedbe gostiju N %• Preskup grad 86 8,7• Nedovoljno parkirnih mjesta 78 7,9• Prometna gužva 60 6,1• Prljav grad 58 5,9• Neljubaznost ljudi 49 5,0• Loša turistička signalizacija 47 4,8• Gužva u gradu 45 4,6• Star i loš javni prijevoz 43 4,4• Loša hrana/ nedostatak restorana 43 4,4• Loše organiziran promet 42 4,3• Nedostatne mogućnosti za kupnju; nedostatak suvenira 37 3,8• Mali grad; turistički nerazvijen 36 3,7• Nedostatan noćni život i zabava 35 3,6• Nepoznavanje stranih jezika 35 3,6• Nedostatak/ nedostupne usluge 35 3,6• Visoke cijene hotela i restorana 33 3,4• Loša prometna signalizacija 28 2,8• Ostalo 28 2,8• Loša uređenost;potrebna renovacija 27 2,7• Nema metroa 27 2,7• Problemi (prosjaci, skitnice) 21 2,1• Preskup taksi 19 1,9• Nekvalitetan smještaj 16 1,6• Nedostatna kulturna događanja 15 1,5• Infrastruktura; radovi ljeti 15 1,5• Loše informacije za turiste 13 1,3• Nema posebnih atrakcija; nema raznolikosti 13 1,3

UKUPNO 984 100,0

26


• Zanimljivo je da su neki aspekti ponude za jedne goste bili prednostima, a za druge suto nedostaci; tako su npr. cijene tj. preskup grad jedan od glavnih nedostataka kao ineljubaznost ljudi, a isti su aspekti među deset prednosti. Svakako valja istaknuti da jenajveći broj zapaženih nedostataka vezan uz javnu infrastrukturu grada – broj parkirnihmjesta, prljav grad, gužva u grad, još javni prijevoz, loše organiziran prijevoz. Dva sunedostatka vezana uz turističku ponudu – tu je loša turistička signalizacija, koja jedobila niske ocjene i pri ocjenjivanju zadanih elemenata ponude, a zatim loša hrana tj.nedostatak restorana. Ostali su nedostaci dosta ‘raspršeni’ i opet se odnose pretežnoza infrastrukturu – uređenost grada, prijevoz, cijene. Od nedostataka izdvajamo sljedećenedostatke koje su ispitanici navodili:

'nedovoljno uličnih događanja' 'više mjesta gdje bi mogle izaći osobe zrelije dobi' 'neočuvani spomenici' 'grozne fasade ako se ne uzme u obzir najuži centar' 'nema kazališnih predstava na drugom jeziku osim na hrvatskom' 'muzeji su zatvoreni ponedjeljkom' 'golubovi na trgu (ptičja gripa)' 'cestovni radovi usred ljeta' 'previše prosjačenja'.

• U istraživanju 2005. godine uvedeno je pitanje o slaganju odnosno neslaganju sodređenim konstatacijama o Zagrebu. Većina ispitanika se složila s pozitivnim izrekama,a izrazila znatan stupanj neslaganja s negativnim izrekama o Zagrebu što sve govori otome da su se ispitanici većinom složili u tome da je Zagreb siguran grad i grad bogatogturističkog proizvoda. Ispitanicima se bilo najlakše složiti kad je riječ o sigurnosti boravka

Slika 3.5.2.STAVOVI O ZAGREBU KAO TURISTIČKOJ DESTINACIJI

3. GLAVNI NALAZI

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Vrijednost za novac je povoljna

Cijene su previsoke

Zagreb je prljav grad

U Zagrebu je velika prometna gužva

Lako je kretati se gradom

Puno je dobrih restorana

Zagreb ima bogat noćni život

Zagreb ima bogat kulturni život

U Zagrebu je mnoštvo muzeja za posjetiti

Mnoštvo je zanimljivih atrakcija

Stanovnici su ljubazni

Zagreb je siguran grad

U potpunosti se slažemSlažem seNiti se slažem, niti se ne slažemNe slažem seUopće se ne slažem

27


u Zagrebu (32% se u potpunosti slaže) i ljubaznosti stanovništva (31% onih koji se upotpunosti slažu). Valja istaknuti dvije pozitivne izreke s kojima je, iako relativno malo,bilo najviše ‘neslaganja’ – to su ‘vrijednost za novac’ s kojom se ne slaže oko 20%ispitanika i ‘mnoštvo je zanimljivih atrakcija’ (s time se ne slaže 11% ispitanika).Navedeni stavovi turista i posjetitelja potvrdili su svoje ocjene zadovoljstva koje su senajviše grupirale u srednji i visok stupanj zadovoljstva.

3.6. Potrošnja turista i posjetitelja u Zagrebu

U okviru istraživanja TOMAS – ZAGREB 2005 ispitanici su iskazivali i troškove koje suimali tijekom svog boravka u Zagrebu. Troškovi su se iskazivali u jednoj od ponuđenihvaluta (euri, britanska funta, američki dolar, švicarski franak ili hrvatska kuna), a uključivalisu troškove paket aranžmana, ukoliko su ga ispitanici koristili, troškove smještaja izvanpaket aranžmana, izdatke za ugostiteljske usluge, izdatke za kupnju, za kulturu i zabavu,za sport, rekreaciju i izlete te ostale troškove. Unutar izdataka za kupnju, ispitanici suposebno navodili izdatke za hranu, piće i duhan, izdatke za odjeću i obuću i izdatke zasuvenire, knjige i sve ostalo, a ostali troškovi odnosili su se na izdatke za lokalni prijevoz,rent-a-car, zdravstvene usluge, servise i slično.

Osim prosječne dnevne potrošnje, u tablicama se prikazuje i prosječna duljina boravkagostiju u Zagrebu8 te prosječan broj osoba za koje su iskazani troškovi, kao obilježja kojavelikim dijelom utječu na iznos potrošnje. Svi se pokazatelji potrošnje prikazuju u eurima9.

• Hotelski gosti imali su u prosjeku najveće dnevne troškove tijekom boravka u Zagrebu,u iznosu od oko 147 eura. Najveći dio te prosječne dnevne potrošnje odnosio se natroškove smještaja (oko 55% ili 81 euro u prosjeku dnevno), zatim ugostiteljske usluge(oko 23% ili 34 eura u prosjeku dnevno) te za kupnju (oko 13% ili 18 eura u prosjekudnevno). Na izdatke za kulturu i zabavu trošilo se oko 6 eura u prosjeku dnevno ili oko4% prosječne dnevne potrošnje. Znatno manje trošilo se na sport, rekreaciju i izlete(oko 1,5 eura u prosjeku dnevno), a preostalih 7 eura trošilo se na ostale usluge.

• Prema visini prosječne dnevne potrošnje slijede gosti u privatnom smještaju s oko 53eura dnevno te gosti hostela s oko 50 eura prosječne dnevne potrošnje. Udio troškovasmještaja u dnevnim troškovima gostiju u privatnom smještaju bio je na razini onogzabilježenog kod hotelskih gostiju, dok je udio smještaja u troškovima gostiju hostela

8 Prosječna duljina boravka za goste koji su iskazali potrošnju razlikuje se neznatno od prosječne duljine boravka svihgostiju Zagreba zbog različitog broja ispitanika koji su iskazali podatke o potrošnji u pojedinoj skupini gostiju.9 Svi troškovi koje su ispitanici navodili u valutama različitim od eura, preračunati su u eure prema srednjem mjesečnomtečaju eura za troškove iskazane u određenom mjesecu (izvor: http://epp.eurostat.cec.eu.int/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_30298591&_dad=portal&_ schema =PORTAL (prosinac 2005.)).

3. GLAVNI NALAZI

Tablica 3.6.1.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2005. GODINI U EURIMA




Prosječna dnevna potrošnja 147,42 49,57 52,71 31,56 29,46

•Troškovi smještaja 80,65 16,29 27,98 - -•Troškovi ugostiteljskih usluga 33,76 13,05 17,09 11,36 15,65•Izdaci za kupnju ukupno 18,47 12,66 5,68 12,89 9,07

Hrana i piće 7,11 7,66 3,81 5,60 3,29Odjeća i obuća 8,11 2,25 0,98 6,17 2,98Suveniri, knjige i ostalo 3,25 2,75 0,89 1,12 2,80

•Kultura i zabava 6,10 4,35 1,03 3,96 2,00•Sport, rekreacija i izleti 1,47 1,16 0,16 1,34 0,11•Ostali dodatni troškovi 6,98 2,07 0,77 2,00 2,63

Prosječan broj osoba 1,47 1,46 1,56 1,58 1,52Prosječan broj noćenja 3,37 4,63 6,97 5,46 9,33

28


bio značajno manji i kretao se oko 33% prosječne dnevne potrošnje ili oko 16 eura uprosjeku dnevno.

• Gosti koji su odsjeli kod rodbine i prijatelja trošili su dnevno u prosjeku oko 32 eura poosobi, a nešto manje, oko 29 eura dnevno trošili su i jednodnevni posjetitelji. Goste uposjetu rodbini i prijateljima, koji su se izdvojili i nešto većom posjetom trgovačkimcentrima, izdvaja relativno velik udio izdataka za kupnju (oko 41% prosječne dnevnepotrošnje odnosilo se na troškove kupnje), dok jednodnevni posjetitelji najveći dio(oko 53% ili oko 16 eura u prosjeku po osobi) izdvajaju za ugostiteljske usluge.

• Odstupanja: Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među hotelskim gostima ostvarili sugosti iz SAD-a (oko 182 eura prosječno dnevno) i Velike Britanije (oko 165 eura prosječnodnevno), što je jednim dijelom posljedica i većih izdataka za smještaj zbog češćegodsjedanja u hotelima najviše kategorije. Prema veličini prosječne dnevne potrošnjeslijede gosti iz Francuske s oko 143 eura, domaći gosti s oko 139 eura i Talijani s oko 137eura. Od hotelskih gostiju najmanju su dnevnu potrošnju imali gosti iz Njemačke, oko115 eura prosječno dnevno. Domaći gosti imali su nešto veće izdatke za kupnju.

• Odstupanja: Razlike u prosječnoj dnevnoj potrošnji zabilježene su, očekivano, i s obziromna kategoriju hotelskog smještaja. Gosti u hotelima s četiri i pet zvjezdica trošili su uprosjeku oko 217 eura po osobi dnevno, dok se prosječna dnevna potrošnja gostiju uhotelima s tri zvjezdice kretala oko 121 euro dnevno. Gosti u hotelima viših kategorijaizdvajali su za smještaj u prosjeku po osobi oko 115 eura dnevno, ili oko 53% ukupnednevne potrošnje. Gosti u hotelima s tri zvjezdice za smještaj su izdvajali u prosjekuoko 67 eura dnevno po osobi, što je iznosilo oko 56% dnevne potrošnje. Gosti u hotelimas četiri i pet zvjezdica izdvajali su značajno više za ugostiteljske usluge (oko 26% dnevnepotrošnje) te za kulturu i zabavu (5,6%), dok su gosti hotela s tri zvjezdice za ugostiteljskeusluge izdvajali oko 17% dnevne potrošnje, a za kulturu i zabavu oko 3%, ali su imaliprosječno veće troškove kupnje.

• Odstupanja: Među gostima u posjeti rodbini i prijateljima i jednodnevnim posjetiteljima,oni iz inozemstva trošili u prosjeku više, i to najvećim dijelom na ugostiteljske usluge.Potrošnja za kulturu i zabavu kod jednodnevnih je domaćih posjetitelja bila značajnoveća od onih iz inozemstva, dok je kod gostiju u posjetu rodbini i prijateljima taj odnosbio obrnut – na kulturu i zabavu više su trošili gosti iz inozemstva.

3. GLAVNI NALAZI

29


TRŽIŠNI PROFIL TURISTAI POSJETITELJA

4.

30


4. TRŽIŠNI PROFIL TURISTA I POSJETITELJA

Nakon prikaza glavnih rezultata istraživanja prema tematskim skupinama obilježja kojasu se promatrala, u ovom se poglavlju prikazuju rezultati israživanja prema četiri glavnatržišna segmenta: hotelski gosti, gosti u privatnom smještaju, gosti u posjetu rodbini iliprijateljima i jednodnevni posjetitelji. Osnovni je cilj opisati tržišni profil svakogasegmenta koristeći rezultate istraživanja u 2005. godini uz naznaku promjena u odnosuna istraživanje provedeno 2003. godine. Te promjene, međutim, s obzirom nametodologiju istraživanja koja nije u potpunosti identična u ova dva istraživanja,prvenstveno zbog različitih razdoblja obuhvaćenih istraživanjima, treba uzeti kaoindikativne pa se stoga trendovi u potrošnji gostiju ne navode.

4.1. Hotelski gosti

Hotelski su gosti osobito važni u gradskom turizmu jer se gradski turizam u najvećojmjeri oslanja na hotelski smještaj. Isto tako, ovaj je segment turističkog prometa statističkiregistriran i do njega je najlakše doprijeti marketinškim akcijama. Pojedinačnonajzastupljeniji gosti hotela u istraživanju 2005. godine bili su domaći gosti (21%), gostiiz Njemačke (9%), Italije (7%), SAD-a (7%) te niza drugih europskih i izvaneuropskihzemalja. Radi se o nešto mlađoj populaciji nego 2003. godine, ali u odnosu na drugepromatrane segmente, ovdje je najveći udio gostiju srednje dobi (36 do 55 godina) pa suhotelski gosti s prosječnom dobi od 39 godina nešto stariji od drugih gostiju Zagreba.

Za hotelske je goste karakterističan kratki boravak pa je to potvrđeno i ovim istraživanjem.Zabilježena promjena u motivima dolaska u Zagreb utjecala je i na druga obilježjaputovanja i boravka. Iako su poslovne obveze i nadalje glavni motiv, udio poslovnogmotiva pada, a zabilježen je rast nekoliko motiva i to – kratki odmor u gradu, nova iskustvai doživljaji, upoznavanje kulturnih znamenitosti i prisustvovanje sportskim događanjima.Stoga značajnije pada udio onih koji su došli sami, a raste broj onih koji su u posjet došlis prijateljima. Promjena u motivima utjecala je i na povećanje onih koji su u prvomposjetu Zagrebu (37%), dok se znatnije smanjio broj onih koji su bili u Zagrebu više puta.

Kao i kod drugih gostiju i hotelski gosti Zagreba više su koristili Internet za stjecanjeinformacija o ponudi našega Grada, dok je svaki peti gost koristio brošure; uz to raste ibroj onih koji su se obratili turističkoj agenciji. Stoga i ne čudi veći broj gostiju koji sudošli posredstvom agencije (30%) dok je polovica svoje putovanje samostalno organizirala.Kad je riječ o prijevoznom sredstvu, može se reći da dominiraju dva – zrakoplov (48%) iosobni automobil (37%).

Iako hotelski gosti, primarno zbog poslovnog motiva dolaska, borave kratko, upravozbog porasta udjela onih koji su došli zbog odmora i upoznavanja znamenitosti rastuposjeti središtu Zagreba i to osobito kompleksu Donjega grada, a u porastu su posjetiJarunu, Maksimiru i Botaničkom vrtu. Hotelski gosti najčešće su posjećivali muzej Mimaru,Zagrebački velesajam ili neku od sportskih manifestacija. Uz to su u odnosu na drugeturiste češći gosti restorana, dok dolazi do pada zanimanja za kupovinu i odlazak u drugeugostiteljske objekte. Hotelski gosti, iako malo – najviše su koristili Zagreb card (3%) inajviše ih je organizirano razgledalo Zagreb (7%), iako je taj broj gostiju u padu.


31


Gosti hotela s 3 zvjezdice bili su motiviraniji, u usporedbi s gostima hotela više kategorije,upoznavanjem prirodnih ljepota okolice i kulturnih znamenitosti Zagreba, te zdravstve-nim razlozima i religijom. To je jednim dijelom i razlogom veće zastupljenosti ‘novih’gostiju u hotelima s 3 zvjezdice, pa time i češćim korištenjem gotovo svih izvorainformacija. Kao posljedica nešto drugačije motiviranosti za dolazak u Zagreb, gosti hotelas 3 zvjezdice bili su i znatno aktivniji od gostiju hotela viših kategorija – u većem brojuposjećivali su gotovo sve atrakcije i muzeje, a i trgovačke centre.

U hotele s 4 i 5 zvjezdica gosti su češće dolazili posredstvom agencije, bez pratnje, a zadolazak u Zagreb češće su koristili zrakoplov. Oni su boravili u prosjeku jednu noć kraćeod gostiju hotela s 3 zvjezdice, a posredstvo agencije je vjerojatno uzrokovalo i znatnočešće korištenje Zagreb ‘card-a’. Iako manje aktivni od gostiju hotela s 3 zvjezdice uobilasku atrakcija, gosti u hotelima s 4 i 5 zvjezdica znatno su češće posjećivali kockarnicei ‘wellness’ centre.

Kod hotelskih gostiju zabilježen je u 2005. godini pad zadovoljstva većinom elemenataturističke ponude Zagreba. Pad zadovoljstva elementima smještaja posebno je zapaženkod gostiju u hotelima s 3 zvjezdice. Ti su gosti bili nezadovoljniji opskrbljenošću hotelabrošurama i gastronomskom ponudom u hotelu. Svi hotelski gosti istaknuli su visokstupanj zadovoljstva slikovitošću Zagreba, sigurnošću, pogodnošću za kratki boravak ikvalitetom gastronomske ponude (izvan hotela), dok su kao i drugi gosti najnezadovoljniji– označavanjem i putokazima te mogućnošću za parkiranje u Zagrebu.

Prosječna dnevna potrošnja hotelskih gostiju tijekom boravka u Zagrebu iznoslila je oko147 eura po osobi. Najveći dio izdataka odnosio se na troškove smještaja (oko 55% ili 81eur u prosjeku dnevno), zatim ugostiteljske usluge (oko 23% ili 34 eura u prosjeku dnevno)te za kupnju (oko 19% ili 18 eura u prosjeku dnevno). Na izdatke za kulturu i zabavutrošilo se oko 6 eura u prosjeku dnevno ili oko 4% prosječne dnevne potrošnje. Znatnomanje trošilo se na sport, rekreaciju i izlete (oko 1,5 eura u prosjeku dnevno), a preostalih7 eura trošilo se na ostale usluge. Iznos prosječne dnevne potrošnje kao i njena strukturarazlikovali su se između gostiju u hotelima s 3 zvjezdice i onih u hotelima viših kategorija.Gosti u hotelima s 3 zvjezdice u prosjeku su trošili dnevno oko 121 eura po osobi, dok suoni u hotelima s 4 i 5 zvjezdica dnevno trošili oko 217 eura u prosjeku, po osobi. U strukturiprosječne dnevne potrošnje, kod gostiju u hotelima više kategorije veći se dio odnosiona ugostiteljske usluge.

4.2. Gosti u privatnom smještaju

Gosti u privatnom smještaju za grad Zagreb predstavljaju relativno mali tržišni segment,ali onaj koji se po svojim glavnim obilježjima i turističkom ponašanju prilično razlikujeod drugih segmenta. Čini ga skupina gostiju iz velikog broja zemalja; pojedinačno sunajviše zastupljeni gosti iz Francuske (16%), a slijede domaći gosti (13%). Sociodemografskiprofil gostiju u privatnom smještaju zaokružuje podatak da je riječ o turistima prosječnedobi od 34 godine, što ih čini gostima srednje dobi u odnosu na druge turiste.

Učestalost njihovog dolaska u Zagreb pokazuje da je više od polovice u prvom posjetu(57%) iako je svaki pet gost u privatnom smještaju već bio u Zagrebu šest i više puta pa semože govoriti zapravo o dva podsegmenta. Ono što svakako izdvaja ove turiste je duljinanjihova boravka u Zagrebu koja iznosi prosječno 6,8 noćenja i raste, što je pozitivnatendencija koju zasad ne iskazuju svi segmenti. Ono što ih čini drugačijim je i pratnja naputovanju – najveći dio ovih gostiju dolazi u pratnji partnera (45%), a trećina dolazi sprijateljima. Za dolazak su podjednako koristili zrakoplov i automobil; korištenjezrakoplova je u porastu u odnosu na 2003. godinu.

Kad je riječ o izvorima informacija ovi turisti se također razlikuju od drugih. Izuzetnočesto koriste Internet za stjecanje informacija (43%), a uz to veliki broj koristi brošure,oglase i plakate (35%) i ta oba izvora informacija su u porastu. Za ove goste najvažnijimotiv dolaska u Zagreb je kratki odmor (39%) i po tome su također na prvome mjestu, a


32


zatim slijedi upoznavanje s kulturnim znamenitostima Zagreba (34%) što ih izdvaja ičini posebno važnim sudionikom kulturnog turizma Zagreba. Prema posjećenim mjestimase čini da su se turisti koji borave u privatnom smještaju najviše zadržali u središtuZagreba, išli najviše u Muzej Mimaru, ali i prisustvovali sportskim manifestacijama. Uodnosu na 2003. godinu, u 2005. godini su ih manje zanimali ‘shopping’ centri i butici, anajviše su odlazili u kavane, kafiće i restorane.

Mali pad zadovoljstva različitim elementima turističke ponude Zagreba zabilježen je ikod turista u privatnom smještaju. Najnezadovoljniji su mogućnostima za parkiranje(iako je sama ocjena u porastu u odnosu na 2003.), putokazima i označavanjem, anajzadovoljniji su sigurnošću, pogodnošću Zagreba za kratki odmor, gostoljubivošćustanovništva i slikovitošću našega Grada.

Prosječna dnevna potrošnja gostiju u privatnom smještaju iznosila je oko 53 eura poosobi, pri čemu se za smještaj izdvajalo u prosjeku oko 28 eura dnevno, a oko trećineukupne dnevne potrošnje ili oko 17 eura odnosilo se na ugostiteljske usluge.

4.3. Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima

Ova skupina gostiju poznata je pod skraćenim engleskim nazivom ‘VFR’ (visiting friendsand relatives) i smatra se posebnim tržišnim segmentom gradskog turizma. Slično kao ikad je riječ o jednodnevnim posjetiteljima njihov je doprinos u ukupnom broju turistateško procijeniti zbog nedostatka pokazatelja o ostvarenom broju noćenja koja se statističkine registriraju. U ovome je istraživanju oko trećine gostiju bilo iz Hrvatske što čini manjiudio nego u prethodnom istraživanju, a znatan je udio gostiju iz različitih europskihzemalja od kojih je na prvom mjestu Njemačka. Njihova prosječna dob pokazuje da semogu ubrojiti u mlađe goste Zagreba (prosječna dob – 33 godine). Ova skupina gostijukarakteristična je po svom prosječno duljem boravku (u prosjeku ostvare 6,2 noćenja) ipo tome što je, iako najčešće dolaze sami, među njima i najveći udio onih koji dolaze upratnji obitelji (21%).

Zbog specifičnog motiva dolaska koji je kombiniran sa zabavom, gradskim odmoromkao i mogućnošću za neka nova iskustva i doživljaje, više od polovice ovih gostiju više jeod 6 puta posjetilo Zagreb. Stoga je logično da su se proporuke rodbine ili prijateljenajviše koristile kao izvor informacija, ako je takva informacija uopće bila potrebna. Kaoi kod drugih gostiju raste korištenje Interneta. Jedna od zapaženijih promjena u odnosuna 2003. godinu odnosi se na prijevozno sredstvo za dolazak u Zagreb. Iako je automobili dalje na prvom mjestu, njegovo korištenje nešto pada. Na drugom je mjestu korištenjeautobusa (25%) koji je zastupljeniji u dolascima u usporedbi s drugim gostima, a svakipeti gost koji je boravio kod rodbine i prijatelja koristio je za dolazak zrakoplov.

Ova se skupina gostiju prema posjećenim atrakcijama može ubrojiti među aktivnije gosteZagreba, iako je i kod njih zabilježen nešto manji posjet atrakcijama u 2005. godini uodnosu na 2003. godinu, što može biti posljedica djelomično različitog razdobljaanketiranja. Zanimljivo je da ovi gosti, osim atrakcija smještenih u samom centru Grada,natprosječno posjećuju okolicu Zagreba, Maksimir, Jarun, Botanički vrt i Mirogoj. Odmuzeja, najviše su odlazili razgledati muzej Mimaru i Muzej za umjetnost i obrt, a višeod drugih odlaze i na športske utakmice i manifestacije. Više od prosjeka ih je posjetilo ikockarnice, išlo u diskoteke, slastičarnice i ‘shopping centre’, uz kavane i kafiće koji su iza ove goste najomiljenije mjesto izlaska.

Gosti u posjetu rodbini ili prijateljima su i najzadovoljniji posjetom Zagrebu iako je i kodnjih zapažen pad zadovoljstva. Izrazito su zadovoljni slikovitošću Zagreba i osobnomsigurnošću, a visoke ocjene dobili su i uređenost mjesta, sadržaji za zabavu i gostoljubivoststanovništva. Kao i drugi nezadovoljni su mogućnostima za parkiranje (iako tozadovoljstvo raste) i kvalitetom označavanja znamenitosti. Zapažen je i rast zadovoljstvakvalitetom lokalnog prijevoza i pad zadovoljstva kad je riječ o kvaliteti gastronomskeponude u Zagrebu i raznolikosti kulturnih sadržaja.


33


Prosječni dnevni troškovi gostiju u posjetu rodbini i prijateljima kretali su se oko 32 euradnevno. Ovi su gosti relativno najveće izdatke imali za kupnju (oko 13 eura prosječnodnevno), što odgovara i nešto većem posjetu trgovačkih centara i trgovina u centru grada,u usporedbi s drugim gostima.

4.4. Jednodnevni posjetitelji

Jedan od vrlo važnih tržišnih segmenata gradskog turizma su jednodnevni posjetitelji.Istodobno, riječ je o segmentu čiji je obuhvat (zbog složene metodologije mjerenja)nepoznat, a odabir lokacija anketiranja znatno utječe na njegovu strukturu i obilježja.Turističke aktivnosti i ponašanje ovih posjetitelja svakako je određeno i vrlo kratkimboravkom – u razdoblju anketiranja (kolovoz – listopad) ovi su posjetitelji u Zagrebuponajviše boravili između 6 i 10 sati (u prosjeku 9,3 sata), a povećava se udio onih kojiborave 11 i više sati.

Istraživanje je pokazalo da je i nadalje velik broj onih (46%) koji su Zagreb posjetili 6 iviše puta, ali se povećao udio onih u prvom posjetu (oko jedne trećine). Kad se tomedoda promjena u starosnoj dobi, tj. veći udio mlađih gostiju (prosječna dob – 32 godine)dobiva se nešto drugačija sociodemografska struktura ovog segmenta posjetitelja. Okotrećine su to domaći gosti, a zatim gosti iz susjednih zemalja te iz velikog broja europskihzemalja koji su pretežno samostalno organizirali svoj jednodnevni posjet Zagrebu (66%).To su gosti koji dolaze zbog raznolikih motiva – kratkog odmora, kao dio ture (i taj seudio povećava), zbog različitih poslovnih razloga, zabave i posjete rodbini i prijateljima,iako aktivnosti tijekom njihova boravka kazuju da je velik dio prisustvovao i nekoj odmanifestacija koje su se održavale u Zagrebu. Najveći udio (42%) došao je u pratnjiprijatelja i taj udio se povećava dok se smanjuje broj onih koji dolaze sami, što odgovarapadu poslovnog motiva u dolascima. Polovica je doputovala automobilom, a povećavase i broj onih koji su koristili zrakoplov.

O Zagrebu su se jednodnevni posjetitelji informirali koristeći Internet, čije je korištenjeu znatnom porastu, a mnogi nisu trebali dodatne informacije zbog svog, već dobrog,poznavanja našeg grada. Pomalo iznenađuje mali pad posjećenosti pojedinih zname-nitosti, iako su i nadalje posjeti glavnom gradskom trgu, Donjem i Gornjem Gradu iKatedrali nezaobilazni za mnoge. Neki su se odlučili za neke druge atrakcije, a glavnirazlog neposjete muzejima bio je nedostatak vremena. Zbog vremena anketiranja naprvom je mjestu posjet Zagrebačkom velesajmu. Znatan broj jednodnevnih posjetiteljatijekom svog boravka posjeti neki od zagrebačkih ‘kafića’ (65%) i restorana (33%). Uodnosu na prethodno istraživanje zapažen je manji udio onih koji su bili u ‘shoppingu’što odgovara padu motiva dolaska vezanog uz kupovinu.

Jednodnevni posjetitelji su nešto nezadovoljniji različitim elementima turističke ponudeZagreba u odnosu na 2003. godinu. Najzadovoljniji su sigurnošću i gostoljubivošćulokalnog stanovništva te slikovitošću Zagreba, a nezadovoljni mogućnostima zaparkiranje, razmještajem i jasnoćom putokaza u Zagrebu te kvalitetom označavanja.Upravo je kod tih elemenata zapažen i najveći pad zadovoljstva u odnosu na 2003. godinu.

Jednodnevni su posjetitelji tijekom svog boravka u Zagrebu trošili u prosjeku oko 29eura po osobi, pri čemu se najveći dio troškova odnosio na ugostiteljske usluge (oko 53%ili oko 16 eura u prosjeku po osobi).


34


METODOLOGIJAISTRAŽIVANJA

5.

35


5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Poglavlje metodologije sadrži prikaz ciljeva i metodologije istraživanja, uključujući sadržajistraživanja, metode i instumente istraživanja, opis odabranog uzorka i njegovu alokaciju,organizaciju terenskog dijela istraživanja, ostvareni povrat uzorka te metode obradepodataka kao i napomene za lakše razumijevanje prikazanih rezultata.

5.1. Ciljevi istraživanja

Osnovni cilj istraživanja TOMAS - ZAGREB 2005 je prikupljanje pouzdanih i aktualnihkvalitativnih i kvantitativnih podataka o turističkoj potražnji Zagreba. Istraživanjem seosigurava obuhvaćanje svih segmenata turističke potražnje, tj. turista (gostiju koji suostvarili barem jedno noćenje u Zagrebu) i posjetitelja (gostiju koji su u Zagrebu boravilimanje od jednog dana i nisu ostvarili noćenje). Isto je tako važan cilj istraživanja osiguratiusporedivost dobivenih podataka s podacima prikupljenim tijekom 2003. godine te srezultatima TOMAS istraživanja provedenim na drugim područjima Hrvatske, uzpotrebnu prilagodbu nekim novim trendovima. Jedan od ciljeva istraživanja je i konti-nuirano praćenje obilježja turističke potražnje.

5.2. Sadržaj istraživanja

Sadržaj istraživanja TOMAS – ZAGREB 2005 najvećim je dijelom slijedio sadržaj definiranu prijašnjim TOMAS istraživanjama turističke potražnje Grada Zagreba. Na taj se načinosigurava sadržajna usporedivost istraživanja tijekom godina, ali i omogućava usporedbarezultata istraživanja segmenta gradskog turizma s drugim segmentima turističkepotražnje koji se istražuju drugim TOMAS istraživanjima.

U cilju usporedbe različitih obilježja gradskog turizma između europskih gradova, sadržajovogodišnjeg istraživanja dijelom je i proširen slijedeći preporuke European CitiesTourism o istraživanju gradskog turizma. Dodatni sadržaj najvećim se dijelom odnosina ocjenu stavova turista i posjetitelja o turističkoj ponudi Zagreba te na usporedbu teponude s drugim srednjeeuropskim gradovima.

Sadržaj istraživanja obuhvaća sljedeća obilježja turista i posjetitelja Zagreba:

a) Socio-demografske podatke o gostu:

• zemlju stalnog boravka za inozemne goste te županiju stalnog boravka za domaćegoste te

• dob i spol ispitanika;

b) Osnovna obilježja putovanja i boravka:

• pratnju na putovanju,

• učestalost posjeta Hrvatskoj (za inozemne goste) i Zagrebu te, za hotelske goste, i hoteluu kojem je gost anketiran,

• prijevozno sredstvo,

• organizaciju putovanja,


36


• motive dolaska,

• izvore informacija,

• duljinu boravka u Zagrebu mjerenu brojem noćenja za posjetitelje koji ostvaruju noćenjei brojem sati za posjetitelje koji ne ostvaruju noćenje u Zagrebu,

• korišteni smještaj (za one goste koji su ostvarili barem jedno noćenje u Zagrebu),

• atrakcije, muzeje, priredbe i ostala mjesta u Zagrebu koja su posjetili ili su namjeravaliposjetiti te

• korištenje ZAGREB CARD-a, posjetu nekom od turističkih informativnih centara (TIC)i organizirano razgledanje Zagreba;

c) Stavove o turističkoj ponudi Zagreba:

• stupanj zadovoljstva (ocjena 1-5) različitim elementima turističke ponude Zagreba, odhotelskog smještaja (za hotelske goste), gradske infrastrukture i faktora turističkeatraktivnosti Zagreba do socijalnih elemenata boravka u Zagrebu,

• ocjenu ukupnog boravka u Zagrebu, na skali od 1 do 10,

• stupanj slaganja s tvrdnjama o turističkoj ponudi Zagreba te

• prednosti i nedostatke Zagreba kao turističkog odredišta u odnosu na drugesrednjeeuropske gradove te

d) Troškove putovanja i boravka u Zagrebu:

• ukupne troškove putovanja i

• strukturu troškova (cijenu paket aranžmana za goste koji su koristili usluge paketaranžmana, troškove smještaja, prijevoza, ugostiteljskih usluga, troškove za kupovinu,kulturu i zabavu, sport i rekreaciju i izlete te ostale troškove).

5.3. Metode i instrumenti istraživanja

Podaci za istraživanje TOMAS - ZAGREB 2005 prikupljali su se anketiranjem turista iposjetitelja Zagreba, i to u zagrebačkim hotelima, gdje su se anketirali isključivo hotelskigosti, te na izabranim atraktivnim lokacijama u Gradu gdje se zadržavaju turisti iposjetitelji Zagreba.

Podaci su se prikupljali metodom osobnog intervjua, a glavni instrument istraživanjabio je upitnik. Upitnici su kreirani tako da u potpunosti slijede definirani sadržajistraživanja, a tiskani su na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskomjeziku. Pitanja u upitniku najvećim su dijelom bila zatvorena pitanja, s definiranimskupom odgovora, pri čemu je na neka bilo moguće dati više odgovora. Samo su pitanjau kojima su ispitanici navodili prednosti i nedostatke Zagreba u odnosu na konkurentskegradove, i pitanja o troškovima putovanja i boravka u Zagrebu, bila otvorena pitanja.

5.4. Dizajn i alokacija uzorka

Populaciju u istraživanju TOMAS – ZAGREB 2005 predstavljali su svi gosti Zagreba –turisti, tj. gosti koji ostvaruju barem jedno noćenje u Zagrebu, bez obzira na vrstu smještaja,i posjetitelji, tj. gosti koji u Zagrebu provode manje od jednog dana i ne ostvaruju noćenjeu Gradu. Među turistima su oni gosti koji ostvaruju noćenje u nekoj od komercijalnihvrsta smještaja i snose troškove tih noćenja, ali i oni koji u Zagrebu odsjedaju kod rodbineili prijatelja. Dok za goste koji ostvaruju noćenje u komercijalnim vrstama smještajaDržavni zavod za statistiku Republike Hrvatske prati i objavljuje podatke o broju dolazakai broju ostvarenih noćenja, takvi podaci ne postoje za goste u posjetu rodbini i prijateljima.Isto tako ne postoje podaci o broju gostiju koji su u jednodnevnom posjetu Zagrebu.


37


S obzirom na djelomičnu raspoloživost podataka o broju dolazaka i noćenja gostiju uGradu Zagrebu dizajnirana su dva uzorka, s obzirom na lokaciju anketiranja:

• uzorak za hotelske goste, tj. one goste Zagreba koji su ostvarili barem jedno noćenje unekom od hotela i

• uzorak za turiste i posjetitelje na atraktivnim lokacijama u Zagrebu gdje se onizadržavaju u većem broju (npr. Zagrebački velesajam, Gornji grad, Trg Bana Jelačića,Kaptol, muzeji, mjesta održavanja važnih manifestacija i sl.).

Uzorak za turiste i posjetitelje na atraktivnim lokacijama u Zagrebu birao se, premapreporukama European Cities Tourism, između svih gostiju Zagreba koji su posjećivaliili se zadržavali na izabranim lokacijama. Na taj su način na lokacijama anketirani gostikoji su ostvarili noćenje u hotelu, privatnom smještaju, kod rodbine i prijatelja ili nanekom drugom mjestu te oni koji su bili u jednodnevnom posjetu Zagrebu, tj. nisu ostvarilinoćenje. Uključivanjem hotelskih gostiju u uzorak gostiju koji su anketirani na izabranimlokacijama dijelom je promijenjen način izbora ispitanika u odnosu na istraživanjeprovedeno 2003. godine, kada se na lokacijama nisu anketirali hotelski gosti.

Planirana veličina uzorka za istraživanje TOMAS - ZAGREB 2005 iznosila je 1245ispitanika. S obzirom na veću varijaciju u obilježjima turista i posjetitelja koji se anketirajuna lokacijama u Gradu veličina uzorka, prema mjestu anketiranja, iznosila je 350 ispitanikau hotelima i 895 ispitanika na lokacijama u Gradu.

Anketiranje u hotelima

S obzirom na postojanje i dostupnost službenih podataka o fizičkom broju i ostvarenimnoćenjima gostiju u hotelima, uzorak za anketiranje gostiju u hotelima bio je stratificiranislučajni uzorak. Okvir za izbor uzorka predstavljao je turistički promet u hotelima (brojnoćenja) u 2004. godini (izvor: Baza podataka Instituta za turizam temeljena na mjesečnimpodacima turističkog prometa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske).Stratifikacija je provedena prema mjesecima (kolovoz, rujan i listopad), kategoriji hotela(5, 4, 3 i 2 zvjezdice) i zemljama porijekla turista. Uzorak je bio proporcionalno alociranprema navedenim stratumima, uz osiguranje minimalnog broja ispitanika po pojedinomstratumu. Uzorkom je osigurana reprezentativnost dobivenih podataka na razini sljedećihzemalja porijekla koje predstavljaju najznačajnija emitivna turistička tržišta za segmenthotelskog smještaja u Zagrebu: Hrvatska, Njemačka, Italija, SAD, Francuska i VelikaBritanija.

Uzorkom hotelskih gostiju obuhvaćen je 21 zagrebački hotel10. Alokacija uzorka hotelskihgostiju na pojedine hotele bila je proporcionalna prometu pojedinih kategorija hotela. Utablici 5.1. prikazana je alokacija uzorka hotelskih gostiju prema mjesecima i zemljiporijekla gostiju.

10 SHERATON ZAGREB, THE REGENT ESPLANADE ZAGREB, THE WESTIN ZAGREB, PALACE HOTEL ZAGREB, DUBROVNIK,FOUR POINTS BY SHERATON PANORAMA HOTEL ZAGREB, ARCOTEL ALLEGRA, AS, ASTORIA BEST WESTERN, PREMIERHOTEL, CENTRAL, GOLDEN TULIP HOLIDAY, HOTEL I, INTERNATIONAL, JADRAN, LAGUNA, VIENNA, DORA, FALA, ILICAi NAŠ DOM.


38


U razdoblju odvijanja terenske akcije prikupljeno je ukupno 348 anketa, od planiranih350 te je ostvaren gotovo potpuni povrat. U tablicama 5.2. i 5.3. prikazan je planirani iostvareni broj anketa u hotelima, prema kategoriji hotelskog smještaja i zemlji porijeklahotelskih gostiju.

Tablica 5.1.TOMAS - ZAGREB 2005: ALOKACIJA UZORKA ZA HOTELE

VIII. 2005.

IX. 2005.

X. 2005.

UKUPNOVIII. - X. 2005.

Domaći gosti 6 19 10 35

Njemačka 9 18 8 35

Italija 14 13 8 35

SAD 13 13 9 35

Velika Britanija 15 10 10 35

Austrija 5 5 5 15

Francuska 15 10 10 35

Bosna i Hercegovina 3 8 4 15

Izrael 5 5 5 15

Slovenija 3 8 4 15

Srbija i Crna Gora 5 5 5 15

Španjolska, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Portugal, Grčka

10 5 5 20

Rusija, Bugarska, Mađarska, Češka, Poljska, Slovačka, Rumunjska

10 10 10 30

Kanada, Australija, Novi Zeland, Afrika i Azija

7 5 3 15

UKUPNO 120 134 96 350

Broj ispitanika po mjesecima

Zemlja porijekla gostiju


Tablica 5.2.TOMAS - ZAGREB 2005: ANKETIRANJE U HOTELIMA -TABLICA OSTVARENOG POVRATA U RAZDOBLJU VIII.-X. 2005.GODINE PREMA KATEGORIJI HOTELSKOG SMJEŠTAJA

Broj ispitanika

u %

***** 93 92 98,9

**** 87 87 100,0

*** 135 134 99,3

** 35 35 100,0

UKUPNO 350 348 99,4

Planirani broj

ispitanika

Ostvareni povratKategorija hotelskog smještaja

39


Anketiranje na izabranim atrakcijama/lokacijama

Uzorak za anketiranje turista i posjetitelja Zagreba na određenim atrakcijama/ lokacijamabio je kvotni uzorak, s obzirom da za populaciju gostiju koji su odsjeli kod rodbine iprijatelja ili nisu ostvarili noćenje u Zagrebu ne postoje statistički podaci o ostvarenomprometu (broju dolazaka i/ili broju ostvarenih noćenja).

Anketiranje na izabranim atrakcijama/lokacijama provodilo se na ukupno 16 lokacija uZagrebu, uključujući lokacije u užem i širem centru Zagreba te neke druge specifičnelokacije izvan centra kao što su Zagrebački Velesajam, Jarun i neke druge lokacijeodržavanja priredbi i manifestacija. Za svaku lokaciju bilo je određeno vremenskorazdoblje i točan broj (kvota) ispitanika (gostiju Zagreba) koje treba anketirati. Kvotaanketiranja na Zagrebačkom velesajmu povećana je za vrijeme trajanja jesenskog sajma.Po izlasku na pojedinu lokaciju bilo je dozvoljeno anketirati najviše 5 ispitanika. Popisizabranih lokacija i kvote ispitanika po mjesecima i lokacijama prikazani su u tablici 5.4.


Tablica 5.3.TOMAS - ZAGREB 2005: ANKETIRANJE U HOTELIMA -TABLICA OSTVARENOG POVRATA U RAZDOBLJU VIII.-X. 2005.GODINE PREMA ZEMLJI PORIJEKLA HOTELSKIH GOSTIJU

Broj ispitanika

u %

Domaći gosti 35 35 100,0

Njemačka 35 35 100,0

Italija 35 36 102,9

SAD 35 35 100,0

Velika Britanija 35 35 100,0

Austrija 15 15 100,0

Francuska 35 33 94,3

Bosna i Hercegovina 15 15 100,0

Izrael 15 15 100,0

Slovenija 15 15 100,0

Srbija i Crna Gora 15 15 100,0

Španjolska, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Portugal, Grčka

20 19 95,0

Rusija, Bugarska, Mađarska, Češka, Poljska, Slovačka, Rumunjska

30 30 100,0

Kanada, Australija, Novi Zeland, Afrika i Azija

15 15 100,0

UKUPNO 350 348 99,4

Zemlja porijekla gostiju

Ostvareni povratPlanirani broj

ispitanika

40


U navedenom razdoblju prikupljene su 902 ankete te je u potpunosti ostvarenplanirani uzorak. Ostvareni povrat neznatno se razlikovao s obzirom na lokaciju,s izuzetkom Doma sportova kod kojeg nije bilo anketiranja zbog odgođenemanifestacije. Planirani i ostvareni broj anketa na pojedinoj lokaciji prikazan jeu tablici 5.5.


Tablica 5.4.TOMAS - ZAGREB 2005: ALOKACIJA UZORKA ZA ATRAKCIJE/LOKACIJE

VIII. 2005.

IX.2005.

X. 2005.

UKUPNOVIII. - X. 2005.

1. Trg bana Jelačića (TIC, Ban, Dolac) 65 65 60 190

2. Katedrala i TZ Grada Zagreba 23 18 23 64

3. Gornji grad (Krvavi most, Crkva svetog Marka, Sabor)

28 23 23 74

4. Klovićevi dvori 25 18 18 61

5. Pješačka zona Gajeva, Teslina 20 25 25 70

6. Hrvatsko narodno kazalište, muzej Mimara 17 17 17 51

7. Zrinjevac 10 10 10 30

8. Kaptol Centar 12 12 12 36

9. Importane galerija - Glavni kolodvor 8 15 15 38

10. Maksimir - ZOO 13 8 8 29

11. Jarun (14.8.-21.8. Svjetsko prvenstvo seniorki (robolov), 25.8.-28.8. Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu, World Corporate Games 30.9.-2.10.)

40 10 20 70

12. Sportski centar Mladost(World Corporate Games 30.9.-2.10.) 0 5 10 15

13. Dom sportova (6.9. Queens Of The Stone Age) 0 5 0 5

14. Zagrebački velesajam (World Corporate Games 30.9.-2.10., SKAL INTERNATIONAL WORLD CONGRESS, 16.10.-21.10.)

0 75 15 90

15. Golf & country club Zagreb (19.-21.8.) 15 0 0 15

16. Hipodrom (22.-25.9., Samsung Nations Cup)

0 12 0 12

17. Hostel 15 20 10 45

UKUPNO 291 338 266 895

Broj ispitanika po mjesecima

Lokacija

41


Ponderiranje rezultata hotelskih gostiju

Zbog međusobnog odstupanja u strukturi uzorka hotelskih gostiju prema zemljiporijekla, obuhvaćajući hotelske goste anketirane u hotelima i na lokacijama u Gradu,od one zabilježene u prometu zagrebačkih hotela u promatranom razdoblju 2005.godine (tablica 5.6.), provedeno je ponderiranje rezultata istraživanja za hotelske goste.Težine su definirane na temelju ostvarenog prometa u hotelima u razdoblju VIII. – X.2005. godine, prema zemljama porijekla gostiju. Na taj se način postigao visoki stupanjreprezentativnosti uzorka hotelskih gostiju u istraživanju TOMAS – ZAGREB 2005 sostvarenim prometom u hotelima u 2005. godini.


Tablica 5.5.TOMAS - ZAGREB 2005: ANKETIRANJE NA IZABRANIM LOKACIJAMA – TABLICA OSTVARENOG POVRATA U RAZDOBLJU VIII.-X. 2005. GODINEPREMA LOKACIJI

Broj ispitanika

u %

1. Trg bana Jelačića (TIC, Ban, Dolac) 190 190 100,0

2. Katedrala i TZ Grada Zagreba 64 64 100,0

3. Gornji grad (Krvavi most, Crkva svetog Marka, Sabor) 74 74 100,0

4. Klovićevi dvori 61 61 100,0

5. Pješačka zona Gajeva, Teslina 70 70 100,0

6. Hrvatsko narodno kazalište, muzej Mimara 51 52 102,0

7. Zrinjevac 30 30 100,0

8. Kaptol Centar 36 40 111,1

9. Importane galerija - Glavni kolodvor 38 39 102,6

10. Maksimir - ZOO 29 29 100,0

11. Jarun (14.8.-21.8. Svjetsko prvenstvo seniorki (robolov), 25.8.-28.8. Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu, World Corporate Games 30.9.-2.10.)

70 74 105,7

12. Sportski centar Mladost(World Corporate Games 30.9.-2.10.) 15 15 100,0

13. Dom sportova (6.9. Queens Of The Stone Age) 5 0 0,0

14. Zagrebački velesajam (World Corporate Games 30.9.-2.10., SKAL INTERNATIONAL WORLD CONGRESS, 16.10.-21.10.)

90 90 100,0

15. Golf & country club Zagreb (19.-21.8.) 15 15 100,0

16. Hipodrom (22.-25.9., Samsung Nations Cup) 12 12 100,0

17. Hostel 45 47 104,4

UKUPNO 895 902 100,8

Lokacija

Ostvareni povratPlanirani

broj ispitanika

42


5.5. Organizacija terenskog dijela istraživanja

Terenski dio istraživanja, anketiranje u hotelima i na izabranim atrakcijama/ lokacijama,započelo je 19. kolovoza, a provodilo se do 31. listopada 2005. godine. Anketiranje suprovodili anketari specijalizirane agencije za istraživanje tržišta Hendal d.d. iz Zagreba,uz voditeljstvo i nadzor suradnika Instituta za turizam.

Za anketare su bila pripremljena detaljna pisana uputstva, a neposredno prije početkaanketiranja održana je i instruktaža voditelja terenskog dijela istraživanja na kojoj suupoznati s istraživanjem u cijelosti te svojim zaduženjima. Na instruktaži se posebnapozornost obratila odabiru ispitanika, načinu anketiranja i strukturi upitnika. Voditeljiterenskog dijela istraživanja potom su održali usmene instruktaže sa svim uključenimanketarima. Za anketare su pripremljene i liste zaduženja, tj. kvote ispitanika koje sutrebali anketirati u određenom hotelu ili na određenoj lokaciji tijekom jednog mjeseca.Za anketiranje u hotelima na listama su bile točno određene kvote ispitanika određenenacionalnosti koje je pojedini anketar morao anketirati u određenom hotelu. Voditeljiterenskog dijela istraživanja, kao i suradnici Instituta, provodili su redovite kontroleanketiranja.

Svi su hoteli obuhvaćeni uzorkom uoči samog anketiranja obaviješteni o provođenjuistraživanja. O provođenju straživanja obaviješten je i Odsjek za turizam i ugostiteljstvoHGK - Komore Zagreb te Vijeće hotelijera Komore Zagreb.

5.6. Metode obrade podataka i napomene za interpretaciju rezultata

Nakon unosa prikupljenih podataka, koristeći formatirani unos u programskom paketuSPSS, pristupilo se računsko-logičkoj kontroli podataka, koja je uključivala kontroludozvoljenih vrijednosti odgovora na sva pitanja u upitniku, kontrolu minimalnih i

Tablica 5.6.

STRUKTURA UZORKA TOMAS – ZAGREB 2005 I OSVARENOG PROMETA U HOTELIMA U RAZDOBLJU VIII.-X. 2005. PREMA ZEMLJI PORIJEKLA GOSTIJU

Zemlja porijekla

TOMAS - ZAGREB VIII.-X. 2005.*

Turistički prometVIII.-X.

2005.**

Hrvatska 8,2 19,8

Njemačka 10,9 8,4

Italija 11,5 7,0

SAD 8,4 6,9

Velika Britanija 9,0 4,5

Austrija 4,8 3,7

Francuska 8,7 5,0

Bosna i Hercegovina 3,0 2,3

Izrael 2,6 1,8

Slovenija 3,4 1,3

Srbija i Crna Gora 2,8 2,3

Ostale zapadnoeuropske zemlje 10,1 15,7

Istočnoeuropske zemlje 9,0 11,7

Ostale izvaneuropske zemlje 7,5 9,5

Ukupno 100,0 100,0

* Obuhvaća hotelske goste anketirane u hotelima i na lokacijama.** Državni zavod za statistiku RH.


43


maksimalnih vrijednosti i logičku kontrolu pojedinih odgovora, te obradi podataka.Obrada podataka uključivala je izračunavanje frekvencija odgovora na sva pitanja teprikazivanje razdiobe pojedinih odgovora, a za kvantitativne podatke i izračunavanjearitmetičke sredine, standardne devijacije, raspona minimalnih i maksimalnih vrijednostite koeficijenta varijacije. Valja naglasiti da su rezultati za segment hotelskih gostijuponderirani ostvarenim prometom u zagrebačkim hotelima u razdoblju kolovoz-listopad2005. godine, prema zemlji porijekla gostiju, koristeći podatke turističkog prometaDržavnog zavoda za statistiku RH. Kontrola, obrada i analiza podataka napravljena je ucjelini u Institutu za turizam koristeći programske pakete STATISTICA i SAS System® uWindows okruženju.

U izvještaju su u postocima prikazane frekvencije odgovora na pitanja, dok je zakvantitativne podatke prikazana i aritmetička sredina. Podaci su u tablicama zaokruženina jednu decimalu. Rezultati istraživanja za sva praćena obilježja turističke potražnjeprikazani su posebno za pet segmenata te potražnje: hotelske goste, goste u hostelima,goste u privatnom smještaju, goste u posjetu rodbini i prijateljima te jednodnevneposjetitelje. U tablici 5.7. prikazan je broj ispitanika pojedinog segmenta. Obilježja gostijusmještenih u nekoj drugoj vrsti smještaja (njih 17) nisu posebno analizirana zbognedovoljnog broja ispitanika.

Turistička potražnja gostiju u hotelima, kao najvažnijeg segmenta gradskog turističkogtržišta, analizirana je dodatno i prema zemlji porijekla gostiju, za najvažnija hotelskatržišta Zagreba (za domaće goste te goste iz Njemačke, Italije, SAD-a, Francuske i VelikeBritanije) te prema kategoriji hotela. Analiza obilježja hotelskih gostiju prema kategorijihotela rađena je na skupu hotelskih gostiju koji su anketirani u hotelima, zbog činjeniceda su hotelski gosti anketirani na lokacijama iskazivali samo vrstu, a ne i kategorijusmještaja u kojem borave. Pri tome su rezultati prikazani za hotele s 3 zvjezdice i zahotele više kategorije, uključujući hotele s 4 i 5 zvjezdica. Rezultati istraživanja za hoteleniže kategorije nisu prikazani zbog relativno malog uzorka (35 ispitanika) koji ne osiguravadovoljnu pouzdanost rezultata. Obilježja potražnje hotelskih gostiju prema zemljiporijekla i kategoriji hotela prikazuju se u tablicama u Prilogu, a zamijećena odstupanjakomentiraju se u poglavlju glavnih nalaza.

Turistička potražnja gostiju u posjetu rodbini i prijateljima te jednodnevnih posjetiteljaanalizirana je posebno za domaće i inozemne goste. Rezultati su prikazani u tablicama uPrilogu. S obzirom na mali broj domaćih gostiju u uzorku gostiju hostela i privatnogsmještaja, obilježja ta dva segmenta turističke potražnje analizirana su samo na ukupnomskupu ispitanika.

Napomene uz obradu podataka potrošnje turista i posjetitelja

Iznose svojih troškova u Zagrebu ispitanici su iskazivali u jednoj od pet ponuđenih valuta(euri, britanska funta, američki dolar, švicarski franak ili hrvatska kuna). Za obradupodataka o potrošnji svi su iznosi, iskazani u valutama različitim od eura, preračunati u


Tablica 5.7.BROJ ISPITANIKA U ISTRAŽIVANJUTOMAS – ZAGREB 2005

Brojispitanika

Hotelski gosti 643

Gosti u hostelu 152

Gosti u privatnom smještaju 97

Gosti kod rodbine ili prijatelja 176

Gosti u nekoj drugoj vrsti smještaja 17

Jednodnevni posjetitelji 165

Ukupno 1.250

44


eure prema srednjem mjesečnom tečaju eura, za određeni mjesec anketiranja (izvor:Eurostat – Statistički ured Europske unije11). S obzirom da su ispitanici mogli iskazatisvoje troškove boravka u Zagrebu zajedno za sebe i svoju pratnju, troškovi po osobidobiveni su dijeljenjem iskazanih troškova s brojem osoba za koje su troškovi bili iskazani.Za goste koji su ostvarili noćenje u Zagrebu, prosječni dnevni troškovi po osobi dobivenisu kao omjer ukupnih troškova po osobi i ukupnog broja noćenja.

Prikazani podaci potrošnje odnose se samo na troškove u Zagrebu, a uključuju troškovepaket aranžmana, ukoliko su ga ispitanici koristili, troškove smještaja izvan paketaranžmana, izdatke za ugostiteljske usluge, izdatke za kupnju, za kulturu i zabavu, zasport, rekreaciju i izlete te ostale troškove. Unutar izdataka za kupnju, ispitanici su posebnonavodili izdatke za hranu, piće i duhan, izdatke za odjeću i obuću i izdatke za suvenire,knjige i sve ostalo, a ostali troškovi odnosili su se na izdatke za lokalni prijevoz, rent-a-car, zdravstvene usluge, servise i slično. Za goste koji su koristili usluge paket aranžmana,troškovi paket aranžmana umanjeni su za troškove putovanja i proviziju putničkeagencije, s obzirom na vrstu prijevoznog sredstva i zemlju porijekla gosta.

11 Dostupno na: http://epp.eurostat.cec.eu.int/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_30298591&_dad=portal&_schema=PORTAL (prosinac 2005.)


45


ZAKLJUČAK IPREPORUKE

6.

46


6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Institut za turizam od 1998. godine kontinuirano prati i istražuje kretanje, obilježja istavove turista i posjetitelja Zagreba putem svojih istraživačkih projekata – TOMAS, kaoi putem analize drugih izvora kao što su istraživanja provedena u drugim gradovima,statistički podaci turističkog prometa i slično. Svako istraživanje pa tako i naša TOMASistraživanja imaju višestruke zadatke i ciljeve. Temeljni cilj TOMAS istraživanja jedobivanje informativne podloge koja bi pomogla u donošenju odluka o marketinškimaktivnostima vezanim uz gradski turizam. Kao i svako kontinuirano istraživanje ima zacilj – usporedivost s prethodnim istraživanjima, ali istovremeno i praćenje trendovapotražnje i usporedivost s drugim, relevantnim istraživanjima. Sagledavajući cjelokupnumetodologiju i korisnost podataka dobivenih istraživanjima izvodimo zaključke ipreporuke vezane uz sadržaj i organizaciju budućih istraživanja kao i uz korištenjerezultata istraživanja u cilju unapređenja turizma u našem Gradu.

Sadržaj i organizacija istraživanja

• Predlažemo da se u budućim istraživanjima turističke potražnje Grada Zagrebametodologija istraživanja u većoj mjeri prilagodi preporukama European Cities Tourism,čime bi se osigurala veća usporedivost rezultata istraživanja sa sličnim rezultatimadrugih europskih gradova, što zbog kratkog vremena za pripremu istraživanja u 2005.godini nije bilo u potpunosti moguće učiniti. Ovakva usporedba bila bi vjerujemo dobarizvor nekih novih ideja vezanih uz gradski turizam.

• Sadržajna usporedba s drugim relevantnim istraživanjima gradskog turizma ukazujena nešto detaljnija istraživanja vezana uz zadovoljstvo gostiju (npr. ponudom kulturnogturizma, gastronomskom ponudom i sl.) i tipologiju turista (npr. kulturni turisti). Sobzirom na uočeni pad zadovoljstva gostiju Zagreba ističemo potrebu proširenjasadržaja istraživanja te dodatnog istraživanja vezanog uz zadovoljstvo gostijuodređenim elementima turističke ponude Grada.

• Jedna od najvećih predloženih promjena u metodologiji istraživanja je prelazak nacjelogodišnje istraživanje turističke potražnje što provode i drugi europski gradovi, ašto bi u potpunosti osiguralo usporedivost rezultata tijekom godina. Ovakim načinomistraživanja bilo bi moguće dobiti zaista pouzdane rezultate o gradskom turizmu kojinije podložan sezonalnosti što pokazuju i kretanja potražnje u Zagrebu.

• S obzirom na uočene promjene u strukturi i motivima potražnje koji se odnose nasmanjivanje udjela poslovnih gostiju i povećanje udjela onih koji dolaze na kratki odmoru Zagreb predlažemo sekundarnu obradu podataka dobivenih ovim istraživanjem kakobi se u potpunosti ocrtao tržišni profil segmenata definiranih na temelju motiva dolaskau Zagreb. Jedna od uočenih promjena odnosi se i na porast udjela gostiju u prvomposjetu Zagrebu pa se ukazuje potreba dodatnog ispitivanja razlika i potreba ovih gostijuu odnosu na one koji Zagreb već dobro poznaju. Naime, taj segment ‘novih’ gostiju ćerastom turističkog prometa u Zagrebu biti i veći.


47


Podloga za unapređenje turističke ponude Zagreba

• Rast turističke potražnje u Zagrebu izrazitiji je od rasta potražnje u konkurentskimeuropskim gradovima. Takvo brzo mijenjanje potražnje koja u Zagreb dolazi s nekimdrugim ciljevima i percepcijama kao i uopće promjena tržišne pozicije Zagreba donosipotrebe za određenim promjenama. Istraživanje TOMAS – ZAGREB 2005 je pokazaloda, iako je Zagreb grad u kojem se turisti relativno lako kreću, signalizacija i obilježavanjeturističkih atrakcija predstavljaju jedan od glavnih nedostataka. Kako su dovršenestudije i određene akcije već poduzete kad je riječ o samoj signalizaciji naglašavamopotrebu izrade projekta interpretacije i obilježavanja samih turističkih atrakcija.

• Ekonomski učinci turizma za gospodarstvo Zagreba također su izuzetno važni, a nijeih moguće procijeniti bez podataka o obimu jednodnevnih posjetitelja kao i bez procjeneukupne neregistrirane potražnje u Zagrebu (posjeti rodbini i prijateljima i neregistrirananoćenja u privatnom smještaju). Kad je riječ o odmorišnom turizmu na moru, pitanjanaplate boravišne pristojbe su stalna kao i nadzor nad time, a takvo pitanje se do danasuopće nije postavilo kad je riječ o gradskom turizmu.

• Razvoj turizma u Zagrebu nameće i pitanje cjelovitije usporedbe s drugim europskimgradovima. Iako će istraživanje TOMAS, koje bi se u budućnosti metodološki trebalošto više približiti European Cities Tourism metodologiji, omogućiti tu usporedbu,destinacijski ‘benchmarking’ tj. razmjena podataka sa Zagrebom usporedivimgradovima – destinacijama, bila bi poželjna.

• Istraživanje TOMAS može biti podlogom i može se koristiti za unapređenje svihelemenata koji su se pokazali slabošću turizma u Zagrebu. Napominjemo da nije riječsamo o različitim aspektima turističke ponude Zagreba, već se radi i o infrastrukturnimelementima (signalizacija, parkiranje, promet, uređenost grada) koji su sastavnimdijelom turističkog doživljaja.

Glavni nalazi istraživanja pokazuju rast kao i mijenjanje turističke potražnje u Zagrebušto nameće neke nove zadaće i obveze turizmu našeg Grada. Zagreb više nije grad ‘krozkoji se samo prolazi’ ili ‘grad u koji se samo poslovno dolazi’ već Zagreb postaje turističkadestinacija u koju se dolazi s namjerom provođenja odmora. Takvo turističkorepozicioniranje Zagreba već traje i samo je pitanje koliko i kako će gospodarstvo Zagrebaiskoristiti takvu naklonost tržišta. Kao i dosada, ponovno naglašavamo da unapređenjeturističkog doživljaja nije samo zadatak Turističke zajednice Grada Zagreba i nositeljaturističke ponude već je cjelokupni zadatak svih onih aktera koji sudjeluju u stvaranjuturističkog doživljaja Zagreba.


48


LITERATURA IIZVORI PODATAKA

7.

49


7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

• Baza turističkog prometa Instituta za turizam temeljena na mjesečnim podacima Državnogzavoda za Statistiku RH, 2005.

• European Cities Tourism (2004) Proposal for a questionnaire design for tourism visitor surveysin European cities. European Cities Tourism Research and Statistics Working Group, AustrianSociety for Applied Research in Tourism.

• European Travel Commission (ETC), World Tourism Organisation (WTO) (2005) City tourism& culture – the European experience. Brussels. Dostupno na: http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ ETC_CityTourism&Culture_LR.pdf, [prosinac 2005].

• Grabler, K; Maier, G; Mazanec J.A; Wober, K. (1997) International city tourism: analysis andstrategy, London: Pinter, 1997.

• Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o.: Provedbeno razvojno-marketinški plan turizmagrada Zagreba 2002-2010, Drugi dio: Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba,Konačna verzija, Zagreb 2002.

• Institut za turizam: Od turizma i kulture do kulturnog turizma: Strategija razvoja, Zagreb,2003.

• Institut za turizam: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba – TOMAS Zagreb ’98,Institut za turizam, Zagreb, 1999.

• Institut za turizam: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba – TOMAS Zagreb 2003,Institut za turizam, Zagreb, 2004.

• Law, M. C. (1993) Urban Tourism: Attracting Visitors to Large Cities. Tourism, Leisure &Recreation Series, Mansell Publishing, Great Britain.

• Richards, G. (2002) Od kulturnog do kreativnog turizma: europske perspektive. Turizam, Vol.50 (3), Institut za turizam, Zagreb.

• Richards, G. (2001) Cultural Attractions and European Tourism. Department of Leisure StudiesTilburg University, Netherlands.

• Richards, G. (1996) Cultural Tourism in Europe. Wallingford. CAB International.

• TourMIS (2005) City tourism in Europe - Nights & arrivals. Dostupno na: http://tourmis.wu-wien.ac.at/cgi-bin/tmintro.pl [prosinac 2005].

• Wien-Tourismus (2005) Wiener Gastebefragung 2004/2005. Im Rahmen des Tourismus-MonitorsAustria, Kurzbericht August 2004 bis Marz 2005.

• Wober, Karl W. (1998) Experiences with a Harmonised System of European City TourismStatistics, Fourth International Forum on Tourism Statistics, Copenhagen, 17-19 June 1998.

• WTO (1994) Recommendations on Tourism Statistics, New York: United Nations.

7. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

50


PRILOG8.

51


8. PRILOG

Tablica P1. SPOL TURISTA I POSJETITELJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)

Tablica P1a.HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

Spol UkupnoHrvat-

skaNjema-čka

Italija SAD FrancuskaVelika

BritanijaOstale zemlje

• Muški 58,2 60,4 61,4 55,4 64,8 53,6 56,9 56,7• Ženski 41,8 39,6 38,6 44,6 35,2 46,4 43,1 43,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P1b.HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Spol 3* 4* i 5*• Muški 64,9 55,3• Ženski 35,1 44,7

UKUPNO 100,0 100,0

Tablica P1c.

GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Spol Ukupno Domaći Inozemni• Muški 48,9 39,7 53,4• Ženski 51,1 60,3 46,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P1d.

JEDNODNEVNI POSJETITELJI

Spol Ukupno Domaći Inozemni• Muški 38,2 39,6 37,6• Ženski 61,8 60,4 62,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

52


Tablica P2.DOB TURISTAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)

Tablica P2a. HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

Dob (godine) UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Do 25 12,2 18,9 4,3 10,8 9,3 10,7 5,2 12,2• 26 do 35 32,3 34,0 28,6 39,2 11,1 32,1 37,9 33,9• 36 do 45 29,2 28,3 31,4 24,3 40,7 30,4 31,0 27,8• 46 do 55 14,8 11,3 18,6 12,2 16,7 16,1 12,1 15,9• 56 i više 11,6 7,6 17,1 13,5 22,2 10,7 13,8 10,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P2b. HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

Dob (godine) 3* 4* i 5*• Do 25 12,7 3,9• 26 do 35 29,1 30,7• 36 do 45 31,3 37,4• 46 do 55 10,5 16,2• 56 i više 16,4 11,7

UKUPNO 100,0 100,0

Tablica P2c. GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Dob (godine) Ukupno Domaći Inozemni• Do 25 27,8 39,7 22,0• 26 do 35 38,6 31,0 42,4• 36 do 45 19,9 22,4 18,6• 46 do 55 8,5 1,7 11,9• 56 i više 5,1 5,2 5,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P2d. JEDNODNEVNI POSJETITELJI

Dob (godine) Ukupno Domaći Inozemni• Do 25 34,8 44,7 30,8• 26 do 35 32,3 29,8 33,3• 36 do 45 19,5 14,9 21,4• 46 do 55 7,9 4,3 9,4• 56 i više 5,5 6,4 5,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

53


Tablica P3.MOTIVI DOLASKA*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Motivi UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Kratki odmor u gradu 18,4 5,7 24,3 32,4 16,7 28,6 17,2 19,9• Zabava 19,6 20,8 7,1 20,3 25,9 19,6 27,6 19,6• Nova iskustva i doživljaji 22,8 9,4 24,3 17,6 57,4 28,6 27,6 22,9• Posjet rodbini ili prijateljima 12,1 20,8 5,7 6,8 9,3 16,1 6,9 10,7• Kupnja ('shopping') 2,6 5,7 0,0 4,1 1,9 3,6 1,7 1,5• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba5,6 3,8 12,9 8,1 7,4 10,7 3,5 4,0

• Upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba

16,6 3,8 25,7 18,9 20,4 26,8 10,3 19,1

• Povoljne cijene 1,3 0,0 4,3 1,4 0,0 3,6 1,7 1,3• Zdravstveni razlozi 1,0 1,9 0,0 0,0 0,0 1,8 0,0 1,1• Religija 1,7 3,8 2,9 1,4 1,9 0,0 1,7 0,9• Sudjelovanje/ nazočnost

sportskom događaju13,3 17,0 8,6 6,8 0,0 12,5 17,2 15,3

• Sudjelovanje/ nazočnost kulturnom događaju/ manifestaciji 1,4 1,9 0,0 1,4 1,9 5,4 0,0 1,1

• Poslovne obveze 33,3 49,1 31,4 24,3 22,2 17,9 32,8 31,6• Nazočnost kongresu, sajmu 12,1 15,1 15,7 12,2 3,7 1,8 10,3 12,7• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 4,1 5,7 10,0 5,4 9,3 1,8 3,5 1,7• Kružno putovanje

(Zagreb kao dio ture)15,5 1,9 18,6 18,9 27,8 17,9 17,2 18,1

• Tranzit 2,6 1,9 0,0 4,1 7,4 5,4 1,7 2,2• Drugi motivi 1,3 5,7 1,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Motivi 3* 4* i 5*• Kratki odmor u gradu 17,9 19,0• Zabava 25,4 21,8• Nova iskustva i doživljaji 26,1 27,9• Posjet rodbini ili prijateljima 14,9 12,3• Kupnja ('shopping') 2,2 2,8• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba5,2 1,1


17,9 4,5

• Povoljne cijene 0,0 0,0• Zdravstveni razlozi 3,0 0,0• Religija 3,7 0,6• Sudjelovanje/ nazočnost

sportskom događaju1,5 0,6

• Sudjelovanje/ nazočnost kulturnom događaju/ manifestaciji 3,7 1,7

• Poslovne obveze 44,0 45,3• Nazočnost kongresu, sajmu 11,2 5,0• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 6,7 8,4• Kružno putovanje

(Zagreb kao dio ture)9,0 18,4

• Tranzit 3,0 1,7• Drugi motivi 0,8 0,0


8. PRILOG

54


Tablica P3c.GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Motivi Ukupno Domaći Inozemni• Kratki odmor u gradu 29,6 31,0 28,8• Zabava 35,8 41,4 33,1• Nova iskustva i doživljaji 19,9 12,1 23,7• Posjet rodbini ili prijateljima 74,4 67,2 78,0• Kupnja ('shopping') 8,5 19,0 3,4• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba5,1 5,2 5,1


12,5 5,2 16,1

• Povoljne cijene 2,3 3,5 1,7• Zdravstveni razlozi 4,0 8,6 1,7• Religija 0,6 1,7 0,0• Sudjelovanje/ nazočnost

sportskom događaju5,1 10,3 2,5

• Sudjelovanje/ nazočnost kulturnom događaju/ manifestaciji 0,0 0,0 0,0

• Poslovne obveze 6,3 15,5 1,7• Nazočnost kongresu, sajmu 5,1 1,7 6,8• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 1,1 3,5 0,0• Kružno putovanje

(Zagreb kao dio ture)6,3 0,0 9,3

• Tranzit 0,0 0,0 0,0• Drugi motivi 0,0 0,0 0,0


Tablica P3d.JEDNODNEVNI POSJETITELJI

Motivi Ukupno Domaći Inozemni• Kratki odmor u gradu 28,5 12,5 35,0• Zabava 15,8 27,1 11,1• Nova iskustva i doživljaji 7,9 4,2 9,4• Posjet rodbini ili prijateljima 12,7 20,8 9,4• Kupnja ('shopping') 4,9 12,5 1,7• Upoznavanje prirodnih ljepota

okolice Zagreba3,0 0,0 4,3


10,9 6,3 12,8

• Povoljne cijene 1,8 0,0 2,6• Zdravstveni razlozi 4,2 8,3 2,6• Religija 1,8 4,2 0,9• Sudjelovanje/ nazočnost

sportskom događaju6,7 16,7 2,6

• Sudjelovanje/ nazočnost kulturnom događaju/ manifestaciji 0,0 0,0 0,0

• Poslovne obveze 10,3 16,7 7,7• Nazočnost kongresu, sajmu 16,4 27,1 12,0• Obrazovanje (seminari, tečajevi) 1,8 4,2 0,9• Kružno putovanje

(Zagreb kao dio ture)20,6 2,1 28,2

• Tranzit 17,6 4,2 23,1• Drugi motivi 0,6 2,1 0,0


8. PRILOG

55


Tablica P4.UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Prvi posjet 36,8 - 14,3 9,5 70,4 41,8 34,5 39,8• Drugi posjet 16,7 - 27,1 18,9 13,0 23,6 25,9 13,2• Treći do šesti posjet 22,7 - 17,1 31,1 14,8 29,1 27,6 22,5• Više od šest posjeta 23,9 - 41,4 40,5 1,9 5,5 12,1 24,6

UKUPNO 100,0 - 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0* Odnosi se samo na inozemne turiste.

Tablica P4b.

HOTELSKI GOSTI (PREMA KATEGORIJI HOTELA)

3* 4* i 5*• Prvi posjet 34,2 25,4• Drugi posjet 14,5 13,0• Treći do šesti posjet 18,0 26,0• Više od šest posjeta 33,3 35,5

UKUPNO 100,0 100,0* Odnosi se samo na inozemne turiste.


Ukupno Domaći Inozemni• Prvi posjet 18,8 - 18,8• Drugi posjet 13,7 - 13,7• Treći do šesti posjet 19,7 - 19,7• Više od šest posjeta 47,9 - 47,9

UKUPNO 100,0 - 100,0* Odnosi se samo na inozemne turiste.


Ukupno Domaći Inozemni• Prvi posjet 33,3 - 33,3• Drugi posjet 8,6 - 8,6• Treći do šesti posjet 16,2 - 16,2• Više od šest posjeta 41,9 - 41,9

UKUPNO 100,0 - 100,0* Odnosi se samo na inozemne turiste.

8. PRILOG

56


Tablica P5.UČESTALOST DOLASKA U ZAGREBPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Prvi posjet 37,4 0,0 30,0 35,1 74,1 52,7 46,6 47,4• Drugi posjet 13,7 3,8 22,9 17,6 13,0 29,1 19,0 13,6• Treći do šesti posjet 16,3 13,2 17,1 17,6 11,1 14,6 25,9 17,4• Više od šest posjeta 32,7 83,0 30,0 29,7 1,9 3,6 8,6 21,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P5b.



UKUPNO 100,0 100,0


Ukupno Domaći Inozemni• Prvi posjet 14,8 0,0 22,0• Drugi posjet 14,2 0,0 21,2• Treći do šesti posjet 15,3 10,3 17,8• Više od šest posjeta 55,7 89,7 39,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Ukupno Domaći Inozemni• Prvi posjet 30,3 0,0 42,7• Drugi posjet 8,5 2,1 11,1• Treći do šesti posjet 15,8 14,6 16,2• Više od šest posjeta 45,5 83,3 29,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

57


Tablica P6.UČESTALOST DOLASKA U HOTELPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Prvi posjet 64,8 42,9 62,9 71,2 85,2 78,2 67,2 68,2• Drugi posjet 17,8 28,6 14,3 11,0 5,6 20,0 13,8 17,1• Treći do šesti posjet 8,3 10,2 7,1 8,2 7,4 1,8 15,5 7,9• Više od šest posjeta 9,2 18,4 15,7 9,6 1,9 0,0 3,5 6,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P6b.



UKUPNO 100,0 100,0

8. PRILOG

58



Izvoriinformacija

Ukupno Domaći Inozemni

• Brošure, oglasi, plakati 8,0 8,6 7,6• Članci u novinama ili 5,1 5,2 5,1• Radio, televizija, film ili video 9,7 10,3 9,3• Preporuke rodbine ili prijatelja 34,7 31,0 36,4• Sajmovi, izložbe 2,8 5,2 1,7• Preporuke turističke

agencije ili kluba0,6 0,0 0,9

• Internet 27,8 12,1 35,6• Prijašnjii boravak 25,0 37,9 18,6• Nisam trebao/la nikakve

informacije26,1 32,8 22,9

• Drugi izvori 2,8 3,5 2,5* Mogućnost više odgovora


Izvoriinformacija


• Brošure, oglasi, plakati 12,1 4,2 15,4• Članci u novinama ili 5,5 6,3 5,1• Radio, televizija, film ili video 6,1 10,4 4,3• Preporuke rodbine ili prijatelja 8,5 14,6 6,0• Sajmovi, izložbe 0,6 0,0 0,9• Preporuke turističke

agencije ili kluba4,9 2,1 6,0

• Internet 32,1 8,3 41,9• Prijašnjii boravak 18,8 22,9 17,1• Nisam trebao/la nikakve

informacije31,5 47,9 24,8

• Drugi izvori 0,6 2,1 0,0* Mogućnost više odgovora

Tablica P7.IZVORI INFORMACIJA*PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Izvoriinformacija

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Brošure, oglasi, plakati 21,4 9,4 28,6 21,6 25,9 25,0 20,7 24,4• Članci u novinama ili 9,8 11,3 11,4 4,1 16,7 8,9 10,3 8,6• Radio, televizija, film ili video 7,9 13,2 7,1 10,8 5,6 3,6 6,9 6,3• Preporuke rodbine ili prijatelja 13,5 15,1 8,6 12,2 20,4 14,3 6,9 13,4• Sajmovi, izložbe 7,0 11,3 8,6 6,8 0,0 3,6 5,2 6,5• Preporuke turističke

agencije ili kluba12,5 11,3 14,3 8,1 22,2 19,6 20,7 10,3

• Internet 41,4 11,3 47,1 56,8 61,1 62,5 60,3 44,0• Prijašnjii boravak 17,6 43,4 17,1 23,0 7,4 12,5 12,1 8,0• Nisam trebao/la nikakve

informacije22,3 41,5 22,9 18,9 7,4 7,1 8,6 19,5

• Drugi izvori 3,0 0,0 4,3 1,4 1,9 5,4 3,5 4,2* Mogućnost više odgovora


Izvoriinformacija

3* 4* i 5*

• Brošure, oglasi, plakati 29,6 14,0• Članci u novinama ili 10,6 10,1• Radio, televizija, film ili video 9,1 3,4• Preporuke rodbine ili prijatelja 26,5 9,0• Sajmovi, izložbe 7,6 0,6• Preporuke turističke

agencije ili kluba11,4 13,5

• Internet 53,8 46,6• Prijašnjii boravak 18,9 16,9• Nisam trebao/la nikakve

informacije17,4 29,8

• Drugi izvori 0,0 0,0* Mogućnost više odgovora

8. PRILOG

59


Tablica P8. NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)



UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Posredstvom putničke agencije 30,4 18,2 40,0 20,4 44,2 28,2 36,4 32,0• Samostalno organizirano 55,9 63,6 48,0 59,3 48,8 69,2 50,0 54,5• Bez prethodne rezervacije 12,6 18,2 12,0 18,5 7,0 0,0 9,1 12,3• Nešto drugo 1,1 0,0 0,0 1,9 0,0 2,6 4,6 1,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0



3* 4* i 5*

• Posredstvom putničke agencije 20,0 39,1• Samostalno organizirano 68,7 43,6• Bez prethodne rezervacije 9,6 16,4• Nešto drugo 1,7 0,9

UKUPNO 100,0 100,0




• Posredstvom putničke agencije 2,4 1,9 2,6• Samostalno organizirano 67,5 75,5 63,8• Bez prethodne rezervacije 29,6 20,8 33,6• Nešto drugo 0,6 1,9 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Posredstvom putničke agencije 10,1 0,0 14,0• Samostalno organizirano 66,4 85,7 58,9• Bez prethodne rezervacije 22,8 14,3 26,2• Nešto drugo 0,7 0,0 0,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

60


Tablica P9.PRIJEVOZNO SREDSTVOPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Prijevoznosredstvo

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Automobil 36,7 71,7 18,6 63,5 9,3 16,1 3,5 30,2• Autobus 9,3 13,2 8,6 6,8 13,0 3,6 5,2 8,7• Motocikl/ bicikl 0,8 0,0 4,3 1,4 0,0 1,8 0,0 0,5• Vlak 4,5 3,8 12,9 2,7 3,7 1,8 1,7 4,1• Zrakoplov 48,5 11,3 55,7 23,0 74,1 76,8 89,7 56,5• Ostalo 0,2 0,0 0,0 2,7 0,0 0,0 0,0 0,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0


Prijevoznosredstvo

3* 4* i 5*

• Automobil 38,1 24,6• Autobus 9,0 3,9• Motocikl/ bicikl 0,0 2,8• Vlak 5,2 2,2• Zrakoplov 47,8 65,9• Ostalo 0,0 0,6

UKUPNO 100,0 100,0


Prijevoznosredstvo


• Automobil 38,1 44,8 34,8• Autobus 25,0 31,0 22,0• Motocikl/ bicikl 0,6 0,0 0,9• Vlak 14,8 19,0 12,7• Zrakoplov 20,5 5,2 28,0• Ostalo 1,1 0,0 1,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Prijevoznosredstvo


• Automobil 53,3 54,2 53,0• Autobus 14,6 22,9 11,1• Motocikl/ bicikl 0,6 0,0 0,9• Vlak 17,6 20,8 16,2• Zrakoplov 13,3 2,1 18,0• Ostalo 0,6 0,0 0,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

61


Tablica P10.PRATNJA NA PUTOVANJUPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Pratnjana putovanju

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Sam(a) 27,1 35,9 31,4 21,6 22,2 16,1 27,6 25,2• Samo s partnerom 28,2 13,2 31,4 31,1 29,6 37,5 36,2 31,7• S članovima obitelji 5,7 1,9 4,3 5,4 7,4 8,9 1,7 7,5• S prijateljima/poznanicima 39,1 49,1 32,9 41,9 40,7 37,5 34,5 35,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0


Pratnjana putovanju

3* 4* i 5*

• Sam(a) 28,4 40,2• Samo s partnerom 32,1 24,0• S članovima obitelji 8,2 4,5• S prijateljima/poznanicima 31,3 31,3

UKUPNO 100,0 100,0


Pratnjana putovanju


• Sam(a) 37,5 43,1 34,8• Samo s partnerom 18,8 17,2 19,5• S članovima obitelji 21,0 22,4 20,3• S prijateljima/poznanicima 22,7 17,2 25,4

UKUPNO 100,0 100,0 100,0


Pratnjana putovanju


• Sam(a) 23,0 27,1 21,4• Samo s partnerom 23,0 10,4 28,2• S članovima obitelji 12,1 18,8 9,4• S prijateljima/poznanicima 41,8 43,8 41,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

62


Tablica P11. DULJINA BORAVKAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Broj noćenja

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• 1 - 2 48,8 75,5 38,6 52,7 42,6 42,9 36,2 50,2• 3 - 4 27,4 11,3 27,1 25,7 25,9 32,1 39,7 27,8• 5 - 7 15,1 7,6 17,1 14,9 18,5 16,1 12,1 15,8• 8 i više 8,8 5,7 17,2 6,8 13,0 8,9 12,1 6,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0


Broj noćenja

3* 4* i 5*

• 1 - 2 50,4 52,5• 3 - 4 23,7 34,1• 5 - 7 6,1 10,6• 8 i više 19,9 2,8

UKUPNO 100,0 100,0


Broj noćenja


• 1 - 2 33,0 32,8 33,1• 3 - 4 26,7 24,1 28,0• 5 - 7 18,8 13,8 21,2• 8 i više 21,6 29,3 17,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P11d.


Broj sati


• 1 - 5 20,5 12,5 23,9• 6 - 10 42,2 25,0 49,5• 11 i više 37,3 62,5 26,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

63


8. PRILOG

Tablica P12.POSJEĆENE TURISTIČKE ATRAKCIJEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Turističke atrakcije Zagreba UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Gornji grad 54,7 30,2 61,4 59,5 70,4 55,4 58,6 60,7• Trg bana Jelačića 70,4 47,2 77,1 74,3 94,4 82,1 70,7 73,7• Katedrala 45,4 28,3 51,4 55,4 57,4 58,9 46,6 46,8• Tržnica - Dolac 39,0 30,2 35,7 40,5 48,2 42,9 41,4 41,3• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)63,9 39,6 67,1 67,6 96,3 71,4 62,1 67,8

• Sljeme, Medvedgrad 12,7 15,1 10,0 12,2 14,8 14,3 13,8 11,6• Botanički vrt 20,3 15,1 18,6 17,6 20,4 16,1 37,9 22,1• Maksimir 19,5 20,8 25,7 18,9 22,2 8,9 32,8 17,4• Mirogoj 10,7 11,3 11,4 9,5 11,1 10,7 8,6 10,6• Jarun 21,7 26,4 21,4 24,3 24,1 28,6 24,1 17,9• Okolica Zagreba 13,6 15,1 10,0 12,2 25,9 12,5 8,6 12,6• Neka druga atrakcija 4,6 5,7 4,3 2,7 0,0 3,6 1,7 5,6• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije12,7 39,6 5,7 2,7 1,9 3,6 5,2 7,1


9,6 5,7 11,4 14,9 1,9 10,7 15,5 10,6

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 1,1 0,0 1,4 2,7 0,0 0,0 1,7 1,5



Turističke atrakcije Zagreba 3* 4* i 5*• Gornji grad 64,9 43,6• Trg bana Jelačića 77,6 69,8• Katedrala 64,9 27,9• Tržnica - Dolac 60,5 22,9• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)73,1 71,0

• Sljeme, Medvedgrad 19,4 12,3• Botanički vrt 30,6 24,0• Maksimir 31,3 16,8• Mirogoj 14,2 6,2• Jarun 17,2 14,0• Okolica Zagreba 12,7 12,9• Neka druga atrakcija 0,8 0,0• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije12,7 11,7


7,5 7,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 1,5 2,8


64


8. PRILOG


Turističke atrakcije Zagreba Ukupno Domaći Inozemni• Gornji grad 64,8 53,5 70,3• Trg bana Jelačića 73,9 69,0 76,3• Katedrala 46,0 43,1 47,5• Tržnica - Dolac 40,3 46,6 37,3• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)65,9 55,2 71,2

• Sljeme, Medvedgrad 21,0 25,9 18,6• Botanički vrt 20,5 25,9 17,8• Maksimir 35,2 41,4 32,2• Mirogoj 18,8 22,4 17,0• Jarun 41,5 46,6 39,0• Okolica Zagreba 18,8 24,1 16,1• Neka druga atrakcija 4,6 6,9 3,4• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije15,9 27,6 10,2


5,1 1,7 6,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 1,1 3,5 0,0



Turističke atrakcije Zagreba Ukupno Domaći Inozemni• Gornji grad 37,0 20,8 43,6• Trg bana Jelačića 64,2 47,9 70,9• Katedrala 35,8 18,8 42,7• Tržnica - Dolac 17,0 10,4 19,7• Donji grad (Zrinjevac, Ilica,

Kazalište - HNK, ...)43,6 39,6 45,3

• Sljeme, Medvedgrad 1,8 0,0 2,6• Botanički vrt 3,0 4,2 2,6• Maksimir 10,3 20,8 6,0• Mirogoj 4,2 8,3 2,6• Jarun 10,9 29,2 3,4• Okolica Zagreba 3,0 2,1 3,4• Neka druga atrakcija 7,9 20,8 2,6• Već sam razgledao/la

navedene atrakcije6,7 14,6 3,4


14,6 12,5 15,4

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet atrakciji 1,8 2,1 1,7


65


8. PRILOG

Tablica P13.POSJEĆENI MUZEJI I GALERIJEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Muzeji i galerije Zagreba UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Umjetnički paviljon 5,8 9,4 7,1 5,4 11,1 7,1 12,1 2,3• Muzej Mimara 20,9 20,8 27,1 16,2 29,6 26,8 25,9 18,1• Klovićevi dvori - Gornji grad 8,3 5,7 20,0 9,5 11,1 10,7 5,2 6,9• Muzej za umjetnost i obrt 8,3 5,7 4,3 9,5 25,9 12,5 6,9 6,9• Tehnički muzej 6,0 9,4 11,4 5,4 7,4 3,6 1,7 4,0• Muzej grada Zagreba 9,5 7,6 10,0 12,2 9,3 12,5 8,6 9,6• Arheološki muzej 7,7 9,4 7,1 6,8 7,4 7,1 6,9 7,4• Prirodoslovni muzej 2,8 3,8 1,4 1,4 3,7 0,0 0,0 3,3• Etnografski muzej 2,5 0,0 2,9 5,4 9,3 10,7 5,2 0,8• Strossmayerova galerija 3,9 5,7 5,7 4,1 3,7 5,4 1,7 2,9• Neki drugi muzej, galerija 3,0 1,9 8,6 2,7 3,7 3,6 1,7 2,5• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije5,7 15,1 2,9 4,1 0,0 7,1 5,2 3,2


43,0 41,5 41,4 36,5 25,9 42,9 41,4 47,8

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 18,5 15,1 12,9 33,8 18,5 10,7 20,7 19,2



Muzeji i galerije Zagreba 3* 4* i 5*• Umjetnički paviljon 14,2 4,5• Muzej Mimara 35,8 13,4• Klovićevi dvori - Gornji grad 17,9 5,0• Muzej za umjetnost i obrt 12,7 10,1• Tehnički muzej 11,2 1,7• Muzej grada Zagreba 15,7 2,8• Arheološki muzej 15,7 2,8• Prirodoslovni muzej 5,2 0,6• Etnografski muzej 8,2 1,7• Strossmayerova galerija 9,0 1,1• Neki drugi muzej, galerija 3,7 2,2• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije4,5 8,4


34,3 36,3

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 9,0 34,1



Muzeji i galerije Zagreba Ukupno Domaći Inozemni• Umjetnički paviljon 4,0 1,7 5,1• Muzej Mimara 18,8 22,4 17,0• Klovićevi dvori - Gornji grad 6,8 6,9 6,8• Muzej za umjetnost i obrt 11,4 6,9 13,6• Tehnički muzej 9,7 13,8 7,6• Muzej grada Zagreba 8,5 3,5 11,0• Arheološki muzej 5,1 3,5 5,9• Prirodoslovni muzej 4,6 5,2 4,2• Etnografski muzej 2,8 0,0 4,2• Strossmayerova galerija 5,1 5,2 5,1• Neki drugi muzej, galerija 1,1 1,7 0,9• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije6,3 5,2 6,8


32,4 29,3 33,9

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 29,6 36,2 26,3



Muzeji i galerije Zagreba Ukupno Domaći Inozemni• Umjetnički paviljon 2,4 4,2 1,7• Muzej Mimara 2,4 2,1 2,6• Klovićevi dvori - Gornji grad 1,2 2,1 0,9• Muzej za umjetnost i obrt 0,0 0,0 0,0• Tehnički muzej 0,0 0,0 0,0• Muzej grada Zagreba 2,4 2,1 2,6• Arheološki muzej 1,2 4,2 0,0• Prirodoslovni muzej 0,6 2,1 0,0• Etnografski muzej 0,6 2,1 0,0• Strossmayerova galerija 1,8 2,1 1,7• Neki drugi muzej, galerija 0,0 0,0 0,0• Već sam razgledao/la

navedene muzeje ili galerije3,0 6,3 1,7


75,2 60,4 81,2

• Nisam bio/la zainteresiran/a za posjet muzeju ili galeriji 17,0 29,2 12,0


66


8. PRILOG

Tablica P14.POSJEĆENE PRIREDBEPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Priredbe UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Manifestacije Zagrebačkog velesajma

14,6 26,4 12,9 6,8 5,6 1,8 6,9 14,5


14,8 22,6 10,0 8,1 0,0 12,5 15,5 15,6


9,2 15,1 7,1 5,4 7,4 10,7 8,6 7,8

• Kazališne predstave 6,3 11,3 1,4 2,7 3,7 5,4 10,3 5,7• Neka druga manifestacija 2,7 5,7 1,4 4,1 5,6 1,8 3,5 0,9• Nije bilo vremena za

prisustvovanje priredbi ili manifestaciji

42,6 35,9 38,6 43,2 48,2 50,0 43,1 44,5


21,6 18,9 31,4 37,8 29,6 21,4 17,2 17,7



Priredbe 3* 4* i 5*• Manifestacije Zagrebačkog

velesajma14,2 5,0


6,0 1,7


14,9 11,2

• Kazališne predstave 11,9 7,3• Neka druga manifestacija 2,2 4,5• Nije bilo vremena za


53,0 46,4


15,7 27,9



Priredbe Ukupno Domaći Inozemni• Manifestacije Zagrebačkog

velesajma9,1 10,3 8,5


16,5 29,3 10,2


8,0 8,6 7,6

• Kazališne predstave 11,4 5,2 14,4• Neka druga manifestacija 1,7 0,0 2,5• Nije bilo vremena za


26,1 22,4 28,0


37,5 43,1 34,8



Priredbe Ukupno Domaći Inozemni• Manifestacije Zagrebačkog

velesajma16,4 27,1 12,0


9,1 22,9 3,4


2,4 4,2 1,7

• Kazališne predstave 2,4 4,2 1,7• Neka druga manifestacija 1,8 6,3 0,0• Nije bilo vremena za


56,4 29,2 67,5


15,2 12,5 16,2


67


8. PRILOG

Tablica P15.OSTALA POSJEĆENA MJESTA U ZAGREBUPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Mjesta posjeta u Zagrebu UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Kockarnice 5,0 5,7 7,1 8,1 7,4 5,4 8,6 3,1• Diskoteke 15,1 24,5 11,4 16,2 14,8 17,9 19,0 10,7• Restorani 80,1 73,6 81,4 86,5 92,6 80,4 86,2 79,2• Kavane, kafići 77,3 83,0 78,6 85,1 79,6 82,1 75,9 72,5• Slastičarnice 26,4 32,1 31,4 32,4 20,4 35,7 27,6 21,7• "Shopping" centri 29,3 47,2 14,3 25,7 18,5 25,0 20,7 27,7• Butici/ trgovine u centru grada 29,9 37,7 20,0 39,2 38,9 42,9 10,3 25,9• "Wellness" centri 5,8 5,7 1,4 9,5 3,7 7,1 6,9 6,1• Nije bilo vremena za posjet 3,7 1,9 1,4 4,1 3,7 3,6 0,0 5,2• Nisam bio/la zainteresiran/a za

posjet1,4 3,8 1,4 0,0 0,0 1,8 0,0 0,8



Mjesta posjeta u Zagrebu 3* 4* i 5*• Kockarnice 1,5 8,9• Diskoteke 17,9 19,6• Restorani 89,6 88,3• Kavane, kafići 87,3 77,1• Slastičarnice 45,5 24,0• "Shopping" centri 43,3 14,5• Butici/ trgovine u centru grada 36,6 30,2• "Wellness" centri 1,5 12,3• Nije bilo vremena za posjet 2,2 1,1• Nisam bio/la zainteresiran/a za

posjet0,0 0,6



Mjesta posjeta u Zagrebu Ukupno Domaći Inozemni• Kockarnice 8,0 5,2 9,3• Diskoteke 31,8 41,4 27,1• Restorani 60,2 56,9 61,9• Kavane, kafići 89,8 89,7 89,8• Slastičarnice 39,2 51,7 33,1• "Shopping" centri 43,2 58,6 35,6• Butici/ trgovine u centru grada 38,6 39,7 38,1• "Wellness" centri 2,3 1,7 2,5• Nije bilo vremena za posjet 0,6 1,7 0,0• Nisam bio/la zainteresiran/a za

posjet2,3 0,0 3,4



Mjesta posjeta u Zagrebu Ukupno Domaći Inozemni• Kockarnice 0,6 0,0 0,9• Diskoteke 2,4 4,2 1,7• Restorani 33,3 43,8 29,1• Kavane, kafići 65,5 62,5 66,7• Slastičarnice 13,9 14,6 13,7• "Shopping" centri 7,9 12,5 6,0• Butici/ trgovine u centru grada 7,9 10,4 6,8• "Wellness" centri 1,2 4,2 0,0• Nije bilo vremena za posjet 18,9 18,8 19,0• Nisam bio/la zainteresiran/a za

posjet1,2 0,0 1,7


68


Tablica P16. KORIŠTENJE ZAGREB CARD-aPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Korištenje ZAGREB CARD-a

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Da 3,0 0,0 1,4 4,1 9,4 12,5 3,5 2,4• Ne 97,0 100,0 98,6 96,0 90,6 87,5 96,6 97,6

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0



3* 4* i 5*

• Da 0,8 6,7• Ne 99,3 93,3

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 1,7 0,0 2,5• Ne 98,3 100,0 97,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 0,0 0,0 0,0• Ne 100,0 100,0 100,0

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

69


Tablica P17.ORGANIZIRANO RAZGLEDANJE ZAGREBAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Organizirano razgledanje Zagreba

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Da 6,6 0,0 10,0 13,5 13,0 5,4 6,9 6,8• Ne 93,5 100,0 90,0 86,5 87,0 94,6 93,1 93,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0



3* 4* i 5*

• Da 4,5 5,0• Ne 95,5 95,0

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 0,6 0,0 0,9• Ne 99,4 100,0 99,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 1,2 0,0 1,7• Ne 98,8 100,0 98,3

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

70


Tablica P18. POSJEĆIVANJE TURISTIČKIH INFORMATIVNIH CENTARAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Posjeta informativnih centara

UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



• Da 38,5 7,6 37,1 28,4 66,7 60,7 37,9 47,4• Ne 61,5 92,5 62,9 71,6 33,3 39,3 62,1 52,7

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0



3* 4* i 5*

• Da 38,8 33,5• Ne 61,2 66,5

UKUPNO 100,0 100,0




• Da 26,1 10,3 33,9• Ne 73,9 89,7 66,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0




• Da 17,0 4,2 22,2• Ne 83,0 95,8 77,8

UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

71


Tablica P19.STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U %)


Elementi ponude UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



Hotelski smještaj

• Komfor smještaja 65,2 67,3 65,2 73,6 66,0 73,2 69,6 61,5• Kvaliteta usluga u hotelu 63,3 67,3 65,2 67,6 57,7 62,5 61,1 61,7• Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu 61,2 68,6 64,7 71,8 52,9 62,5 53,7 57,3

• Ljubaznost osoblja u hotelu 73,8 78,9 76,8 70,8 69,8 62,5 71,4 73,6• Opskrbljenost hotela turističkim

brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

60,4 62,0 58,2 54,3 58,0 53,6 50,0 63,3

Gradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza 43,5 50,0 43,1 44,9 37,5 34,0 38,8 42,9• Kvaliteta označavanja znamenitosti 33,1 28,9 41,5 29,2 35,4 34,6 32,7 33,3• Mogućnosti za parkiranje 30,1 14,6 35,4 47,5 35,3 25,8 35,3 34,1• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama 47,3 36,1 52,9 53,1 43,6 47,6 47,1 50,5


36,4 29,4 42,6 35,5 35,9 38,1 42,9 38,3

Faktori turističke atraktivnosti

• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost) 73,9 64,2 63,8 80,8 86,8 83,3 67,9 76,7


60,0 62,0 47,8 70,3 48,1 53,6 45,6 63,8

• Raznolikost kulturnih sadržaja 47,4 54,9 42,6 55,7 40,4 37,3 42,0 45,8• Kvaliteta gastronomske

ponude u Zagrebu 70,9 72,0 63,2 71,4 72,0 58,5 62,8 74,0

• Sadržaji za zabavu 60,4 63,3 45,5 68,2 68,3 51,1 45,2 61,8• Ulična događanja 38,7 39,6 42,9 45,5 48,6 26,5 41,5 36,0• Mogućnosti za kupnju ('shopping') 54,6 82,4 42,2 44,9 45,2 40,8 34,0 50,0• Ponuda suvenira 39,5 34,0 40,0 36,8 39,1 36,7 30,0 43,8• Pogodnost za kratak odmor 71,6 66,7 69,1 80,8 81,1 84,9 66,7 70,3Socijalni elementi

• Osobna sigurnost 73,5 69,2 65,2 80,3 77,8 74,5 73,7 75,2• Gostoljubivost lokalnog stanovništva 69,1 64,2 70,2 77,0 72,2 61,1 67,3 70,5• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)55,8 46,0 54,0 63,0 56,3 46,2 50,0 60,9

*Zbroj postotaka odgovora za ocjene "vrlo dobro" i "odlično"

8. PRILOG

72



Elementi ponude 3* 4* i 5*Hotelski smještaj

• Komfor smještaja 41,8 87,2• Kvaliteta usluga u hotelu 48,5 71,2• Kvaliteta gastronomske

ponude u hotelu 37,9 65,5

• Ljubaznost osoblja u hotelu 60,4 81,0• Opskrbljenost hotela turističkim

brošurama o Zagrebu i drugim informacijama

48,0 60,7

Gradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza 26,2 29,6• Kvaliteta označavanja znamenitosti 26,9 24,1• Mogućnosti za parkiranje 4,8 41,1• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama 41,1 34,6


20,0 22,7


• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost) 60,5 80,3


44,7 47,2

• Raznolikost kulturnih sadržaja 28,2 38,4• Kvaliteta gastronomske

ponude u Zagrebu 48,0 79,6

• Sadržaji za zabavu 42,6 65,9• Ulična događanja 26,7 38,4• Mogućnosti za kupnju ('shopping') 50,0 35,1• Ponuda suvenira 25,0 29,7• Pogodnost za kratak odmor 52,4 84,6Socijalni elementi

• Osobna sigurnost 58,0 72,0• Gostoljubivost lokalnog stanovništva 59,4 65,9• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)44,5 48,6


8. PRILOG

73



Elementi ponude Ukupno Domaći InozemniGradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza 62,6 58,9 64,5• Kvaliteta označavanja znamenitosti 43,2 38,6 45,5• Mogućnosti za parkiranje 33,6 34,0 33,3• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama 64,1 55,8 68,2


50,9 47,4 52,7


• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost) 81,8 74,1 85,6


71,0 62,1 75,4

• Raznolikost kulturnih sadržaja 63,6 70,9 60,0• Kvaliteta gastronomske

ponude u Zagrebu 68,5 72,7 66,4

• Sadržaji za zabavu 70,8 69,1 71,7• Ulična događanja 52,9 57,7 50,5• Mogućnosti za kupnju ('shopping') 71,8 83,6 66,1• Ponuda suvenira 57,3 59,6 56,4• Pogodnost za kratak odmor 82,1 76,8 84,6Socijalni elementi

• Osobna sigurnost 84,0 75,4 88,1• Gostoljubivost lokalnog stanovništva 73,0 61,4 78,6• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)66,9 64,9 67,8



Elementi ponude Ukupno Domaći InozemniGradska infrastruktura

• Kvaliteta lokalnoga prijevoza 54,5 36,4 62,0• Kvaliteta označavanja znamenitosti 41,1 35,0 43,4• Mogućnosti za parkiranje 27,6 3,1 35,8• Kvaliteta informacija/ opskrbljenost

lokalnih turističkih ureda brošurama 60,5 33,3 67,7


38,1 26,7 43,1


• Slikovitost mjesta (arhitektonska i urbanistička skladnost) 75,6 56,3 83,6


65,4 47,7 72,2

• Raznolikost kulturnih sadržaja 57,7 68,4 53,3• Kvaliteta gastronomske

ponude u Zagrebu 68,4 71,8 67,0

• Sadržaji za zabavu 53,0 55,9 51,8• Ulična događanja 46,1 53,6 43,7• Mogućnosti za kupnju ('shopping') 66,9 92,9 56,0• Ponuda suvenira 51,6 65,6 46,9• Pogodnost za kratak odmor 79,1 72,1 81,8Socijalni elementi

• Osobna sigurnost 83,5 70,8 88,8• Gostoljubivost lokalnog stanovništva 75,3 68,1 78,3• Ljubaznost osoblja javnih službi

(pošta, policija, mjenjačnice, banke)71,4 60,4 76,1


8. PRILOG

74


Tablica P20.

OCJENA UKUPNOG BORAVKA

PREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA

Tablica P20a.

HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

Ocjena boravka UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

3 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,7 0,3

4 6,1 3,8 7,1 5,4 9,3 8,9 6,9 6,1

5 7,3 9,4 12,9 4,1 9,3 1,8 8,6 6,0

6 12,5 9,4 14,3 12,2 14,8 12,5 12,1 13,2

7 19,1 22,6 18,6 13,5 13,0 28,6 20,7 18,1

8 28,8 28,3 17,1 41,9 27,8 28,6 29,3 29,3

9 17,5 17,0 25,7 14,9 16,7 12,5 15,5 17,6

10 8,6 9,4 4,3 8,1 9,3 7,1 5,2 9,5UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Tablica P20b.


Ocjena boravka 3* 4* i 5*

1 1,5 0,0

2 6,0 11,2

3 11,2 10,1

4 10,5 15,6

5 21,6 15,6

6 33,6 17,9

7 12,7 13,4

8 3,0 16,2

9 0,0 0,0

10 0,0 0,0UKUPNO 100,0 100,0

Tablica P20d.GOSTI U POSJETU RODBINI I PRIJATELJIMA

Ocjena boravka Ukupno Domaći Inozemni

1 0,0 0,0 0,0

2 0,0 0,0 0,0

3 0,0 0,0 0,0

4 0,6 1,7 0,0

5 1,7 3,5 0,9

6 9,7 10,3 9,3

7 17,1 17,2 17,0

8 25,6 20,7 28,0

9 23,9 22,4 24,6

10 21,6 24,1 20,3UKUPNO 100,0 100,0 100,0

Tablica P20c.


Ocjena boravka Ukupno Domaći Inozemni

1 0,0 0,0 0,0

2 0,0 0,0 0,0

3 1,2 4,2 0,0

4 4,2 0,0 6,0

5 9,1 2,1 12,0

6 7,9 4,2 9,4

7 23,6 27,1 22,2

8 29,7 37,5 26,5

9 18,2 20,8 17,1

10 6,1 4,2 6,8UKUPNO 100,0 100,0 100,0

8. PRILOG

75


8. PRILOG

Tablica P21.PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJAPREMA VRSTI SMJEŠTAJA I ZEMLJI PORIJEKLA TURISTA I POSJETITELJA (U EUR)


UkupnoHrvat-

skaNjema-čka



Prosječna dnevna potrošnja 147,42 138,86 114,57 137,27 182,28 142,69 164,68 150,79

•Troškovi smještaja 80,65 79,71 66,79 69,14 95,93 75,45 85,56 82,67•Troškovi ugostiteljskih usluga 33,76 18,26 24,75 35,14 43,66 33,23 44,55 37,63•Izdaci za kupnju ukupno 18,47 27,17 10,92 19,84 21,84 20,51 17,61 16,26

Hrana i piće 7,11 10,71 5,14 6,91 7,37 7,25 8,76 6,12Odjeća i obuća 8,11 16,06 3,10 10,75 8,09 10,31 6,31 6,09Suveniri, knjige i ostalo 3,25 0,40 2,67 2,18 6,37 2,95 2,54 4,04

•Kultura i zabava 6,10 5,01 5,46 7,21 10,34 6,91 8,94 5,27•Sport, rekreacija i izleti 1,47 0,47 0,26 0,31 0,51 2,22 0,83 2,38•Ostali dodatni troškovi 6,98 8,24 6,39 5,63 10,01 4,36 7,20 6,58

Prosječan broj osoba 1,47 1,18 1,30 1,52 1,36 2,30 1,41 1,55Prosječan broj noćenja 3,37 2,58 4,07 3,02 4,06 3,39 3,78 3,49

Tablica P21b.HOTELSKI GOSTI (PREMA ZEMLJI PORIJEKLA)

3* 4* i 5*Prosječna dnevna potrošnja 120,54 217,33

•Troškovi smještaja 67,10 114,53•Troškovi ugostiteljskih usluga 20,52 55,80•Izdaci za kupnju ukupno 20,67 24,87

Hrana i piće 10,25 8,06Odjeća i obuća 7,22 13,82Suveniri, knjige i ostalo 3,21 2,99

•Kultura i zabava 3,73 12,20•Sport, rekreacija i izleti 0,54 0,42•Ostali dodatni troškovi 7,98 9,52

Prosječan broj osoba 1,36 1,37Prosječan broj noćenja 3,67 2,99


Ukupno Domaći InozemniProsječna dnevna potrošnja 31,56 26,76 34,15

•Troškovi smještaja - - -•Troškovi ugostiteljskih usluga 11,36 7,94 13,21•Izdaci za kupnju ukupno 12,89 13,24 12,70

Hrana i piće 5,60 5,04 5,91Odjeća i obuća 6,17 7,65 5,37Suveniri, knjige i ostalo 1,12 0,56 1,42

•Kultura i zabava 3,96 1,79 5,13•Sport, rekreacija i izleti 1,34 2,07 0,95•Ostali dodatni troškovi 2,00 1,73 2,15

Prosječan broj osoba 1,58 1,61 1,57Prosječan broj noćenja 5,46 5,78 5,30


Ukupno Domaći InozemniProsječna dnevna potrošnja 29,46 24,56 31,71

•Troškovi smještaja - - -•Troškovi ugostiteljskih usluga 15,65 8,37 19,00•Izdaci za kupnju ukupno 9,07 8,43 9,36

Hrana i piće 3,29 2,33 3,73Odjeća i obuća 2,98 5,94 1,60Suveniri, knjige i ostalo 2,80 0,17 4,03

•Kultura i zabava 2,00 5,01 0,62•Sport, rekreacija i izleti 0,11 0,07 0,13•Ostali dodatni troškovi 2,63 2,68 2,60

Prosječan broj osoba 1,52 1,68 2,00Prosječan broj noćenja 9,33 9,96 9,03

STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA … · 2010. 12. 29. · institut za turizam...

Documents

Transcript of STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA I POSJETITELJA ZAGREBA … · 2010. 12. 29. · institut za turizam...