27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Ljubljanski pregovori učinili Konzum prilično skupim

Tjedni newsletter

2 7 . l i p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1 7   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 20. 06. do 26. 06. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.242,15 0,05

CROBEX10 1.212,31 -0,31

Deset dionica s najvećim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 257,01 0,50 6,867

2. AD Plastik ADPL-R-A 129,00 2,79 4,738

3. Podravka PODR-R-A 320,08 -0,29 1,499

4. Atlantic grupa ATGR-R-A 705,00 -0,70 2,450

5. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 59,80 -1,16 1,363

6. Končar EI KOEI-R-A 645,06 0,87 1,358

7. Zagrebačka banka ZABA-R-A 290,00 3,57 1,276

8.  Belje BLJE-R-A 99,00 -0,45 1,032

9. Dom holding KORF-R-A 83,75 3,38 0,811

10. Dukat LURA-R-A 650,00 0,00 0,801

Potonuće do razine potporeKao što smo prošli tjedan i predvidjeli, pad Crobexa ovaj je tjedan zaustavljen: premda je od tri radna dana u tjed-nu indeks rastao samo jedan dan, nailazak na 50-dnevni pomični prosjek ipak je zaustavio pad Crobexa na tjednoj razini i poslužio kao razina potpore, umjesto kao signal fondovskim menadžerima da krenu u rasprodaju. Tako je od 13 dionica koje su postigle promet od tričetvrt milijuna kuna i više (ne računajući inače nelikvidni “Tanker”) njih osam završilo rastom, a pet korekcijom cijene.

Na Zagrebačkoj burzi u petak su stupila na snagu nova pravila i započela je primjena nove inačice trgovinskog sustava u potpunosti razvijene na samoj burzi. To i najava pokretanja programa usavršavanja za osobe koje se u dio-ničkim društvima bave odnosima s dioničarima, upisalo je protekli kratki radni tjedan u anale Zagrebačke burze, ako već nije promet od samo 35,5 milijuna kuna.

Razgovori Konzuma i MercatoraOno najzanimljivije događalo se ipak u Ljubljani gdje su ve-ćinski vlasnik hrvatskog Konzuma i uprava slovenskog Mer-catora održali prvu rundu razgovora o strateškom povezi-vanju ta dva trgovačka lanca. Vijest je odmah podigla cijenu Konzumovih dionica na Zagrebačkoj burzi s razine od oko 200 na oko 220 kuna, gdje se, po svemu sudeći, stabilizira-la. Naime, na toj razini Konzumova burzovna cijena je čak 12 puta veća od dobiti iz prošle godine, a kapitalizacija 2,33 puta veća od knjigovodstvene vrijednosti, što nije baš jefti-no pa ne treba očekivati navalu.

Nailazak na 50-dnevni prosjek zaustavio je poniranje Crobexa na oko 2,75 posto iznad zadnjeg lokalnog minimuma iz sredine travnja ove godine

27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Maleno hrvatsko tržište kapitala okružuju europski burzovni divovi

Globalna tržišta i nacionalni patuljciStojeći na samim vratima europskih tržišta kapitala, mož-da nije naodmet razmotriti gdje se nalazi i kamo ide hrvat-sko tržište vlasničkih udjela u poduzećima, koje najbolje reprezentira Zagrebačka burza (ZSE). Jedinstveno europ-sko tržište kapitala (jedna burza i jedan skup pravila) ne postoji, no u Europi djeluje nekoliko globalnih, paneurop-skih i regionalnih asocijacija.

Globalna burza je NYSE Euronext koja u Europi radi u Amsterdanu, Bruxellesu, Lisabonu i Parizu. Takva je i NASDAQ OMX s podružnicama u Armeniji, Stockhol-mu, Helsinkiju, Copenhagenu, Rigi, Tallinnu, Vilnijusu i na Islandu.

Istinski regionalna (pod kapom Beča) je udruga CEE Stock Exchange Group u kojoj su se okupile burze u Bu-dimpešti, Ljubljani, Pragu i Beču. Španjolsku grupu Bol-sas y Mercados Españoles (BME) čine burze u Barceloni, Bilbaou, Madridu, Valenciji i MEFF. Sve su ostale burze «nacionalne»: Atena, Stuttgart, Berlin, Bratislava, Buku-rešt, Sofija, Cipar, Deutche Börse, ICE Futures (robna), Irska, Istanbul, London Metal (burza metala), Luxem-burg, Malta, Oslo, SIX Swiss i Varšava. Sve su te burze članice europske federacije FESE, dok izvan te strukov-

Gdje se nalazi i kamo ide hrvatska burza dok naša zemlja stoji na vratima Europske Unije? Mala “nacionalna” tržišta kapitala u EU iščezavaju velikom brzinom...

Ukupna kapitalizacija domaćeg tržišta(u milijardama eura)

Warsaw Stock Exch.

CEESEG Vienna

CEESEG Prague

CEESEG Budapest

Zagreb Stock Exch.

142

94

3221 19

152

92

2010. Travanj 2011.

3725 21

Broj inicijalnih javnih ponuda (IPO) na europskim burzama

Izvor: Pricewaterhouse Coopers IPO Watch Q1 2011. regulated and alternative markets

WSE LSE Group Luxembourg NYSEEuronext

Oslo Børs Deutche B. Nasdaq OMX

BME

2010. Q1 2011.

120

45

123

2537

7

32

614

4

24

4

24

312

2

Ukupni promet vlasničkim udjelima (equity)(u milijardama eura)

Warsaw Stock Exch.

CEESEG Vienna

CEESEG Prague

CEESEG Budapest

Zagreb Stock Exch.

2010. Siječanj - Travanj 2011.

52,3

21,1

36,8

11,415,3

5,6

19,9

5,0 1,80,4

27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.268,45 -3,05 -0,24

Dow 11.934,58 -69,78 -0,58

Nasdaq 2.652,89 +36,41 +1,39

S&P 400 946,00 +13,25 +1,42

S&P 600 427,54 +6,26 +1,49

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.697,72 -17,22 -0,30

DAX (Njemačka) 7.121,38 -42,67 -0,60

CAC 40 (Francuska) 3.784,80 -38,94 -1,02

FTSE (Italija) 19.881,65 -954,50 -4,58

Eurofirst 1.074,16 -12,57 -1,16

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.678,71 +327,31 +3,50

Hang Seng (Hong Kong) 22.171,95 +476,69 +2,20

Shanghai (Kina) 2.746,21 +103,39 +3,91

NSE 50 (Indija) 5.471,25 +104,85 +1,95

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.908,89 +118,94 +0,93

Bovespa (Brazil) 61.016,72 -43,26 -0,07

Bolsa (Meksiko) 35.347,85 +322,21 +0,92

IPSA 40 (Čile) 4.696,35 +72,84 +1,58

Web portal Hrvatske udruge dioničaradonosi opsežni intervju

o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva:

Prof. dr. Petar Novoselec:Direktorima za zlouporabu povjerenja

do 10 godina zatvora

www.hrud.hr

ne udruge stoji samostalni div: London Stock Exchan-ge Group.

Regionalni igračiNajmanje dvije od ovih burzi pokušavaju i uspijevaju igrati ulogu regionalnih igrača: Deutche Börse i Varšavska. Nama

su, zbog blizine i zbog regionalnih aspiracija, dakako, najzanimlji CEE-SEG i Warsaw Stock Exchange. Ne treba biti posebno vidovit da se shva-ti da je i budućnost Zagrebačke bur-ze u povezivanju s jednim od ta dva krupna regionalna igrača.

CEESEG je začet kada je operater Bečke burze skupa s konzorcijem au-strijskih banaka 2004. kupio većin-ski vlasnički udjel u Budimpeštan-skoj burzi. Godine 2008. kupljeni su i Ljubljana i Prag pa su se četiri burze počele pojavljivati zajedno u javnosti, raditi sa zajedničkim trgovinskim su-stavom Xetra, razmjenjivati vlasničke

udjele, osnivati zajednički sustav za prijeboj i namiru, for-mirati kompozitne indekse i slično.

Regionalne ambicije u hrvatskoj blizini ima i Varšavska burza, ali sa strategijom drukčijom od Bečke.

U potrazi za aktivnim dioničarimaPoljaci misle da su s domaćom kapitalizacijom od 152 mi-lijarde eura (3.3 hrvatska BDP-a) dovoljno veliki da im ne treba nitko drugi, nego da oni sami mogu u svoju orbitu privlačiti i poduzeća iz susjednih zemalja. Tako je na WSE je već izlistano 38 velikih inozemnih tvrtki iz 19 zemalja, Češke, Litve, Ukrajine, Slovenije, Austrije, Bugarske... U “pipelineu” su ovoga trena velika banka iz Češke, slovačka zdravstvena ustanova, bugarska farmacija, ruska poljo-privredna tvrtka, slovenska farmaceutska i osiguravajuća tvrtka itd. - ukupno njih 15.

Što se tiče pravila dioničarstva, Europa je u stalnom previranju i traženju najboljih rješenja. Europska komisija ozbiljno je zabrinuta prebrzim obrtanjem novca na burzama, odnosno njihovom pretjeranom “špekulativnošću” i željela bi da se vlasnici udjela u poduzećima - razni fondovi i indivi-fondovi i indivi-dualni vlasnici - više angažiraju na upravljanju “svojim” tvrt-kama, naravno, ako to nije utopija.

I budućnost Zagrebačke burze je u povezivanju s jednim od dva krupna regionalna igrača u susjedstvu, WSE-om ili CEESEG-om

27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/09/2011 99,78 / 1,06 -0,005 / 0,036 24. 6.

Njemačka  2 godine

1,750 14/06/2013 100,76 / 1,36 0,030 / -0,016 24. 6.

Njemačka  10 godina

3,250 04/07/2021 103,58 / 2,83 0,280 / -0,032 24. 6.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 102-07+ / 2,86 0-13+ / -0,048 24. 6.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 105,11 / 5,08 0,165 / -0,021 24. 6.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 923,22 / 12,37 2,335 / -0,040 24. 6.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 100,85 / 1,11 0,045 / -0,005 24. 6.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 104,92 / 3,13 0,170 / -0,021 24. 6.

Državne obveznice

Udar krize na ItalijuGlobalnim financijskim tržištima posljednjih mjeseci širi se strah od bankrota Grčke, ponajviše zbog procjena da bi on mogao u svijetu prouzročiti još veće potrese nego bankrot Lehman Brothersa 2008. Prošloga tjedna su tako cijene dionica dviju vodećih talijanskih banaka UniCredita i Intese Sanpaolo pale za 8,9 i 7,2 posto nakon Moodyjeve najave da bi im mogao sniziti rejting zbog izloženosti grč-kom javnom dugu.

UniCredit drži 900 milijuna, a Intesa 800 milijuna eura grčkih državnih obveznica (izvor Barclays Capital; od ostalih banaka koje djeluju u Hrvatskoj, Societe Generale ima 2,9 milijardi, a Erste banka 700 milijuna eura grč-koga javnog duga). Pet talijanskih banaka, među kojima UniCredit i Intesa, bit će sljedećeg mjeseca podvrgnuto te-stu adekvatnosti kapitala za slučaj da Grčka bankrotira.

‘Uredno’ diskontiran rizikNeki analitičari, međutim, upozoravaju da postoje zna-čajne razlike između Lehmana i Grčke te da bi grčki bankrot bio daleko manje štetan nego što je bio Lehma-

 Grčka nije Lehman BrothersZa razliku od Lehmanova bankrota 2008., koji je iznenadio i šokirao tržišta, rizik od bankrota Grčke već je ugrađen u cijenu njezinih zadužnica

nov. Slom vodeće svjetske investicijske banke financijska tržišta, naime, nisu niti naslutila. Gotovo do zadnjega dana dvjema Lehmanovim obve-znicama trgovalo se po cijeni od gotovo sto posto nominale, a onda su im se u trenu cijene stropoštale za 90 i 94 posto.

Nasuprot Lehmanu, svjetsko trži-šte državnih zadužnica već godinu i pol ugrađuje procjenu grčkoga rizika u cijenu grčkih obveznica, tako da se njihova cijena kontinuirano spustila za 55 posto, upravo za onoliko koli-ko se očekuje da bi investitori mogli i izgubiti u slučaju grčkoga bankrota. Te su cijene već ugrađene i u bilance, i grčki bankrot ne bi trebao pred-stavljati šok poput Lehmanova niti izazvati paniku takvih razmjera. Kad se on i dogodi, svijet bi se od grčkoga bankrota trebao oporaviti puno brže i lak-še nego od Lehmanova.

Novac i obveznice

Od banaka koje djeluju u Hrvatskoj, Societe Generale ima 2,9 milijardi, UniCredit 900, Intesa 800 i Erste 700 milijuna eura grčkoga duga

27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

kolovoz ‘11. 91,23 -1,81

Nafta Brent crude  (USD/barel)

kolovoz ‘11. 105,52 -6,83

Ulje za loženje (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,77 -7,36

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11. 4,25 -1,85

RBOB benzin (USD/galon)

srpanj ‘11. 2,78 -5,76

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

srpanj ‘11. 670,00 -4,73

Soja  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 1.302,25 -2,31

Žito  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 632,00 -6,09

Zob (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 338,00 -3,84

Riža  (USD/CWT)

srpanj ‘11. 13,45 -3,72

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

lipanj ‘11. 1.502,60 -2,44

Srebro (USD/unca)

lipanj ‘11. 35,15 -1,46

Bakar (¢US/libra)

lipanj ‘11. 411,75 +0,50

Svjetske burzovne cijene metala

Gdje je katastrofa?Prodaja nafte iz interventnih pričuva najrazvijenijih ze-malja (ukupno 60 milijuna barela, po dva milijuna na dan) iznenadila je trgovce i analitičare pa sad svi pokušavaju shvatiti što se iza nje krije, a brzo se otkrivaju i neki neže-ljeni popratni učinci, kao što je cjenovni contango.

Naime, otpuštanje iz strateških rezervi ima smisla kada nastupi neka velika nevolja, prirodna katastrofa ili veći poremećaj u opskrbi. Barem je tako bilo prilikom ranijih oslobađanja, 1991. zbog Zaljevskog rata ili 2005. nakon

udara uragana Katrina i uni-štenja naftnih platformi u Meksičkom zaljevu.

Ničega takvog ovaj put nema pa razloge za otpušta-nje rezervi analitičari vide ponajviše u nastojanju da se snizi cijena nafte, budući da je njezina skupoća počela ugrožavati ekonomski opora-vak nakon velike financijske panike 2008.-09. I, naravno, u nastojanju da se popravi

pozicija Baracka Obame pred predsjedničke izbore. Potez je u tom smislu i uspio, nafta je u četvrtak naglo pojefti-nila, no pojavio se i fenomen koji bi taj efekt mogao brzo poništiti: veliki contango.

Nafta se povlači sa spot-tržištaPonovo se, naime, događa da je cijena ugovora za isporuke nafte u tekućem mjesecu (futuresa) niža nego za isporu-ke za 11 ili 12 mjeseci. Ako je ta razlika dovoljno velika, ona trgovcima omogućuje da kupe naftu, uskladište je (na primjer, u usidrenim tankerima), i prodaju s isporukom za koji mjesec uz zajamčenu dobit. No, nafta se tako sklanja sa spot-tržišta, a to izaziva nestašicu i - diže cijenu!

Commodities

Nafta u contanguInterventna ponuda iz pričuva naglo je pojeftinila naftu, ali i omogućila trgovcima da je sada kupe, uskladište, i kasnije prodaju uz siguran profit

Light sweet crude (prošli tjedan)91.23 –1.68  –1.81%

Pon Uto Sri Čet Pet

$94

za 1 barel

90

92

27. lipnja, 2011. Broj 17 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Krivac za nelikvidnost (i)  u Hrvatskoj je ECBVodeći svjetski autoritet za tranziciju Anders Åslund optužio je Europsku centralnu banku da nije učinila ništa da zemljama kandidatima za euro pomogne da prevladaju financijsku krizu

18 krupnih pouka krizeAnders �slund iz washingtonskog Peterson instituta obja-�slund iz washingtonskog Peterson instituta obja-slund iz washingtonskog Peterson instituta obja-vio je prošloga tjedna izvanredan esej pod naslovom «Po-uke istočnoeuropske financijske krize 2008.-10.»(*) �slund je vodeći svjetski autoritet za postkomunističku tranziciju, autor 11 izvrsnih knjiga na tu temu, bivši švedski diplo-mat, bivši ekonomski savjetnik ruske i ukrajinske vlade. U Hrvatskoj mu je prevedena knjiga “Ruska kapitalistička revolucija”. U svom eseju �slund pokušava odgovoriti na pitanja što se točno događalo u središnjoj i istočnoj Euro-pi za vrijeme najveće financijske krize našeg doba te kako to da je kriza prevladana tako brzo. �slund ne spominje Hrvatsku, no jasno je da se 18 pouka koje je identificirao odnose i na našu zemlju.

Puno prostora �slund je posvetio temi tečajnih režima, odnosu fiksnog i plivajućeg tečaja u krizi, istaknuvši kako su se obje opcije pokazale valjanima, ovisno o konkretnoj zemlji i njezinoj situaciji. Analizirao je rezultate surad-nje EU i MMF-a, još jednom ponovio kako su inozemni vlasnici banaka odigrali pozitivnu ulogu te kako nije bilo većih slomova banaka. �slund posebno naglašava kako se najuspješnijom pokazala radikalna, brza i sveobuhvatna prilagodba krizi, kako su građani radije prihvaćali snižava-nje plaća nego povećavanje poreza, te kako se pokazalo da je “interna devalvacija” moguća i održiva.

Istočna Europa bez novcaPopulizam se nije pokazao popularnim u ozbiljnoj krizi,

piše �slund, dok su se rasprave svjetskih vodećih ekono-mista pokazale besplodnima i promašenima (apostrofi-ra Krugmana i njegovo zalaganje za devalvaciju u Latvi-ji). Jedini ozbiljni neuspjeh prilagodbe krizi pojavio se u području mirovinskog osiguranja. No �slund je ovom prilikom dodatno osvijetlio još jedan krucijalni problem istočnoeuropskih zemalja u krizi, a to je nelikvidnost, te za njegovo nerješavanje, bolje reći izazivanje, izravno pro-zvao Europsku centralnu banku. Mi u Hrvatskoj skloni smo za dramatičnu hrvatsku nelikvidnost optuživati Hr-vatsku narodnu banku, pa je �slundova analiza tim zani-mljivija i važnija.

“Američki FED odigrao je vrlo važnu ulogu nudeći swap zajmove (dolare za domaći novac i vrijednosnice) velikom broju zemalja po cijelom svijetu. Nasuprot njemu, ECB uopće nije odobravala swap zajmove (eure), osim nešto malo Švedskoj i Danskoj i to dugo nakon što je kriza već minula”, piše �slund. “Nove istočne članice EU ostavljene su bez pristupa likvidnosti osim one koju su bile spremne osigurati njihove centralne banke i trgovinski partne-ri. ECB nije učinio ništa da stabilizira ekonomije zemalja kandidata za euro. A najviše su pretrpjele male eurizirane zemlje izvan eurozone...” Hrvatsku �slund ne spominje, ali nema sumnje da se to odnosi i na nju.

Istraživanja / studije

(*) http://piie.com/publications/pb/pb11-09.pdf