04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Ulagači pokazali da cijene napore hrvatske industrije

Tjedni newsletter

0 4 . s r p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1 8   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 18. 04. do 22. 04. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.236,62 -0,25

CROBEX10 1.210,10 -0,18

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 257,00 0,00 14,270

2. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 64,85 8,44 4,216

3. AD Plastik ADPL-R-A 128,25 -0,58 3,925

4. Končar EI KOEI-R-A 640,00 -0,78 3,576

5. Adris grupa P ADRS-P-A 259,47 0,95 3,545

6. Atlantic grupa ATGR-R-A 702,00 -0,43 3,446

7. Petrokemija PTKM-R-A 204,49 6,51 3,436

8. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.421,00 0,06 2,756

9. Zagrebačka banka ZABA-R-A 289,89 -0,04 2,542

10. Belje BLJE-R-A 97,62 -1,39 2,216

Deset dionica s najvećim prometom

Zatišje pred rast?Na Zagrebačkoj burzi prošloga se tjedna nije osjetio skokovit rast cijena dionica na svjetskim burzama: indeksi su laga-no pali, promet je bio osrednji. Od deset dionica s najvećim prometom točno pola je stagniralo ili raslo, a pola pojeftini-lo, uglavnom manje od jedan posto na tjednoj razini. Sljede-ćih dana valjalo bi pripaziti na HT, njemu cijena već puna dva mjeseca, od isplate dividende, titra na mjestu, no prometi su značajni, prošloga tjedna 14 milijuna kuna. Moglo bi biti da neki investitori mudro i tiho akumuliraju dionice, a onda valja

očekivati nagli rast. To se s HT-om dogodilo već nekoliko puta u zadnjih pet godina. Valjalo bi ukazati na još jednu zanimljivu pojavu, rast cijena dionica hrvatskih industrijskih poduzeća, baš u vrijeme kad svi kukaju da je hrvatska industrija propala.

Industrija privukla ulagačeKončar elektroindustrija, u sektoru proizvodnje električne opreme, od Nove godine do kraja travnja životarila je na 550 kuna, no tijekom svibnja u tišini je uzletila na sasvim novu razinu od 650 kuna. Očito, investitori su prepoznali uspjehe Darinka Bage i njegova tima. Končaru je tržišna vrijednost skočila na 1,65 milijardi kuna.

Petrokemija, iz sektora kemikalija, tonula je tri i pol mje-seca sve do 145 kuna, a zatim uzletila na današnjih 205 i na kapitalizaciju od 683 milijuna kuna. Đuro Đaković holding, pomalo nesretno na ZSE-u svrstan među ostale razne hol-dinge, punih je šest mjeseci skakutao na 40 kuna, no tada ga je samo deset radnih dana potkraj svibnja i početkom lipnja podiglo iznad 60 kuna. Nešto se, dakle, ipak kreće, i dobro je da se kreće u proizvodnji.

Prošlotjedni siloviti rast cijena na svjetskim burzama nije se odrazio i na Zagrebačku, ali neke se promjene trenda naslućuju, osobito u proizvodnji

04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 2

Tjedni newsletter Obveznice

Kako će točno izgledati roll-over grčkoga duga

Reprogramirat će se 70 posto od 108 milijardi eura grčkih državnih obveznica koje dospijevaju do 2015., na 30 godina i uz kamatu i do 11,2 posto na godinu

Veliko olakšanjeFinancijski svijet je odahnuo kada je grčki parlament za-dnjega dana lipnja izglasao obimne mjere štednje. Cijena osiguranja naplate grčih obveznica je počela padati, baš kao i kamata na španjolski i talijanski državni dug; ame-ričke dionice su napokon počele rasti, a postalo je mogu-će i reprogramiranje grčkoga državnog duga što ga drže privatni vjerovnici, po modelu francuskih “Bradyjevih obveznica”.

Kako će to reprogrami-ranje točno izgledati, još nije službeno poznato, ali iz raznih izvora s interneta i iz medija prikupili smo ono što se piše i načinili pojedno-stavljeni pregled.

Ukupno je na svjetskom tržištu grčkih obveznica u vrijednosti 270 milijar-di eura (Bloomberg, tickeri GGB i GREECE). Do 2015. dospijeva na naplatu 108 milijardi eura i upravo te obveznice idu u reprogram.

Bez reprograma, sljedeće godine bi Grčka morala iskupiti 38 milijardi eura obveznica.

Bankovno iskupljenjePrema dostupnim informacijama, prema francuskom pla-nu koji prihvaćaju i njemačke banke, privatni vjerovnici bi zadržali i redovno naplatili od Grčke 30 posto obveznica koje dospijevaju u tom razdoblju, 25 milijardi eura unutar godine dana i 7,5 milijardi u sljedećih godinu dana.

Budući da Grčka taj no-vac nema, prvih 25 mili-jardi osigurat će joj odmah MMF, EU i Europska cen-tralna banka (ECB).

Oko 76 milijardi eura bi se refinanciralo (engl. roll-over). Najprije bi Grčka vjerovnicima “isplatila” taj novac (iskupila svoje ob-veznice u cijelosti u danim rokovima) kako ogluha ne bi povukla za sobom uki-danje rejtinga i aktiviranje osiguranja (naplatu credit

Osiguravatelji i dalje očekuju grčki bankrotCijena osiguranja 5-godišnjih grčkih obveznica

4/1 4/15 4/29 5/13 5/27 6/10 6/24

2500

2300

2100

1900

1700

1500

1300

1100

900

04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 14/09/2011 99,82 / 1,04 0,010 / -0,036 1. 7.

Njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 100,19 / 1,65 -0,080 / 0,042 1. 7.

Njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 101,84 / 3,03 -0,080 / 0,009 1. 7.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 99-16+ / 3,18 -0-06 / 0,022 1. 7.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 103,57 / 5,28 -0,563 / 0,072 1. 7.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 875,62 / 12,39 3,847 / -0,072 1. 7.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 100,58 / 1,14 0,000 / 0,000 1. 7.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 102,86 / 3,39 -0,045 / 0,005 1. 7.

Državne obveznice

Novac i obveznice

default swapova, CDS-ova). Potom bi vjerovnici novac dobiven od Grčke “dobrovoljno” odmah u cijelosti uplatili u zajednički specijalni fond koji bi se osnovao samo s tom svrhom (engl. special purpose vehicle, SPV).

Prvorazredni kolateralOd dobivenih 76 milijardi eura, fond bi za 21,5 milijardi ku-pio razne državne obveznice najvišeg boniteta (AAA) koji bi služili kao jamstvo (kolateral) za isplatu dobivenog novca vje-rovnicima. Za taj dio udjela SPV bi ulagačima izdao 30-go-dišnje obveznice koje ne bi nosile kamatu (s kuponom nula).

Preostalih 54 milijarde eura SPV bi natrag posudio Grč-koj na 30 godina, odnosno kupio bi od Grčke njezine nove 30-godišnje državne obveznice. Od sadašnjeg duga od 108 milijardi, od svojih bi vjerovnika, dakle, Grčka ponovo dobila pozajmicu, ali samo 54 milijarde eura.

Kako bi Grčkoj tada nedostajalo još i 21,5 milijardi zadr-žanih u kolateralu na 30 godina, taj bi novac također Grčkoj morala nadoknaditi trojka MMF/EU/ECB. Ukupno bi trojka, dakle, odmah morala financirati Grčku sa 46,5 milijardi eura. Ta je isplata postala moguća budući da je Grčka prihvatila mjere štednje, privatizacije i povećanja poreznih prihoda.

Nakon reprograma, Grčkoj će ostati 162 milijarde eura du-će ostati 162 milijarde eura du-162 milijarde eura du-goročnoga duga po obveznicama s dospijećem poslije 2015., koje za sada ne ulaze u reprogram.

Skupo novo zaduženjeAlternativa roll-overu kratkoročnih obveznica je grčka ogluha pri kojoj bi, kako se vjeruje, grčki vjerovnici ostali bez 60 posto svojih potraživanja.Pitanje cijene novoga zaduživanja za Grčku. Spominje se da bi SPV na svo-je obveznice ulagačima plaćao kama-tu (kupon) od 5,5 posto na godinu. A da bi SPV mogao isplaćivati 5,5, Grčka bi SPV-u morala plaćati kama-tu od 7,7 posto. Spominje se također i dodatni kupon od 2,5 posto ovisan o porastu grčkoga BDP-a (za koji bi Grčka morala plaćati 3,5 posto) tako da bi ukupno novo zaduživanje sta-jalo Grčku i do 11,2 posto na godinu, što izgleda jako skupo. Sada Grčka na obveznice s dospijećem do 2015. pro-sječno plaća 4,57 posto.Komentari su da Grčka zapravo s re-programom neće ništa dobiti, samo će ogluhu odgoditi za četiri-pet godina. Banke vjerovnici skidaju sa sebe kratkoročni rizik i ništa ne gube, čak će i za-raditi, a MMF, EU i ECB prihvaćaju još više grčkoga rizika nego do sada.

Nakon izglasavanja mjera štednje, cijena osiguranja grčkih 5-godišnjih obveznica smanjila se tek neznatno, sa 24,21 posto na oko 22 posto na godinu

Web portal Hrvatske udruge dioničaradonosi opsežni intervju

o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva:

Prof. dr. Petar Novoselec:Direktorima za zlouporabu povjerenja

do 10 godina zatvora

www.hrud.hr

04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Spas za europske bankePrivremeno spašavanje eu-ropskih banaka kojima Grčka duguje desetke milijardi eura izazvalo je optimizam na svjetskim burzama i ponov-ni rast apetita za rizik kod ulagača. Globalni kapital doživio je najbolji tjedan u prošlih godinu dana, dok

su američke državne obveznice doživjele najgori tjedan u gotovo dvije godine. Uspon cijena dionica počeo je već u ponedjeljak s očekivanjima da će grčki parlament izglasati mjere štednje i protegnuo se do petka.

Novi kvartal nije mogao početi bolje: na grafu indeksa Dow Jones Industrial postrojilo se čak pet “bijelih vojnika”, formacija koja ukazuje na bikovsko raspoloženje investi-tora i signalizira rast cijena dionica i u bliskoj budućnosti, ako ni zbog čega drugog, onda zbog čiste inercije.

Popustio strah AmerikanacaAnalitičari, naravno, upozoravaju da je grčka kriza daleko od svog trajnog razrješenja. CautiousInvestor komenti-rao je na portalu Seeking Alpha: “Svi pokazatelji grčkih ekonomskih indikatora nastavljaju se pogoršavati i jedina svijetla točka u ekonomiji su euforične proračunske pro-jekcije onih istih političara koji su i odveli Grčku u kaos u kojem se danas nalazi. Imajući to na umu, nije lako po-vjerovati da će dodatno zaduživanje riješiti grčke funda-mentalne strukturne neravnoteže i ozbiljne probleme sa solventnošću.”

Srećom, pristigli su neki dobri pokazatelji rasta američ-ke ekonomije, čini se da su strahovi od “dvostrukog dna” popustili, kao i inflatorna očekivanja. Sve to skupa moglo bi još neko vrijeme hraniti entuzijazam kupaca dionica.

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.339,67 +71,22 +5,61

Dow 12.582,77 +648,19 +5,43

Nasdaq 2.816,03 +163,14 +6,15

S&P 400 995,05 +49,05 +5,18

S&P 600 451,92 +24,38 +5,70

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.989,76 +292,04 +5,13

DAX (Njemačka) 7.419,44 +298,06 +4,19

CAC 40 (Francuska) 4.007,35 +222,55 +5,88

FTSE (Italija) 21.227,69 +1.346,04 +6,77

Eurofirst 1.119,36 +45,20 +4,21

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.868,07 +189,36 +1,96

Hang Seng (Hong Kong) 22.398,10 +638,96 +2,94

Shanghai (Kina) 2.759,36 +13,15 +0,48

NSE 50 (Indija) 5.627,20 +155,95 +2,85

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 13.300,87 +321,29 +2,48

Bovespa (Brazil) 63.394,34 +2.377,62 +3,90

Bolsa (Meksiko) 36.800,72 +1.452,87 +4,11

IPSA 40 (Čile) 4.798,12 +101,77 +2,17

Tjedan za pamćenje na svjetskim burzamaIndeks Dow Jones Industrial

12876

12755

12673

12572

12471

12369

12268

12167

12065

12964

1286320.04. 05.05. 19.05. 03.06. 17.06. 01.07.

Poredak ‘bijelih svijeća’ naziva se ‘bijelim vojnicima’

Pet ‘bijelih vojnika’ u indeksu Dow JonesNakon odgode grčkoga bankrota svjetske burze su silno živnule i svi signali ukazuju na snažno bikovsko raspoloženje ulagača

04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

kolovoz ‘11. 94,75 +3,86

Nafta Brent crude (USD/barel)

kolovoz ‘11. 111,53 +5,70

Ulje za loženje (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,92 +5,42

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11. 4,32 +1,65

RBOB benzin (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,97 +6,83

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

srpanj ‘11. 643,00 -4,03

Soja  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 1.324,00 +1,67

Žito (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 581,00 -8,07

Zob (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 342,25 +1,26

Riža (USD/CWT)

srpanj ‘11. 13,98 +3,94

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

srpanj ‘11. 1.483,90 -1,24

Srebro (USD/unca)

srpanj ‘11. 33,86 -3,67

Bakar (¢US/libra)

srpanj ‘11. 430,25 +4,49

Svjetske burzovne cijene metala

Povijesni naftni tjedanProšli tjedan vjerojatno je donio jednu od najvećih prekret-nica u povijesti čovječanstva: početak ere permanentne ne-dovoljne ponude nafte. U 150 godina povijesti eksploatacije nafte porast proizvodnje više-manje je pratio je porast po-trošnje nafte. Bila je to prva polovica naftne ere. Od prošloga tjedna počela je druga polovica, idućih 150 godina u kojima će vladati manjak, u početku blaža, a s godinama sve veća nestašica nafte.

Od sada pa nadalje kupci će se sve više morati boriti za naftu, nudeći više cijene te političko i vojno pokroviteljstvo, cijene će sve jače oscilirati, a potrošači se moraju početi pri-premati na prazne rezervoare i zatvorene benzinske posta-je bez obzira na cijenu. No što se to dogodilo baš prošloga tjedna?

Posezanje u ratne zaliheZemlje OECD-a odlučile su staviti na tržište naftu iz svojih strateških interventnih pričuva. To se dogodilo treći put u povijesti, nakon Zaljevskog rata i uragana Katrine. Polovicu interventne ponude od 60 milijuna barela dat će SAD. Tih 60 milijuna je kap u moru, nedostatno da zadovolji svjetsku po-trošnju u jednom jedinom danu, ali je vrlo simptomatično.

Nafta iz pričuva stavljena je u prodaju nakon što se posve jasno pokazalo da Saudijska Arabija nije bila u stanju vlasti-tom proizvodnjom nadoknaditi manjak na tržištu nastao pre-kidom isporuka lake i niskosumporne nafte iz Libije. Drugim riječima, pokazalo se da više nigdje na svijetu, pa ni u zemlji koja se smatrala “svjetskom centralnom bankom nafte” više nema slobodnih kapaciteta koji mogu nadoknaditi makar i mali poremećaj u proizvodnji i ponudi sirove nafte.

Za uredno savladavanje problema koje će donijeti nedo-voljna ponuda i fizički manjak nafte na svjetskom tržištu bila bi potrebna globalna koordinacija država-nacija, dogovorno snižavanje potrošnje, pravedna raspodjela i slično, no valjda je svakome jasno da je tako nešto čista utopija.

Zemlje OECD-a bile su prošloga tjedna prisiljene staviti na tržište naftu iz strateških pričuva jer se jasno pokazalo da ni Saudijska Arabija više ne može nadoknaditi manjak u ponudi

Commodities

Nafta: počela je era nestašice

Pojeftinjenje nafte nije dugo trajaloKretanje cijene nafte u SAD-u zadnjih 5 dana

Pon Uto Sri Čet Pet

$94

za 1 barel

90

88

92

04. srpnja, 2011. Broj 18 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Nijemci, Japanci i Rusi jednako financijski nepismeniOd zaposlenika se sve više traži da sami štede i uspješno investiraju za mirovinu, no istraživanje je otkrilo masovnu financijsku nepismenost i u zemljama s razvijenim financijskim tržištima

Porazna otkrićaAnnamaria Lusardi i Olivia S. Mitchell, američke istraživa-čice koje su proteklih godina objavljivale empirijske studije o financijskoj pismenosti u SAD-u, potkraj lipnja objavile su rezultate*) svojega ispitivanja financijske pismenosti građana u drugih sedam visokorazvijenih država. Rezultati su uglavnom porazni: međunarodno istraživanje pokazalo je da je financij-ska nepismenost rasprostranjena u zemljama s vrlo razvije-nim financijskim tržištima kao što su Njemačka, Nizozem-ska, Švedska, Japan, Italija, Novi Zeland... kao i u zemljama u kojima se financijska tržišta brzo razvijaju, poput Rusije. U svim tim zemljama pokazalo se da stariji građani vjeruju kako su dobro financijski potkovani, a zapravo su bili informirani slabije od prosjeka. Žene su posvuda bile financijski slabije pi-smene od muškaraca, ali i svjesne tog svog nedostatka.

“Produljenje prosječnog životnog vijeka i pad prirodnog prirasta stanovništva posvuda čine veliki pritisak na pen-zione sustave. Stoga su mnoge zemlje preoblikovale svoje mirovinske planove tako da uz državno osiguranje uvo-de i privatnu štednju”, pišu autorice studije. “Ta promjena donošenje mnogih važnih odluka seli s institucija (podu-zeća i vlada) na pojedince, sileći zaposlenike da preuzmu odgovornost da štede, investiraju i pametno troše tijekom radnog vijeka. No tada se javlja i opasnost da pojedinci ne postupe ispravno, da ne štede dovoljno, da ne investiraju pametno i da prebrzo ostanu bez sredstava za život. Tako novo financijsko doba stavlja puno veću obvezu na radnike

i njihova kućanstva da se financijski opismene, da nauče ra-zumijevati ekonomske informacije i donesu ispravne odluke o obiteljskim financijama...”

Nepopravljive pogreškeNažalost, velik dio građana često je posve neupućen u osno-ve ekonomije i financija, što ih navodi da čine ozbiljne i ne-rijetko nepopravljive pogreške. Da bi izmjerile financijsku pi-smenost građana, autorice su ispitanicima postavljale krajnje jednostavna pitanja o kamati, inflaciji i diversifikaciji rizika. Nije se tražilo nikakvo računanje. Na primjer: “Pretpostavi-mo da na štednji imate sto dolara i da je kamata dva posto na godinu. Nakon pet godina, ako ostavite novac da raste na računu, što mislite, hoćete li imati više od 102 dolara, točno 102 dolara ili manje od 102 dolara?” Ispitanici su mogli od-govoriti i “ne znam”, kao i odbiti odgovoriti...

Pokazalo se da su osobe s višom formalnom naobraz-bom bolje obaviještene, premda je stvarnost “daleko od toga da obrazovanost jamči financijsku pismenost”. Otkrile su se i etničke i regionalne razlike: stanovnici gradova u Rusiji bolje su informirani nego stanovnici sela; u SAD-u, Afroamerikanci i Latinoamerikanci relativno su slabije financijski pismeni od ostalih. No posebno je važno što financijski bolje upućene osobe češće planiraju štednju i ulaganja za mirovinu.

Istraživanja / studije

*) “Financial literacy around the world: An overview”, A. Lusardi i O. S. Mitchell, NBER, Cambridge, MA SAD, lipanj 2011., http://www.nber.org/papers/w17107