Ir

q{rFwt& ''

PET STOLJECAHRVATSKE KNJIZEVNOSTI

Knjiga 1:

HRVATSKA KNJIZEVNOSTSREDNJEGA VIJEKA

Priredio:V]EKOSLAV STEFANIC

i suradnici:BISERKA GRABAR

ANICA NAZORMARIJA PANTELIC

Predgovor biblioteci:IVO FRANGES

Grafidka oprerna:MA]STORSKA RADIONICA

KRSTE HEGEDUSICA

\

l:-, I

lll{

I

I

PRED STOLJECTUAHRVATSKE KNJ IZEVNOSTI

Odinski Stuite lud odinske snageI nanjem pal'te srca, 'er Sto ie drai.eNeg motrit oce i sliiediti jim trage.

Ivan MaZuranii

(fu/ itatac koii uzima u ruke ovu prl)u kniigu kolek'cije Pet stoljeda hrvatske kniiievnosti stupa udodir s kniiievnim stvaraniem stariiim, doduie,od tvrdnie sadriane u niezinu nazivu, ali ne urti-

iek takvim da bi se moglo nazvati kniiievnoiiuu smislu umietnosti. Pa ipak, i ta prva stolieda

1,,it rcban-uvod za razumiievanie kasniiih, zrelih zbivania,'trr'1yt

tlokumenti knjiZevne kulture koia sviedoii o stvar.a-

l,,,''lki,n sposobnostima ito su se mogle razviti i cielouitijer o povijbsnim silama ito su. se tom razvitku suprostavliale''snu.stivii

se s datekih zakarpatskih prostora na suntane,tltrtlc Mediterana, susreli su se Hrvati s velikom i buinomIrttinskoromanskom kulturom, a nedugo zatim, u procesu

Iottnirania svoje driave, i sa sloienim pitaniima odfgt?'l,,toka

i Zapada. Il isto vriieme, pokrSteni, oni su bez velikihil(tl,orq, zahvatiuiudi dielu slavenskih apostola, brate Cirila, i1cto'd1,* s l'ako6om prihvatiti i jezik i pismo utemeliaia',lrtvanski pismenosti: fezik tada ioi neobiino blizak govori-rrrtt koji ti t" u Hrvatskoi upotrebliavali, pismo toliko pri-'.tttt (la se u kosniiim stoliedima iedan niegov oblik po|eo-

rttt;.irtati hrvatskom glagoljicom; a onT se' Lrza sve udarce iurl)ovoline okolnosti, odriala iak do u nq\e dane. Pa i prvo

t,,'jilno'svjedoianstvo jezika koii viSe nije starocrkv.enosla'lr'trski nego se vei u ta dateka vremena moie nazvati hrvat'',l,ittt, uklisano ie potkrai iedanaestog stolieda u iedan dra', ,, ,t jcni kamen upravo gtagotiicom. Iako viSe pravni dokumentir,'11'o knjilevni iekst, Baiianska plota govori i o hrvatskomI'ruliu Lvonimiru i o druitrtenim odnosima u niegortu vla'

-lt_ii-j"pu je simbolika da ova prva knjiga izTazi o 1100. godiS-

rrrr, i strtrti Cirilove.

ktt jil.cvnog rada u hrttatskim zemliama.nisu samo priieko

VII

.l(trriu; ttli, tttttt .sr,1r,r/oi.i i tt 1t1itrttl111s111 r(tslu hrvatskoga ie-;'ilcu kttji lti st, tt ,.r,i.,!i,rt.'t,,,1,,;'i,,' ,1,,,,a6e vlasti, ubra..vo:ultrul j t t j t t( i t r i sl u.iltt',,,,, 1 i 1,,,,,, i, t:, i',',,,,,,,gu b ri.e i susiv;ii eItott.stitttiru<, tt'ktt jii.cvt,i'ir) ,i, ."i,'r,i ,'r',,, lo ltrvul.slca ie knii_:-(1,,().\t jatltta.tl prvi-.r r,r,,,,,1,,'rt,ii,"tr', tltth.lt,i.;t,ictskih knii_:.cy.nr,t..sti tt .kttioj ic I i tt 1i tt',, ,i',,,i',j,,t'ttjltio.s't,'ia piavtt.'l,tt jt, ltryttr.sA.tt 1,',',,'rt..'...tttt,tlii iczik, i-z-

zittih prtctao;, stay.i.t.y,t,'l),,,r,,1',u,,,''l',',',,,i!,1,,1''i,t,,',1','),,;r,!"rl""ri"!lri;narod, odnosno, nttttr jc. ptttt,tii.ttti, ,tu t,l(t.slitrt titulatku pub_liku, tcako sc otte, ,.,ii1,:,,1,,.t,,i

.i'-ir,,:,;;;n',r.u,,, tt trtcu stolie6a.Razuijnjuti se, ito jc i 7t,rirtxlit,,r,^r,,r,',icctjem suvremcnilt' t ilttx,a cr,'r'r'r')rrO';" 1::;;;r;":;;"r;;r;:r#r!:;,li!:,.:!: i:0ni,r"r.,.,,,.,,..:ttutru.n jc prutiz.ii,, kroz miicne i razclo-ot I a pozttat c avntp.s k.i r rt kn i iZevnostiiro, nri i ene obil i eiene ie_sto osobitostirta nalilt prilika, ,".zai,Ui" usporavana ponekadueiim iti manjint zcttcnirleilim;,;";i;;; ," niu u cjetini moiekazati da ie, uprru,o kag

"i"t"ii-iilo" urroprk" kniiievnosti,u vremenima sr()ga ,najbujnijeg ,o*oio, govorila glasom su_vremenosti. pa i kategorija i"i"zui"Jg zakasnjenja, koia sep,?!!.!,od..:potrtinj e, i qot-or,-9 rri1"t, s- osi e1ajem prikrivenercrtvnie ili slabosti,, svjedo-ii, ,"p'i"ol o neientu drugom: ctpov czan o s t i I t rvat s ke kn j iievno itt s i, siri m, i "i;;;;.;"i, ;.

";-silnom a upravo zoto .tiko prti1"t""*,(idani.u tih veza, ut e 5 ki.m t as ov im a p oti t i t k e i'"; ;;; ;;;;;;' n r x o r q u.

"- N"pzr?lina ie okolnost u razvitku hrvatske kniiievnostida se ve6 i sama Baiians-ka ptotl viimenski podudara s ptr-bitkam driavne samos-talnoiti, ii|uiiria utazi 1102. godineu persona.lnu uniiu s Madarsko*, ,iruaist." potitrttig"; ;;niie i kulturnos. iivota prenosi ," iz-t'rid.i"r1om i ekonomikombogatih datmatinskil ;r"iy;i.;r'i.i""Zi, r" i datie, iak izvan

i?.'-i.?::l:"s tcritoriia: u .Bud.im, i|rL; se vei prvih godinaavanaest oRa stol i cca, u hrvatskom naiionot.noi ;;;"f;";;,;ljaju snaiie cenirifugalne sile, ,ii;o;;;;no j s it uac i j i' i j

" i:,r". s v o j o j i -iiiii i,

"

n X,I'I !oi, "o*ti ii"lf"rJi,t:!!i:k je stvaranie izraieno ""roinik i"zikom, ali u trintadijalektima, iakav.stconr, t oit "iioi"'i"Sttot o^t om. Hrvatskase kniiievnost poiinje raivijati io- toi.orr*om dijatektu ttDalmaciji i na itokavskom'" n"Uii""iku; postepeno se,zahvaljuj,uii prije svega dubrovaikim stvaraocima, sve viiesluii Stokarskim d.iiatikto*, aoi-'i"" ii" r1 rr"ru, narodito orlpoietka Is. stotieia, kad je n;;;;;" posve potpata pott

VIII IX

lll,'i'ttttc, a Dubrovnik se sve uspjeiniie razvijao kao samo-'.trtlrrtt republika, kad se hrratski politiiki iivot stao sve viSe

"Lrrltl iati oko danainje metropole, Zagreba - potela javliatir .'trrrt\ujna knjilevnost na kajkavskom diialektu. Ne valia,uttl,()l(()n, zaboraviti ni bogatu, viSestoljetnu aktivnost nal,ttitt.skom jeziku, knjiievnost bez koie bi, posve sigurno,,'r'rttlt.slci srednjovjekovni i moderni latinitet bio osietno si-tttnt(t.\,tiii' nemojmo smetnuti s utna da je hrvatski saborl,rtt tntsl icdnii evropski parlament koji se, joi 1848. godine,'.!tt.itr ltt!inskim iezikom kao sluibenim.

Ntgttivne, centrifugalne sile hrvatske politiike i knii-;r't,ttt' lr()r'iiesti potpomogla je i ioi snaZniie uskovitlala na-t' .'tltt 'l'rrrttliu, z,utevii neraynu borbu u kojoj je stoljedimat,tvtttitt ltrvrt!.sl<i ;711tjck, horeji se za golu egzistenciiu, ginu_, t ntt ,(t\l(ttltttttirrt olgu ji.\tima ili napuitajuti ih Lt masema,l,r r'rl ttttl,'!itttrr 'l'rtrttliu txlnosno za vrijeme kratkotrainihul'tttltt l.t \t'tttttl(r, r'rr/s/rr, tt ladainii turski teritorij. Ta iet'tt'Lt,t,tt(t ltotlttt, ltoju ltrvulski narod u motivima i junacimau'.iltr'il1', tt(tt(,(ln( ltttjiiavrut.s!i"rtL,.l.e, se svim narodima slaven-'.l,rt1' lttitt, ltttltttittirala kod Srbu k<tsovskom bitkom (1389),tt l,rttl Ilryttltt slolinu godina kasniie (1493) krbavskom bit-It,nt, ...tr liojtt tlobro kal.e icranriiski vapai skromnog popahl,tt tittt'tt i'^,. Oroltnika da Tttrci "nalcgoie na iazik hrvatski<,;,tr,', i i lrttlL:(i "vse zcmlie lrnut!.skc i slovinske do Save iltt,rvr' tltt.\.t' do ()ore Zaprte< (Moslavine), ali ne mogahu im., ,,,lrtlrrijcli "liospoda hrvalska i bani l.trvatski<, izgibaviiult l\ t l,tt,.\l(ortt poliu: "I t'gda nate\e cviliti rodiviije i vdovinntt,t't' i ltroii ini. I bisi .skrb velija na vseh Zivutih v stranah.rlr, lrtl,tti'.r' ttast bila ot vrdmene Tatarov i Gotort i Ateld ne-, r'.trviltu, Itida srce i kasnijim titaocima dobri glagoljaS, t t'tutt ltiltliislcim stilom.

l'ttl;o .st' (\italac hrvatslee kniiievnosti nalazi pred neobii-untt I,,i:!trotn. U doba svoga potetnog rascvata, u slobodnomI t 1 1 | t 1 1 t 1, 1 1 i l; 1 1, sl arii a hrvat ska knj iievnost izraZava stanj e na-r',,1,t l,rt ji st' tralazi pod trostrukom vla36u rnettusobno sukob-t1' trrlt silrt: ltttttska ie Hrvatska (od 1527.) pod Habsburlima,,l,tltrt,ttittsl,tt (ocl 1408.) pod Mleianima, istarska najvedim di-1' 1"111 11 ttrlttatkim rukama, velik je dio takozvane Turskellrt',tt.,l't, I).,d Turcima, samo Dubrovnik uiiva plodove slo-t,",1,', ',lttyr't'i je dielima kakvih nema u to doba niiedna,lrrtr,rt ..lrtrt'rr.slca knjiiemost. Sablja, puika, noi, kolac, krv

i tlinr, lo jt .styrrt t.k).rt ltrua!..sliog t<stt jaktt i ltrvatske kniiZev_tto.sti, lto.srttttlu osirtt -u Dubrr,ririjri,l oti i tlthrovaiki.ttisciitttaitt i?.ttuttrcttan ,t(h-r? ;;;;;;,;';;;,,g ttar.rttt i za btasod.atikoja itrr ottitato nuai siiorrn""i"Tri',i,'iitr,,. u prctcino* aii"t,Itrvut.skc r$mene i "4u|-ii- iiriii",,,,i,,r,i ttr.st tasni i slobodazt a I rt a post ai u or:.?y"1 trot "i,i rii "' Z'i'i,o, o i kn i i ieunih ins oi_racija. U isto ,riieme, i u Or)brol",rii'ri i ,, ..stctlint dijetovimahrvatskih zematia, rada..se p;;;;;;;r,, sttazna, nezactriiva

:"t_i",d:.:: ykyy.e ta. tuZna,; ",; i;' " .tt i s j e c t a p at r i_a e t stvara ,rrr,:

r:i?!r!: koja prerazi grttnice domovine,tfrli1i" :3.slut.nj-e iirih prostoia i ve6ih zajednica u kojimaff; f:,T';:: XI!,t"" " ":f Tln :,:,t:n:ii",{i y if !:l Zsyojoj zada1i prem(r na.rod.u. fo ii-ior"sti do niezine pot-pune angaliranosti u loky s.tolje6a, ti ie utiniti da se o inii_Zevnosti i o njezinoi utozi-;'-;;;;;r;rm narodnom iivotutzg,radi poiam kao. o. najviiem ,;i;i; nacionalne svijesti;

\1 i_i z e v y.o s 1 d e

. p o s t a t i p o d r u i j e

"L" i

" i"" rr' ",i-::;" : - ::! ":r,potpuniie izr"ztrui' i "iiri"iii|";r;;.,r*

se duh nacije naj-

. Znaiajna je osobina -hrvatske umjetne kniiievnosti nie-ztna prisna veza s .naro.lro*,.;;;;;,"';;. (Jsporedo s hntat_skom umietnom lirikom, ve'6 150i.--g:odine, u kanconierttNikie Ranjine, koii donoii i",,iri""b'Zfi" Driitu i Siika Men_ietiia, nalaze se'i zapisi.."rlii"-in i"il'snika. pa kotiko sodi bila oboiica ,po**uiih

"iiiili,#/, pod utjecaicm tako_zvanih pet rar kisi a,,t:rik1 ;;i;';;;;;;;. l, n aro d nih s tihova us po m e n u t o m zb orn i k u. govo-ri o' ru 1 " ri o",,, p r e ple t a n i u um i e t_nog i narodnol. A ta ie _svijest " iliirrtr"i kniiievnosti iivai u d jt,tinta himanista t"iii,r"siigoriio," oo, joi 1487. govorio narotlnoi hrvat,skoj-muzi s isti& z;;;ro* kao i o klasiinoitatinstcoj, dok petar,'.H"t ti,):ui'ii," u;;:;"A u svoje djeto d.viieb u ga ri t i c a t t t d a s n c t j a po.t c.,. d iil' irri" ii", o h rvat s ko j naro. d._noi pocziii koia tc. u diatimu'|,Iii"" Eo*foviia, petra Zora-niia, pctra Zrinj.sltogtt i Frttna Xrll"Vloot opane, postati ne-':::':d :y -s

p o i u t n.i.c t ti,o g. i ry " r,14

"; [.- -u'

i {' r t o t 1 e6 ct hrv at s ki 6 epts ct p o t et i s tt etik o nt r j ub av t j u ripi rtiit t iilri iii,r"t r""i,iiJ,!!.6", uprc:vo tim putont i Aberto Forv i a g g i'o i " D ;i trt tt z i a ( 1774 ) "u;;,lr'ii riu;:i#: "ii:rt;ske titaoce s hrvatskint rzuor)ii'.to,k1"ii'i1orct im prijevod.omturobne balade A s a n a g i n I

" i. flii" Je, u vrileme roman_t izma, hrv at s ka nar o d.nq"p o ezi 1 a p ilii iro i iro m ev r o p s k o ga

x

. rt,tltrr'[o1, .st'ijcla, da bi - u doba narodnog preporoda _,rt'tt tt. !ttttlicije hrvatske knjiievnosti dobite iajpuniji spoi, tt,tr'l\ tljtltt Ivana MaZurani1a, umjetniikom t,ilrurcu itii_'1,rt1' 1trtl,1 1'!11.

r'rrtir'ttit:tt da iitavo razdobtie jedne kniiievnosti bud.e,,1'tl tt,;t'n(, tt(t?.ivom narocnog preporoda, govori o specit'it_t.,'.,tr ttj,,:.irtu razvoia i o potrebi d.a se tol kniiievnoj gradi1' t t'. I r r 1

t i .s t I' t ts t rukim mj erilom: vanj skim sv i et skim,' i" unu_rr,t,rrlirtt ttjat.ittirtt, l,trvatskim, jer samo njihov spoj moi:e' I' t r r r' I i I' rt.sr t t t i tt.s r r t, nent zq. pot puno razumii evanj i h'rvatsie| |t I t !'t'|t()\r i. I'rcd Iakvim se zadatkom neupu1en \itatac odno-. r r,,, r t l t i t' l, t i,r, t t i " lt r-,utuval eli i, ko j i ne prTpad.aj u hrvat siom',,t,rtttt r\()ttr lxtl jrt, lt,jitrrn croatitas itieitsenego f ta-t n \ t'rtr'i.s ltittt jtt, tttoJtlu, lcttlcva je korist, koja je ipoinal_tt,t. tt'1,,t',,tt httii,',.t,r'trrt'..slt,t.sl;u vriiednost njihova'po&o. n o1, t..tt'I,,Lt, ()',uttt'ni .srrrisutt lto.stojunja literature, iismo ti_-t,, | | t, t'nt u ttt,rtLvi.ttt

..s.lrti.tt jtvittta uprevo zapliusnuti go_

Ir rt,tt, ,t'lttt.t'lt,(l,ittt l,,litrirttt,ttt clcstraestetskih'elemenita.t,t''.r',r(^'tr li .s. tttt.i l;ritii'ki srrtl grad.om koia se vrl-t ri-r' tl'rt, rlr vrl, tttttt\tt,, r\()tt.srit,it'tt tt cjcrovit e'stetski d,tdiv-11,r1' I rlttljt,: rtijc Ii .sutrt, !uhr;..r,tutittt vclilcim knjiievnostimau.l'lt'lt) tltt 5t', ltL:7. lxttttotli lti.slot.ij.skog, ,ukcirlentalnogrr, ttu-1,tt1,t,,,,,,,, t'ltt.slit0ttt snuE()ttr, tttttttt,ltttt lctto cstetska t<o1i'ina?l . t t r r r t

. l (,, t.'tl, l i, tr, 7t,svc -d

rr r guti j u. N t, pos rctltt a doiivli ajna1',t.1t1t111151 !uliozvuttilt vclikilt, svjL,tslcilt li!aratttra leii u ii-,tt,tt t tlrt .s, ,rta uspielc iz.gratliti i tturrtatnttti opte usvoient.t, rt .tt(tl\'(,t,(t, p. jc ott podjetlnalco vrijerlan i'u raztihiimt',lrttrtt(t- Klttsiftt,st Iitaratura koie zovemo klasiinima i

t, .t , r tttjt'tti<.i du srt ()trL', po svim svoiim konstitutiynim,1t1, 1rt1 111111, ltriltvatcnc kao uzor, kao kriterij. Drugim riie", rrr,t, l, lrtsit'.tt( -tLt knjiicvnosti klasiine i prema unutra' ,t',, |ttt t'luti; tnenie poznate kniiievnosti "klasiineo su pre-,t,t uuutttt, "t-otnantitne" prema vani, nude1i sistem znaiova|"t' ,r,t i tt.slc, nacionalnu i iiroko univerzalnu val.janost..\',' t',t,'ntttt, jt odavno da vrijednost _ i zada6a, ako ie potre_I'ttrt t r.r'i lltjii.evnog stvaranjanijeu tome da prikaieisktju-' j,,' ,,( t.,tr,", >,'t'distilirane< osjetaje, slike, d.uievna stanja,tt.t.tt t .'.(tu(,.s(,, kad je to objektivno i nemoguie. Ier ito je

I t , uttt) , trtriltia ako ne konkretna mrlnia, Sto tiubav,tt't 11111. t,t'.'.uud za dvoie stvarnih ljtLbavnika, ito rod.oljublje.'t ,, 1111,. lristorijski odredeno?... Ako manje poznate knji_

XI

-1.r't'tt().rti i ltt.ttitt ju, u pr.vi mah, maniu.koliiinu op6e prilzva_'<'t'ttilt .lt'tttt'ttttttt i :":ri." "a uiri- il-'t na Kojlma se konsti-tttirtt ltit'srtitki doiivlja'i, ne znaii iirot o d.a je tai d.oZivtjaj,-:-,,:,,:, .st.ttrti ji i tludski' *"ii" iiiii"". i"iit i*k;;;;;;;opotttrttt jc i potvrdan primjei u toli-i;misftt. --'--.-'vvvLKazati da se u -hrvatskoj kniiievnosti, t;e6 ocl niezinihltrvilt poietaka, javtjaj.u r""' ti piin*e"'"rtc ertrop.skih kniiiev_nosti, znaii tek nago.vijestiti piiu1siirr,. pitrrnie nije samou iinjenici da smo- ima.ti.sr.:"in1ii1"io,uru kniiLevnost i hu_ntanizam i renesansu, i tatiniziri-'i'ii,r,rtr, i raciottaliz,am i

l::!:ry:!tizam,..i niz ttrugih.-ip6i i,o,ruo,ir, pravaca. i stru-ra'nrq' nego u niihovu spectfitnom odridenitt,' ,r-""J"ii"fikad. apstrakcija i natiicptiena "ttt

iii, vec stvaren razsoyor,o i.iv o m, h is t o r i i s tci .u

v j e t o v ano m g r ad iv u. o iL* i ","

r)Jfrir"," )M ar ut i t u za i c t t r i k r r h r v'a.t s ke " i i, ii i ttrl kn i ile vn o s t i, i s t ov r e-rmeno i naciottalno i univerzalno'; religiizni.katoticiz;; ; s);_ibi bolne hrvatske ruialike, gd.i"' ,i iiihi" oslobada sakralnihapstrakcija i uproiiene pia1a" nalii'urgitn" ;;;;;" ;''rT;',i tako

-r.96i precl otima pr"rt'*Afti;i (sptitskitt, ati i uopiehrv at s kih ) t it arac a konir etizii a'i iiri) "' iiii;;";;,ri 3; ; ;:nosti. Drii1ev suver,eni..smiieh, t ili ii"", odjekuie isto ono-tiko samosvjesno kotiko ;

"' i;;;-'t ia r"'roaiJ "rr"i"i'"tio stvaraocu bez koiega je nepotpuna veza ct,ropske komediies kt a s ii no m t at in s i om i gr i i o m. c iri, i rit i c n, " ;; r; i, "

;;: ; ;"! ;stvq.rnog zla i pobiedl 1ud.9ytog dobra (tenta toliko mila, to-liko prisna hivatitcoj iiiiZ"rTrrrti)'*r)rozn o se u Osma-nu posebnint tipom slovinskog, h.rvalskog baroia,l;;;;"odretten nalom iiztio* "!;;:f; i"rri"i,t ; r,iriiil,TiL tiZ

Gunduli1eva Arkad.ija " D ; t ;""""ii",

c: : "",:o d:! gr' 1, ".-

i ry g,r, p o s t a i 9 t i p iin i i :'::' r "{,i !!,i lr";s.t ar 1 1 e .ev r o p s rc e rcn i i iev no s t i. u d.o b a ilir s ko g, o* onliiio* ti6e se iste ideje o neminovno.j p;;;";;; neiovjeitva i o po_v rat ku .sretnih v r entena

^nr o anrntl i izrazit i u' U oZiriiC [iuremek-dielu u Srnrt Smait_ige- Cengi6a, da bi sehrvat-ska koncepcija gra.danskog ipTi*tl*o iestitosti i aktivi_,teta izgradila u liku i d jetu Augttsia i"l.ii", koji ujedno vraiaItrvatsku knjil.evnost..rrunrniu i neposrednom iivotnom'iasu. .Iz tako objatnjiu,ih raztoga niialskt c" ,oi,oiiiro'.itrajati sve do sntrti Seno.ine,

"a uproio" Senoa Uli'ii-pi_

s-ac koji u knjiievnos"t .u.vocli i nove pogteae t nove styaraoce,hrvatske realiste, u biti samo nqstautioi" i razradivaie nie_

XII XIII

' ',r , I' r11!r'1'1t1 ij1, ijyote. Tako je hrvatski realizant nezamisliv1., lt,tttr tt.,l,rt1'.tt i rttskoga, ali joi manie mogu6 upravo bez\tt!t tttlt,tnt(. l'(,i'(, su Scnoom. Hrvatski tnodernizam kulmi_

'ut,tt t(. tt liirtttsli A. G. Mntoia, on te noviiu lrvatsku knji-'. t ,tt'',1 tt('t (t\l\i(liyt) poveZati sa sLtvremenint evropskim Zbi-t,nttuiltt, (t .\(tut jc, lcao i njegovo djelo i utjecai , nepojmliiv1,, r't'.t, .: ltli:.ortt i doljont hrvatskom tradicijom, prije sve-!,t ul'ttn,tt',(t S(tt()()nt. Otljcdanput svi plodni odnosi Mato-.,tt I'ttl(, \t,(ti/t .s frutrcttskom, a preko nje i s drugim knii-', t ut',.tnntt, 1trt.:lu jrt i neobitno ttaini i ujedno nepotpuni,,tl,rt '.1' trt' ttrvijr!lr !rrttlit'ii<tnt niegove kniilevnosti. A to yri-1,,1t .'rt I tl(^'1, ttt.'tlttltlir' l;ojcmu ie - moida

- fOrmalna Za-I't rttttlr,,,l r'lt^'n.l nttuttl.

Irrt,l t,)l.l l,rrLtt,./,ryl .suir'/,ski rat, kad zaylada smrt na:f ''' '.t, tttt,'. l'tt'.lntrtltti,r't,shrt irliltt, S blagim glaSOm SeOSkih.t,ttntt, ., Itr, r, tutttt, \ t'tt,t.nint lr'royovitna, S biielim crkvenimtttt ttlt't'utttt, lttt',ltt! ( t. l,,tr..tt.t ili ltttr nedovolina da iZraZiilt't'tt ',ltntlt' \lt,tttt. llrIttt:l,tt jr kttji!.c,t,nost U tome fAZdObIjUlttl t,t'tlt h Lttltlt'r,tttt.sl tttttloy.tt, ?.ttttrr(nog i neoslobod.enog,t,n,ttltt /tt t'tlttt,('(t Lttji tt ttjtt trlrt...i, z.a slrutniaka koji seulttut lttn't. ttl'ljrtitt jt lo - litttt tt .svttl;ont drugom sluiaiu

-1,,t., 1t1111 lt'rtt1'111,1, tttt,ltttloltt.\ki 1tri.sttt1t. .loi i tada u hrvat-1.,,1 I't11t.'r,r,trrt,,li ltu() ().\nt,t,n(t krtlclytrija vlada opoZicija

-rrt;.t' trtlr'n. llrwt!.sliu ja I;rtjii.t:t,tro.s! st.!jacirna prisilienatt rttntt, r'ttrlrli t'ttt\utttt, ?.tt txtl itt naiega onu jc sklona prom&-tt,'tt ;t\'ttt lnttl |o.s(ltrtittt luttottt, ona tak mora tude tretiratit'. ,nttt, l\,tl, ttr, ltriju!cl jslru. pojattu nego i kao etiiko i mo-r,tlrr,t .lrt .\trtl jc(u jc nu lo upozoravaju, dugo se yremenaIutr', tn,, ,,tvttruttjc ttcii.ltjcino razviialo u uvjerenju, koiet, , rtl, ntrttltt li(traklcr oltjektivnoga, da ie sve ito je naiett1,,ltt,t t rlrtltrr', ltlcttrt:rtilo, ltutnano, sve ito ie tude opasno,,, trrtntruttt, irtlt rtt:t,litno, Velika se promiena deiava u tasut ,,,1 lrt t'rtt'.Lrt l,tr jii.cvnost iz vlastitih problema, ne zanemalu-1tr, t tlt, ..rtl,ttrttt\i tt svjctske, ili toiniie, kad unjoj ponor)o sa_, tt, '.t,tt, ..t tltt .stt rrar:ionalno i opde korelativni poimovi. Od

t,t |,'t ,t ,,t, l(.t\l\()#r rala, od olctobarske revolucije j91.7, zahva-l1tr1rr, t '.rlttvitittt slrttianjima epohe, hrvatska kniiievnost od-r, ,l't,'nt rtrl ..tttttt t'ttc, moglo bi se re6i provincijalne literature,,tt',rr I1r'ttr' i:kIjtrtivo pitaniima vlastitog opstanka, postaie

l)()nt)t'() Lrtli).tt,tto.st koja ctiie ritmom svjetskih zbivanja, atlu 1t1 i !ttt11 ,,, no jntanje "" iri",iftr"vct svoi tradicionalniIt a rt t l; I t, r 1 t I a t t t a nit e..nacion a.lne

-"iglZilono, ti i t eini e pr emctcstt't.skittt ttlctivitetima. Odjednoi ri

"o podruiju hrvatskekttjiT.a\,1111q1i, tr nioi -i u'niezfn'im"''idejama pokretnicama,potinju voditi bitke koje "*L i"ron"'lo^o u, nase problemenego imaju iire zna\enje. I kio ito u aono romantizma--ilirizma hrvatska knjiieunost, ii"rri sroioi tratliciji, najav_Ijuje.iiroku viziiu itigostau"n'rt i,g'{r^,oro i njegove kultu_rne i nacionalne entancipaci jc, tiiri irto tt razrlobliu iznteiludva rata neka ostvarenja hrv;tttst i iniiZ."rrosti, i djeto Mi-rctslava Krleie u cielini, inmjtt a"tL,il" Sire, naclnacionalnoznaienje' Maro ie ritcrrttura t "i" t"--"" uzarena pitunja sta-ljinskih procesa i tistki,. tt ,"*"i |"lu kad. su se oni odvi-jali, reagirate tatco otlrjc'iito, a;;;;;;;rrijeme oiuvaju svojuet_izraien

.stav pyuya angaiiranosti. To ne znaii da izmed.udva rata u hrvatslcoj kniiievnosti nije joi ,ri1"t, ,;;";;;;;;,: potfom?gnuta specit'innim druitvenim od.nosima _ seoskatematika tipitna za pretho.d.no stolje6e:, ali je upr:av" ;;,";;lraljujuti sad ve6 povotj2ijoj-prii"i potitiikih snaga, od_ludno zakoraiila iz svos3 d.9tid.'rorrrilirog tokalizma; opre_ka selo-grad. sve 1e i1e lzmicali.i s'pJ*"nuro1 stereotipnojopoziciji ,rnaie,,

- >tude<,. o ,r" ,tii poprimala realne ui_dove naieg klasnog sukoba. posebanhrv at s ka ti,tt t,-"i" i" gav i i u,

" ;- ;;;; "lr:r';;7::"t ::#,r:nu oba tradicionalna pravcq hrvatske pjesniike rijeii: i kaoangalirana borbenajeia(Krreinoti,:iioi,"lf,:i:i;;"3i"ri3i!rf"'o!":Xn::i;

prodnra i tudcsne vizionarnosti (()ieti6eve rane zbirke). Si_gurna u scbc i u ve6 provjercn, superioran standardrti iz_r.a7, hrvcttska jc lirika u orom razaoUtiu ponovo proslovilajoi jednim glasorn svoie viiestoljitne troii"i1", ,inoai*-1ostivont ekspresivnctltu st,ojih dijalekata,.ponudivii d jela pontnogo iemu neobitna i u iirim razmiertma. Borbena i arti-stitki virtttozna petritina balacliinoit,odbateneo krii;,;;-Stine i Nazorovi drcvni glasi galeotske iakavitine neka buduprimier za sve. Konatno,,.2o"r" ,"i:tiit1" nopot on uspjeinoomjerilo s bogatom kazaliinom traitcfiim, ostvarivii u Krle_iinim dramama, prvi put poslije niZfii,"nrratski teatar uni_

XruXV

,., ,tltt,. t rt j,'rltrosli. Posve prirodno, i kritika je dohvatila| | nnt nntl(,!rto.sti lcoju je morala ocjenjivati.

llrrrtt:l,tr l;ttiiicvnost, kad se pogleda u cjelini, u tokur,'1, t t;,r':tol jtlttt: povijesti pokaZuje kao jedno od bitnih

"l,tl1t .'1rt tlrtltolttr uttgaiiranost. Taj je angaiman bio odreden,,t'l, l,ttltrirtt ttvjttitrtct, ali ie uvijek hrvatska knjiievnost!,"nntt, l,trtliltt rtrtcionalni iivot i reagirala na nj: to je nje-nt,t ,,t.tt'(til\'tt ttli i tticzina granica. Ta je knjiler)nost, u tokut,'l tt t tt, r'r ltr t\r'.slo pretrcimala zadade koje u sretniiim prili-

t.utt,t l,tt'n.'intuitt tlntgi oblici nacionalnog iivota, ona je:,,trrtrt nt tlt'L ltiltt lttt.sl jatlnji r ef ugium jednog tradicijoml,,tt'rttr,1, ,tl1 1,,trijr'\,ttt rttTiri.avljenog naroda. U razdoblju iz-,,t, ,lrt rlt,,t , ttltt, ill,t (tr'(, .'.ulryulittiuti sve snAinijem prodorurt tlt 1,,,1,1r',lrt, 'lttl,ltilt lilu;tt[.sltilt koncepcija, politiikih vizi-

1,t l.,,1, ut ntttrt ,,tunrt u\l\() ttttt'iottalni karakter, ta ie knii-'. tttt,..t t'.,tt,utltt .,t'ttl.' ttttjltttlStlijr raz.tloblje a zadrZala svo-tu u,tt tttu,tltut ul,tt,,l.'t,1.'utt:t, ntolili llisttlo tak redi i da iut, l',,t,t,,tltt lll,t,tr',, ,'ttlrvttljttittrti tttj sttijeSti, kOiU iZTA\AVAI ult t.t,t',t ,,lrtltttrlrtt r/,rr /.rri l,\,r'r,tt0.sl, ltrvdlslA ie nafOd mOgCtO

I'ttl,trn'tnt tlor t'l,ttli tlttrl',i .st'jt'l.shi rrtl, i santo se Zato moglo,1,,',',1111 rlrt \t', rt:ittt tttli<tlrt.) .\(l\l,rrl sporcdnih imena, sve't,' 11' lttlrt Ltt jt).t'r'tto vrijr'rlttrt svt slttlo tt olpor protiv oku-l,,tt I tr' t ttttt ttttl(tllt( i:.tlttjt.

lltr',tl',1,,t I'ttji,'.r'r'tro.sl tt 1to.tl jt'dttjoj t\clvrti slolieia in-tilnil,t ..t' t't'..1' !t.'. ltrt'tltotltrtt roztltiltl jc: kuo !to ie knjiievnot\,tt,nttt'tt j,'l,tt tttttt loyii:tttt ttuslrtvttlc i posliedica iskusta-

\,t I ttlt'lttt, r'tlt'l.sl,ilt s/1ll'()r'(r iz. tttcduratnog yremenq, takot, I l'utt','t'trrtst l;ojtt ltoi'ittjc 1945. zapravo pojatavanje i is-tt,.tutt rt rrtln tlrt.st'tlttttlilt spoznaia. U meduratnom rqzdob-llrr 1,tr'!1,tlr' .,tt.sr tlttiit'osnovne tematike: selo i grad, Pctne-t ,t,l 1,,, tr i,!r'ttlrtorrt lrcltnanu starije tradicije takozvane, ,, 1., 1'1 tl,,,r'iit'.sti, ttrnogo ieite kao popri{te teikih eko-

,,,,rtt.l tlr 1'11 111('tn(t l()nte i psiholoikih kriZa, u pojedincimaI u , tt,^'un ,l,ttltirttttrtct; grad kao pozornica vei raZbuktalet !.r tr, 1,,,r l,, i 'loi'.t'rtih psiholo|kih problema koji izraiavaiu, I t, t | | | t I t, t t t t r r r [, t r t t t utna suvremene knjiZevne tematike. Rat',.., t,t ,l,tltllq lttttl.slovlja posebnu pojavu, lnaiainu i u iz', "',t,1, t,,trttlttun okyirima: jedan se narod odupire okupaciji,' ,, lrrt.,l.,,t vlrtsli i riuzi u revolLtcionarnu borbu, a njegovi

lr t r j ilt:v n ici, v i cr ni slobodarsko j trad.icij i svo j e knj iievnosti,';;,r'"'l:ff

",;,!,?,,,i;,,,!f:{!;

j,:,,:;,} ji,iii j;,*l'"i1ii'J,li'ioktrpiranoj clomov,ini)

.rurrtoio1"u''rrilo", sa svojim naro_dom. Pretpo.stavke za takav raipl"i-[;;uarene su ve6 u me_duratno.m yremenu, kad ie "*;i;;r;'*ate ali stavovima irijeienjirna izvorne ,hrvatski- i"1ii'"i"'orri vode neke bitkekoje ie puni evropski

.razmih ; i;;;;;';rr, dobiti tek posriiedrugoga sv jetskoe'a rata: na te|ka'mo,riltto_politiika pitaniat o t at it ari s t it ko s -o

r i t i s ka,. i a. i;;; ; ;' " ;:t r t o.s a k n i i Zev n o s t i irevoluci j e, n a "sloic

n a pi t an i a' r, t r't., t, o" r, i j c.d nos t i an gaii ra-nog stvaralaStva _ odgova'ra hrvatsicanajboljim ostvarenj.

r:tw?ii[x::n":',i*Hii,#;w"ii":it:iSjediniena u ovom impozantnom korprru, koji po prvi

i|:"iltiT'::i"";!:,,;#"',,,:::'ff ",t;!:;:::,::r,:,kili,i:;h*s k r o mn i i e kn i i iev n e

.r a d.ni k e,' p ii

"'ri i "- in o nim za i e dni i t v o mkoje i tvori svaku t niiz"viLtri.'i"i'ft.riiiz*nosti nisu samooni vrhovi na koiima i;1e v.leino-i"i""'ij"pote, nego i lclqncii nizine iz kojih se stiemi' ;ri;;;';;;."'Ati ," vrhuncinta, ato pokazuje i hrvatska.knji/ev:no'it',

"i ,tizi triai*'"io"i'irinan.ra nego muinim ali zanosnim uspin-i,yLatl k9 i iilg. ;;: ;;;;",, t i,, niii i ;' ; ;;;:i :.'';;; ":: f"' i:;#:tro stremtienia i tu .p-temenit", ""liui"t;; ;";";;"'r"i;;;.poruku hrvatske knjiZevnosti ;r;;;;"';"rct

"i1o'-' ii1"u.Trf;knjigtt iitalac drii u rukamct. '-r

IVO FRANGES

^ N.rltl;rrlrri zuvod Matice hrvatske i Izdavadko poduzeieJ,'r,r', ,,.,ror/:rli srr l9(r1. godine Urednidki odbor biblioteke Petr, '111 1 ., lrr r,.rt:lit. krr jilcvnosti, koji je u toku godine sastavio,

,r.r, rf ,r','r.rlrtrir.. N:rlr'rlrrc gocline izdavati su objavili prvo kolo,",1 l .' h r lrl,. r r lr (. t (.lll ('z('n lutivnc kolekciie.

llr,'rlrriiliopl orllror':r rrsmicrena ie da u 120 svezakat,r, 'l,.lir\i rrr.r,'rrillir | ./n.ri:tirril:r rl.iela i niihove autore s podrudjalrr rrrl ,l,r lrrriltr vrto'.tr rrrl rr jr.zinilr ;lot1r:ta.ka pa Sve do na5ih dana..It,r I'i '., rr,r1'l,r..tl.r h,'nrl),rhlrrosl, t. jr.lovitost i nedjeljivost pro-' r ,,f ',r.rhr, lr, Irrl,r ,rl rll',lt;r.rl klr jililr it.bor iz djela stare, starije| il'.r tl, lrrr,rl..l,r' I'tt;tz, rtt,r,,li.

', Irh rlt'rr\'rrrrr.r. Irilrlr,;-,r;tlr j:rrrIr i rtr.r:tlrridkim napomenamat. l', Iir rrir;r.rrr'rr.'lltr jllr lrr.r':rtskilr ktilit:rr-a, knjiZevnih povjesni-l,r r li.,|..i.r'rill'.r,.v:r lrilrli'lckrr rl.rr'si rr *ir'ol<Onr izboru odabra-,,r rl;, l.q ,.t,.r' ,.,.t(..(. i pr::'rt. hrr jizt.vrrt' lt:ri;tirrc l<acl i znadajna,li, l,r .,rr',rr'rr(.rrll1 slvirr':rl;rilv:r, tt.vitlrriit. lt.lisl.vc naie kniiZevnelri .t,,r r '1,r.rlr;t.. l:,1it'rrtii rr pr.vorrrt' r.t'rlrr rrt.r.;rsliitlivi kr_,n[inuitetl, r 11 .l., lrrr;lzt'vrrt. ri.it.r.i krrrz sl,l ir.tl:r lrt'z .lrzirn .icsr,t li umiet_.r, l.r rl1, l.r rr h.jiruir s('()lrir izr':rllrvl tr:rsrrrllr rra iakavskom, kai-| ,i.l'rrr, rll ir,l\:rvsl(,rrr it'zitrrr,rrr 1-r,tll-trt.in, ov:.r bibliclteka, zi-r.r\.rtrr I t/lr(,t l)isltctr i il.iilrrrvir orlabran:r cl.iela upravo na takvoi

r,r lr, rr,.rr lr'kr'ili. i lirgvistii'kih oblil<a, potvrduje zajedniikiI r ,rr .rl,rr I' r rrrr'rlii lrrv:rlsl<c lirr.iiZcvnosti uza svu razliditost kra_

i,,r r r.rzrl,,lrl j:r lio.ji str obiljcZili njihov knjiZevni izraz. lJr,,rrr ..rrrr.,lr, orlr';rll:vlr.jrrci opic stanie stvari u Zivotu i kulturillr r rt,r, u ovu slt liolr:lici,ju uvr5tena i djela onih pisaca koji su"r, ,r.rlf f r.f l;rtirrsliorrr .jcziliu, a izrai.avali su duhovna kretania

I lr r rl,lrr.,,\'(,1'it vt('ntclta.ht.r'.t,,t.rlo st. rll svaki pojedini pisac bude prikazan najzna-

, rirrpur rllr.lrrrr;r tr orrinl knjilevnim radovima gdje je to dopu-r ', , .tr r..hi i Iirriiicvni kvalitet: ponehad su izvjesna ograni

, ,,1.r u\ tr.t(,\,.rnr slirricnim prostororn. i predviclenim opsegomLrt,tr,rr, l,r. l'rr,,t lrrrr ic paZnja usmjerena na izvornike, originale,r''., r.,,l.rr1,r ili on:r rcdigirana od samih autora, pa je ova bi-ir,,'r,l.r r..1rr.rr.'il:r rriz usl:rljenih pogre5aka Sto su se prenosile.' i,lrr,,1, rrrl;rrrjrr rr nltrcclna; takoeler pojedini suvremeni pisci

XVII

/rr o\,(, \u iz(l:ur ic clcl'initivno redigirali i priredili ona djelast() slr uvr.it('rur u na5u biblioteku.()11r.:rrriicrr opseg biblioteke- nesumnjivo je diktirao i opsegizlx.r'ir irrrr'rr:r i diela u okviru, knjiz;i;il- ostvaren.ia svakos po-jr.tlirr.g. piscn. Zbog toga nije- Uiro"moguee

";j;;i;i';;;;..i i;rr*rru, iako tai za hrvatsku kniiZevnoit ,"ueul"i-k;;;;;ir.;,ni u koiem.sludaju nije zanema."" t; ;;;;oi opseZnosti pojedinihrc.,mancsknih djela nije iz. ove kolekcije ispuStcn ni jcdan ;;;;-d:ajnijih romana nase k'iiZevne bairine uioriko r" ,i-"t"l,.,it"l]-zevnog rada nekog pisca u ostalim kn.iilcvnrm vrstama i radovimane nalaze ona diela koja ga u estetskom smislu boli" p.;;t*ii;_ju. U sludajevima kad j. i"i.,ai"; pi.". ""pi.n,,, vcii broi r.omana,opseg biblioteke diktirat-r .ic d:r sc'u izbor'rrvrsti iedan i'ri ;;j;ts;dva romana ne mimoil:rlcii.. i ostale piSd"u" tekstove (;;ir;il,pripovijest, djcla piesnidkog Zanra). -

Opseg izbora ooicdirrog pisca u okviru jedne kniige, dijela te\1.iise iti u visc kniiga odredq" j" k"-iii""io-esterskim kvariteromdjela, znadeniem autra-: y,rij"me;fi;g epohe, brolem, opselgom i razliditojiu knjiievnih vrsta u f,ojima se kao knjiZevnikpotvrdio, te razlozima kulturno_povilesne'vaZnosti.

Kako je z.adatak Urednidkog odbora i pojedinih prirettivadane.to novo u okviru na.e.izdavat"ke ;;;k;"; raj pionirski urednik iizdavadki posao nesumn;ivo 3e uvjlti".li. su pojeclini pisci dje-lomidno prikraieni, o{ngsqo da i"" J; }ttpt nosti nije uspielodati onakvo znadenje koje im " -"ti"i t.Iorrt " kniizevnosti pri-

ti1i.,*,".J_1 oni po -svojiin

tvariteiamu i'ro.r.,z.-i i,r. iil;; r;i.i;mJestrmrcno su mimoideni neki stvaraoci di ia se prir;il;;;;lrrvatskoj knjiZevnosti Aovot jno snail;';; os icia.Princip ove kolekciie sadrian .ie u nam.icri, a tako je do sadai ostvareno s maniim-izur".i.,lo, ,lu-r" p";".fi"i pisci ne predstaveu zbornicanra ili antologijnn.'" pr",'"-fnlii.,u,,i,r., vrslama gdje bise mogao prczcntirati-vcii br,i i'ncna makar s lc,clnorn pj;#;;ili kraiom pripovi ictkol, n"go ii-rr-e.,j,ri c.jclini na iednomemjestu, u icclnoi ili kacl -ic u'jritriniir'ri"t.,i,r, knjiZevna lidnost,u vise knjiga, oclnosno visc pisaca ; j;;i;;i k"itil;-k[;;;;vaZnosti, znadenju i opscgu iljclzr.Biblioteka obuhvaia. ctjcla i alltorc ocl podetaka hrvatskekn^jizevrrosti, dakre zapoii".i" pr-il,ori"ro'i, i."rrr"rra iz kojeg namnrsu poznata imena noicclinih a,t<.rra i prcma tome nekoliko sto_ljeia prije-nego sto pokazujc

"r,il"" Ji.J"rur"t"ile, a zavr5avapiscima roetenim r905'-godine. u."a"iid"ibor i izdavadi u okvirufinanciiskih moeuinosti pr"aulAui"-i"rJt*^f. kolekcije i nakonizlasl<a planiranih 120 knjiga, ," ?" .";';;; studa.iu nastoiati dase u narednim izborine.a (kroz dva ili vil; koiJ;;;r.i;;"i:znadajniji autori i knjiZevne pojave iz-na.;tvi;eg stvarala5tva.

XVIII

Ilr rzlr.r d jcl;r po.lcdinog pisca uvr5ten ie osim izabranihr' l, ,ti'\,.r (1rrx'zi.jt:, prrrze, dramskih, eseiistidhih putopisnih i krir, r r, ;r,\'r t(. ,rilr pr.ilollt) predgovor, bibliografija (popis objav-t1, rrrlr rllr.l.r i ri:rlrr;.ja lileratura), rjednik indc'l<s imena (prema1,,,rr, l'1), tr' n:rl)()rn(:na tr l<o.ioj je priredivad clotidnog izbora obja-,i" 1,,,.,tul)l\('i tlrzlogc Sto su ga vodili pri tal<vom izboru ili

r,t il,,rrrr pr,,;r( ;r. O<ljc .lc to god bilo moguie priloZena ie fotografija,lr tt,'rlrt t l)i\( l i l:rksirnil autorova potpisa.

ll lrL,r'rroi oplt.rni ove biblioteke sudjeluju broini suradnici\l,r I t, rr ',[,' r:rtlionit'c Krste Hegeclu5iia,

(Uredniiki otlbor)

llll\'\liilr.r\:itrl t)Nfl

I( N.I IZIJVNOST(;,,\ VI.IIJKA

I IITVATSKA PISMENOST I KNJIZEVNOSTSREDNJEG VIJEKA

ovoi hrestomatiji nije nam moguie dati dobar izaokruZen presjek pismenosti i knjiZevnostiHrvata u toku srednjeg vijeka. Nije,tomu razlogsamo ogranideni opseg knjige, nego jo5 viSe toSto nam je iz starijih stoljeia naia pismenostvrlo slabo saduvana, a nieni podeci, koji seZu ba-

r , rrr r I V I lI-XI. stoljeia, nisu nam nimalo poznati. Osirn togall ll,r'.f 'rlr ,lrrcsjeku neie doii do izruLaia neki e,lernentaorni fak-r,r1 I l,,r ji za jcdno s prismenirn srpomenicirna ma hrvatskorn (itiI rr, rr ,l'olrrvatskom) jeziku sadi,njava,lu jedin'stvo naSe na,rrod-

rr, Lrrltrrrt: i knjiZevnosti, a to su: trad,icionalno narodno stva-ll,r'.tvo lio.je se preno,silo usrnenim putem ri kniiZevno,st koj'r.r

'r rr.r'.r lirrcli stvarali na tudim jezictma, osobito na lati,nskorn.l 1, r'.. r l r s r ucna kqj iZevnost - kao knj iZevnost jednoga rnalenogrr rr,

', 1.r, ticograf,ski pritije5njenog raalidnim na,rodirna i tku:ltu-

r,rr,r rrroZe da se shvati u kontinuitetu s drugim evropskiml,rltrr.tntil odnosno,knjiZevnostima. Ona se ne razvija samo-ril. l,', r,rr:r rczultira iz lomova i kompromisa te se organskirrl l,r1'.r rr zukone iivota. Njen razvojni proces desto nije ;bior,r,'trtir,nr liLcrarnim pobudama nego njenom d.ru5tvenom,,1,'t,',rrr. Sloga se moZe reii da je i njena anonimnost i'neori-r u.rln,',,1 opravdana njenom odgojnom funkcijom, poduda-,,,rt' nr rr vierskim spoznajama i dopunjavanjem vjerskogI rrlr.r. ;r:q i f<ad je htjela dazabavlja, ona se nije odricala vjer-| ,,,r11', jnih tendencija: to je srednji vijek. Ove su tendencije

,, , ,t, ,lrrit'i s etnidkim osje6ajem jedinstva znale premostiti, ',,1','lrtit litr razjedinjenost i razlidne kulturne pojase koji sul, '\ l' lll( no rrastajali pod utjecajem te5kih politidkih razdora

itlit'lor,;rrrjt'ln l(ulture iadih susjeda a, naravno, i uslijed razli-t'itilr rliirrlc'l<atskih segregacija. Feudalizam nije kod nas biolrrLtol lio ji bi snaZnije djelovao na okupljanje i razvijanjekrr.j .. t'vnog stvarala5tva na narodnom ieziku. ViSi feudalci i vi5ilik'r', u ponegdje'i gradanski slo.i p<rkrivali su desto svoje po-Ilctrc na podrudju pismenosti i kn.jiicvnosti latinskim jezikomi tirne se ukljudivali u snvrcmcni kulturni Zivot z.apadne, ju|-nc i srednje Evrope. Na ta.j jc nadin slnvc:nsknr oclnosno hrvat-ska knjiZevna djelatnost nuZno clobila karaktcr ncito degra-dirane, pudke knjiZcvnosti.

HISTORIJSKI POGLED

p aspon il i kr-rltrrrnohistorijski period o ko.jem govorimo!\ inra kuo svoju podetnu granicu prijelaz iz nepismenog(agrafijskog) razcloblja hrvatske kulture u pismeno razdoblje,a to je otprilikc VIII. stoljeie na5e ere; donju mu granicu za-tvara - iako bcz naglih lomova - humanistidko-renesansnipreobraZaj hrvatske knjiZevnosti u drugoj polovici XV. i uXVI. stoljeiu. Od tog dasa srednjovjekovna knjiZevnost ide udrugi red, ukoliko se njena tematika nije znala okoristiti no-vim knjiZewirn tekovirnama. Ti,pidni su prcdstavnici ,pretaka-nja starih sadrZaja u nove oblike Marko Marulii (1450-1524)u Splitu i Mavro Vetranovii (1482-1576) u Dubrovniku. Nopotlimo redom.

Hrvati su podetkom VII. stoljeia siili na posavsko-ja-dranski prostor samo sa usme,no tradiranom knjiZevno5iu.Tu su (na podrr-rdju bivieg rimskog llirika) upali u krilo me-diteranskc kulturc koja jc vci bila kristiianizirana, i to u obievarija'ntc: ;bizantskoj (istodno.i) i rimskoj (zapadnoj). U tojsu sredini prirnili kr5ianstvo ,i

- da se posluZimo rijedirna'ernorisca Hrabra - podcli pisati slavensku rijed latinskim igrdkim pismenimar >bcz Lrstrojcnja< tj. bez neophodne refor-me. S koje gocl strunc clolazili Hrvatima misionari (iz Rima,Akvileje, Salzburga ili iz rlalmatinskih romanskih gradova),oni su morali za n.iih pisati na njihovu jeziku barem najnuZ-nije kr5iansrke forrnr-rlc i uz'to ocl,gajatri dornaii kler. Analoganprimjer takvih formula st Briiinski tisti6i. Misionari su usvoje latinske knjige znali unositi glose na narodnom jezikulatinskim slovima, kako to potvrduju dva ne5to kasnija pri-

rf,l' l.l. t1 l:rttttrrrttrrtskc glose iz IX. i glose u Radonovoi bib-r,ri i., \ '.1.lir'tirt. Velil<a jc vjerojatnost da je slavenske glose

tt lt,t,l,tnttt'tti Itilttiii pisao prvi zagrebadki biskup feh Duh'ri,r r,,t r,.,i nt ttt,,lltla ic u ioku VIII-IX. stolieia postojati1,,lrr,r rrr,rl,r lrtv:tlsli:t kniiZevnost. Koliko ie ona iSla u Sirinu'ri rrr,r, ',r'nrilir tt't'i, ali ne smijemo iskljuiiti pretpostavku,l.r i, 1'r'r l.rrl.r ittutlrt prcvcclcn kratki evandelistar' Ipak sma-

rt,rur lrri '.nur)n{}trt tzv. zapadnu teoriju o postanku--glagolj-.1,,,;, 1,1 .1,1., 1,o hoioi lri l;',vandelje i Psaltir Sto ih je Konstan-rln { | n rl I rr.r'',:to tt:t llt't'sot'ttl bili hrvatskog podrijetla' No mi-Irrr ,l,r l, lt.lr,r i"l. llrri'ili rlroguinost kontinuiteta od pred-

r it tl"rtt' t, r,l ,l,, l,rlttrri l'(' l)i:illlcnosti do pismenosti kasnog, rr,lrrl, sr r ilr l,'r llr rnrl,r tt:lltl sl)omenici hrvatske latinidke

lf r.!rrtt rr., li ill:!il |'rrlt rrir rtt lrtlir' XIV. stolieia (npr' ned !-!9';i,rrr *.r t,f f rr,rtil, r, 'l',\ rrlr .r l/ | \'15, .SiDcrrslca molitva iz XIV'=l I ,lr r I r,l,,r rr,, ill r lrtir ttlr tt rl:t "t' lltinidka pismenost nartar,,,!rr',,r! i, !il,il ilrlr |,, ' rt\,1 ll .\'rlll li:rsni.lim StOlje6ima basil j r!:'il1i.r l '::rilr,i t,rlrlllt!1 , I'rlttt lrtttt lr{)l'ttslLtZenigm'

li,r,, r,,.,1,,1,1i, lrrr,rt 1,, ltr rrr( rrt,',ti i kr-r.iiZevnosti otvo-ril., ,-f rr r.r,l l,,t,l ,rr lltr,tlt ,1"'lt tt rlorlrl s ('irilovom i Meto-,1i1.,,,ilr ,li, l,rlrr,'.' rl (l\,r ,lr,t lltr,tttltltr 'r iz S()ltlnn, po krvi i

i. .,1 ,r ,,.,1,',1,r ',l,rtt lll, llr I lrl I \ ir"'lt tttt 'ti'trltt i ttlt Istcfl<ft, Za-

i.,,,=,. rlt ,lt 1' llt'l ltrr "llrrlil'llltlltt tllol'l\"hr)l'l'll('/:l l{irslislava1 l,i .rrrl | il1'r;tl,r l\{rll,rll;r rr [\1'rl.l\"'l{rt, l( llloltl Potl irrristlili-, ii 'rr l,ittt.1, , tlrtr' ()r'tl;r' ',rr rrll'.llll/ll'tlt t tlrvt'tti i lirrlltlrni=.i,,'l l',r ,,r1., t 1,t;l\'llt' t11l11o',r' tt;t lr:trt "l;lv('ll"l\tll" iczilin i rtO-

,,,1.,,, trrrt.r1,'l' pt"lll;1, 1'1.r1'11;rtt.' Njilrpv;t li6rrtcpc:i.ia lrcrJe

i I.rr r n,l., t I'rrlltttttr"'ilr' Pott'tl tittlslic i lriz'irntskc -

pre-

rl"l'rl'r l, I "il\ l( lll|rl(' l'l:tr':ttt' Itilrlslic c|livc koii su se nadalirtr ,, u rtr,rr r.r( t ',;tvt'zttiltlt tt slltltlittt za(l.ievicama s njemad-I i,ri r f ,r.',rrrl ,l,tttt vlltsl()tltit'itttit. Za livota Cirila i MetodijaIrr, rr l,,r pr'.ttr( tr():il i lrolltlsltticLr.ic bili su se ukorijenili u

^l',r ,r .1,,1 r l'.rttotti.li tc sporadidno u nekim susjednirn zenr-

lirrri.r .\lr olpr)t' Nii('ltlll('lt oclnosno njihovih biskupa kao i,,'i ',,lr'r. nr('(lu g,lilvnirll politidkim akterima doveli su do

r,,1,r rlr t,,,'.lrit' Mt'locli.icvc smrti 885. nije bilo sile kojabi bilar,,',1 1.r ,1)rrl('( rli rrtlltt' prtltiv slavenske crkvgne organizacije itri, rr.l..,;, lrol,rvsllllgrtja tr Moravskoj. Udenici braie Cirila i

1l r,,, 1r1.r, rrost't'i rra.jnulnije knjige slave'nskog knjiZevnog re-

t1, I r,'r r1,r, Pisrrrrc glagol.iicorn, nasli su utodiSte djelomice u| , l,'t, n:riri(c tr llrrgarskoj, a neki su dospjeli u Hrvatsku-

' (t'irr'i sc ci.'c-r-mctodska knjiga sa slavenskim boso-:, tr rz.r r i(.r | | ( )(l t.r. l:r do Xl. stot.ieCa f po-slj"d"j;il' j;,;;#g;.lri, rrr:rrr:rslir u Sazavi.).i ovdje,"-utlgurifu nekim novim tek_srtrvirrur. tt'i su novi tekstovi, *"A" lio3i_u ,i-iiiii"iir."rr.vitttt tc r,egend.e o sv. vactav) i iiZiiii;i;,-i;p1;iiffi;il;i zirluna u Rusiiu i u.Hrvatsk;. U B;;".sku s Makedoniiornl\4ctodijevi su udenici <-"i"-i..,iil]"r" istidu KonstantinKliment i Naum) uspjesno p.""i;iii^ia at.ie razvi.jan starostjlvensku knjiZevnost pod zaStitom i""z-a*go.lra i cara Simeona(.890-927 ) tako da.Je.nastao,ri"l"-i

";:rk. blr*..r*. kniiZev-::rjll N. gydje s9 linf iZcvnost ,iii"rliLr, prema ambijlnru,tJ. prema bizantskoj kulturi i crkvi t",. .t..rg" ;;;, ;;";.11T]_:rj samostalnosti. Stoga ," ,"-i"trtovi mijenjati i nekiiznova prevorlili s gr.i.lioga, a glavna je promjena nastala uf itly, glagol i ica ie_z^11ijenj9L1 srJti* uncijarnim pismomr(oJemu su za slavenske specifidn-e glasove dodana slova izgleguljskog alfabcra. Novo'je tt;;;"piogtaseno g. 893. ofici_jcinim pismom u Biugarskoj, u'p;;;;;r;se iinilicom. Ipak seglagoliska lradiciia

_saduvaia " l,tut "Jo.rtji, ;j.;' ;il;di;plodnog djero,vanra Mepdij;;l"J#'r<ri-enta ohridskoe,sve do XII. stolje-a. Iz Bugarsf."l ni"i.Ja"nije Sirila se staven_ska kniiZevnost u susjedrrJzemlje I " n"rii". U n"":" :"1.t,

::l,T:^f rtjelo. glagolj sko pismt, uri l" airr..." ;&tj;j;;crnrrcom kao i r py.gu.."\9j. IJzajimno strujanje ;;.d;ruske i iuZnoslavensHfr tnliZe""ort'i- "il" prcstajalo, a omo_guiivao je to narodito staroslav."rti;"ii

prirodnim p.;;j;;;a u razlidit,* r,"5,fi#"j=,Hf'l?:nel<e vrste opii sravenski knjizevJ- j;;itil'i;j;d"td;5";"i:obiljeZje davala ortocloksn:r cikva i gict. t r.iizevnost iz koiesu prcvoclcnjem ili prcraclivar'r.icrn picsacliv"' a:"i.

"iz" tijilZcvnc vri.iccln<tsti _ kaluilcrsl<u kniilcvnost.Sto sc Ilrvatsl<c tiic, u rr jo.j .ie Cirilov;r i Metodijeva knji_Zevnzr bastin^ r'koclcr urrvar.ira'ivr-st kori jen, kako t. prt."ir-j e .itava' rvar skosl.gol j ska r.,', ; iz"urrori. "U ii*"irtrfi;;il:goljsko pismo san-rostatm_, r,,r"i i.rfu

-ilr.eziv3eto u sieverno_.dalmatinskom i kvarlrcrskom p,i,frt,ti"'rue do XIX. stoljeia.Cirilsko pismo procliralo j" i, B;;;.;L""pr"_u Zapadu pa jepomalo dospjelo i u Bos,nu,.Zat unltie t ltr"znll Dalmaciju, a in_filtriralo se povremclo i.clal{e *i:"r.:"ef se na granidnim

3l1-t"ijiry s glagotjicom i lartinicorir. flf.o se dogod.ilo da sehrvatska pismenost i knjiZevnost ,r"a";.g vijeka mora traLiti

,r r.r rr r ltr.,rn:l' tt'kstovi se uzajamno prenose s jednog pisma',.r ,lt tt1'o

ll'.r1, n,urkr rl:rrras nije u moguinosti cla todnije kaZe ul"i, lr ',r'.u I rr:r lioji rradin je u Hrvatskoi prihvaiena iirilo-r,,, t',rl l,,r lr.r,=,tirr;r, tlirl<lc i glagoljsko pisrno i sletvensko bogo-rrr,', rr;r ( ) torrr rrr:rrr.l liu.ju historiiski izvori. Viicst Lietopisa

1 "1,,t l,rrl, lt,tttttrrt (ti. Ilrvatske kronike) da >sveti muZ Ko-r.rr, rr,tt I rlr l)r)l)()v(. i lin.j igu hrvacku i isttrmadi iz grdkoga

I rr|1,r1 lrr r,r, hrr., rrt. rrroit'rrro uzeti u obzir, jer je to transponi-r,ur:r r r1,'.t /rtrt,r h')n.,1:ultirra-Cinila koja se odnosi na Morav-11.,1, | 1'1',r ;r, L.rr.rLl(.r'ir i tckst nekih hrvatskoglagoljskihl,r. r rirr I l,,lr rrrrl,.nlr. Korr:,1:rrrli,na-Cirila d Metodija stavljajrurr ,f ,rlur,rlirr I' i ',,,1tn, ,r l, rl,rrt (Mrtvroy breVijar iZ 1460) jednO-..r,r,,1,r 1.,1i, !.r r, trr ltr.r rr ,,v.,t. lirriigi hrvatske stlrnadi6e<.!1,11=1 .1;r, rl,r rr, tr,lr,r rri l'rnrrtrlio tvr.rlnjamahrvatskihglago-l1,r='i 'l'r ir*r gl,rsl'rll 1,,, pi,q11,' r l,r ii,.vorl svctih knjiga pOtjede,.,1 =,.1,,s lrr,,lilr,r l,rl,r.,r j, rrrnr:llotirrlr (kOja se SpOminje, e I 'l,t I rr,r..t,rl,r r jr r,lrrlnr' rrnrl,r h,rrl se: u papinskoj kurijifl. t,,,liia l,r,'El,r..,rr,rl,, lrr r lih,rrr, ir tr,r;.i ,,n lllagolla5i t0m na-li r,',*r lr l=llr',rr lrllr ll rirililili 1'l;s1'1 'll.rrrit. (ti. slavenSkO bO-6;,,=111!5 li' rr l, r ill l,rrlllt, li, , r krr ) ,rrl ;rro1'on;t i za,lfrana.

l' l,lr, I rrl' l t,rrlt, llr' lrr;r,r;17,. o lrtr)l)l(.11t li:f li<l i kada Sgl.',,1 llt i'il:r lt ttjr .itlr, 1,lrr1',,11;r1il Mrro;'r .,r. ,,1:rztt rr ltfctpO---t,ti. i rl.r jr lrr l,rll tr.r r,r [\lr'lnrlr;r'r.,r /rvol:r lr. st' ltvittit.iu.,,'r1,,,1, i r.rintrut;, 1' trrrlir tljt l t/\,ot nu.t; nl)t. tt ;rtvollt i tlrU-!:,trtf \',,rifr,'ttu ,'tltllt:,r' ;rlrtrlit;t n.l l)tr)l)il1()t/;iltit. (i friCnie).,1, llr,r,, l,r,r l).rltrr,rr r;rr. No lrrrtlrrt i rltr st.<l tlotlirr,r svcte

lt, r, , llr r',rlrrrr.r rrr;,1;r rrr' 1'.ovor'i rr rr jiltovirn T.itiiima, moZdai' l,li.', i .trnr lrrlrolr'./;t (l:t srr isl6rrr rr.jilrgvi r-rtcnici na bijegU1, \l'r;rr..l:, ,l,r..lr ot,ilno i tlorri.icli sa sobom glagoljske knji-!., ltrr;rr,rtr, ti' (l.r ;r' jt'rl;rrr rlio rri'crrika,clospio nr Veneciju gdje,r l,rlr I'r,',l.rr.rrri l\:r() r'()l)()vi ckrk ih nisu otkupili neki Bizan-

rirr, i Vr lrr ;, l.rLo plt.lposluviti da su neki od udenika bili pre-1,,,,,r rr,r rr.r;lrlrzt. lrizlrrlirrshc posjede u sjevernoj Dalmaciji,.r r,, rr lrrlr ()',or'(('r'cs s l-oSinjem) i Krk. Tu pretpostavku,',,r1 r,1'ltrrt, t rrrit.rritlr tlu su na ovim otocima i oko njih po-r.r,lr rr u.rt,,t:rrr ji lllrrgol.lslii cpigrafski spomenici u Hrvatskoj' \ 'lrrrt .l,t rtrttltt.: r1r ClpcsLr, PlominSki natpis, Krtki natpiS -, ' \1. :.lolit.c:ir - i llditanska ploia na prijelazu u XII.r 'r;,,, | | (lir s\'rrir Kvanncrskom podrudju i oko njega najja-, ,rl .r r;.'rril:r gllrgol.jica.

l)r.vt. pouzrlane vijesti o slavenskom bogosluienju kodI I r v:r | :r rr:r l:rzinro istom g. 925. pred otrurarri" Jpfitrt"g,"i""i.p:rp:r. lvrrrr X. pi5e dalmatinskom episkopatu da se po niiho'

i r r r lr i s k r r P i jama uz njihovo preS"t'no -o.ioUr"".il

Slri M;i#_.icvrr "doctrina" keisgs ne nalizi metlu svetim piscima te traLitlrr sc misa-sluZi pb oUiea;u Ril;k";;ve. U drugom pismuupuc'enom hrvatskom. kraliu Tomislavu i zahumsf,om i;;;;Mihajlu-papa apelira i na n"jih,nuf.u ,"'r^loZe da se boEosluZe_"

j "^ ^"."

oba vt j a na o b a rb.ars k ory:, " "s; ;- i ; li" il; ;"";#ii.b-;g.924. dalmatinske su biskupije G;eci" njima krdka i osor-ska) bile pod direktnim bizaniinrti- r"u"."nitetom i prizna-vale.su jurisdikciju carigradskog puiri;*fr". A sada, kad supre5le pod vlast hrvatsk-oga krJj;, ,ru'ouorn ie saboru biloglavno pitanje da se.odlu-di to:J Z" c.tuu (6i;k"pi;;i ;;;;izabrana za metropolitansku i iato-ee-re u novoj politidkoi

s ituacij i razgran idiii . teritonij poj eai"ir, f irt"pt,

".,d;;;; ";'i:1

kup ninski (i hrvatski uopee;'Ui";"i-al tog iasa pod juris-dikcijom rimskog pape oinosno aluii"jrr.og patrijarhe. Sto-ga se ne moZe tvrditi da se i aa_njega od.rorip'.i:"f.o, "p"e""daim.atjnskom episkopa.l", tj. -ao",-" i-po njegovoj biskupiiiraSirita Merodijeva niuka, dakte stavefirt"'uigoriJ;;i;."i;

toga bi proizlazilo da se upravo bizantsk. nrT_".ii"-;;;smalratj jezgrom glagolja5fva i da Grguru Ni"rtogu i..Uasmatrati samo borcem za metropolitsk"o pravo nad cijeJomHrvatskom. Osim toga.situaciju "rui"ril,,ur, i ta dinjenica dasu tada- pod jurisdikciju splitskog'(solinskrgl _Jt."p"iitlpotpadale i biskupije u Kotoru, Baiu,'Svadu i ilicin3u.

. Na.saboru je metropolija priznata splitskom biskupu,T"tF? biskupija ie ukinr_rta, o i"g.r* i" cloznadena skradin_ska biskupija. o slaven-skom bog5rtr-il",i1,, i" ,uni"l.rro*IuPi.k."pi. rrc smi.iu zarcclivari gf agi,f ialc, aii da oni i".g""Uirjklerici i 'on.si; ipak ako rri oila ,-,".tuJi.u sveienstva, da iglagolja5i mogu vriiri-.sluZbu l->oi.iu ui papino oAo#"rr3".Ovako l'ormulirutna oclikr-inrr.tn v.aia gtagotjanju, a pogotovodinjenica cla sc i claljc gl:rgol.ialo, pokaTrj'u cla se zakljudci sa_bora nisu rcspckl.irali,uan"i"" au i" ,iiru. slavenskog bogo_sluZe'ja tacla bila bi_skupir'i*pr..,2t"r, froblem. Treba dativaZnost i onom izuzrntunju ntonaha, jer su monasi u tokusrednjcg vi.ieka bili vcoma rasireni u hrvatskim krajevirna idali golem udio hrvatskoi- duhovno; i-materi;alnoj kulturi.Postoji mi5ljenje da su iib;egh Meioai;evi udenici u stvari

l,ilr rrr,rr:rSi koji su kasnije preuzeli benediktinsku regulu' Odrrrr,',1\':r bcnecliktinskih opatija i rezidencija koje se u nailm',tr ,ur;rnr:r ilvl.iaiu u toku irednjeg vijeka samo se za nekoliko,,r r rl.r ',,, ,irrrr,ic slave'nsko bogo'sluZenje (Knk, Orni5alj, Badka,r tt' ', .r( . lto'rovo oclnosno T,kcvn na Pa5rnanu, Povlia na Bradu)'

t 'l,rJ,ol i:r(lvo jc preZivjelo jo5 teZu buru u XI. stoljeiu' Nar,\,,nr :,1,lilsl'r,rtt sinodu g. 1060. na kojem su se pod predsje',l,rrrl, rrr 1,,'1,i,r:r poslaniki Majnarda imale provesti -u djelor,l, 1, r, l,,r irri.liilliog pokreta u katolidkoj crkvi, stavljeno jel,rl, r rr.r ,lrrr'r.'rri rt'tl i pitanje slavenskog liturgijskog jezika' O

r, 'ilr t, r lilrrr",r'il z;rlilitri:ltk: Zabranjujemo zareclivati Slavene

r ,.\,lr' l'rl,r'r' ;tlto ttt' lr:rrric latinski. No arhidakon splitskif irrf f r rr rf 1, 111 llt',ltttirt Sttlttrtitana pisanom 1266.ptita o to-m

lrn'l!rr rli, rrli h,r,r trr rrzili l:rlir-ra5 pristrano i zajedljivo' On,, lt ,1,, l, lril. r,tl,t.ttt1r'tlo ,l t:t\'lj:rti sluZbu boZju na sf1ve1-..l,,rrl l, .ll,u 't ,,,l,,l ,t,lt,r','lltlr) rr:r l:rtinskom ili grdkom (da j-el,tl,r r,r,1.,,1' 1,,,1r,r'lrr.', l1.r tt 'i1,litrr i Zlrtlrtl, znarno riz drugihi=.,,!r:r t 1,,1 l ,r I l'l''1"'lj"l"r ) "lor';t tl:t

jc izumio neki he-

r. ril, l\lr l,,,lil, !,,1i rl,r lr ',1,'.1,r l)l ..ro proliv trrcdaba katoli-,l.r rrlrrr tlii rll'!\r',1'ttrll,Ir rtl, l' l'rlt'/:tl\'()l-(:llcitd'NafO-

' rr rll.rlr;t, ;tlt ttt;r' lrrlolrt io slltvtlnskot , rlr'rlrr n\'lr't rir rl:t ;',:t i('rl)lll)ll ti'nf di-ll,ri,,r\';,r u (lr)lu{rviltlt izlxrcili su lird-

l, t, ,, rr,r tt j,'liovtt slolit'tt i vrsio sve bis-r lr '.tr,1i;r por'llto svoglt lcgata kardinala, ,r.,rr(', :r .vrti lt' ;tloklc,o Cededu i pra-f lf ( \ lr't rr jrrltto lrcrlccliklinca iz Krka), au t,rnrri( u. No Ccxleda je ipak i dalje,,lrrzlrrr tlok ni.ic - kako veli Toma -

""",',,,','".'"1;:"',:' ,;' ,1';,ll,,il','1.'l:';,i';:r, historiograrija (N.

I l ,i r rr 1'1' l t ,,.r' I n l,,tttitto.l priii jezgro historijske istinei , "! ,,r,lt ,itr l,,rl'r, ir' lrn'rrlslio glagoljaStvo odoljelo zabra-

',,,, rr llrr.rl''l.oi lt' bilo otpora reforrrr:no'rl pokretu,i r,ii,,',1,, l, 1,.r1 1r.rpr'Alt'li.slrrltlra II, imao jezadatak dapre-I t,l,r I ,' , ,rr(,,1;r l{)(r(). pt'ovctlc rcformne ideje u Hrvatskoj.

IJIfo..(- Wo-U) vjerojatno podrijetlom negdje iz akvilejskepatrijar5ije, bio je u- stl/gli poslanik protupape Honoriji tI.kcrji je doista tada (do 1064) stolovao'Rim*i odrlao,'" rrr"clo svoi e smrti ( I 071 ) -u_sj

evernoj Itzlli.ii. protivnrici refonmnogpokreta postavili su dakle u Krku (a rnoZda i u Osoru i dnulgdje) svoga 'biskupa koji je udvrsrio glagoljanje direktnim iliindirektnim odobrenjem protupapc. t<ako ie krdki biskupnegdje od sredine XI. stoljcia pa do g. 1154. driao na kopnun-ek9]ik9 Zupa koje su te goclinc pripalc novoosnovanoj senj-skoj biskupiji, vrlo jc v.lcro.iat'o cla ic l<roz tih stotinu sodin"a(ako veilije i pri ic) na lcrcnu kasnijc scn.iske biskupije prc_uzelo maha slavensko b'gosluzcn.ie i oclrZaio se kroz it"t.;!ca.U drugoj po'l<-rvici XI. stolicia bili su kvarnerski otoci u sa_stavu tzv. Dalrnatinske marke istarsko-kranjskog markgrofaUlrika, a t9 jc bio politidki okvir unutar t<o.1egJie djeiovaoantireformistiil<i tab_or i moglo se udvr5iivati gtagot3anje i uliburnijsk'm cliiclu rstre. Nije mladi od XI. stotieZa -ui; ntu-goljski natpis na crkvi sv. Jurja u plominu.

, Moglo bi se dakle zakljuditi da se glagoljanje spasilo odzabrana Rimske kurije i splitskih sabora ,ui."uiirri,rei borbiza- investituru i protureformnom pokretu. Iz sjev-erne Dalma_c_ije i kvarnerskog bazela njena ekspanzija ie osvajala susje_dne hrvatske_ ze,rnlje. Koliko se oni Sririla'prema'sjevennolHrvatsk_oj (Slovinje) ovog dasa ne znamo, svakako oinivanjezagrebadke biskupije (1094) nije joj i5lo na ruku, jer je onaod podetka imala larinski lirurgijsl<,i iezik. Tek ii kisnijihstoljeia imamo potvrda da se glagotjaSko bogosluZenje i pis_menost sporadidno proSirilo sve clo Save, osobito na posjedi-ma Frankopana.

Danas rsc nc moZc rcii cloklc ie segnula ekspanzija dirilornetodske glagoljskc pismcnosti iz hrvatskih krajevl premaIstoku, a dokle jc cloprla njcna ekspanzija iz eugirske i Ma_kedonije. Moicla su se u,krstilc negdje na podrudj,Lr Bosne iZahumlja. Jesu li monasi iz Dalmacije za vrijemL splitskihzabrana prelazili u Bosnu? MoZda na tomu ima ne5to. U XII.stoljeiu provodi se krd nas obnova benediktinskih samostanau srrr:islu clunyjske reforme te se ide za tim da se svi monasiuniformiraju na bazi benecliktinske regule. U to je doba bilaprevedena na crkvenoslavenski benediktinska regula kojanam se saduvaia u glagoljslcom pr.ijepisu za opatiju u Tkonus kraja XIV. stoljeia. I u samoj se reguli osuduj,urrnonasi koji

10 11

'ir, I'r'.2 rt'sulc ili se skiiu bez stalnog boraviSta. Postoji miS-11, rrlr' (1,. l'ctrovii) da su bosanski nereformirani rnonasi ur,,rrr progluicni bosans,kim hereticima' Bit ie u tom jedan

,trrr r',tnr(', pogoTovu ako su oni potpali pod utieca.i bugarskiht,,,1,rrrrrrl:r. Svikako u Bosni je bilo u upotrebi glagoljsko pis-r,r, ', ,,un{) .ic ono polako u toku XII-XIII' stolieia zamijenje-r,,, , rrrlsli.irtt (bosanskog tipa) na koje su prepisanc stare gla-

1,,11 .1'r' lirr.jige, osobito evandelja i Apokalipsa' Raskid izmeilu1,,,.rt ,li,r rialmatinskih i bosanskih glagolja5a postao je to odir,1 t,()',1().jc u Hrvatskoj u toku XII-XIII. stolieia biia pro-,,,I,i,,;r ,.,i ,rrma crkvenih knjiga po rimskom obredu. Ta se

r. t"rnrir osobito ispoljila u formiranju tzv. plenarnog misalai lrr.riirrra, pri demu su im postale uglavnom suvi5ne starel. lrlr tr',r.'vanclelja, evantlelistari, apos,toli, ho'milijari, rninejii | 1r'r ,., te oni, prema potrebi, uklopili u misale i brevijare'f s,,l, it' iu Bosni-za jedan dio vjernika bila formirana jedna, ' t , t', i ia plenarnog rnisa,la, kako to svjedodi Splitski od!9ry{<, , ':lrt. pi.san negdje na podetk'u XIII. stoljeia glagoLjskirn

t,i,r()nr koje je neSto arhaidno, jer ga nisu zahvatile neke,,,,,, ,',' paleografske prornjene koje su nastale u Hrvatskojr r,,Iu XII-XIII. stoljeia.

I l lvlti su dakle naslijedili staroslavensku knjiZevnu baS-

r rrru r rrncla su je dalje razvijali. Iz dinjenice Sto se u zapadniml,rr.rLli.in'r krajevima tako ugnijezdila glagoljica izvodimo za-

I llrrt:rli cla je ona ovdje zarana uvedena, tj. nije je viSe llsPj-e-f ,r 1,,r1f s11s1i pobjedon-osna dirilica koja je konadno zavladalai ,r lVl:rliccloniji i u Srbiji, Zeti, Zatrtmlju i u Bosni. Na hrvat-,1,,1 1t' slrani glagoljica i u opiepaleografskom kao i u orto-

llr,rl',1\()n-l pogledu-poSla svojirn putem stvoriv5i od XII-XIII',.r,,ltcr:;r svoju uglatu stilizaciju i podesiv5i grafijski sist€m

1,,' j,,,rrrlaitenom hrvatskom (preteZno dakavskom) fonolo5-l ,,rrr sistcmu, ali u najstarijim svojim spomenicima od XI' do\ | | l. sloljeia ona pokazuje da stoji u kontinuiranom razvoj-r,,,,,r i,'rlinstvu s najstarijim glagoljskim spomenicima deSkim,l,rr1,,rr:.liirn ,i makedonskim' Jezik tradiranih glagoljskih spo-

,r' rrl\:r l<cl<l Hrvata u osnovi je staroslavenski, ali vei od po-

, , rl,.r oni gube neke tipidne osobine staroslavenskog, naroditor, ,,,rlrrc glasove g, I i y te ih zamjenjuju svojim refleksima-e,,, | /, ;r zitim nastavljaju sve vi5e i vi5e zamjenjivati stare gla-,,', , oblike, sintaksu i rjednik mladim i narodnim svojstvimar, u lako stvorili normu hrvatske redakcije crkvenoslaven-

slioli it.zili.rr. lstina je.da ta norma nije dvrsta, tj. pojedina je.zri rr:r svoislva varirajugvislg o kraju i o stepenu svijesti dar't'lr:r ili 'c treba duvati tradirani jeiik. upada u odi.iu,","rr rr:riirrr tckstovima dob,ro duvale itare glasov.r" oa.rorrro nr*liilic skupine St i Zd (koje u hrvatskodiakavskom ;;i" d^iltt i j, a u Stokavskom i/ ili 6 i d.) _ dakle tipidn" oroLi.r.,U,r_garskog jezika. Iz toga neki (npr. K. Ho,rdlek) ,atf5uJu;L aaje u, Hn'atskoj iirilometodska baltina clospjela samo l', ;U*garskog posredni5tva, daldle ne priie X. stotleia. Istodni ka_rakter podrijetla trry3]s.kgelasoiiskih tekst&a rJ"j" _.A"ostalim i grdki itacrisridki izgovor'grdkih rijedi i vtas,ritin a,m"-na ('kao Vitlesm ili Vitliom-, Avra-am i,tcl.) koii ie vdo duEotrstrajao u naiim tekstovima. U novije aoUa nasioii ," a"f.?zati (V. Tkactldik) cla je glagoljsko pismo, zasnovano na bazimakeclqnskog izgovora, doZjrvjelo prv,u r forrmu pri d;lask;u Moravsku, pri dcmru su stari znaci ,Stao i ,dervo k"ji-;;p-redstavl.iali makedonske glasove k, i g,zamijenjeni #;;;skim c_i z,' drugu reformu j1 navodno aiZivleto pri aotu.l,r'n,Bugarsku, pri emu su stari rnakedonski i morivski refi.lsizamijenjcni bugarskim grujpama :t i Zd. po toj t.*iji,

"".j"promjena bila toliko vitalna (jer ju je nosio vladaiuii slfipre_slavske Bugarske ) da je dosko ri zahv atila.ij"l; ii;;;.;l;i,Makedoniju te j'r-rgozapadne slavenske zemlie sve do H;;;;ske (a naravno i Rusiju)... _ Y t" moguinost munjevitog proiircnja bugarske reformedak do zapadnih krajeva Hrvatike teiko ie vjeirovati. U

"ur"-dene reforme moZe se sumnjati rili moZcia o'ne nisu bil; ;;-svuda jednako tretirane. Za dciku rcdakciiu s ren"trima i-i,kako je provodena u Kiiet,skirn ristitirna X. st. i praikiri oi-Io_mcinra iz XI. st., ne mora sc uz.eti d.a je bila poo".J"", ,Moravskoi i Panoniji u IX. st. U nauci je izniieto aoril ao-kaza jezid.c starinc prccilozaka hrvatskih gtagoiskih tekstovau_misalima i brcviiarirna, p.scbno u psaltiru, i"upozoreno nanjihovu tijesnu sroclnost s tckstovima moravsko_panonskogpodrijetla. Tijesna rc',kstualnur srodnost sa starirn iakramenltarskim tekstom u Kijavsrcittt listi1ima, u Beikim listicima(hrvat_skoglagoljskim spomenikom iz XIL st.) te u kanonuhrvatskoglagoljskih misala iz XIV. st. jaki sr.r svjedoci direkt-nog puta sa sjeverozapacinih strana. Tim utrtim putem doSlisu k nama i odlomci Ziti ja Konstantina_Cirila sa Sluibom ci-rilu i Metodiju, zat:ln Legenda o sv. Vaclcwu i dr., a konaino

12 13

i ..,r,r /, r/''r'!/ii /i.sliii dospjeli su u Hrvatsku i ovdje je na njir,,.r ,l,,rl.rrr lt'lisI na prvom listu negdje u XII. stoljeiu, narav-ii,, r,' .t,' rrrl;rtlitn glagoljskim pismom.

lt,.,l. '.rr sr: kontakti sa slavenskim balkanskim knjiZevno'-ri,' I r t,,ku srcclnjega vijeka rtoliko nametnuli, da se parale'ti:,rrr rr'1,'.tova narlazi ne saJno u tradiranim biblijskim i crk-.,,rrrr tr l'.,lovitna, nego i u,ne5to,kasnijoj literaturi legenda,r1,,,l,rrl.r, t,.()vola i slidno. I rkao Sto je izvor biblijskim teksto-.,'r r lrrr,1'rt'l<i, tako su i ovi drugi tekstovi najveiim clijeloml,tr 1,1r rr'rlt'rri ili preradeni s grdkoga negdje u Bugarskoj ili\1,,1,,1,'rr1i i zatim nastavili Zivot prepisivaniem po cijelomll.rll,rrrrr r rr ltusiji pa i kod hrvatskih glagoljaSa. Hrvatski sur' l r,'\ | I'irll(:rcla u tje$njoj tekstualnoj vezi sa srpskim, kat'l',,1,r ', l,rrlirrlskim i makedonskim, ali, Sto neobidno zadudu-

1, Lrll,.r,l:r ba5 napose s ruskirn, a ne s balkanskim tekstovi'u,, l,r1 it' rrhodani put i5ao, dini se, ponajvi5e preko juZnihI' r r ;, r.r. t i. plcl<o zetsko-humskih centara gdje je kulturna klirrr,, l.rl,.irrr zapadnim utjecajima bilaza to vrlo povoljna' Nijei l, ltu, ' n{) tla je koji tekst mogao biti s grd'koga preveden i ulr.,lrrr,r, rli (gclje grdki jezik nije bio tako nepoznat), ali Hrva-nrrr.r ;r' rr ,,voj izrnjeni vi5e pao u dio zadatak da sa zapadnihi,,,,r.r, r1,,'i prenose knj'iZevne (i ne samo knjiZevne) tekovi-|' il,t l,,l()l(.

t tr r jt.rrlacija Hrvata prema Zapadu, premda rano zapode-

r,r, r'.1,r ;..' .po.b. Ubrzava je opadanje bizantske snage na Bal-l.,rlrr rr:r iz.inaku XII. i podetkom XIII' stoljeia. Nwa p'o'lri-

rr, l..r '.rlrr:rci.ja daje rimskoj kuriji nade u pomirenje s istod'r"rr , rlivotn, Sto stvara novu klimu i u pogledu tretiranja ne-

l.rrrrr',l,rlr iczika u liturgiji. U tom okviru moZe se gledati ir' :rr1.r ltirirske crkve da likvidira heretidku crkvu bosansku,:r" t,' rnirlo privremenog uspjeha u abjuraciji na Bilinu p-olju

F l.'(t I. No znadajniji su za nas stavovi na Lateranskom kon-, rlrr l.)l';. koji su doveli do formulacija da se dopuSta razno'lrl.',,t jt'zil<a i obreda u crkvi. Zbog nesta5ice dokumenatarii' n,un poznato kako se to odrazilo u Hrvatskoj, ali sma-

rr,r'r. rll lc moralo dodi do nekih (moZda i pre5utnih) odo-l',' r,t.r, liako nam to dopustaju zaktjuditi dva kasnija odobre-rri.r rr 1218. i 1252. Prvim papa Inocencije IV. odobrava senj-..r ,,rr1 lliqli,,tu da se smije prilagoditi obidaju sveienstva svojel,r.lrrrt,i1c kbje vr5i bogosluZenje na slavenskom jeziku; dru-girrr prt'l'o krdkog biskupa dopuSta benediktincima u Omi5lju

<l;r olr:rr'rj;rirr sr:rvcr.rsko bogosluzenje kako su to dinili i niihoviI, r r. r |,r rr I r r i t i ( uz obraztoL.ile aa r.i t"i n*.rils;i;;ii ir#;"rrrolirr rr;rrri.iti latinsku knjigu). U okvir ovakvih akciia ,pc_r_rrr't:rr i:r< r{i,'rske orkve i "hrvatski,rn -grugorjuii*l'#r2"il"sluviri i clcfinitivno povezivanje Sjug;i:usu sa Zivotom i obre-rkrrn Rimske crkve uz koncesij,i,r"poil"au upotrebe slaven_sl<os iezika. rz toEa je slijcdilo-i."ia#ii:" biblijskih i liturgij-skih reksrovu pr"-i_ larinskoj V;lg;; : premda ono niie ni_kada dokraia proveden"

- ilrkl;";uun;" ..Lu"nih knjiga poobidaju Rimskog dvora (seounclum mor- Nasrara;" i.,irn" armosrera " k"jriT"'iJffiJTliT,;ffi"'"il *tl':li;: " -gr "s" i:' r' J'"p i s m en o s r.i kojeromudvrsri,o.",",ilT;1"lJj!Tl';ili:;.ffi HTi:fi ,ti:*i::Iine Splita, u Lici i.Krblvi, u-pr""":" I p"tuptju. Na tom supodrudju ipak ostale u tarinaikim-*tu_u same biskupiie injihovi kaproli, u demu dine iznimk" ,"";.f.u i modru3ki bis-kupij a. Ton Ii turei i rr.o-

_._"a.Zu;rr^ fluii.to.rr,r) i oprerni ko-deksa daje ., o'o-* rurdob_lju p;;;J;;;.darski centar. Dola_zi vise do izralaia utjecaj fj;"j;;"^i.;ji su postali glavni no_sioci ritualnih bbrala", ni*'rf.. tU,; kojima je osobinakratkoia ditanja i .ogranidenori fri*.i"afje. Jade otvaranjeprerna Zapadu znatilo je i preuzima";" ,rouifr, ""fi,".gi:ri.jf,tekstova i knjiZevnih vrsta, i to ne samo iz latinskog nego i iztalijanskog, niemadkog.i na kraju ir-!"Sf."g jezika. Do ovosadrugog kontakta s ceiima dosl; j;-k;':"-tLsr.ilr""r; ffii;IV (1347-1378) nasta,nio u pra5kJm sairostam,, Ernaus hrvat_ske glagoljase da bi obnovio ;ilj;^.i;nsko-katoridku litur-giju. Novi tekstovi nredstavljaj"

"o" f.o,ufitet i u pogledu sa-dr'zaja kao i u poslc'ou jezika: l"rid";;;;-u iini sve vise da-kavsko narjedil LaclrLavajuci ;"-i-il; patinu crkvenog je_zi\a.-I glagoljsko se nisryg " ,""j;;-;;r;oju izdiferenciralo uskladu sa svo.jom funkoijomi;1il;;ame evotvirao je vi-iljflr,q.dJski ustav s ornamentacijom u kojoj se na sraresrroma.ne elemc'te

11tl.rje.1uju Uogati i,nici;ali"i dlj;;;;po uzoru preteZno ralijanskih minijitorskitr st<ora ir"t,i "ure-no u retardaciii); o1.polylr_tuvnog pisma

"urit "ei3.riih ;j]-ga stvara se od sredine XIV. stoijeia detverolinijito pirlokoje s jedne strane,adriava." k"ii;;pravilnije i konser-vativnije oblike (knjiiki kursiv), u ""ffiAusnjim potrebama,

14 I5

,r,r+,,, ir, rr ,lrplornutici i notarijatu, razviia vrlo slobodan i irr-.ii' i.trr rl.rrr lrr zolris (kancelarijski kursiv).

!rr l,r.rlrr jt.ovo zrelo doba dovelo i do tchniikogi napr.c-iLe 1,1 r1',,11,,1't' lirr.iige, tj. do Stampanja. Prva poznata nalrr!t+rrrl,,rrr.r l.rriiglr glagoljska i hrvatska uopic ic Misol po ?,o-t ,1"u

' u t t..l, t tt\t tlyora iz g. 1483. za koji se ne zlta grl.lc jc itarrr-

lr4r ,rlr rl, l'()vir redakcija je djelo Istrana. Druga .ic: po lrr.o-r,r,l,r' 1 ,,ln r ('(lrl glagoljski brevijar Brvijal po ?.ul;otrtt rittt-=t,,r,t .llrtttt i't g. 1491. za koji zbog defektnosti jcclirtog pr.i-nrlr rl,,r rrt lrisrrro takoder znali gdje je Stampan, da ni.ic.jt.tl-i,,'ri t',,,1.rt[:r li kraja XVII. stoljeia po kojem izlazi dajc trrit.-=r', t,t, j.,,r.r (tlmpanja Kosinj u Lici. Treia Stampana kn.iili:ri- ,,1', | 1,1.r1'oljski Brviial za koji se zna da je dtampan u Vc-r1' rii l|'tl. ;rocl rukovodstvom BlaZa Baromiia senjskog krr-rrr,rrrl.r r r.lvr lu je knjiga opet glagoljski Misal Stampan u Sc:-lll 1,r r',torrr lJaromiiu te Silvestru Bedridiiu i Ga5paru Tur-, i, l r. ll')1. tJ Senju se na5ao skup domaiih sveienika,koiii. , l,r '.t,rr io ,Ll zadatak da na5irrn glagolja5,ima dade ru r,ulkcr'rlrur:rrr;r rt.pcrtorij crkvenih i poudnih knjiga, pa se tu <lol'irui .,t.rrrrP:rlo ukupno sedam knjiga. Kasnije, tj. 1530-1531,st,lrr;,.rr' 1r. nroclru5ki biskup Simun KoZidii u Rijeci nekolikosl.r1,,,l1 .h rlr lirr.iiga. Potkraj XV. stoljeia podelo je i Stampan.iclrr r .rr ,1, rlr l:r,t irridkih knjiga. Najstarija za koju ,se sad.a inaclcl,i,r i, / t,tutt:(listar, Stampan u Veneciji 1495. za potrebe crka-r ,r l. rlr' ..rr irrurle latinski jezik u liturgiji. Na podrudju Dubr-o-'.,' 1,, r,'prrblike bila se, pored latinidke, stvorila i rnala vjcr..1.,r l,rrtr/('vrx)st za katolidke vjernike na 6irilskom pismu. Na1,,r,, rl,rr \VI. stoljeia bilo je u Dubrovniku vi5e poku5aja dzr=i | .,.r ,'r',. v.icrnike Stampa potreban repertorij knjiga, aliLqf ,, rtrrlrloverdka vlada iz politidkih obzira nije Zeljela imati:r,ilrt,.rt r jt' rr gradu, do5lo je do Stampanja jednog rnolitvenikar trtlr,,,rrr (zirpadnog tipa) istom g. 1512, i to u Veneciji. To jcttli, 1r. ttrl ltlaiene djeve Mariie iuza nj zajedno Stampanol',.ttr,t1.t tttolitava svete Bridide (drugo izdanje 1571). Jo$lirt | '.t,unl)'ln je u Veneciji slidnirn dirilskirn slovirna Nalrlc| ' tt,ut,l,i i.stomaten u jezik dubrovadki.

S'I'AIT()SI,AVENSKO KNJIZEVNO NASLJEEE'f,,2 niiiki rcpcrtorij Sto su ga stvorili Ciril i fuIetodije sa svo_l\ jirrr rrr'cnicima pokrio je osnovne por.rebe sravenske crk-vt.r,t'or'lganizacije i kulture Sto su je oni propovijedali. U tomrt''c.toriju, koji su oni najveiim iil"to- preveli ili preradiiiiz ;rrckoga,.prv_o je mjesto imao Eiangetiitar (Izborno evan_clclje), zatim psaltir i-Apostol (izbor"iz Djeta aposlifrtini.Evangelistar

9e jo5 u Moravskoj kompletirio prrijevodo* ei-tavih evarrd elja ( C etv ero ev and e[j e 1, a'moida i' apa stota.. Sli_ri.zau.jet.bio je preveden barem ,, irbort, (parimeinl.t<.), eit;vrlo je vjerojatno da je Metodije sa svojim ,rt orJpir.i*!,1p{:ve_o potkraj ilota i najveii dio Bibliji,,u*o *Jrrii" ii_gdje kompletno saduvana.I za samu liturgtil; ;;;-r#tii;priredila su sveta Braia prirudnike i premi irtofrro*-i ;;;;;zapadnom obredu, samo su oni sadurLni vrlo fragm""tirrro .,neS to- ka sni j im rukopis- tma ( K i j ev s ki ti s t i i i X . ;i : ii;;;; k-;, ;_lomak XI. st. i Be6ki-tisti*i Xif. st.). eini se aa ie ie[gio-{i-rilometodske slavenske liturgije ,udirr;urruo prijevod tzv. Li-turgije sv. Petra (u slv11i grdki prijevoa tatiost e *ir";;:d-gura) kojom su se sluZili Grci u Iliriku. Nieni traltvi ,; i"snalaze u kanonu hrvatskih glagoljskih ,misata XIV:_X';. J;ljeia. u sastav Liturgije sv--peira"isao je i tekst Kijiisun-ti-sriia (de5kog

-spomenika) i Benkih tist"i6a (hrvatskLg ;jil-rijeg spomenika rnisnog_ sadrZaja). Ovakvi prvotni H;";;ijrkisastavi utopili su se doskora kod Hrvata ., ple.ra.rrorr, ;{"i;koji se formirao u XII-XIII. stoljeiu, dok su se u Busarskoii ostalim kraievima koji su ostali u ,iu"i i.t"err" .rWEl"#stili jer su bili zamijenjeni istod,nom liturgijom. -'r -Slidno se kod hrvatskih glagolja5a dogodilo i s tekstovima

evanctelja, psaltira i ostalih UiUti;if<ifr mJtga. O"i ;;;;iij;clene tekstovc po potrcbi rasporcdili u novoformirane oririrei-brevijare pa su sc pri tom ncki tekstovi i iznova pr*;;i ;;vulgate ili iz ratinskih liturgijskih knjiga. Stoga je'raz";ijilr-Sto.se.kod glagoljasa nisu saduvati komltetni ietstovi rri

".rurr_delja ili evancteristara, rekcio,nara odnosno bibrije. satuvana1u jva stara glagoljska fragmenta s tekstom Apostola. fo ,rr,Grikoviiev apostol iz pod. XlL stoljeia i Miianovi6", oiio-y"I i? kraja XII. stoljeia, ati oni (kako to pokazuje niifrovl:zjk i pismo) potjedu iz istodne periferije fr*utrtfg ir;;;,lja5tva, moZda iz Bosne, Zahumlja ili Zete, pa na njima nema

to

lr.i!:.r r, l,,r nrr' lrrvatskoglagoljskih knjiga. Istog su karakterai .,i Lr 'r1i lr,rsunslii iirilski rukopisi biblijskog sadrZaja (ko-ii i i , rr,rrit' rrosc u sebi tragove svojih glagoliskih predloZa-i,, i rr,rr,,rlrro1r, iliat"'skog govora), premcla ima i kod nekih odrriilr r..rr!t( rr;r lr'l<sta po Vulgati. Zanimljivo je da u ovoj malojl, , ,rrr l,r j krrjilcvnosti ima tekstova zakoje se zna da su pi-,..ri rr l,.rrlrr lrcr-ctidke crkve bosanske, a ipak u niima nema.,i r, ,i..r n('1..()n-l posebnom heretidkom udenju (maniheizmuiti ,lrr rl,zrrrrrl. Ocl nekih 17 spomenika s biblijskim (ponajvi5e. r,rr,l,,,,.l'irrr) sadrZajem koji pripadaju bosanskom stablu --f.,, l.. lllrll( rno Miroslavljevo evandelje s kraja XII. stoljeia

rl.,l ,r.rl if i sr,r i najvaZniji spomenici: Grigorovi1-Giljf erdht-,. , r ,',tl',ttrci eyandelistara iz pod. XIV. stoljeia, iz istog je,,,,ll, ltt i Mostarsko i Diyoievo evandelie, sli;jedi Vrutoiko,ti,rt,tl,,r',, i Pripkoviievo evandelie te Gili-t'erdingov apostolr,,1r r,lrr joi r-r XIV. stoljeie; u pod. XV. stoljeia ide arhaidno

't ,,t1.,1,!) (verldelie, Daniiifevo evandelie, Mletatko evande-i,, | \ r l(, znadajan Hvalov zbornik iz 1404. pisan za vojvoduI lr r , ' 1,r; rr XV. stoljeie padaju jo5 dva iirilska rukopisa u ko-ii,lr,r rrlr;r rrrhaidnih glagoljskih zapisa, ito Cajnitko evandeljei l:,r,l,,..rtyl jcv rukopis (Apokalipsa).

N, rrrole se tvrditi da na hrvatskoj strani nije bilo kom-l,l, lrrrlr lrilllijskih knjiga, jer neke se od njih nalaze u na5imlrrrrr 1'r1',lrirn knjigama. OmiSaljski odlomak Apostola iz XIII-

..1\'. stoljeia sa skazanijem dakona Eutalija (koji tekst.,,,rr(, i tr I. novljanskom brevijaru i koji se najbolje podu-,1,',r ', rrr'kim ruskim Apostolima) dio je jedne cjeline i moZer,,, lrrzrti hao primjer kako su se prekrajali stari biblijskir, | .t,rvi za brevijarska ditanja; imamo i inventarskih poda-t.tt t tr. XV. i XVI. stoljeia da se u Omi5lju duvala stara Bib-lir,, I n:rii su protestantski rukovodioci u XVI. stoljeiu ima-li 1',,r1:rlrrk o Bibliji koja se imala nalaziti na Cresu.

K,rradno i za hrvatske latinidke lekcionare, psaltire i dru-1, lr l,slove koji su se upotrebljavali u hrvatskim krajevima1,,11, jr: bila latinska liturgija u crkvi sve se viSe pokazuje da,r ',( lx)stepeno kroatiziranjem jezika i ude5avanjem po Vul-

i,,,tr r':rzvili iz starih crkvenoslavenskih tekstova. Od ovakvihI rrrrrrr'liih knjiga spominjem najstarije: Koriulanski lekcio',,,rr, llrrg;rn€nat iz XIV. stoljeta, Zadarslci lekcionar iz pode-rt .r \V. stoljeia, Bernardinov Lekcionar, Stampan 1495. i tzv.| ,trrl,ttttski molitttenik, dubrovadkog podrijet'la, s kraja XIV.

, I t ' '.rtrk:r knjiZevnost sred. vijeka 17

slol.jccll. T,rlog su karahtera i iirilshi pr:ijcpisi lekcionara zaclnbrovail<c katolike iz XVL stoljeia.

Jcclnom formirani misali i trrcvijari nisu r:e bitno mi.ie-n.fali, 1ck l<oiiko su to zahti.jcvnlc novc liturgi.jslce potrebe,lrovi br':lgclani i sveci, jli tc2tr ia za kral houiorn. promjene settisu r,-loe.le u rukopisin',,'t 111,ij,-:li i :,r'rrcla izyl'iit.i; sto,2;a i ne po-stoje clva i;osve jednal<a rtr!:c;nisnll nlr ni (l:.u.tl-r:na n:risa1:r ibrerrjj;r,ra. Razlike su tncclu rr.i irll i.jczii.nr'. j;-r sn nelli lris:riduva,li tradiciju, a clnrsi trn,t:;ili Tii i rpr.orir,i ir.r.:'.. D.-r f a-ras.ie saduvano u svi.jctu .l

7 glai:,oli: lrilt I'ul.ropisrr!il n.lisal:i tzll[V.i Xr./. sto'ljr-'d:r. Orl rrlih jc naistlr-i.ii \/atil.:r::rslci lI.41ti Oni-Saljski iz prvc ictvlti XlV. stoi jccrr; I.icpolonl iltrrninaci je ed-iikuiu se tvii.sul l;rtt':.ct Nottulca jz 136E. koji jc b:o predio:iakpr\rom ilurnpurr''r r'i:talu 1z ll}3. i osobiic llrvajev ittisd!izprwih goclina XV. sl.c',lieia, pisan za vojvodu Hrvoia Vulr^dicaHrvatinida. No nar.istarije su potvrde hrvatskoglagoljskog m!salzr u n.ratrim Iragmentima: najprije u spomenutim Beiki.tnti.stilirrttt ii: XtrI. :;tcljeia, v Kralnv.slcom pcLli.mpsestu jz ).,'f-I.st., tr S1r111.s1iont odlontku. izpat. XIII. stolicia (pisanorn iliav_skim govorom vjerojatrro u Bosni) te:u Kttkuljeyi1eyu ocllorn-lctt i Birbin jsltottt odtontktt kaji su iz XIII. stol jeia. Kasnijihfragrnenata ima mnogo.

_ Osobito je mnogo biblijskog teksta, pcril<oira i ditavihknjiga (npr. Job i Psaltir) u hrvatsl<oglarol iskim brcvijarirna.trzrneilu rnno5tva malih fragmenata brc."'iizrra najstarili su izXIII. stolie(a: Lomdonski odlonnk, I/rbniiki od.lonrci i tzv.Li:tbljan.ski homilijar. Porpunih ili l."r.rr jih brevijarskih l<o-d9]5sa saduvano je clo danas po h.r.iilrricama Evrbpe 29. OdUl j" naistariji I. ttrbnitlci brcvijar s l<ra.la XIII. ili pci.XIV. stoljc<la; iz XIV. srolicia ih jc 10, nrcdu kojima II. I n/.trbnitlci, Ittltlcot,it'i.ov (Psallir) iz. j359, palntinski, Fariilci(u kojcnr sc saiuvula i zbirlia orl l0 p.jcsalna) iz 13S0 (?),Va-tikanslci iz 1379, Ljtrbljanst;i iz 1396. i Vida Ontiiljo-:ttina iz1396. (koji inta vrlo opiirnc tribliislrc lclistove). Ostaii su izXV. sloljcca, a ocl n.j ilr str nli:2r.._:tni.1 i: Dra.gtt|ki tz 1407, M.yrbnitki, I. nrn,l juuslci it. 14it9, ll. novljonski iz 1494, II. ljub-ljanslci (Beramsl<i), Mosltovsl;i iz 1443, A4evro\, (Vrbnidki) iz1460. iVatilcartski (Slavo 19) iz 1465. Sta.rnpane knjige vei smospomcnr,rli.

Posebno mjesto z..tuzitna Froitiiev psaltir Sto ga je pisaoPetar FraSdii u Linclaru u Istri 1463, i to stoga ito je to Seaini

18 1C

el,, ir Ir l':rllir-s korncntaront (kao u nckim starim iiril-=lirrr 1, ,rltir irrrrr), a k totnu on duva tekst lioii ne ide ukorak= ,, r rl,rrr Irr v;rtsliitri psaltirima nego se closta llodudara sa sta-r irrr,.i r,'r,l j:.,1'irn Sinajslcim psaltirom iz XI. stolicia.

,'rr rtrr.:,t rur,,'cc'[enih i drugih liturgijshih knjige sastoji se

rr r,rrrr, ,lrl {)r)c duvaju mnoitvo tradiranih i prinovljenih tek'--r., , r,,1r:rz!ir-"itiieg sadrZaja i knjiZevnih vrsta (osobito bre-r ii rr r I l.,l,rr ilu su one stvarno svojevrsne hrestomatiie. A b*,t,r' , ,1 , .rr bilc svakodnevno Stivo sveienstva, gotovo jedinihr,! ,,i, nrlr liurli, izvr5ile su golem utjecaj na formiranie du-r,' ,,,',, i lirrltrrrnog profila klera, a preko njega i na mentali-r, !,,,, r'rr lqladanstva i selia5tva.

t',,r, rl biblijskih i liturgijsltih tekstova, vei su za Cirilovai I, r,,,,r;,.\'r iivota nastali na staroslavenskom ieziku razli-

,r ,i l, rrliicvni proizvodi ltoii su prcSli u baitinu po.iedi-,, I I'r';ir'liih knjiZevnosti i dalie se inedusobno obogaiiva-!, i rr 1, /'::i-rriitak bugarske, makeConske, srpske i rr-rske kni!' r,, rr. li.olilio su Hrvati nasliiedili ocl te rane knjiievnosti,| , , L Iiir;,siavenskim jezikom, odnosno koliko sL1 u to ranc,' ," , rr ',i,,.j pa-riicipl:aLi, danas molZcmo sarno nagailati.

| ,l ,r :;c closa:l nije medu hrvatskim glagoljskirn rukopisi-r,, | ,.t ,l:r potrrrcla cia je k nama prcniiclo ircito ocl iirilomc-r,,, 1 Irlr l)ravnih spomenika. Tu najprijc r'rislimo na

,'t t ir t.l, trt LOl1, Metodijevu skraienu lcclal'iciir-r zi-'irlic zakona|' ri.f..r r:rkve (Joana Skola"stika). Jcciini jnclicii cla su if lr,.rli iinnli taj tekst nalazimo u Ljelopistt ltopa Dttklianinar tt , rl',!.,ri lironici) gclje se - govoreii o pravnom uredenju

" ,,ll, spominju,knjige ke pri llrvatih osta5e i pri njih se

,r,1,',,1t', a zovu se Metodiosu. Drugi zakonski tekst, tzv. Zc|lcott

',,itt liiLtiem, kornpilacija bizantske Ekloge za svjetovnjaker ,, ii rrchi pripisrLrju samom Cirilu - nije kod nas potvralern;

r,ri,r rri lronitencijal (kakav ie u Sinaiskom euhologiju) air,', r\ lrir polior-u i ispovjedne formuie (kakve suu Bti!.inskittt,t.tt, tiiltt). Pravni spomenik iz lV{oravske je i tzv' anonimnar,, ,rrrrli ir u Klotevu glagoljaiu, glagoijskon rukopisu iz XI. st.1,,;r ',1' potkraj XV. stoljcia naTazio u rukama krdkog knezat, ,rr,r liralnkorpana. Ta se adhortacija knezovima-sucirna, u ko-, ,; rlr poziva na po5tivanje bradnog prava, pripisuje samom\t, r,,tliiu. Za sam Kloiev glagoliai ne zna se gdie je upravot,, .,n, uli vjerojatno na hrvatskosrpskom podrudju'

U hrvatskim glagoljskim rukopisima iz XV-XVL st. imadosta tekstova iz'kanonskog prava (npr. u Petrisovu zborni-ktt iz 1468), ali dosad nisu naudno analizirani pa se ne moZereii ima li u njima i ostataka kanonskih normi bizantskih od-nosno Cirilo-Metodijevih ili su to prinove iz rimskog kanon-skog prava. Meilu pravnim normama u Petrisoyu zborniku ne-ke se joS tidu robovlasnidkih odnosa.

Kloiev glagoljctl inaic saclrZi nekoliko homilija istodnihcrkvenih otaca. A kako sc zna cla ie Mctoclije sastavio djelokoje se u niegovu Zivotopisu naziva Ot't'sky knigy, vjerojat-no je u Klodevu glni4oljaiu saduvan dio takvih otadaskih knji-ga (homilija). No u otataskirn knjigama vjerojatno je biouilljuden i Patcrik u koicm su opisani Zivoti starih svetih ota-ca. Takvi tckstovi saduvani su joS i v Rilskim glagoliskim li-stovinta (u Bugarskoj) iz XI. st.,t Suprasalislcom zbondku,iirilskom bugarskorn rukopisu iz XI. st. i u Mihanovitevu ho-milijaru, iirilskom rukopisu iz XIII. stoljeia. Sto se tide ho-milija (tumadcnja Svetoga pisma) njih su puni glagoljskibrevijari, ali nije proudeno da li je u brevijare preuzeto i sta-riiih staroslavenskih prijevoda. Svakako kao najstariji pri-mjer spominjemo tzv. Ljubljanski homiliJar, nekoliko listovaiz XIII. st. sa vrlo arhaidnim jezikom.

Metlutim u Bugarskoj je zarana bio preveden bizantskiMenologij (zbirka svetadkih legenda i crkvenih govora), kojise s vremenom raznoliko dopunjavao i na Balkanu i u Rusijipod nazivom Citaii minej. Analogna takva zbirka na Zapaduie popularna Legenda aurea koja je posluZila za svakojakeknjiZevne preradbe.

I u hrvatskoj su knjiZcvnosti, ako ne pnije, a ono vei ba-rem u XIII. st. postojalc zbirke nalik na Suprasaljski zbornikodnosno Citatc ntincje. Sarno kod nas se od te knjiZevne vrstenisu saduvali ditavi zbornici nego tek njihovi fragme,nti izXIII. i XIV. stolieia koji posvjedoduju stariji tip glagoljskihzbornika. Navoclimo te fragmente da se vidi Sto je sadrZavalana5a najstarija prozna, pripovjedadka knjiZevnost u glagotj-skom pismu.

Najstariji je sitan fragment Zivotopisa sv. Makarija(Budimpeitanski ostriici) iz XlI. st. Slijede tri lista jednogzbornika (pasionala) iz XIII. st. koji sadrZe tri legende: Mz-tenje 40 mutenika sebastenskih, Legendu o sv. Durdu i Pseu-do-Prohorovu legendu o apostolu Iyanu na Patmosu. Tu je i

2021

,,ir,,!r i,rllt>rrtitk jcdne homilije koji moZda ide pod autorstvol.lrrrr.rrl;r Ohriciskog. Iz XIII. st. je i odlomak apokrifne Ie-1,n'lt rt .st,. Tckli (br. 18), todnije odrlomak iz Diela Pavla i/ , / /, 'l ol<st predstavlja prototip hagiografskog prikaza krS-r ,rrr,,hr' rrrudcnice. Dobro je poznat u iirilskim minejima'

I I X I II. st. ide joS i jedno apokrifno Slovo o blagovieite'ltr l\{)i(' sc djelomice podudara sa slovom Ivana Damaskina;t,, ,,,'i'italo u m,inejimi za mjesec mart kao i sa slovom Iva-r,r /.l.rlrrnsta u Supiasaliskom zborniku iz XI. st. ri m Mihano'I t,, t'tt tromiliiaruiz XIII. st. Po ovo n tekstu Marija tjera od

',l',' ;rrrclcla koji joj navijeSta roctenje Isusovo 'da ne usli5itlrr..r1, ivzvestif jereom i az li5iti se imam suZitija i ljubve aI r , ,1r r ;r,l:tvu tesloju ,otdesnet<.

l, rlar-r mali fragment iz XIII. st. vei sadrZi Poslanicu o

tr,',l1,'liikoja je pali s neba na oltar sv. Petra i prijeti olirnal',,1,' ,',.' iasie neajelju. Ona pripada zapadnoj (flagelan-tskoj)r,,i.rkt'iii i naistariji je potwdi tog apo'krifa u slavenskim li-r,,.'trrlama. Kasnije je taj apokrif mnogo puta potvrden..ulrr r,rtsl<oj knjiZevnbsti, dak sve do XIX. stoljeia, pa ga moZe-

rrr,, islirlinuti kao primjcr konzervativnog duvanja tekstova'I ; r cl ni ostaci j ednog velikog zbornika legendarno-apo]<rif;

rrrlr tt'listova iz pot,. XiV. st. jesu tzv. Pazinski fragmenti' U-

lrtrr:r se razabiiu odlornci ovih zanimljivih tekstova: apokrif-t,,,1, Nikodimova evandetia (br. 22) (o Kristovoi smrti i si-

1,,',1',, u pakao) kojemu je takoder matica bila latinska; apo-

lrrl:r O 'krrro* drietu, o dtdesnom drvetu koje je izraslo na

A,l,rrnovu grobu i na kraju posluZilo-za kriZ na kojem je b!o-

r.rr:r1rct fiitt, apokrif 3e ra5iren'na Istok'u i Zapadu; ap,okrifrt rr:;peniju (smrtl) Bogorodice koioj su pred smrt doSli na

r,.1,rrriaj ivi apostoii, doneseni na oblaku iz raznih strana svi'

1,1t,,, imalr"r" t ruskom redakcijom (potpuni ie tekst-u kas-

,,,;i,rr rukopisima); Iegendarna prida O Evstatiiu, svojwrsni.".rrrturisti6ki roman o ouo- kr5ianskom obraieniku i rim-'.l.,,rrr vojskovotli (br. 40'); navodni Govor lvana Zlatoustatt,t lllagiviiesl koji iuti vezu sa Suprasaliskim zb,or,nikom i, ,t,ro sJ u martovikim minejima u istodnoj crkvi' U kontekst,r('nologija moii ie se ubroJiti i jo5 poneki tekstovi iz na5ih

,rrlrrclih"giagoljskih rukopisa. Od njih je iz rukopisa XV' st'

1r,r,rt)lt ipr-. Govor Ivana Zlatousta o suielnom Lirtotu'' Takva pripovjedadka literatura na5ega XIII-XIV'- st'

...,,lrii naslj6de lstofnin slavenskih knjiZevnosti, ali istodobno

ora rcd tecia irna c:\.ot:ena vrata zapaclnim prcdioicima liojerxclu nv.stava u sr'oie zborniltc nan-li.icnjcnc javnom citanjuparalclt.io s .lstodnirn uzcrcima. I{rvatska je kn.iilevnost biianc srrrno perccptivna primafudi s objiu slrana, nego je ona bi-la i1-rclsredna karika preko k<_rjc str r-rckj lcl<stovi odnosno mo-tjvi clo:;pjeli na iirilski Istok. Prcl<o r-rjc sr-r - kako se rnisli- preili na Istok: Nikodinnt,o t,t,rrndtl jc, (lioje je preko bu-llarske verzije dospjelo u Rrrsiirr), I)oslurtit:u o nr:d.jelji, moL-t.izr. i,rzgenda o sv. I)trrtlu, u nar.oij l<> Mttliu. .st,. Antlrije koja jevrlo raiirena u hrvatskogl;rgol.jsli.irn brcvi.iarinta, a vei je n"e-gdje u XIII. st. bila plcnijctl rra lstok.

Strujarr jc izr.r.tu.i.lu lr.r,,;r t sl<c i is,lolnoslu'ctrskih kniiiev'o-sti bilo je, kako:ic tirri, vr.lr i'tcnzivno * t.ku XII-XIiI. sto_ljeia. Na r-r.icnr li,. rla r-ri.ic.slavio traga raskol izmedu Rir"n-ske i Carigratl:;kc crl<r,e. Strujanje jJ iSto ponajviSe irrekoprimorsl<o-zctskc oblalsii na A4akedoniju. Stcga se-i ne bpaZaupliv srpskc svctosavske crkve, nema traga kultu ni ,rprtlt,ni bugarskih svctaca. Pritjecanje legendirnoapokrifnih tek_stova s istoinih strana jenjalo je u XIV. stoljeiu. Brojni tek_stovi talivc vrste preuzimali su se kod Hrvat-a tal<o, cli se nemole uvijck reii ni kada ,ni iz koje su iirilske knjiievnostipreuzeti. Njihove prijepise iz bogzna koje vec ruke nalazimon zbornicirna raznovrsnog Stiva, sa vi5s ili manje izmijenje_nim jezikom, u XV, XVI i XVII. stolieiu. U tirn su l<odeksi_ma izmijeSani s tekstovima koji su do5li iz latinsko-talijan:;kepa i de6ke knjiZevnosti. Ima sludajeva cla jc neki tei st kodnas potvrden prerna staroj grdkoj oclnosn.o nekoj sla.rensliojredakciii, a u ciruqom ruliopis,u prent;r ncl<oj preraclenoj iliskraieno.j zepadno.i vcr-zi.jr.

Od s1'ron'icnika ovc vrstc, saduvarrih u kasnijim plijepisi-ma ncki zasluirr.iu poseltan sporncn. To su u prrlvonl redu apo-lirifni tctstovi - s1-risi lioii zabavlro i nnivno pridaju o bib1il-skirn licima i clogar,iajima o kojima u tzv. kanonskirn biblil-shim kn.iigama Staroga i N<tvoga zavjela neine dovoljno spo-meira. Oni su zaduclo u .uaioj linji2cvnosti bogato zastr-rpani.Ir,lavociimo one koic nisnr'vcd g.r'e spomc'uli. bd starozaviet-nlh: Avramoya sn1rl, opiirrra vcrzija, o posl-iectnjim danima i-cmrti dobrog gostoljubivolJ st:irc:r Ar,rama (br. 27); VartLlto,tavizija (apokalipsa) u kojoj .ic opisan farrtastidan plrt ovogp;:orcka u nebesko carstl,vo (br. 30); O prekrasnom Josipi,proSirena biblijska priia o Josipu koga su braia prodlla

22

!, , ,rrr.r (lrt . 28). Novozavjctni apokrifi: O lirsnant drvetu

' i.r , t 1,,ri:rvljtr.ic sc u raznirn oblicima kao ieclan od naj.za-

, ,'l,r r;,lr rrrolir"lr za sreclnjorrjekovnog dovicl<a,.ier se '':irn-r,, 1,,,,, rlrvcltL spaja u uzrodnu vezu Aclanlov;lnijeh i Kri-

, '. ' ,rl. rrlrljcrr.ic; l-alcovljevo protoevandeljc (br' 21) koje

,, ' , {1, trrlirrijc o Marijinu Zivotu i Isusovu djctinlstvu;-svo-, ,,.r jr' l:rtitrska preraclba Protoevandelia Jakovlicva ,P.seu-

, \t 't' 1r't'o cvon{le1ie, dok je Tomino evandelie tematski na',, ,l 1't(]locvawlelia tako da i oni pridaju o Isusovr-r iu-,, , ,r rlii'tinj stvu; Prepiranie Isusa s (lavloftt, tj' prida hako

,r,i ,,, r,l'rr(irva Isusa (potvrden jo5 u XIV. st. i dalje); apo-| , rt rr , ,lir'l:r lrpostolska, nalik na putnidlle romane s dudesnim,l , ,r ,1, )r , ,rcb'rje, u nas su Dieta Andriie i Mateia u gradu liu'

't ' ,t tirr. i9) \ Dieta apostola Petra i Andriie (bt' 20); Die-: .r ,, t: tlri 'i-c;ne satuvana sll samo u iiriiskom clubrovadkoml.,l ttrr \'t.7520, ali po glagoljskom predloiku; ocl novozav-

r ,,,1 r :rpol{aliptidkih vizija istodnog oclnosno starosiavensKog

1,',lrrfctla itrotianie Bogorotlice po ntul<ama, tj' posjet-Ma-,, ,' 1',l.i,r u pratnji I\{inovila arhandela i Pavlova apokalipsar ,,' priia o Failovoi viziji raja i pakla (br' 31), a postoji

, | ,riislioi l':nilievnoiti i krada verzija po latinskop nrea-| | r. rr l,;rsniiem prijcpisu potvrdena ie i Pseudo^[vanottcz

" i 't':rt. sasvin clrrga'-1i ia ocl kanonske, a ima i drugih

'i :|.;ih viziia. Apolrifnog je l<arahtera i Opis tlievice't,tt:t,' u glagoljskim rukopisima XV. :!. ko.ii se u srps.l<om

, I rrr pr ifisuje Epifaniju, monahu jz )(II' st' Takav jc i govo.r

, ' ,,'i ,1rr Kristovunaclbakao i o otkupljeuiu pravedniha koji.,,r r,rr.:,rn tekstu u Mihanoviievu homilijaru, iirilskom ru-

! "t,, ,u XIII. st., gclje se pripisuje Euzebiju aleksandrijshom'r )rl slar:ijih legencla, premda su nam sadul/ane u inLadim

' ',,lislrim prijepisima, iasluZuju painjt Legenda o Agap.ij.u

r \,',,rrilr-t) *b"oftt koga je voclio orao do korablie r-r ltoioj jel, , l,;rr; s apostolima,zat\m je stigao u raj gdje irru jenalo-' ', tl:r opi5e Sto je viclio, ciakle tematski se nadovezuie na

'r ,r rlilrtiEne vizije; Legencla o Makarijtt kojemu dva andela, ,r1rr ju kako cluSe izlaze iz tijeta i ltakc se mjere njihova

t1 t,,; l,cgenrlcL o sv. '\leksu (br.41) ko.ia, poput legende or r.rlilulgranidi po strukturi s rornanom ' Cudesa sv' Nikole, .i :) o..,1raZavaju barsku tradiciju o ovom dudotrrorcu'

i {/si-rbnu hagiografsko-legendarnu skupinu dine tekstovi o'r rn.travsl(o-dc5kih svetaca. U prvom redu i od historij-

:kgq .1"1.j"ja je dinjenica da su se i ,kod nas na5li dijeloviiz zitija Konstantina-cirila (br.3g). oni su saduvani n uurtuu.,oficija Cirilu i Metodiju koji se u rri redakcije na5ao ";k;i;ko glagoljskih-brevijara XV. st. Mada ie to i<ratak tetst, vrioie valan za rekonstrukciju Ko,stantin'ot,a iitiia " por"6"rr;,,: i j:it.. -tiryt ..ukopisirna. I(ontoks t of ici j a j e de5 ki,i u jezi,tu iriaizriditih dehizama. Mada- je sama kompozicija .nJiJa-"a"r*na neSto_kasnije po rimskom uzoru, ipak i Zittie Xonstiiiii"kao i Pohvala sv. Ciritu (br. l7) kojojle autor kHment Ohrid_ski, a-koja je takode_r uktopljena

"ii; oft.i;, "p"e"jl;;;;ovi tekstovi dosli do Hrvara-ntposrecrno iz tuoravike rii c;tk;i-to najkasnije u X-XI. stoljeau. Ktrlt Cirila i Metodija e"t".l9-":-j" u glagol.iskim lirurgiiskim_knjigama od prvih a.i""i;uXIV. st. pa nije vjer:ojatno da bi ipomenuri tekstovi ao$lik l.Tl.istom za vrijeme tzv. )emauskogn perioda (XIV_XV.st.). Slidno znadenje ima i Legend.a o iv.-Ve1eslavu (br. 39)nazvana prvom staroslavenskom legendom za razliku od. nizalatinskih legenda o istom srrecu - koje su takoder nastale uX-XI. stoljeiu. Buduii d.a je ova legenda saduvana samo uhrvatskoglagoljskim brevijarima XIV-XV. st. i u ruskim ru_kopisima (a ne u bugarskim) , zna(i da je ona direktno iz ee5_ke do5la s jedne strane u Hrvatsku, a J druge u Rusiju. I ka_lendari zagrebadke crkve zovu Veieslava ,patronui Slavo-rum<. Istim je putern k-nama do5la i Legencti o sv. Vidu kojaje u ee5koj b,ila prevedena s latinsfl<og negdje u X_XI. sto_ljeiu, a nalazi se i ,u nuskim rukopisima. taj put ie imati ikult sv. Ludmile, sv. prohora i sv. Adalberta (Vblt3efra) u na_Sim glagoljskim rukopisima. MoZda je tako starog postanja iZivot sv. Klimenta pape (kojega ie moii sv. Ciiii donio u\i-1, premda je i taj tekst kasnile primijenjen u brevijar-skom oficiju po zapadnom uzoru (saduvan iz XfV. ,t.;.

U cl'gotrajnom kontaktu s istodnim iirilskim literatura-mal na5c su glagol.jske rukopisc u5li ioS razni drugi tekstovi,ali buclurii da su rnnogi motivi postali opieevropsli, nije imuvijek moguie naii pravi jzvor.'Za neke tekstorrJre ,na du ,r,k nama doSli z:robilaznim pul-cm sa Zapada, kao npr. istodnja-dki motivi u Priti o premutlrom Alciri (br. 51) i-u legendar_nom romanw Barlaant i Jozalat (br. 50) i drugi.

Iz starijeg je perioda ostalo po glagoljskim zbornicima idruge knjiZevne graile. Tako imamo u nekoliko verziia iz XIV.i XV. st. Pitanja i oclgovore (br. 55) u podecima poznate kao

7/, 25

lt, 1, ,1,' tt iitt svctitelia, u kojima se trebala ispoljiti mona5karlrrlr,,r'rtosl i znanje. Stara je i vrlo ra5irena bila prita O 12

t,, t,tl, rt rr lio.jc treba postiti i moliti da bi,se,otkloni'la zla sud-l,irr,r ,,rinrr l<oji se u te dane ratlaju. No to ve6 prelazi u ka-t, r1"l llu t'7,t.orcizama, zaklinjanja i amuleta koji su se pisalir ;rrr'prsivali stoljeiima zbog njihove toboZnie nadnaravnerl", I s,f iCnog je karaktera i prije spomenuta Poslanica Abga-rr li.r' pr-irnjer donijeli srno jedno takvo vrlo staro istodnoi,rl, lrrr j;rn.jc

- Amulet s molitrtama i legendom o sv. Sisinu za,,r',trtu rlicce od <lavla (br.29).

'ilrorncnimo i odlomke iz Fiziologa (bestijarija) koji se

1,,rvl,rr r'po na5im glagoljskim rukopisirna (br.56) a da im nerll,rllli) it.vora, premda je djelo vrlo rano nastalo na grdkom1,,', lrrrt jrr. Slidno je i s malim Hronografima istodnog tipa ul',)trr:r sc daju osnovni kronoloSki podaci od stvorenja svije-r,r l,.,rtl se u jednorn od njih spominju narodi svijeta, od Sla-r, n.r \(: spominju samo Bugari - Sto dovoljno svjedodi o nji-lr,,r r r poclrijetlu.

Itt'rl ie da u ovom osvrtu na staroslavensko knjiZevno na-,11, rlr' l<aZerno ne5to i o pjesni5tvu. Prve slavenske umjetneI'l, ,nr(' potjedu od Konstantina-Cirila. On ie za liturgijske1, rr r .lrc prepjevao grdke himne, ali nam one nisu poznate. No',rtt,t1rl;i odlomalc misne liturgije, glagoljski rr,kopis iz XL'.r ,,;rtluvao je versificiran tekst za koji se moZe reii da pred-.,t.rr lirr najstariju slavensku poeziju. Njen prozodiiski obrazact, nrislona cjelina od 24 sloga koja se razlidito dijeli na polu-lllr,)\'('; druga partija ima obrasce: Il*7, 6+7, 11.+7, 6+7,

I | 7 , -7. Druga poznata pjesma koja se pripisuje Cirilu jel't,,1,.111.s, evandelie, saduvan u mladirn iirilskim rukopisirna,s,r, tpicv evandeljima koji za svoje vrijeme sadrZi neobi'dan,;,, 1 slavenskom narodu da njeguje knjigu na svom jeziku.',rrlr jo.i je dvanaesterac s nestalnom cezurom (pos'lije petog,ry, rlt'poslije sedrnog, a jo5 rjede poslije Sestog sloga). Osniva, ,l:rlile na broju slogova, ali ne mari za kvantitetuniza nagla-,t Slijedeia je slavenska pjesma Azbutna molitva, za koju, rrrisli da joj je autor Metodijev udenik Konstantin Bugar-I r, islrjevana istim stihom kaoiProgla.s. Zanimljiva je po tomr,' i{)i prva slova stihova daju azbudni niz. Neki misle da je

,, t lid'ne molitve nastalo azbudno nazivlje za glagoljsko i ii'r LI.rl pisms.I u Kijevskim listi1ima, rnada se radi o molitva-rrrr, r'i(le neki suvremeni slavisti (Jakobson) stihove po sila-

--7

,^r.irsLrr: , t_0, , ]t,7+4,*-7; 7+4, -5 ili 2 >: St-7,

n0f;.") i o 'll.],^|

6 15, -7,6*5. Takva silabidiia proi."uofi l,1rur," ;tl]alognom biza111Lo* pjcsniitvu. Itacti se

T';';:,gii;ii"l$L,&"ii:1'L'fr g'*iJ?.f"iilli*T j:l:l*itlil;'JI;iill'fr ?'Y.:#;lX;:;n:;;i:ll",,n:::;X'll,r,:1,

tij'iif.lusom u ko.jcm je jeclino sralno praviio cL.zl1ra.1rt"^qF; iflr .^111 lQttltl racltnal o lo.mu cla oyukva r-itrnil<a vocli

':]i,o'|.iq fi"iil.t ,ttu tonskih umcr;Li<a r.i 1r,,^1.e, tj. oci ti.r_r_

' l,.,rJlploino stilttra-

,.oti:'oSr'";ot tr'1.';rrl]Iq pocziii na Istol<tr i na Zapariu r.i letkol.', ",',ffi ;.':i : :JJ: Jii: ::i iT' :, "i1, ; ;,.'l?'.?";l;ll I I **

,. fll.,r,:i, na brrzi ,tonskt-rg rkccrria. 1'ai,o jc porrrl,, .eoou_'],.:,'1,,;t;t -

11 ilrrnPskim t.rirrrctrima - kcjj ;c uroctil;, Aia_

,,rrt' :LIfi. 1:1,.t, lllKo-1c aamp.slii rlinrcLar peurlelno s pui_l' ,

,,1, u,. 1" lst ilrur politikos.) ul.jcca.o ltA stvaran.je ll irSes, ," -,irli 5c

pbilrlo pnm3cnJtvao u grikoj i irt;nskoj c,.i.:r cI,,,'r l.t)i _lili- I f:lJ,oclgovara osmerclt. U tslfl'om je metru',,,1''1, ri,il*iloitr'o crlivenih pjesama ko;e su polaltb ulazile,, ,t',,':'f,j5ke tin;13?.

.1,, rrg'isko:iry:li:59j knjiZevnosti ni.je sadu'r,an ni .ie;ian

: :' i,1', u "',

I j:'-!i?r ffi '*'l'^ i]:; li' ! l' * i:* ";: ";,r z"rllaje u XI-XItr. st. liturgijsl<a ,rcvoluciia.. JeAen,r'l',,l..iiur je i proclor novijc hinrnocli.jc u rirnski obrecl.

1,1,, rtl',nnoljiie - l(ad si-t sc ntSli pr.ccl obllveznom reir;i:_

t, ;', :

l'; : ll t,t *,, *a,l.l, ffi,:1,';1,i*:Ti,":;.3":;i?T* *:l:tr ,,i)l.L,,, 7lrllii.lr rr',';llrtltrrra zuclaci-r cln prc-,rcciu himne iio

,,,,, ,',1'i)it,, rrsvul,rla t-rnrskJ r:rliva.. .ODi to.j zacla(i nisu bili

26

1 ',, rrrr 1 l,r,',url.,l.t' lrilri;rocliyc, t.i . t-rcl tr-ri1"ulla istihira i u po-i ,1, | ',rr'' r ',.r{lrl;rjrr lt'vorli u clultolirt slltrinu, moida dak

,: ,, rl,rrrrr trrrl.l ,, tlolxr. [] istom btcvi.ilrlrr irrra ink uputa cla

,, rlrrrL l,l, \.rllr pr) l)r'\'()nl orlnosrto osril()rll gllrstt - ito go-

,, r ' ' r t,, rl,nr rr.rr ilrtt p jt'i,lut.jlt plctlllt t-rltittilttt.lr, ,rrl I r rl\.urr(':.1('r'it(', l.lltliav .jc tt Proglustt t't'ttttde'!.ja i

', ! ,, ' ,'r ut,,/ri r, r. irl,' rrchi (liolcndid) i u iilil:;irorn rritipi-.r I r llr, l..r r l'or'liirrrrr rrir Llraiu iz g. 1tr84.'t'iil icst sti-

t, , t,lr I,L ,l,rlt, .,r'1r'rlor'i lr:r:;r'tln lll'ilstarclg sliitoivot'sii'n. Za1t.,.,, ,, ' ,,tltt t ll,ltt,lrttt (lrr.59) sltiut,anu u gla.i:oljsllirl brc-'i',,'r,r r l|r\'. t lr(' n)();r() sc sa sigurnoidu rccj cla li| !' , t,! r.t.r{,t Irlr, ,, l,oi lr jt'srtti ili jc mo:ic1:r kasnija rit-

, !,r,, I ll t.rl r,'l rrtnir l\()j Plozi jr-. i prij.:r,,ocl Plestne, ! ; i ,,r,, ,r I l,r I it .,.t l.r,;rt l;rlr)ri('t- IIC /Ifi-riTl{) d;f ii iC fit-

'r r rr '. l\ I rlr 1,r ;;1 ,l.r, t ilttrirtlit' 1-:t-rr:zt lnogli bismO,, , a i tr r, Lrrr rrr',r ,, l,.r rr 1, ,,.r1'rlj, ,'t ttinr [ci'.:;lOVinf;r, i;aO. ,r t,r 11,r11 l, 111r,111,, 1r1,1 rr.r l.rl,rr l],:,1ji plut tc Seslo-

,,.,,,tt, t,,t,tt,./ { I,,,1\ r,l, r.r 1,,. rr hV. st.) t PolitLlli.ca! | ri ' ,l'r il',lrrrt.r I'i' \ rl, ,',t ilrtlr.r,t

i rr ,lll,r,,, ,. I ',r,, I .,,,i ,iit | ,tttt t;it,ltlt, ttil,it, <lfiCijti S

1,,,;,,'l\ .,1 l,i rrr',,rr l{l,rrr,',rrr I lr.r lr,rl,,llr"rrr i,ZillLf,liim-,, i : 'fi:rt i, :ril,r, ,', !i., ir l'r,, I | 1,, l, l.rl " rr l.'t. lltirtl.;,lCrlttt

!; ,-t:i it.t.lrl,,rri,,rr l,ir,,!,"ur,,1,, Il'' t rr rirrr'.i,.tlttti',t '.,,!J,t,,,.r, ., ,,lr rtrrr{ t,t|1,trr,rilr! l),ttrr'lli-i, i rr: i:rr ',, l''.li,, i,tr',,i ' 1'r, ,'lrrrtlr lttttt.rt;.t

. . ., r.,r ,.li I r,,'1,,'lrlr, I'r lrol,rr.:tj ll|r';ltai | |::::,.,,i ! | rrt' r 1,,111!r i z;t1;tttlilihrll,jC-

ri , lr1, , rl \( rlr)'' l"l(rola, ptlsiije; | ,,! i !,, , i ,,lrrt,r 'rl l'1q11 1i1"111ia'I'r-rrakzr na,, li r ,l r,lrr' r ll,,.rl l,rr.r :,\'.' l:tii, tak i u kon-', i I r, li 1,,1 | rrlr , rrrr,.lr. llr,rk lttltvo jc duclO kako

'i' ,, ' r rt,,.rrl, r ,lri 'r,lt:r1tto i'ritillll tliLcliciOnalne! 1 r ,1 | , l,lulrr', lr rrlir.rrri i rtorrctu;tstitli teksiovi

,!, I r, .,, rrrrlr.r rr.'r,,,lrri 1, zil'. Iptrii .ie jo5 dugo kodri , r l r,l rl r , r;, I rl.r g, Lrrjiut, r,ni jczilt crkvenosiaven-,r i,, ,r , r,Lr,r,,r tr',rlr r, r,.'r'irrr ili man.jimuspjehom

,, ,tu t{ rl , r l r, rrrlr Lrrii;,;r, ll r-trl tol,:l ic icsto na-

\l:rl;t nr i,.,,;rvirr.r sta

I : i I:, I :,., i i, i ; ; i ;,,, ; ;:ilJ",? :""Tj*:, #glli'.,t{" i reksika.

st'r'v.rrivrri.j i, rr iro ie qarJe od crkvene 1.rrril11,?rtutu, to je kon-

',,,,,,}'i'1,"*;":;'#,'o??:o-10;;;i;*#;'-il';",;*::,1XT:l

: *- "+

il m*Tsn iifu ir?it *.:i i' :"t i'"141;:$i

ITI: civilizacije, u. neposrednom 5u5i,m-tjt punoj ostataka

flomarima, u gridovrma u kojima i. ,r -"t-1tt]l s preostalim

d a o rom a n s ko-sr aven sk i q j r r" erlli "- ;:"oll/,"# "il,",[hll:

,"?_: r: stuZe tabinskim jezikorfi i J.i.-,iit drugim cenrrima ilij;"-i"X'j' ::jit.trJcsnu vezu s ni"-t"inn" t rE i.,u,,i

"' " ^'i,1",1X13' ilj'#i; i::: y:,.y1. : o,* r-i ^iilj #li

i; U-;;;; """".,i

rti"l ou'

" ( s i novi h rva t s k i h t?"r"i" ri li:i:

; 3r i ii i "*ffi ;j&;i:k;;;i,:i:'xi.*u_, r",?, Lil;ii;11,1,

kantorske skore_ u uiri"p.[i_':;";f:.t,"*ry. nasim gradi-sxole raznih redova.

:i:,.l"ihii;#":.;#it;?JriT*f hr"",f ![i:if H:#i;f :#"1"j:,q'J,'"$*,:;il:x*;,nT',r**r*ril;ilriii poznatija imJna t- <t"

*0.'X'^'.::':, ooSoJeni ljudi, pa iair11 " o,1t,*;i'ff Ai?r':,:re,fffi;;3ff9;iX;11 Iffiglya1ike. i firozofi.y.e " n"uroun;i;;"i;rrcteo Acciarini koii

J. :T,, y r :, ji'o i,1'"n'""::#* # *:d, 1fr ^fi,t, i:] :

11ff;^ol: :,^aaudn i h' cu er a n a

"uroo, ko_'r I Xlil "l:* tT_:,i *

ffdll*lif [fr-gTdl+l'#+'ffi ##flT

ni#i'ffi ffi ;fr:,,I;ilili{lld'iffi;#, ji,ip","di:q1;;,i1,",:ri.pj;tur;#fi::iilfu i*s;* I 1 J :. # i*:tti: ] t Tr' ;il,"xtj'ji : llf s:jt*iiif""i,,fi,11'il;I';::'l';;ll:'il:';T*:l?:"i"":::::??1J#X:.

', r.,r trr r('i(.n(), latinski je jezik kod Hrvata u srednjem. iir l.,r rrt. (lr j vr(t'11 tlruStva, crkve, feudalaca, inteligencije;l.rr,.lrrr ( p.r i 1 11i1,1'1to:;lavcnski) jezik u pismenosti suZen jei t'rit,,r rt,rln. rr;r iullozlrl'raclne krajeve i dru$tvcno na niZe slo-i, ,' I rrr,rr' lnrl.r'ijt'. IPlrk pravih geografskih granica izmeclul.,ri', l,',1, i n.rr,rrlrrolt lczikl ncma. Ali ni front narodnog jezikartii, l,,lrrr..tlr.rr ljorrnilulc su se kulturno-jezidne regije odt'gilr r ..,.'.\'i'i,)nr lizi()nomi.jom istakle tri: glagoljsko-da-r,,.l r 1.,,1.r lrtr'tr./(.rr sjt"r,t'nno.i Dalrnaciii, u Kvarnerskorni .r., rrrr 1.. rl'.111 r I rr i tt' rr lslli; clalmatinska s latinidkim pis-r,,',lr I ,,rl,,rr..l,rrn rr.rrit.r'it'rrr lc clonekle s iirilskim pismomi :r,,1 .rr l!rr r,r! 1,.{ lr.nr, :r h rrio.j gravitiraju i pozadinski bo-=r,' l" li, r,,1,,,r,r, l.r I'r:r jr.vi; ln'(:r .ic gornjohrvatska, prete-i,,, I. rit rr l,r r' t'rl.r. 1',', 1 j.rr'irrr trr:rrlilr-skim utiecajem. Medu,,..rr r,,,ri,rnr,r lr,rh,, l,r pol\,t,/u ju i tt'l<stovi, bilO je Uvijekt ',rr'rl l.r | il:,rirrtrilrt'l! l'r",'ilil.rnl,t l,,li lr'listOVi mOgU Se na6i,r ..'.t t, i ,,r ii, l,r i rr r,r tr I pt..nr.r N,'lii ;-rr-ozni i pjesnidkiE i=t:i.' i 1:l,rs,,,ll l,',1, 1',,,lrl' lr l,l, r,rrltr jrr :,t. rr iUZnOj Dalma-, iai t lt,rllrrr lll.rr Lrtlrt, "rr I ' l rlr, "ln. l:tlinittlii ikaVSki tek-=r.r" i i= lt,llilr,il ilr ttilrilr iltt it /ittlt ir ,t lo stt 1tt-c'teZnO pje-=ElrF =, l'' rt -li ti lr,, 1, 1,r1,,,11'1,,' 1','rlru, ;, , rr;r ;rotltttt":iU UZelf r,ar=1.. i l..tr' l 11,r1:,'l1,l,irrr r rll,r,l't.,ll.l rrr,,y'rt tt:tii Uf lLrt t t 1 \'l =l lril,r l,lrri lr l, ,t, rr t ., l" lltlr ...lninr r':rkttvskO-Lelter =Llrt rlil':1.1, t.illilr ,.r,1.,tr irrr,r I lr r lr'L.,lovi ( koli sLr

srl.lttd.ti llrl tt I t,,,,,r',t.1,'"' 1,,,'ttrl rt ir ;rtt'' l1rl. \V. sl.,fffi:lti*,,, l lr llll rt 1.,'lttt;i', r rr lr I lllr, rr / l,tnt'.l,tt1t iz ;rlvcf*lf l!f t1 | =t il f,:.. ,,'t i. , ,,r l: \ \'l .t I rlr ), z.r.,lrrzrr.irr po-

$ttlf ;:4lrrlrt *1.,,E l.,ril..r, ,lirr, l, r r,111 ',t 1r rloit' tllt poictkeElllllle l,rif +'=t, lrriir,'rl, li lrrl,,1 lr.r,'rli lttt1';go ranijeIt=;rr *l:t =e fl rl'r=qrl rtii..l;1, '

ll,.rl =, =a11.1 l;i gl=rg,,,li 1,,,111 l,r,rlrrri jtr rri.vrslila Spozna-i,t,r =rti: r.rillell l,rt,"ll,,,, 1' ='rl.t I l,l',ltit, tj. rrViCfenje Cla Onirrr .tsrr rr:r =, ilr 1.,,,1r11r lirrr,r lri,.rrr nr,.,lr z;rrrri.jcttiti latinski jeziki t,l=lr,r |,rl. r.r llir, | :,tln,r,,l ntlr. nil\:r(l ll()tpunO pfimijenje-rr.r *i r ,lrllr,rtrl Irr,lrrlrrl\..r, Lrrl tl u lirlr.rr.johrvatskoj regiji.f',.,r.=,r rrl,,,tr,1,, n r,.,ln"t. 1,.zrl,:r i llisnrit zavladala je na1...irrr. i,r r ril,r,rliLr rlrrl,rs11,11rLt., u statutarnim kOdifikaCi-i.',r,i rr l','tr, r!ri lirrlrlr.r,ilo.,ll :,V;ll\(: Vl'stC, 1I pfipOVjedadkOj!. ,ri i rl l'1. 'ri',tr'rr rr h,rlr'tn lc olrrrltvlccna i duhovna dfama.rt :,.rt,,,i ,,,1 tilr 1,;,,"., pr',nr(.n():,li i knjiZevnosti bit ie ovdje1. '1.,r11 i:.,i,,r;r rr.r n lr.l(.nr ..(. ont. lttttltijontu pojavile.

28

,,|)

Epic,rafilca

, .,U str, ar-i nerjstarije potvrdc glal:oljsliog pisma i narodnog.ir-'zilia n irliatshim krajcvin"ra nr()!lll sc naci baS na polju eplgrnl il<e. U Kvarnerskom zal.jcvu sclu iali Lr XL stoljeie.-Iziogstoljeia poznata su tri 'cvclilt^ natpisa: pi<t*tinsi<i na crkv]sv. Jurja u Flominu (isloi'rrl riblila lstr-c) govori o klesanjuleijeia istog sveca lro ji ic rrir istrrir liliirt',rr r-.rsi,i,ilo isklesan;v"tltntslci iz rnalenog sr'lu Vulrrrr r na ,trlirr crcsu, vjerojatnon_adgrobni natpis r.ra ko.it:rrr .ic rrprrr'tirr i siii'an lzrtiniki tetrist;I.{r9ki u samotn gr-arl. li.rkrr, lir.i i sc .ilrrt,,:;i na neko zicianjejedne od bencrlililinsliih opati.i:r. S irri.lcl:rza u XII. st. (oko1100) potjcicr zn;,rnrcrritrr I)ulcurtskct ptoia (bt. 1) koia zajed-no sa tri ocllor.rli, cll'Lrgc takve plode iz bcnecliktinst.

"ik,resv. Ltrr:i.lc u Jr,'uurlvoru kr-aj Bail<e na Krku predstavija nekevrste l<lirnrni f.art'lrrr. Fnvi .!e njczin zapis o ciar.ivanju zemlji-5ta svctoluci.i.siiim bcnediktincirna od strane hr'atikoe kra-lja ilvoninriur. Po lironologiji (odnosno po palcograiskomirrit,cri jrr) slijccli nevciik Grcloselski natpis iz XII. .i. koii seclllirol;i nar posvetu oltara u Grcloselu u srednjoj Istri. Sij'asetcirr-rlirh llasni.jih glailcljskih natpisa ne sporninjemo.

hla iirilskom pismu zapadnog tipa - koje se uclomaiiloisior)no oci Spiita, u Travunji, Zahumlju i Bosni - takocler suza{ana potvrileni epigrafski spomenici )<oji slijede zetsko-&umski-r ortografi.iu. ldajstariji je ocl n.iih Hunrcilca ploiairod l-jubuikog iz Xtr. sc. u kojoj ima par glagoljskih slova;ona govori da jc l]krsmir, nurun* iupc, sagradio crkvu sv Mi_hajla. trstoin iz cirr_:;tc polovicc XII. st. 1c Grdov natpis, nadenkod '.11,-cbin.ja, toji saclrli naclgrobni natpis Zupana Grda. Kti.torskog jc sactrlaja Natpis l<stcz.a Brctkn na pragu crkve sv.Ivana rr I'ovl.jima na Braiu (bcncciiktinska opatija) iz g. i1g4.Slijcclc clva bosansklr natltis:r: Natpis bana Kulina iz g. ttSS.(ili 1194) naclcn liocl Visol<og, ltoji govori takoder o gradnjicrkve; naclgrobna ploda /(lrlirrovcL sttclije Gradeie, nud"r, ,r"-cla'no kocl Z.,r.ricc. Nutlgr<tbni nalpis kneza Miroslava (knezabradl<o-l.rvarsl<og) u Omi!r_r potjede sa samog kraja XII. sto-ljeia. Vclik je bro.i nadgrobnih steiaka iz srednjeg vijeka uBosni i Ilerccgovini (manjc u Dalmaciji i Slavoniji) koji seodlikujur figuralnom i simbolidnom plastikom, a

-mnogi od

njih imaju sadriajne i osjeiajne natpise (br. 2).

30 J-T

ll trlil:at , i,,lrrro .jc naroclni jezik na glagol.jsliom i iiriiskom

r., ,,,, ,, roiirr i clomenu ko-ia je u Evropi bila rczcrvirana sa-,rr,' trri,, l.()rn .icziliu, a to je pisanje piszrrna ili isprava javne,t. | | ,r svoii.r.i strukturi na5a isprava nasljcclujc clalmatin-lrr l,rr r,,l,tr ispravu. Javlia se od XII. st., a vrio jc instruk-

t,,,, L i. r oiruhvata sav privatnopravni odnos, cl.lclorrrice il,r,.,r() l)rA\ro, a sadrii gradu za povijest naroclnog livota

, r' ,1,r. S vl:cmenom, a narodito u doba vladania rnletadke,'r' 'rl.t', l.'ogato se razvila notarska isprava talijanskog tipa

r\.n;va na ustanorri notarijata; na vanmletadkom pod-, , r ,...viia se pedatna isprava koju izdaju feudalci ili kap-r,,t, 1;otlrudja glagoljske pismenosti saduvalo se mnogo is-r, :, t'irilsiiiir je s hrvatsl<cg podrudja manje. Najstarijeil , ,i, '.,c potvraiene iz XII. st., ali nisu sa"duvane u izvornorn

,,r'l ..'l'o bi iniala biti jeclna gtragoljsha isprava datirana uI r,'i I rri itr na Krku g. 1100. o clotirar-rju cl"kve sv. Vida, ali sadu-, ,,,, 'r illijanskom prijevoclu i u l-rrvzrtskom prijevodu s ta-r1 r,,r: iz XVIII. stolieda; ciruga ie iirilska isprava iz Po-, ,1. r ,r:.r Erad'.r iz g. 1184, ali sad'uvana u ul,odnom dijelu ta-t , ,, i, r i:iL-ilslle isprave o utvrilivairju clobara benedil<tinsjue.,1' I li\' u F'ovl-jima iz g. 1254. Ocl siv:ri-lro sariuvanih najstarija1, r'rr.ii:L isprava T(ulina bana iz g. 1189. koja saclrZi ugovor

lr rl lorrCanima, a pisar joj jc bio iz LravLlnisl<o-zct:;kc pislr'-t ' ,,lc u kcjoi se iuti utjecaj l;rtinske l<ulturc, v.ierojatno

1 1 '5lrf iLrnika. Dubrovnik je vei od XII-XIII. st., porecl::-: l;'llirske liancelarije, drl.ao i iirilskog pisara za po-

rr' I ; irmenog saobraiaja s bosanskim, srpskim i bugarskirn, | ,l rr ,inD. Slidno je kasnije prakticirala zadarska opiina.

',ttt ltIti ireguleI'()lrllt diplomatidkih dokur,lenata narodnim jezikom te

, t , "riiskim i (na svojem podrudju) iirilskim pismom bili sur,r ,rri Lr primorskom pojasu i zal<onsko-statutarni sporneniciI ,,rlrril se reguliraju pravni odnosi (pa i kaznene prirode), ', rtr sradanima. Takve kodifikacije su obidno nastajale pri-| ' ,';rr 6l;6$1veno-politidkih promjena. Statuie pisane laiin-

,,r iczikom imale su mnoge komune, a hrvatskim sar-not . l{ajstariji i najvaZniji takar,' zakonski tekst je glagolji

' r,r rrisani Vinadolski zakon (br. 6) sastavljen u Novom g"

1288 (a saduvan u prijepisu iz XVL st.). Sliiedi Vrbniiki (kri-ki) statut koji nije kodificiran odjcdanput, nego odredbe unj unesene datiraju od g. 1362. do 1599, a rukopis koji ga jesaduvao potjede najveiim dijclom iz g. 1526. kad se statutpoclnosio mletadkim vlastima na oclobrcn.ie. OpseZan je i va-lan za ilustraciju narodnog Zivota iirilskirn kurzivom poljid-kog tipa pisan Poljitki statut (br. 7) ko.ji sadrZi kodificiraneodredbe za opiinu (kncZevinu) Poliica od g. 1444. pa dalje.Kastavski statut nastao je g. 1490. vjerojatno glagoljicom, alije saduvan istorn u Iatinidkom prijopis;r.r iz 1759.Isto,m g. 1507.pisan je glagoljicom Veprinatki stotLtt u kojem su fiksiranestarije odredbe obiiajnog prava. Ta veprinadka opiina u is-todnoj Istri mora sc poscbno spomenuti zbog toga Sto je sa-duvala velik niz glagoljskih zapisnika opiinske administracijei sudovanja.

Posebna vrsta isprava su razvodi, tj. dokumenti o teren-skom utvrclivanju granica. NajvaZnija su dva: Istarski razvod,obirnan dokumenat o reambulaciji komisije koja je g. 1325.imala todno odrediti i obiijeZiti granice izmeclu posjeda akvi-lejske patrijar5ije, pazinske kneZije i mletadkih posjeda od-nosno njihovih podloZnika. Bio je pisan na latinskorn, nje-madkom i hrvatskom jeziku, ali se saduvao sarno glagoljskitekst u prijepisu iz g. 1546. Za s'tipulaciju ovog dokumentaposluZili su i mnogo stariji pisani razvodi. Drugi je Koiljo-ikiraz'nod (KoZljak na istodnoj obali Istre), manjeg opsega, pi-san glagoljicom g. 1395. - Hrvatskim su se jezikom pisali iurbari, kojima su u zapadnim podrudjima bile odredene oba-veze seljaka prema feudalcima, ali od saduvanih nijedan nijepisan jo5 u srednjem vijek'u.

I reclovnici glagolja5i pisali su svoje regule, konstitucije,privilegije i sl. narodnim jezikom. Regula sv. Benedikta (br.B) po kojoi su iivjeli na5i benediktinci bila je prevedena s la-tinskog vrlo rano, barem u XII. st., a saduvao se jedan gla-goljski prijepis Rogovske opatije na PaSmanu s kraja XIV.stoljeia. Svoiu su regulu preveli i franjevci te postoji jedannjen glagoljski tekst s kraja XV. stoljeia. Ali franjevci 3. re-da (pravi glagoljaSi) koji potkraj XV. st. biljeie svoju eks-panziju po sjevernoj Dalrnaciji i Istri, imali su i svoju regulu(npr. u Klimantoviteyu zborniku), a 1492. izradili su i vlastiteKonstitucije (br. 9) rrr kojirna se od,raZava trnutra5nja discipli.na i nadin Zivota. Simun Klimantovii, pisac triju glagoljskih

32

.l,,,rrrrl.r iz prvih godina XVI. st. prikupio je iz latinskih iz-,,,r,r i rlt'lrr zbirku franjevadkih privilegija pod latinskim na-., 1,,\"lrl: Manr.tn manium. U ovo podrudje pismenosti ide irl,rl ,l.rf iii lrr-vatski spomenik pisan latinicom, tj. Red i zakon,, 1,1 11s1;11r.is u samostan sestara dominikanskog reda iz g. 1345.ff rrl,,,tris .ic vjerojatno nastao u Zadru kao prijevod s latin-,'1,,1'.r Zcnski samostani rnoraju biti posebno spomenuti kao

f ,,rrzurrrcnti< hrvatske latinidke pisrnenosti u gradovima, jerJr l'.kl nisu udile latinski. One su imale na pudkom jeziku il,,rr..trtrrcije i molitvenike i pjesmarice, a u Sibeniku ie 1615., ,rl' lrrli optuZene zbog p,nikazivanja.jedne duhorrne drame.

livo.ie statute, matrikule, imale su laidke ili pudkelrr,rl,,vstine koje su imale vrlo aktivnu ulogu u dru5tvenom:ir,rrrr rralih gradova i sela. U dalrnatinskim gradovima sunr',1'(' imale matrikule na latinskorn ili talijanskom jezikur,l,r lri ih mogle kontrolirati mletadke i crkvene vlasti), ali ihi,ll.r I llrr hrvatskom jeziku. Najstarija su od njih tzv. Pravilat,t,ttrtr'.\tine sv, Duha u Baiki pisana glagoljicom g. 1425; Sta-

',tt ,t'. Mariie u Zlarinu je iz g. 1456. Bratov5tine s glagoljskog1',', lrrri' ja pisale su narodulirn jezikom svoje spi'se i registre,',rrrr,r ih ovdje ne spominjemo, jer se nisu saduvali prije\ \'1. sl.

ll t:torijski tekstoviI'r'cmda je narodni jezik osvojio razlidita podrudja javnog

rr\,,t;r, historiografija (uglavnorn pisanje kronika) ostala jel:'rr'\'t) posve u rukama latinskih pisaca (npr. splitskog arhi-rl,ll\,)nir Tome, pisca djela Historia Salonitqna iz XIII. st. ili

rl;r spomen€mo jednog pisca ljetopisa iz gornje Hrvatskelvrrna arhiitakona goridkog iz XIV. stoljeia). To je valjda

;,rr, (to su glagolja5i, tj. niZi kler, rnalo imali udjela u politid-l,,rrr 2ivotu i Sto se takav posao nije uklapao u njihovu vjer-t,'rliclaktidnu funkciju. Stoga se njihov kronidarski posao

,,1,r.rrridio na vi5e ili manje sadrZajne zapise po kodeksirna,,,, 1 ko jih primjerice spominjemo:. Zapis pisca Juria u I. nov-ll,rrrsliorn brevijaru iz 1459; Zapis iakna Broza Kolunida naI r ri',r Korizmenjaka 1486. (gdje je lijepo redeno: "da je knji-s,,rrr tcSko priti i gdo knjige podtuje da je knjigami podto-, , r,7; Zapis popa Martinca iz L493. (br. 4) u II. novlianskomr" t'ijuru o hrvatskoj katastrofi na Krbavskom polju, a Lje-,,,,,t: Simuna Klimantovi1a iz podetka XVI. st. suhoparna je

I lr,\irtska kniiTevnost sred. vijeka 33

ii

j'1,,rl;Iii+rri[**hr**s""*'i"ffi

**1.p;gqs; l**i*,i*Jr*t"#i""1

"U.'*'tffi lru;i:"*l"-e:v u svoiern iz.avir-

ft{41if".'i 115fr*;??i1i::r#?35rii::.ritYfti;,:|:;t;i;ilr?::?*,*+i;i*'"t:;#

M or al n o r! i tt ak t ii k a p r o za

o" o *]i;:;"' "o..li'J;:j :,' 1lyib m gl1rno cr i fl -I

1t : l " ixoza- i * op.r, ,: :Iii.,Lr, ;r i.r,,?"?r'?,Ii.j!,fJT:nii :; i,:***.i.,Tlli;

;litT::'%5,'fft#"i "'i" il';i "' "'?'in."d J. i ; ; ;;'', r i''.f, '

1xiili, ff l*1iH',Xl,.#'itf#ff r'lriTi:'1 ji::lJff.q":;,itf:,111"",,1-l?ti:il;publiku rr niZem "u.gi", t'l..l"ri.;;';:,i,propovjeclnicima kcnom nepisn*" #$:i::fl li:[T

Jfu,:# n,::fr ffi1x;3:ff ]' iij.",;'"'15: l"'or

id kol z;;; ;,' ^',,

crna ni suvremcn ilrj ecrnoil wi.ili:" i ;:i;Tl, J;.,11 ;1,,i ;l :lllii ;'fl,11 j g:lodjcka atrrlrrrrrih r':rzrlr,r'. ''r^

rit,r..-'i.l,,,l-,, rror,"il., (r430) na

ii:r!."lii f , Ii,T:, ;t H'!: l'; I "'

I I l, I I il; iI Iili ;

; ilt,' $yi., :,;' xlotl] :" ov:rl<vLr 11lrr11rl.islitr pir,r,.r,r.ril'-r,lcdi ko jc

'., titui,,"i, rr.,tttti:a,,tt i " irriiiiti\riTor['JTlri]]lr"{t.fi'il;..i,','ili'lll.ili'"'' \'L'c. zit 1"';i,''o;'iii ncsa za liavderi.:,rie

ocl crjcra ovur*,c vlstc rioja su 1< narna crosra iz lalil::i.:o_iJllT i l: i ;., xi I L,'.: ff;i: ;,,, :i,., .il,il i il,h,. i

p.r:. : u a",, " ",

* J*n s v il e r u p r,i"i,, i,,.-, o i, r i, n o ii L"i oi',

"" biiZiiii,X

t,:ii,; j; ::-t1

Ir., ' rr zborrriku iz 1468 - Knjige Kata nntdroga (br. 54)"r,l , ,li:r:l ie latinske heksametarske distihe prevodio u prozi"I f ,l rl,,ralistidkih sentencija je sastavljen i Nauk sintt Virta-,i,,r /i ,to ga daje otac sinu (kao i premudri Akir), kod glago-l1r .r l)r)tvr:ilen od XV. stolieia. Pu'no je moralisl.idkih senten-, r1,, r pliiica, kojirna se ilustriraju kreposti i njihove supt:ot-,r,'.tr, tljcf o koje se kod naSih glagolja5a zove CyeI ysrtlcc nttt-.rt,' ti (br. 5B), a u talijanskorne izvorni'ku Fiore di viriir.It;, l,r jr.'kod nas prevedeno negdje u zapadnoj Hrvatsl<oi ioir"'rl r:ri XIV. st., a prijepisi mu dolaze od prve polovice XV.| () rl'iicsima i manama raspravlja dosta duhovito jedna

, , r', i\t A sedam smrtnih grijeha koja je kod glagoljaSa pre-r, '1, 1, 1 'rcgclje u XIV. st. vjerojatno iz talijanskog, premda jojt, ,,r' l,,r' fra.ncuski dominikanac Laurent d' Orldans iz )iIII.I rr rliL'lu Somme le Roi.

I', r,l nazivorn >illlmma( cvali su u srednjem vijeku nat, , 'n tr,:oloiki prirudnici koii su obuhvatali ili ditavo krSian-

| , ' ur r)n.ie ili zaokruZene l<ompenclije moralne teologije.I rl i r sr.r prirudnici obidno osnovani na glavnim fornoulamar i ' ',;ri',1 yli:psn'ar:ia (C,ionll.i, V.ierovanje, 10 zanor,iiedi iI r , ;'1.1'1i1j1rjig su bili namijenjeni ispovjcclnicirna i1i sveie-

,', I i,urdlrlatirna. Kod iras je nairaii'':cni.ii ovalrr.rr pr:irud-rrrl lrirr prozvan Antanina (npr. joi g. 1603. u Vrbniliu jc po-1,,1 iu :;vi sveienici, a po jeclnoi vijc:lti ttila jr: <lal< Statnrr-

i, , r | 'rrrr je to jedna kompilacija konfesional a Suntmula con-i ,r,r,; firentinskog biskupa Antonina (1389-1459) koja,r,,,r ',.' saduvala u viSe glagoljskih rr-rkopisa ocl druge pol.\ \' .t (najstar ji u Axforclskom zbornilcu iz 1486). Zanirntrjivi, rr rrir,i odraz tadaSr:rjeg Livota. Tu kompilaciju izradio je,r'r ,\r:lr-rlin po svojem veiikom die\u Sumn.tcL moralis koie' ,t , ',rlja5i nisu usudili ili nisu smatrali potrebnim prevoditi.

'. r';rl<ter summe irrla i Kvadriga dulnvta, glagoljski pri-,, ' rivrlalne teologiie u 4 ctriiela, prijevocl talijansliog djela't,,,' ti',(t spiritu.ale Nikole da Osimo. Talijansko je izdanjei r I ' I n'i prrt :ltarnporn 1470, ali nad ie plirudnik prevcC::ni'. t,,, r'uliopisu.

l, t ',rloike prinudnike ide job iedno vrlo popularirc djclo,1 ,:,.,.r, a to je Dijalog Grgura pape. Ano nije identidrro

, ,.'i ,rinl cljelom pape Grgura, premda se oba djcla je-,1,',1, ,irit'lc ur 4 krjige. Naie djelo sadrii u obiiku dijaloga iz-

I r ,, .rrilili i Lliit.rlja raspt:ave o mnogim pitanjima kriian-

.]j

ske dogmatike i moralke. Iako mu autor nije identificiran,original je svakako bio pisan na latinskom u Italiji u drugojpol. XIV. stoljeia. NaSa kompitacija, nastala vjbrojatnd udrugoj pol. XV. st., Sto5ta je samovoljno mijenjala; napadnisu npr. o3tri ispadi protiv bosanskih heretika, a kad se govo-ri o tom kako je <lavao pokazivao Isusu strane sviieta, ieivrtastrana je >Dalmacija,i Hrvatska zcmlja<. Naistariji glagoljskip.inigtqk Dijaloga pisan ie na samom kraju XV. st. na gos-poStijri Kotljak tr Istri. - Glagol.iski rukopis Ot jerejskago-ofi-cija, sadrli traktat o sakra'rnentima i sveienidkim duZnostimaiz XV. stoljeia.

. Z3 redovnice ic kao poboZno Stivo bilo prevedeno djelomistika sv. Bernarda od Clairvauxa Mod.us bene vivendi ad.sororem koie se kao Kniige blaienoga Brnarda opata nalazeu glagoljskom zborniku iz 1468. kao i u nekim mladim latini-dkim rukopisima.

Mimoilazeii obilje dlanaka svakojake teolo5ke, kateki,zamske, liturgistidke, topografsko-biblicistidke i ispovjedni_dke sadrZine, zadrl.at iemo se samo na onima ,kojaiu iza5laStampom. Najprije navodimo raspravu Ispovid koja je dje-lomice saduvana u glagoljskorn rrukopis,nom zborniku

-(Tkon-

skom), i to zbog toga Sto se tu o njoj kaZe da je svrien a 1492.,da je Stampana >u kuii me5tra Pelegrina iz Bolonje< i da juje sloZio fra Matij Zadranin (poznati starjeiina tieioredaiaglagolja3a). Bila bi to dakle jedna od na5ih naistarijih inku-nabula koja je ostala nepoznata. Ona niie identidna sa slidnomglagoljskom knjigom koju je pod nazivom Spouid op)enaStampao g. 1496. u Senju BlaZ Baromov sin (Baromii) iz Vrb-nika; ovo je prijevod talijanskog djela Conf essionale MichelaCarcano Sto ga je prevco kasniii senjski biskup Jakov BlaZio-lovii. Zaniml.iivo jc der je ovo prva glagoljska knjiga Stampanana disto naroclnom (iakavskom) ieziku.

JoS su clva takva djela iz zavrSnog perioda ove na5e knji-Zevnosti koia su proizalla iz scnjskog kruga kulturnih radni-ka na pod. XVL st., i to; Nurutnik plebanuieu, Stampan u Se-nju 1507, prevcdcn s latinskog djela Manipulus curatorumSpanjolskog teologa Gvida cle Monte Rocherii. Kao prirudnikza du5obriZnike djelo saclrZi: raspravljanje o sakramentimai njihovu administriranju, o ispovijedanju i pokori te o dlan-cima vjere. Prevelo ga je viSe ljudi senjskog kruga kojih "ime-na ne izridu se za ukloniti se ta5ie slaven, ali glavni je faktor

36 37

t"l, t,r'tlrvata bio senjski arhidakon Silvestar Bedridii, a Stam-l',1' ' ),,r ic Grgur Senjanin. Drugo je djelo Meitrija dobra umr-rr1,r. rrlrrrlA za kr5iansku smrt, Stampana u glagoljskoj Stam-l',lr llr rl Scnju 1507., a prevedena s anonimnog latinskog djelalt , ltt'n( moriendi (Mleci 1478).

I I n.roralno-didaktidnu prozu moZemo ubrojiti i homileti-i h rr ( propovjednidku) knjiZevnost koja je obilno zastupana upl,r1','l jrria. U starijim tekstovima tip crkvenih govora je jed-rr,,.,t;rvrriji, nallk na homilije crkvenih otaca istodne i zapadne, rl,r,' (na5i ih zovr.r rslovo< ili "dten,ie" pa i >kapitul.), a ul,,r',rrijirna preteZe utjecaj novije retorike sa firnogo citata iI'rr;rriiih stilizacija. eesto su propovijedi snabdjevene zornimt,rrrrrit'rima, a to su dobrim dijelom legende preuzete iz raz-rr,rllrinih izv'ora, katkada i iz apokrifa. U veiim literaturama,.rr lrostojale i posebne zbirke primjera koje su stajale pro-1,, 'r 1,'tlnicima na raspolaganju (kao Jakova a Voragine, Ce-

; rrrl;r r)cl l{eis,ter,baoha, Johanna Henclta, Gesta Romanorumt ,lr ), clok kod nas takvih kompletnih zbirki nije bilo sve do

| ,, , l; | \/c zbirke Mariiinih 6udesa. Isto tako kod nas nisu iz sred-

rrq, 1i vijeka sa6uvane zaokruZene zbirke propovijedi za svelrl.rl,rlrne ili svece u godini; veie zbirke javljaiu se istom pot-l r,r j XV. stoljeia. Prije toga (a i poslije) pojedine propovijeditli .,lirrpine razasute su po rukopisirna zajedno s drugom gra-

'l',nr; nalazimo ih osobito u zbornicima podevli od XIV. sto-11,'r t (Ivanti6ev, Vinodolski, Petrisov itd.) pa dalje, a rnoZer,' honstatirati da su se neke stare propovijedi prepisivale joS

rr \ V [I. stoljeiu. Njihova originalnost je desto sporna, ali ipak,,rrr nloogo puta pruZaju slike na5ih prilika, a neke daju il,rrnricre dobrog stila. Od zaokruZenih zbirki crkvenih go-

r,,r:r, spominjemo najprije kolizmenjake ili kvarezimale,rl,rrlig gerata za preduskrsno vrijeme. Korizmeni govori sulrrlr rrvijek najprikladnije prilike za demonstriranje govorni-, l,' vjeltine. Kod na5ih je glagoljaia poznat iedan Korizme'ry,r/i saduvan u detiri rukopisa s kraja XV. st' (u Kolunifevu'Itttrnikat pisanom u KneZoj vasi u Lici g. 1486, u rukopisur.ruLrna Grebla ili Grebliia koji je pisan u Rodu u Istri 1498'

1, rl;rn j€ u Jugoslavenskoj akademiji, a jedan u Oportu). NaSi

1',r 1'lirgolja5i nazivaju Kniige svetago Brnardina te irn je Ben-rr,rr tlin Sienski (urnro 1444), znarnenirtii. tatrijanski propovjed-rrrl,, makar i indirek'tam autor. Jedan od retou:ridki najljepiih;'r,'rlusikr^snih govora je Tlmaienie muki (kojim se na Veilil<i

petak l(omentira mrr-ka Isusova i Zalost J\4arijina) ito ga jenapisao Zakan Simun Greblo u Rodu 12193. Drugi glagoljski[(ctrizmenjak bio je Stampan u Sc:niu 1508. Preveli su ga s ta-li.ianskog djela Quadragesirnul c I'r'lr tr{oltcrla Caracciola ( 1425

-1 495) (nevjerojatno popularnog napuljsl<og pr.opovjednika)dva senjska arhidakona, Pctal Jakovi'ii (umro 1496) i Silve-:tar Bedridii, koji se za Pogl'cil<c ispriiava.iu: >a nam ne za-irririte zad srno roclom Ilrvllc, a nllul<ont latinskirn priprosti,<.Strmpar je opet bio (irgut' Scrriarrin. Zuol<rulcire jc zbirlia odi50 govora (postila) 'l'lttrrttL,n jL: syatilt tvtmiel jt llojima se tu-::raie erranclcl.ia r-r loku goclirrc; glagol jsl<i r-uliopil;5to g:r jepisao g. 1503. l'ontai Pctrinii u Banjern Dvorn za br-injskogarhiprvacla Matiju fiaic<anina prcpisan je sa stari,jeg pred-loika.

Zaokrtrlcna jc zbirka propovijedi i Bldr.danai", koji sa-cirii .5 1 .!r()v()r za svr:tardkc blagdane. To je prijcvod la,tinskekompilaciic Scrrrtones rie sanctis poljskog doninikanca Pe-regrina koji ic Tivio u XIV. stoljeiu. Nai je prijcvod noidanastao u clrr:goj pol. XV. st. a saduvan je u glagoljskcm pri-jepisu popa Andrija u Novom Vinodolskom g. 1505. preteinonovlianskim govororn.

Oko 1500. prirecXen je negdje na granici dzrkavsl.,og i kaj-kavsirog podrudja i veliki izbor propor,i.ir-'c1i zit cijclu godinukoii glagclje"Si u, pr:ijepisirna iz XVI. clo XVIIX. sf. zovu Ser-moni Disipula. Izvor im je nairne u cljclu rr jcnradkog clomi-nil<a.nca Johanna Hero'lta (um'ro 1468) Sertnones Discipuli delempore et de sanctis u kojem ima i 99 Bogorodidnih dudesa(kojima se kasniie posluZio i na5 Malei Divkovii).

Recl je da posebno spomcncnto .icrlrrtr dilavu malu poudnuknjiZcvnost koja jc nastalzr kocl glagoljaria prevoitenjem ilipreraclivan.icrn iz icikih prccllolaka u toku XIV-XV. stolje-ia. Do kontakta s Ccsima cloilo .jc kact ic car Kartro IV. g.1?,47. poz.vln r rr plailii suln()stan []ntulrs lrrvatske glagoljaieda bi u Ccikoj r.,br.rovio slavcrrsl<o-katolidko bogosluZenje. Onisu eehe naui'ili glagoljicu (tako cla ic mcttu ostalim nastala iglagoljska Ccilcu biltliju iz 1416, Konteslor i dr.), ali u kultur-noj praihoj srcclini oni su ocl uditelja postali udenici: od sta-rodeike poboirnc lin.j iicvnosti XIV. stoljeia preveli su nahrvatski svar znatnijar cljela (osim Stitnoga) i pri povratku pod.XV. st. clonijeli ih sa sobom (ili su neke i kasnije preveli) itako pro5irili tematiku svoje glagoljske knjiZevnosti. Taj jaki

3839

, "

J','i;"'ij"ll l,i';";5 i!'il,ll:,, 1,11 :i:'" ., ll l l l

"

l "

l ;l i'l; ;l;lx [;,1t'11 vgfil cljcla: ltol tiu!'e ' Ij' Parurlistt.'.'ttrittt't'' i\llrcrtll Ve-

r lr,'1, ali je ocl nJegl ctoiao tlo rt""ultt"*t,J'.",'] lt|t:'ill]i;":t;;'

I, i, i;',,, "; ?X:,f:;y,l,# ;'it i lff :'# l*l; il ;

i X i i I i1i' ,',',,tiriiiil""'it b"ilo-je pisano u stihov

: ; :':ir;lii-';;iki?;

"-l\i?;4'"tliilri:i 11ri:i

, ., ;,*##l*i- **"l*"',rrut="t*''f# +t*; "'r

{itxi*il**rr$ :'W:i Fin*r:;# *,i,,,,,,'

"" i't'r" ", " | ", f ;1,:, :i3f^"|i?fr,{1,",ffi i ;

,,, ;; -

"ii.1i"1r'",,i::;:K:!:"il,#:ii:i,n*i:iilii;iigt*:*'*-t";l;,i.:,illn*{:},:1':{"#?,,?,#]tl,i;lUllt:,:i';111;,

I II; [' L'Si:ii;'l:"il: i "

" i+;"'] I'::t :,, I:',:""' j

: *'i.,',',','' ..',,'i[lt::

l !;, ;l;i,: ::1.,] ;:; :,11,,',:;i-,11 1:;;1illlll

I I ; i il'; ;#i :1d**# ,#;I

i;:':',1 r,l |;1;,1i:.ii.!i : ::

r : :' :r,l;l ll,3:sil#iJl*:l;;l;rrP:: **xlli:.'ij

r : i ;

)u",:,.4*q.,';**s* fJ*it$iT1JirHil,K:.t;: ;;i',; z'iatl adcivatno prcvcsii' yo',:i

, jjilr f j:1"il*?::a",fl'" deika rc*iizevnost na nrse

| "',t'ndarna Proza( )vir se O'o'o ""

da. posve.odv:it]:"d moralistidke i vjer-

I , srou6n€ fcnjizevnosti' Ona ;e :.ljoP 6esto i mehanidki'po-

,,, r (nPr." g;;;;i;;i-"''it"rit"t je i samostalna' tendcn-

,, i I " l,"i: "li

;;;;i; iri u j"" tu' i;'i: t;,,:ll|;:tXt# *'l,

I ; I i,'n*:".# :;t'I;'H*:;-d*f*l*lr'mi*t . lilcratu'u*u i 6esto se iznova u

lurnim i knjiZevnim periodima, prelazili i u pudku usmenuknjiZevnost q3 im je te5ko naii iivor i put. Kocl nas se poredsrarrn rstocnrh motiv,a javljaju novi koii katkada dolaze sakrajnjeg Zapada, Irske i Englcske. Rctardaciia

":ifrlr" pri-mjene q 11:oj knjiZevnosti dosta ic desta pojava. N*t " ,r, te-gende dobile romansirani oblik "rc prcaitivljaju t i.rd;prijelaz na svjetovne pripovi i.tkc ili romane toii ,r, tutoA"ipredstavljeni u nasoj knjiZcvirosti, i to kao p'storovni ili vite-Ski romani.

Spomenimo nalprije apokr.ilnc lcgcncle koje imaju naj_duZu tradiciju. Vei j.. .Lf"no. t.r,o ."llaani uilccaji il ;;j_veie starine afirmiraju paralclno s istodnrma pa se to mozepotvrditi i na apokrifima. Vei ,Tg_u prcdnjem p"gl";lj;;;;:me_nuli glagoljski fr-agment apokrifne postarici r- i"ii

"ti{ i,XIII. .stoljcca l<oji odgovara izv. flagelantskoj redakcijf. irt,litr jg. vci spomcmrt -fragment Ni'kod.imavi evandetja (br.22) opsirnijc rcdakcije iz p6d. XIV. st. kao i Muka rr. Ana'rii"iz glagolj skih brevijara XIV_XV. stoljeea. iak;-; ;;i ;;;r_tovi od davnine nalaze i u iiritskim liierarurama, pa i u rus_koj, rnisli se da s,rr onamo pre5li hrvatskoglagoljsli; G;;;-,ii:T^"1nt!,t1i"'ttg je izvora i zivot AdimZ ini"-_fli.")-o\,ruepog apokrlta o Zivotu prvih ljudi nakon njihova irgona iiraja zemaljskog. Tu se. prida i iegendarni pfa"tur.-f.?f.o 3JAdam.ov_ sin Sit posadio- na o6evi grobu grandicu ra;skJgdrva iz.kojeg je niklo stablo, a od tog 3" staila

"u t .u;,i irGsan kriZ na-kojem je Krist razapet. Ii iog su se motiv a razvile

mnoge a-pokrifne legende.,o Adamovoj smrti, o zidanlu Saia_munova hrama, o drvu kriZa i o Adamovoj glavi koja ; ";i-lpod .kriZem. Taj krug raznovrsnih prida"(innog" bri-i:""]._ni]r i u umjelnos,ti) ,koje su djelomice potvrdene i u naSimmlatlim rukopisima ne moZcmo ovclje poim".,." ,pomi.r;uti.!5dkoe podnijetla jc pak icclna kraia verzija aiortrifa O!!:"ry:yyi sntrti koja s.e javlja u viSe glagoljskih ,"f."pi*TV-XVI. s,toljeia. Apok,r,ilrro slovo O ioainl" trrroru'i-idogadajima s Ivanom Krstitcljcrn kao i druga prida o raznimdudesima Sto su sc zbila u dasu Isusova ,oa"rr;u (sruSila secarska palada) proprisuju se, po latinskim izvol.irna, u na5irnrukopisima XV-XVI- stoljcia. Vjerojatno su rnlacli prije-y"{ r latinskog i netki odilomci o Manij,i i d,jet,injstvu lrrsou.,iz ,Pseudo-Matejeva ev.andelja kojih i,ma po glagol3skirn bne-vijarirna. O Pilatovoj srnrti, tj. kako su -taZqi:-eni

krivc,i

40 41

l',rrsove smrti, postoji niz apokrifnih legenda, posebno ona-or rrrlcsnom Veronikinu rupcu s Isusovim likom. NaSa ranijaIt'11cncla pod naslovom Kako bi prineseno lice Isuhrstovo vtirrrr i kako pogibe Ana i Kaiopa i Pilat (bt.24) ima bez sum-

rr jc latinski ptedloZak, a nalazimo je u glagoljskim rukopisi-rri:r iz XV. i XVI. st', ali ulogu Veronike u na5em tekstu igraArscniia. Druga, mla(ta, u dubrovadkom iirilskim zbornikurr 1520. prerrede.ta je u prozi s talijanskog stihovanog pred-1,,'lie (La vendetta di Christo).

Apokaliptidnih ili eshatoloskih vizija koje govore o :yr-' ,'rlir-r svijeti i opiem sudu ima takoder prilidan broj po na5imrrrtiol--isitila, i to u raznim oblicima. Pored onih koje su spo-

rrr, nute u prednjem poglavlju spominjemo ljudski potresnurtriit Sud Gotpioaina Eoga u kojoj se prikazuje kako pred',rrtlnjim danom sunce i zvijezde optuZuju greine ljude i traZe

1,,,n,,i'r pred Bogom. Druga, Ot skoniania sveta, govori o do-

i.,,l.,tr .q.ntikristJkoji ie sL roditi od davla i koludrice, o nje'1',,r'oi propasti i o 15 znamenja koja ie prethoditt--:ydii93,t.,rr,i. 'OUj" su vizije u glagoljskim zbornicima XV-XVI''.t.ljcia, mada im je matiCa starija. Isto to vrijedi i za jednu.1,'rid'cnu atinskru ve,rziju Pavlove apokalipse ili vizije pakle-rrrlr muka. Kad bismo htjeli navesti sve primjere gdje s9.?po-

l,rilni elementi primjen;u3u i kontaminiraju u homiletidkimt, [slovim?, dugo ne bismo bili gotovi. Spomenimo samo pri-rrrit'r' lijepe up6.ktif.t" pride O kratju Asueru i kraliici Vasti. ,,',,tivonr ljubomore - parafraza biblijske fabule - koja se

I'r( t)tidava u mnogim glagoljskim crkvenim govorima od ra-rr,,;, XV. do XVII. stoljeia.

Sticlbina dovjeka nakon smrti uvijek je izazivala veliku

t'.r/niLr srednjovJekovnog dovjeka. Pored vei spomenutiht,,,r'cvina ljudikema5te koje su povezane s licima iz Sv' pisma

pl ih stoga i zoverno apokrif,ima - nado5la je literatura o

,,ri|,,*u drugog svijeta, pripisivana svecima ili raskajanirn

1,r, (rricima. Domovina im je desto Irska, iz koje su se u prozii '.trlrovima Sirile po Evropi. Kod uras ima nekoliko takvih vi-:rq.r lioje su vjenojatno prevedene jo5 u XIV. stoljecu' Tun',i,tltr'o lli Dundulovo videnie (br. 32) koje odgovara latin'l,,,rrr predlo$ku, nastalom u XII. st. u Irskoj, dolazi u gla-,t;',lio.i verziji u zborniku iz 1468; latinidka verzija t Luciie-

, tr lrrtrniku. iz XVI. st. odgovara talijanskom predloSku. To"

1, rr.riliuclskija i najpotpuni javiziia drugog svijeta, pa se njo-'

r.nc.i Dantc inspirirao. Cistitiitc sv. pcttrit:ija (br. j3) siijna jelriziil povezana s iegendom o.lcclno.j jarni-i,loja vo,_li u f;sUii-i;tc. \lai .je tekst preveclen s Jatinsltog, a s;li.i.rvau je u glagolj-sli'rirr rullopisu iz prve polovicc XV. stol jt:da.

Yiztja dasa kada cluia izllzi i;r tijcla po1"lr.imila 1e u za_pllrlrim literaturama oblik pr-c'.irr ( riirrrr..:;ta) izrnecri-r cluiei ti jela..Navodno je autor rati'sric 1'r.rrrr'rticc [risr,.'p Filibertkoji je Zivio u Engleskoj poicll<orn llll. sroljeia. Ilr:..,a,lski je1;rijcvod nastao prictk'rrr XV. st. N, 'aii ga glagor.isrii rut.o.pisi od prve polovicc- X!. sr. (vjclojntno po r^ati.fanikom pri_j:-rodu) naziva.iu Vitly'tt jc .st,c!ulyo irnartlu (lr. i+). nj..fr'lLbilo zatim irrc'ri.icr., i u nuiu dirilsku i ratiriiku knjizlvno'stu Dalmaciji, B.srri i r,;..i Iiavsr<oj Itrrvatskoj u stirrovario* orrii-ku pa dak i kao cr'r.vcrro prikazinj e Govorlnje sv. l3crnardtt oddttie ostLjctrr: iz p<ti..XVI. stoljeia. U ovu kategoriju ide if.ltt?.govor rttt'.itro PoliluLrpo sa imr6u (br. 35) f.J.;i ,r,o;" po-iclltc ir-r'ra ujcclnorrr latinskom spisu iz Irske, a tu; ,",lrglu_niio po cvropsl<irn literaturama aprozi i stihu. Kod nas je ire_1'e{cn negclje na dakavsko.kaikavlkom poclrudju

"o pri;"f'L"iz.X[V.-u XV. stoijeie. U dubrovadko narjed3! pr""i,aJ"ul"

talijanska versificirana verzija u Libru iz L520.Drugu temu obraelu je vizija Govor sv. Anselma, bisliupa

ocl Canteburyja u Engleskoj (1033-1i09), u liojcm re priia?j:goy r"z,gavor s djevicom f{gfjom koja mu lc ispripcvije_dala de'taije o muci Isusovoj. Nad pri.jevocl s larinstod ,u;;_van je u glagoljskom rukopisu iz pbe. XVI. st.

Legendarno - iragiografska knjilcvltost znatno se obo-gatila

-golen'rim blagom te vrstc rr latiusli.c_r-rali.janskoj knjiiev_nosti. T*l<v.r jc stivo kolalt-r bilo r<ao'[iciicrni crkveni tekst nasvctadl<c cl:u'rc tr bi-r:rriiarima, bilo u puii<im poboZnostima, us;:ur-rOslaninra kao obavczna ili sloboclna lckiira skupljena uzbornicinra, a poscbno liao prirnicr.i (cxcnrpla)

" p"ofr,iu4"ai_

ma. osim rr glagrl.isliirrr br-cvi.in.i'ra (u sairktoralu),'toa ,ru,gotovo cla i ncrrra prtpurih ztri.ki svctatkih regenda ili Zivo-tcpisa za ditavr-r ilrclinrr, ncg' .ic ta gracra tazasuta po zborni-cima razlidita saclr.la.ja. Ilr.cvi.jarski lcgcndarij preteZno od_govara lckstovirr.* Iatirsliog brcvijara, tekstovi su mu kat-kacla kratki (tip rir-nsliog rnar[irologija) a katkada opSirni _9yi:"9 o vaZnosti koja sc u oclrcdenom kraju pridavala svecu(lokalni kult) ili u crkvi uopic. Op5inne ,l, orobito pasije (rnu-denja) svetaca iz ranog periocla kr5ianstva. U breviiaiima su

+z +J

' ,.'tadki Zivoti pisani crkvenoslavenskim jezikom, ali neujed-' i'cnim: stariji tekstovi duvaju i viSe jczitnc starine, a mladi,j c,ni koji su kasnije prevedeni, blili str nltrodnom jeziku.r' itstovi koji se nalaze u latinidkoi pisrrtcnosli, gclje nije bilo, rL-:ne norme kao u crkvenim knjigama, lcgcnde su pisanei)'ovo posve narodnim jezikom.

U brevijarima moiemo izabrati ovcii bro.j liicpih lcgendiI , io sLl s razliditih aspekata za nas intcresantnc. Tu nltlazimo

,';lirifnih pasija, kao Sto je vci spomcnuta o Andreiu apo'!tr, zatir.s o lvanu apostoltt i o ltilipt.r aposLoltt, a dali i poje-

;.,'c diielove iz Protoevandclja lalovljeva. U niima nalazi-,r ,r f;1ftsifs1 'vei spomenulc otllomlic iz Zitiia Konslantinct'' i' ilrt i legendu o sv. Vetcslnvrr (Vi'rclavu). Tu su zatim stare,

I 'linskog prevedene pasijc ili lcgcncle svetaca: Lucije, Agnijer Lr'uc1o-Antbrozijeva), Barltarc, Agatc, Margarete (Pseudo'Ilr'.otima),I(atarinc i<oia ic trztlil< na clrr.rgi prijevod u dalma-

rll1,,l(onl latinidkom Zitttsttr .stt. Kuturittc (br. 45) iz XV. st.,, ,rrii;:njen opaticama; dctiri ol<rr-tnicna (lz Porfiriieve pasi-

;' r, .fcronima, Klimenta papc (o Irltlltztt modi na Hersonu),\rlorr:r opata, Krsogona, Duinla (:roliilsf.oll svtrca koga obra-,l'ri,' i jcclna kasnlja spliisl<a lcgcntla), st,. hluvrtL (br. 43) koji1' tlaCicijom vezan uz Pored u Istri itd.

Od vanliturgijskih svetadliih lcgcncli 1-roscbnu paZnju svo'r ,'rr lrbrr-iom zasluiuju: Zivot sv. Pttvla TttrslitrTnlcri, kod nas ul rl'ol.jskim rukopisirna od XV" st. sit rrrlo arl'raiinirn iczikom,

r,rr)isiln nekorn notaru Lavu, ali sc ptll<lapn s lntinskirn tek-r',rrr lioji se pripisr.rje Jeronimu; Zivttt lVlttriia McLgdalene

rl'r .14) nzrlik na roman, '.r glagol jr;liit.tl zbortlicima XV-XVI.t 7'it,ot sv. l,4argarere u glagol.isl<orn zbot't'tiku iz prve pol.. sl. (potptrniji nego u brevi.iarirtta); I'crtcttda o lvanu ZlcL-

', :t ,iont (br. 46) ispripovijedanzr v.icrojertno po talijanskomllrirn dakavskim dijalektom; Zivot sv. Jeronima u raznim,, rziiurna, jer su na5i ljudi tog sveca smatrali >Hrvatinom."t, ,lrr:r .ic - zajedno sa nekoliho clrugih svetadkih Zivotopisa

l,rl'vcclena valjda na prijelazu iz XIV. u XV. rst. iz de5kogt', .r,,ri(la, ali ni tu glagolja5 nije propustio dodati Jeronimu, 1, rt t >I{rv&tin". Drugi je Jeronimov Zivotopis (koji se moZda

I'r,rvorn pripisuje Marku Marulidu) u latinidkim rukopisi-,, ,, I to u jednom iz samog podetka XVI. st. (u Laurenziani u| ,r , rrzi,t i u jednom trogirskom iz XVI. st., a u oba se - prem-,lr ,r' r'lcli o prijevodu s talijanskog - umeie patriotski us-

klik: "Jerolim je na5 Dalmatin, on je dika i po5tenje, slava isvitlost, kruna hrvackoga jazlka.n Slidan je Zivot ,sv. Jeronimau sastavu jedne vrlo popularne knjige koja je na latinskom ina talijanskom jeziku doZivjela mnogo izdanja vei prije 1500,a prevedena je bila na hrvatski u iakavskom narjedju te Stam-pana u glagoljskoj Stampariji u Seniu 1508. pod nazivomTransit svetoga lerolima. U kn jizi sc porcd Zivota sv. Jeroni-ma {br. 47) nalazi nekolilto priloga kojima sc slavi velidinaJeronimove svetosti, i fctl. Psattlo-Ettzcbi i ct,tt poslanica bisktL-pu Damasu o Jeronirnovoj svel-i-r.i smrti, Psctrrlo-Augustinovaposlanica jeruzalcntslitnn bislcupu Cirilu u kojoj se velidajuJeronimove lcrcposti, Pscudo-Cirilova poslanica Augustinu odudesima svctog Jcronima, Cudesa koja su se clogorlila u Troiipo zagovoru sv. Jcronima i na kraju dvanaesteradka pjesmao Jeronimu l<oja podinje: An'ielske kriposti nebeskoga kora.Taj cijeli zbornik - osirn pjesme koja je originalna versifika-cija legende - preveo je netko iz senjskog kruga s talijan-skog. No takav ie zbornik (moZda nepotpun) bio prevedenvei i prije kod ira5ih glagolja5a, i to dak dva puta, jer dvijeposlanice, tj. Pseudo-A,ugus't\i,nova i Pseudo-CiriLova (br. 48)dolaze vei.u Ivandiievu zborniku s kraja XIV. st. ili pod. XV,a jedna, tj. Pseudo-Euzebijeva, u jedn-om fragmentu iz prvepolovice XV. st. Oba ova starija prijevoda prevedena su s la-tinskog, ali od razliditih prevodilaca. Oni se sluZe mje5avinomnarodnog i crkvenoslavenskog jezika. U sva tri naSa prijevodaposlanica opala se te5ko svladavanje latinsko-talijanske mis-tidke terminologije.

Kao Sto se u spomenutom T'ransitu pridaju tolika dudesakoja su se dogodila zagovorom sv. Jcronima, tako ima i drugihskupina legendi-dudesa koja su tematski povezana. Moglibismo spomenuti npr. niz legendi na ,temu o rnoii mise, po-sveiene hosti.ic, dostoianstvu sveienika i slidno koje su raza-sute po glagoljskim rukopisima, ali - da ne duljimo - za_ustavit iemo paZnju na najbrojnijoj i najljep5oj skupini du_desa, a to su Cudesa Bogorodice Marije (ili Mirakuti Majkeboije, kako to dcsto velc na5i stari). Kako je kult Marijin usrednjem vijeku bio nevjerojatno jak (uostalom srodan vitei-kom poimanju Zene), to je ona u knjiZelrrosti i umjetnostibila bez sumnje naiviSe zastupana tema. U legendarnim du-desima, kojih ima bezbroj, Marija je uvijek prikazana kaonajjada zagovornica kojoj na nebu ne mogu odbiti ni najsmi-

44

l*

,,nije molbe. Takve legende su tipi6nc.sredniovjeko'lrre pride,,,,,ivne, ali zabavne. Nistajale su i prije, ali narodito su cvale

rr XI-XIII. stoljeiu. Vei se u to doba Mariiina dudes,a..na

/,:rpadu skupljaju u zbirke ili sluZe kao graclivo za razlitne1r

jcsnidke obridbe, a pogotovo kao primjeri (prilike) u .pr-g'i,.,viiedima. Kompilatorizbirki'su poznati, ali autori pojedi',,ilr dudesa su reclovito anonimni. u nasoj knjizevnosti pre-

1,r'idavala su se pojedina Marijina 6r1dq9a no lnggi-m rukopi'|,i,,'ra, i to obidno lijepim narodnim jezikom' Oveii broj moZe

'.r' naii u lvanti1Zvu zborniku (prijelaz XIV-XV' st')' uI','trisovu zborniku (1468) i t Disipulima (XY-XVI' sJ'), a

rr,riveia je zbirka $tampana u glagoljskoj Stampariji u SenjuI i(;7. ili iSOg. tuo Mirakuli slal)ne deve Mariie. Senjski su mi-r.,liuli prevedeni iz jednog talijanskog izdanja, a i sta4jima.je, q,'.oiatnije bio talijanski nego latinski predloZak' Od ljep5ihr ,,'iiih motirr" spornii'njermo npr. onaj o dovjeku-'koji je.Zenu

l,r,rtlao ttavlu (br^. 36), o djevojci bez nuku (br' 37)' o slikarui.,,1i i" davla naslikao tuizna a Mariju lijepu, o opatici koja je,l,rll iskopati svoje odi u koje se bio zaliubio kraljevii, I gPa-

tr, i koja je pobjegla iz samostana a dotle je njenu sluZbu

',1,;rvljila nnuiija, o razbojniku koga je Marija spasila s vje-...rlrr itd.

Ima jo5 jedna vrsta legenda a to su one koie pridaju,, irposniSkorir Zivotu i doZivljajima kr5ianskih pustinjaka'\','rl Ll ranom 'srednjem vijeku podeli su se ncki rigorozniI r'.t:ru'ri povladiti u iamotne pustinje bliskog Istoka i ondje,rr jt'li oikudnim Zivotom u spiljama i kolibama; kad im se

1,,,,1 poveiao, osnivali sr'l zajednidke eremitaZe, a od ovih se

t ,',rri'ic razviio redovni5tvo. KaLe se da ie osnivad pustinja-'t\':r s\/. ,\ntonije opat (umro 356). Pustinjak je bio.i sv'..Je-

r , ,rrint koji pi5e da na osarnljenim dalmatinskim otocima Lwe

1,,r',tin jacl. Mi tmo vei i dosacl imali prilike spomenuti po

i ,,1,r pustinjadku legendu (npr. o Antoniju, Makariju, Jeryli-r.rr. lvanu Zlatoustom i sl.), ali postojala je velika zbitka

s,rr',tirr jadkih legendi, anegdota i pouka koja je imala svoje

i' ,,,'tlic na grdfom jeziku" u istodnoslavenskim knjiZevnosti-,' ., l,,rstojali i. r^tunu pod imenom Pateri'k, zatirn je slijedit, t,rrirrsk-a kompilacija (Vitae sanctorum petrum), kojg su

, ',1r'rvrcrn€'rro piipisivati sv. Jeronimu' Nije poznato da li jer,, ,l1t'lo postoSato u starijoj glagoljskoj knjiZevnosti (neki,r lrtit'li ito ,t to* djelu vide l4etodijeve >otadaske knjigeu),

rck znamo da je izbor tog djela bio negclie u XIV. st. preve-clcn u clalmatinskoj latinidkoj pismenosli, vjerojatno'u Za_clru pocl nazivom Zi6a svetih otitcct (br. 49) w dakavskom na-rjcdju. Jr-rnaci ovih zanimljivih prida su pustinjaci asketekoji se bore protiv davol.jih napasti i podvrila koje na krajuraskrinkavaju; katkada su t. s:rrr-r. slihc niihovi nadina Zivota s poukama Sto ih clniu rtrladir-na.

No ima joS niz Icgcnrla l<o.iirrir sc vcliia asketski Zivot ikoje su po komplcksrrrsli l'arrrrrc'arir< 11. r'oman. Jecran zbor-nik takvih legencli, sv.l<ako rra jiirki.iih u raio.i staroj knjiZev-nosti, prevecle'.ic'cit, liusniic iz talilrnskog i sad.ro.an ie ujednorl dubr,vailt'rn lati'iikom zbornil<u piszrnoin u xVrr.stol.jeiu. U n.lcrn ic nalt,ipii,niji legcirclarni t.ornan Barlaam ilozcLf at (br. 50), srtkan ocl staroindijskih i krsianskih elerne-nata, u kojc.'r l.-r.al jcvii

- po5to je preveo na kr5ianstvo svojekraljcvs;tvr-r -- post:.rje pustinjari. i tt. zivotu blal.ene Rosniterinrsl<a cl.icvo jh:r u koju je zaljubijen kraljevii, poito ie trilaprocln'a u har-crn, rakon *inogih peripetija p.enodi na krsian-stvo cijclo kraljevstvo. Tu su i zanimljivi romani javnih gre5_niclt: zitt.r Abrama renLete (vei prije poznat u iirilski'i ru-kopisima) prida kalio je pustinjak obiatio svoju gre5nu ne_iakinju l\Aariju; Od svete Eut'rosut.e koja je pobicgi-a ocl oca ikrila se u samostanu u,rnuikim haljinirua; bd'r.,"ot" pelagiiefoju- je biskup Nono obratio i ona pobjcgnc u samotnu ieli_ju; Zivot s.vete A4ariie egipatslce, u hi,giogratiji veoma pctzrratejavire grelnice, koja prida o svo.ir:m Zivotr-r, o obradenjr-r i ocl_lasliu u pustinju u kojoj je prolivjclzr 47 lroclina

Svjclovni rorttanisp.rnr cr u r irr snro sc r'or*ri li i

'n pr-ii:r r.'a pribliZili svj etov-

nom ronlaun. Sv.ict.v;rc pr.i1-r,v.icclui.lic pr.ozc nije se koh nasp.nug" sui'r_rvalr, lrii Ir lrisl.r.i jsliirrr zaPisir'a znamo da je onabila zn;rtrro b'|rrllj:r.'i'. rri.ic rriLrrlivo irrrlo iiad znamo u t<ai<-v9m.ic ti.i.csir,rrr srr:;.ir'trst'rr 7;1,.icru rr,(n r<u.iiievnost s tuliian-slionr !irrjilcv,r.rirlrr, rr rr rrjr.i :;c,cl..ziri.r i inotivika klasiineknj ilcvrrr;sri (rsrbir. r 'l'r'r.i i i , Arcr<snnclru) i clalekih istod-nih kn.jil.::"'nosli l,llro i lr.lrrrcrrsl<c i bictgirsl.le vite$ke pripo-vjedadkc linjiZcvrrrsti (cr'*rs,,s cle gcste ). Za 1o posreanisivoie b.ila cis'bilo pr11.rlr;_r rrrlctaiiia srccli':r, a kod nas gradskesredine tr Dalmaciii, r,.;olrilo rr Zlrdt-u i DLrbrovnihu. Nriu ol,,oisredini nije isl;ljtri-cir ri tlirclitan kontallt s francuskim pi;cl"-

4(;

l,'.,'iira. Te kontekte potvriluju nelii arhivski poCaci. GodineIil15. u inventaru jednog zadarskog trgovczr nailcn je ne samolrjr'1r prim-jerak Danteove Contntedlc r.rcso i Liltt:r destructio-nit 'l-roie na francuskom, i Esopus i Lttt:trrrtr.s (r' jcrojatno ver-',rlicirani roman {to ga je po Lukanu napisrto.lacclrtes cle Fo-r,'sl ), i Tresor Btunetta L,atinija na I'rancrrsl<.otn itcl. U inv.":n-r,lnr drLlgog zadarskog trgovca iz 1389. nliiuo sc t tttt.s rlntur.', rrs (roma-n) F'ebi, unu.s Princevalis (l>tLr'.t.ivll), rnrtt.s rintruvr ru.s parvLts Tristani

- sva tri na latinsl<on'r .iczihr-r (ili pisrrru),

.r rui hrvatskom unus liber Alexa'ndri lxrrtttt.s in litlcra s<:!trr:tl

l //ilis rinitLttcitls (koji?) scripttrs ltorl!;rt in latitto et partinttr \('ii.Iyc. U Dubrovniku se u XVI. st..sponiin.ic pri.icrrocl ci ic-I t I rcali cli Francia. A u Earbanu u lstri st Lr oporllci kapcia-rr:r Anclrije Sapdiia g. 1556. porccl glagol isl<og mi:sala spominjer l.rriig:rL Ccrlo lv4agno.

Od takve kniiicvnc pruclrrkci.jc rlo ruts jc cloiao ilutnttitctcrt t' j: l:i (br. 52), r.l,nan ti zruzciu 'l'r'o.lc, lioii jc kornpiliran p'.1

1,, I r rrirn neidentificiranoll-t zrlpll(l Irott.t prctlloriku. Vjerojatno, t:,1 pi^edloiah bio latirlsl<i (prr:rltrllr trt'l;.i I'o'ie cla je to bio,',,rrlrlieni madarski prijevod). LI tl icltr .ic l<lar:!'xni n'lotiv (l<ao, ,, :,', iirr za,padnitt obra':lirrna tt stihrt i rr:o,',i) tolilto i-licclie-

lr:irin, clzr u niem junaci cljcltrjtr Ii:ro {t'tttlalci i vit':zli-,'i,, I ;:rr ie rlrentalitet kristijaniziran. Pt volttrl ic naiie rc'rl'lli-

. rrioiida je to i dornaia prct:ttlb:r, r'it'r'o.l:rlrro bila.iti;::r.tt>r ' ;lra, incida nastala potcll:onr X. lV. sl. rrc cl:tlcli-o rlrl

t ''l',-'.ilrll, dol< su -ie mnogi slavl.irtli rr ltrt'v. prinror.jc.'f;ll<-r ':la,rr-'iji saiut'ao se sa.iro nrarr.i i <lio tr glagt-tljskom zbor-

r (VrnodcLsilom) iz pn'e pol<lvic't: )(V. st., a tcti u irlagclj-I : r:blrniku (Petrisovu) iz g. 14(r8. sat":uvana je kajkavizi-

' ' , ;rzija. Vjerojatno je ovn priia prr:ko hrvatske veri:ijeI '1a sredinom XIV. st. u br,tgar:';l<.r-t linjiZevnost, a oclavle

r ', ;,i.ieta i u F.usiju.I isLoj je sredini nastala i Alclcscutdritla (br.53), roman

','',.i,izima Alc:ksandra Vclil<oga, najljep5e pripovjedail;o' r , , l or-1 t'uZnrh Slavena. Kornpilirano je prerna jednoj iuZ-I r L r:,j..oj verziii starijcg grdhog Pseudo-Kalistenova 1'o-

, {,;r'a je verzija Aleksaildra nzrpravila svoie vrste kridan'i it;:loirr, oruZjem proviclnosti. Iako se spominje vei g.

| ,: :ii)omenutolTl invent;rru u Zadru, gdje "littera sclava(,ri:,-l oznaduje glagoljicu, ipak se kod nas nije naiao

, ',:'ije1ris. l{o ova je kompiiacija preko srpskog posrecl-

,1

nistva dospjela i ru B'ugarrsku i u Rusiju gdje se od XV. st. podimenom )srpska Aleksandrija( veoma ra5irila (a treba ie taz-likovati od Aleksandride koja je u Rusiji bila prevedenas grdkog jo5 u XII. st. i ulazila u sastav hronografa). Postojii mi5ljenje da je prevedena sa slavenskog na grdki - a neobrnrto. Kod nas se Aleksandrida safuva'la u rnlaetim iiril-skim i latinidkim rukopisima XVI-XVII. st. sa dakavsko--ikavski,m jezidnim crtama.

KoC nas se nisu saduvali'tckstovi s tcmom iz francuskihvite5kih romana. Ali u ruskim su se rukopisima saduvali ro-mani o Tristanu, o Ancalotu (Lancelotu) i o Bovu koji imajuhrvatskosrpske jezidne ostatke, a predloZak prijevoda o Bovu(Buovo d'Antona) bio je venecijanski. lVlisli se da su i oviprijevodi vjerojatno nastali na podrudju Dubrovnika u istovrijeme kirclzr i Aleksandrida. Konadno epska grada francuskihchansons clc gcste bila je dobro poznata u Dubrovniku i prijeXV. st. te je naSla odjeka i u epskim narodnim pjesmama ukosovkonr ciklusu i o Kraljeviiu Marku.

Pripovijetka O premudrom Akiru (br. 51) pokazuje pri-mjer orijentalne pride s jakom odgojnom tendencijom. Sla-venski prijevod nas,tao je vei rano u Bugarskoj, ali hrvatskaskraiena verzija dini se da je nastala u istorn arnbijentu kaoi Aleksandrida. Na to urpuiuju njene jezidne dakavske crte.Saduvana je u tri hrvatska rukopisa: glagoljskom iz 1468, ci'rilskom iz $2A. i latinidkom iz 1621.

Na roman nalik je i obrada drugog istodniadkog motivao Barlaamu i Jozaf atu (br. 50), ali on je toliko kristijaniziran,da se mora svrstati meetu legencle.

PjesmeNadovczu.jrrii na ono itc .ic vci o pjesni5tvu reieno u

prednjem poglavlir-r, nroramo najpri.je konstatirati da je po-jam ritamskc icrcliuicc, t.i. stiha ili strole u srednjem vijekubio shvaien clrr-rgadi.ic, t.i. sloboclni.ic ncgo Sto ga mi shvaia-mo danas. Mnogc tcksto'vc, u stvari namijenjene pjevanju ilimelodioznom rccitiruniu, nazvali bismo danas ritmidkomprozom ili sloboclnim stihom. No vei od IV-V. stoljeia, tj.kad se ni klasiini latinski ni grdki jezik nisu mogli odrZatinego su polal<o prclazili u vulgarne jezike, moralo se i stiho-tvorstvo prilagoclivati pudkoj tonskoj ritmici (umjesto kvan-titetne). Nastali su brojni novi obrasci stihova i strofa koji

48

',rr sc osnivali na oclredcnom llt'oitl slrll',rt';t i lroltlzltltt It:-rgla-

,r'rrih slogova, na stalnim cezurallllit, it it'slo i trlr titttitttta. Do-',i,ora je rima postala bitan elcmcttat ltrtt ttrortiit', rllnda se

, t sto zamjenjivala i obidnom asonallc()lll. O'n'rt ttovrt litmidkalrrrczij? nije se htjela vezati ni na kakvc slittt' tttt lliilic stcge.\li uz nju Zivi i dalje ritmidka proza ili slolrotlrtrr slilr.

Nova ritmidka poezija poznata je najpliic iz lrogllc, rlivcne himnodije koju je afirmirala osobito rrr0r[rslii'kitl,rrLksa, a ona je bila uzorak i novim romanskint lite lltltrllt-irrrr. Ovakvu latinsku himnodiju usvajala je rano milarrslia i,rl'r'ilejska crkva (rimska kasnije) i benediktinci. U njo.i tttt-t-

/('nro vei u VL stoljeiu naii osmeradke stihove tipa 4 | 4{l'unge, lingua, gloriosi), dok tip 5*3 obiluje podev5i od mi-l.rrrskog Ambrozija u IV. stoljeiu. Rabanus Maurus (koga

s',,liu5avaju dovesti u vezu s glagoljicom) iz prve povice IX'l.t. atrtor je osmeradke hirnne Tibi, Christe, splendo.r.patri,s. i, I r : r'aestelradke himne mudenicirna S anct orum mer itis inclit a,',trttlia. Od Sesteraca tipa Ave rnaris stella iz VI. st. lako je na-',t;ro clvostih - dvanaesterac. Kad se znade kako je kod naslrio ra5iren benediktinski rcd i kako su na5i liturgijski teksto-ri (i latinski i glagoljski) pod iakim niihovim utjecajem,,,rrtllr ie biti naprirodnije u larti'skoj crkvc'oj himnodijirr;rliti obra"ce rtasih osmeraca i clvanacstc'raca. Ta.i latinskil,rktor bio je trajno prisutan tc.ic ruorao biti.iadi od povrc-,n( r)og utjicaja franCuskih i tali.jansliih longlcra koji su do-

l.rzili i_r nb5e gradove s francuskirn itlcks:r,nclrincem. Faktorrr;ric narodne poezije nije nam poztlat, jer nemarrro tabilje-.,,'rrih tekstova iz srednjeg vijeka svc do clvanaesteradkih pje-

',,rrrra DZ. DrLica krajem XV. sto'ljeia.No s obzirom na to da su na5i glagolja5i u liturgijskim

I rr iigama prevodili latinske himne u prozi ili slobodnom stihu,,,r,,glo bi se zakljuditi da se forma latinske crkvene pjesmer,,rilrrije adaptirala na van'liturgijsku upotrebu, i to narodito,, krajevimJ ili gradovirna 's latinskim jezikom u liturgiji'/.,,lrani su g. 1177. dodekali papu Aleksandra III. silnim po-

lri:rlirrna i pjesmama na slavenskom jeziku (immensis laudi-l,rr', et canticis altissime resonantibus in eorum slavical,rr;,rra). Pjesama je dakle vei tada bilo, samo mi 'o njima ni-t.r nc znamo. Pjesme koje su nam se sludajno saduvale u ru-

l,,trisima XIV-XV. stoljeia pisane su redovito narodnimtrr.' staroslavenskim) jezikom, i to ponajvi5e dakavsko-ikav-

| |L\:rlska knjiievnost sred. rijeka 49

T

skim narjedjem. To govori da je njihova namjena bila vanli-turgijska, pudka, ponajvi5e namijcn.jcna bratimskom Zivotu.Naravno da vrijerne i mjesto postanja nalih najstarijih um-jetnidkih silabidkih pjesama osta.ic .joi otvoreno pitanje. Izvrcmena prije pojave Manrlic(a, Mcr.ricrtiia i DrLica saduvanje malen broj pjesama i mi ih snratranro ostacirna ostataka.Saduvale su se uglavnom olrc p.jcsrnc: I<ojc sr-r in.rele odreilenufunkciju, tj. koje su bilc vczanc uz nclic obii'ajo i blagdane inamijenjene javnom p.icvaniu ili rccitiran ju. Priroclno da suone - gotovo bez iznin.rkc - bilc v.icrskc insltiraciic: ponaj-vi5e su vezane uz blagdanc BoiJ&t,, Uskrsa (dakle i rnukeIsusove), Mailic bol.ic, pojcclinih svctaca (vcrsificirane sve-tadke legcnclc), zatim slijcdi skuprna mrtvadkih (pogrebnih)pjesama, satira o klcru, o Zenskoj ljubavi i sl. Njihovi su sti-hotvorci oclrecla iuronimni. Za neke pjesme znamo da su pre-vedene s lzrtinskoga (npr. U se vrime godi56a, Sudac gnjivani dr.), dok mnogima ne poznamo izxora te sudimo da su do-maie obraclbe, iako im je moZda osnovni motiv stran. Sto setide njihove pjesnidke vrijednosti, ona je rela,tivna, na sebinosi pedat konvencionalnosti, inspiracija nije dublje proZiv-ljena, ponavljanje i razvladenje nije rijetko, imitacija pa 6aki preuzimanje ditavih stihova i strofa iz drugih pjesama nesmatra se nikakvim plagijatom itd. Ipak je njihovo knjiievno-historijsko znadenje veliko, jer one utiru 1-rut p'jcsnidkom iz-razu kasnijih generacija. To je izridito priznao Merrko Maruliikad je u posveti Judite (1501) napisao: "Ilvo bo historiju tujsvedoh u versih po obidaju naSih zadiniarvac i joiie po zako-nu onih starih poet.< Njemu su naimc "naii zadinjavci< do-maii stihotvorci (i pjevadi), a >stari poctc( su mu klasidnipjesnici.

Izvori naScga srcdnjovjckovnog 1-r.icsniStva vrlo su rijetki.Pa i oni koji su saduvani saclrlc prcpislrnr-r stariju gradu. Naj-starija i prcn"ra totru clragoc.jcna .jc mala zbirka od 10 duhov-nih pjesama s l<raja XIV. st. cloclana jcdnom glagoljskom li.turgijskorn koclcksu (u pariilio j Nacionalnoj blblioteci, CodeSlave ll). Tu i tamo inra po koja pjesma u glagoljskim zbcr-nicima koji joi iih-r u XV. st. kao Sto je: Petrisov zbornik iz1468, pun sreclnjov.jckovnc knjiZevnc grade, pisan negdje uunu'tra5njoj Hrvatskoj gcl.ic se mije3a dakavsko i kajkavskonarjedje; Oxfordski zbornik iz 1486, pisan moida u Istri;Akademijin zbornik lYa 92 iz druge pol. XV. stoljeia, pisan

moi.d,anaKrku.LatinidkeSupjcsnlill.it.r'izXV.s|.:Ktlrtulan.-rto-pi"tn'toricakojajenekritid-ki.iztlltrrrll{ft{)'p:rizllrrbljena

liio'.io""fOe izaziia sumnju u datiran.ic).; Itrtlt.;l,tt ili ,icitevaiiesmarico iz 1471. u kojoj ima hrvatskiS, lrrtirr,rliilr i taliian-

ilit p:"ru-a. No starijL pjesnidke grailc i'rrvrr.irr rrrrr.gi rtr-

kopisi pisani u l<asniiim godinama pa iz niill lrt'lr:r liriliikiiri,lCiti'ono Sto ima biijeg irednjeg vijeka' Od niilr ttrtvotlittto:

Zbornik fra Simuna Kiiiantovi1a pisan glagoljiconr g' 1501-

l5l2.naRabu i naZaglavi (Dugi otok), a on je napisao i ioiJ"u tiiJ"u zbornika; Tionski zbornik, glagoljski rukopis pisan

; ;;;t detvrti XVI. s't. negdje u jugozapadnoj Hrvatskoj;iiornii, fra Simuna Gtavi6a,- glagoljski-rukopis-iz 1529-1557 '

;i; ;; Galevcu i u Zaclrr-r; iirilski zbornik Libro od mno'

iiien raztoga pisan u dubrovadkom kraju 1520; latinidki ru-

ii6pis I-"t i"triu.," u Firenci iz samog poi91k-a XVI' st' i6tLitm-nr"rska piesmarica, pisana prvim dijelom l gtory'a drugim u Flvaru.posliie 1530, imaju-obje i Maruliievih tek-

itiiii por"ti1etta iil. ar;ga kordulanska latinidka piesmarica

ii-tilO; druga rapska iz 1563; Vrtal Pe'tra Luciia iz XVI' st' sa

sta,riiirn umioimi, ve,liki zborrnik raznih pa i Manr-rliievih pje-

sama; Budlianska piesmarica iz g' 1640' i druge'

Najstariju potvrdu ritmidko'silabidkog stihotvorstvaimamo'prvi

"put u glagoljskom Novakotttr rnisalu iz g' 1368'ti.;j"* je 1.ub zapis" izlvan teksta cloclano nckoliko stihova. Tisu'stihovi iz jeclne osmeradke pjcsmc tipa 4-1 4 u dist sima

ioii i" rimiraju preteZno Zenskom rimom' Pjcsma je..ditava

1,oi rruttono-'Piian na spomenutie- smrti (bt' 77) sa6uvarta

ir nekoliko glagoljskih ruiiopisa iz clruge polovice XV'.st' i utlipiiol ai+li. ilI;utt o.tlo't,'rri moliv jc ncumitna prolaznost

i smrt, prilidno je neposredna i formalno dotjerana' a moLda

i" i "i$t izvorna pjesma. Sve te nicne osobine dokazuju da

i" tt"ai"o- XIV.^ st., a moZda i prije, 'osmeradka duho'una

iti"t-" na narodnom jeziku bila vci u-svom razvitom stadiju'i.i'|""ru je forma post;ta stanclardna forma na5eg pjesniitvaxiv, xV. i XVI. stoljeia. To pot'vrduje Par Ska zbirka koja,,rl 16 pjesamaimaT osrneradtkih koje se sve sastoje od rirn'ira-

,rih disiiha (prernda umjesto pravih ri'rna dolaze asonance' itri

su iskvare-ne promjenorm u ditanju jata)' I tematika tih pjesa-

rrra pokazuje-da se vei 'ur XIV. st. ovaj stih primjenjivao na

,,,o,lotort"-teme' Jedna je pasionska Pdsan ot muki Hrstovi(l'rr.72),1.r kojoj se pnikaiivanjem rnu'ke Is'usove i d'alosti foIari-

It

50 51

t

jine Zele izazvati osjeiaji slu5alaca, a vaZna je ka'rika,u bogatojevoluciji ove teme kod nas; jeclna je marijinska: O Mariia,boija mati (br. 65); dvije su boliine: Proslctvittto oca BogcL

i Bog se rodi v Vitliomi (br. 68), vicrojatno na5a clomaia, vrlopopularna pjesma; dvije su rnltv:rikc (sprovoclne): Btatia,brata sprovodimo (br. 79) i l-u ntislirtttt, ltratiu, ta smo (br-80) koja se imala pievati rtacl otvorcnim grobom; iedna jesvetadka koja ima viic karaktcr molitvc ncgo lcgcnde: Mi-haile preblaleni. OsLalc tr:i picsmc Pa,niikc zbirli.c i,maiu duljiodnosno slobodniii stih tc sc nlogll snratrati allraiinijima. Toje najprije svctadka lcgcncla Pisan svatago Jtrrja (br. 61) ukojoj pjevad naipri.jc 1-roziva narocl na slu5anje; stihovi su jojtako sloboclni, :.rst-rci.iativr-ri, da imaju od devet do trinaest slo-gova, cezurc slr t-tcstatlnc, a rimama se daje veia vaZnost. Dru-ga je Zat rtti ttti.ii, tluie (br.62),liiepa lirsko-asketska pjesmana tcmr-r bolanskc, duhovne ljubavi, samo je na Zalost defek-tna; i u n.io j su stihovi jo5 slobodniji nego u prednjoj pjesmi'a rime sc rcspektiraiu. Pjesma je vjeroja'tno izvorne inspira-cije, nastala na ikavsko-dakavskom podrudju. Tre6a je pje-sma Svi/ se konta (;br. 63) koja se o5trom kritikom pokvare-nosti sveienstva tematski izdvaja iz obilia duhovnog pjesni-Stva; stih joj je preteZno trodlani dvanaestcrac s rimom nakraju. Obje posljednje pjesme rijetkost su u naSoj najstarijojpoeziji, jer nisu vezane uz odrectenu funl<ciiu i istidu se ne-posredncSiu, a posljednja i smislom za clru5tvcnc suprotnosti.One su svjedoci visokog uspona naic zadiniavaikc poezije uXIV. stoljeiu.

Posve je drugadijega karaktcra jcclna pjcsma koja je donas clo5la ncposredno iz XIV. stol.ic(:a. T<l ic tzv. Sibenskamolitva (br. 64), ncka vrsta litani.ia zrtnosnih pohvala Marijiu posvc sloboclnotn stihtr s rirnatnlt koic dcsto nisu pravilne.Saiuvana .jc u .icclnorn lal-ilrskonl zbtlrrriku koji je, vjerojatnou dalmatinskour Bribirr,t, 1'risao r.rc'ki lrarnjcvac koji je pjesmubez sumn.jc 1-rrirctlio po latinskcltn.

Iz XV. i 1-roictka XVI. st. imamo satuvane vei mnoge pje-sme, ali za svc rrtislinro da su starijeg postanja. Tako se zaboZiinu pjcsmu Nuntdil sa jc krali nebeski (br. 70), koja jeiz poclrudja zagrcbai.kc crkvc, misli da je nastala jo5 u XIII.st., za Sto govori i njcn joS neustaljeni stih. Stara je i nevje-rojatno raSirena po svim hrvatskim krajevirna bila boZiinapjesma Va se vrime godi\ta (br. 69), purafraza latinske In

hoc anni circulo - diju je metridku formu i zadrLala, tj' stro-fe 7i717*8. Strofu litinske himnodije tipa 8*8*7 (tipStabat mater) ima marijinska pjesma Danu se vsi ponizimo(br. 66) koja nam je poinata izXV. st. u latinidkoj i glagolj-it o; pit-uttosti, aii jbj strani predloiak ne poznamo' Stro-

fom originala, tj. 81-8 l-8 zaodjela se i Sekvenciia za mrtve(br. 76) (lat. iics irae) jedna od najpotresnijih pjesama

irednjeg vijeka, koja .ic kod nas para,frazirana u prvoj pol'XV. sti;eea. Metrtlm sc razlikuje od 'rnno5tva osmeradkihpjesama Zri Mariie hoialttt (br' 75) koja se sastoji od sedme-

iieHf, rimiranih distiha; tcmatski ona je uskrsna pjesma, alije originalna barem d.iclomice, jer sp.ominje neko {lTu:"bospiio sveti5te i kncia Bcrnardi,na (Frankopana)' Daleko," ,ris" Sabloniziralo osrtrcratl<o stihotvorstvo i u pogledu

rnetra (4+4) i religioznc tcmltikc, frazeologije i kompozicije'ponavljala ttt t" up.^ rlt.icsln pa i ciieli stihovi - kao u na'roclnoj"pjesrni. Bila ic [o stvrtrllo crkvela pudka,pjesma na-

-ij""j.itu pjevanju' Nar.itrol ia it: potv-rda za to Koriulanskaplit*ori"o'iz XV. st., punn osrttctai'kih picsama koje su-dla-

n'ovi bratovstine svih .svotilr tr Kor'i'trli stolieiima pjevali ,o,-r"a;"t3u-u i blagdanina. T'akvilr picstnaric:a lokalnog karak-r".u r-,"uel iemo kasnije ptl Irrrltlgitrr rrr.jt'stitnir, ali one desto

imaju zajednidkih pielama kt-r.ic sc prcrrosc iz kolicna na ko-

rlenf i iz ieanog t<ri;a u clrugi'.lstii'rr sc skrtl'rinc p.icsama.u

iast po3eainlm tu""i-u, skr-rpinc pasiorrsl<ih p.icsama (u

Korttitanskoi lma pod naslovot'n Il trttlil jtt od palmi 7 piesa-

n1a na temu muki Isusove) i sl<rrpitrc 1-rogrctrnih pjesama

(iekvencija, kojih u Klimantovitgl'11 T.bttrnilur ima dak 9)' Sve

su te skupine, lako nepotpunc, 1-rosto.ialc mnogo ranije nego

.r-r zapisane. Od pasionskih spomin.icn'ro Versi boiia tila (br'7\, pet pjesama iz dalmatinshih picsmarica XV-XVI' st".t,,k Le o

-arugima biti govora ctalic. Od skupine pogrebnih

lriesama dirljivija je, porecl vci spomcnutih, Sekvenciia nad

ltutakorn mrtYim (br. 81).U tom osmerad'kom duhovnom pjesni5tvu ipak nekim

lricsmama pripada posebno mjesto. To je npr' o{gina1na i;rktuelna pjesma Spasi, Mariic, svoiih vernih (br. 67) u kojoj.,c pjesnik obraia Mariji u dasu opasnosti od turske sile; na-

''l"ii ;" negdje potkraj XV. st. na ikavsko-dakavskom podru-, irr. Druga- je Blagoslov puka (bt.82) koja takoder dodirujer tv<>r zazi'tajuii blagosl ov na Zadrane i ostali krsianski svijet;

53

u ovoj ili slidnoj formi ona predstavlja vrlo popularni pudko--crkvcni obidaj. Treia koja se tematski izdvaia iz duhovneosmcradke poezije, mada je po scbi nlonotono versificirana,jest Zenska ljubav (;br. 83). Nitstala ie vierojatno u XV. st.na zadarskom podrudju, a glagollaS .ju je ubacio u rekst Cvetasvake rnudrosti u Tkonskom zborni'ku. Nicn drastidan Zeno-mrzadki stav je tipidna askctska lcrler lio.ja se odavno varirau svjetskim literaturama. Stav cla .jc lcna kriva svakom zluzasrtuipa ba5 jedan prozni ilarrrak u istom glagoljskorn Tkon-skom zbonniku iz prvc i'ctvrli XV. stol.lcda. I(arahter srednjo-vjekovnog kontrasta iznrcdu ckric i tijola u dasu smrti ima ta-koder osmsradka p.jcsn'ra '1'ttl.tttja fuLie i tijela (br.78) s uobi-dajenim motivonr cl niStavc.sti ovog svijeta; saduvana je u la-tinidkim i glagoljskim rukopisima XVI. stoljeia.

Upada u oii da meilu zadinjavadkim pjesmama gotovonema potvrclc clvostruko rimovanom dvanaestercu (6+6)koji ie toliko obidajan u pjesniStvu M. Maruliia, S. Mendetiiai E. DrZiia. Vjerojatno se takvo pjesni5tvo nije saduvalo, jernjegove potvrde iz XV. st. ipak imamo. Najstarija su potvrda3 nepotpuna stiha pripisana u dubrovadkoj carinskoj knjiziiz tre(eg decenija XV. stoljeia:

Sada sam ostavlien srid morske puiinevalovi modno b'ien, dai dojde s visinekad doidoh na kopno, mnih da sam...

Po njima se ne moZe sucliti ni kakvom sastavu pripada taslika morske oluje. Druga potvrda dvanacstcraca, i to dak sprijenosnom rimom s kraja clvostiha na polovicu slijedeiegdvostilra, nalazi se u prozno.i lcgcndi Zivot sv. Kotarine (br.45). Tu oni sluZc kao antifonc izmcatu lckcija pa moZda svje-dode cla je u XV. st. 1"rostoja,la iitava lcgcnda u dvanaesterci-ma. Svakako s clvim stihovima ncma niita zajednidko osme-radka lcgcncla o sv. Kartarini u Kortulanslcoj pjesmariciizXV.stoljeia. DvanacstcrlaLktr. Lcgattdtt o sv. Jeronimukoja je $tam-pana u glagoljskont l['rattsittt svctog Jerolinta u Senju 1508,a pisana je i u .icclrrorn latiniikom rul<opisu s kraja XV. ilipod. XVI. st. (Laulcrrziana n Firenzi), danas se sa dosta ve-likom vjerojatnoiiu pripisu.jc Marku Maruliiu. Fo svemu sedini da se dvanaestcrac s clvostrukom rimom u XV. st. sma-trao stihom Skolovanog pjesnika. Stoga imamo u XVI. st. po-

juvu da se neke prijasnje osnrct'llilit' ttlttrtrllrt' 1r|t'tltcltt.iu u

{l\/anaesterce.DuhovnopjesniStvookojemictlillrt'ijt.t.llrllt'I.tlcnojc

,,r,luutom iz Daimacije i prirnorskih krl.it'v:r' :rli i iz' kopncne

r i;\.itt" .l"Zno od f.tp"' Za sjevernu I It'r'rtlslirr (zr11"r'cbadku

, 'ri""i f.tL ni za Bosnu ttema*o direhtnc potvrtlt' pr iic XV.I'

,,.Lroito XVII. stoljeda, ali i ove kasne potvrtlc.tloptr(taiu

','"tlott.tf" da je ovakvog pjesni5tvlgvdjc bilo i priic' Tc-

',ko ie vierovati da su vjeriicizagrebadke crkve bili sarrro ni-

'

ifiri gr!t"t.i i-.t.tsuo.i"latinskog bog-osluZenj a ( kao. i to r I isr-r

i,if i "I oni u primorskim crkvama)' U mladim zbirknnra za-

,,'ubobkog pod,rudja kao Sto je Prekomurska 'tz 1593' N' Kra-

i,';;;itfu; ttlu "oL

kni iiic e n to+0, P ovlinska p i esnurica .iz\|+q',-ir""eeliomi p. Petretiia iz 1.651, Drnjansko piesmarica

,r.l6s1.idr.,mogusenaiiipjesmezakojesemoZepretpo-li,,uiiuti da su o'Jdic zivjele jol u sredn.iem vi.leku' kao npr'

N,trirlil se ie krali ncbcski (br' 70)' Vu lo Yretne goatscu

(i-p.;;. 69)', Sudec'serclit hoie priti (isp' br' 76)' Ali Trnavska

, ,[au j" g. |SOO, prim;en3";tei,ttla"tttt'te reforme' zabrani'

r,' A. ,J u"crkvi pje"aju p"opilevte na narodnom jeziku osim

,,rrih za koje se ,nu du ih je"ctlutna vlast prije 100-godina

,,r,,t *tu. tia taj nadin su ovdje prcvagnulc pjesme koje su

,, ,Luuii no..,iji prijevodi iz taiinite himnocliic (a ona je u,.,r,."t odki- ""Ut",i"i- knjigama .bila. obilno zastupana) i; ;,;,;;;ikyrie eleison i clirlgi pjcvni-'clijclovi nrise koje je

,, ,,1,,J-i*u" pjevati za vrijemelatinskc liturgi.ic' - Za Bosnu

,,,,,1,,r. ,* poilria" sta,rijeg duhgyrys. p.icsni5tva naii u Nauku

t' t '''tiansiom M. pivkoviZa iz 1616' kao i kod drugih kasnijihI r .rrr jewadkih Pisaca.

ltiirttoike piesme i crkvena prikazania

Kad je vei osmeradki dvostih postao osnovna i svagda5-

,,1,, l,,rmi izraLavania i kad se udrulio.sa isto tako osnovnom

rr,,,t ir ikom kr5iankih soterskih misterija (djevidanski porod,

rrriltrtr, smrt i uskrsnuie Isusovo, svetadke muke' taJna smrtl, .l ),'onda vi$e nije bilo kraja stihotvorstvu' ViSe nije trebalo

,,,,,,,i,,, stvaraladkog ,tapooui jer su gotovo sav pribor i grada

t tr :",rlovi. No ipak"je potto;uo jedal unutra5nji razvojni pro-

. rtntttar kojega ,L ttutu gtudu stilski dotjerivala i pro5iri-

' lr Mrrltar i-p-onavtjajuii iimarij i pojedine stihove'.iz ne-

'', trrt'statidt<e piesin! prelazi se na Siru narativnu formu'

J+ 55

iz narativne u dijalo5ku i konadno u dramsku formu. Tai supr-oces pomogli i vanjski utjeca.ii, osobito talijanski, ati airektnog prevodenja gotovih pjesmotvora nc nilazirno.

Cini se da su kod nas kao i u ltali.ji razvitak pudkog reli-gioznog pjesni5tva ponijele na svt_rjim lcclima pudke bra,t-ov5ti-ne u suradnji s niZim klerom. Ovo sc pjcsr-ri5tvo u crkvu use-lilo na rnala vrata i postalo nckc vrstc pudkom liturgijom,osobito gdje puk nije razumio lirurgijski iczik.

U talijanskoj pokrzr.jini Umbriji razmahao se u XIII. st.jedan radikalan re-ligiozno-socijalni pokrct tzv. fiagelanata(bidevalaca) koji sc doskora pro5irio na ditavu ltalijts, a za-13l? i na na5c kra.icvc, o-sobito primorske. pokret je, sluteiiblizinu svr5ctka svi.icLa, propovijedao askezu i pokoru. Bra-tov5tine su imale obavezu javnog bidevanja i pjevanja pokor-nidkih i pohvalnih pjesama

- lauda. U -toj iiedini biro su

se raz-vilc i cli.ialoike laude. Laude su znatno pridonijele afir-maciji p.jcsniitva na narodnom ,talijanskom jeziku, a iz nji-hova dijaloikog zametka doskora su se razvile drarna,tizacijekrSianskih misterija i svetadkih legenda koje su u Italiji uXIV. st. bile vrlo popularne pod imenom odevozioni.. U XV.st. na njihovoj osnovi nastala je, osobito u Firenci, savrSenija,knjiZevnija vrsta duhovnih drama (sacre rappresentazioni;koje su se emancipirale od crkve.

Slidan je razvoj stvar imala i kod nas, samo s vreraten-skim pomakom. Davno je napu5teno misljcn.je cla su se naSacrkvena prikazanja razvila iz tzv.liturgijskih igara koje su ustvari bile scene umetnute ili tropiziranc u redovnu liturgijukoja ionako predstavlja svojevrsne scenske predstave ispu.njene simbolikom. Potvrda iedne talivc igre za Tri kralja(Tractus stellae) nalazi ,se u pontifikalnom pnirudniku zagie-badke katcrclralc iz XI. stoljcia. Moicla .ic takvih igara bilo i uglagoljaSkim crkvanra,'kako to sv jcclodi icdan umetak uz ado-raciju kriZa na Vcliki pctak zabil.jclcn u II. vrbniikont misalug. 1462: Ideii i.c, rrtilostivte, ku ltoi.rtiju (br. 16).

BratovStinska cl.jclatnost (pa i llagelanata) bila je kodnas vrlo Ziva vci ocl srcclinc XIII. st. Medu obavezarnabra6ebila ie cla mo,rajrr rnrtvog brata ispratiti do groba u tunika-ma i bidujuii se. U to.i zgocli rccitirale su se ili pjevale mrtva-dke pjesme. Niz tal<vih pjcsama saduvan je od velike starine(isp. br. 76-81). No dlanovi bratov5tina irnali su zadatak dapjel,aju po crkvama i u procesijama i u drugirn zgodama.

l'ievadki repertorij jedne na(c bt alov(tittt' 1't r''lslltvlie vcd

..i"-*n,tu korfuta,nsta pje"smarica. .l r'tl r rr r r r; r l'i li t t lrt [rr-it t.v-

a,rt:#;'ffi;;. 14lt. t-a oareauu clil br.ilt ti,ii lrit'v:r "lnuclc.

,rt'gt"a" itlfl-u bude opro5ten od pla(':rrr'i;r lr,(li,vrt za za-

icdnidke objede.'---Oiiutost e laude ne mogu se kod.nas pt'atiti zlrt.rg .ltcsta-iiceietstorra' a sigurno je ba one i nisu moralc lrlt'l:rzit.i svc

,,* tt"ai:" kao u ftatili. Pt"-u rezultatima d<-rsaclairriilr istta-

iiianji,vrlo je moguiL da su na5e pudke duhovnc pjcsrrtc' pa

i ai:Jr"tt" i r."ttt[" p5"sme,.i'rnale svoie oodetke u Zaclltr i

n jegovu susjedstvu; u^io j" bila-pogodna sredina i za taliian-

'f."'"t:".u:". U inveniaru iadarske bidevaladke bratov5tinc sr''

Silvestra nal'aze ," ii"ai"ot XV' st' i dvije Pj"t-tti::,,L:,',r1"*-ig1^va Judina. Ne znamo dodu5e na koiem su JezrKu

lrile te pjesrmarice, ali one su bez surmnie sad'rZavale i neko

;;;;tk":ej;to za prtua'iva"ie kojega ie ti.ebala Judina 11I:Dijalo5ke su pjesme u prvoln redu bile vezane uz pasron-

.,tir-r tematiku koia j;i6 vjerstoi i po.osjeiajnoj.tiniji bila

vicrnicima naj'bliza. fotuu l" p1-";-,o Prigovaranie- blalene

,iir,:"'iiiii" ikrila Isusova i'u..itl koja ima karakter kon-

tr:rsta izmedu Marije-koja Zeii spasiti.Tivot svoga sina i kriZa

l,,rii hoie da Isusovim rispeiem spasi.dovicdanstvo' Ta-je di-

I.r))a vrlo obidajna "-putio"utoj poeziii i clrarmi' Dijalo5ka je

r tlruga pjesrna tu Viifti tjedan: I-sus;ovtt rttutila (br' 73) ui,,,i',ri'u"a"o pokazuje Isusl pojcdjnc. prcdn'rctc koiima 'ima

l,ili muden. laf.o t" LUp pjesme zabil.ic'/.crrc istom u XVI' st''

rrlilrova udestalost " piittiS"i- pjcsmaricama svjedodi za nii-

lr,rvo starije porturrJJ. Za obie p'i"t*"' a osobito za Isusova

,, 'iff" pt"rpostavljamo da piedstavljaiu scene koie su se za-

i .u-..tr6pil" ,-r ,tusJ iiu-atiiacije Isu'sovc muke' Slidno ie kao

.nrrostalna plesma-poznato i "Govorcnie ludino Skalam na

,;+,1 ,,ii ioiici t"lJ j" trtropljeno i u dramat\zaciiu Muke'

No najomil;etija ai3atoSka p.icsma i najplodong:"ij?.:',zritku aramatiraiiie *"tt" tsuiove je.Plat Mariiin (br'-84)'

rr ,tvuri clijalogizirant i versificirano pridanje o zb-ivanju koje

, rr loku muke i srnrti Isusove koncentrira oko Marijine'tu-, s;rtro to djelo,;;["4; u osmeradkim distisima' nije jedno

' r,,llrtstveno. Obrada njegove teme se autonomno tazvijala'

r', niriprije narativno iiAa'i tekstova evandelja s lirskorn

,,'1,,rstucijofl, f.af."" nalazimo u vei sporngnutoj pj::.Ti ll-: ,tt tttltl.i Hrstovi (bt'72) zapisanoj vei krajem XIV' sto-

57

f ;, r :r; rf r rr grit'sttti .l t'yyltt t'tt.sttto ).tljttr' 1,.ltt.si 11 1il;r1'ol.jsl'orttzlrrr,rriLrr iz l,l(rtt; ili rr nizrr p.it'slr.rtur sl)()lu('nul('lr,r>r'r'trltrrtslitr;rit':,rrr:rr it t' rr lio jirna sc naposc obraclu.ir-r po jcclini stacli.ji Istr-..,)v(' n)ulic. Zslirr, sc obrada u narativno-di.ialodkom obliliu;rroiirifir na pjesme duljega daha koje na5i stari zovv Plat.'f ';rkav sc Plat kod nas vei u XV. st. razvio u vi5e verzija kojesvc jmaju zajednidkih dijelova i time dokazuju zajednidkurnrrticu. Ipak se mogu konstatirati dvije glavne redakcije. Je-clna se obidno zove hvarskom, premda bi joj bolie pristajaonaziv osorska, jer je njena najstarija verzija saduvana u osor-skom dijelu Osorslco-hvarske piesmarice iz oko 1530, a nalazise u \rise dal,matinskih latinid.kih pjesmarica iz Kordule, Raba,Budve i dr. Tekstovi ove redakcije variraj,r.r od 700-1400 sti-hova. No za njih ie karakteristidno da su ostali viSe ili rnanjeu narativnom obliku, tj. od ove redakcije nije se razvilo scen-sko oblikovanie.

Druga redakcija Plaia nalazi se u nekoliko starijih ru-kopisa, od koiih je valjda najsta,riji v Rapskoi ili Piciteyojpiesmarici iz 1471 (u kojoj pored hrvatskih ima i talijanskihpoboZnih pjesama), premda je on samo prijepis starijeg pred-lo5ka. U njem u nekih 990 stihova dolazi vi5e do izrai.aja dija-lo5ki oblik, ali su upute (didaskalije) licima joS ukljudene uversificirano pridanje radnje. Versificiranje didaskalija jemoida i naknadni posao, jer jedan glagoljski rr,rkopis P/aia(Vrbnidki) iz XV-XVI. st., koji je vrlo nalik na Rapski, imaodvojene didaskalije pa je vi5e prilagoc'tcn sccnskorn prikazi-vanju. Datrji korak u pravcu dramatizaciic Plrtta predstavljajedan tekst u glagoljskom rukopisu (Akaclcmijinu) pisanompotkraj XV. stolieia. U nicm porccl clijaloga u stihovima s po-veianim brojcm lica inran'rcl i stvarniic cliclaskalije u prozi.JoS vi5c jc u1--otpunicna raclr.r jlr lc prircclcn Ickst Plaia zasccnsko prikazivan.ic Lr prvorrr lllagol.jskom zbonriku SimunaKlimantoviilr koii .ic pisan ll. 1.50.5. rr nc:kih 1070 stihova. Kaoi neki clrugi srcrln.jov.jcliovni lr'l<slovi i I'lat se ra5irio u svena5e krir.icvc bcz obzirlr rra cl i.jalclitc, icrnu je kasnije veomapricloni<r Matc.j l)ivliovid svo.iorrr konrl-rilercijom Plaia (izd.1616. tt traft>m NuttlitL krs!jutt.slutrtt).

Dramatizaci.la polpunog toklr nruli.c Isusove izvriena jekod nas ncgcljc u clrugo.j 1;olovici XV. st., i to na temeljimavei poslojcic pasionskc osnrc'radkc poczije. Gdje jc ona na-stala, nijc utvLclcno, ali iliavsl<i elcmcnti u saduvanim teksLo-

vitttlt 1',ovott'z;t.lttzrri.it'l'r;rit'vt" ptt'ttttllt:'tt lt'l'"l.t''i ":tittl':ttttslurl() tl ltllr;itrl.isliinr i:rrliol''isirlra

's. potlt'tri'ilr ol'o Vittotlrrllt' 'ti

,;;,;i t"','ir,', ,.1",'" kt""' "uttntleliinr:r i tr li.rri'''lil'] if.:1lt''J]:];

*^'*...1,t.i.'g vijcka, ati ncki tckstovi llclllll ltl svrll \( ('llil- N()\r

;;.l;l;ffi k u"u' i defektna dramatizaciiu rrrrrl.t'sil.:Uvrrna

i tir."Tkonskom zborniku, g:lagoljskom rukt'r1'ristt iz prv.c

J"t""i XVf. ,tot;"e^ " ft":": "^Z

iSgZ stiha' Mrrogo lc vcdi

l"i"t1"iit, spqsiteti-e "is"gi (br' 85) ko-ja ie sadttv..tra tt gla-

goliskom rukopisu i;g. jl;?' pi*gry u Hrvarskom pt'iruor'irt'

;;;'z;;#; ;i;;; Riieci' ovi je Muka prosirena nizonr sccrre

".JJi"a.ritrrnreu'Lutu'oui i Isusova ulaska u Jeruzalcm

#;;;ee"i'ttiJt":" t kriza i r$oqa' ona ie zapravo cikli-

dko prikazanje te tJ;#;;ikuli"u-i.1.3 dana Velikog tjed-

;;;;^CGtlti*, v"titi deivrtak i veliki petak- Stoga ona

't'r,""t. dak 3658

-o,*".u.u i predstavlja naivedi domet

hrvatske crkvene at"m" tzv' pudtog stadija' No postanje i

strukturu te drame iljLoti" tiututt6ttzlra dinjenica da je u

rloi-Jka"o preko 1OOO fiiavitr stihova koji se-vei nalazerr

niri;li.""rtie ,uo""ita, a v jednoj ,i drugoj Muci nalaze se

velike skupine sttro#^ioji ;"';"^J ialaze i i't"t' Mariiinu iil;t*^i,;ionskim pj"t-o-u' ova je dakle ciklidka drama

nastala dobrim Oi3eli'm kontaminacijom vei postojeiih -teks-

i""t t":" je izvr5i'o nepoznati kompiiator' U svjetlu..tih dinje-

;l;; ;;;."te zakljuditi da ie Muki nas dornaii knjiZevni pro-

izvod,iako rnu je u osnovibpia pasionska grada' Da se Mulca

r,*t"" iptitaiivati-upuiuju i neke upute u samom tekstu'

r'a:"r"*rJ" ." i p3"iltu'pti" 3"aun.odiomak kao primjer pi-

san uz rnuzidku "oiu"ijtt' poteUan dol<az da se ta drama do-

irlu prlf.urivala, i to'u gradu Rijeci' jest to S'to se u iednou:n

glagotjskom rut opiru iz Rijeke, pisanom u drugoj detvrtr

XVtr. st. saduvao t"iti j"a""Ljene^glumadke uloge' i to Mari-

iine. U XVII. st. b;i; je zaUran3eno prikazivanie Muke u ri-jedkoj iuPnoj crkvi'

Na Muku nadovezuje se tematski snimanje Isu-sa-s kriZa'

Ono je obracleno .t -#j"- prikazanju MiSterii vele-lip i sla-

1)en...koje se ,ruf."i tt ittom gtagoljskom rukopisukao i Mu'

ka iz g.1556. Ono ;e-po oUfiml.tittt i ponavljanju pasionskih

sdhova izdanak ,tl!J otttt"tadke dramatizaciie scenA uskrs-

,ro! "ittttru. Olra ie oUrada prenijetg

-u juZnu Dalmaciju' te je

ovdje dobila ne5to moderniiiran-oblik' Takav nalazimo u jed-

rrom latinidt.om ,,,t."pisu na Hvaru iz XVII. st. pod naslovom

5958

G.:

IE)Htr,i6IE

lfi

Skazanie slimlienia s lcriia tila Is-usorta (trr' 86)' To je potvr-

da tipidne knjiZevne '""it lii"au sjeveruog' glagotjskog i

i"Z"tC, latinidkog Podrud ia'' -- ^'u?ir*o - .itroii i o'*"*

""'': :.1" iI ; 3,lXTiY?:l l: *::puaJi-Jtu- a IJskrs.nute rsttsttlo (':l' l1;.i';'n"*r"mt;i "aogu-

i'iri. predmet su joj :ff;;,Tl: :: ihil'XT i,'"""""1"r:" t"li

f ,"ffi:Ii: l'.1'rT;"":*i.,,in"., i r.o, t s ko' rn zb o r nit<tt iz prve

detvrti XVr. st' p" u' -t;;;3 kompiliran u jugozapadnoj Hr-

"tltlt: Podetkom istou stolici'a'

BoZiini ciklus t;;;;;tit^*c bio.jc kocl nas manje zast'o'

nan. Vierojatno jc iJ;; iv-' tt' bilo versificirano neveliko

f iii."; j; j;';;;:li':Ji-;ii#'*'f ,'J',|?:,Tl#',?+iflWfi

:?1i Hli}'"tit "Tl"i; .' a;;' l"- t

"5 " 4."' p i s ano u o s mer adkirn

distisima,., pt'ittcrt'iott""'l itttatr ima-uske dodire s na5om

pudkom bo7-iinom tl:!l#;tit'?iJ aruge aviie boZiine teme' tj'

o navicitt'nju Marijinu 1.9 noLtoastvu #iju kraljeva' nisu

nam se saduvali teksiovi' Ali pietpostavljamo da ie vei u ovom

razdoblju postojalo" ititu'un1" b nau'ieiteniu Mariiinu koje

su u mladcm, rit"'^""1j"li"uiix" " ivil' st' obradili i Ivan Za-

ai^"r"'i s.u* M"i#'J;; "n

iueu, t :t' tti :;,ff ;: ttg fi i::t;;'*j" i,t I'tii 1:f;l"i:'h?'il31?J ;; ;-!r"E,^u"*l_:?"'J":"J'i"1ffi -:*"'lu"rutt'oJ"r"o*"i."u**1lm*;:-,;i.;';,,"",._u)r.o j'i' j1"r,:f I,ly:J;.il.ll,ll1'_L".uii'JH";ili. U odlomku je rijed o Hcrodesu t<o3

uj"t3""nruu obrada svetadkih lcgcncla cloila ie na red poslije

pasionsl<o-u,k"""'i ;;;ii"; i"-J' Poznato nam je prikazanle

M uk a sv e t e m o, t<o' ii J 1il,' a9 l' cl r1 m11 izi rlna latinska'l:t:l-

cla puna duclcsnih 'f-ti""ni"' Ova nain razvudena dramattzacl'14

(ima 1200 ,,t*"'"'^i';";i;tl;i;"allcl.1,1rko c' 1500' a saduvana

ie u tri latiniika ,.,,i.,rpi*^ iz Dalmaciic. Niistari3i je od njih

ifirentinskil ' ,"ii"i"'^ iv-ivr tt'' a i iedan zadarski ru-

kopis iz XVll' "l'li^iit"'.'ilel,- 1500' postoii miSljenje da ie

veisifikaciir"t i tl'-;;;ii;tttiil' r"g""ae izvr5io Marko Marulii'

ali stih, stil i piesniilii jc-zik posvc su u skladu s ranijim stadi-

il4' ry rri i: ll *t i:li;, i; ni "'l:'ff a S il'?:',ffi liie Prikazartlc ztr'('t(t sv' ''ur "":.: "..'-*^-j.' ; .r-n" cl2re Due-';;;;;l'etoe"' s'"'acdi po stilu' osmercu i duhu stare pt

l:i:tr'fif3:is.5:tffi .T"t"Jt#iK'lli.';"i:1"]):'Hi';l';i+it*"

skupinu dine dva prikazanja^s cshat'1.(kirn moti-

;fl riil*tr:::"{ii*if*ifru,"',1*Xit',*#fi:,"i1';;:t',X;Tff ,:i*!'{!i:t{:3i?H";:i;l'hliili

h,l*f,;'"r#ldri:*-1,i'ffifi *i1*Er31;fiF,

lli#i{iJl'{*.nift '.:"imt'T[i5l1i:g$*iti!lt*itr,l:*xTi"ff r*r$'* J ;rru:;: r ti*

"** iqf;;itffili; fti,i ",,; T' r*:"fi XIT

:il T"iffi J"l"T'31'"'i' il' i* *"f;;'J iliTl i#::*Fll,tkUl",m::ffi i:J?il.Tl'"1:"ronapoboznor,^^1"1

',rix*,*p"',5f"ri;r*ea[l;p$ltp{1i;;"ii

+u*i**ti5***ft dT3i",'J"i,T$,f#

I,ttfrfiiir##i$5jrul?3l#:' kvffi

,''f*+t*fti'#xr:;[!ld:fi +Hllf Hi:tr$rir;iliit:: ''i" xx' sioljeiu nisu mnogc

i"d. rtorj"cu -r^,r^ nq{e sredniovjekovne dramskeNa kraju ovog pregleaa n1s; t-""*';;g;

stare tekstove

ittiH*i*r*ll*n+*ft nr?H'1)i:'::i::"361

.t

iIt

i,t

60

lttttt,rlrt i tttit oltt'tlivt.slrt .rr,, s:rtlrrv:rl rt lt.rlrrorrr Ali;rrlt'rrriiirrrr1'l.r1,r,l1.l,,,rn zlrotniltu s ltt:rj:r XV. ,1, (rzrl. l{. Sltolr:tl) rr ko.l( nr l( '.rtrrlrolit"lii l)til(ltzillt,ntisl('ti.i oll'rrpljt'rr jlr t'ov.jt'ilrrtslvlt-ll rr',rrrrvr iovlr.j sc tckst osrrivlr rr:l konil'ustu I(u() i Ilaziytvor,nt'\lt(t I'olilutrpu sa stnrtu (br.35) Sto srrro ga ubrojili ntcallrviziic. U prozi je i clrugi dramski moralitet u istom rlrkopisus lilir.ja XV. st. pod naslovom Kako se je duia s misalju nalcttp ninila i govr,trilu, dijalog izmeelu rnisli i du5e kako da sespasi duSa. Posebno je zanimljiv jedan dijaloSki lirski dra-molet u prozi pod naslovom Plai ddvi Marije (podetak: Gdobe ta ki mi poveda); sugovornici su dvije Marije i Ivan, aliprave radnje nema. Tekst je saduvan u Petrisovu zborniku.

MoZda je u na5oj starijoj knjiZevnosti postojalo i dija-loiko Karanie i prigovaranje ko iini an'iel dobri s tilom uittsu smrti koje je u 684 rimirana osmerca saduvano iz g. 1614"Taj je kontrast preveden s latins,koga.

V]EKOSLAV STEFANIC

BIBLIOGRAFIJA

GLAVNA IZDANJA I VAZNI]A LITERATURAO HRVATSKOJ KNJIZEVNOSTI SREDN/EGA VI]EKA

Miho Baratla: Hrvatski vlasteoski feudalizam u Vinodolskom za-'

konu, Diela JAZU 44,Zagreb 1952.

Ivan Beriit: Niekoliko starosiavenskih i hrvatskih knjiga $to pi'---- sinih, Sto tiskanih glagolicom,- kgjlm 99-u skora5nje doba utrag uilo, Rad JAZE 59, Zagteb 1881, 158-186.

Mladen"Boinjak: Satuvani primierci -prve hrvatske tiskane knji-ge, Slovo 6-8, Zagreb 1957,297-310.

Ga|par Buias: Rezultati u proudavanju dije-la stare hrvatslte -p^99'---'iii", Aiaavl Instituta'JAZIJ u Zadru VI-VII, Zagteb 1960'509-539.

Arturo Cronia: Della cosi detta letteratura glagolitica e del-peri-odo della sua maggiore flor\dezza, Ricerche slavistiche 3, Lr'o'

ma 1954. 123-132.Arturo Cronia: L'enigma del giagolismo in Dalmazi" 4gt]S origini-

all'epoca preseite, Rivisla-Dalmatica VI, VII, YIII, Zadar1922-1925.

Arturo Cronia - L. Cini: Rivalutazione di una -scoperta ai lmltigTezza: "Editio princcpsu clei breviari glagolitici' AllL del.I

Instituto Vencto di scienze, Ietlere ecl artt I LJ' venezra1954/55. 7l-117.

Mirko Deanovi': Les influences italiennes sur I'ancienne litt6ra-ture yougoslave du littoral adriatique, Revue de littdraturecomparde, Pariz 1934.

Franjo Fon""ut Grada za povijest hrvatske crkvene drame, GradalI, Zagreb 1932, lI--63.

F r anj o F aicev : Hrvatska crkvena prikazanja, N arodna st arina ll,Zagreb 1932,27-29.

Franjohancev.' Hrvatska legenda o Ivanu Zlatoustom u stihovima,Grada, 13, Zagreb 1938,213-226.

Franio Fancev: Muka Spasitelja na5ega, Grada 14, Zagteb L938'

24r--287.

63

l/Jvlrttlrtt'Slr'lrtrrit': l{iit'tki lttlHlllt'llli'..llttt1111s IIt\t(tttt\ti"li ttt\tt-rrrl,t lh/.ll \.'/':tt'rt'lr l()(r0' ll" ')t{'/'

I tt'l,,t"l,tt' \lr'lrtttit': S;rlrllii orlloltt;tl' yl;r;'olir'ko1' tltt"'tllt :'l:ll ll(' l('' ,1,k, rj'', i/t't't' (r''tl, Zlr!'rr'lt l')5/' \'l l'1 {.'

,r,,r,.' iji,i,iir., silrcrrski glirgirliski slt,tttt ttit i, Zirg'rt'b l()'57''iti,,iti,',,

s',,l,ii,iir: ttruatsxi sp<,rri.'rrici, A( t.(t.( r"II.l.i('tl' sv' l' Mtntt,trt't'rltr' " "

t, i.ii,,,'ii"-l uiiairi'o SI'uvorunt Itt L: r i(li ( )'tul i tttn v I.' Zagrcb, lB98'

ttt,,,ii,i :t:,,i,ii,r:'Gligolitic Manuscripts i'r ^thc Bocllcian Lib-ry!-yr"""'i;,-ii;;;i:-oiioTa €l"uoii" Papcrs 4, oxford 1es3' lsl-ls8' i5, Oxlord 1954, 133-144.

Uori',i iiain' ia siaeolite ('glagoljica<) en Istrie, Croatig 91,?11.-matie dcptris-sea dcbuts jusqu' a son.-aporobatlon' llmlrce et

rri""- a.(ini", p"t-i" Siiitr-Sieg" (-1248 'e-t

1252), Kyrillo kaiMethodi6, tomos eo"rti&--"pl-iE-litioste kai ekhtosfe eteridi,meros Proton, Solun 1966'

t,trririliiiiifr"i.i"l gr.i.iitiq,r" "tout"

de 1375, Revue des d,tudes

sloves 31, Paris 1954.r, o,i i' i iuii Li, ii t, t"itiratura medioevale^ _degli Slavi meridionali' - "ib"fi"irrieini al XV secolo), Roma 1950'

t o t "i 72 ii'

"N;i;;;'si t."ular chrvatsko-hlaholskv, Prag 1 910'-- - -

iZi"l v?'i'''riiliiiii:i r-'*uitloei"i't:tki misali' Diela J Azu 38'

Zaereb 1948'lotii?"iiit Siaiohrvatske duhovne pjesme, Starine XXXI' Zagreb

'1905,258--275.

lotei i"lsiii: frakovsk6 zlomkv hlaholskd, Slavia 18' Ptag 1947---1948.

tosef iaSiLa: Liter6rni pam6tky epochy velkomoravsk€ 863-885'Praha 1966.

tvlorioTieit Ztornik srednjovje\ovnih^ natpisa Bosne i Hercego''-* "i"", ft"j. l-IV, Saraj6vo- 1962-1964'

Carlo VerdiaLzl: II codice balmatico-laurcnziano'-M-s'- croato dei--'"ori*i-a!.."""i a"i-Xvf siioto, Riccrclrc sluvistiche 5' Roma

1957, 29-r4r.carlo virdiaLzi.. prose e versi inecliti cli Marco Marulo nel c_o-dice

Dalt.nati co-La.,t".ttiorto, -n

i i e r c h e sl av i s t ich e 6' Roma 1958'

B r anko V o tl n i k : Povii es t hrval skc kni i Tcvnosti' Zagreb -1913'

ioiii ir'n"", I-lrvatskoglagol.iski trlagclanar, Rad JAZTJ 285' Zagreb-1951,9-5-179.

"l o si p V r tt r i tt : L,' llvanSldl iai t'c clc M iroslav,'S-Gravenhage 1961'

ITISl'OIIT.ISJKI- I I'IIN VNISI'ONT!]N1CI.

1.

BASEANSKA PLOCA

Ba5danska ploda (danas u paladi Jugosl' akadernije u Zagrebu)ovcca ie kame-na ploda ispisana glagoljskim prsmom, io5 qzcornii iub ima borduru s tipidnim ornamentom lozrce. rloca Je

;il; ''r;r";;;' i;; p];i;t .tgtab"na. .,t ogradu izme€lu. prezliterija ii;;;ft;;Jiltlnst<5-iitve sv' Luciie u Jurandvoru krSj pqs\e.na,iiolu Krku. Postoje i ostaci druge tal<ve ispisane.ploee. (pl]1teJ-ql'

Glauoliica plode ide u prijelazni tip izmeelu.,oble r uglate glagolJl-

.;.iiiii;;fi" t n"toiito osebuinili i iirilskih slova' Starohrvatskii"ri-fi-Gtrtu protkan ie elemi:ntima crkvenoslavenskog jezika.

i.6;; ;sil;,jtti t i-"tiu tekst je na vise mjesta neditljiv, stoga se

struIniaci ni danas posve ne slaZu u ditanju, u interpretlranJu Kao

r"ri u datiraniu natpisa."' - S"aizii pfoe"-"i:" jedinstve-n, tj' predstavlja svojevrsni kar-r utai Jikve" o'd"or.,o bpiiiJe- sv. I-irciie^ - .koi i ie .nasiavl

jao i natlrusoi plodi. U prvom stavku sadrZana Je-nollclla. KoJom opar

Llnltrd itvrduie da ie hrvatski krali Zvonimir (Zvantmtr; u svojerlriieme darov"ao sv. Luciji >ledinuu (vjerojatno gospoclarsK,o cto-

Lr<j). zatim navodi imena dostojanstvenika koJI su mo7.1a orll,pn-sutni kod darivania i proklinje one koji bi to-darlvanJe poreKu' utlrusom stavku obat Dobrovit izjavljuje da je sa- devetero Drace

s,rsiadio crkvu - dakle je postavio-i ggradu s.plocama (plY]9ll'

';';i---"" vriieme kneza Kbsmata koji je vladao ditavom KraJl-

i i l,ilr. Ti "?"i ^iill;

-K;;ai -viiaa", a

"D6brovit sasradio crk*r. i

' .;,ri;tid";idE" ot6-g.

^r roo.'wu rlutg' preostala prosiora uklesan. je

I r:;.il;k, iiiJi.tl"u?' r.oji ri19 da je u to. doba postojala zajednica:,;.T;;ii"'i;;. Nilioi" u otodct'.

- Na_uka.nije joS sa--sigurnoseu

,,i i,ia'iij'i6: J' F ;qa;"djt obuhvatala Krajina kheza Kosmata niLoii ie to stvarno Otocac.""''

6-of"-*i iiletatt ri o'BaSdans\oj plodi ostavila je zbog nerl9'', r :rtti-iz-voia

"iSe piii"j a otvoreninia' -Mi se uglavnom drZ-imo di'

, "l'''i " "-r-.-

st"iu"ieu lii iiit lo i, ai i i I ugo staul i e r, 384-387' koj i

',',:i" 6iiiii* imit.a da na podetku nema-datiranja'' "fr

"'s'i;; t<a- iii.eu : " .i ljaain- od na j s ta ri j ih spom-eni\L hg^{t^ko;

,'t,"r.-,iiike pisnienosti". ialan je dokumenat za- Povllest plsma r',,')ii"]"iot-*"JJ ai:" kvarn6rsko podrudje bilo u granicama

6968

*

If

I

t*

t

Zvonin.rirove Hrvatske, u njoj nalazimo prvi put potvrtleno hrvat-sko ime na hrvatskom jeziku.

t\ Jime Otlca i Sin[a] i Svetago cluha'1 Az opat DrZiha pisah' V r" o ledine juZe d-a Zviinirnir::,kralj hrvatskir [v1 d,ni s-v-oje

v svetuju Luciju i s[.....]mia lupan Desrim[i]rar Krbav6, Mra-

ltinlac L1u1ce, Fr[i]binegao [s]a posal Vinoldollez, Jak[o11r 1r

otoi6.t naVe to porede hlni i Bog0 i 12 apcstola i 4 evanjelistii svetaja Lucija, amcn. Da iZc scli Zivot rnoli za nje Boga.to

Az opat D[o]brovit zclithtr clikav siju i svojeju bratiju s

devetijurz v clni kncza Kosmitta oblaclajuiago vsu Krajinu.taI beie v ti14 dni Mikula v Otodcils [si s]vetuju Luciju v jedino.

1 Ova prva rcicnica ie kr5ianski zaziv (invokacija).. Predniom se villc tri znaka, vicrojatno zabunom uklesano az6 (umie'sio iza invokacijc), pa jc Radki to ditao + 1100, a Hamm + 1077.

' U or'ig. z'r:vttrimtrz.3 U crrig. hr-aval'askz, ali je na krajq jo5 j,edno neditljivo slo-

vo, kancla i, rJakle hrr'vattsk,'i - hrvatsky -- hrvatski.' 4 Zbog nciitljivosti ovog mjesta nije sigurno ni kamo spadani Sto znadi ovo nti.

5 Desimra sa onim specifidnim a na kraiu vjerojatno trebaditati tako da se iza m doda l, a specifidno a da se uzme kao dub-leta za poluglas, dakle: Desimir. A Desimir ie doista bio krbavskizupan.

o orig. prb'anebga (sa nesigurnim g) bez sumnje !r9!q isp.rav-ljati tako-da se r, uzme kao zamjena za a ili,za r, dr:r-rgi D bio bi. su-r,ri5an, a a na kraiu valjda zamjenjuje poluglas ?,' prema torne imebi imalo glasiti Pribaneg lli Pribineg (koje je vi5e puta potvrctenou na5im starim spomenicima).

7 posdl, tj. kialjevski dinovnik ili pt.rvicrenik u Vinodolu, jerVinodol nije bila Zupanija; isprecl VinoltlollD je izostavljen pri-jedlog v zato 5to je za niim sli.iedilo v.

8 Jakov je - misli se - takoiler oposaln u otoku, tj. Krku, ier

ni otok Krk-niie bila starohrvatska Zupanija nego po Zvonimirustedena kraljcvska zcml.ia.

o Tko to porcdc ncka ga kune Bog.r0 Tho ovd jc iivi ncka rnoli z;r niih Boga.tt 7f,ah, orig. zt'daln', moglo bi sc - s obzirom na alternaciju

r/i - prodituLi i :.idult.t2 sa svoic clcvctcro braicr:t Krajinu, o k<.r.i<-ri ic ovdje rijed, io5 nije uspjelo identificira-

ti; ona jc svakakcr obulrvatala - pored otoka Krka -

jedno Sirepodrudje kojer.nu ic bio na delu knez Kosmat (moZda identilani Kuzmom koji jc e. 1102. bio u pratnji kralja Kolomana u Bel-gradu).

tr Orig. /o ispravili smo u /i.15 tj. samostan sv. Mikule u Otodcu.

2.

NATPISI SA STEEAKA

Steici su kameni grobni spomenici razlidita oblika, ra5ireni

',, ".ouStlni* si;UlSti;lu u Boini i Hercegovini i manje u susjed-

;,im (raievima.Tih kamenova ili biljega (kako ih narod zove) rma;;,.:i;tiiid1fiei. Oa n.iitr je velik bioi ukra5en simetridkim, sim'l','tietim i tieuralninr"crtbZima koji odraZavaju Zivot, zanimanjer vlcrovanie iok.oinika, a ima prilidan broi italcvih na koJlma su

"rri"iu"i-tiitiisi doinim narodnim govorom i iirilskim. pismomr,,'ii".toe tipa. Sve ie to vrlo zanimljiv kulturnohistorijski ma-r,',liiJ iu-tiini sredirii vijek i ne5to kasnije vrijeme' Primjerar;rdi donosimo dva natPisa:

Iz Koderina na donioi N"."lui ko.ii ic klesan oko g' -1411'irlriclodanien ie nekolilio'puta, a pt-rslicdnji ga ic iz-dno Mat.'kot r'!o u Zborniku srednjoviekovnih natpisa Bosne i Hcrc.c.g.ovtne,I',ri. I, Sarajevo 1962, sit. i2, pa smo se njime i mi posluZili'

bIz Starog sela kod Jajca koji nij.e pob-liZe datiran, a Ja-gii ga

,', ,,,t.caer-,o-61avlja u XV:XVI."s19[-ei.9. Publicirao ga je Konst'lliilrnann u Wiisenschaf tliche Mittheilungen aus Bosnten und,t,,' riiiiegovina III, BeE 1895, str' 485-490, odakle ga i mi pre-l rlllllamo,

a

ff Vaime Oca i Sina i Svetago duha arnin.t Se leZi Viganj-l-* tvtitos"uii. StuZi banu Stipanus i kralju Tvrtkus i kralju

' Verbalna invokacija, premda na podetku dolazi kriZ kaol, ,rrnski simbol.

,; b*i"itl ban Stiepan II. Kotromanic (1322-1353).

'' IJosanski kralj Sij-epan Tvrtko (1353-1391).

71

;

Dabi5ir i kraljici Grubis i kralja Ostojue. I u to vrime dojde isvadi se Ostoja kralj s hercegomz i z Bosnom i na Ugre pojesOstoja. To vri,me mene Vignja clojde kondina na svom pleme-nitom pod Koderinom i moliu vas, ne nastupajte ne me. Jasam bil kako vi jeste, vi iete biti ka,ko jesam ja.o

b

ime Oca i Sina i Svetago cluha amcn. Sc lc kami RadojicaBili6a. Milostiju boZijom i pomoiiju roda moga izidah

mnogo6asnu grobnicu i postavih si kamcn na grobnici mojeji ugotovih si vidni dom za Livota svojega, ako hoie gospodinBog, sebi i drugu mojcmu. Molju bratiiu i strine i neviste:prristupite i Lah,tc me i ne popirajte me nogama, iere iete b'itivi kakov jcsam .ia, a ja neiu biti kakovi jeste vi. [A se] pisaVescoko I(ukulamovii.

a Bosanski kralj Stjepan Dabi5a (1391-1395).5 Kraljica Jelena Gruba, Dabi5ina udovica (1395-1398).6 Kralj Stjepan Ostoia (1398-1404; 1409-1418).7 tj. s Hrvojem Vukdiiem Hrvatiniiems pocle

3.

LJETOPIS POPA DUKLJANINA

(Hrvatska redakcija)

Spis koji se obidno naziva Ljetopis popa Duklianina bio ierr:rvoclno isprva pisan slavenskim jezikom koji je u svojoi sta-rosti preveo na latinski jezik neki katolidki sveienik dukljanskelrisliupije, vjerojatno u Baru. Spis je

- misli se - nastao sredi-rr,,rn XIL stoljeia, a sadrZi u stvari rodoslov duklianske dinastijeLoj;-r je navodno vladala sad veiim sada manjim dijelom juZno-',|:rvcnskih zemalja. Kasnije, valjcia u XIV. stoljeiu, spis je pre-\'('(lLrn na hrvatski jezik negdje u podrudju Splita, ali mu je tomlrrililrom dodano grade za hrvatsku povijest, posebno pridanje orr;r11idnoj pogibiji hrvatskog kralja Zvonimira. Tu hrvatshu re-,l.rl<ciju, pisanu najvjerojatnije iirilskim pismom, naSao je Spli-, ;rrrin Dmine Papalii u Makarskoj krajini u kuii kneza Markoviiar plcpisao je. S Papaliieva rukopisa preveo je spis ponovno naLrtirr:;ki pjesnik Marko Marulii g. 1510, a zatim ie Papaliiev pri-r, I'is prepisao latinicom g. 1546. Jerolim Kaletii u Omi5u.

Ilrvatsku reclakciju izdao je I. Kukuljevii (1851), Iv. Crndiirlri74) tc najkorektnije Ferdo Si5ii (1928) i po njemu Vl. Mo5inr |');0).

Mi smo na5e odlomke preuzeli od Si5iia (Kaletiiev je pri1, ;,is u Vatikanskoj biblioteci). Prvi odlomak - tj. kraj 8. i 9.r'l.rvrr - preuzeli smo zbog toga Sto se u njoi podaci iz Panon-'.1,rlr lcgenda primjenjuju na hrvatsku i bugarsku povijest. Drugi,'rllrrn:rk, tj. onaj o pogibiji kralja Zvonimira, donosimo zbog,,r( )'()vc zanimljivosti za hrvatsku historiografiju, premda je pisant, u(l(rrciozno sa gledi5ta papinske politike.

I'rita se kako su u balkanske zemlje doili sa sievera divlii( )oti - koji se identificiraju sa Slavenima - pod vodstvomrrojice sinoya kralia Sviholada (Svevlada) te se u nastavkurt obliku genealogiie pripovijeda sudbina poiedinih vladara"Nr'ki sa vladari progonili kriiane.

o Viganj je, sudeii po gornjim podacima, umro oko g. 1411-

-1415. u dubokoj starosti.

1'!a

i.1

):;fiB14

I

72

*

73

il

(VIII)f pomanjkavSe ti redeni i nepravdeni kralji, osta{ sin jednoga ki bi napokonii, komu bi5e ime Sati-

mir.r I ta kako prija gospodstvo, pode ljr-rbiti krstjane i ne dajih progoniti. I za njega opet podc vira procvitati i odit.ovati sekrstjane, jere ciia straha krijahu sc. I u tom vrirnerur bi5e ugradu, ki se zovi5e 'Iesalonika,z jcclan dlovik mnogo nauden ifilosof imenom Kostanc.n I taj muZ bi5e sasvima dobar i sveta:zivota i u onom rnistu vclik mcStar i velmi spametan i od di-tinstva muZ svet. I nadahnut Duha Svotoga izide iz Tesalonikei pojde u Kazarikua i onclc pripovida viru krstjansku i kr5ia5eki se obracahu u imc Oca i Sina i Duha Svetoga. I na virukrstjansku obrati svu Bulgariju.r

(IX) I ta umri kralj Satamir i prija kraljevstvo i podekraljevati muZ clobar i pravden, imenom Budimir,0 koga bi5emeju inimi obratil redeni boZiji sluga i muZ. Ki Kostanc bi5enauden, koji za mnogo dan pri5e sez s filosofi kojih razumomsvojim clobiva5e. I pojde on u Kazariku i onde dobrovoljnoprimi5e ga i veseljahu se gospodstvu njegovu. I onde pribivakraljujuii Sveti-puk koji Kostanc biSe obratil.e

1 U Luciusa Zaunimirus, kod Orbinija Svetmir, a u gl. IX.Satamir.

2 Soiun.3 Konstantim, poznat kasnije pod imenom Ciril, prosvjetitelj

Slavena. Ono Sto se ovdje i dalje o niemu pripovijcda preuzeto

ji"r:rft Panonskog Zitija Konstantinova i vjcroiatno iz io5 nekog

a Kazariia ili Hazarija, Kazarska zcmlia (dana5nja juZnaR.usija) edje je Konstantin-Ciril bio u misi.li god. 860-861.

5 Da bi I(onstantin-Ciril obrariaro Bugarsku - o tom ZitijeKonstantinovo ni5ta nc zna.

'i Um.icsto Buclimir u latinskorn ic tekstu Svetopelek, kao Stose i daljc u hrvatskoi rcclakciii vcli za nj da je kralj Svetogapuka. A to svc r-rpuiu.ic da ic 1.rop Dukljanin (i kasniii prepisivadi)udinio zbrku s irncnorn vclil<omoravskog kneza koji se u Panon-skinr Zitijima nuziva Svetopdk-t'. Hrvatski izvori ne poznaju kra-lia Budimir;r. Dtrhl.ianin ic udinio zbrku i kad je podatke o Sve-topluku primijcni<.r na hrvatsku (iuZnoslavensku) historiju.

7 Originalno pritaie sc ispravio sam (kao nesumnjivu pi-sarsku pogreiku) u priSe se (od prEti se : prepirati se) jer jeovo aluzija na Kr-rnstantinove diskusiie s filozofima u Carigradu,c dem prida Konstantinovo Zitije u gl. 5 i 6.

8 tj. dok je kraljevao Sveti puk koga je Konstantin obratio.

I tada bi5e papa Stipane i posla listove ka svetu muiuIr.<rstancu zovudi ga k sebi, jere sli5ao biSe kako pripovida5evilu Isusovu i da bi5e tolik puk obratio na viru Isusovu i zator':r viditi ieli5e. I tako sveti muZ Kostanc naredi popove i knji1'tr hrvacku i istumadi iz grdkoga knjigu hrvaoku: istumadi,'r,anjelja i sve pistule crikvene i tako staroga kako novogazrrkona i udini knjige s papinim do'pu5ienjem i naredi misru irrtvrdi zemlju u vinr fsukrstovu.lo I vaze pro5ienje i obratiL l{irnu put svoj koji mu pod posluh sveti zapovidin biSe. Ir lcduielr navrati se na kraljevstvo Svetoga-puka koga bi5e nariru obratio, kojih gospodovaie mudri i dobri kralj BudimirLo ji po Kos,tancu b,iSe nauden r.r viru.lz I rrazuminr$e kralj pri-',:rstje Konstanca, bi vole vesel i's podtenjem primi ga. I tada1r,,i:c Kostanc Livot i dudesa Isukrstova pripovidati i napuni irrtvrcli kralja u viri svetoga jedinstva i trojstva boZanstveno-1,:r. I u svem kralj virova i krsti se sa svimi ki jo5 u kraljevstvur I i(.govu bihu nekr5ieni. I papa kada bi5e poslal po blaZenogarrrrrla Kostanca, posa,I 'koji k njemr.r dojde, po papirnu dopu-,,rlr'rrjtr posveti ga za koludra. I pribiv5e biaZeni rnuZ s kra-l1,.rn nikoliko dan, koji j'r.rre utvrjen u viri i u zakonih Isukr-'.lovih biSe,ra vazam proSienje od obraza kraljeva i onogaI'ivt:loga-puka, pojde 'k Rimu.

1) S imenom papinim nastala je neka pogre5ka, ier Konstan-rrrr;r.ie stvarno pozvao u Rim papa Nikola I. g.867.

r(, Ova zanimljiva potvrda iirilometodijevske tradicije glasirr l;rtinskoi redakciii ne5to drugadije: >Itaque Constantinus, vir,rrrt tissimus, ordinavit presbyteros et litteram lingua sclavonica

',,nrponens, commutavit evangelium Christi atque Psalterium et,,rrrr's divinos libros veteris et novi testamenti de graeca litera,rr .,r'llrvonicam, nec non et missam eis ordinans more Graecorum,,,,rrlilnavit eos in fide Christi." Iz riiedi "litteram lingua sclavo-,,r, ir (()mponenso razabira se: da riied "knjigu" u hrvatskoj.re-,l,rl.r i.ji tieba shvatiti kao pismo ili pismena; da je iza rijedil.rrjiriu hrvatskuo izostavljen glagol koji bi odgovarao latinskomi,'nrl)onens( : sloZivii, a i Marulii je u svojem prijevodu tu

r r, 1111 i76514vio; da hrvatska redakciia upotrebljava termin "hr-', l!:ri( gdje latinski ima "sclavonica.. Upada u odi da hrvatskir, | ,t izostavlja rijedi >more Graecorum(, a dodaie "s

papinim do-t,,, ( ( rr.icm< - Sto dovoljno ilustrira njegovu tendenciju.

', U predlo5ku krivo greduiuie, idu(i.

,,,,." ,, vjeri; pisar Kaletii vi5e puta zamjenjuje lokativ i aku-

" /ri.sYc su dodali izdava(L

i,Is

3fi

'7n

*

75

t

I u to vrime bi udinjeno veselje veliko meju krstjani i svioni ki bihu u tvrjavah i u vrsih gorskih i ki tajahu se i krijahuse i ne povidahu se krstjane oditovaie se odvrg strah. I svi kibihu progonjeni vrati3e se i pode5e slaviti ime Isusa p'ropeto-ga. I tako kralj Svetoga-puka zapovidi svim koji latinski go-vorahu da se vrate svi u mista svoia i da podviZu i napravegradove koji po poganeh bihu rasuti i poZgani. I taho iska5eB'r,rdirnir kralj Svetoga-pulka kako bi rasllte gradove sazidal inapunio. I to mu uUze u misal kako bi za svoga vrimena opetzemlju, kako je i priie bila, napraviti, zaSto imaie rnno5tvoljudi, da sve bi5e izmiiano. I tako razabrati kralj odludi zem-lju i ljudi i staviti opet Lr prave zakone. I iska5e kako bi mogalnajbolje iznajtri. I natoj skupi sve starce i mudarce gospod-stva svoga i pode niim od volje i odludenja govoriti rnoleii dabi tko o bol.icmu redu pomislio i tomu da se najde nadin k vo-lji i misli kralievi. I tako stojeii nikolriko dan nitkor ne bi tkobi tomu umil red najti i'kralju niki put ukazati od odludenjanjegova. I bi napunjen mudrosti od Boga i pride mu'r.r misalda po5lje ka sveto nu ocu pa,pi Stipanu i ka cesar'u Konstanti-nu,1{ oni k misli njegovoj da bi dali pomoi i da bi mu poslalibrveleZer; stare u kih su pisane sve zemlje i kraljevstva. I mo-leii redeni kralj svetoga oca papu i cesararo da bi s njimi po-slali nikoliko i mudarci. I kada posli od kralia i Svetoga-pukak papi Stipanu Fridoie,tz tomru sveti otac bi vele vesel i do-brovoljan ciia toga novoga pitanja od dostojnoga krstjaninaki po poslih molja5e svetoga oca papu da bi ga hotil napitatihliba nebeskoga i da ga nasladi ridi bolije ku srcem Zelja5eduti. I k tomu sveti otac dobrovoljno prigleda i posla naudenadlovika, a vi'karija svoga, u ime svoje i svcte crikve krstjanske,jednoga gardinala komu poda u svcm oblast svoju da moredati i-uzoti, svezati i razvezati. I posla drugoga gardinala i s

njirni dva biskupa, a toj da imiju oni Svetiauk kripiti u virii pnipovidati i cla jih imaju vcseliti od njih dobra,udinjenjai popove udiniti i crikvc krstiti i ine ridi potribne krstjanomnarediti.

rr Q papi Stiepanu v. biljcsku 9, a ime cara Konstantina jetakc-rilcr pogresn6 irmj. Mihaila III (842-867).

ts brveleZe, od lat. privilegium, u stvari ovdje madi: ispraveili povelje, tj. stare ugovore i opise mecla.

rt i cesara dodali su izdavadi.tz pridoie dodali su izdavadi.

I tako pri3ad5e redeni gardinali i biskupi najdo5e kralja,ra planini ka se di5e Hlivaj.ta Suproi kim izlize kralj s mno':.tvom ljudi, jere deka5e jrh,, zat zna5e njih pri5astje na overitrane, i bi5e skupio oda svih rusagov ki pod njim bihu' I tujrrclusvucl dojdo5e krstjane i tako kralj sa svim mno5tvom kolrri njemu bi5e prija jih s velikim podtenjern. I tako kralj za-povidi da vas puk zemlje njemu podloZne skupi se na ovom

1rol.ii. I u toj vrime dojd,o5e posli od cesa'ra Mihajla i oni poslis poltenjem velicim bi5e prijati. I buduii svi skupljeni, i ;biSe

rt'cc jazikov i s njimi bi5e dobri kralj Svetoga nauka i podeie:,rr shoclom za dvanadeset dan, od kih osam dan ne govoriSerrr'goli o strani crikveni, cr,ikvam prigledajuie i k njim red;rlPravljajuie i narejuj:uie put od spasenja' Potom toga detiri,trrl dti5-e itare priveleZelo ki bihu iz Rima pri'neseni, takolri:,kih kako svih kraljevstvi i gospodstva jazika hrvackoga,trrlio primorsko kako zagorsrko. I toj sli5eii vas puk kako spo-

r irlalru privelezi stari, po papi i cesaru poslani, od svih zernalir l.ako diljahu zemlju od ze,mlje i kako bi5e zemlja od zemljeliot:Lovan& i puk od puka i kraljevstvo od kraijevstva, i toj sve

,,,ztrrrrivie, bi vele ugodno tako kralju tako svim ki ondi u',1'rrpu bihu. I gardinali i biskupi s voljom svega puka posveti-, l'ralja i potvrd,iSe u kraljwstvo i svim zemljam ke pod njin-l

t,ilrrr zipovidi5e posluh i volju kraljevu i ostatka njegova. I

',lrrrr ,rfittiS" aihibisk.tpe i biskupe i posveti5e jih i razdili5e

llr po gradih onakoj kako i prvo raspa bi5e bilo i ka podtenjat ,,lrir pivo imili da i u napridak onako bude. I tako posla5e dva,rlribiskupa: jeclnoga u lipi i nesriini grad Solin koga malo ali.,,,trrl bi5e ostalo, jere po nemilostive Gotezo bi5e poZgan i ra'.rrt, :r cirugoga arhibiskupa posla5e u Duklji. I rnnoge;biskupe;.rzrliliie po mistih i poclloZi5e jih pod posluh redenih arhibi-.l.rryrov, toliko pod svakoga.

Tdim je krali odredio zaltitu i sloboitine Crkv.i, razcliieliojc zuniie i odredio granice niima, g.radovim.a i.Zupunijat.na,.i ro sve'od Vinodola do Drada. Poiedinim micstima stavlienisu na telo banovi odnosno "duidevi" koii su morali biti oclplernenitog koljena; zatim su banovima .pridani -satnici, "et',tluiimao'iti herce2.ima knezovi da s rtiima sude narodu1to odredenim zakonima.

' a;o ," zvaSe Hlivaj (Duvno?)."' lsp. bili. 15.',,

1',<i ncrnilostivim Gotima. Pisar- ponovno zamjenjuj: loka-,' r :rlittzntiv - kao i malo niLe: poslaie u Duklji rnj' u Duklju'

I

76

t

il

I mnoge dobre zakone postavi5e ke bi rnnogo govoriti,da ako tko hoie napuno znati naredbu ku udiniSe i meja5ekudi postavi5e,i zemljam imena, vazmi iknjige ke pri Hrvatihosta5e i pri njih se nahode, a zovri se oMetodios<.zl I po tomnarejenju gardinali i biskupi i posli cesarovi videie da su sva-ka narejena, od blaZenoga kralja i Svetoga-puka vaze5e pro-Sienje ,i odpravi5e se s velikim podtonjem i dari. I posli po-SadSi, hercezi i bani i knczove i ,satnici ki bihu po'stavljeni ivas puk s voljom kraljevom razajdo5e se i pojdo5e dornorn iu svoju zemlju.

u slijedctim glavama prita se o vladanitt i ratottima B,udi-mirovih nasljcdnika. Osobito se pohvalno pripoviieda okralju RcLdoslavu na kojega se dignuo plastiti mu sinSeislav koii ga je satjerao u more, ali ie ipak uspio iednimbrotlortt p<tbjeti u Pulju pa u Rim. Seislav ie isprva sretnoratotao s Ll g,rima, ali su ga na kraiu orti iznenada zateklii okntlno ttmorili. Tada se Radoslav s papinim blagoslovomvrati "ntcju Hrvate, nedostojne ci.obra gospodina,,. Nasliie-dio ga je sin Koloman, a ovoga Kri|lmiy koii ie imao sinaZroiimira.z2 Podatke od povratka Radosavlieva pa daljedo Zvonimirove smrti prita samo hrvatska redakciia.

(XXVII) I osta kraljem Zvonirnir koji podteni kralj, sindobroga spomenuija [kralja Kri5imira], pode crikve veomadtovati i ljubiti. I pode dobre pomagati, a progoniti zale. I biod svih dobrih poljubljen, a od zalih nenavijen, jere ne mo-gaie zla viditi. I tako ne bi5e on za Hrvatc, za5to oni ne ie bitidobrotom dobiti, da bolji su pod strahom. I za dobroga kraljaZvonimira bi5e vesela sva zemlja, jerc bi5e puna i ureSenasvakoga dobra i gradovi puni srebra i zlara. I ne boja5e se

ubogi da gaizji bogati i nejaki da mu vazme jaki, ni sluga damu udini ncpravo gospoclin, icre krali svih branja5e, zaSto nisam prczpravclcno nc posiclovzric, tako rri inirn ne dadi5e. Itako veliko bogaotvo bi5c kako u Zagor'le kako u Primorje zapravdenoga l<r'alja Zvonimira. I biic puna zemlja svakoga

l'l,r;':r ilriie veie vridna ureha natenah i rnladih ljudih i naI'orr jih rrer i nada sve imanje. I zemlja Zvonirnirova bi5e obil-rr:r svakom raskoSom, ni se nikogar boja5e, ni jim nitkorerrrol',rric nauditi razmi gnjiv gospodina Boga koji dojde svrhuo,,t:rliia njih kako Pismozr govori: Oci zoba5e kiselo groZdje,.r sirrorr zubi utrnu5e.

l)o ovi nadin i u to vrime zgodi se da cesar rimski s vo-liorrr svetoga oca pape posla posle i listove svoje ovako g do-'.loirrornu kralju Zvonirniru proseie i moleie kako draga bra-t,r i rncju kralji krstjanskim kralja podtovanoga: ,Oto te mo-lrrrro iprosimo da skupi5 k sebi svu gospodu zemlje tebi pod-l,znt'i svih od vridnosti. I kada bude skup5iina da prodti3rrr,'jrr svimi ovi drugi list koga s tvojim listom Salje se od',triuro na5e gospods,tvu va5emu moleie, kada prodte, da odgo-r',,r t' i cla dadu nam na znanje vo,lju svoju i odludenje k6 udinevrtt'zi i baruni s voljom gospodstva tvoga.( I tako dobri i sveti1,. r:rli Zvonimir prijam5i listove od pape i cesarazr zapovidi po'r',' liraljevstvo svoje da bude skup5iina i sa shodom u petihr rrkvlh u Kosovizr da svakibtide do dan dvadeset i pet. I pri-'..,,1',t'rrrime, da pride mno5tvo veliko. I legoSe voiske i nare-,1r.,'slraZe. I kada dojde dan, udini slavni i dobri kralj Zvonirrrrr olvoriti listove pape i cesara velikoga grada Rima, s vo-lt,,ril s\ictoga oca pape, koji kazahu: >Brata na5ega Zvonimirarr,rlrnro s vlasnici i pukom zemlje i kraljevstva njegova da bilr,,trl otlluditi i s nami biti zajedno s pomoiu ine gospodeI r',lj;rrrsl<c koj,i ovake listove irraiu od nas, i oni da odlude

','llrr rr.iiir i da nam dadu na znanje jesu li k volji na5oj prit.rlr, i'l jest z dopu5ienjem boZjim i sina njegova koji jest

1,, ,r'it'n od dive Marije i rnuku ltrpel] i krv prolio na drivoI rrz:r i na njern umoren, koja smrt bi otkupljenje svita i oslo.t',,1r'rric: svctih otaciz limbene tamnosti. I tako z dopu5ienjemrr;,;',rvim i s pomoiu u njega verujuiih jesmo odludili oslo-1,,', lrri rrrista koja je zaljubav na5u o,krvavio i gdi je pridao'lrrlr ,r'u l<roz muku i trud i greb u kom bi poloZeno prislavnoi l,' ni('govo." I toj duv5e Bogom prokleti i nevirni Hrvati ki,,' rnn()go prija da5e pomoi hudobnomu sinu dobroga njih, ', 1,,'ilirra kralja Radoslava iz kraljevstva njegova izagnatii

,r{l1lr()rrl rukom s nemilostivirn sinom njegovim iz zemlie

li. Svcto pismo. Slijedi citat iz Jeremiie 31, 29.) t ,'\(rt' bi svakako imao biti bizantski car.

l,()..;()vA ili I(osovo, polje u sjevernoj Dalmaciii.

2r Strutn.iaci rrisu naiistu Sto bi sc imalo razum'ieti-pod klji'gama ko.jc s., zttvtt 'l\Actocliosu. Ponaivi5e .se mistri na Metodij.evIlomokarlrn (zbilku zakonskil.t propisa), ali bez sumnje su u njojbile i clrugc oclrcclbc i ttgovori o-granicama (moZda ,izmedu Duhljei Hrvatsk--c). Ni ic isklitit':ct'to d:t se pod rijedju "Metodios,,.kriiehrvatska prcradba l'aironskih Zitiia (o Konstantinu-Cirilu i Me-todiju) u ko.it-ri sc rrrcrtnlo govoriti o kontaktima s papom Stjepa-nom (5cstim?r).

2e'Zvonimir u stvari niie bio sin kralja Kre5imira.

7B

#

79

$i ..krx'iir', lr(' s;lttt() tlirld bi pIistirli tl;t rlrr',lo jtttt tttrlllrtl svt'l('Filo(ir l)illt('t r't's:ttlt Iritttslt(}!'.;t tllt:,vt'l.t tttt',1;t tz Illl\ l)();';tttsl'tltrzrrrrr i oslolrorlc, rlir orri llrliortr klt'li poicic hrir";rli i vili;rli rrit

svt'lOga kralia ttrZci',i sc i vlrlriirrtti .it'tlrrirtl l',1:ts()lll, lilt'lio lt:tlsukrsta Zicltwe, cla on i(('c iz.vcsli rriilr iz tlotttov rriilr i ierl i

tlice njih i s papom tcr s ccsarrrm otilttrtli tttisll gtti ic llt4lpr-opet i gdi je grcb nicgov. ,A $to .ic ttlrttl z'u ltt'?" I trcvirrtiHrvati vazese zlu misal i nepravdcn svit i lrtc.iLl soltorrr z.lo vit'r'udini5e i sebi i ostatku srvomu rasap i vidnjc pogricn jc. I taliopodese upiti kakono Zidcvve vapi5e na Isukrsta kzrclir rcic 1"rt>

glavica: "Bolje da jedan umre nere tolik puk da poginc." l

tako sramotni i nevirni Hrvati pode6e govoriti vapijuie kak<rpsi ali vuci: "Bolje da on sam pogine ner da nas iz didine nait:izvede ciia Boga i inim mista toliko daleko obuiimati, zemlici gradove.o I ne inako, nere kako psi na vuke lajuii kada idu,tako oni na dobroga 'kralja Zvonimira komu ne da5e ni pro'govoriti, nere z bukom i oruZjem pode5e'siii njega i tilo nie-govo raniti i krv prolivat'i svoga dobroga kralia i gospodinakoji leZeii u krvi izranjen velic,irn'i bolizni prokle tadaj ne-

virne Hrvate i os,tatak njih Bogom i svetirni njegovimi i so-

bom i nedostoinom sm'rtju niegovom i da bi veie Hrvati nig-clar ne imal'i gospodina od svoga jazika, nego vazda tuju jaziku podloZni bili. I tako izranjen leLe6e a Hrvate proklinjuieizdahmr. I poide duh njegov, po milosti onogaj ki sve moZe,s an'jeli veseliti [se] u vike vikom.zz

(XXVIII) I toj sli5av5i krali ugarski imenom Bela prviSto se b,i5ets zgodrilo u Hrvatih, pricle na pospih s voj'skorn go-

lemorn i vaze kraljevstvo hrvacko i poZali smrt slavnogakralja Zvonimira. I vazam Hrvate, i zagorsko i prirnorsko ibosansko kral.jcvstvo. I imiSe kralia Belu za gospodina, jeresvoga bil.ru ubili prcz krivinc. I po redenom kraliu ugarshomuHrvati biie poclloZcni otl voljc u ncvoliu; i od slobodnihu ra-botu obrati. I bi, kako Pismo govori, cla zli teg zlu plaiu deka.I bi5e za svoj tcg plericni oni prokleti i nevirni Hrvati krozigriha, zaito pogubiic svoga dobroga gospodina kralja Zvoni'mira kako Ztrdiji gospoclina Isukrs'ta. I tako p'rokleti Zudiji

eo a karlroli cla.?? ftiliSl.ienia naiih historidara o vierodostoinosti ovog prida-

n-ja o pogibiii Zvonimira jo5 uvijeh su posve suprotna.:s OriSinetino ebiSe ispravili smo s biSe'

trtirtl /r'r,rritrri' zi'i,, i';,;t;,:,,.:;r,;;:';il;i,i;:'i;i';,;;;;:;','i;r";';,r,::.';r 1,, t. .r rrltr;t'rr lrr tlt lil lsrrkt.,lovilt lt.,rtr;r r o',.rrrtrlr".t'1, lr l,riiI u'.r I r'',:tttttlt'st'l tturtt.it' .jt'tltto.::tt

r,tt..ltrttlitt l)tttittt l'rtltttliL: ttttjtlt'tn,oj 1ti:tttrt tt lttttjitti tt\l,rr | "r'tt rt jr'tltrt' l;ttji1lc .slurt: ltisttttt ltryrt<'lrittt lti.srttottt.tttt I' l,t.,t tr't r'tri l)rrrittt ri( 1to rii. A ju.l crolittt Kttlt'li<t ot'oi ltri-,.' ,rlr t tr'i't'rrilt lcttjig tttt listtia i pet sat i iclrda.sct ,.i('.s/ l{,, !,ttrr ,lrru olttltrtt ttti.secrt tL Otttiitt. BorruL hyalo.

'' l.,r'irl.i Zvonimir umro je g. 1089. Hrvatska kronika (Ka-l, rr, ) v('li "tisuia i osamdeset manie jedno", a Maruliiev prijevodr,r,r (i:rko u drugadijoj stilizaciji) takoiler godinu 1079. Vei je,l,rl l. u l'rrpaliievu prijepisu bila ova godina.

r. I'r'c'tcze miSljenje da je to >hrvacko pismou kojim je bilal,i .lr.r luvrrtska redakcija u stvari iirilica (zapadnog tipa). Za tor,,,\,'r | (lirr.icnica da se u toku XIV-XV. st, u nadelu u onim kra-i, \ rll.r rlijc upotrebljavala glagoljica; zatim da se zapadna iirilicaI rtl.rrl;r lakocler nazivala hrvatskim pismom (npr. u jednom prit, r,r',rr I'ol.iidkog statuta iz L665). Treba svratiti paZnju na dati-r,'r,1, /r,onimirove smrti godinom 1079. Ako je predloZak na iiril-l,,,rr1 pislnq imao doista ovu godinu, onda je ona bila pisana:

'1 l o. Na glagoljskom pismu o ima vriiednost 80 pa sel,'h,' rr{)ic pretpostaviti da je prvotno kronika bila pisana gla-r',,1r,',)nr, ali je iirilski prepisivad preuzeo slovo o i tako se dobila, rrrl.l,,r vli.jednost 70 koju je onda preuzeo i Papalii odnosnoI ,,1, rr, No na takav se nadin ne da protumaditi broj 9 koji se u11,1 ,'l;11 i pisao slovom z, a u iirilici je slorro g (z) imalo brojnu,rrt,'lnr)\t 7.

r, tt,\.,i 1..r krrjiZevnost sred, vijeka 8180

f* :rlrilrrltrt/ ltltlt'i Ir'tl:r svt'lltl'o l':tvl:t, l)t\':ll1(t tt'tttt'li, ilr ir'vik:rli{lri:(r, izlrr.:rrri ()ltrt. Vlrlt'rrlirr i Prirrt' v lrlr)illi st'ttt'r lrl;r1',i trttrz

Ilutul lit'uttko po itrtclti Iluctisii plclllcrlcllll) Mollotrrvit: s bt'ltt-

.irr svo.jr_r i olci zivui,imi v klo!trih Prirnor'.ia, nlLli.i bogclboirti-irri, i'iistni sluZitelji Hrstovi, zakonorcgulnici, l.irrbvcnim di-vociorrom svojim obsluZujuiim regulu svetago Avgustina ispiScce napra;liahu vsaka potribnaja crkvi boZjej. Ih Ze

rrrazcla Istihrst br:c1i ,i deva Marija, amen.I beie v Novorn podtovani muZ go'spodin Petir, plovan

novogradski, i gospocfin Andrdj, vikar vinodolski, s svojirniliLrbvlnimi redovnici i sluZiteljito v gradu sem svr5eno pomo6-,ii.i ci"l.t semu. Ih Ze imena pisana budite v knjigah Zivotnih,llll]en.

Togo radi Ze molju vsih gospodu redovnikov, ot Bogacianilr o1ac,u tdkoZde ie i Lakanjako bratje, sice Ze i dtacev ra-zLrmnej5ih pade mene1z za mnoge omr5nje jeZe priktrjudi'{e rni,c v deli sem - ne proklnite me, da ispravitetr svoju podtova-rru mudros'tju i dtuCe blagoslovite Boga. I udi'te se imenija va-

it v potr6bnaja dajati Bogu da o njemZe vzrastete v spaseni-j,'; zanje ne pisa sego Duh,sveti, tikmo uboga ruka gr65'nid.a'

i k to*l, buduii mi v sk'rbi ,i priob,iZdenra rnisliju vsagda bihtt rati velike i nemirija jale prikljtrdi5e sets v vrirnena naSa,

irrZero dvigo5e Turci suoi o:t i5iedija Zlnyla, sina Agari rlbinjeAvrarnljei' proti vsei vseljenej zemilj. I obujam6i vsu Grdijui Bulgariju, Bosnu i Rabaniju, na'lego5e 'na jazik hnvatsk'i po-

silajriii z"astupi velike; vojvode silne tvorahu branire mnogije, plko- hrstianskim, pobijajuii se na poljih i na pasihto i na

7 abitahu (prema ral. abitare), stanovahu.e prior (starie5ina) u ovom samostalu.s U orig. Plemene.. ieioiniZL su sveienici, a sluiitelii svi ostali koji sluZe

t'r'kvi.11 Otac ie naziv za sveienika-redovnika.1r i ditaiice koji su razumniji vi.{e od mene.rr ns prokunite me, nego isPravite.ra oZalo5ien.n,zboe. velikih ratova i nernira koji su se zbili.'u juZd, tj. koji rat." irrerira'Bibiiii (L Moisijeva 16) Izrnail ie bio sin Abraha'

r r r'r' sa siuSkinjom-Agarom; -ltr5iani su vjerovali da..Turci Pltjeeu

,'tl lzmaila (kako se to ptida i u posebnoJ legencu KoJu oonoslI'lrlaea).

18 zarnetahu bojeve.'o ia iasih (prema tal. passo) na prijelazima (gorskim)'

4.

zAI'ls t'ol'A MAI{'| INCA 1493'

p<,p M, r r r i *r.,, i. l:,li#,t iit:lhhFtUlf I t;i16;*1;4

*iti:lr[ii,,ffi :${f 'i:*t:+i,i"q*:*}*ir*r'*i"*i:, ?ll;* j lij;' *' *lt;X : f

,.I*JiTffi i' lT""

.i" sr" e r ll rrj i

i,i:iJf, l'*i."f t**i.tl*.''*"'*,"J;;luJ'lBf i"h1"*t'Iprcan

A',#1""-?:*,ii"Ttd*sft#:.fr ,i1.}1i:ffi#i{*:rmoie'i hiZi v Grobnl(;;;t"';;; gospodini Davidi' plovani, grobnidkom' v vreme

;';;il;;;J"n-cq,:p":l;it*':f,;::-l;;^*_*,##;simijina, knalja rim;;il;e i

1, ;1+:

.il1'i".* U lll I'l l.,lXt:;:?:iff ffl;F:i;;il I liT"i'l'1;'.,;;;,ia's,,' 13,''p.a i,,

"

-i' oi"u eo'poai"u

biskupzl Krstopora pui'''t-lu..-:tt'ii"a"' uisrupa modruSkago i kr-

o *'lX?:'il;i lli"X,^ n ",;, :i I j :]:I T";1i' iol# ;lff:tii u?,*

iteniic Marijc clovi

' "*iilmi ic Ilog dao-.

; iil ;:l ii"r1;Bflilliili; ( b c'cr i ci I u ) c rk'venom'

: .T "f.:tlii;ft"Yr1' ..t'"'o* smisru'o niezinom.

1

8382

F=lF --

brodih vod.zo Tigda ze robljahu vse zemlje hrvatske i slovin-ske do Save i Drave daLe d,o .9"r" .Z1pit",r, ur" ^-2"

#;i;k'raniske daZe do mora robeie i haraluie i clorni b"rj; ;;l"C;ognjem i oltari gospodnje_ razctrm5ujuie, prestarih ;. ili;juie uruZijem, junoti Ze, devi i vdovi, claieptt ,UoZ3i peljailie v ,tuz6 usiliia ,rr"rrrri

".rC'i !:15:;* ;:*::dajuii jezz na trZi5iih svoiih jakole skotu obidaj j;r;.1^;s;

izide ba5a Rumanije i Vrhbosnc2:r i porobiv p"suiri"-.la--Li.lModruSu. I pode rv'ri Moclruiu, poZga

T qg"i.Ii;ri;;okrstnije i rklo5tri o3ic.i 9r.kvg eosrycr_dnie. ragoa Ze sosoodahrvatska ri bani hrvatskidvigole vojsku proti1iu ":nlU"ilf

i"#'f f TJ,#!i;""'.',.,##'pTiTH,'\i:,1"H:"il:::ti*.tiSe bana hrvatskoga oSie Zi':ia, tigda Ze ubi5e kfi;;-iril;Frankapana, tigcla otrpelja5e krneza M,irlilrlu erurtupu"i iiiilZe ubise bana jajadkogo.z' Tigda Ze padoSe tr6pci'"iiezi;";irritelji slavni v p,remozeniji jihzz v6ri radi Hrstovi. osZ"'2""rpiici izabrani boritelj'i tu umri5e, obstrti zastupi v pteinelo_lja tu Ze semrt prija5e v€ri radi jakoZe druZba i".t&. nn".,i.j_cija.:s Tikmo ie \nez Brnardi-L Fra,nkapan izide ot ;;d.iil;l;s mali'mi.zs I tdgda nade5e cviliti.rod,iv5ijeao i ud""i;;;;;'jprodi ini. I bisi skrb velija rna vseh iiryuiih .', stran"hri-.,;""'":koZe n6st bilaez ot vrdmene Tatarov i Gotov i ,\teresr

".6irJi;i;.I-6t gospodnjih 1493.

5.

' ff* Ifih 5#'J ZL%'^33,: fllt,ffY 8ri "

20 na prijelazima vodA (rijeka).2r Gora Zaprta kriv je prijevod latinskog naziva Mons claudius za Moslavinu.i: -kgji.su bili svezani lanc_e-m_ lego_i prodajuii ih.rr pig .!" to.bosanski .sandZak-bcg .l l:itlum.'fufi"U'_puS".2a boi izmc.lu deta; vjcroiatno ic izostavlje" glue6i ;;e".zr pobi.icilcn bi.20 bio ie to Jural VlatkoviC.27 u njihovu porazu.

sc"":'kff 1Hi;it?[::i1]'Y"r'*l'h;T.?:fi $,ikl;+i,FSHSiizginuli kad nisu htieli da sudjclu.ju u pros,

zr s malim broicm liudi.ro rodil.ie.st U orig. pogre5no s/ralr.3? kakva niie bila.a3 Atile (u orig. AteIE).

,- ..{-".111.nj. biskup..simun Kozidii (oko 1460- tslol it^rtfa?.f).re . u

_ svoror stampari ii ip .1 s:ri:ilii I' ii'i.i i". i siii"ir"jffi' .r, ry..

i;ll'j' T":i?1Hu;T:.du'F9: i"ii. i - i{i i' i zil i

" ct. zi t j a r i m s k i h t )ilt o

*:; l"; ry{ i ii':#".'d" #ili, :'!i,i f.?H'ff : ko j a s i d rZi ziv o te

"iYl;5?.lll v, pi sane- ni ile in rouozn j tr petra rr i loif "r7,q?';;':#l; t ;;i: _:! :,.1 {.1

d " \i . r o m an i. u K;tida;;;:' r.ii: iii li'. 1 ; ;i;.,#i, { i: ;i, bj:lllst i:Kgp bi skupu romi N-ii; .i i.jili rt;fu c

'iiililii, il i^";!is^napol'e oko izdavan i1. gr.?sgTjt5ih

";ilt.j;;h -i- ;oi#iljt

. ir;:;u,

lY-:l^ :: ^"1. i "zi k glae"('j si<ih- ffij i il i;ji i;,' ;" n i e sovu msti e, rtt".r s KVa ren s r ran i m i i.fi iie" i * ^;Bii.il,; i';il"r i i"1""r."-i J,'6i,rJ, irj *

lt i-?1 l?,Poptaviti. Tos .". poriu -xoiitic

r.tiir, ift"i, iriirr"aiudinr Krostzrranju jezika":rijd -bJ-g :i*tl;J";;'id :. i ;E_ri..ilii;1,'15:J,t"q?.-tltolik.. ox nasovira Nigra df sio'p., r. napise kn iizi6:nl,-

r#!i+ji"{li="ll1i,*i:fi "?,yf; i*"d;?#jiii.?"1"sft f ir\oziclc prevesti na hrva15pi'i-;a"ti-'i;;; Niger, biskup slrnydlnskr, pa rrogirski qi;I,;il^; fil;#;;ftki pisac, vieraj; j|ilJl:,"?l?1"" djero ood hii;;;k;,;;il;#; it doskora (noLcy ,.I t il ) qm.ro. Don os i m o' d";^;qi9;i;;' lj- *;;#ie""_;,; ij".lfr, ae :r\Igru-t .tr) glavu o ??r,, Dio[b;iJ;;;kio primier KoljtiLte,,I I ^"_r:..Io L j e. doi sta t"sk;p; ;iiril i;;, il:i;ak zad I uzu i e sp ot hJ,.,, r esova pat ri otska t."a"i,it:

" i'J: " 5.ii!:;ci ;;;;;i;iir;il,,l'ova pred sa snika na ul rt iip d["iilir i.i jvilfi, M odruikosa.

84

85

a)

Simun KoZi t.i(. Zaclranin, biskup-modru-Ski, dastnomu otcu gosp'odinu Tomasu-Nlgto, biskuPu trogirskomu'

l:, ivili se ote lllrloT-;i, dastni arhijereju, da sam dobrovcljno

l-J'ftI;gui btittt" ,ii'.' i hotciui," jakoZe govorit se'.vloZil

da sam nrku va og.tij, .ieZe jest:e da 'napravljam .knjigeur,iiate iuZc od rnnoz,ih vck' I ufa.iu da se ote van vrlcl pr1-

1;;;;;r'a;;tra i prestarivia,+ 2 mo;a da primut se i dtala.se

il;ir;.1;; i,,ro" jc,sr zclos udiniti dlove,koin vsakogo jezika,

naSim malo nirrrj nevzrmoZnoc iZe dobrih knjig ne irnui; van

bo misali i vsag.ilaniih molitvicz ni jednih ltnjig ne imajut'li-i Z" nauli l<i gotli nrogli bi prijati's I te jeZe imuL' tako su

ilekezan" lazlrirrri pisci i zalimi tlmadi, da smo se sramovall

*""ti na!;im iczikom. jeie prociniti dobro more5 ti i rrsaki

;;t, kt zna;ct .ilort.t rniigu i naSu' Az Ze. krivim pred5adieje0

""s", J" : naldeniji od-mene i bogatiji suiero - rnogli sut

p.p*"f tf rnnoga. eeso radi Lel1iultt vernim rabom ozvati se

L.a'clani rnn6 tilanat oC togo iZe obilno dajet vsakomu prose-

Z"rr";i ne ponaiajet dvi iali midenici v neizkonadnoie skro-

rillie u*:", prno5u i toollto mogu trudim se za popravljen'je

naSe knjige.

Zaledi |to se ttierske sluibe vrie tu[lirtt i lcrivtm ri'i'etima''rcii-ii'ii i"ii aili iipi"iio mnosc ttu';rtte u priievodima'

1 preLrzeo ovo breme.

'? lrtiiuii, hotimice.;r 19 jcst.{ cla dc sc izl-raciti ono Sto ic odavno primlieno i zastarjelo'

' lo .ic vr'lo lt'il''t-r'$ na(inr got(x/o ncnlogLrcc'7 lre viial a.s KoZidicl ipak pl.cticru.lc, jc| clo 1531 ; L da-t ne go\rorlmo

^ ."r.,".ir;''-" - lril:r iL'' vcL" un'llt'r'.tsk,m jeziku 5tanrP3:l:l malx

I':l',,",ii;';; glag"t'iit.o'", i:tlitrskrrnr, pa i cirilsliom pistn't; samo

rrtoiilto ir:ra plrtvo t'""nii.j Itiit' sttttt.tp"no poudnih lcn;i1r' ('jimi','c tt:ruli l;i godi nrogll bl prl.i:rl l" )'

') oredSasnike':-ro budlrcl.1r i.ele(i.1: tj. od Boga.

8687

',\r,iv iuZe misale i inije nike knj'iZice podobno se jest vidilo,r,rrrr da knjiZice sije Stampamo, v kih se udrZit na kratcits'rtjt' vsih rimskih arhijereov i cesarov, da jaLe prva sut dva

',,r, t'lrrika meju dloveki, sledita prva Isusa Krsta, gospodinarr,r..t'1'.o, iZe vsim glava jest i podelo. I tako,iziti ote van sijeI rriizicc vojim imenom, iZe najstariji jesi arhijerej naSego1, zik:r zrastom i naukom, za uzrok joSie ljubvita jaZe jest

',,, irr rrama, i da pospeSniji budeSi sloZiti knjiZice od hrvacke','rrrlic i od hvali njeje, kako smo te prosili i molil'i. JaZe ako

,()r'irl)l.icna iest n.injets od poganske ruke, imat ona nidtoZe,.rrrit'svoje hvali, jeZe mnogije sut i velije, jakoZe vesite. Slo-, 1,' li, mi je hoiemo stlrnaditi i dinit Stampati, da i nas o sem

r,' rrlirivct iZe po nas budut.tt Zdrav budi, dastni arhijereju,, i , r', r',()spodine brate.l' ,rrr v Rici dan 4. maja miseca leto od l(rstova rojstva 1531.

b)

Diokliciianl

1 l i,,lilicijan vsim cesarom takmen mogal bi biti, ako bi se| .l tr.tlri.al bil od krstjanskije krvi.s Sa ot Solina grada ro-;, rr i' l)ulmaciji pri Splittt. Videv jakoZe tegota cesarasiva, | .r jt'st neZe zadovoljan moZet biti sam jedan vsemur, X4ak-,rrrl.urir rlvgustom stvori druga sebi. Apraa svoju ruku ubi.

"lrr ',,iir' r'ati i sam po sebi i'po tovari5ehr cesarastva prospej-, ., .r r.,i. Otkudu smirivvas svit, po cesarastvu 20 leta, Diokli-

I ,rr v Niliomediji, l4aksimijan Ze v Milane, izrudista cesa-, , r\ ( | t i;rlc'riju i Konstanciju, Velikago Konstanlina otcu, jeZe

" rrl'r':rtl<o.' r io( zbog liubavi.' |ro j:r iaho je sada porobljena." l...rllo znaS.

t,,ii ic posliie nas biti.' ltr,rl'lt'ciian, rimski car (284-305).

,r,r ..(' u./.(lr-lao od krdianske hrvi.\ r,ljt'vii cla.je teZina carevanja veia i da sAm jedan dovjek

lriti tlovol.ian za sve.' .\pr.r, ti. Dioklecijanova suparnika za rimsko prijestolje.

1lrrr,1'q' r':rtove sim i sa drugovima (suvladarirna)." ',r, 'r'.r srrririv5i sav svijet, poslije 20 godina carevanja.

I

narekli bdhu cesare d,lgo pr6jc;' Diokliciian v istinu tvrdosta-

"i" oteUi v svojem otlirden'ji, zanie da 10 let - ieLe Live'po-

id*"u", "rili:; S;ii"" "itu ttuil^t'tien'iu nastoia'4. Potr6bo-

van sopet tu ""ru.trt ro, otluden ;Lriti 'njem Ze od pripro5iago

Ziii^, t'".a"telstvuje jakoZe nikada ie mu veselije sln-ce nest

#l;il;;;;;ilit;d gospoclstva otstu'pi'o Um:ri 78 let ime-

ii. i" iilr.'t t*i i ;; ;;: j ueiu ku" t tan c i i a -z-ctu

svo j ernu zas adi

ugotavljajet ."rurtriui Zcliiud' jct v Marsilili' ubijen bisi

Kbnstanciia Povelcn'.icm'6.

VINODOLSKI ZAKON

Vinodolski zakon, sastavlien u Novom 6. januara 1288, naj-stariii ie hrvatski zakonski spomenik, premda ie saduvan istom

'r icdndm elagoliskom rukopisu iz XVL st. Cjli pisanja ovog za-Iona (statirtal 6io je da s-e normiraiu pravni odnosi. u Jtqv-ojsituaciii koia'ie naitala kad su se dotad slobodne vinodolske,,pcine"(Norii, Ledenice, Bribir, GriZane, Drivenik, Hreljin, Bakar,'li'sat i Grobnik) naSle u feudalnoi ovisnosti o krdkim knezovimatl.asniie Frankapanima): naime krali Andri ia II. je g' 1225. da'r','vao Vinodol krdkom linezu Vidu i njegovim potomcima' U Za-l.onu se mnogo istide kodicifiranje starih i dobrih obidaja, ali izt('l(sta se vidida se i5lo narodito za definiraniem kaznenog pravar z:L osiquraniem kneZevih prava' Zakon odlidno odrazuje dru-tvcrre olnosc"u na5im prim6rskim gradicima' St<.rga mu je nauka

posvctila veliku paZnjui o njem se pisalo {nlosq ko-d.nas i.u. svii, trr, izdan je nekohto puta podevSl od 1843' (A. Maiqranii) qqi'rsz. (nn. Birada), a u iom j-e vremenu bio preveden i na ruskir r,,rliiki i francuski. MiizZakona donosimo uvodni i zavr5ni diotsir,rioliol i eshatokol) s nekoliko karakteristidnih dlanova osla-,";,rf trci se nn dva posljednja izdanja -PgPfqceqg temelji-tim stu-,t,|.irrr:r: [4. t(ostreriii1a @ad JAZU 227) i M. Barade (Hr-ua!-ski, I i t,; I t' r t sl;.i f euclalizam po V inodolskom. zako.nu, 4?et.p 1952) kaor r;r slnl iukopis. Trdba radunati s tim da iezik teksta kao ni.,rrrr lt'list irisu saduvani ba5 u svoiem izvornom obliku i razu-

',,,1, r,:rn.ic jc, narodito zbog specifidne-pravne t'{minologije, gte-.,,;,,,- liguUljena, tj. supohirana slova stavili smo u uglate

- t k"rdtj. Galcri ia i Konstanci'ia) imenovali biiahu carevima

o*"rodi,li;ciian tristirlrr ivrsto ostaclc.u. svojoj odluci h'duii da

i" oto"id'ildiilf k;il[;'ic pt-'tom Liviob6zvlasti u So]inu -irZivao u vrtlarstvu. ..

0 Vieroiatno znaccn.ic: Poito ic .!i,o ponor'rro zatreban na

.urrr.o'i"riid;;i;e J:gdijir]"si i'' "a' obiettog zivota' sviedodio ic

da mu nikada .rr"r",,1"'"'i"t""'"ij" tl"uro neg"o otkada od vladanja

odstupi.lu lmalucl'

8889

Zad doivollje kr[at]r viclcii I jr-rdi ki bliude6i.svojih.stari-iiih i islku5enitt tatb"tl , zzrlo trbo icdin po jedinorns.i.[vsi]

illai ulioaolski zclcii onc steu.c cl[obrc zlalione shraniti je na

,i""i, ke njih prvi* vlsaglcla su s[lx.a]n jcnirr ncurdjeniro, sirupi-

3e se vsi na liup" liak<! crikvcni tako priproiii ljudi' Svr-

I"rii"*t, JiLnijLrlc ,'1t'vjr'r svet14 u Novom gradu, pred obra-

,orrr t"gu irtt,,ilzr-l<n.,za Lconarda zgora imenov;rna, isbraie se

oJi"otiog,, gr acla vinodolskoga ne vse starijii navkup' na ke

,riiol'r.ott cL s-c bolic spcminahu v zakonih.svoiiir otac i o.d svo-

jiii Occt da bihu iliSuii. I njim nare-dide i ukazaie tesnim za-"6en6pr,, cla bi vse dobre itare i skuiene zakone u VinodolSirriti" poloZiti v pisma, od kih bi se mogli spomenuti ili sli-

lati ocl svojih ota; i ded zgora redenih, tako od sada naprid

-"g" u" uleii bluien'ja te ridirs i njih d6ca [v] vrirne ko pride'

da nimaiu primisai'ja v 'tih zakonih'Kiubobuduiizbraninatolgodtilristihlir-rciir.i:rodol-

skih: z l{ovoga grada: ernja, dvornik vscga Vinoclola i i'rcl kne-

ime boZje, amen. Let gospodniih 1288' irrdiciot prvo:,dan 6 miseca jenvara.

V vr6me kralja Ladislava, preslavnoga rkralia ugrskoga'

kraljestva njega lelo 6 na deset[c]. Va vrime ulo lellt;{t 312^1,go"p"a" Fearlga, Ivana, Levnar-cla, Dujma, Bartola i Vlda't<rftin, vinodolskih i modr-uSkih knczi':r

t i;t,Jicio, ind.ikcija, period od 15 g<lclina llcrii tr.tlatiranj'usluZi kao kontrola godine; prvo se petnacstgocllste uzlnla oo J'

sodine priie na5e ere.' zgorig.Pro-vo.' Sviifr ovi knezovi doista Zivjcli g' 1288'4 dosta lluta.5 nrokuiane zakone ili obidaie.6 sval<i polcdini.7 duvati ih potPuno'I njihovi Prccli.o lidavaii' ovo nricsto ispr:avljaiu u shranili'10 nepovri icclcnc.rr skup, sktrPitintt.1: svr5etkout, na kraiu'tt fdrave bi iroZcla trcbalo ispraviti tt. zdratt'u lii kraju, po5to su obavili dobro vijeianje't ne svi itiiiji, lcgo oni z1 koie su zna1i.t0 obaveznim nai'inotn, obavcztto'

" Vleroiatno bi tiebaio ispraviti: u Vinodolu dinili'ts izbjeii pogrcSke u tim stvarima'rs za Lo, u tu svfhu'

zi zgara redenih, Fetar plovan i Vlkonja Pribohna satnik, Ra-

nac"SaraZin, Bogdan Vifiilnti; z Ledenic: Ratkc prvad i Ra-

doslav, popove,-Dobroia-iatnik; iz Bnibira: Dragoslav arhi-prvad i

-Bogdan pop, Zlonomer satnik, Jurislav Gradenii; z

briZan: Ljuban i Fatar, popovi, Domijan satnik, Dtlnat i Dra-goljub i Vidorn-ir Vt6ii; iz Drivenika: Dragoljub satnik i Mif,rrta Oragotjub i P.i;binig; a iz Hriljina Raden plovan i Ivanacsatnik. 1lvina suclac i Kliman Nedal; iz Bakra: Krstiha plovani Grubina pop, trvan satnik, Derga Vldina i Nedrag; iz Ctsata:to

Vazmina ptorrut i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka; iz

Grobnika: K'irin plovan i Slavan satnik i Dornijan Kinovic'FavaliSlavinaVukodruZii.Itivsipisaninavktr.pskupljeniod volje 'opiinske2l i jedinim pristanerr'jem:z i narejen'jemsabranim2,s vse opiini vinodolskeza - ke budu zdola pisane

volja ke':5 su sliSali od svojih starijih.iel. 1l Najprvo da ako ka od crikav opiinskih. z Vinodola

imajl ." itstiii volja ih bude krstiti gospodin biskup-v kojbiskupiji jest crikav redena, n'ima imiti od krSien'ia redenoga

nevei^e ,itn", benetadkih soldir..^i 40:o tr I obed tr I vederu, a

navlasdno od onih ki udine tu crilcav krstiti. zakam ubo ki za

biskupo'm stoji v toj istoj crikvi - zoue se hrvatski mahl<'' a

vla5kimacarol2z - nirna imiti od toga'istoga kriden'ja nevece

bclanad:s 15 vernez benetadkih.(Izostavlieno)

lel. 5l OSie: ako gospo'clin knez u Vinodolu volja redeni

l-riskirp, tiaa Ui poSal po kneistvu po vinodolskom i v ki god

rri graci p,ri5al kf od nj1ju, more diniti jati i k sebi diniti pritipo"ruki iatnika onogagrada za svoje jiden'je i za svoje obite-

2o Trsata.2t opie, svega Puka.:2'iedinstvenim Pristankom.23 skupitinskim (kolektivnim) naretleniem't' Ovdje vjerojatno n':dcstaju rijedi: popisa5e zakone':; ili, bilo koje.:e najvi5e 40 soidrno. n-rietadkih veroneza (srebrnog novca),

ri. 40 malih soldina.27 malik je ovdje klerik koji biskupa posluZuje, nosi mu Stap-;

r:ri se Sf np u-talii. zove mazza, od dega nosac Stapa tn.azzaruoLo's:imo ,riii: iasna-vcza ovog znadenia s. onim-.51o ga lm.a.lu lsteriicdi i u hrvatskom i u talijanskom gdje znacl: malr zloDnr cun'rr hlvatskom i macit.

zs bolania ie sitan bakreni mletadki novac.

-'q%*=

90

f*

91

lji od kih Lo1i:o goved i brav ke se mogu najti najbliLe, takood rkotu kmetSiega, tako od plemenitih ljudi, tako od pop'i iod inih vsakih ljudi. Ni5tar manjeso za nje imaju plati't gospo-

din knez gdi se kolisr i mogu od svojih permans2 dinit jati za

se i za svoiju ob'itelj i za vas svoi clvor ot najbliZnjago skota teiste opiine, btl&rii Lkoga godi zgora imcncxranih'

tel. 6l Oiie: ako bi ki rubzrn'ji [udinil] na puti ili gdri indi'da plati knezu libar 50-

tel. 7l Jo5ie: ki bi v grilcltt hram razbilr:t v noii, vo'lja ako

bi ukral v njem, ter ako bi klical "pomagajte<,:tr platit irna

knezu libar 5b [i Skoclu cluplu]- Vapijui ubo "pornagajte< jesu

verovani, ako rcku s roturt5 da jesu onoga zlotvorca poznali'

Nistar rnanje, ako nij ondc klicano, nima platit ne€o soldini+0 t"t Skodir, kako je vi5e izredeno. I ako tu hudobu va dne

udini, nij clrZan platit neveie soldini 40, ako se more pokazatipoverovanu svedoku'

(Izostavlieno)

tel. 151 OSie: vsaki pop drZan je straZu striii v noii vgradu kako ini 6lovik.

lel. 161 Jo5ie: nijedan Lakan ne rnore prijeti svetih rediro

kneZstva,sz-ako nij od volje kneza i od opiine grada gdi jest'

lel. 171 OSie: nijedan od kmetae i od ljudi opiinskih ne

mor! poltl'prebivati v nijednu cri'kav ni v nijednu opatiju ili

" -olitii .tnZitl ili se onde poloZiti za obarite'ljnika,:n ako nijs volju kneza i oPiine.

?e od kojih god.so Ali, ipak.

',r Vjcrcriatno ie iza koli izostao glagol naide (i moZda kojari.ict), daklel gdic sc god natlc." rr pcrmati ic l<nczevski sluZbcnik, sigurnosni i izvr5ni organ'

m provzrlio u kuiu (stan).3a u Pomoc.ss pod zaklctvom.to svetih redova, f.i. viic klcridke redove (osobito sveienidki

red).s7 lcneistva je ovclic v.icro.jatno na krivom m.iestu umjesto

iza rijedi iakan.,i kmet je u druStvenom pogledu slobodan seliak, ali je imao

odredene obaveze Prema kncztt.gs dati se (predati se) za duvara (brata laika?)'

( Izostavlieno)

tel. 291 Jo5ie: ako bi ki ub,il od podkneZinov ,ili od siugod obitelii kuine gospodina kneza, od permanov, ter bi uSalno

i'ne mogal se jeti, da knez vazme vraibudr to je zagovor vrne-,iaz, kakov i kolik bude otil; zvrh plemene zlotvorca kolikoEsza polovicu, zad pleme ni drZano nere od pol, a zlodinac drugipol. Da ako se jame ta zlotvorac, B njega ima 'ta is'ti knez i'Iiniki mesto njega udinriti ko godi rna5ien'ji bude hotil, a njegapleme ni5ie se ne obsujuje.ar

( Izostavlieno)

iel. 311 OSie: ako bi ki ubil rnikoga kmeta ili od rodakmet, da bi se ne rnogal jati, vpadi v osudrs libar 100 bliZikam,onoga grada ki je ubijen opiini libri 2. Od tih libar 100 imaimiti: dica ubije,noga, ako ima dicu, imaju imit polovicu, adrugi pol njega bliZiki. Ta osud tkrivac plati. Ako ubigne,imaju njega ibliZike osud platit pol, a pol njega redi, ako jeima. Da ako se jati more prrija ner se vraZba plati, volja ako

ie udinjena naprava,46 budi od njega ma5ien'ji, z a njega bliZil<i budite prosti.

( Izostavlj eno)

Iel. 581 Jo5ie: vsarki pop ki ima crikav v gradu duZan jevsaki dan stuZiti ma5u i sveti drugi oficij, neveie ako bi bilimpadanas dostojnim nadinom. .Ako supro,tiv udini, zgubl'ja L

vola i budi 'pol k'nezu, a drugi pol op6ini onoga grada v kornse to udini.

tel. 591 Jo5ie: ako ;bi se 'ka Zena na5la tvarnica te,r bi se

"rogla skazati svedodastvom verovanim,ae za ptvo ostanisol.nezu libar 100 volja se rsaZgi, ako bi,se ne imelo od desa pla-I iti. A od sada naprid ako bi udinila, gospodin knez ju ka5tigaj

aD uial (od uii), pobjegao.41 lazme uralbu, uzme vraZdu, tj. odmazdu u novcu.42 to jest globu u novcu.43 samo.& U orig. bosujuee.4; neka upadne u kaznu.aG ili ako je udinjena nagodba.a7 Neka se na njemu izvr5i odmazda.oB impaian (tal. impacciato), zaprije(en.40 te bi se moglo dokazati vjerodostojnim svjedodanstvom'50 U oris. ostaneni.

92

ft>

93

po njega volji. I takoj v toj istoj peni,5l ako se ki mui najdev tom grihu, da se ka5tigaj.

( Izostavlieno )

tel. 751 Jo5ie: od vsih bandi,ss zagovori i reden'j'isr gospo'

din knez ima pravdu i punu oblast, tako zvrhu plemenitih't-a-ko zvrhu ljudi crikvenih i zvrhu kmcti i zvrhu vsih inih ljudi'kako se zgora udrii.

tel. 761 OSie: ki ubo zakoni z-vrhu pisani i vsi zgora red.e-

ni i sabrani po reden,ih opiinah vinodolskih rekli su i potvrdilisu potvrdeii i pokaZuii potvrdil'i su stare i iskuSene zakonevinbdolske i v nlin su vsigda Zivili i njih dedi i njih otci i vsinjih prvi.r;+

rc\. 77) Jo5ic: na vspolrlonen'je ke ridi'ka irna priti i op'iinskoga svcclcteljstvasr ta is'ta opiina vinodolska to sada pi-

smo za]roviclali suubiniti i jedino takajSe shranitiso va vsakomgradu.

Bi nadinjeno;z v Novom gradu, na sali knezi zgora imeno-vanih, leta, miseca, dne, indicione redene.

51 tom istom kaz-nom.5: o svim kzlzltltlrr:t (:;rrclshim).o" ia\t:tt;ii izthrr':rdi riizliiit. picvodc: arbitrarnih odluka, oslo-

toAenia, por.irrrltr;; a nroglo bi sb misliti..i na pisarsku pogreSkuluLtni. retcit'ii ( prcsucla, oclluka, zapovijed).- 5r i sli njihovi prctli.

55 Preira latinsiioi diplomatidkoj formuli: in futuram rei,nemorianr et publicum lL'slinrcttium.

r,; po jedno po.lrrani.57 tj, pisano.

94

7.

POLJIEKI STATUT

Statut, tj. skup pravnih normi koje su bile obavezne na odre-tlcnom samoupravnom podr-ur)iu, imale su mnoge naSe. opiine,osobito u prirnorskom pojasu. Tim su statuta,rnim.propisima gra-rlani duval^i naslijetlenc obidaje, a dopun.invali su ih od vremenark.r vremena ili fone5to mijehjali prema novim politidldrn-prili-li:rma. Statutima su se za5iiiivali bd samovolie domaiih feuda-l:rca ili stranih osvadaia. Tekstovi nekih statuta saduvani su nal:rt.inskom, neki na talijanskom, a neki na dornaiem hrvatskomreziku. Od posliedniih naipoznatiii ie tzv. Vinodolski zakon, za-iirrr Kriki itl ViUnitt<i stdlut i Potiidki statut u koiem nalazimoorlredbe definirane neito priie pada poljidke autonomne opii.nelrocl mletadku vrhovnu vlast (1444), a zatim dopunjavane.od, 1f-iti. st. Statut sadrZi norme o ustroistvu opiine (kneZevine) Po-liica u Dalmaciji, o njezinu sudstvu i. upravi. StgiyJ je saduvanri vi5e priiepisa pisanih bosanskom iirilicom poliidkog tipa. Odrrjih ie naisiariii-s kraja i5. ili podetka 16. stoljeia (datiranje.Vl.tt,i,,sina) d kashiSim prinovama. - Iz tog statuta,..pungg ?lyerloliumentaciie o" narodnom Zivotu autonomne poliidke kneZije,l',ria ie dokinuta g. 1807., donosimo samo nekoliko starijih odre-,l:rixr"po izdaniu

.-tr/' Jagiia (Monumenta historico iuridica IV,

ls',()). Yrijg-dno".je izdanje Poljiilcog statu.ta.s prijevodogr na. d3-,r:rii'ji knjiZevni jezik r s raspravorn o_leziku izradio Zvonimirlrrnliovii u Polji\kom zborniku I, Zagreb L968.

I I ime gospodina Boga arnen. Statut polj'idki' I suii statutii-j iz staroga lstatuta] dinimo na lita gospodina Isukrstat t.t0 '

' u orig. su ditljive samo dvije prve brojke, ali mladi rukopisirrrr.r jrr i brojku 40 (iirilsko M).

95

I

I

l*'=='

1. Frvi zakon poljidki jest vazirnati kneza od gospodina

hi je gospodinu vi'rans a Poliiccm ugodan. A zakon ga je dogodiSea obirati. Tri kratr i na svako pri5astje+ dati mu ovan5O au in je do godi5ia devetdcsct: o'togaj; pristavu opienorn'uc

3 ovna na godi5ie zad ih kttPi-2. A osudiz da osucli kncz i sr-rci, knezu polovica, a opiini

polovica; a opienomu p,ristavu clcscto izmeju njih's

3. I polag kneza imztir-r biti tri suci zakletv"tt' o ttiSo ple-

men: jedio od Ti(cmiri, cln'rgi ocl Limii, a treto Kremenida-

ni.ro I oni se ctostaju kacla i kncz i prominjuju'23a. I pri.ia5c Poli,iianc svi iedinorr i zapovida5e t"iT -pl::

menitim uianfclcr',-, i dicliicm i'kmetiie'm i vlasiiemt-: ki kolibi s Turci poili na vojsku ili s martolosi, da didii ima se uhi-

titi i vlastclidii i obiiiti, a gibuie sve u opiinu, a bliZnjemuplemeniiina,rl a rkmetii i vla5ii ki bi se na$at't da s Turcii vo-

i;j" ilt s martolosi, da se ima utlititi i obisiti, a imanja nje-

go'ua pototina opiini, a polovina gospodinu njegol'u' Toj se

2 orl gospodina (tj. od plemenitih ljudi) koji je vjeran vla-

daru.3 U ovoi nerazumljivoj redenici nastalaL .je pogreSka vjero-

iatno izostaviianiem iednog dijela redenice. l r-L krat se vJeroJalno'odnosi na ob"avezu da lcnez tri puta na godlntl lma pocl-mecru

F;ii;d;t; krojiti pravclu, kako se to razabira iz isprave I"i.9*i""f"'tuef.,ia"Zdl. fii. i.444. odobrava uvjete pod kojima se Poljicaffi;;;;;;i,, Veneciii. Vjero;atno je u bvonr i'lanu izosta';lj.ena iiJei,ii?"'[6T" se oOriositd na"mogufnost uzastopnog biranja kneza

ot "i flHf;vakog <lolaska (razumiie sc: cluzni su Poliidani)'

5 od toga.. opci"Srii ili iavni prisrav.ic (rr smislrr d1.67 i 68 statuta)sltrlbcuik-lioii <-'buvlja policilskc i po1no1'ng strdske poslove'

7 Ncki rkp. irnaiu od sudi, 1j. od osttdc'8 desctitra od svega.o od triitt.tu Picm:i tracliciii stanovniitvo Pol.iica dijelilo se na tri spo'

mcll.ta plcnrcna koii str nuvoclrrt-r pot.iccali od triiu slnola bosall-if."n Uono Miroslava: TiScmira, Elcma i Kreiimira'

11 zaledno.12 Dru5tveno sc stanovni$tvo u Poljicima rasloiava,lo nL..p9-

vla5rcniitoi pt"rn""irih llucli, ko.ii se dalje dijeli na vlastelidii-ei"jrti.jiui'i'n;Jid,i.', sitrrL pl.'msivo (diediie, 6aStinike) i na pukkoji se diieli na kmetiie (dcminutiv od kmet) i vlaStce (demrnlrtrvod vlah).

1r bliZnjem rodu plemen5tina, tj. nekretnine koje ic naslijedio'14 nasao.

96

rlrzrrrni, tko grede glavom da je duZan,15 a ina deljad da nirlrrTrra glavom.

I na ovoj zgora pisano prijaSe, tako vlastelidii, tako didii,t;rl..o kmetii ki koli ulize u tuj zgrihu, da je jedna osluha sva-Lcnlrt,ro kako je zgora pisano.

e a je stabulo ali gibuie50a. Zove se gibuie da se giblje ili da se more lasno gibati,

;r zove se stabulo ali negibuie ono da se s mista ne giblje, a tojrt'li.uii zemlja ali kuia, polada u japno ali u pod,tz ali na selup1;llpars ali crikva ali ka5teo ali pei ka je stanovita.

50b. Toj je stvar negibuia i stabula, a ino sve zove se gi-I'rrdc, i kuia da bi gomionica slamom pokrivena, toj se ne mo-rc ino reii nego da je rid gibuia; i mlin ili ina kolovaja jest rid.,llbula.

I sve ino na sviti zove se gibuie, zad se more lasno gibati\ l)tiSta.

50c. I voda Liva, ka nigdar ne pris,iSe, zove se da je sta-l,rrla i negibuia.

A da je voda rvenica ka je rukami udinjenau toj je rid;,ilruia.

Da sve ino na svi'ti jest gibuie, lasno jer se giblje, za toj',(' zove gibuie.

Od prodaje plemenSiin51a. Najprvo zakon stari hoie da se plemen6dina ne more

l'roclati nizaloLiti u tmi, toj rekuii otaj,?0 a navlastito od bliZ-n icga'r1 da ima se prodati svitlo, bilodano, i ponuditi prvolrlilniega svoga. A zakon je stari poljidki da ima opoviditi onil.oji misli prodati po tri zborezz ali o knezu2g na tri obroke

r; Neki rkp. dodaju glatorn, tj. duZan je platiti glavont.ri' tko god napravi taj prekrSaj, neka je iednaka kaz;ta :;r'alro-

rrrrr; u nekim prijepisima umjesto osluha slojt, osuda.r; zidana kuia vapnorn ili kuia na kat,1" polipa moZda je seoska kuia oblijepliena blatom.rj bunarska voda, rukom iskopana.ro u tami, Sto znadi, potajno.:t od bliZeg po rodu.r: na tri zbora (javna sastanka),'rr] Lr prisutnosti kneza.

'/ IlrYitska knjizevnost sred. vijeka 97

govore:e4 Ovo iu prodati, ako ie koji bliZnji kupiti, pristupi;ako li lneie),a ja 6u komu mogu.

51b. A iko,prodaje ne more iskupiti opet. Da sada su Po-

ljica jo5ie uzakonila da je blilnji voljan iskupiti do godiSia-- 5ic. Ako li se joSie koji bliZnii najde bliZe od oroga.i k

je iskupio, voljan je oni od onogaj iskupiti.- 51d. Ako li stas; oba po jcclnako bliZnia ali bi ih veie bilo

ki nu su jednako blizu, tada imajr-r onakoj i na oni dio isku-piti kakono i svoju plcmc.nSiinu dilc.

5le. Nap'okon konca ako in-ra biti prava i zakonita prodaja,ima se ciniti po cincih clostojnih,'koji procine i stimaju posvojoj ku5enciji onoj da jc taj ptemen5iina vridna.

2{ na tri roka (vrijcme kneZeva sudovanja) govorcii.2s su (dual).

98

8.

REGULA SV. BENEDIKTA

Sveti Benedikt (480-547) osnivad je zapadnoevropskog mo-rr:rstva, tj. benediktinskog reda. Prvu redovnidku obitelj osnovaor:rstva, tj. benediktinskog reda. Prvu redovnidku obitelj osnovao1,' rra brdu Monte Cassino u juZnoj Italiji, bio joi je prvi opat i1,' rra brdu Monte Cassino u juZnoj Italiji, bio joi je prvi opat i,,rrtl.ic je sastavio pravilo ili regulu za monahe. Monte Cassino jel,i() matica reda koji se zatim naglo ra5irio po ditavoj Evropi ise zatim naglo ra5irio po ditavoj Evropi i

:em zapadnoevropske kulture u sredniemt'ostilo glavnim nosiocem zapadnoevropske kulture u srednjemr iit'ku. U temelje monaSkog iivota - pa i u regulu - Benedikt je,r',,r'cd molitve, stavio nadelo rada i kolektivnos Zivota i posiedo-t',,r'cd molitve, stavio i kolektivnog Zivota i posjedo-r:rrrja. - I u na5im su se krajevima rano pro5irili benediktinci,,,.i()i)ito uz jadransku obalu, tako da je u hrv. kraievima u XIII,,.roirito uz jadransku obalu, tako da je u hrv. kraievima u XIII,t, bilo nekih 100 njihovih samostana; kasnije su u iakom opada-t, bilo nekih 100 njihovih samostana; kasnije su u iakom opada-;rr. Zanimljivo je da su neke njihove opatije njegovale glagolja-Lo bogosluije i knjiZevnost te su benediktinci mnogo utjecali na

rrlrr. Zaniml,l,o bogosluije i knjiZevnost te su benediktinci mnogo utjecali nar:rrnc grane kulture i civilizacije kod nas; oni su npr. klesali BaS-(:ursku plodu. Regula o kojoj je ovdje rijed, pisana je glagoljicomrr onaliii sv. Kuzme i Damiana u Tkonu na otoku Pa5manu u po-rr ()pat1'll sv. i Damiana u Tkonu na otoku Pa5manu u po-' ll. tlrrioj detvrti XIV. stoljeia, ali je nr.rli.ji - o dem svjedode mnogi ostaci starijeg jezika i starijel:riroljske grafije. Rukopis (danas u Jugosl. akademiji) izdao je

eia, ali je njen predloZak biomnogi ostaci starijeg jezika i

mnogostariie

l l:riroljske grafije. Rukopirr;'iprije Armin Pavii u It )sttriii u dielu Benediktitrr;,iprije Armin Pavii u Starinama VII (g. 1875) i zatim Ivant )sttrjii u djelu Benediktinci u Hrvatskoi, sv. III, Split 1965. (za-lt rlno s foto-reprodukcijama).

Podetak regule i prologal svetagoBenedikt a opata.

p rislu5aj, ljubveni sinu, zapovEdi me5tra tvoga i priklonil- uho srca tvoga i svi,t ljuibvenago oca radostno prirni i ve-lr, rrcl svr5i, da k njemu se vrati poslu5anijem i trudom ot

t U iat.: Incipit prologus regulae.

99

njegoZe bi5e otbigalz l6nim neposluhom. Pn k tebi vzvratit se

moie ttouo, ,ti t<-oti otvrZet se svoie voljc: i gospodu tr-susu

Hritu istinomu cesaru vitezovati Zeleiot posluSaje l<repko

u*tiA"o oruZje prijernlje5i. P'riie nsre li podne5i dobnoje delo

prije ot njego dlstoju molitvoju prosi svrSiti's

Da i on ki nas jest ielil v dislo svt-r.iih sinov pridestiti,{ nikoliie skroz zlobu rna5u prognjiva.iet se'5 Taho nam podobajeta

vsaki das, jego iblagosti racli, poclanimz jemu biti, da ne jegda

prognj6vaj-eise otac i otimct im8 vsa clobraja, ni paki tako ja-

loZE botp"d liubeznivi naSimi zlimi dcli rasrjen jakoZe ne-

aostolnlm rabom [v] vednu prdda muku ki'0 5 nji'm ne I'zljubetiti v vddnuju slavu.

Plemena

( Izostavlieno)

[Glava 1]

mniSaska to sut koludarskal')i Prodih.

ra rnonasi. u lat. motustcriule.

Mnihomrr 4 redi svidomno sut' Prvo cenobiti,r: to sut

mnilc,irs ki vitezujutr+ ,pod regulu i opatorn. Drugi red jest

nakor6,rr to sut remete tih ki ne novago podetija hot6nij.em

molstirskago iskusenija dlgostiiulo sut se izudili protivu djav-

lu druZbu irtogntr izudeni-sut rvati se dobro nastavljenije otbratske sdruZbi na jednu rvanju eremitsku svobodno bez

druzbe moii jedinu rlkr$ ili laktom protivu grihu pltsku ili

s od koiega si odbjegao.I molitvom moli da izvrSi5.a u broj svojih sinova uvrstiti.. J"-i" hit oda zbog na5e zloie ne lasrdi (tj' Bog)'o treba, dolikuie se.? noliorni.* inr, njirna, t.i. sinovima (boZiim).o onc koii.ru y1:*1g nronaha to icst koluclara (redovnika)'rt lll triltorrt nr.i. ttttri ltttv.c cittobiti (lat. coutobilac), rcdovnici koji Zive u zajednici'

t4 vitezujut, v<.r.iu.iu (ier-' po kr5ianskom shvaianju,ljudski ic borba za ncbcsko carstvo).

15 iakor\ (lat. artachorctae), samotnici, pustinjaci'16 dugotraino5iu.rt u dru5tvu mnogih (lat' multorum solatio)'tB jednom rukom (tj. sam).

100

protivLr pomi5ljeniju, boZiju pomoiiju, moini sut rvati se.rs'l rcl.i red mni5aski jest stra5ljiv2o Sarabiti,2l ,ki su niiedne re-1'rrlc mojstarstva pohvaljeni jakoZe izlato, veie buduie mekcij:rl<o i olovo, oSie semu svitu sluZe6e, kaZuie se Bozu laioijt'clinoju pli5ju.z: Gdi 2 iti 3 ili 1 bes pastrra, ne v gJspodnjilrrami stojeie, na v svojej ikuiini stojeie, zakon im jest Ze-lirr'je:: imiti k Bogu.za JeZe koliido vZelejut to tvore,t, i to davzl.iubet to ne tvoret.zs

Cetvrti red jest mnihom rki se zovut jerova5i,:ue to sut liIctci,:z ki svoj Zitak po vsej zemlji i po rnolstirih dan na kiZdo,llr.r prohajajuie ss,zs isku5ajuie gostinice me5tarske, vsagciaProhajajude se, rsrtojeie 'u svojej brujosti, ,savsim ,sLlt gorS,i otsrrrabit. Ot njihZe vsih sih uboga ilitiiazs bolje jest mldati nereli sovoriti. Tagda ostaviv3e vse se redi vzvratimo seao k cinobi-Iorn iZe bo jest silniji red ot vsih, boZijeju pomoiju pritacimo_

( Izostavljeno)

lGlava 331

ASie mogut dto ljubo mnisi usvojati.Najprije v,molstiri ta lakomos,t v korend isici se. Da nije-

tlrrn brat drugu svojemu brez opatove zapovidi ne smij desavzrlati, ni prijati, ni pri sebi imiti, nijedne tvari savsirna, nil\vaterne,31 ni tablic, ,ni zbice,gz da savsima nidtare, jere im ni

1r, Smisao cijele (loSe stilizirane) redenice: pustiniaci moeulrostati oni redovnici koii su se naiprije u zajednidkirm ZivoTu,,i'clid-ili uborbi protiv davoljih zasjeda da bi se mogli na svojur rrlirr boriti.

.:i strailiiv, straian.:1 U iat.: monachorum teterrimum genus est sarabaitarum.:: pozna se da tonsurom Boga varaju.:r zakon im je vlastila Lelja (pohota).2t imiti k Bogu - u lat. nema odgovarajuiih riiedi.:5 Sto god sami poiele to dine, i to Sto sami odaberu (kao to-

l,r,l(' 11sy4lj4lo) to ne dine.:t; ierovaii (prema lat. gyrovagi), lutalice.)1 letci (vjerojatno od letac), koji lete, skitaiu se.5 od dana do dana obilazeii.io O jadnom Zivotu sviju nr'ih.

. :to,.yzt).ratimo se je suvi5no kraj daljeg pritacimo (pritecimo,1,r ijr.ilimo).

r;1 U lat.: neque codicem.r':

.U lat_. ,graffium, a to je pisaljka ili stil kojim se pisalo nar,r,lunim tablicama.

101

dl,sea imiti volje rni v t,!li, ni v pohot'in'ji svoje oblasti; kako bo

i;'o";;;i-b"va'l gtagoljet rekuC: oNe nam' Gospodi' t9.tu*: lui;:;i;;oj"*,iai: 'Jt.to'" vsaku potrib-u ot opata dekati je'

il;;;. ,r"'it"itl, 'titmo 6to opat vzda' Vse imin'je.molstirav opiinu irn budi,rr "Illai"

ne smii dto liubo tvoriti ili svoje

#;ilil-li'Ura"t "oiiu ti koli:ra v rom zilorn grihu nasast'sz

nakazan budi jed,nov'iii"'"Trt'tii;rs ill<o li ne popravit se' budi

sibami n'kazan' (lz.sravli,tt)

[Glava 381

Ot brata ki drez nediliu dte'

Stol bratie, kadi jide, brez lekcijees.nirkadare ne budi' Ni

paki kto liubo popad kvaternuao ne smij 6isti onde' da komu

disti jest Creza vsu nedilju'ar V nedilju vlizi po misi v svetu

;;il^;;t;ti .,rre uraijl *ttiti za setz ^da

ga Bog izbavit ot duha

;ffi -i

i ;il; ::lr :i;"*;Tffiffi ?ffjT.:T, #:T: *? ?#;zaje5i i usta rnoJa \;il f t"k; vzam bta-goslovenije vlizi dtiti'ra Usilno rn;ldan'je

budi na stoli, ni :ean5ga Sapta iti slova. takmo onoga ki dte

sli5ano budi. Ako e" p"?ilU". jest onim ki jidrr;t.ili pijut, tak-

;;fu airg" st,oZeje, da nijedin ne srnij ridjudto-ljubo pro-

siti iili da bude p.;iil"; gla;om.ot nu't<e iti ki'rn ljubo zna-

;;"T;; da ne i*it""i''; Nijedin ne smii ond6 ot lekcijers

dto ljubo u"r"aorru,ti J;-;" ;; mrsi dteniie-' takrno ako pri'ur

iame dto hotiti. t<ratk" t"Ji oi potribe' A brat ki 6rez nedilju'd;;; ;;d^;lenijem zatozi-t" skozi prijatie t6la bozja i krvi'

da mu ne bucle t"sk;;;;; postlti ie'"i po torn s nediljnimi

r:r jer im niie dopu5teno.

ll #fl: jH"tl;. zarcdniiko.,- il?ii.^t.iuii"^ iii"l iza volia ki (: bilo tko)'

ll l3flt"u" ukorcn jcdnom i drugi put'sr bez ditania.

:: H#"'5ff-if3"'i:i$fi[i, o' dita kroz svu nedjerju',t ;;il tnoi'i tuu hracu da molc za njega'r d-obiv5i blagoslov podni ditati.44 povorom na ruKe triLilo-t";im znakom' ali ne jezikom''.5 5 onom Sto se dita.* U iii. Iector hebdomadarius'

102103

sltrz.bcnikirz ob6dvaj. A bratja redom ne d.tite, da ki lipo umijui'isri, ti dtite.

( Izostavlieno)

lGlava 481

Ot ddla rudnoga va dne.Prazdnost je neprijatelj du5i i zato na vrimena nareiena

,lllrri sut bratja i rukama ddlati, a na druge godine itite svetel,rriige. I tako mnimo pravadno narediti 2 vrimeni: to iestl.rrnle ot Yazma do kalendi oktobra4s izjutra po prirni dari,lo tcrce, a dto jest potriba delajte, a po terci i po misi budite,lo (cksteae v dten'ji. A po Seksti obedvajte, a po ob6di vstavSe;roiivajte vsaki v svojej postilji tvrdi,m mlkom. Ako li ki hoiet isti v svojej post6lji, tako dti, da d,ruga ne budi. I podeku_irrt:cso zvonite na nonu, i po noni dari do vidernje d6lajte. Akoli v tom rndsti, v,kom su, potribno jest ili uboZastvo ih tolikoyt st, da sam,i iivot svoj spremljajurr i tizato ne budite dreseli,Icr.c tim v istinu jesu ko'ludri, kada po muci svojiju ruku Zivuk:rlio oci naSi proroci i apostoli. A vsako d6lo s meru d6laite.,l,ozi malomoii.sz

( Izostaylieno)

[Glava 551

Ot oditelii bratje.Oditelj bratji protiv tomu5s v kakovrih mestih hoclet;4 ili

l':rliova godina budet vzdaj se,ss jere v m6stih studenih veie1,r r<lobno jest nere li v teplih. I to za razumin'je na opati budi.r\ rrAm se mni v mestih ka nisu vele studena ni tepla dovoljet(' vsakomu kolud,ru kukulja tore suknja; im6ti kukulju zi,miI'osmatu, a leti lahku i distu, Skoplar na teg,56 oditelj nogam

'; s nedjeljnim (tjednim) posluZnicima.aB do kalendi oktobra, do podetka oktobra.1s prima, terca, Seksta, nona su latinski nazivi za kanonske

rrrr'. t.i. kad se mole odrealene molitve, pa ie prima rano iutror ,/r,f ir ), terca oko 9 sati, Seksta je podne, iond oko 3 sata popodne.

",t poiekujuie, podekav5i, u pravo vrijeme.. It dA sami Zivot svoj spremljaiu, lat. ut ad fruges recolligen

ttrt.\ pef Se OCCUpentUr.5r s mjerom (umjereno) radite zbog (ljudske) slabosti.;:r prema tomu,"'zrve.5; neka se dade.5c Skapular (komad odjeie prebaden preko pleia) za rad.

noga.i,ice i Lkopitca. I da tih svits7 lipost ili grdost ne tuZite se

toiudri i da tikove svite imdite kakove mogut se najti .iliil;;j" kupiti v toj zemlji v koi Zlvu' A opat vij;s 1o da svite

;;;;ji ne budite dlge ni ialiS kiatkc' A vzemljuie nove.svite'

stare vratite i te s.tare hranite se, ubogim savsima vzdajte se,

a" l"r" J"iti jest koludru imiti 2 sulinii i 2 kukutji skozi noiiir,t'oriptutt'1e. e ea zali5, brcznadno icst, o'tsikni se' I dto ljubo

""rc pii-"ie,ss vetho vzvr:rtitc' Oni ki na put othode 9a9e o|

t"it"ti pti-ite, i kacla opct pridut, opravserio opet vzdajte' Il"fJj"'i strknie oni 'ki ocihodct na put claj malo boljSe primiteot suiiara, i priSaaSe opet vzvratite je' Postdlie dosti budi plst

i ui.rtr', i pokrov i poalinica. I te postilje od opata de-sto bu-

dite izisk'ane, cla potajene tvari v njih ne naidet se' I da ta

siih,potai".,'ia v korenu odsiden budi, vzdaj se ot opata 11saka;;;;ib;, i;; icst: kukulja, suknja, kopitca, bidve, gainik' ta-

ili", gt*;:; to jest zbici,noL, jaglu, rudnik, da nidtare bratjane potribujte zalisno.

(Izostavtieno)

57 tih svita, odjcic.rs neka paz,l.5e I Sto god novo Prlnlc.oo posto ih opertt.

104105

9

KONSTITUCIJE FRANJEVACA III. REDA

Snmostanski franievci III' reda bili su - za razllklt od ostalihlr.rrricvaca - pravi glagolja5i. Krajem XV' st. imali su svoje sa-

lr,)\tane odZidra preko Kvarnerskih otoka do Kopra. Na svojem;l,rrlrr ra otodiiu Gilevcu pred Zadrom 1492. oni su prihvatili vla-'.trl('konstitucije u kojima su sadrZane odredbe o nadinu Zivota il,rzrrc prekr5it;ljima.-Tekst ilustrira samostanski Zivot, a Stj'tt;ticlPoviestnb crte o samostanskom III. redu sv. o. Franie,/.,rlirr'1910, str.42) veli: >i te su kazne kod nas bile u obidaju sve,t,, rrajnovijeg doba.n. Zanimljive diielove tih konstitucija preuzir,r.rnrrr iz prvog glagoljskog zbornika Simuna Klimantoviia iz g'

| ,rrl-1512. Stampao ih je Ivandii u spomenutoj knjizi.

1 7 irne bolje amen. Ovo jesu kustacionir bratje pokornihV tretoga reda blaZenoga Frandiska, provencije Dalmaci-

r{,' nainieni oda vse bratje na kapituli na Skolji Galevci prid/.rtlloln.

Nir ldt boZjih L492. na 12. dan rniseca aprila.ovo iest 1. kapitul: Ki bi oficija ne govoril, tomu pokora

ii ,l;111 v l<lad,i,s i vsaki ta dan suho da ji dokol6 je v kladi i da

' r ,r olicii boZanstveni. I ako bi Lse na5lo ipotom toga da ga ne

I Lut. constitutiones, konstituciie, odredbe.' I{cclovnici III. reda, isprva pustinjaci, koji se desto naziva-

qrr Pokollricima, formirali su svoiu samostalnu redovsku provin-, ,1u tl:rlrnatinsko-istarsku sa sjediStem uZadtu u drugoj pol' 15' st'

" rr lilacli, predmetu kojim je kaZnjenik bio sputan.

govorit, za vsaki dan nereden'ja oficija boZanstvenoga 1 de-Siplinaa i suho da ji ta dan.

2. kapitul: Ki bi hodil brez kapuda pr6d ljudi svitovni-mi, tomu pokora 1 deSi,plina.

3. kapitul: Ki bi poscgal udorcem na ministra,s tomupokora 1 misec v lcladi i drcz nccliliu 3 dciipline, i ne mozi gari5iti nego papa.

4. kapitul: Ki bi poscgal uclorcem na vardiians,c tomupokora pol da za minisl,ra, i cla ga imii ministar re5iti.

5. kapitul: Ki bi varcliian p<-rscgal udorcem na koga goclibrata ki je profes,z tomu pokora 8 dan v kladi. I ako bi biludorac do krvi, irnij mu se pokora'ta duplati. I ki godi bi iinibrat ki ni varcliian i po'segal bi udorcem na koga koli ;brata kije profes, tonu pokora ,kako i vardijanu ka jest vi5e.

6. kapitul: Ki bi listi ministrovi falsal ili breZ njegovadopu5ien'ja otvoril, ili ako bi je zad'rLal za svoiu nepomnju,ttlomu pokora'kako je vi5e ot poseZen'ja na m,inistra.

7. kapitui: Ki bi list napisal na pogrjen'je brata, ili ridjurekal, tomu pokora 15 dan v kladi i na treti dan deSiplina.

8. kapitul: Ki bi spovid propovidals po ki koli put, tomupokora da mu se ima vzeti spovid v veki,to i misu za tri ldtada ne govori, i jedan misec v prZuni da stojit.

9. kapitul: Ki bi tajna redovskall propovidal svitovnimljudem da bi ;bi,lo na pogrjen'je reda, tomu pokora 8 dan vkladi i tri deiipline i da nima imiti glasa v kapituli.tt I ako ibise veie krat naSal va 'tom grihu, da mu sc ima pokora duplati.

10. kapitul: Ki bi igral na zar ili na karte s ljudi svitov-nimi ili s bratjom, tomu pokora da plati 3 libre i 'tri dni vkladi i tri deSipline.

( Izostavlieno)

a lat. disciplintt, (in poniZenja i priznania krivnje pred sa-mostanskom zaicdnicom, obidno povezano vlastitim bidevanjem(makar i simbolidkim, npr. konopcem koiim se opasuje).

5 ministar, star.ic5ina redovske provincije.6 gvardijan, starlc5ina samostana.? redovnik koji je poloZio zavjete.s iz nepaZnie,e odavao ispovjednu tainu.

10 oduzeti pravo ispovijedania zauvijek.1r redovnidka.t2 ne smije imati glasa na skup5tini.

106 107

29. kapitut: Ki bi nosil na sebi ko5ulju zvanka nemodi,ili lancuni imil i rna njih spaval brez pro5ien'ja, tomu pokoraI dan v kladi i jedna de5iplina. Ako li veie krat na njem budelio5ulja, da mu se Pokora ta du,P'Ia.

3b. kapitul: Kf bi oruZje nosil i u seb'i dtLalbtez pro5ie-n'ia minisir,ova ili vardijanova, tomu pokora 7 dan v kladi it'ctire de5ipline i da zgtbi oru?je.

31. kapi'tul: Ki ibi bratu niki gnih postavil pred -odita

za kiic pokoruitnpil, da trnu se da ona pokora ku bi on brat trpil'

32. kapitul: Ki bi bil apo5tata i pri5al bi na pokoru, imijsc drZati db godi$ia za novicija.u I vsaki petak da govori svoj

1,r'ih pred Uritjom za tu falu.rr I vsaki petak do godi5ia 1 de-

icpliia da rnu .se daje. I za2tr6ti da nima oficijan'ja nijednogarrre.iu bratjom.lo'33. kapitul: Ki bi u'kraL molstirskoga ili bratskoga iliirroga dlovbka svitovnoga, tomu pokora da vrnet da je ukral,;r v"komunlz tolikoje da plati i 15 dan v kladi i na treti dan,leiioli,na. Ako li bi'se veie krat naSal va tom grihu, irnij mu',,, ta pokora ctr,plati za vsako kraden'je. I 'ta pokora da stoji,,r veliku kraju, a za manjSe'krad6n'je, manj5a pokora, kakolrrrcle viditi ministru ili vardijancrm z bratjom.

34. kapitul: Ki bi za super:bijure da godi razbil ili ko godirrro zlo ubinil od opienskih ridite ili kadi godi indi, tomu qro-

l.ora 5 dan v kladi o suhu kruhu'i o vodi i da plati onu robu( ('lvero duplu. A da bi nehoteii razbil, da redet svoj grih i da

plimet pokoru'ka rnu se dast.35. kapit'ul: Neiemo da se fabrikabrez pro5ion'ja to jest

lrlcz svita bratje.36. kapitui: Hoiemo da se vsaki na5 brat na5e provencije

',;rovicla na vsaku 15 dan vazda i da se pride5iuju vsaki misec,,,zrla oni ki nisu misnici. A ki bi se ne pomnilizo spovidati iI'riicsiivati kako je redeno, tomu pokora da vpada v neposluhr', liki vardijanu svomu. A vardijan vsaki, ako'bi se ne pomnil',rrovidati ni vsaku 15 dan, tomu pokora da qrada v neposluh

'" pred oii niie u rukopisu dovoljno ditljivo''o ima se drZati godinu dana kao novak'tr zborr toe prekr5aia.

", da fiemI irikakve sluZbe (zvanja) mettu braiom''7 u zaiednicu.r* iz oholosti, iz prkosa.'u zaiednidkih stvari.to zanemarili.

*d

veliki ministru svo,nru. I vsaki misnik ki bi se ne pomnil spo-vidati na vsaku 15 dan, lkako jest redeno, ,tomu pokora t<i ivardijanu.

37. kapitul: Ki bi pr6dival imcna bratu svo,mu inako nesokako rnu je ime, tomu pokora jed.na desiplina. Ako li veZekrat udini,ta skandal, imij mu sc pokora auptati., 38. kapiturl: Ki bi govoril za stolom biez pro5ien'ja ka_da se obedva ali videra, tomu pokora: ne dajte mu vino pition dan za onim jiden'jcm. Ako bi potom togabrez proiien'jagovoril blagujuii, pokora mu jedna deiiplina. potom toga akoveie krat pr6stupi tu zapovid, imij mu se ,ta pokora duptati.

108 109

Ii. BIBLIJSKI I LiTURGIJSKITEKSTOVI

10.

GRSKOVICEV APOSTOL

Grikortiievim Apostolom zovemo jedan glagoliski fragment,'tl sama 4 lista koji sadrZi odlomke iz Djela apostolskih.-Pisanl, moZda_ i u prvoj polovici XII. stolieia. Oaiemo mu posebnu\,r./nost zbog.toga sto je to najstariji poznati kniiZevni spomenikrr liojem je izridito do5la do izrai.aia hrvatsko-srpska rbdakcija',1;rroslavenskog jezika (kao gubljenie nazala i dr.). Spomenik jel'lsirn na podrudju Stokavskog narjedja, gdje je kasniie zavladala, rlilica, a to je najvjerojatniie bosansko-zahumski kraj. S bosan-'.kirn je bjeguncima pred Turcima vjerojatno dospio na Krk -I'rljc je pronaden proSlog stoljeia. - Prenosimo malen odlomaktr,l. V, 1-16) po Jagiievu izdaniu u Starinama XXVI (1893), i to,' lrogibiji Ananije i Safire (Sampira). U transkripciji smo ne',rrrro mimoiSli poluglasove nego smo i y pretvarali u i.

Gl. v, 1-16Pnti su kriiani prodavali stoja imanja i utrZak davali apo-stolima u zajednicu.

l\ fuz Ze jeter imenem Ananija s Arpirojut Zenoju svojejuI V I prodasta steZanije i utaji ot cdni svSduii Zen6z jego, i pri-r, .;:r dcst4 jeteru, pri nogah apostolom poloZi. Rede Ze PetirL n jcmu: >Ananije, podto neprijazin isplni srce tvoje, sdlgati

' Iskrivljeno umj. s: sa znaniem Zene." rloniievSi.'U orig. iosfo.

SamPiroju (: sa Safirom).

7-

Duhu Svetumu i utajiti ot cdni sela? Ne prebivaiuieje Ii tvojebd?r Podto poloZi v srci svojern veii s,iju? Ne silga dlov6ko,m,ni Bogu.n Stri5av Ze ,{naniia slovesa 5i,c pad i izd65e' I biststrah veljej na vs6h sli5eiih se.z Vstavie Ze juniji, strdbi5e i,iznes5e pogrd5e i.a I bist Ze jako trem godinam zakisndnijee iZena jego ne v6duii biv5agoro vnicle. Otveiav 'ze Petdr rede jej:

"Rci mi aSie na tolicctt sclo otdasta?n Ona Ze rede: >Jej, natolic6.u Petir Ze redc jci: >Cto iako svciano vami bisits isku-sitirg Duh Gospodinj? Sc nogi pogreb5eje muZa tvojego pridvareh,ra iznesut i tc." Paclc Ze abiie pri nogu jego, izda5e.V5ad5ets Ze junoic i obrdtu ju mrtvu, izne55e pogr65e ju v mu-Zaro svojego. I bi strah veljej na vsdj crkvi i na vsdh sli5eiih se.

Rukami Zc apostolskami znamenija i dudesa bivahu v lju-deh mnoga. I bchu jedinodu5no vsi v pritvor6 Solomunji. Aprodi nc smdhu prilepliati se ih niktoZe, ni velidahu je ljudi-je.rz Padc Ze prilagahu se v6rujuie Gospodu narodi,re rruii iei ieni; jako i na puti iznositi neduZnije ih i polagati na po'steliir{r i na odrdh da greduiu Petruuo po,n6 st6nj os6nirt jetenaih. PrihoZdaie Ze narod ot okrstnih gradov v Jerusolirn prino-seie neduZnije i straZduieje ot duh nedistih iie isc6l6vahu vsi.Vstav Ze arhijerej 'i vsi iZe s njima - suiija jeres'sadokijskazt

- isplni5e se zavisti, i vzloZi5e ruki svoje na apostoli i vsadiSeje v tirnnicu ljudskuju. An'jel Ze Gospodinj otvrze dvdritimnice, izved 2e je rede: "Id6te i stav5e v cr"kvi glagoljiteljudem vse glagoli Zizni seje. Sli$av5e Ze apostoli si vnidu nau-trijavcrkiviudahu.

5 Zar nije ono Sto je preostalo bilo tvoie?o ove rrlecr.? ovo.s pokona5e ga.s i poilo sr-r-pro5la olto tri sata.10 ne znaiuii Sto se zbilo.tl za toliko.12 Dakle vi ste se dogovorili.13 U oris. iskusi.rr Evo pri dvcrima nogc koje su pokopale tvoga muZa.ts USavSi.ra pokopa$e ic kod muZa.1? ali ih liudi vcliiahtr.'s Ijudi'10 t"ako da su i na puteve iznosili svoie bolesnike i postavljali

ih na postelie.'ro'dok bi nrolazio Petar.21 i svi koii su (bili) s njim, a to je bila saducejska sljedba.

110 111

11.

PARABOLA O MUDRIM I LUDIM DJEVICAMA

I'arabola (prida) o mudrim i ludim dievicama (Matej 25,I I I ) tipidna je parabola iz Evantlelja. Preuzeta ie iz glagoljskog\i, ,.rl:r kneza Novaka (1368). Odrazuie Zidovski ienidbeni obidajt'r. nrir kojemu su odlazak zarudnice k zaruiniku pratile njene;,'r;:rtcl.iice s upaljenim svjetiljkarma. Poredba se u kr5ianskom,lrrlrrr ocinosi na budnost: zarudnik je simbol Krista, a svadba je

. r r r l roi hraijevstva nebeskog.

q ,' 'r,o vr6me rede Isus udenikom svojirn pritdu siju: Po-

V tiubno jest cdsarstvo nebeskoje desetim devam jeZe

I'rrt:rrrrier sv6tilniki svoje izidu protivu Zenihu i nev6st6. Pet., ,,t njih bd bujih a pet mudrih. Buje Ze prijamSe sv6tilniki

r rr;t' i ne vze5e ol6ja sa soboiu. Mudrije Le vze(e ol6j sa so-l,,,1rr rr sasud6h svojih sa sv6tilniki svojimi. Kasneiu ie ien\-l,,r rzrltema5e se vse i,spahu. V polunoii Ze vapdlj hisi:s

"Se.', rrilr pride, izidete v srdtenije jego". Tagda vstaSe vse d6vi,,r,, i ul(rasi5e svdtilniki svoje. Buje Ze r65e mudrim: "Dadite',rrrr ()i oleja va5ego, jako svetilnici na5i ugasajutu. Otvedade,,,rr,lri.je glagoljuie: "Jeda kako ne dostanet nam i vam, idete' 1r:ric k prodajuiirm i kupite seb6!". Sad5im Le tma kup,i1i,rl,rlt' lrrid€ Zenih i gotovije devi vnidu 5 njim na brak izatvo-r, rr biie dvari. Posl6d Ze pridu i prodeje devi glagoljuie:

' l<o.ie uzev5i.lluduii da ie zarudnik kasnio.

' rlpaj bi, nastade graja.

' [:ad su one otiSle...

1r{

-

,'Gospodi, Gospodi, otvrzi namlo. On Ze otveiav

'Am6ns gilagoljti vam: ne v6m vas.o Bdite ubo jako

dne ni dasa!".

redet im:ne vister

s Anten, zaista.6 ne poznam vas.7 ne znate.

112ka knjiZcvnost sred. vijeka 113

12.

BESJEDA NA GORI( I z Matei eva evandelja)

llcsjeda ili propovijed na gori odlomak je iz Matejeva. eYql-,r, li;r, gl. V. Ta isuSova propovijed je jedno od najimpresivnijih1',,1'l:rvlja njegova udenja o ljubavi i pra5tanju. Tekst,- naravno',,.,i.'rirno u"minogim na3im evandeljima i bogosluZnim knjigama,., rrri smo ga preuzeli iz jednoga bosanskog iirilskog rukopisa' tj., llvllovizbbrnika koiiie piiao g. 1404. Hval ,krstianino u dast\ .' r\/()(le Hrvoja Vukdiia Hrvatiniia. PredloZak je- Hvalovu. zbor-rrrl.r bio glagoljski kao i mnogim bosansko-iirilskim rukopisim-a.l, rrk ic u njem mnogo pribliZen narodnom, osobito u pogledurl,rr',tinc; mismo i sr-koje je tu i tamo zaostalo prctvorili u i, a

rr c'ili ii (dok ga je D. Daniiii u izdanju teksta, Starine lII,l,r,lVr|ilo u luT).

Isus narodi vzide na goru ndku, s6de tu i pristu-njemu trdenici jego. I otvrzl usta s\roja uda5e jez

ItlaZeni ni5ii duhom, jako tih jest carstvo nebesnoje.ItlaZeni pladuie se, jako ti uti5et se.ItlaZeni krotci, jako ti naslEdet zemlju.f tlaZeni alduie rteidute pravdi, jako ti nasitet se.IllaZeni milostivi, jako ti pomilovani budut.ItlaZeni disti srdcem, jako ti Boga uzret.Itlaleni smirajuie se,a jako ti sinove boZiji narekut se.

otvorivii.ic .-- ih (udenike).ko.ii se mire, koji su miroljubivi.

s-

BlaZeni ,izagpani pravdi radi, jako tih jest carstvo nebes-noje.-

BlaZeni jeste jegda ponoset vam,n iZdenut vis i rokut vsa-ki zal glagol na vi laLu(e mene racli' Radujte se i veselete- se,

jako mazda va5a mnoga jest na ncbesih. Tako bo izagna5e iproroki iZe bi5e preZde vas. Vi jcstc sol zemlji: a5ie sol obu-jajet,u dim osolit se? ni ka dcmu Zc budet k tornuz takmo da

isipana buclet van i popirajcma dlovrlki.s Vi jeste sv6te vsemumiiu. Ne moZet grad ukriti sc vrhu gori stoje;to ni vaZigajutsvitilnika i postavljajut jcgo pocl spuclom, na11 na sv66njacilri sv6tit vsim iZe v hramini sut. Tako da prosvitit se sv6t va5

prdd dloveki, cla uzre.t d6la vaSa dobraja i proslavet otca na5e-

fo li.ejest na ncbesih. Ne mnete jako pridt razortti zakona iliprorok; ne prid razoriti, na isplniti. Amen11 bo glagolju varndondiZe pricletrs nebo i zemlia, jota jedina 'iti jedina dria nepridet of zakona dondiZe vsa si budut. IZe bo razotit jedinuzapovid sih rnalih i naudit dlov6ki tako rnanji naredet se v car-stvi nebesnim. Glagolju bo vam jako a5ie ne izbudet pravdiva5e pade knjiZnik i parisi,ro ne imajte vniti v carstvo neibes-

noje. Sli5aste jako redeno bist dr6vnim:rz ne ubije5i, iZe trbijetpovi.ran jest sudu. Az i.e glagolju varn jako vsak'i gn6vaje se

na brata svojego ispitjure povina.n jest sudu; iZe redet bratusvojemu: xaka,le povinan jest snimi5(u;zo 12" reiet: buje, po'vinin jest jeonier ognjdni. ASie ubo prinese5i dar tvoj k olta-ru i tupomeneii jako brat tvoj imat n6dto na te, ostavi tu dartvoj pr6d oltarern i idi pr6ide smiri se s bratom tvojirn i togda

a qrde vas.s frogone vas (od izgnati - iZdenu).e ishlapi, pokvari se.? neie biti ni za ito.s i da jc ljudi pogaze.t svietlost.to stoicii.lr nego.P Da;idii: svtitanaci.t3 Ne mislite da dotloh.rt ZaisIa.tr umj. priidct, Proitc.rr; 4a 3l<6 nc bucli pravcla vaia veia nego knjiZevnika i farizeja.17 drEvnim, tj. u Moisiicvih l0 zapovijedi.18 ispitju, uludo, bezumno'1s raka (hebrejski), budala.zo sanmiStu, skup5tini.zt jeoni prema Vulgatinu gehennae, paklu'

114 115

t,r rsrrtl prineseSi dar tvoj. Budi uveiiavaje se s suprem2z tvo-

1,,', ,li.iro, dondiZe jesi s njim na puti, da ne prddast tebe su-

,trqr i sr-rclija te prEdast sluzi i v tamnicu te vivrZet. Amen gla-

1,,,ljrr tctri: Ne izideii ot tudu dondiZe vizdasi posljednji kon-,,

'

j.,::r $lijsste jako redeno bist drdvnim: Ne preljubi stvorisi'Az zc glagolju vam jako vsaki 7ie vdztit 'na ienu s pohotiju

1,r2.'liibi-stvorit s nJejutn v srdci svojem. ASie oko tvoje des-

,,,,i,'sl.rblaZnjajet te, izmizs je i vrzi je ot sebe; un6je tibo jest,l,r pogibnet-3eam ot ud tvojih' a ne vse tEIo tvoje vdvrZenot,rr,ict"v jeonu. I aiie desna ruka tvoja siblaZnjajet te, otsici1,r i vrzi ju ot sebe; unije ti bo jest da pogibnet.-jedin ot udiv,,lih, u n"ltt" t6lo tvoie idet v jeonu..Redeno Ze;bist drev-,,,,'i, ile aiie pustit Zenusvoju, da dast jej knjigi raspustnije;.,r ).c glagolju varn jako vsaki p'r'rSrtajezo Zenu svoju - razvi',l,,vcsJ lj-u;bbd6janago,27 tvoF'+ ju prEljubi ddjati.ze IZe pod-

1,,'11rr pojirnljet, pr6lju,bi ddjet. Paki sl'iSaste jako redeno bist, t, i'urrim-: ne v laiu klne5i se, vzdasi Ze Gospodevi kletvi 'tvoje',\r, i.c glagolju vam: Ne klnete se otnud, ni nebom, jako pre-r,rt jei,t U"ii; tti zemljeju, jako podnoiije jest nogarna jego,

,i .lcrosolimom, jako grad jest velikago cara; ni glavoju tvo-

1t'lrr klni se, jako ne rrr.-oZe5i jedinogo vlasa b6la ili drna stvo-r rt i. Budi Ze slovo va5e: jej jej i n6 n6.zs Liho sije ot neprijazni1r'sl.:ro Sli5aste jako redeno bist: oko za oko i zl:'b za zub. Lz Le

l,lrrgolju vam: ne protivite se zlu, na a5ie kto te udarit v desnut.,,ri.tu, obrati jernu i druguju; i. hoteiurnu sud prije'tirt s tobo-

lrr i rizu tvoju lzeti, otpusti jemu i sradicu tvoju.

:2 sporazumijevaj se s protivnikom (starosl. sgpra, Hva\ttltrem'a).

t:t kontrat umj. kvadrant (lat. quadrans, sitan novac)''n vei je s njom udinio Preljub."s izvadi ga,:o 1kq pusti.'7 osim- zbos preliuba'. navodi je-aa eini preljub.'$ da da, ne ne.ro Sto je vi5e od toga od zla je.rr pravdati se.

Pjesma nad pjesmama je jednq od starozavjetnih biblijskihknjiga koja se s nepravom pripisivala kralju Salamonu, ali ni dodairis nij"e utvrelen ni njen autor ni vrijeme postanja. Njen jesadrZaj ljubavna (einia lzmeclu zarudnice.i zarudnika prikazanau osndvi'u dramskoj formi i to u poetiziranoi ritmidkoj -pr-o{.Taj se ljubavni, _lirski. intonirani siZe. rl krsia*:!9j 1it"-t311:i,99ii

13.

PJESMA NAD PJESMAMA

re te u latinidke i iirilske lekcionare ie. - Odlomak koji

Na! odlomak poiinje zanosnim riiedima koiima zarutnicaotekuie zaruinika:

a1c iest onr

) i"Z" prcvzide gori i minu hlmi.Pbdoban jest vzljubljeni rnoj laniiu ot jelena.Se jest oniZe stojit vani pri okanci

ovdje donosimo (2, 8-14) preuzet je iz Berlin-skog glag. misalatz t;. 1402. - u koji je neSto kasniie unesell u okviru mise na PohoEenje Marijino. Crkvenoslavenski je jqz-ik u niem prilidno -ponarotlen. Podjelu na stihove izvrSila ic Mariia Pantelii (RadoviStarosl. instituta 5, 79-80).

no"tumadi mistidnom ljubavlju Boga i Crkve. Pjesma ie vjerojatnonajpoetidniji proizvod stare hebrejske-knjiZevnosti, -a u svjet*ojnajpoetidniji proizvod stare hebreiske-knjiZevnosti, a u svjetskojie

"kniiZevnbsii mnogostruko bio eksploatiran sve do danas. Pri-"miien"ien ie i u liturgijskim knjigama kr5ianskih crkava pa je takoinilenSen je i u liturgijskim knjigama kr5ianskih crkava pa je tako

-i' .".11"ti'r"ima - dosoio i u hrvatskoslaeoliske misale i brevija-- n oAtomcima - dospio i u hrvatskoglagoliske misale i brevija-rc re rr latiniike i iirilske lekcionare i oficiie. - Odlomak koii

1 to je onaj.

116 117

i pri okanci i prizirajez punestri.s

Sa jest vzljubljeni mojgovore mnd:r Vstani, napravljal' se,prijateljnice moja, golubice moja,krasnaja moja i pridi.

JuZe ubo zima minu,daZd otide i pr6sta,cvdt vsija na zernlji na5ej.

Vrime ot rizan'jar pride,glas grlice sliSan jestv zemlji na5ej.

Smokva ,pokaza plod svoj,vinogradi procvatoSei da5e vonju svoju.

Vstani i pripravi se,prijateljnice moja, krasnaja moja,i pridi, prijateljnice moja i golubice moja,po okancu ot kamene meju grarnadui javi mn6 lice tvoje.

Zvanit glas tvoj va u5iju mojeju:oglas ubo tvoj sladaki lice tvoje krasno.

' proviruiuii.3 u lat. prospiciens per cancellos.{ eovoreii meni.t irijeme obrezivania voiaka (loze).I dual: u u5ima moiim.

r*

14.

KANTIK TRIJU MLADICA

*tlil-il j;,sl?$#3i"#f'il#i .l'lf l?i"o',1?;:'*'i'iJ'5:.q. Autor mu je Pro-psalmodiiskog'Pjcsni5tva u ritiok Danijel (I-lI, !i-88I \o.j.i je

i prozt. Autor mu Je Pro-r lidovskim mladiiima biopsalmodiiskog pjesniStva u rltmzlranol .pruzr' duLvr r'u rv vrv

i.ii' b"'ii i "1't

fi ri's7-ss i 1o: i i " JEI'eini lidovskim ml adiii ma bio

.,A',e,rran ,r crrianiqtvo fiilii;ifi!":Kia se njegovi drugovi-Ananitar.'a"^'u suzai-r;stvo BabffiliHi j:i"fitrjilei1rff lii:[i:Sl'l*i,+1''iT^'J]#'Y1't3.*tia, Azatiia i Misirel nisu htjeli poklonitr.zlatnom llKu Kl

t?t"l?,'iti.iri,-uiii ." : Fe\o prida Danijel,. _-b1i:ol,*::f$f;'l"f ifdT"#.;tilil;;;;'' u &;i su oni oievari ovaj

ilili,i p: lji';";i" " j;i ;;#' i*';

". rl g .a"',:ll":, -l ?T: ^ f : "::,* Iilr[#iJ;#;k.k?i-i.'t"t'1t:*i:*]tTt5:1"":.?*iJllii.

H# i""."" j ;, . lti g_',,-' ";

i : "l':: :::*? : *, 3:ii, ;'5;"*:, 5il3';rs'rta r q JrvrvJ ^'"*-'-ii"]- Mi smo tekst preuzeli iz glagoljskogge, tj. Brevijare i Psall r,:-:^ -^ ^-L,-, crr r(rrz-t:;iii; s;;;lJ iJJi"" ir5e. pisao zakan Kirin,1i "iry*.:::*5:1;;;l]ili;;L Se"ju (danai u nauci-poznat kao Lobkowiczov

"t"fiitl, i"tt po izaanju J. Vajsa (Psalterium palaeoslovenicum

c roat ico-gl a golitic um, Prag 1916)'

lagoslovite vsa d6la gospodnja Gospoda, hvalite i i prev-

znosite i va veki.Blagoslovite an'jeli gospodnji Gospoda, blagoslovite ne'

besa Gospoda.Blagoslovite vodi i vse previ5e nebesr Gospoda' blagoslo-

vite vse sili gosPodnje GosPoda'

Blagoslovite s nc6 i luna Gospoda, blagoslovite zvEzdi ne-

beskije GosPoda.

r iznad nebesa; u orig. prEviSnee ispravili smo u ptEviSe pre'

ma drugim rukoPisima'

118

€--.-=-

119

Blagoslovite vsak daZd i rosa Gospoda, blagoslovite vsak,lrrhz boZji Gospoda.

Blagoslovite oganj i znoj Gospoda, blagoslovite zima ir;rl Gospoda.

Blagoslovite rosi i in'je Gospoda, blagoslovite ledi i mrazit iospoda.

Blagoslovite slana i sn6zi Gospoda, blagoslovite noii i dni(;{}spoda.

Blagoslovite ,sv6t i tma Gospoda, blagoslovite mlnije i, 'lrllrci Gospoda.

Blagoslovi zernlja Gospoda, lwali i pr6vznosi i va veki.Blagos'lovite gori i hlmi Gospoda, blagoslovite vsa proze-

l,.r irrdajag na zemlji.Blago'slovi,te istodnici Gospoda, blagoslovite mora i rdki

(;(rspoda.lllagoslovite kiti i vsa dvlluda se va vodahr Gospoda, bla-

1,,,slovite vse ptice nebeskije Gospoda.Illagoslovite vsi zvriri i skoti Gospoda, blagoslovite vsi si'

r,,,r,',' dlov6dasci Gospoda.lllagoslovi Izraerl Gospoda, hva[i i pr6'tznosi ri va vdkri.lllagoslovite jereji gospodnji Gospoda, blagoslovite rabi

1.,,., ; roclnji Gospoda.lllagoslovite dusi i du5e pravednih Gospoda, blagoslovite

l,r,.t'oclobni i sm6reni srcem Gospoda.ltlagoslovite Ananija i Azarija, Misail Gospoda, hvalite i

, l,r.'vznosite i va veki. Blagoslov,im Otac i Sin sa Svetim Du-lr,,rrr, hvalim i i pr6vznosim is va veki. Blagoslovljen jesi, Gos-

l,:'i,'J, .^ utvrdi nebesc6j,o hvaljen i slavljen i pr,ivznesen va

ti. vietar.',vt: ito klije, bilje.',r't' (to se kreie u vodama.lrv:rlimo i uzvisujmo ga.r;r svodu nebeskom (prema lat. firmamentum).

nt-

Apoialipsa ili Otkrivenie 5to se pripisuje It'anu, apostolu . ievand6listi, jcdina je prorodka knjiga Novoga zavieta. Piga1a j9u obliku poslanice-maloaziiskim crkvama. Puna fantastidnih vi-zija i proiodanstava, sva u simbolici detalia i fatalqih zbiv.anja,oria ie-kniisa neiasna i vrlo se razlidito tumadila. U osnovi onarrrikiztric iize borbe izmealu dobra i zla: tamne sile privremenobobieduju, ali na kraju trijumfira Krist. PonajviSe se uzimalo daje ovo proroStvo o svrSetku sviieta.

Kao dio Svetog pisma Apokalipsa je bila prevedena i-na staro-slavenski jezik pa 5e primjenjivala i u-liturgiiskim ditanjima.-einise da ie blla posebno u cileni u bosanskoi crkvi te se saduvala unekolii<o bosinsko-cirilskih rukopisa (Rukopis krstianina Rado-sava, Hvalov rukopis i Rukopis mletatke Marciane, sva.tri iz XV.stolieia). Tekst Abokalipse ia osnovi bosanskih rukopisa rekon-strriirao je prof. J. Hamm (Stovo 9-10, Zagteb 1960). Ovi.tekstoviiuvaiu v"etiku iezidnu starinu, ali i vrlo pomlatler-e iezidne crte,kao 3to su obijni ikavski refleksi. Mi smo tekst, i to samo prvuglavu, preuzeli iz Radosavljeva rukopisa, premda se ona nalazi iu glagoljskim brcvi.iarima.

1.

A

15.

IVANOVA APOKALIPSA

Prolog ot andela i eLe jemu dano bisipokalipsi Isuhrstovir icle dast jemu Bog pokazati rabomsvo.iim imZe podobajet biti uskor6.e I skazav,a poslav an'

delom svoiim rabu svojemu Joanlr, jeZe sviddteljstvova slovoboZije i svid6teljstvo Isuhrstovo jeliho vide. BlaZen dtej i sli-

r Riici apokalipsis shvar'cna ie kao mnoZina.: ono Sto ie se uskoro dogoditi.3 Neki tekstovi s/caza.

120 121

:,t'r'c slovesa prorodestvija i sdbljudajuie napisanija v njem:vltime bo bliz.r Joan 7 crkvam suiim v Asiji: blagod6t vam irrril ot suiago iZe b6 i greduiago i ot 7 duh iZe sut pr6d prdsto-lorn jego; i ot Isuhrstu 17sr jest sv6ddtelj v6ran i prvinac izrrrrtvih i knez cesarern zem6ljnirn ljubeiemu ni i razdr'5Surnuol grdh na$ih krviju svojeju. I stvoril jest nam c6sarstvije i;trerji Bogu i otcu svojemu. Tomu slava i drLava u viki veko-rr:r amen. Se gredet s oiblaki i uzrit vsako oko iZe proba5e.of 'lrrd i vd.pdlj stvoret o njem vsa kolina zemiljna amen. Az je-:,rim aolpaz ir,r, nadetdrkri kondc, glagoljet Bog, sej [i] bdjej iI'r't'dcj, vsedrZitelj.s Az Jovan brat va5 i obidnik v pedaleh i, r:sarstvi i v trpin'ji Isuhrstovi. B6h v otoci naricajemim Fa-l()nrrr za slovo boZije i za sv6d6teljstvo Isuhrstovo.

2. O vid6n'ji u njemZe Isusa vidE posridE 7 svitilniki

l) ih duhom [v] dan nedeljni i sli5ah za soboju glas veli jakol) truba glagoljuii: "Jeie vidi5i, napi5i v knjigi i poslji 7-mir r L\rcrrr v Efes i v Izmurnu i v Pergam i v Tijatir i v Sardejur v Filadokifijuto i v Ladokiju.tt< I obratih se viddtitz glas iZe1'l:rylola5e s mnoju i, obrai se, vid6hrs 7 svdtilnika zlatih go-r rr,'i i po sredi 7 svitilnik podobna sinu dlovddu obldena v po-,lrr i pripojasana pri sdscu pojasom zlatirn. Glava Ze jego ir l.rsi bili jako i jarina, jako i snig, i odi jego jako plamen, '1'rr

jirni,ra i nozi jego jako podobni mddi livanovi,tr jako u peii

I Prilog blizu.t U orig. jele.'; U Hvalol.u zb. probodoie.I Pisar je izmijenio originalni alfa.n U KaradZiia prijevod glasi: Ja sarn alfa i omega, podetak

r '.r r ictak, govori Gospodin, koji jest, i koji bje5e, i koji ie doii,. r, rllliteli.

I Drugi rukopisi Patom (: Patmos)."' Iskvareno mjesto Filadolfiju ili Filadelfiiu.,, tj. Laodikiju (Laodiceiu).,' cla vidim."\ U orig. ttidEti." U orig. ognini.'',Originalnu grdku rijed halkolibanos 1: poluzlato) rastavio.

t, il (lvue IUecl.

*$--

raLdei,eni, i glas jego jako glas vdd mnogo tekuito drZejtz oruci desniji 7 z'tdzd, iz ust jego mid obojudure ostir izostrsnishode, i lice jego jako slnce sijajet u sili svojej. I jegda vi-deh, padoh prdd nogama jego jako mrtiv, i poloZi ruku svojudesnu na,rnn6 glagolje: >Ne ;boj se. Az jes6m prvi i poslidnji,i Ziv, bih jako mrtdv i se Ziv jesdm u viki vikom amen. Imamkljud smrti [i] adu. Napi5i ubo jeZe vidi i jaZe sut [i] imZe po-dobajet biti po sih. Tajna 7 zvizd jeZe vid6 na desnici mojej i7 sv6tilnik zlatih: 7 z,rdzd anilelits 7 crkiv sut, 7 svdtilnik jeZevidi 7 crkdv sut.

t0 kao glas (3um) mnogo voda Sto teku.t7 drLe(i.tt U orig. obujudu, s obie strane.r0 U orig, and(e)lu, sedam zvijezda jesu andeli 7 crkava.

122 123

16.

IDESI ZE, MILOSTIVEE, KA POZRTIJU

Ovaj odlomak uzet je iz obreda otkriia i adoracije kriZa na\teliki petak u II. vrbnidkom glagoljskom misalu iz g. 1462.I'r'cmda su svi obredi Velikog petka nalik na dramu, ipak ovaj,,rllomak, koji nam nije poznat iz drugih misala, donosimo zbogl()ga sto podsjeia na ostatak jedne liturgijske igre. Tekst se pjevarr Vrbniku do danas, a zabilje1en je i u jednom glagoljskomrrrolitveniku iz XVIIL viieka u Vrbniku. Isp. Vj. Stefanii, Gla-lttljski rukopisi otoka Krka, Zagreb 1960, 351 i 415. - Vanjskiotrlik teksta ide u svojevrsnu starinsku poeziiu, ritmidku prozuriii je izraz pjesnidki. Stoga smo je i podijelili na stavke. Napoietku je uputa da dva klerika pjevaju tekst umilieno, tugaljivo,!\ao Zene narikade.

l)otom vazrnetal 2 i.akna krit pokrven2 istavSa pred oltarem i vspojetas umiljeno

kako Leni pladivice.

l de5i Ze, milostivde,r ka poZrtiju za vsrlh.I Ne tebe li Ze se otvrZe Petir; ki obetovaSe se i umr6ti s to-

ltoju.o

1 uzmu (dual).2 pokriven (tkaninom).3 zapjevaju (dual).a Mladi rukopis: milostivnide.5 Mladi rukopis jednostavnije: Tebe se otvrZe Petar.6 s tobom.

XF

I ostavi te Toma ki vsdm udenikom tvojim govora5e:

Pojdom i mi da umrem 5 njim.zSee ni jedin ot t6h um,irajet, takmo ti sam jedin, Gospodi,iZe me predistu sh'ranil jesi, sinu moj i BoZe moj.Prid6te i vidite Boga i dlov6ka viseia na kriZi,iZe rne predistu shranil jesi, sinu moj i BoZe moj.

? Iz evanalelja nijc poznato da bi apostol Toma govorio overijedi.

8 Evo.

I'ohvala Cirilu, Metodijevu bratu, koii ie umro s. g69. naoi_.' r r ;r ic. bila .staroslavenskim jezikom vjer<Sjaino lo5 u Tnorairsicoh

r.'zrlrrbljrr, tj. prije Metodijeve smrti (885)"i razl"aza niesovih ud;_rrrl.rr iz Moravske. -Nj.g" jg .qutor Kliment Ohridski (91*O). fetstr,, i ic saduvan u mlaclim-gjrilskim rukopisima,ruskim, bularskimr '.r psftiry1, podevSi od XIII. st. s odgovaraiucrm rzmlenama. _l lrrvrtskoj glagoljskoj knjiZevnosti -bili su-dosad poinati samorr.,;'rrVi Pohvala, i tlr u oficiju Cirilu i Metodiiu, sadivanom u ne_l',rlili.o glagoljskih brevijara. Nedavno je u jbdnom dosad nauiir, prrznatom brevijaru, nazvanom Breviiarom popa l\1lawa iz s.I l('r), pronaale! veii dio Pohvale. Ona ie fu _ Sto je vrlo neobiin"o. rrlxyd.ela u lekcije,.g lekcije (ditanja) opet predstavljaju odlom-r.' rz ulrlrova znua (ranonsKe legende), o eem vidi u ovoi kniiziI'r 3ll. - Prenosimo ditav tekst pbhvale iz Breviiara popa lvtiirrus',, rzdanju M. Pantelii u Slovu, 15-16, Zagreb |SOO, sir.'fff_t:tr ntcm-Je.samo prva redenica dodana pri komponiraniu oficiia.\r,nro je izostavili zato Sto i ona, kao i-ostali tetst otiiiia u Mi_\ r"vu brev-ijaru,.Cirilovo.rodenje stavlja u Solin u Dalfraciii, ir,rr i'()va i Metodijeva djelatnost prenosi se iz Hrvatske u Ctjiicu.l,rr(' .se potv5d-uj-e veza _i-zmealu glagolja5ke tradicije i barskelr..'(rrcrJe zasvJeclocene- v Lletopisu popa Dukljanina (gl. VIII. i| \ r KoJr Je na hrvatsku povijest primijenio podatke panonskihi' 1,.t'nda. - Druga je vrlovaZha okoholt da 3e tekst potrite i\l.rvrovu brevijaru ne podudara ni s bugarskom ni sa srpskom,,,|:rlicijom nego baS s ruskom (Sawaii-ova), a to io5 iednomr','rvrduje da je i Rusima i Hrvatima Pohvala Cirihr- (kab i io5r,, l,i rckstovjl do5la iz jednog izvora, tj. iz Ce5ke, joi barem ur ,.toljeiu. fo je.i razlol di je na5 tdkst dugotiaj"nim prepisi-r.urlLrn na vi5e mjesta iskvaren.

17.

POHVALA SV. CIRILU

124 125

frf--

-f 7 Dlmaciii v Solind grad6 rojstvo svetago Kurila i ;brata

V i"gt"ftili"aij" "t "Jau D6oklicija'na cesara i sve'tago Ga-

ia papi.r Danas nam, bratje, si presveti dan podobajet-dastiti

i,?Jujizl""e;; C";id radi i uditeij a j ereom. slov6n skim' ki nam

trlasoveriemg i krasotoju vsija nL zemlji' Be bo last ot dlovelt

;;.r";;J ;'p"e""tki:" rlobi "ot

gotte boZastvenoju siloju' Pre'-rtt"fitott

UoZja sazaa seb6 hram v srdci jego'

Na jazici jego leki na hcrofim6 podi Duh sveti razdEljajc

d"h;;;ij;duri'lpo Pavlju glasu ki icde:. Jedinomu komuZdtr

"*ri:atti" jest biagoclet po irerl darovanija Hrstova'z Gospod

reJe: Ki titrUit me vztiuUtjen Pqa"t, .ot:em mojim ki je-st na

nebes6h. Vednago otodastva vziska ;blaZeni Kuril ostavalj vsa

;;;;,; divac frobisio kako an'jel' otb6gaje Zitskih slasti v

psalmdh i v pisn€h Jtnot^ift poudajet sei Btagodet bo Hrsto'

va izlija se v ustdh jego.

Kako Solornrrr, .ud"t V ust6h vzeto duvstvo korunu Ze i

mif"J"u jazici, rnilost jimi Ze- vsa zloba hulna otrine se' Ot

;il;" ..rriirtorrriL ii""i" istede presah5i na5eju zestotoju..I

;;;;;" rnnogohulni jazik jeretik' Tulo usta dastna javi5c

se kako jedin ot ,"rupi* Boga proslavljajem' Poznahom- to'

boju troje sobstvo u--i"ai"o b"oZistvo i aeia dobraja hrstjan'

stvu.Togo radi proslavljajem presvetaja usta tvoja jirniZe nam

ia',ri sf"start duhovnaji i mtogu govoren'ja boZastvenaja; ja'

lititt: n "tg.-e turio igi"*l^p*povedi boZastvo preslarrno

i *""eih grdf,,i i rnrak otgone' O presv6'tloje lice tvoje prosvc'

t Ot" ie redenica stilizirana-onako kako podiniu -crkvena Cl'

tani a ria' ia'ri ;a;;4";; ";;;;u " ut"ui iutima i- u martirologijimn'

ii;d;"T; ciiir" i-l,,ra,li?:;'(K".irti rvretuaije) lokalizira se u dal'

i""^Ti,i;ii s.ii" irtt:"tti''i iiSLl Soi"n' Ujedno se ova dva slavcn'

;li;';;;;"Liii"riu o"uJo" i'i'a ' ilms$qr carem Dioklecijanonrifirli, a;i'i;i;i;;;d;;iis"ri"i (lat' Salona) i s papom-G-ajctlt

?;j'2'83r;e;i ;;- k"s;'i;iii"i:i a.liii tu'di da je bio Dioklccl'iinov roilak." t U orig. Prohlaicnag,o'r U orig. btaeovc';iff";erjem, ispradjeno po iirilskom teksttt,

' F-n8"i" tlierao) ie pi-evare od.ljudi'; 'N'""?:;;;il'jerit.r, kao na kerubrmu, podinu Duh Sveti dl'

ieleci cluhovne darove." c svakomu od nas.

' biii.iiiiiii-Pavlove poslanice EfeLanima 4' 7'8 ostavivSi sve u svijetu.o djevac osta'

.,' ,1, lrrrlr.nr svctim kimro nam mnogorazumni svet prosija"| | : t,,r,,.r , nrtit <lti tvojirr kima na5e tmi sv6tlostiju prosv6tii .,r i, l,'.r.rr'r().i tvojej zenici ozirajuii selz ot slavi boZije. Ot,r.,,r trr rrr( (. tvoii kima nam preda tsts piia sveta i k Bogu?l' ii, ||| 1,r.,t r Ivo.jc kimi nam otkri pismom boZi.je tajni. O sve-r,,=.ir,, r1.r', tvo.ja utroba of ke Zivota voda istede. I predastn6r,.i=. r,,'1r Lirrr:rlnnogije strane obtede.kako i slnce. I predast-ri:il,i ' rlr v rrir:.iie iivi rnnogorazumni organ.15 Togo radi po'.li r, t,.,.pr)rl v presveti Zivot prijati, otde Kurile. PriloZiro| , , -rrrtr'nr i vcroju k vsem svetim otcem.

l,l t'u sc.',(vr)tuia zornaja umj. svdtozarnaja, tj. svjetlom

127

#n

III. APOKRIFI

tB.

DJELA PAVLA I TEKLE

1i,,,1 r rl l) jt la Pavla i Tekle nastao je u II. st. na grdkomf;*i!l \,, rr X. ili najkasnije podetkom XL st. bio je preveden.iH -r'r,,.l.rvr'rrski negdje u Makedoniji ili Bugarskoj. Odatle se*lrtir. :,1r,,, 1',r ei.iclom slavenskom svijetu. Tako ga vei u XI. st.llarr=r,r,' rr lirrsi.ii gdje je saduvan najstariji slavenski fragmentIti.t', 1",,1't i'lt'kle. U hrvatskoi knjiZevnosti potvrden je tajt;',,! i it rr \ | I l. \t. Iz tog naime stoljeia datira glagoliski fragmentl,'tt ', , rrr.r rr Alhivu JAZU. Taj je fragnent naistariii spomenikF =,, l.'r 'ur.urc tipiino hrvatslie uglate glagoliice, a uiedno naj-|t"'r1r 1,,,rr.rti jtrznoslavenski prijepis apokrifa o dielima Pavlai l.t,t, . r,lrl.i svcga detvrtinu, ali najzanimliiviii dio samog apo-|rif + l: r,1, llagmenta uzet je i na5 tekst. Taj apokrif potvrtlent: I rr l,r,'qrrirrr iirilskim rukopisima. Mi se ovdie sluZimo zapo-ft,,11i.1, 1111,. rlr'lcktnih i nejasnih mjesta iirilskim tekstom u iz-il+r'i,, | ,.nrl.t (Apokrifi i legendy, t. III, Ljvov 1902).

"1,'tutr propovijedima u maloazijskom gradu Ikoniiu obra-, ,t l'tn rrr) li jepu djevojku Teklu. Tri dana i tri noci ne mide

L l,lrt s prozora s koieg slu\a Pa,ttlove riieii, gluha za sve.tt u,,', l)u i za rijeii slog zaruinika, mladog Tamirisa (Ta-',,, 'r,t) ;.(t kojega ne mari otkako ie tula Pavloy govor u ko-t,,tt .t vclita iivot potpune iistoie. Ogorden i otaian Tami-' ' 1 I rttrtrtr) ieli se riieiiti Pavla, gledajuii u niemu glavnog1 , t, tt \t() go Tekla odbija, te ga na savjet odbjeglih Pavlo-' '! I'ttr!il(rL:d (tim momentom potinje naS fragrnent) optuitt ,,,l lttokottzulom (antupatom) da zavodi narod. Pavao je!,',' tuti(t baten u tamnicu, gdje ga noiu posjetuie Tekla"

Lrlr/r'\'l{):rt sred. vijeka 129

F-

rtrekla ze vstavsi noiiju 1i snemsil rnonista dast vratarevi iI otvrze jej dviri i ide v timnicu dav5i tdmnidnomu strraZu

6carc srebrno. I vnide k Pavlu i s6d5i u nogu jego,t poslu5a5e

i,elidija boLija. Pavil ie -ttg:I jako nidtoze jemrl b9{et, Ziv65e

drznovenijern boZijem. onoj ze vera rast65e, oblobizajuii uzijego. Vnegda ie bE Tekla iskomar svojimi i Tamorom jako

iro"giUsit i po putem iskahu ieje, jedin ie ot vratar poved6

irn"ret latb nbeilus izide. Vprosi5e Ze j: "Kid6 ide?< I rede

irn: ,Ide v timniou k stranomu'" I Sid5e obrdtu ju iboZijeju

ljubvijua privezanu sloveseh jego- Izved5e ju ot,tud6, po-jim5e"naroOi, vesez ju sd soboju ki-knezu i povedaSe jemuti',rs"i".t I povel€ knez privesti Pavla na sudi5ie i svetujuTdkl;. Ona Zc ubo ide s radostiju veseleii se. Narodi Ze vi-drSvSe Pavla privedena na sudi5ie, vipijahu: >Vlhdv jest, po-

gubi ilo Antupats Ze v slast posluSa5e ?avla o pr6podobnihiAldfr Htrtovdh. I sv6t stvor,1o prizvav T6klu glagola k njej:>Podto ne posagne5i zaTamora jakoZe zakon jest ikonijsk?tt<Ona Ze sto3aSJ vzirajuii na Pavla, nidtoZe ne otvdiajuii'Teoklij a i.e- maLi j eje vz6pi glago,ljuii: tz,"Y dLL6t e bezakonicl-r,

sitLLdte nenevdsturs posrdd6 pozori5ia da vse Zeni ubojet se

udimije im!*r+ Knez 2e raLdaliv sirr velmi i Pavla biv, izagna

i iz giada, a T6klu osudi uZeii. I vstav knez izide na pozo-

risie-iv6snarodSnjimiclenaljutojetovid6nije.T6klaZeSatoZe jagnje v pustinji gledgjel pastira, tako i ta gledaSe

ijavla. f gledaluef v naiodlvid6 Gospoda jalrol llYlu sddeiai rede v JeUC: llato ne rstL'peiu ttlsro 1p'ride Pautr videt me'nel'(

i gleda5e na nj, vzirajuii.ri On Ze na nebo ide ztedi jei' Otroci

1 siednuvSi do njegovih nogu.2 mneii, misleii.3 islcoma ptc. Prez. Pas': traZena.I kao nestala.5 rekav5i da noiu.o boZiom liubavi.7 povedoie.8 Sto se zbilo.s aitupat je ncprcvcdeni griki izraz za prokonzula'to udiniv5i viieie.tt ikonijsk piema gradu Ikoniju u Maloj Aziji'tr oovika eovoreii.ts Spalite Zlosretnu ncv.icstu.11 kbie on udi.1r raZaliv5i se.to kao da neiu izdrZati.tz U orig. rtziraiuci Ze iei'

130 131

zc i d6vice prindse drva i seno da T6klu uZgut. Jegda ie iz-,,gsera ju nagu, proslzi se knez i divi se dobrot,Sts jeje. Skla-,loie ie drva i 'povol6Se

jej ljudije vzl6sti na nia'20 Ona Ze,,tvorSi obraz Hrstovzr vzl€ze na drva. Ljudije Ze vzgn6ti5e,'gr'rnj. Ognju Ze veliku suiu,z: ne prikosnu se jej oginj.Boglro ju milosrdova glaszs zemdljni stvoriv i oblak sviSe naidevocli pln i grad prolija se na zemlju. I rnnozi umre5c gra-rlorn.2a Ogdnj ie ugase i Tdkla spasena bist.

Pavao, medutim, sklonitt\i se u iednu grobnicu na putu kojiie vodio u Dafnu (Dapon), posti i moli s Onesiforovom'(Onesipor) obitelji da bi Boe izbavio Teklu od smrti.Kad si napokon Onesiforova dieca ogladniela,. skine Pavaosa sebe gornju haliinu te dade iednom dieiaku dq zg njukupi htieba.'Putem dieiak sretne !gt,r!" i odv.ede ie Pavlu.LI grobnici za'vlada op1a radost i "bE liublieyiie,mnogou. NeZeleii se viSe odvaiali od Papla, Tekla reie Pavlu:

''l)a po teb6 hoZdju jamoie a5ie ide5i." an ile rede k njej:',Vrcme se zlo jest, ti Ze jesi krasna, jeda v druguju napastvlrlcleSi v gor5u prvije." Rede Tekla k Pavlu: >Tdkmo zna'rrrt'nije Hrstovozs daj mi i ne imat mn6 prikosnuti se napast.<I r'cde Pavil k Tekl6: "Trpi i ,primeSi dar boZij.u Otsla Ze

l';rvirl Onisipora v dom svoj jemu s vsdmi jego. Pavil ie po'l,rrn T6klu ide s njeju v Antiohiju. Jegda Ze vhoZdaieta, srdte1,r'r; Sirin:z Aleksanddr prvijz8 grada antiohejskago, mnogo.1, tVore v grad6 tomu v dni kneZija svojego. Vid6v Tdklu,l,rlrza ju i moljade Pavla zlatom mnogiiem i darmi. Paval Ze

rr r'c k njemu: "Ne znaju i.en\ iuie glagolje5i. Nest rnoja."( )n ie mnogo mogize v Antiohiji, sam ju hot6 pojeti. Ona Le

rr,' r'adeii, na Pavla iska5e. Vipi Ze gorko: >Ne nudi me',tr':rnice, ne nudi mene rabi boZije. Prvih bo jesim ikonijska

'o U orig. divi se suii dobrotE.:ro na njih, ti. na drva.:1 udiniv5i znak Kristov, ti. znak kriZa':r: Premda je ogani bio velik.,r:r {J fil. trus (: potres)."' od grhda, tude.,'5 Kristovo znamenje, tj. krStenje.,r; ih (dual).'r Sirac (dodano prema iir.).'' Prema (ir., u orig. prvih."' mogui, moian.

grada.< I jemSi Aleksandra strga mu glavotegso i v6ndc strZes glavi jego i postavi i sramna prdd vsemi. Aleksandir Ze stide[se1at 11n4i privede [iu pred kneza]. Jegda Ze is[pov6d61 jeiestvori jemu osudiSe ju vdvr6ii k zv6rem.

Neka iena imenom Trif ena (Tropena) - u strtari sama ca-rica - saZali se nad Teklom i ugne ie k sebi na iuvanie dodana izvrienia osude, kad je priveiu na ljutu lavicu da jerazdere. NaS odlomak zavriava priTorom kako Lavica, umje-sto da naudi Tekli, Iiie niezine rtoge.

3o U Cir. hlamidu, tj. ogrtad, pla5t31 stideii se.

(prema grd.).

132 133

I)IIILA ANDRIJE I19.

MATEJA U GRADU LJUDOZDERA

,t,,nili ili Bugarskoj. Kod Slavena nalazimo taj apokrif u vi5e

tJzbudljiv sadrZaj apokrifa o djelima apostola Andrije i Ma-ti l.r r)realu legendarnim ljudoZderima pribavio je tom apokrifur, lrl,rr lropularnost. O tom svjedodi znatan broj prijevoda i pre-,.,,1,r gldkog originala. Na crkvenoslavenski preveden je po svoj1'rrlit'i do XII. st., negdje na slavenskom jugu, vjerojatno u Make-

1,r r jL ;"riso u hrrratskoiSlavena nalazimo tai apokrif u vi5e

koj, bugarskoj i rusko"j redakciji staro-:skoj redakciji predstavljen je tekst u

ono vrdme apostoli b6Se vsi sabrani k Isusut I razdilja'hu strani da gre vsak'i v stranu karno komu dopade Zr6b.2e LrEb Matijev pojti jemu v stranu dlov6kojadac. Lju'

,lrjt: is grada togo kruha ne jidihu ni vode pjahu, ner jadihu1'lt tlovddasku i njih krv pjahu. I to dinjahu vsakomu ki pri'lr,rjuhr: v grad ta. I jemahu je i odi im znimahu i pasihu je

travi.z I napas5i je,e vsajahu ih v tamnicu i dajahu im

I u Isusu., Tu je pisar krivo shvatio tekst svoga predloSka u kojemu

'., rralazila rijel otravitl. Tu rijed pisar nije uzeo u njezinu osnov-rr,,rrr znaienju (opdarati, zatarati), nego ju je povezao s rijedjutr,n,o, o kojoj je govor malo dalje, pa je tako doiao na ideju darr liudoZderi pasli ljude po travi.

't Po5to su ih napasli.

I rt( l)tsa u lrrvatsl(ol, srpsKoJ, bugarsKoJ I rusKoJ reoaKcul staro-Lr,,,t'rrskog jezika. U hrvatskoj redakciji predstavljen je tekst uLr,,,t'rrskog jezika. U hrvatskoj redakciji predstavljen je tekst u

,lr.r glagofska zbornika: u Tkonskom zborniku iz podetka XVI.'.r i ir Berdiievoi zbirci br. 5 iz XV. st. Mi smo tekst uzeli iz Ber-, r, t'r,c zbirke, ier je onaj u Tkonskom zborniku nepotpun..Naudnor,,f:rrrje teksta s raspravom izdala ie B. Grabar u Radovima Sta't,t.l111,sntl<tt instituta 6, Zagreb L967.

travu jisti. I Matiju priSad5ir v grad ta, ja5e ga grajane ti izne5e jemu o6i i napas5e ga, posacl,iSe ga v tamnicu i da5ejemu travu jisti. Prijam Ze ot demera njih,s ispi i ne na5kodijeinu, ni um izmeni se, da prebi Boga rnole i glagolje:o "Go-spcdi Isuse Hrste, kako vse oslavihom i v sled tebe idom,ztebe razurnihom kako ti iesi pomoinik naddjuiim se na te.Pridi i vij,s truOo stvori5e rabu tvojemu, kako pripodobi5erne skotom. Ti bo razumcjeSi vse. I a5ie jesi, Gospodine, pri-sudil grajanorn sim sn6sti me, ne prestanu mole se. Daj mnesvdt odima mojima da viju kako me budu v gradd sem sibezakoni dlovdci mutiti. I ne ostavi me, Gospodi Isuhrste, ine predaj me v smrt siju gorkuju." Tako se jemu moleiu,svidi sv6t veli v tamnici. I glas pride ot togo svdta glagole:,Kr6pi se, Matiju naS, i ne boj se, neiu te ostaviti. I oiu teizbaviti vsake tuge, ne takmo tebe da vsih ki su s tobuto v tojtamnici. Potrpi malo tu drez dni 27 i potam po5lju ti An-drdja i ispelja te van s te tamnice i vsih ki su tu s tobu.<I to rek Isus, paki rede: "Mir tebe, Matiju naS!" I ide nanebo. Tagda Matij prozrev i rede: >Svetinja tvoja prebudi'sa mnu.11<( I to rek sede v tamnici i pode peti.

Dvadeset i sedmog dana Matejeva tamnovania iavi se IsusAndriii te ga Salle u pomot Mateiu koiega su liutloZderiimali za tri dana pojesti. Na ladi koiom ie upravljao sdmIsus, preruien u kormilara, stil.e Andriia sa svoiim ud.enici-ma db zemlie ljudoidera. No prije nego ie lada pristala,Andrija i njegovi udenici zaspe, a kad se prob.ude, nadu sepred tratima liudoZderskog grada, kamo su ih u snu pre'nijeli andeli. Andriia nevidliiv ulazi u grad. lye! njim -ne-staju sve zapreke. Andriia ude u tamnicu i izliubi se s Ma-teiem.

I vstav Andr6i i Mat6j, pomolista se. I po molen'ji poloZiAndrej ruku na o6i slipih ki behu v tamnici i tudje prozriSe.I udinista rnolitav nad niimi i premini se um jih v 6loveda-stvo. Otveiav Andr6i 'i redc: "Idite s mirom!. A oni reko5e

a Kad ie Matil dolao.5 od njihova darobnog napitka.6 moleii i govoreii.7 sve ostavismo i tebe sliiedismo,s vidi.o dok se on tako molio.

10 s tobom.1r sa mnom.

134 135

nt' nur: "Idite vi s nami jeda nas sarenu i udine nam muke1,,rr,,r' ;]rVih.o I rede Andr6j: >Idite, ne imat pas i lanuti nar r', ,, I pojdo5e. I be5e muLi 149, a Len 40 tere 9 ke izvede bla-, rrr Arrclrdj. Tada Matij obrati se i izide izgrada i pornoli se.

Lrlriicr pride oblak i vze Matija i udenika Andrdieva.t: I po-r,lr i.jurr oblak v gori kad6 b6 Petar ude narodi'14 I prebi5errlirrr. I tudje ide Andr6j istamnice,ihoja5epogradu. Inajderlt) nriclen i na njemu bi5e telo imenem Andrijant'ts I sede

1',,,1 tirn stlpom da vito da oie biti. I bi vniti slugamtz v tam'rr( u cla ispeljaju ljudi 6a budu jali knezi i ini ljudi. I gda

1,r irlo(e k tamnici sluge i uzri5e tamnicu razbjenu i straiurrrrtrru. I tudje poteko5e ka knezem i reko5e: "Tamnica jer.r,,lrjcna i straZe rnrtve vse.* Tada reko5e knezi slugam:' l',' jtc, prines,ite nam te straLane da je snimo dokle pojdernorrl.irmo ter najdemo 6a nigdi plinimo ljudi ali se nigdo na',,rrli v grad k nam.< I18 sluge prineso5e te straZane. A biSel,,rito udinjeno i v njem paljak kadi zakaljahu ljudi i krv;',rljllru i pjahu. I poloZi5e te mrtvace nad korito' I prostrlrrl'rr ru]<sro hote ih zaklati. Andr6j Ze sli5a glas ot Boga go-

, ',r t'i k njemu: "Vij, Andr6ju, da se dini v gradu tom.u I tudje\rr,lr.ij pomoli se Bogu i rede: >Pro5u te, moi Gospodine,r', irri da spadu noZi slugam tim." I tudje spado5e im noZi'I r'irliv5e to knezi reko5e: 'rJo nam nebozirn, da oiemo udiniti',rrl:r, are imamo vsi pomriti od glada. Da da udinimo? Sbe-,rrro nikoliko ljudi starih tere meiimo oba nje Zribzo dal,rrrlcrno jili.. I spravi5e ljudi227 i meta5e Zrib oba nje. I pade'r rlr na 20 tar 7 ljudi. I rede 1 dlovdk ta ki bi5e Zribom dopad:tr,rr slugam ki ih imdhu klati: uMolju se vam, imam jednoga'.rrr:r, njega vazmite, a mene pustite.< A sluge reko5e: ,'Milrr;,;r De smimo udiniti dokle knezem ne povimo.< A knezir,l,o(e: >Ako ia da za se da bi se moglo slatko sn6sti, pu-

r:r Andrijine udenike (dual).'3 ih (dual)." udeii narode.'5 Grdki andrijant (pravilna osnova riieii andtids : kip) sla-

r, rr',lti je prevodilac shvatio kao lidno ime.ro da vidi,'? Kad su sluge uSle.ts oia f o4nOrig. I gda.

orostr sluet,u proltr iuga ruku dodano prema Tkonskom zborniku.:r(r bacaimo za niih Zdriieb,imo z-a niih Zdriieb.

bieea je bao Zdriieb. Izraz Zribom dopad (prema do-I'r na kbjega je pao Zdrijeb.i) je iskrivljen prijevod s gt1,,r,,r1) je iskriv s grdkoga.

stite ga.< A starac rede: 'Imam i hier. obi ti diteti?2 vazmite.a mene pustite.< I vaze6e-ti.diteti, a njega pusti5e. I molja_hota sezr ti diteti: >Ne ubijte naju24 itotte oSie poZivev"ez;do nikoga vrimena, a tada naju zakoljite!. A oni itr ne ti5epomilovati. A ti diteti jesta plakati.eo I vidi blaZeni Andrejnjiju pladuii se, proslzi se i vazrcv na nebo i rede:2z )Go:spodi Isuhrste, ne daj slugam sim prinesti semrti na otrodetesi,zs na stvori da rastldjut,sg noZi jih kako vosak va ognji.<I tudje ispadu noZi is ruk iih. I vicliv5e knezi vzvapi5e i pla_dem glagoljuie: >Ljute nar-r-rl Ca stvorisrno k tomu juie?*I se djaval pri5ad podoban starcu ndkotcromu glagoliSe posred6 narocla: "O ljute nam, kako umiraiem nJ imudi deiojasti! Pojdimo po gradu tere poiSiimo ieLa da najdemo zadbi to narn bllel:.:rq Andr6j Ze vidiv djavia kako gcvori i redemu: oO vel.jare vrate, rrse stvari si boZie ti ratnik. BoE na5vavrLe te v beznu!" A djaval sliSav to .ide: ,Glas tvoj "sli5u,

da ne vim gde stoji5.( Rede Andrdj: "Ne daj ti nog tbtastina grade sem!,< Tada Gospodin javi se Andr6iu i reEe: ,Javise im da vide gdo im-u6ini tol< I pri5ad Andr6j sta mej njirnitere rede: ,Ja jesam koga vi i5iete.< Tada oni ludie potekofena nj govoreii mu: "Kako si koli ti nam udinil, tako hoiemomi tebi.< I oSie govorahu mej sobu::ro oKakovu muku hoiemomu udiniti? Ako mu glavu usidemo, to mu je smrt, to muni muka." I tudje I rneju njimi vragom nauden rede: ,povr-zimo ga uiem za glavu tere ga vladimo po vsem gradu! I gdaumre, tada ga razdilimo tere ga snimo.*

Tri .dana vuku ljudoZderi Andriju po gradskim ulicanta, asvaku veier odyode ga svcga iz.ranjena u tamnicu. Treienoii iavi se Andriji Krist i iscijeli m.u rane. Da ka1ni liuclo-idere za njihovu okrutnost, Antlriia zapopiedi nekom kame-nom kipu da po<\ne izbctcivati yotlu. LiudoZderi uzalud tralespas u bijegu ltred bujicortt, jer im ognjeni obtak lcoji je

tt,krtt,7io. g.rad p.rijeti.da izadu iz grada. t) ncvo!ji zamole liu-,to:(t':rt..Andrt1u da im se smiluie. Kad Andriia uvidi da'sus.c s.krt:lili, zapouiedi vodi da piestane teti. N'a motttu-obiiccrrth lludold.era ostane Ardriia jo| sedam dana medu nji-ttta pouiavajuii ih u vjeri.

2t obe ta dieteta::r Tako u Tkonskom zborniliu; u orig. molata se.2a nas (dual).zr poZivrmo (dual).2e uze5e plakati.2i i reie dodano prema Tkonskom zborniku.?8 na ovu diecu (dual).2e zaSto nam se to doeodilo.30 meclu sobom.

136 137

DJELA APOSTOLA PETRA I ANDRIJE

Na Dicla Andriie i Mateja u gradu liudoidera,.neposredno.sesaclrZa.icm nadovczuje drugi'apostols-ki. romal koji -govori o dje.Umii'po.t"la Petra"i braii mu Andriie mealu barbarima. I tajie aookril preveden s grdkoga, ne mnogo priie XIV st. Potpunaje apokril preveden s.grdkoga, ne.mnogo prije.XIV st. Potirkvenoslavenska verziia tos aookrifa saduvana ie samo u ie(ie apt-rkrif preveden s grdkoga, ne mtrkvcnoslavenska verzi.ia tog apokri [a

,,' lriskupe Petre vseje crikve mojeje, radujte se vsi opie-rrr, r rrroji i krepki budite v trudeh mojih! Se govoru vam, vrr rrlt'h prebivajte skoze dlovdki v mire ovom va dni i v dasi,,, t,() lom paki budete se pokojili v cesarstvi moiem. Vstav5errlrtr. V grad varvarski i propovedajte evan'jelije cesarstvijarrr.jt'go. I az budu s vami v njem i va vseh dudeseh biv5ih,, 1;ss.rlq I celovav je Gospod vzide na nebesa s radostju veli-1, 1rr zclo. Petar i Andrej i Aleksandar i Matej i Rup ido5e

' 1'r:rd barbarski. I biv5im njim bliz grada4 toga i rede Andrejl','lnr: >Brate Petre, bude li nam muku trpeti totu kako sam1rr j:r trrpel v grade dlovekojadac?" I rede njemu Petar: >Ovol, rkrv6k star pred nami na njivi svojej! Kada dojdemo dorrlr'111, prosirn u njego hleba. ASie dast nam, togda trudimo'., Alio li redet: ne imarn hleba, togda vem da rnuku trpimo.<I krrtla pridoSe k starcu rede Petar: "Raduj se, delatelju do-I'r!u Otveia starac i rede: "Radujte se i vi, putnici dobri!<I rt't:c njem,u Petar: kna5i 'li hleba da dasi nam? Nam jestrr,,lostalo bra5na." I rede njemu starac: "Po6ekajte malo!ttlr:rlujte rni volus i semena da Sad v grad prnesu vamI'r.rillal.<

Dok se starac ltratio i4 grada, Petar i Andrija su izarali,startevu niivu i posiiali Zito, a ono ie istog iasa niklo i sa-zrelo-.Kad ie starac vidio iudo, poklonio se apostolima iobratio se na kritanstvo. Apostoli ga Salju pred sobom ugrad sa snopom zrela Z.ita. Saznavii za.iudo,_grads.ke sta-rjefine pozovu starca i stanu ga ispitivati. Kad tttju daapostoli, o kojima se govorilo da rastavljaju iene od mule-va, dolaze u niihov grad, iele to svim silama sprijeiiti. Uttadi da apostoli nede htjeti proci krai gole lene, postave nagradska .trata golu bLudnicu, ali na Andrijinu mol.itvu sletis neba arkandeo Mihael, uhvati bludnicu 2a kosu i digne jeu zrak. Apostoli udu u grad, stanu diniti iudesa i obraiatigradane.

I lrrr v gradu tom d,lovdk bogat velmi imenem Onisipor. Videv..rr;rrrrcn'ja ot apostol i rede im: >Veruju v Boga va5ego, akorrr,,1'rr znamen'ja stvoriti kako vi tvorite.< I rede Andrdj:",'\',t.c otrede5,i se vsego imdn'ja svojego i Zeni i ded svojih,l..rl'o i mi otrekosmo se, tagda stvori5i znamen'ja kako i mi.<

r Vrsta pozdrava, kao na5e >zdravo<.:' u svim dudesima koia se zbudu po vama.o Kad su bili blizu grada.' Priduvaite mi volove,

f,tpunaednomLrkvenoslavenska verzijl toglpokrifa saduvana ie samo u jednom

slacoliskom rukopisu,"tzv.-Zebmbiievu zborniku iz XVI. st. izloj?gd su prexzeti 4a5i gd.l.om.ci. Postoje. i dva,kraia. iirilska pri.ieiiia Die[a Petra i Andriie, i to u ruskoj redakciji. N]atrino iz-hanie teksta priredila B. Grabar u Radovima Starosl- instituta 6,

Zasreb 1967.

\ / oni dni izide apostol Hrstov Andrej iz grada dlovdko-

V jadac i tudje oblak svetal vshiti ga i nese ga na gorukade b6 Fetar i Matej i Aleksandar ri Rup.1 I kada videie ga,celova5e ga i vzradovaSe se radostju velijeju. I tada redenjemu Petar: "eto bi, brate Andreju, jesi li propovedal sl.ovoistinoje v grade dlov6kojadac ili nisi?" I rede Andrej: >BratePetre, molitvami va5imi vzmogoh, na rnnogo zla mi stvori5emuZe ti grada togo. VladiSc mc tri dni jako okrvaviSe stagnigrada togo.n I rede Petar: >Brate Andreju, vzmaga.i o Go'spodd i hodi, podivati hoieSi od truda tvojego. Dobri bo de-latelj teZit v trude zcmlju i plod mnog stvorit i budet njernuza trr)d radost. Ako Ii zlo trudit se, ploda dobra ne stvoritnjiva kada zal plod stvorit, a za tr.:.d Zalostan budet." I ovogovoreiim im, javi se njim Gospodin Isuhrst i rede: >Raduj

t Ruf (grd. Rufos).

139

SliSav Ze to Onisipor i naplni se iarosti i vazam konop po-loZi ga na grlo Andrijovo i vladaSe ga i bija5e govoreii:

"Vlsvic jeste! Kako mogu Zenu i decu i blago moje ostaviti?"I bijaie ga grozno. I kada Petar obrati se, vide Andreja bi-juiaz i rede: "e1,ov6de, dto tvori$,i? Prestani bijuiis 6lov6katoga.< I rede Onesipor: "Viju iako ti stareiina njih jesi. Recimi ti Zenu i decu i blago mojc ostaviti, dto li ti govori5i?" Irede Petar: >Az jedinr-rjr-r govoru, da je laglje velbludu skozeuii igleni projti nego li bogatomu v cdsarstvo boZje vniti.nSije sli5av Oncsipor, velmi naplni se iarcsti. Izne konop zgrla Andrijova i poloZi ga na grlo Petrovo i na6e vladiti gagovoreii: "Veliki vlhav ti iesi. Ne vhodi velblud skozi u5iigleni. Ako li stvoriii siie dudo, r'eruju v Roga tvo,ga ne liaz sarrr, na i vzrs grad. Ako li ne stvori5i, to zloju semrtiiuumorim tc po srede grada togo.o To sli5av Petar i oskrb6se velmi i pomisli govoreii: "Vladiko BoZe naS, usli5i mev si das! UloviSe bo me od sloves tvojihe i od prorok i oclpatrijarh tvojih. Naudi me i daj mi razum prorodji da netuZu od nas vse dni taceh.to Ti Ze Vladatelju, ne ostavi nas!lli iesi slavimitr od herofim.* I se njemu govoreiu, javi senjemu Gospod va obraze otrodete mlada, letu L2 i rede njim:"Ne bojte se, drzajte, az bo jesam s vami vsagda. Da prinesetse igla i pripelja se velblud!" I ovo rek5i Gospod, vzide nanebesa. Patapios niki ki bi5e sli5al od Pilipa nauk evan'jelskii verovaSe v Gospoda Isuhrsta i ta isti prinese iglu imejuiuu5i velice, blagodet tvorelz apostolom. Videv Petar i rede:

'Sinu, prinesi rnalu iglu! Neie nam umanjkati red Isuhrsto-va.. I prinesoie malu iglu i pripelja5e velbluda po sredegrada. I be5e se sa5lo mnoZastvo ljudi. Videv Ze Petar iglupoloZenu i velbluda stojeia i vzapi glasom velijem govoreii:

"V ime raspetoga pri Putancejern Pilaters ja ti velju, velblude,da projde5i skozi u5i igleni.n I otvorista se u5i igli i bi5e jakovrata velija i projde velblud. Videv Ze vas narod dudo i rede

6 v. Rj. ttlhav.? vidje kako Andriiu tuku.8 Prestani tudi.e UhvatiSe me naime za riiedi tvoje.10 da ne traZe od nas uviiek takve stvari.tt Ti si slavlien.12 zahvalnost iskazuiuii.1s pod Poncijem Pilatom.

l', t.rr: "Vnidi paki s'kozi!" I projde paki takoje. Videv Ze to(tr(:iil)or i rede: >V istinu velik vlhav jesi, na az ne veruju.l'rrrrcsite mi inu iglu i naidete mi Zenu skvrnu i poloZirno. r'rlrrr vclbluda! MuZi bo si vlsvi sut." Sli5av Ze sije Petar ir ' , , : ,Clov6de Zestosrdi, prnesi iglu i vsadi Zenu.n I vsadi5eI'r ,l;r projdet skozi. I otvorista se u5i igli i projde velbludl,,rzi- I rede Petar: >Projdi opet!< I projde da videt slavu

l','zjrr. I videv Onesipor dudesa ivzapi glasom velijem govo-r , , i: ,Velik jest Bog Petrov i Andrejov! Veruju, veruju v njega.V rrrrc Gospoda Isuhrsta usliSi molitvi moje!" I rede: >Petre,,r'r;rrn vinograde mnogije, imam sela mnoga, detrdeset i devetlrtr'r'zlat? i srebra i rabov mnogo. Razdarn imen'je moje ni-, rrrr, rabi moje osvoboju, ako stvoru jedino dudo kako vi

rr(,r ilc.<( I rede jemu petar: "Stvori5i znamen'je v irne Go_

1',,rlit naiego Isuhrsta.u I b6 Petar v skrbe velic6 jeda set, nrr ne svrSi sila. OSie ne b65e prijal sveto kr5ien'je. I ovol', tlrr misleiu, bisita glas s nebese: >Reci njemu tvoriti. Temt,, ' \,rvestim jemu." Otveiav Petar, rede: oTvori kako i mirr,,rirno!<< I pri5ad Onosipor, sta pred velbludom i rede: "V,,,r,' [suhrsta i apostol jego velju ti, velblude, da projde5i,1,',,(: u5i igleni,je." I tudje projde do odiju. Otveia Onisiporri r rrrc: "Podto ne projde takmo do odiju?" I rede Petar: >>Zato'.r,= kr'Sien nisi v irne Gospoda na5ego fsuhrsta.< I rede One-.,;',,r': ,Ode Petre, vnidite v dom moj i podijte." Vnido5e il,r rrod i krsti se v toj noii 80 i 8 du5 v domu jego. V jutrnji.' (lrn uvederd Zena bludnica, govora5e: "Kako ne beh do-r,'inlt verovati sa vsem gradom?" I rede sa slzami: >Vse

rrrr'rr'.je moje dam ubozim i dom moj Zenski molstir udinim."',r1, sliSav Petar od Zeni i rede: "Velju ti imenem Isuhrstovirn'"r,li clolu!<< I tudje snide zdrava i razda imenJe svoje ubo-,tnr, t.l"ata 5 U:tar i ,mnogo svitri dom svoj udini manastir;' rr.;lii. Apostoli Ze Gospodnji stvori5e crkav v ime Gospodar.r'.{'l:o Isuhrsta i vsi verova5e v ime Gospoda Isuhrsta. I po-.r.rvisc njim popi i djaki i predaSe je Bogu jemuZe verova5e.l'r'.udirn i 6tuiim i poslu5ajuiim i verujuiim budi milostivttt,rr'i Sin i Duh Sveti i Deva Marija i njega apostoli i vsi

, , ti. Amen.

,, bi." saznav5i.

140 141

;f

21.

PROTOE,VANEELJE JAKOVLJEVO

. ,.Protoertandelje (Prvo evandelie) ili Pseudo-Iakovlievo evan-ilelje sastavio jc neki nepoznati kr5ianin u II. st. na grdkom.Naikasni.ie do XlI. st. prevedeno ie na staroslavenski. Od togprijevoda, koii je poznat u brojnim iirilskim prijepisima, saiu-vana su u hrvatskoglagoljskoj literaturi samo dva odlomka. PrvisadrZi podetak Protoevandelja, a dita se na blagdan Zaietia DdviMarije 8. XII. u glagoljskom rukopisnom brevijaru MetropolitaneI\{R 161 iz g. 1442, iz kojeg smo preuzeli na5 odlomak (a), i uSl.ampanom Baromiievu brevijaru iz g. L493. Drugi odlomak (oroalenju Isusovu) doiazi u ditaniima na BoZii u Ljubljanskombrevijgru i u brevijaru Britanskog muzeja. Odlomak iz Ljubljan-skog brevijara, iz kojeg je na5 drugi odlomak (b), Stampao jeJagii u Archiv f. slav. PhiI. br.25. Tekstova po sadrZaiu srodnihProtoevanclelju nalazimo joS u drugim glagoliskim rukopisima,a potpuna parafraza je u Oxfordskom zborniku iz prve pol. XV.stoljeia.

a)

\ / leto napisan'ja oboju na desete kol6nu Izrailjevur b6V Akim,: bogat zelo i prinese dari svoje Gospodev6. Pri-

bliZi se dan Gospodani vcliki i prinese sinovea Izrailjevi darisvoje. Stav Ze premo Akimu Ruvimr glagolje: >Ne podobajettebe prvo prinositi dari ponjeZe ploda nisi stvoril v Izrailji.<Oskrbd Ze Akim zclo, ide v obe na desete koldni Izrailjeviglagolje: >Viju aiie az jcdin ne stvorih ploda va Izrailji.<Ispitav ie i obrite vse pravadniki jako plod va Izrailji stvo-riSe. Spomenu Ze Avraama patrijarhu jako v poslidnjeje dni

1 U godini popisivanja dvadeset koljena (plemena) izraelskih.2 Joakim, otac Marijin.3 prineso5e sinovi.a Ruvim (Ruben) iedan od Tzraelaca.

1,'1'o da jemu Bog sina Isaka. Pedalan Ze bi Akim velmi. nel.rvi se Zeni svojej, na Sad v pustinju satdes krov sebd tu i;'osli s€ 40 dni i 40 noii glagolje v sebi: ,Ne snidu nabrajnorri rra pivoo dondeZe pos6tit mez Gospod Bog. Budet Ze mndrrrolitva v bra5no i v pitje." Zena Le jego Ana oblk5i se8 v rizi.,voie setnije, dvi sitovan'ji sitova5es i dva plaia plaka5e gla-1',rliuii: >Pladu vdovstva mojego i pladu ;UeSeeaija mojeg-o."I'r iiadSu Ze dnevi Gospodnji velikomu,ro pos.raii ;u i3uAitr:rlra jeje, glagoljuii: >Dokol6 oskrbljaje5i du5u tvbju ietu-lrrr'i. Se ubo pride dan Gospodanj veliki. Ne podobajei ti sito_r,rti, na prirni glavoteg sirr ii,e da rnni Gospod, jeda rkako rnnirr,'prodobajet uvezati se im ponjeZe raba jesam, a sa obrazr.rt'sk12 imat.< I rede jej Ana: "Otstupi ot,rnene, segoZe ne',tvoru. Gospod ubo moj sm6ri me. Jeda li kako lastnil ie daltr'lri i.pridestit me gr6si tvojejem.lr( Ijudit ie zelo srrari5e 3uyl:riloljuii: "Dokol6 smiraje5i du5u tvoju? podto ne poslu-'.:r jt'ii glasa mojego?" Pedalna Ze biv$i Ana zelo, svlid-e rizi'.v,ric setnije i oblde se v.rizi svoje bradnije. K godini ie d.e-\( t().i14 vnide v sad svoj prohoditi se. I sid5i pod peniju,151,,,rrroli se Bogu glagoljuii: >BoZe otac naSih, blagoslovi mer .,liii molitav moju jakoLe blagoslovil jesi loZesna Sarinaror ,l:r jej sina fsaka.< Se Ze rek5i,vzrC na nebo i vidri EnizdoI'trt'ic na p6niji. Vsplaka Ze se glagoljuii: "Uvi mn6,"komurrl',rtlobih se az? Ili kto me rodi i kaja me loZesna izn6se,rz1.rl,,r rZ kleta rodih se pred sinmi Izrailjevimi. ponosi5e rne,1,,'rllaZa5e me i izgna5e me is crkve Boga rnojego. Uvi mnd,l,,rrrrr upodobih se az? Ne upodobih se ni pticam nebeskim,rlr r ptice nebeskije plodoviti sut pred toboju, Gospodi. Uvi

5 podigne; u orig, st'ie." \eit1 siii da jedem ni da pijem.' U orig. pos|tit.- <-rbukav5i se." dvije tuge tugova5e.", Kad je-doiao veliki dan Gospodnji (moZda Zidovska pasha)",r ovt-r,pokrivalo (povez) za glavu.-' carsKl znaK.'r Da,ti ga nije dao varalica pa ie me udiniti dionicom tvo-

t, .r lll'ilena.,, oho tri sata poslije podne.

,' sirlil, sjednuv5i; ?.eniju je iskrivljena rijed prema grt,. dafnel'f\i,l'), U CIf. dAlInLlelU.,,, liriio Sarino (Zene patriiarha Abrahama).', lioje me krilo iznese (rodi).

142 143

mn6, komu upodobih se? Ne upodobih se az ni zverem ze-maljnim, zanje i zvdri zemaljni plodoviti sut pred toboju, Go-spodi. Ni zemlji sej upodobih se, zanje i zemlja sija piinositplod na vsako vr6me i ta te blagoslovit, Gospodi." Sice gla-goljuii An6,re se an'jel Gospodanj sta pred njeju glagolje:,'Ano, Ano, usli5a Bog molitav tvoju i se podneSi i

-roaiSi ivzglagoljet se s6me tvoje po vs6j vselen6j.< Ana ie re(e: >ZivGospod Bog moj, jako aiie porojulo muZask pol ili Zensk,privedu i v dar Gospodu Bogu mojemu i bude sluZezo jemuvse dni iivota svojego." I se pridosta 2 vistnika glagoljuiajej: >Se Akim, muZ tvoj, gredet sa stadi svojimi."

U.grtk.om originalu se dalje opiirno priia o Marijinu rotle-nju, nj,czirtu djetinjstvu i djeiojaitvi, o borapku'u hramu,o zarukama s Josi.pom i o and.elovu navjeitenju. Nai b) od'-lon'tuk poii.nje kad se losip i Marija spremaiu u Betlihemda se ondje, prema zapovijedi cara Augusta, popiSu.

b)

f zide povel6n'je ot Avgusta kesara napisati se vsej vselje-I ndj. Rede Osip: ,Se az napisaju sini moja,:r sej ie otro-kovici dto stvoru? Kako napiSu ju? Zenu li seb6?(22 NastiZdju se jeju.zr De56er li mi? Na vedet sinove Izrailjevi jakondst mi de5ii. Se dan Gospodanj, da stvoritz4 jakoZe hoiet!"Se Ze rek, osedla osle i vsadi ju i ved65e ju sin jego Jakov.Ssmion Ze posl6dova5e. Id6hu 2e iz grada Nazarata2r v gradVitliom26 da napisali se biSe. B6hu bo ot domu Davidova je-goZe i grad ta glagoljet se. Pre5ad5em Ze im tri prapri5ia,obrai se27 Osip vide Mariiu drehlu:s i rede: nJeda kako suiejev njejzs truZdajet ju." Paki Le obral se, vid6 ju smdjuiu se

te Dok ie Ana tako govorila.to ako poroclim.2o sluZit ie.r Prema apo_krifnoj tradiciii bio ie Josip, muZ Marijin, udo-

vac. Izprvog ie braka lmao dva sini: Jakova i Simeoni, iato ikaZe: "Evo,

ja iu popisati moje sinove.uzz Kao svoju Zenu?23 Cir. mkopisi nemaju rijeti jeiu.2a neka udini.2i Nazareta.2B Betlehem.27 okrenuv5i se.:s U orig. truhlu (: gravidnu).:s MoZda ono Sto je u njoj.

, r(ie: oMarije, dto se jest, jako lice tvoie viZdiu oiogda,lr{ Ir!o,r}il ovogda ie ,smejuie se?" Rede jemu Marija: "Zanje1.rl'o clr,oje ljudi viidju: jedini pladuii se, a drugije veseleii, , (ireciuie Ze prejdu do sredi puti i rede Marija ha Osipu:'r:rsrcli me sa oslete jako suieje va mne nudit me iziti!"

rr''rtr Zc sasadi ju i rede jej: >I{ade te irnam vesti i skriti te,,l\() nlisto sije pusto jest." o5161e Ze abije tu vriap i vnvcdcr lrr i pristavalj't tu,sini svoja izicle i,skati babi Jevrejani-

'' i ot Vitl6oma. Az Le Osip*r hode hoZdafu:rE i ne tru2dah sc.\.':r'r'ie na nebo, videh kruZen'je nebeskoje stojeie i pro-'r,r znamen'ja mnoga videh. Po sih i.e zrev, viddh ienu ie-. rrr shodeiu s gori i rede mi: >eiovede, kamo ideSi?" I reh

, ; ,Babi Jevrejaninje iSiu." Otveiaiuii ie rede mi: "Ot Vit-, ,,,rti ii iesi?,., I reh k,n,jej: "Jej." I rede ka rnn6: "i(aja. jest', ,iriucija:r va vrtap6?" I reh jej: "Q!1s5enaia mi Zen:r, na,, r n-ri lsns. $9:16 Le jevze raLda.iet sveto od Duha Sveta za.

, , t1t' imat.< I rede baba: "ASie ubo se v rdsnotu?u ,I rederr rlr: >Gredi i vrZd!"rz Ide ie sa Osipom baba. I se o lak',1:,1 sta nad vrtapom i svdt veli vsija va vrtapi iako odima

rr, tr'1;eti. I rede baba: "Vzvelidi se dula moja clanas jakol'.r.;cn'je vsemu miru rodi se." Pri5adii ie baba vidd mla-

,lr'rurc saSlli sasac Marije matere svoje i vzapi giagoljuii:'Vt'lik jest mnd dan danas, jako vid6h dudo novoje.u I izide,/ vr'lapa slaveii Boga.

Nct povratku sretne primalia neku Salomu koioi ispripov.jedi kakvo se iudo dogodilo, ti. da je djevica ro'dila, u- itoS-al.gma ne vjeruje. Stoga je primalja odvede u spilju, gdjeSaloma ugleda Mariiu s dietetom, ali u isti tas osieti [a jelcainjena za svoju nevjeru: ukotila ioi se ruka. Na njeTinurttolitvu Bog joj poialje andela koii ioi rete: "Prinesi rukutvoju k otroieti i iscdldjeii!" Saloma posluia i odmal,L ozdra-t,i. (Dovle nai fragment). Dalie se u apokrifu joi ukratkopriia o dolasku i poklonu maga te o ubojstttu Zaharije, aca[vana Krstitelia.

"' U orig. truhlo." postavivSi.

" babicu (primaliu) Jevreiku." Prelazi na upravni govor."r hodeii samo hodao.' Tko ie ta Sto raela.

"\ U otig. semu." uDotli i vidilu

llr\.rtska knjiZevnost sred. vijeka ,flJ144

I

pod naslovom N i ko d emo v o eu an d eI i e spojena 9-u .nrvoqg ^grtn"ouiJ#'iioiilfii. a:"L' i- io:

- rila t o*i a . di ela i Kristort s tlazaK'

rrutl paktto. U prvom :Jirikazano su{gnje Isusu' niegova smrt r

f #';fu:e"1fl \"".".ltlf r*:-ii^ii!?;o'?*r*'Fi'U"'ii;dogadaia dao .1e.,povoJitjt":"i* obradama i postao temom sla-

riti crkvenih Prikazan;a'f uto se opienito, misli, Nikodemovo *ilX",1i: i;ttt:';g:L";a""" i ritl*ti6g ttu- slavenski najkasniie

^u -

needie u HrvatskoJ. 6au"t"..r"".prosirilo, na islodne,-shY:fft3iiiiiit"""ltii.- NjE"".

"u.l ttuii: i priiepis saduvan ie u glagor;srtm

iu,;;,iii_f ragin6ntiml;ii""*"a:r[Ti".;:;,"iTJ,^ii jtli6+1iteksta, i to iz Prvog (

i;;;il' ;;" pi5'uo, F'i+*l A.i f y^li":i'!;l i'ii'"'."''"'"iedr-rim odlomkom iZ .

'gl,d,ff {%,ltiF-\ft -''Hi''"'l?ti',if i'Uiis"';t-'.Tfi i'lfrisi!ma iirilslrom tekstu :i;;; :" i.'qn" L'i' Sioian<ivic u Glasniku

srpskoga ucenog aruS"tvla,ii"i' o+ (Beograd 1885)'

22-

NIKODEMOVO EVANDELJE

(2. tlio: Kristort silazak nad pakao)

146

1 Tr,rtvorite vratall pristra5naja midena i zatvori ieldznef ' zabijte i usilno protivite se da ne budet udrZe strani

rr,lllanija na5ego..z Sija ie sliSav5e mnoZstvo svetih prorok,1'lrrsom radostnim r65e k pak'lu: "Otvorite vrata i vdzmite se,r r;rta vddnaja, i vnidet cesar slavi!< I vzdpi David i rede: "Ibo,vr. na zerrrlji sui prordh:a Ispov6dajte se Gospodev6 jakoI'lrr11, jako va vdk milost jego i dudesa jego sinom 6lovedi-,,liirn, jako skru5i vrata mddena i pritvori i,ellznije skruii i1'rilat je ot puti bezakonija ih i prodaja.< I paki Isaija rede:'. 1 az pror6h: Vstanut mrtvi i vskrsnuta iZe v grobdh sutr rr;li$et gias Sina boZja i vzveselet se iZe pravi sut, ibo rosaI,rzt'ot Boga jest isceljajet je, zemlja Ze nedistivih padet. II'rolih: Smrti, kdd6 jest kl'in tvoj, kdd6 jest, sdra, pobddatr,iii?< Sija sli5av5e sveti, r65e k paklu: nOtvori vrata tvoja,rrrn ji: bo po;b6jen,s ti ne obladati vddne5i.ua Stvoren rbisi glas,lrugovje velik kako glas groma velika reki:z >Vazmite vrata,L rr, zi, vaSa i razvrzite se, vrata v6dnaja, i vnidet cesar slavi!<Vrtli'v$i muka kako dvakrat vzdpi5e i jako ne razumiv5i rede:''1.. lo sd jest cesar slavi?" Otveiav David k rnuki, vzguderr'lii:s >Razumdh az Duhom Svetim i pror6h: Hrst krdpikr .,ilan, Gospod silans v brani, td jest cesar slavi. I sam Go-'.potl s nebese na zern-lju prizrd i usli5a vdpalj ljudi da raz-,lr tiiit je siloju kriZa u:rnntja svojego. I ninje, skvrna ri smrdeiarrrrrlio, otvori vrata da vnidet cesar slavi!< I biv5u semu,lo,rlrijc pride cesar slavi v oibrazi dloveddskom i Go,spod pre-rr'lil<ije sili i tme v6dnije prosvdti kako i slnce. I abije ras-trl'u se uzi svezanih i snidoSe se ,padajuie i klanjajuie Isusu.l'l,ist se,redenoje Davidom:tr "Vsija slnce i snido5e se i nal,'zilr svojih vzlegut.lz( I Zaharija rede: >Prosv6tit s6deiijev trne i v sdni semrtnoj.< Se vidiv pikil i smrt i nedistivi

' Dodano prema iir. tekstu; dalje slijedi nai fragment.:r Sudeii oo lat. tekstu znadenie bi bilo: da ne bismo bili

:,rr,'bljeni mi koji drZimo roblje.;' Ta i ja, dok sam bio na zemlji, prorekoh.4 ustat ie... uskrsnut ie.' pobiieilen.'i neie5 obladati.

'zagudi govoreii," silan prema iir.; orig. sll."'I Do5to se to zbilo." Zbi se ono Sto ie rekao David.B leii ie,

l:,,L::,E':*xf,'ik'!, svctcnika Ane i Kajfe' te Nikadema'

12i",,:l:t:i:iviL'iili?ir#nlxt;r"a'-2#i'f f :'!"';'

'i;I{#i,##i:ir ?;,#f!{ii-!k{{*

t!,',fr';?"i"',0:i'Y#o{t,}ln,ni"i'no'

ffi

147

-

:'#ff #ii,r:|.".';r#T"";:',i'Jiri",illli':"1-:"Jf, J1""'#[,:J!1l;k. ; flri i nagt,o v n;itr teautitt javi se svate se'14 I vzapiSe

f,:;1;;t;..#,4;;"J,:?#11,'ili"il?'.".T,*"'#,"*'1ffi ii"ri ii.-e"ani, strasan vzrenijcm i ne istl6nan17 i ne prema-

ij*:1 H{r u[*i'*:l:lur:l1 : *,:s]i i"#:qlligu t.iz drZi umorcna, mrtva, pogreben v grobi' a.k nam

Z#p"iae. Ibo v smrti tvojej vsa potreso5e se i rnrtviie svo-

r"aisi i besdi slna ivoinstval ro l1'? "'t':pr"jlii;*l,Xi, iff*il:

i',1" l";'.ffi il;H;ll*'":#,'1'X3i", 3!i ;i ki ;;iiry i . o s I ip'

illrri* tvoicgo ,o3ttui sijanijom prosv.eiajeSi?a:r Ja[e bo vsi

bcsdislni ndrriiazni ustra3eni bojazn[iju] " '

,T::,:f:;'W":,;itffi#:#!:ii:ifkf i^Lf :ii:'Ti###"'f,:!n,'xxffT;:ii'iilii?f;n:Wf ;':4' x ri i i i i o- i' rr r' "ii L.' N ir'; ; i' i . o

"" ",tff ,f 'fri;l:r ttrt!'f Ul

v*,r{;;X#;1:ff ;iilif t;iifr":#i:i;ii{wf lr;iti"li:i"i/i:;,irzrlr:T.f :1:!i4'#,;i:{if i#iitStaiZ iosve identiin'a' Sve. to. iave Jr

iixli;r:;:'iTi[utr';rif',rl;f ;,:r;:;n,f ,'?i'!ii,ii'i!;irt:'!':"zBogom.

t:t olitni Itx zlirni ic prctrz.cto iz cir. tcksta,rn i<."i r,'i,rnicc ic loSe prcvcdeniiiai icte"icc ie lo5e Preveden

:.::-i nonitnnt tanli ltrmini:,rpor"iiii . . .. asni!!,!. .'!.:'.!i...!,'1f 'nit

ier ie u nas neditljivo'iii trhairu.,; le,t. tekst glasi:claritatem, dum Christum

""iiiii"- ii suis'icdibus vidarunt ' ' ''""-''::"t)[ci nrisci, rnrski prrci, ti' davli'

ta Svladani smo tobont (ocl lcbe)'r? strasan na poglcd i ncrasPaOtltv;

niiem i istlEnan-'--'-'r^ koii se ne da5 svladatiro sil6m uPornosti'20 Dodano Prema iir'et one koii- su bili vez,anizz stran'ni' u lat. caPtivos:r U oris. oslipleni bdie.:o U oriE. Prosvdtajut se'

u orig. ne straian vzrZ'

varkama.

uzama grijeha.(uznike).

148 149

23.

SMRT BOGORODICE MARIJE

Apokrif o smrti Bogorodice Marije poznat je na Zapadu podrr:istrovom Tranzit Bogortsdice, a u slavenskoj literaturi pod na.slovorn Uspen'ie (Usnttte) Bogorodice. Tekst je preveden s grd-Io!'.a na staroslavenski negdje clo XII. st. Iz tog vremena saduvanit' i najstariji crkvenoslavenski fragment Tranzita, i to ruske re-,illicije. Od glagoijskih tekstova najstariji je onai u Pazinskim,,rilorrcima iz pod. XIV. st. Tai ie. inade naibolie tradirani tekst.,,rilorrcima iz pod. XIV. st. Taj ie, inade naibolie tradirani tekst,rrrr Z:rlost, nepotpun i vrlo oSteien. Potpuni Tranzit dolazi u trirutrl

inade naibolie tradirani tekst,rrrr Z:rlost, nepotpun i vrlorrrracia glagoljska zbornike)rVIL st. Nad tekst uzeli sr:

ika i u .jednom latinidkom rul<opisu iz)rVIL st. Nad tekst uzeli smo iz tzv. Vinodolskog zbornika iz prvet,olovine XV. st. (izdan i kod Strohala). Defektna mjesta popu-rrjcira sti u uglatim zagradama iz Gr5koviieva zbornika (glagoli-:,liog rukopisa XVI. st.).

furada. [blaZena diva Bogorodica Marijal hoja5e na svetif\ grob sina svojego Gospodina naiego Isuhr'sta, po,kla-

rrjajuii kolene svoji presvete, molja5e svoga sina GospodinaItoga da bi ju vzel i prestavil ot sega svdta na vddni svdt,r cisarstvol nebesko. A Ijudeji behu udinili da nigdore hode"rrrr sveti grob plakati se ne smi, da na grob sina Marijina..rl):r biSe pn,i dan po vskrsen'ji Gospodnji, listo pride svetaN'l;rrija na sveti groib sina ter pode tvoriti molitvu,q pozirajuii

1 U orig. ot sega p cdsarstvo.: dolazeii.s Ovdje je pisar odito neito pogrije5io pa ie ditava redenica

',,,, lrrlo neiasna. Smisao se dade razabrati iz Grikoviieva teksta

1,ljc sc kaLe da su Zidovi naredili da se ne smi nigdore plakalirt,t tlrohi sina Boiia ni hoditi na sveti grob njega.

' inoliti.

v nebesa k svomu sinu. I nebesa se otvori5e ka Gospoji svetojIl$rlji, An'jel Gabrijel prilet6 s nebes k njej tere jej rede:

"Raduj se, Marije, usli5ana je molitav tvoia v nebeseh. Hoiete sin tvoj vzeti na,nebesa v crisarstvo nebeiko.o Sli5av5i svetaMarija te rddi od an'jela i vrati se vaspet va Vitleoms grad.Pojam5i 3 divojke svoje ke ni.i sluZahl, rede im: ,Prnes6temi kadilnicu!( I d'Zeii kadilnicir rcde: oGospodi Isuse Hrste,slnu moj, usli5i glas moj i'poilii mi Ivana apostola i da vi-dedi njega budu se vcscliti.-I ki su se k tebi pre,stavili svetiapostoli i ki su Zivi na scm svct6, vsi apostoli po5lji sa vs6hstran. A nad6ju se, sinu moj, da me thbies slisatil< ...

Pride Ivan Duhom Svetim s patomo,skoga otoka Epesao irede jej: oRaduj se, sveta Mariie, hoceS poJti ot sega sv6tak svo,rnu sinu!" Sveta. Marija proslavi B^ogi govoreli; "Go-spodine Isuse Hrste, sinu ry1e1.-stvori dudeia da te se ubojui ustraSe ki su te propeli ,ri t riZi i ki va te ne v6ruju!I kada me vazme5 ot" sega sv6ta, tada pridir mnoZastvo an'jeltvojih tere me vazrni, sinu 6ei k sebi, BoZe moj, zad su seIjudeji obeialie valgati telo moje i sa ovim odrom na komleZu kad umru.s( I rede sveti Ivan apostol: oNe boi se, Go-

,spoje sveta Marije! Ijudejl glase sli$ero s nebes da prihojubratja moja i apostoli danis simo.u Duh Sveti redi im:rr>Pojdite va Vitleom grad I Mariii, materi Gospodnji!,. I naoblaceh vsed5e, pnido5e v_sr apostoli ter irn rede sveti Petar:>Bratja moja draga, pov6jte -Mariii

Gospoji ot kih stran jegdo v4stz pri5al simo!< A Mariia vzveclc se proti apostolomvsem ter im rede: "Ninje vdruiu da oce priti iin moj s nebes,a va5 uditelj... I rede lvan: uja hoiah k svetomu lbltaru nasluZbu boZju v crikvi v Elpese ter mi rede Duh Sveti: Fojlrva Vitleom na pozdravljen'je Gospojino, matere Gospoda na-

,('g(.) Isuhrsta.< 'Ja Petar v RimE bihi jutarnje poslu5ajerri l)uh Sveti rede mi: Idi va Vitleom na pozdravljen'je k ma-tr'r'i na5ego Isuhrsta, hoie se prestaviti od sega sv6ta na on'lit.< Andr6j i Filip apostol i Luka i Simun Kananejts 1ivsta5e iz mrtvih, ti prido5e na pozdravljen'je svetoj Marijii;r Vitleom. A Paval apostol rede: "Az bih v gradi Tiverit0 il)rrh Sveti vshiti me sirno.< Toma lsis; "Bih v Indiji u Al-r':rna17 kupca v poladi i Duh Sveti vze me i postavi me po,ric16 vas simo.. A Marko rede: rJa bih v Leksandarskomr'rrc1u,18 pokajan'je dinjah i Duh Sveti vshiti me simo.. Jaliovrt'i:c: >Ja bih v Jerusolirrn6 i D,uh Svet,i vshirti rne sirno." AIt:rrtolornrSj rede: Ja bih propovddajete ,slovo boZje i DuhSvcti rede mi: oldi va Vitleom - i pridoh simo.* I pridoSevsi apostoli va Vitleom k svetoj Mariji, materi boZjej' A(;ospa sveta Marija vzdviLe rucd svoji:o k Bogu na nebo i1'r icle mnoZastvo an'jel serapimi i herovimi k njej. Kada le-,,:rie mati Gospodnja, slnce i misec stahotael va Vitleomei rnnoZastvo svetih predstojahu Gospoji svetoj. I pride mno-,,rrstvo ljudi neduZnih mnogo k svetoj Mariji, vapijahu veli-l,im glasom: >Sveta Marije Bogorodice, pomiluj nas. Kako

',starvlja5 nas greduii na nebo?" A sveta Gospoja bi milostivarrl greiniki i na nevoljne. Tu sl6pi prozirahu, tu knjasti ilrlomi zdravi bivahu, znamen'ja se dinjahu od svete Gospoje.'l tr stahu radosti, p6sni i vesel'je mnogo duhovno okol svete{ iospcje. I videvii Zidove da se dini slava boZja ot apostcl,rliol Gospe,22 svete Bogorodice i sveia jemslz lrud kraljr rlruzi Zidcne veie stra5no i posla5e tisuiniki na MarijuItogorodic;u i na aposloli va Vitleom Gospoda,vdornGospodarrrriego Isuhrsta da jamuzr Bogorodicu i vse apostole. I na-

14 u Rimu bijah slu5ajuii jutarnju.t; U orig. Simun i Kanandj kao da se radi o dvije osobe.to U orig, Piveri. Prema grdkom, radi se o nekom mjestu ne-

1? U grd. taj se trgovac zove Labdan.18 u gradu Aleksandriji.te propovijedajuii.:o uzdigne svoje ruke.:1 stado5e, zaustavi5e se (dual).,: Vidjev5i Zidovi da apostoli slave Gospu.:r U orig. iemun i lrud. Rijed iemun koju je pisar shvatio kao

lii rro ime u stvari je grd. Egemon : voila, vladalac.2a da uhvate.

; Betlehem.. 6 NaS. je prcpisivad pogrcsno smicstio maloazi,iski grad Efez,rz, lio.lega Je apostol g.stvari dosao rj Betlehem, na otok Patmosg(rjc Jc tvan.neko vrtJcmc Zivio u progonstvu.z neka doite.I zarekli.

s na koiem iu leZati kad umrem.10 Prerna grdkom originqlr, glas s neba javio je Ivanu da

apostoli dolazJ u Betlehem.tt tj. apostolima.12 tko od vas.13 Podi.

150 151

braie clrv hoteii ju saZgati i odar njeje i apostole vse. I kadnpridoie ha hrarnu k dvarem, listo pride oganj znutar s hra-ma silu boZju:r i poZga je ognjem an'jel BoZji Zidove ki bihupri5li k Bogorodici. I bi strah velik po vsem gradu i vsi ljudrki se Boga bojahu poda5e Boga v6rovati Zidove. Tako pravislovo boZje: "Ako hoiei spascn biti, dlovede, v6ruj v Bcgavsdm srcem i v svetu Bog<-lroclicu i v sveti dan nediljni zadje v nsdilju prijala pozdravl.jcn'ic ot an'iela Gabrijela, v ne-dilju je rojen Gospoclin nai Isr-rhrst vani Vitleoma grada vavrtape, v nedilir-r vskrsc iz rnrtvil'r, v nedilju hode priti nasud Gosnocl naS." I rcic Gospocl l< mar-cri s\lojei: "Ne sl.irbi,ko:s se veseii i riicluj! Nai a ,si blagodit i s,lavu moju hu jzL

imam s Occm rlojim, ke slave nigdore ne more ispovddaii.I du5a svcta.ja tvoja hoie pojti v sr,6tlaja skrovi5ia kacli jemir i 'l'cscl'.jc mnogo." Rede Gospa Bogorodica: "sinu mojpreclragi, 1"iolo2i na mni ruku desnuju tvoju i blagoslovi me,sinu moj !. A Gospa sveta Bogcrodica Marija clrLeci dasnujudesnicu sin:r svojego Boga tere re6e: osinu rnoj prddragi,klaniaju se desnici tvoiej presvet6!< Tere ju27 celova i rede:,,Isuhrste sinu moj, prirni du5u moju i budi miicstiv vsa-komu dlovehu hi priziva ime sveto moje da buclu proslav-ljena za.i sam te rodila, sinu moj!n A Gospodin Bog rc'ce jej:"Gospoje Eogorodice, r'eseli se, cla radujet se srce tvoje vtebi! Vsaka duda 1;.a priziva imc disto ne more poginutiv vi'ki." Obrativ se Bog k svetomu Petru,:s rede iemu: "Pri-bliZi se vr6me, hoie pojti sveta Bogorodica ocl sega sveta nanel-.o Duhr,;nr S'vetim, zato podni pcsan peti!" A sveti Fetarpoda najprvu pesan: aleluja, a vsr: sili poda5e velikirn glasom:aleluja. A. tada se lice r:natcre Gospodnje prosv6ti 7 krat veienego s'lncc sego sv6ta i prostri se i trzdviZe ruci svoji GospojaBogorodica i apostole blagoslovi svo.ju ruku i vz<lahnu. Preclacluiu svoju pnedistuju Bogorodica [sveta]ja v BoZji rLlci,:e aBog prostri ruci svo.ji presvcti, prija blaZenu i neporodnudu5u Bogolodice Mariic.

Kada izicle presvc-ta cluSa Gospojina, tada se vas gradJerusolirn naplni blage vonjc, a sili nebeskije vspdse pdsan

:; BoZjom snagom.:6 nego, naproti\r.:i ti. desnicu.

_ 28 Peiru izostavljeno u originalu; rralazi se u svim drugimtekstorrima.

2e u BoZie rulie (dual).

r, lirrr llasom: "Blagosiovljena ti jesi v Zenahl" A Gospodinr z, tliriu Gospojinr-r Svetim Duhorn na nebo. A sveti apostoli\ /( \r' s\/eto telo jeje i dastno poloZi5e na odar i ponesoSe,r t tli,c na 12 oblaka svitla i poioZi5e v rai. I kada nesihu sveti.,1,ostoli t6lo svete devi Marije, tada 1 Zidovin irnenem Ofi-rrrj:r lare pode razmitati odar Gospojin. Na tom dasi pride.rrr'icl Boiji i uside mu ruci v pleiu.3o I poda moliti se k Bogo-r,rrlici:;t Ofinija i k svetomu Petru da bi mogal cel biti. I redeI', 1:ir': >V ime Oca i Sina i Duha Sveta." I na torrn dasi pri-,l,stu obi ruci jego v pleii jego tere bi cel. Ki vid65e to dudoI to znamen'je poda5e vdrovati i slaviti Boga i,moliti GospojuIt,rtorodicu Mariju. Gospodin Isuhrst zva dvor nebeskogal, rrrsolima herovim i serapim: "Ku dast dostojna je prijatirrr:rti moja?< Odgovori5e 'sili nebeskije: "Dostojna je pojit,ir rrt'beska prdstola skrovi5ia.< I pojde Gospod s mnoZastvom,rrr'iel noses: d,u5u jeje v je33 dom. I tu savkupi dulu jeje' It l'uin i vznese na nebesko ladan'ie.

" oclsiiede mu, U orig. rcf.

ltosecr."r rijezirt.

rulic u rarnenima.

152 153

24.

KAKO BI PRINESENO LICE ISUHRSTOVO V RIMI KAKO POGIBE ANA I KAJAPA I PILAT

Moliv o Zeni (obidno zvanoj Veronika) kojoj je Isus na rupcuostavio sliku svojeg lica i koia tim rupcem ozdravljuje cara,vrlo je raznoliko bio primjeniivan u literaturama Istoka i Za-pada. Na Istoku ie motiv vrlo rano bio povezan s mctivom okralju edeskom Avgaru koji je Isusu slao poslanicu i Isus muposlanicom uzvratio i tako ga izliiedio. Tako se motiv poruezivaoi s nekim drugim apokrifima, osobito s apokrifima o Zivotu isrnrti Pilatovoj. U zapadnim verzijarna ove legende ozdravljenicar je rimski car Tiberije koii po ozdravlieniu ialje svoje voj-skovoele u Rim da kazne Pilata i drr-rge koii su Isusa osudili nasmrt. U mnogobrojne varijante ovog rnotiva obradenog po za-padnim literaturama, pa i u de5koj i ruskoi, bugarskoj i srpskoj,ide i prozna obradba u hrvatskoj (glagoliskoj) kniiZevnosti, sa-duvana u nekoliko rukopisa (Petrisovu zb., Akademiiinu zbor-niku IVa 92 - oba iz XV. st. - te u Zgombiieva zb. iz XVI. st. i uFateviievu iz XVII. st.). Glagolja5ki se tekst u vi5e pojedinostirazlikuje od sviju poznatih nam tekstova, a narodito po imenuZene koja posjeduje dudotvoran rubac, a to ie Arsenija. JoS sene zna iz koje je literature dolao k nama ovaj tekst; nijeislcljudcno da je to bila deika. - Mi donosimo tekst iz Zgombi-ieva zbornika, jer je onaj iz Akademiiina rukopisa izdao Strohal,a onaj u Petrisovu niic potpun. - Apokrif Osvetenie IstLhrsto'tou Dubrovadkom zborniku iz 1520. posve je drugog postanja, tj.prijevod je talijanskc piesmc La vendetta di Cristo.

[/ ada peljahu na5ega Gospodina na kriZno raspetje, tadas,- r" narod ljudir plaka5e, muZi i ien, oni ki GospodinaBoga ljubljahu od srca svoga i vsaka tvar se sa zemljuz

1 U Akad. rukopisu plk mnogi.2 sa zemliom.

rrr'sc{e i kamen'je se raspada5e i slnce i mesec i zvezdi tolrr..t: vss potamnelo viduies Gospodina Boga na semrt i nar.rspctje kriZno peljajuii. I bi5e jedna Zena v Jerusolime il,r',e vdovica imensm Arsenija. Ona ;biSe veliko Zelila viditir,,spodinl Boga i veie se ona plaka5e Gospodnje sernrt'irrr, r'r.: nijedna rids na sem svete. I ibeSe na njeje glave jedan,,lrlrrsac i bi5e veliko lip da va vsem grade ne rbi se bil rnogallr1'lji najt. I pozre Gospodin Bog na onu Zenu i rede: nZeno,,l:ri rni obrusac ki ima5 na glavd tvojej da si otaru tugu i pot,,,1 lica moga.<( A ona mu poda on obrusac svoj' A Gospodinlirl1 pozr€ na nebo i pritisnu obrusac k licu svojemu a licel,,rz.jc k onomu obruscu prilnu. tr poda njej Gospodin Bogrrlrlrf s?c sa svojim licem, a onaZerra pojde v dom svoj noseiil,,rzic lice tere je shrani v svojej skrinji diste v Jerusolimel,.rtli clna prebivade.

I bi5e v Rirne cesar poganin ki bi5e gospodin vsemu1,r:rtlu Rimu i vsi Ri,mljane behu pod njega va ono vrime. Terelrr,t' on cesar rimski beteLan zalim betegorn i v njega glave1,,'tc1r biSe. Ono lbehu osio live tere stahu v njega obr97e'\' n()su i v glave tere ga jedihu i opet van izletahu. I bi5er r'\rrf orr zli obraza i sla5e po vse detiri strani posli svoje

1,,1:r bi mu gdo mogal pomoii od one nemoii' I mnozi likari1'rilrodeie celjahu ga i ne mora5e? ga nijedan isceliti zemalj-',1,i likar. I sliSa ta cesar proroka velikagoa v Jerusolime ime-rr,'rrr Isusa ki ga moga5e od toga betega isceliti. I posla sli.r',,ic k tomu proroku v Jerusolim i pridoie posli pitajuie:"Krrcle je tu on veliki prorok? I druzi 'ga ljudi praveo da je,,rrrr Ilog i prave da je on mnoge nemoine zdtave udinil' jedal,r rrrogal i na5ega gospodina zdrava udiniti ot oneh os ke ga

trrlrr?<lo I sliSa to ona Zena Arsenija i rede: >Brati moji drazi,l,,,1lu vi dlovdka pitaterr ono je sam Gospodin Bog ki se jer,,,lil od devi Marije. Onoga, bratja, Pilat knez osudil jest,.r svcrjim sudci na semrt. Zato, btati drazi, u mene jest

" Drusi rukopisi ttideii., viSJie ona oplakivala Gospodnju smrt.

U A[ad. rkp. nijedne riii (ti. stvari).o ose.' moease.'' za iclikoea proroka." drusi liudi dridaiu za nj.," U o"ris] sliiddi ioS isceliti." iovjeFa kojega- vi traZite'

154 155

*

$

&

a

trtrF,

i

Tga

i

njega blaZeno lice; ako oie va5 gospodin verovati va to boijelice, on a(e zdrav biti ot oneh os i ot onoga zalago necluga.<A oni pcsli rekoie: oPoidi, scstio, s nami! Gospodin nab hoierad verovati va to boZje lice, ako more zdrav biti." A tadaZena pojet njih v dom svoj i otvori onu svoju skrinjicu v kojbi5e boZje lice. A tadaje or-ra skrin.iica prosveti se sedam kratveie nere slnce sega sveta. A 1c slugi tadaje pado5e se nakolena svoia i pokloniic sc boZju licu. I vazam5i b\ai'enaArsenila boije licc pojclc s n.iirni v Rim k cesaru. I posla5eslugi jednoga niih naprccl oct scbe l< cesaru v Rim. I kadapride, rede k ccsartt: "Gospodine, bucli vesel, ovo gre likarki te hoie ulititi izclrava udiniti ocl toga betega.< A one osiuduviel: ta glas, taclaie i pode5e se ljutiti v cesareve glavejaduie ga. A cesar od velike boli omadle i na tla se pade.I prici<lic oni posli sa onu Zenu u ke bi5e boZje lice. I kadaniih cesar uzre be vel6 vesel i posadi onu Zenu s boijim licempoli scbc, a one osi pode5e ruti I'elikim glasom v cesareveglarre. I redc blaZena Arsenija cesaru: "Hoie5 li verovati vaovo boZie lice da sada zdrav budeii od toga bctega?" I cesarzvapi glasorn velijem i rebe: "Veruju sa vsirn domom mojimda je to presveto lice boZje." I pokleknuv cesar na kolenusvojeju tere se pokloni licu boZju. I ta Zena razagnu lice boZiepred cesarem i tadaie one osi spadoie van na cesarevo krilo.A va one osah pode5e se letati besit'r i zvapiSe velikim glasomoni vrazi govoreii: oJu nam i gore nam, kako nas nigdorene moi:e izignati razve Arsenija z boijim licem nas izigna izna5ega doma." I cesar b6 zdra',t tere se krsti sa vsimi Rim-ljani. Odtole pojcle hrstianstv<-r po svetu i do danas je.

I rcie Arsenija l< cesaru: "Gospocline, moliu te udini po-gubiti one suclce v Jertrsolimc Anu i Kajapu i Pilata knezahi su toga Gospodina na scn'lrt osudili koga je lice te,be

zclrava udinilo.u I tacla ccsar rcdc: ,Ja sam to rad udiniti."I pode cesar spravliati vojsku na razoren'je grada Jeruso-lima i savkupi vo.isku silnr-r i posla dva svoia viteza s vojskuna Jerusolim, Tita i Vcspasi.ianzr. .A. blaZena Arsenija poloZiv5ilice bo;ije v Rime tere po.icle 5 njimi. I kada p'ridoie predJen-rsolim, ne mogo5e ga vzcti tudje, tada i sta5e pred njimnekolil<o vrime. I posla k niirn cesar veie vojski i vze5e grad

r: [J 6119. krilzqlNUPetrisaiu

uctl7rse,Akademijinu rkp. tiniti vrazi.

Ir'r'usolim. I tada je5e Anu i Kajapu i vsadi5e njijul4 v tam-rricr-r i davahu njima na dan jednu undu vodi a drugu kruha.I pojdo5e jemat Pilata rkneza. I 'kada hote ga ieti, tada mu'.(' rnesto jitja vsi pokloniSe. A Pitat ne rnne5e da ga ote jatir prihoja5e na njih stan, a [o]ni ga podtovahu i sprovajahu,i,rrnov-s podten'jem. I oni ga vazda mi5ljahu iati dokle ga,(' viclehu; a kada ga videhu odima, tada. mu se vsi poklanjahur lako ga ne moZahu jati. I videvSi to Arseniia, rede tema, itczema, Titu i Vespesijanu: ,rDa zat vi ne udinista po zapo-r ctlc vajut; gospodina? Zat ne jarnetato toga zlotvorcl P]la1aIrrezo i ne udinita mu kako je vama cesar zapovedal?" Tada, rri rekoie k njej: oGospoje, ne moremo ga iati jere kadar,.r lioli oiemo jati, tada mu se vsi poklonimo.o I pomisli tadalrl:rlcna Arsenija: ,>Zat. ga ne mogu jati, da v mesto jatja dar,rzrla mu se poklone?" I rede Arsenija: ,Ja vam povem zac

1,,r vi ne morete jati, za( je na njem svita Gospodina Boga,r lrlr rre da Pilat Zreba metati,zat ju sebe vze,17 ku bi5e samalrl:rlcna deva Marija udinila sinu svojemu, ka ni Svena, nats

r,".1 \rsa satkana. I zato vi se niste Pilatu klanjali, da klanjali,tt' se onoj suknji ka je na njem." I paki rede niim Arsenija:', 1:r vam povem kako ga vi jamete' Zovite ga k sebe na stanr, r'r' ga podtujte dotle dokle se zanoii i ustavite ga sobu

1r;11i.irr l-q16i rkada se svlde, tada ga jamite." Tada ta vitezarr, l,i dan poslasta po njega, a Pilat tadaje pride k njlm, 3,,ni ga mlst;atru jati i v mesto jatja vsi mu se pokloniie. I1,,,..,-lSe ga podtovati i veseliti se 5 njim vas dan. I kada b6

r,,'c k nbii nadini5e tomu Pilatu knezu postelju' I kada pojdeI'rl:rt spat, koliko svldezo [sa] sebe onu svitu boZju, tudje1,,, rlugi popado5e tere ga sveza5e naopak rukarni i vrgo5e

r.., t AnJ i Kajape k njega sudcema v tamnicu. I kada be.,,rirrlra, ispelja5e Pilata kneza van i svlekoSe sviti Z njega i,,1,( l ga sv-ezaSe naopak rukama tere mu o(izavezale' I tako,..' ,.r-imotno pelja5e po gradu Jerusolimu fru5taiuie i mnozillrrrli jerusolimsci dudovahu se za( tolika kneza tako sra-,,,,,1rro" ga sramoiahu. I tako ga za tri dni peljaSe fruStajudi

" ttjiju, njih (dvoiicu).'r' vaSega.',' iamdla (prez. duala od iati), uhvatite.'r sebi uze.'" koja nije Sivena, nego"' z.adrLite ga da s vama spava.'" tim svude.

156157

sre5il4 tere mu rede: >Kada to drivo plod udiiri, tada tvoj6tac zdrav bude." I kada se Sit povrati k ocu svoiernu, tadaotac njega bi5e umrl i biSe pokopan. A Sit vsaCi onu kituna grobi oca svojego. A ta kita sc prija tere vzraste cirivoveliko. I tako sta tri tisuia i pet sat let dari do vrirneneSolomunova.

I kada Solomun crikav ziclaic ku mu bi5e Bog zapcvidalzid.ati, lada ono drivo za li1-rotu niega udini posiii i hoti Z

njega teg udiniti criltvi. I vsi mc5tri nigdarc ne mogoSL' togadriva pripraviti v tcg, jerc nigcla bi5e dlgo a nigda kratko.A oni za sramotu toga drlva udiniSe v niem most na jeclno,rn

potoci prccl Jcrr-r:;olimom kr-rclc ljudi hojahu i dobitak. tr kadapride Saba kral.iica viditi mudrosti Solomunje i govoriv5i5 njim vrati se ot Solomuna. I mimo hodeii po onom drivui po svctr:m Duhu zvidi i pozna da je vele moino plemenitodrivo tcre malo od5ad5i posla k Solomunu rekuii: >Dain tividiti cla drivo ko v takovi mesti [v] va6iini stoii da po njemvse kraljevstvo Zidovsko ima poginuti.u Cesar Solomun sli5avto, vze drivo to tere je v tretom obzidi pokopa gluboko vzemlju. I potom onde lokva se udini vrhu onoga driva predpristri5kom Solomunjim tere sta onde dari do jatja Gospo-dina. A kada bi zajutra v veliki petak, tada drivo zi5lo bi5evan iz zemlje tere plava5e po vodi. I tadaj Zidove prokletivzeie ono drivo i i. niega udiniSe Gospodinu kriZ na kom garaspe5e. I tada isplni se rid an'jelova ku bi5e rekal Situ:Kada to drivo plod ubini, tada tvoj otac zdrav bude. A Go-spodin nai umrv na kriZi i pojde k paklu i izvede ot tuduAdama i oce svete is tamnice i postavi je v svetlost veinu,amen.

I To je "drvo spoznanja dobra i zla" s kojega je Adamu iEvi takoder bilo zabranjeno jesti plodove, ali su oni preltr5ilizabranu i sagrije5ili.

26.

ZIVOT ADAMA I EVE

Zivot prvih ljudi i njihova sudbina nakon izgona iz raja bila;, pod raznim naslovima i na raznim .iezicima desto obr:adivanarr ;rlrr>krifnim spisima. To je tema i latinskog apokrifa Vita Adae, r littee (Zivot Adama i Eve) prema koiemu ie nastao i hrvatskilriicvod. NaS je prijevod saduvan u dva glagoiiska rukopisa, tj.,r zgombiievu zborniku iz XVI. st. i u Fateviievu zborniku izrVl[. st. (drugi izd. Strohal u Stare hrvatske apokrit'ne prite iIt t'.t'trd.e). U glagoljskoj literaturi poznate su jo5 i clruge pride ou rrrrtu prvih ljudi, ali su razliditog izvora.

NaS je tekst uzet iz Zgombi(eva zbornika.

( ten'je kako bi Adam iz raja fizignan]

I tlarn i Eugat kada ,izignana bista iz raja vlasti i slasti,I \ stvorista"sebe krov. i stasta2 7 dni pladuia i riclajuda v,,,rlo:;ti velikoj. Po sedmih dneh ladna bisLta i iskahcta sebeprr c d& bista jila i ne obretahota. I rede Adam k Eugi: "Gos-1'.!c moj?, vele mi ladna jesi. ISdi 'nam piie dto jasti nadnemr,l,l,le uzrim jeda kako pomilujet nas Bog i prizovet nasI .rrlt: i preje bihomo." I vstav Adam i hodi 7 dni po vseh oneLl,, rrrllah,i ne najde piie 'takovije kaksvu preje irni5e v raji. Re-,, zc Euga ka Adamu: "Gospodi moj, jeda kako umrem od

l.rrlrr. I ako ja urnr'r., oie tebe gospodin Bog peljati v raj'.,, t'iia mene srdit jest gospodin Bog. I zato ako mene ubi-

'Eva.,r stase." ito iemo jesti.

I I ll,\rtska knjizevnost sred. vijeka 1f6i1f160

ieSi i ia umru, jeda si tebe vpelja gospodin Bog v taj, zai za

iloju krivinju spujen jesi.o Odgovoriv Adam i rede: >Ne hotej,rEuga, govoriti tako, ne hotej, da ne navedet gospodin Bogprot<tetitrrila. Kako moLet biti da bim ja vzl'oLil ruku moju naie i na telo tvoje ubiti te? Vstani vskore i iSii nam odkudeZiti moZem da nam ne pomanjka." I hodeia 8 dni iskasta piietakovije kakovu imehota v raji i ne nahajahota razve piieku skot ji. I rede Aclam k Euzc: "Ovo, ugotova Gospodinpiiu skotbm i zverem zcmljiurim, a na5a ubo piia b65e an'jel-ika i zato pravo i dostojno pladcm pred gospodinom Bogolnaiim iZe nas je stvoril. I pokajmo se vclikim,inolitvami, jedakako odpustit nam gospoclin Bog i dast nam odkudu ZitimoZem.. Paki rede Euga k Adamu: ,Reci mne, dto jest po-

kora i kako pokajemo se jeda kako trud na se poloZimosjegoZe isplniti ne vzmoZemo i ne budemo usliSani v proinjahi otvratit lice svoje ot nas gospodin Bog naS, ako dto obeiamoi ne isplnimo toliko, gospodi moj, koliko umislil jesi pokajatise zad hako ja napeljah [na] tebe trud i smuien'je." I redeAclam k Euze: oTi ne vzmoZes toliko dni trpeti pokore kolikoja. Se ja stvoru pokoru 70 dni ni pijuii ni jiduii. A ti ubor,-stani i pojdi na reku Tigruo i vazmi kamen i stoj na njemva vode aaZe ao grla v glubosti re,ki. I da ne izidet rid iz usttvojih jere nedostojni jesmo moliti gospodina Boga, jereustni naiijaz nedostojni stvorene sut i oskvrnjene clreva radiprepovedanoga. I stoj va vode reke Tigre 30 dni i jecla sispomiiuiet nas gospodin Bog. A ja hoiu va vode reke jardan-skiies 40 dni.o I Euga pojde na reku Tigru i tako stvori kakorede njoj Adam. Takoje i Adam pojde na riku Jardan i podestat na kamice daZe do grla va vocle. I rede: "Tebe govoru,voda iardanska, Zalui me! I da zberut se vsa plavajuiija jaiev tebc sut. I vsa iaLe Livotna v tcbe sut stvolena [da] obidutmelo i c1a pladut sa mno.iu. Nc cla pladut sebe, na mene zad onine si'lgleiiSe, da ia sagrciih." I tudje vsa Zivotna . vsa plava'juiija pridoie i obiclo(c ga i vsplaka5e 5 njim pladem velikim

a nemoj.; c1a ne bismo r:a scbc teret poloZili.6 Tigris.; nom. pl. Z. r.6 pleonastidko sl.s riieke Jordana.ro nelia me opkole.

rou6 pu4i da prestupil bi5e zapoved stvoritelja svoga i da bi5e.1lv5ls1 od velikije slavi vesel'ja. A voda jardanska ustavi se<lo togo 6asa11 ne dineii toka svoga dokle minu 29 dn|

Gledaiudi kako Adam i Eva iine pokoru, solona se razgnievii preobrazivii se u andela svietla, pode dvadeset i deveti danna "Tigru" te pozove Evu da izade iz vode ier da joi ie Bogoprostio. Eva povieruie i izade iz vode. Adam,.medutim,.odmah uvidi da se radi o davolskoi rtarci te ustraie u pokori40 dana, a dayao na Adamoyu molitvu iSiezne. Na to reieEva:

' r\',iiti, gospodine moj! Tebe dan jest Zivot jere ti prvid i dru-1,,:i nisi prela5ien ni prehinjen, da ja prelaSiena i prehinjenalrilr jere ne shranih zapovedi boZjih. I ninje odludi rne od',r'i'tlosti Zitja sego ili pojdu k zapadu slnabnomu i budu onderl,lile umru.< On Ze ne odgovori njoj ni besede. Ide Euga k',tr'^nam zapadnim pladuii se i sa vzdihan'jem velikim. I',tlori sebe krov. A jure imc5e v dreve svojem otrode. I jegda

1 rrtrliii se vrime roditi, poda smuiati se bolezan'ju. I zvapi;,,spoclinu Bogrr i rede: >O gospodine BoZe, porniluj me ip,moZi rni!" I ne be usli5ana ni be milosrdja 5 nieju. I rede,.;rrna v sebe: nPovem sijetz momu gospodinu Adamu.u It':rlii rc,ie: "O svetila BoZja nebeska, molju vas vratite se nar',lol< i povijte sije gospodinu mojemu Adamu.u I vrati5e se

'r't'tila na vstok i po Sumu niih razume Adam da Euga te5ko-

I'r bclezan'ju mudit se. I rede: oPlad pride ka mne' Jeda sit:t

zrrrile pridoie k Euze i ratet se 5 njeju?< I vstav Adam idel. rr jcj. I kada pride k njej, najde ju va velice ridan'ju" I redel'rrrla k Adamu: "Pokle uzreh te, gospodine moj, ustudi se

,!u:,:r moia od bolezni v koj jesam poloZena. I ninje moli go-'

1 rr rrlina Boga za me da usli5it te i prizrit na te i izbavit 'rne od

Ir,lcZin mojih kemi skondavajem se." I moli Adam gospodirr,r l3oga Euze radi. I se prido5e 2 an'jela i dve sile nebesker ',lrrie o desnuj'r-r njeje. I kosnu ju jedan an'jel v lice daZe1l r f)r's i rede k njej: nPreblaLena jesi, Eugo, za volju Adarna

' 1'r'oicn'ja jego velija sut pred Bogom. I molitav njegovihr.r,li poslani jesmo k tebe da primeSi pomoi naiu. Vstanirrrrit'i pripravi se'k rojen'ju!" Ona Ze stvori tako i pripravi., i rocli sina. I bi5e vele lep i svetal. Euga v istinu ne vide-

', od toga dasa.': rcrii iu to.'rr upitno sl.

162 163

f

it

*lj,r'

iit't i iq4._..eaamul"ldi Se lsis;rs nCa je to 6a porodih?" I rede Euga kajeni brl,i]Gospodine, ubij tb da porodih ne da kako sami ub-

rii" .n-ffnoo njego rad,i,-zad bojim se da v zel'jah jadovitiht0nusu nJlt':' Odeo=vori Adam ,i iede: "Ne ubij, jer plt i krvslatkols'.je.n 1l.t41s detii potede i v ruku svojeju zel'je pre-

I nare'5i trnejuci i divniie tlti. f da to zel'je svojej materi'i naueil.tTe njemu Kajan." An'jel Gospodanj pokaza-Euzenlihail jl kakoimiSe toga ditiia clojiti i gojiti i te5iti. I tadavstok. I*than'j"I poiat Eugu i Adama i otrodiia i pelja je na

rnena y'"IoslC Cospodin po an'jele svojem i pokaza njim se-

liu da r.*cskaia i kako Aclam ima delati i sijati i te2al\ zem'tri"eo ;od" imeti plod od kih plodi Ziti vadnutls on i vas rodabi. il nj"m. Potom Euga pode i porodi sina komu ime be

ka AO"Irebivahota Kaen i Avel vkup. I jedan dan rede Eugasina 4u.'lu: oGospocline moi, ja va sne videh da krv naSego

si ubii^ir3 Prohoia.Se r,ucerr Ka'inu.o I njoi rede Adarn: "Jedarur"n";'' Kaerr Abela?. I rede Adam: ,Hoiu razluditi njiiu nanise K^)tvorimo niima vsakomu o sebe:o prebivan'je." I uii-razlueJ,l,la teZatelii zemlji, Abela pastira ovcam. I kada bestaZrtvu,lia. drug od dm,gi ri potom kada ,imehu dati tsogul6t 1i2'1da ,t6i Kain e=bela. uu;ett Le bd Abel kada ir-neSe

i nare6o{.Potom tlved'e Adam zen'u svoj'r'r i za(e i porodi sinau *".ti lrne-jemu Sit. I rede Adam k Euzi: oOvo ima5 sina

.roela.(o"_.i'l]n Koino, Abelai Seta (Sita) rod;la ie Eva ioi 30 siitov.a/r,r)'e1i. Jednog dana isprita im Adam ito ie sve etrc t'rtcltodi,: le sapriieiio i bio isticran iz raia, a kad navrst'15U C9'5,i'a Ie osieii da mu se bli|i krai, dadc Adam pozvalt predati,"'" troi" potomke, koiih ie bilo 5 tisuca muikLLraca bez

..<t t diecc.I liadq o^,iest tex)abrani bchu vsi i oni vs'i jedinemi usti:r rekoie: uetoaarn ll'odc na(, cla si nas savkupil? I zad leiiS na postelje?<Tacla

"^|ce: ,Si,ni moii, rneni ie zlo jere v bolezneh jesam'<

---.-jrioSe vsi sinove njegovi: >eto jest da ti je zlo i v bo'l{ -

-\.-

,. i|^,zna.iuii.rs r\cc dodano Drcma Fatcvicu.,' liotr.ovnom 6il1u.l8 ^\{ln.

;: $.i:gll tJTs? ;?jl'i",'" i.Y1kom zi se."senim slasom.

l, zrrch jesi? Tagda Sit, sin njegov, rede: "l\{oj gospod'ine i,,,..', jeda si ploda rajskago poZelil od koga v raji jide5e i zlo',,lr,,ien jesi i v bolezneh leZi5i? Reci mn6, az idu k vratomr.riskim i posiplju prahom glavu moju i vrgu se pred vratar,riska i budu plakati s ridan'jem velikim proseii Boga, jeda',i rrsliSit me i po5ljet Gospodin an'jela da prineset mane odpkrcla koga poZetit jesi.uzz I o5ie rede Sit: oA dto iest bolezan,rrr,rl ode 1 gbspodine? Ne hotej potajati'zs nam, na reci narn!n,lim rede: "Kada stvori nas Bog, mene i mater va5u i poloZir,:rs v raj i da nam vsakoje drevo plodovitoje k jaden'ju

-ir,'i:c natrn da od dreva razumen'ja dobra i zla ko je na sredir;r ja da ne jala bisva.zr I da nama Gospodin an'jela ka obaro-,','ir'iu. I prlde das kada idut an'jelipred Boga moliti' I tudje;,ricie i niide mesto protivnik na5 djaval kada odstupili behu;rrr'jeli i piehini rnater vaSu da jast od 'dreva

pr6povedanoga i,',;li-ri poda. I'rasrdi se na nas gospodin Bog i'rede rnrn6: oKako,,t,"'rZd zapoved moju i sloves mojih ke ti poloZih ne,shrani?s,'rravedu na telo txojeTT ran razlidnimi boleznami od podela

1'l:rvi i odiju i ust daZe do nohat noZnih po vseh udeh tvojihproiclut te i vzmudet te. Sije stvori ka5tigan'je boleznem,,tr,'i'a radi sija vsa posla na rne Gospodin i na vas na'rodrr:r(.u I sije rek5i Adam ka vsem sinom svojim i rede: oObjaier,r.' l:'olezni velikije." I zvapi glasom velikim i govoraSe: 'eto.,t\'oru az nedistivi ,i ,nevoljni v tolikih bolezneh poloien?nI l.rrcia videv ga Euga pladuia se i ona nade plakati se i govo-r rti: >O gospodine BoZe moj, prenesi bolezan njegovu na me

1r'r'c j? sigre5ih." I rede k Adamu: "Gospodine moj, daj mene,lt'l bolezan tvojih zad mojeju krivinjeju sija tebe pridoSe."I r'cte Adam k Euge: "Vstani i pojdi sa sinom naSim Sitom k\'rirtclrn raja! I posipljita prahom glavi va5e i prostr'-te se

rr.r zemlju i pladite,pred gospodinom Bogom na5im jeda si1,,,rnih-rjet vai Bog i poiljet an'jela svojego k drevu m'ilosrdjar'. l<oga teie olej Zivotni i dast vama malahno toga oleja. It,,,rrraZete me njim i podiju od bolezan kimi skondavaju se.*

Eva i Sit podoie pred raiska vrata. Na niihovu molbu andeoint donese graniicu s drtteta spoznaie dobra i zla i preda jeSitu neka ie hitno odnese ocu na cLtiehu iet da te on za 6

'' U orig. polel jesi.,',r lgsrn6j fajiti.:r da ne bismo jeli (dual).

165164

1.

a$

$

4

$6g

i

]t

q

dana umriieti. Na povratku padne im g.rantic.a u ,riiekuJordan. Kad ie Adam tuo da im ie grartcrca pala u Joraan'on Salie Sita natrag na Jordan.

I vrati se Sit i najde totu kiticu i prinese ju ocu svojemu' On

Le kada uzre ju, ljubeznivo pr'ijat ju i vzradova se radostjuvelikoju i rede": odvo ssmrt iest i vskreien'je'" I 'prosi v.sih

sincrv ivojih da vsadet ju v glave groba njegova' I kako njimprveje rete Mihaj,l a'r'hi,n'iol: "Po iestih dneh hoiet umretiAdu-... I kada pozna Aclarrr cla pridc vrime semrti njegove irede ika vsem siirom svoj,im: ,Ovo, ja jesann let 9 sat i 30 leti kada umru pokopajte ne protivu vstoku slnca na njive pre-

bivan'ja jego." I -stvoreno jest kada govori sinom svojim,presta od besecl svojih i preda duh.-I-tudje slnce pomrde-iiuna i zvezcli 7 dni. I kada sinove Adamovi objemahu telooca svojego narikajuie nad njim i plakahu se gorko i govo-

ru6s; "iui ju, gospodine i ode naS, kako napelja na nas ibole-

zan i semri.. i tudie Mihait sta nad glavoju Adamovu i rede

Situ: ,Vstani od tela oca tvoga i pridi i vijzs 61o od njega Bog

delaje,t skozi to da ,stvoril jest i milosrt imejet.< I -tudje Sit

uzre ruku Gospodnju prostrtu drZeii Adama i du5u jego ipreda ju Mihajlu govoreii: >Budi v shranjen'je ruku tvojejudo dne progledan'ja i do let poslednjih v kih obraiu:0 Zalostrriih v raaoit. I tada sedet na prestole toga'ki prelasti ga'< Ipiki rede k Mihailu i ka Urilu an'jelom svojim: >Prnesite

irud tri sindon'i bizeni i prostrite na telo Adamlje, a inemisindoni pokrijte Abela sina jego i poloZite ga poli Adama'<I pristupiv5e vse sili nebeskije vlasti nad telesa i posveienbe dom siloju slavi Gospodnji. I pogrebo5e Adama i AbelaMihail i Uri,i a,n'ieli boZji. I rekosta k Situ i ka inim sinornAdamov,i,m: oKako ninie vidite, taki'm zakonom napredapogrebajte mrlvije va5e.. Sije Ze isplni5e an'jeli boZji i oti'ho5e od njih. I Sit v istinu, sin jego, vsadi kiticu dreva, ja'koZe prosi otac jego Aclam [v] vzglav'ji groba jego, ka po tornvzraste v drevo vclijc.

Slijedi umetak o sudbini tog drveta na koiem ie kasniie biorasqel Ktist,

Po Sestih ubo dneh kada mrtav b6 Adarn, pozna Euga smrtsvoju i sabra vse sini svoje i rede njim: "Sli5ite, sini moji

vzljubljeni, povem vam. Kada ja i otac vai prestupismo za-

poved Gospodnju, rede nam arhan'jel Mihail: 'Ciia pregre-',t'n'ja va5ega rodu va5emu napelja se gnev suda, prvo vo-

tlo.itt,2. ognjem; ovima dvima sudoma slrditi hoiet Gospodin, ltividaski r-od. Ninje ubo sli5ite me, sini moji! Stvorite skrizrrli kamenije, a drugije skriZali od blata zemlje i postavljaterrl njih Zitje vade:z kako v nas sli5aste'i vicleste' Na kim su-

rlorn prvo sudit Gospodin dlov6daski rod i te skriZali od bla-t.r zerlrlje otreiet se, a skriZali kamenije ostanut.< I kada\ \rr ova rede sino,m svojirn, vzdviLe ruce svoji k nebesi mo-l, r1i se. I preklonii kolene svoji na zemlju, gospodinu Bogul"rrlu vzdi i preda cluh svoj. Po tom kada stvoren b6 plad

l,oliopaSe ju vsi sini njeje. I kada plakaie se 4 dni, javi se

rriirn-an'jel govoreii k Situ, dlovdku boZju: "Ne pladite kf ,,rnu veCe razt,e 7 dni mrtvih va5ih zad 7-mi dan Gospodinpoi:i od vsih del svojih. I v sedmi dan vskrsen'je Gospodnjei,rrclet. Osmi v istinu dan buduieje i vedno iblaZenstvo je vl.,rrn vsi hrstjane s tdm i s tim stvoriteljem i spasiteljem na-',irn vkup s teli i z dulami vskr5eni budut' I k tomu veie',r'ilrfti ne budet, na cesarastvovati budut pravadni s gospo-,lirrom Bogom v vse v6ki vdk. .Amen'

zt, oridi i vii dodano prema Fateviiu.zo ir koiima'iu obratiii.

L; Kod Fateviia: postavite na niih pisan'je Ziia va|ega.

166 167

i

t

k

&

r

s'&

$r

*

avnaLrro'v,q, SMRT

Ovai apokrifni tekst, koji predstavlia duliu redakciju' uzet

i " i, b'"'r L,TJr.il ;id;i: rr.oe-irr.jrn i r.u + t 4 il,xi . s r. SIi in a redak-

Liia ie i u iirilskim ..iffiiit"^ tta'.N' Tihonravov' Pamiatnikiiiirt:i,,,,ii ",:i,''iioi u;;;;i;;i''-i, s-u"rtp"t"'hure 1863' str' 7e iFolivka , Arcttivu t. ttirl'fii,it'. iViii',_ii3-l25t. kraiili redakcijail;';i;;i.;iir." elag.rjikit.t i'Lopita (Berdiieva zb' 5' Petrisov zb'

ii[;;;l;i-;b.j-r.7o i tiDubrovadkom zborniku iz 1520'

p i kada skonda5e se dni Avraamu, govori Gospod arlraS'-

El i"f" l/Iihovilu: >Vstav idi k Avramu i rci njemu kako

iziti imat ot lica se zemlje, sega svita' Dni tvoii skondaie se'

a"-"tt..:iSl dni i dom tvoj dokle ne izideii od svita sego'" Iiziae Uitrait k Avraamu i nalae ga u ratajl svojih sedeia' bi5e

to stur vele. PriSad Ze Mihail k Avraamu i celova ga' I n9

vilaser Avraam gdo je. I rede niemu Avram: "otk'r.rda jesi,

;i;;6.i; i i"r"""iu-u Mil.raii: 'Putnik jesam'" Tada.rede

eu*rnt ,Da posidi malo da poiliu po dva konja i pojdgvg

v dom moi. K vcderu jcst, da podine5i u nas i zajutra-pojde5i

tu-o ttoC"Si, jccla te ne utaknets zalzvit i sn6st te'< I uprosi

bo l'{ihail Avrama govore: nKako ti je ime i povij mi.doklev dom tvoj vniclevci. I otgot'oti Avram i rede: "Roditeli stvo-

riser mi irne Avram. Gospocl ie rede k 'meni: Vstav izidi izdomu ot zemlje tvojeje i bt roda tvojego i idi v zernlju ku 1i

;;oliaZu. I poslu5ah ga i pojdoh v zemlju ku mi pokaza Go-l.poc. I pt"ai *i imJGospod govor-e:sJ( tomu ne naredeii se

Avram, na Avraam naredet ie i budet ime tvoie'o Otveda

n'f ifrait'i rede: oBlagosloviju te, Gospodi, da vidih 'muZa lju-lrt'cago te, sli5ah bo kat<o jesi sa5ad 60 prapri5i i prignav te-

l:rc i*zaklav i vstav5im u tebe.<o I tako govoreii njima meju,ol;u Avtaamu i Mihovilu vstav5i i pojdosta i pnidosta. na,,lan. I prizva Avraam Damaska, sina Elizarova, domaiegarrrtridiia, govore: 'Icli i privedi dva konja.da ideva, trudna bo

t,'sva.(7'O"tveia Mihovif i rede: "Ne trudi otrodete, tako boj,l,,,neia se dojdeve'.8 I pridosta do rike iedne s dr'-ima rabi-, i,'"roo i najdclsta jeclan dubac vele velik i imiSe kite tri po-

rlrlrne brezi i sli5ista glas ot kiti govore k niima: >Sveti'

l,rrrcsi naredenije svetomu k njemu Ze poslan jesi'u SIiSav

),' Ar,raam glas i ukrepi ses i skri tajnu v srci svojern govore:

r :r hoie to titil I kada pridosta v dom svoi i rede Avraamra-l,,,nr svojim: ,Idite v sticlo i privedite tri bravi skoro i zako-

l;rit' je i svarite jero da jimo, radost b-o velika bi nam' I pri1,rr:rie otroci, zakla5e i variti poda5e. I prizva Avraam Isaka':.,,',, svojego, i rede jemu: "Sine moj, dragi Isade,-.vstani -i,,,,lii rukoini;n au umijeve noze]1 ,gos-tu semu pri5ad5u k,,.',,r^, ,urt-i3n Uo v misli mojej kako iure mi poslidnje jes-t

,,r',, nalijati rukomiju i umiti nozi gostu semu pri5ad5umu k,,,,,rr.u dli5uv bo Iiak oca svojego to govoreia plader: se

l,nr('se rukomiju. I rede njemu: oOde,.da je to da rede: po-:t,,trrle mi jesinalijar,i ruliomiju i umiti nozi prisadsumu k,,.,','iu Sliiav Ze dvraam pladud se Isaka, plakati se nade 5

1 kod ratara, ii-viiase (: ne vitic I vtdiaie),.t.i' nc znadtlaSc'

' I; i":;asretne (ne je u rukopisu ispuSteno)', j;d -iitoiisi pi"nzi,ii smo ii ciriiskog (Tihonravov)'

168

' I nromiieni mi ime Gospod govoreii'" tI;;i'i;;eniii aludira se M-ihailovim riieiima.tra drugu

.,1,,,t', iir.ipiidu-u iiojoi se pripovijeda kak<; je negda Avr.am go-

i f ,,,i,iuo nortustio ti.i "ncpoznita ilo5liaka zaklavii za njih telc.r ,r'',i;;i"lii;;ii' ctosta ie mududi krava, ma.ika peeenog t-cleta'

' ,', r. ii. Gospod, o2ivi [ele. (Rusku vsrzi.irt Starnpao. Je..]'. Ja',',i r,.iou''u ,apEiiilieist<iia skazaniia o

^ucthozovEtnih.' licah'.i so-

I ',, 'rii'q^"r.if"i"-iu."lc i8i7, str' 135 i 225; prapriic je nas ispra-

, 'l , rl orrg. Je PrLPrsc.irtcia"- 'idemo,

icsva - icsmo (duali)'t'nvrl iaitrdi doci icmo.

';;i';;;i";;-:-obodri se (ali iirilski u Tihonravova ima

" " "';' rtf/iite ie uzeli smo iz iirilskog (Tih') ier je u giagoljskonrr 1, r,rj;rlno iskiivljeno vrarite.

'i tl:-r umijemo noge (dual).' pladuii se.

169

ti lH lffui+ tii:l ",;fi lii F1i:-y:ifli,i'3#"i:::il I ;;i $,' :':: :' 3ri lt !t + i i * :ji{*i.*::r",,"-l::""ft *J;13tij;.iit' :':::' I I I l,ill

j* J"'."

r"'?,;;fi!;' ; :i:i"" ",x'i,:r?il;s"a *" wnhovl vz-ide na

a:X? 1.'*1 " H"'t#ffi l'; llti**|" ;i'l *i'iYt?#,

;;1,r;;",,q*ii4*Sili*;[:ili!:miff $;i,,:",lii.yf*iJ:"f; i',Tti$t"#-tryr,'';'$p;+l::'iu'*'*iiffif :";','3*{,f, tfif; T?ilq"rultirilU{-iiift

; H:l tfl '#,T,' i;il*:f# ^&:':'i,:""l !:iJ ".ii{:i,

lx'.:Trhll,:*':*:Y;:l*.ll''.,";ii:?t,:!:i:t"i,ftiil;;r

",

-; v ;i uu' i ia J e;l*ru;*5i#:,rl

iillm,*i'fi1ilffi "

j'*':?.f H':li;;;:::*iii"*ii:'tt,gJ'i""X:il?J"\l'i'lfi $,';v,*tli:li*ffi iii+fi :i#tltr*ii'*'{?"i'xi *t'1ffi idTffi , r-f*:l*fiil3:ili?l;l"#?'H:I;istsak san i vspregnu i

vstav icle t auot"#iuai UiS" gt:t :,1:9t i rede: "Otvori da s

;",r ; dt"' .,' "i" '' i jnll"", "X f ""H, fi Ji?ilt'i I ffi*:

Vstav Ze Avraam

- I tlgli3t3tr H1?!4'' .vetiii ti besictovati'

ll 3 Siiii:; i?i'!';Y:#;::; jyy+,or'ttiti slova

; t"",lli: fi"zx;un?", ;*'r; ;11; "n

e d a n e u stis i t'

' Eiiiltti dodaje: v snz'

:iczaqrloocapladuiiseicelova5ega'Vsplaka"Ze'se'i.1i#*..'Vtai"}"'nnituil plakati se pode.5 njiml' Sli5av ie to.;;;;"; ,'j"eu, pr"J-:iii i buduii njej. v kliti svojej i ona

rrride k dvarem f.oai'iiufui" i" i -upioii t'5ift govorec.i "Go'

lriodH;;;;;; d" i"* ui a" tako pladeie v su noc? Jeda

lrlo niku ri6 povida nouil-oi-Ututa va56g-ara ali ieda umrl jest

1,il"r"l"t "i"io" lrll''otg*ori Mihail: lNi' STl sluZeii prav-

,i,i ""^pirlilt;h niiedne-ridi o Lot6-" SliSav5i Sara i razume

.llr-rienije jego jeredtt" uiS" J vsih'dlov€k rid niega vele' I

ltrte k Avraamu: 'o'ufto-aa plakati pri5aclSumu dlov6ku semu

li nam ali kako proslzi sv6tu senu sviteiu se v naSem domu

vrr ovu noi, radost uo-;Ltt bila v domu'naSem' a ne plad'< Ir,'ie Avraam t nj":'""iiaf'" "lS

ti dlovdka sego boZja'budu-

,,,7u:'r Otveia Sara i ;;dtt 'Ja razutneh kako jedan jest oc

,,nih muZi jid5ih poa^J"Lo* ambrejskirn kada ti poiad na'',,li'i. p.iettil"u"'i ""iti-i

i jis'mo.5"njimi v dornu naSem'<:'

I r'cee Avraa*t 'oo6'o-3"ti iu""*ila; la bo kada umih noge

rrit';1a, razurnif", f.ar.o"ii i"G "o'i ti" {1aa umih pod dubom

';i"iJt;iil; tuau- gt"'a-irtot"ozz izbaviti Lota ot sodomljan

r 1,.vida mi tajnu'' f;d;-A;;;am k Mihailu: 'Gdo ti jesi?" Ir,.,,c Mihail t evra^amui 'Az jesam Mihail'" Rede Avraam:

''l)l skaZi mi deso "ie

potfu "u' ku mni'<s8 I rebe Mihail: >Sin

tv,ri Isak skaZet t"Uii' n"f" Avraam ka Isaku: "Sinu moj

l ,:ric, rci mi eu 3"'iuidil va sni'' Rede Isak: >Vidih va sni ka-

l\() slnce i misec uiS" ttu glavi mojej i.se muZ veli s nebese

'.\,rle se kako svdt veli i znet slnce z glavi mojeje i ostav-i mene

, ":,1rlukuv

se i rih: 'Ne otjemlji slnca glavi mojej i sveta mo'

1,;',r. Vsplaka Ze se i slnce i zv1zdi govoreii: Ne otjem\i'.r,la sili naSeje. Otvdia sveti muZ i rede mi: Ne pladi se da

,,t1;rlr svet domu tvojego, othod'it bozs ot nizoti na visotu' ot

t, ,rrr)ti na'prostran'iuJ, ot trni na prosveienije' I rih k nje-

,',, Rijed je o Lotu koji je (prema Bibliii] bio Avramov necaK'

.., r/-1-^ +: --^x .{o ip mrai ioviek boiii?' kut"'ti znal da je ovaj dovjek boiji?

,,, Opet aluz-ija na. apo]<rlf91,pit^d:*15:"i: Avram Pogostio

,,,,,,,r,Xuiia'liiit'J "*uifi ir.oe tili

-mumbrej skog)'''' kako su to noge KoJe'

" irfasmo."' zbog dega vas je poslao k meni (Bog)'

"!,Originalnoi|LoditboispraviliSmouotho(litbo(kakoje,r , rril., PStivta).

20 ti. Avraam. .. -gae prema iirilskom;; di#.i:11. valga ispravili smo u vdzi

v'leg.22 usavsl.

170

171

mu: Molju te, Gospodi, vzmi i lude 5 njim. I rede mi: Ne vsa das lude, da svitit se dokle skondajut se 12 (asa, kako bogovori Mojsij:so Svetli mui vidih,et slnce oca mojego vsho-deia na nebesa.. Otveia Mihovil i rede: "V istinu tako jest,slnce otac tvoj jest i vazmet se na nebesa i telo njega ostanetna zemlj,i dokle vskrdsit i Gospod. I n,inje, Avraame, tebi go.voru: ustroji dom tvoj i svr5i strojenije svoje." I rede Avraarnk Mihailu: ,Molju ti se, gospodi, da ne izidu is tela, na da i stelom idu gori da bih vidil vsa dela Gospodnja tka udini nanebesi i na zemlji.n I rede Mihail: ,Ne dostojit mi toga udi-niti, na da idu i povim ocu nebeskomu, da ako povelit mi,tagda skaZu ti vsa.< I vzide Mihail na nebesa prija misli dlo-vedaskije i sia pred Gospodom i govori Mihail Gospodevdgovore: ,Siko govori drug tvoj Avraam: Hotil bim s telom vi-diti dela tvoia.< Otvdia Gospod Mihailu i rede: "Idi i pojmiAvraama s telom'i skaZi njemu vsa; ka ti redet udini njen-ru,drug bo mi jest.< I pride Mihail i pojat Avraama s telom naoblaci i nese ga na riku naricajemu Okijan.

I uzri Avraam dvoja vrata, jedna mala a druga velika iposrode obojih vrat na rpr6stol6 dlov6k veli i narod rnnog am'-jel okolu njega pladuii se i smiju6i se. Plad Ze jest veii s'miha7 krat. I rede Mihail k Avraamu: nNe zna5 li njega?" I redeAvraam: 'Ne znam, gospodi." I rede Mihail: "VidiS li obojavrata, velika i mala; ova bo jesu vavodeiija v Livot, a velikav pagubu. Sa bo muZ sad6 Adam jest, prvi dlovdk koga Bogudini i privede ga na mesto ovo viditi vse duSe ke ishode otteles. I ot toga jesu vsi dlov6ci. I kada ga vidi5 smijuia se, ra-zumij kako du5e v iivot vidi5 gredui; i kada ga vidi5 pladuise, razumij kako vidi5 duSe veduigz v pagubu.

Mihail je proveo Avrama kroz mala yrata. Ayram prisustvu-je sudenju jcdne greine iene. "Sudija" je Avel, griiehe iitaiz knjige Enolt. Oblak potTese Avraanta ,na tyrd,< (lat. firma-mentum) odalcle gledtt zlotinstva ljudi na zemlii i traii dase greinici smjesta pogube. Kctd je Bog vidio da bi Ayraamsvojont strogoiitt tutiitio svu zemlju, naloiio je Mihailw daga vrati na Temlju. Uto ie unrla Sora i Ayraam ju je poko-pao. Katl su bili odbrojeni dani Artraamovi, Mihail po|alje

r0 Rijed Mojsij dodali smo po iirilskim tekstovima.It Vidjeh svjetloga muZa.sz koje bivaju voclene (ovdje je naime imao biti pasivni par-

ticip, kako je u iirilskom: vedomy i vedomya).

po niep,a ukraienu Smrt, tako da ie on niie prepoznao.Tstom"na nieeov nagol)or pokaie ntu se ona u svoi straholi,rako da je'to"ga ciana umrlo u rtiegovoi .kuci^40 li.udi odstrlaho. Na Airaamove molitve oni oilvieie. 'Smrt iSCeznu,Avraam kako va sni preda duh svoi." Isak ie pokopao Avra'ama kraj svoje maike.

g

tqF;4g::**

172 1/5

28.

O PRE,KRASNOM JOSIPU

Vrropopura'n"pl,'i3,o,s:"5;i';':r.jil-,t5i1T*iij:Li;'J-l#?,x"J#'i'fi'ilil__*:liiidil*,r#iI3#Eeu*ye.ffi h?;:i,J*''i;:'ll':u,urjl",?'l,t*,r.;i.iri"cu.u,"'.r.'Fiiiffi jh5lf.ll*f *:*'*$;tpiii,il'i-,T';t+?ff ll"'-'?:l?l:l;"",,':rinlir:i:5'#;;"Jt$:ifi li:

j:ll'i:-i"fl L1t'i''Lil#:$T:f t,:#t."'#

m"i'i{:t.l'.",llf iJ.*;l"*?'J'i'&ffi#f $fi ;;;'i;"v"iir.o,i'i-

l].:'fi *:gl*' j3:Jilll"l?#,","#|"iil1',ij?'t""iJ"';t1i";:,1,1'=

Krist.

e tenije p:i:li?i"6i,ilJZa i sveta

T}oZe Avramov, BoZc Isakovalj, BoZe Jakovali, BoZe.izbavi

I5-;;-; piou".r"o svoiih slug vzljubljenih sebi i tebi' Gos-

ftai, au v6rujur va rnni' potoc--i tuo5" blagosti da PiT.To3ulltitoi .,retit<o napisati pozori5ie o prekrasnom Osipd biv5im

pi"fitti- po todn pr.itarago muZa patrjarhe Jakova'

ItkT,:#i"r,i?t!f ;f ,2i?i,i,"ou,it':t"kf:{f"*tt'f ';H:;

1 uiruju.je moZda iskrivlieno'2 u ment.' ir;d"iribzoa treba ispraviti u s"ttitlo i (prema ruskom)'

174175

sina Josipct, ali su gn ostala brada zbog -to.ga nettavidiela'Dok su

-braia pasla avce u planini' zabrinuti otac rece.losiptt:

"Pcjdi, sinu, i idi k bratji svojej i vij zdravje njih i stadai vrati se skoro ka mni.. Prijam Ze Osip zapovid oca svojego iitlc k irra.iii nose njim ot oca mir. Iduiu Ze njemga po- pustinjizrrbludi ie i ne najde bra.tje svojeje s stadi. Pedalnu Ze njemul,ir'Su njih cii i najde dlovdka i pokaza njemu put. I kada vidiic izclaleka Osip ihe s radostiju. Uzri5e i oni kako zvir divjii pomisli5e uUiti.s Osip Ze idi5e kako janje mlado.nezlobivor lrasti v ruci griSnih zatih vtk. Kada i,e pribliZi se 'njim, celova

r, liubeznivo nose mir njim ot lica odina. Oni Ze tudje vsta5e,,,, nj kako zvir i svlko5e 5 njego pisanu svitu v ku bi5e obu-, t'n i vskrsta5e na nj vsaki zubi svojimi poZriti ga zlo0 nemi-lrstivo obraz javljajuie i bijahu svetago otroka razlidno svo-

i, j'-r zloboju.

Sva Josipova arkliniania nisr,t porttog'la i brada su ga bacilau jamu.

Kada sverepi ti vrgo5e Osipa v rov sedo5e iisti i piti s

r:rtlostiju kako koti pobediv5i grad' Jaduiim Ze njimi i pju-, irr? v radosti velici, izvedLe odi svoji vidi5e iduie kupce Iz-

rr;rriliteni neseie aromati i zvaSe je k sebi. I riSe: "Nam boljeql rr166l3li Osipa stranim kupcem da umret na tujej zemlji iir,' buclet ruka naSa na njem." Izvlko5e i iz rova bratja zvirilrrko zviri dviji i vzeie cenu njego i proda5e i kupcem ne

;',rmneie pedali i skrbi oca svojego.' Il.upci ie iduie inim putem dojdo5e do m6sta Predroma

l,;rtii bi grob Rahili.s Tu bo bi5e urnrla na puti nred P19d1op,,,rcnjuJu se Jakovu ot meju Soramije.s Kada Le vidi Osip

;'r,,b h.ahili, matere svojeje, 1"110 pade na grob i vzdvig glas:r,rj i vsplaka se sa slzami vapja5e v goresti duSe svoje go-

r,,rg; zgio Rahilo, Rahilo, mati moja, vstani ot zemlje i vijtt

' Dok je on iSao.1 ttbiti"moida treba proditati ubiti i (ubitr ga).

" z]o moltl.;. bi sc tnoralo protitaLi zelo'' Dok su oni ieli i pili.' nirtC (Ratiela), 'majka Josipova, druga Zena Jakovljeva,

t',r,r ic r.!rnpl3 pri porodu Ben.iaminovu.' "' Iskrivlieno umj. Mejupotamije (Mesopotamije)'',' lrstckavSi, potrdav5i.r r 1ridi.

tOsipa koga si ljubila da njemu bi. Ovo pl6niki vedu me rllka-mi predana kako zlodinca rukami tujih. Tako bratja mojanaga me proda5e v Ejupt i Jakov, otac moj, toga ne virz kakoja prodan jesam. Otvori mi, mati moja, i primi me v grob svoji budi grob tvoj tako mani tako i tebi i primi, Rahilo, iedosvoje da ne rabotajet do smrti tujirn. Prirni, Rahilo, liSenagoot Jakova kako i ot tebe liScn bih. O Rahilo, Rahilo, ne sliSi5ili glasa sina svojega Osipa i nc hoicSi mene prijati jalio vaz-vah, glasa rnojego ne sliSa. Ovo sada paki te prizivam i ti me-ne ne hoie5 sliSati da umru sada nacl grobom tvojim, da natuju zemlju nc idu kako zlodinac."

Kada f,c vicli5e i kupci kako tek pacle na grobi materesvoje, govclrahr.r meju sobu: "Ov junak da hoiet nam udinitieda more ujti ot nas. Jamimo ga mi i sveZimo ga da namvsim pcdali nc udini." I pristupiSe k niemu priteii njernu ri5e:nVstani jure i prestani ot dari ke dini5 da ne probodem tebenacl grobom tim i pogubirno zlato ko dasmo za te.<< Vstav5u7c n.jemut:t vidiSe lice njega o;buhtilo ot grlia plada i node5e gapitati vsaki ot sebe: "Ca se pladeSi tako ljuto ofkle uzri grobov na Predrome ovom? To jure otimi strah i gnjiv ot srca ipovij narn da ti ie cldlot+ i zad prodan jesi nam. Oni bo pastiriki te prodaie govorahu: euvajte ga da ne ujde ot vas i bu-demo bez griha. Rihom ti to, jure govori nam istinu: eji rabjesi ti, pastirov ili inogo? R.ci nam dcsa cii ti pade na grobljubeznivo. Mi te kr-rpismo i gospoda ti iesmo, rci nam kakorab vse da je ot tebe. Ako da utajis ot nas, komu ima5i reiipravo? rab bo jesi nam. Kaiio riie nam oni pastiri da ubiZatihoiedi ot nas nam bolj5im, uti:li se i rci nam da ti je delo.Vidi5 bo se nam kako slobodan i ne hoiemo tebe imiti kakoraba, nego kako brata ili sina vzliublicnago, vidi bo na tebivi:liku slobod v dobri shranjen'ji, dostojan bo jesi cesarupredsiojati i s velmoZnimi predstojati i [sa] svemoinimi dastprijimati..."

Josip je trgovcima objasnio svoie podrijetlo lcao i tc da suoni pastiri koji su ga prodali njegova brata.

Bratja Ze Osipova kada proda5e i, privcdo5e kozla i za-klaSe i i okrvavi5e suknju Osipovu i posla5e ka ocu sviJjemu

t2 fle zna (od vEddti).tg Posto ie on ustao.t{ 5to ie na stvari,

govore: ,Ovu svitu najdosrno na gorah povrZenu i tada poznasmo da je riza Osipova, brata na5ego jest. I v pedali jesmovsi jego ci6 i za volju toga, ode, pustihom paSurr ne ,ri5ad5elrrata svojego Osipa.. Poznaj Le i ti, ode, ako je riza Osipova,sina tvojeg_o, vsi bo ju mi poznasmo kako Osipova iest." Ka-cla Ze vidi Jakov rizu sina svojego, vzapi s pladem i ia vzdiha-nijem gorkim govore: "Sina ,rnojego jest riza ova, zv,iri zaf,isnil je sina mojego.( I ridaje govora5e s vzdihaniiem umude-nim: >Zad ne sniden ;bih ja v m6sto tebe, sinu moi, zad menene rastrza, podto ne bih ja njemu v bra5no! Uvi mn,-i, kamopride, sinu moj, da Sad sidine moje rastrzajura nad krasotojutvojeju. Jure bo ne hoiu Ziviti ne viderz Osipa. Ja bo jesamkrivina smrti tvoje, ja ubih te poslav te v pustinju viditi brat_iu sa stadi. Vspladu se jure, dedo, i setuiu llo vse dasi dokl6srridu v ad k tebi, sinu moj. Vmesto telo iuojego rizu poloZurspred odima mojima, slzi bo ne prestaje izlivijq.re I se rizatvoja na setovanije postavljajet me, sinu moi. Ovo zaisto vsacela jest kako napisa ju. Ni tebe zv6ri snil, neprijateljskimalu,kama dlovdds,kirna svlden i ubjen jesi. Ako tikoro kakoIrratja tvoja govorahu iziden jesi, riza tvoja rastrzana bi bilarra kuse. Ne dekajet bo zvir prvo svliii se, potom plti nasititisc. Ako li bi svlk te paki snil, riza tvoia ostila bi bez kn,i. Darra rizi tvojej ni trzanija nohat ni hvatanija ot zub, otl<r-rclulirV ov& bi na rizi tvojej? Ako bi ta jedan zviri bil v puslin ji,Io mnd setovanijem i ridanijem setuju Osipa i niclaiu za clvisctovan'ji i dva plada vspladu se: Osip ove rize sviden bi iizidel bi.st.Sinu moj, kadi te uzru, Osipe, svite moj i potpo-lc, riza tvoja sa mnoju snidet v ad, ne lioiu bo svita seco Etc_tlati ne vide Osipa.<

V F.eiptu su lzmael.i(ani prodali Josipa uglednont iottiekukoii se zpao patrikii. ovai.ie _ vid jeisi Jo'sipoi" u1;*;;r1-,s.posobnost - predao njemu upi.avu naci svim' sioiiiimetkom.

15 U orig. paiu ovu rizu,16 da (po5av5i) sjedine moie dupam.t7 ne videii,rs poloZit iu.ro suze bez prestanka liievam.:o Orig. Ako bi tako.:r. Jakov p-lade dva plaia, tj. ito je Josipu bila svudena haljinar .lo je bio od zvijeri pojeden.

f.) fIn'atska knjiievnost sred.\ijeka 177176

Gospoja Ze Patrikijna vidiv prekrasna Osipa i ran-i se

srce njeje ijuUav3u sotoninu i vele Zeli5e sagri5iti 5 njim' I to-

gu rn"iogo "muLa-

paica5e se vavriii v rov ljubodejanija mno-

!o putan"j dineii na vsaki dan rkako bi ga prelastila: svite pre-

iri";u;"ei v vse dase, lice promrinjujuii ri..umivajudi i svite pro-

"iS"j"Ci, po mizi djavlji:e-ponigajudi odima i smijuii se i la-

,i"Ji t"f'o zmija pravedn-ago i sama pade timi ridi hoteciprelastiti pt"piuu"d.tago Osipa. Osip Ze strahom boZijimLgralen ni^miialju ni ridiu ni odima- pogleda na nju' Vidivie26. Ze"a kako mnogih krasot dinjen'ja zamar: biSe, mnogo Ze

iete razLiga5e sc i veie raspalja5e se ne videdi da bi mu udi-

oiLu- I poiottt pomisli p."rJt.tdtto ptizvati njega na delo -zlo-

je,rr prizri kakb zmija-i izlijatt na nj-jad govorei ovako 'bez-

studno: olezi sa mnu, ne boj se odnikudar i poj ka mni:s da

naslaiu se ia lipote clobrote tvojeje i ti nasladi5 se krasoti mo-jeje. Mno.uije posile're da ti vladaje5i vsim domom mojim i ne

"-it "igaoi

vnutr vlisti k nama i ne sli5it nigdore dela naju'Ako li iruZa bojiS se mojego i ne hoi, ja ga umoru dav5i mu

otrov.< On Ze ne ibi premoren duseju i telom, v tolice bure ne

pogruziseoridikeredenjemustrahaciiboZijashranivsebes poroka:

Kad sve Josipovo pozivanie .na razhoritost, strah- .boiii ii i i, no t t .p r rma go s po d ar u'n i i I po n r o gl o,

?.1, ! : " !"? i' c^::'-,iu zospoltntm le rukama ostala niegora hallln.a' lz osv.etc

op7uZita'ga ie'tcod muZa, i on ga ie.dao baciti u tamntctt'ciiai i"'t"i"atib sie dioiici iia.mnidenih faraonoyih sIuZ--t

r,ritro. Faraon ga ie poz'iao da i niemu.protuma-ti :a\.p!ic losip savietoiao caru da imurtti" nttttlra covleka Kolt ce'i,,iiii{ liii'ia viriicmc rodrr;h g,odirta i di jetiti sa za vri j.ettte

ulttJttilt yodina koic fu dotti' Fura.ott ic-trn-enovao Jostpa t"nrr'rloo nltt vlas! nad tilurom 7L'tttllont' Kad Ie nastatagtaq''i|lsii"t"'i- l"iiporo braca po \iro' Iosip int p,a ie da.o i.zu'Ira:io du drugi put dttvt'du i-trttimladcg Druta benlaml-na'ii ii oc"i' e" iitu'ii" poznottt' Kttct' i e i at e. p r it.islu .gl ad' l akovje tc|ka irca pus'tic't'i BenjamirLa da pode s bracom po Ztto

Kada Le vidi Osip brata svojego Venjamina predstoieia

sa strahom i trepetom, dviZe se utroba niego za nj i hoti ob'

jati i ocelivati brata svojego i opitati ljubviju ako Ziv jest otac:rli pominajet li Osipa i ne more objati ni pitati, nego vnide vl'lit svoju i vsplaka se otaj i v ta das v ki vidi Venjamina bra-ta svojego.

Josip je platuii opiirno izraiavao njeZne osjedaje prenlasyor11 starom ocu.

I potom plakav se mnogo v loZnici svojej bez glasa iziderrrn i poveld je vse vkup vesti da vkup obedvajut 5 njim. Po-:,lLriajte, bratja, razrtrna Osipova, jere vsadaskaja bezvestni',tlah im dinitizz i rede im sesti po imeni i po stari5ini kakoI'i rojen jest i kako vlhvuje da5u srebrnu ku imi5e vzam po-lo2i na ruci livoj i udira5e prstenom desne ruke kako vlhvuju-i i zuk dinja5e va u5i vsem predstojeiim. I paki udriv rede:,l{trvim je ime starijemu bratu i ta prija sedi." I paki udrivrrie: >Semion rojen je po njem<. I povel6 niirn sesti. I pakitrr:tid udri i povel6 njim sesti vsim po imeni i vsih v strahr loli i da vsi reko5e: >Vse ta vi.o28 I otja paki strah njim i ot',r'o je trpezi del da njim, boljSi i,ebratu Venjaminu. Zat to ti-rri Osip bratji pokazav njim da vse vi, da v vek5u krivinju naj-rlt'[ n? njih i paki da ukrado5e sasudi njego i potom zapovida1'ristavniku dati njim p5enicu mnogu bescenu i da vloZet var r it'u Venjaminovu da5u i da skoro otpustet je s radostiju.

Josipov "pristavnik" je tako uradio i kad su braia otiSla izgrada, dao se za njima u potjeru i u Benjaminovoj vretinaiao srebrnu iaiu. Doveli su ih natrag pred Josipa. On jetralio da Beniamina zadrli kao roba, aIi kad se Ruvim baciopred njega na koljena i ispriiao mu sye o tuzi oca Jakovaliojemu ie zviier uei rastrgala jednoga sina (losipa) i kadjc stcto zaklinjati da njega zadrii, a pusti Benjamina, ondcLJosip ne izdria uzbudenie i rete braCi "l,idovskim

jazikom"tla je on njihov brat Josip koga su prodali. Oni su ostali,kctko mrtrti od strahao, a on ih ie zag,rlio i pustio da se od-nuth vrate k ocu. Po Josipot,oi ielji, stari se Jakov zatimsrL svitna preseli u Egipat.

'' lza vsaiaskaja (: sva5ta) izostavljena je neka rijed; iz kon-r,l r:l so razabira da je Josip htio braiu zapanjiti svojim toboZe. ,r,,lrrr j11f(irn gestama da im ulije bezvestni (: nejasni) strah

'Ilii zna sve.

zz ps elavoljem migu.23 zlo.sa Orig. izliiati.:t podi k meni.ze posild je nejasno.

178 179

lilF

29.

AMULET S MOLITVAMA I LEGENDOM O SISINU

Cl veti Sisine, ti iesi istrgal is pleiu i z gttanat vragu.T

J 'atrr. ii,-Lt"ii 'siti^", 6brzd'ai- tvojrg strahom vraga da

ils"e-ir"" ivoje ne imat crblasri duh zali na sih rabih bozjih

ffnut*"* i Mitreloju ni na vs6h d6teh jeju:z..moiilur. svetije

cldvi Bogorodice Marije, mat9r9 Gospoda naSego IsuKrsta; I

,,'oCil., ivetiie Katarini, d6vi i muEenice; i moiiju svetije

ivi^td-aii, id"i i-"e"tice; i moiiju svetije Ursuli z druZinoiu

i"i.;-i "t"elju svetije Jeleni, cdsaiice; i moiiju svetago Miho-

i'ii"'"iit""':eta; i mbeiju svetago Kuzmi i Domiana; i rnoiijut.,"t*go Jeionima proivitera; i moiiju svetago Ilije das.tnago

lr;;;;1"; i moiiju'svetago Jurja muienika i vsdh svetih bo-

)iiir f- V ime Oca * i Sina * i Duha Svetago'

(Izostavlieno)

Svcti Sisjn, Sisinos, Sikinor, Sikisanor, T6odor'a Gospodi B-o-

ic moj, poslav je na svoje orudije i pridu bratija i obrdto5e."rtr,-isuoju v gore i vazva5e ju i r65e jej:; >Sestr" liS?-Y::It'stino, otvori nam vrata, jako velika jest zima I ncst Kadeo

ilr,,rli po.lf.fonitin. OtveiavSi sveta Melestina i rede im: "Bra-rii,, -oju clragaja, otvoru vam vrata, da boju se vraga moje-

1,i, t'looiai, a ne'vrata Aneriju,z jako izjast mi 6 otrok mlade-

l',,t.r................; i.gaa otvdiajuie i r8ie j"ej bratija jeje: 'Mi.se p:k":irr',, ,-rEoniti vraga tvojego Navadi, a ne vrata Anen3u<' ragoa

, 'tia-otvori ,tjl- jecini ruku vrata, i tagda se vrag pod konj-t,r, k-opito poimada.s I sestra skuha im vederu i prostri im

1,,,rt.11i i pttoZi bratiju svoju spat' I v polunoil":qfi:l:],,r sna'svet-a Melestina i obrdte dite svoje mrtvo. Iagcla vzapl

r r t e r it:n: >Bratija moja dragaja, r6hto vam: Otvoru vam vrata',l,r boju se vraga rttoi"go Nayad!.,.. a ne vrata Aneriju' I da

,,'l', 1o -i i Uitt.-. nrati3l Ze vskodi5e se i vzdvigo5e ruki svoje

u"""?,*?oil*;TfrH]:I:fi#t"idiqilil+tr?-1-.d'{:,{!TflFi5,IY;,:'j:X t",f n!:?**-'; ;;r i [;t i "'

gu*"";i^'6- Je -j

e"oa n oa

naistariiih rpo*"t'^t""i"{i" vrst6 ir. g-lqeoliskoi kniiZevnostt'

SadrZi najprije molrtve ftoii*u t--"- traZi mir i"zaitita od zlih"du'

hova za obitelj t"rog. inuiiiiuTrytiqgi" kaoi niihove djece' strJedr

*:;*f ';:tiqr."{rtl[lt#t;'-"ll**;;#ix':"?'1""';i'ie"llqliliz Starog i Novog tti'iiiq. i quemirsk-ih,zbivania' Na kraju se

zazivaitu pomoc.po'ndt" z*tt" svetice'(igt " Sisinovoj legel9i

Zenski demon ,rr,,,'"uf ij""Jt)"';t1*-'1t^ginici roditelja sv' Mr'

hael i sv. Mat91, vg'6'o)it"'-zavl5ava zq4vaniem naipoznatrltn

imena krscarrr**. .n"iuil?'iiij", ru.ja, Nikole, lijednika- 4g"*s

i,t*:liti::.;Ugfi;f a;tTs'hlT:\-",'"T!]1it'ttlTtuXriuq{'}nobieduie Zenskoq qeilq";i;je scsire' l<oii ioi ie unistio sed'

in"rb dje."' Slijedr :"i'l"a"u.lelenda o Zenskoin-d-emonu koji se

sAm naziva ,rrrr,"u,t""dioii'it-u-* q"u usmriuie ro'lenu i nero

denu diecu, ah' Kao :"J'#tl'tii" 1 m":i^Lvtltrlel arkan'leo' ona

se kaie i moli op'o'iJniJ' iaijti s-vo.i1^t1mna imcna i kune se

da th6 god bllclc 'noo-iii irnuo"napisana-uza se niena imena' cta

mu neie *o., r,u"u'ii"ftnoiiiuot"o^za Matevlievu obitelj dodane

su i dvije za sre-tan #;t;'"ilit;;'i slidna zakliniania sv' Sisina -zaiedno s legenclom 'ii'u"i

ti" - p-oznata su od starine na Istoku

iiJ,'/". jik'l'#;#,'"Ttip';jx"",",':l*:ii#tsi:il'i'??:4[leta prenosimo t,u' s"i'i"nJu"'*Jfit"" i njegor'rr lesendu kao i dlo

zavrSnog teksta. L "tiii' lilu* io5 .

dosta irk-venoslavenskih oblika'

- Osudu amuleta, ti''tii" t'atonete crkve' nalazimo npr' u gta'

soliskom Korizmenllkit''(K;lt;ftii-#'zbqlnit iz s' 1486') gdje so

fa/s; oti dinis grih;J;k;iGi; [l{u 1i nosi5 ke cedule iti ka

oisma pri sebi i va;l"Hili;s iiiiiuau 6ini5 baiatio itd' (iztl'

Valiavac 126).

' U oris.: is'pldtu iz'grtana.r nad iirom n.iihovom djecom.3 moiu.o U egzorcistidkim molitvama obidavali su..ponavljati

'1Yl^' rr.,';i-nen?-tiJ"eto skandiranje; ovdje se radi u stvarr o dve

l'r,rl;1.,, rekoSe joj.,' nema gdje.

2#;j;;ije jasno. Aner je prema hebrejskim rukopisimarr \lll. st., ancieo sv.ietla.

restero mlade diece." podmada mj. Podmade, Podmetne'" rchoh.

180181

k Bogu svojemu i vsedo3e na konje svoje' I nade5e konji ihtr

dihati plamenem oganjnim vraga gonece' I utaknuie kupinu

i r65e jej: 'Dr6vo iboiije, vid6 li tamo vrasa leteia?n Ona Ze

rede im: oNe videh, gJspoait" oni Ze ptof,l"S" ju i r€Se-jej:

,'Gdd ti jest koren, ,""i;;l;;j au ["ti"tr" r utiknuse vrbu i

re5e jej: 'Drdvo boZije, vid6 li tamo.vrasa leteta?" I rede:

>Ne vid6h, gospoait' 6iri'2" pttti"t" ju i-r65e jej: >Rasti na

mokri zemlji, u u", ptJauf "l"tprosiSe kumparisa i 16-99

j'emu:

,Drdvo boZije, "iac

ii to*o "iugu

leteia?n I rede: "Vid6h' go-

spodi, pod ostrvij" ieiS;-i diie nosi5e"' I blagoslovi5e i' Iuiatr,trle maslinu i ,3s" i"jt 'Dr6vo boZije' vid6 li BT9 "tu'C-oIeteia?n I rcdc: ,,Vid;;, gJspodi, posr6de pudini<' I blagosto-

vi5e ju i riic jcj: 'r"oj if"& da dastrz-sv6ilost i da vazmet se

ot njego sveto kr5ie"i:'J'^fttit*a i ol6j:<rr A oni sasedo5e s

konji svojih. r pooerriii' jsu vra$ i stvori se ribu'rs A oni ob-

vrgose ga seclmimi "ai"t-i i mrizami i ja5e ga i i.1tt"\::,"-l::;nu"rtu u"rrtto. I rese j**, "Kryng hot65e ub6Zati' neprlJazm

i"s", ""Js"

t"ttti -riaJ"." p"z*zu A on rede im: >A zbljujte

vi ml6ko rnaterino ko sasali jeste ot matere va5elu A oni udri-

5e se trimi prsti v p;til;i;i izbljuvaie ml6\o.qr-aterino-Pr6d

"li-. i i^ai izbljuva vrag mladenac ke ooZrl b65e " " se rm

glagolje: ,Ne pogubite rie, a da vam se klnu:r6 "Tako mi

sila svetije frolice*i iert-!"titef' stlpi-iZe zemlju podrZet:rr

Matdj, Marko, Luxa, f*",-au tud6.f3ubo imena va5a pisana

budut ili dtena, tt Ju ""-'U"Ju

dostojna priti k sim rabom bo

Ziim Mat6vu i Utitreil ,ti tu lo'em ddiem-ieiun'l8 Moiiju tvoje'

ju, Gospodi rr,tr.r.i", iitt e-"gu Zivago' i moiiiu svetije devi

Bogorodice Vruri.i",'mui"i" C6tpoaa-naieeo Isuhrsta'I moii' ju svetije Katarini $;i-i """r""i""'

t m&iiu svetije Marga-

r6ti clevi i mueenice.*it""ei:" t""iije Ursuti i aruzino;u. j"i:''n

I moiiju svetije l"f""i "etitice' I moiiiu svetiie Lucije d6vi

i mudenice. r .t"t.;;^il;;;iiu'utttutt'3hu' I svetago Mat6ja

r',postola i evanjelista' I moiiju svetago Jeronima prozvitet'a'

t'-r*iugo Ilije dastnago ptotbku' I svetago Jurja mudenlka'

i ;;ii?;.u.i^go Vida"mudenika z druZinoju jego' I sv.etago

k"r"tiint-;itu' I svetago l\{ikuli. biskupa i ispovdclnika' I

iiitr svetitr UoZ;ftr. + V ime Oca * i Sina " "( IzostaYli eno )

-fi tvari djavlja, hodi daleko ot sego m6sta kadd jest list si'

i"aO U. iLtti tZ upttioio i 4 evan-jelisti ki obarujut-sih rab

rr"Ziitr lniteva i Ulneii i vsu d6t jeiu ot vsakogo -nasilovan'ja.i;;+;itk;;'iot vsato;e napasti' Moiiju svetije d6vi Bogoro-

tlice Marije itd' (Izostavlieno)

Vejmo i razum6j,mo:o da ove besedi i ovo pisan'je jest protivu

.lrlrn ae*orro.n i protivu vilam, i protivu misecu ki otrodcem

.,k;i;:fi; riouen. Se sut imena 12 ridi svetih i pravil:- Je-

tlin jest BoglLe rtuori rr"Uo i zemlju i vsa jaZe sut v njih' 2

tlble jesta Jtarago zakona Mojseja " 'zt

Sliiede uz poiedini broi nabraiania .bilo osoba' p'redmeta

it'i'iii"a'iii ii ii."iii*i; iili,iii dolaze ttviie motitve koie-ii i6t" tcoa test<o-c Poroda'

11 niihovi.

1, t:Y.gi3&no ulje kojim se sluzi kod krstenja' potvrde I

bolesnidkog PomazanJa.il osietivSi ih.tr pretvori se u ribu.16 a i kunem vam se.

" i titt tetlriju stupova koji-podrZavaju zemlju'rA ni l;. svoj djeci njihovoj (dual)'1e s druZinom nienom'

:r 214iillo i razumiimo.'' l"ii" *-ptode Siarog Mojsijeva zakona'

182

IV. VTZTJE

30.

VAROHOVO (BARUHOVO) VIEENJE

Varoh (Varuh, Baruh) je starozavjetni prorok. Ovo njegovovielen'ie ide meclu starozavjetne apokrifne apokalipse, ali ima ikr5ianskih aluzija (o slu5anju mise). Arhetip je grdki. U hrvat-skoj knjiZevnosti saduvan je samo u glagoliskom Petrisottu zbor-rtiku (1468)

- odakle smo i mi preuzeli tekst - ali naS je pisarneke odlomke na Zalost kratio. U srpsko-iirilskim rukopisimaovaj je apokrif saduvan u vi5e prijepisa od XIV. do XVII. sto-ljcia. Tekst je rano uSao u crkvenoslavensku literaturu pa imarr ieziku vrlo arhaidnih crta. Stoga treba paziti na dualne oblike,na participe, na konsti:ukciiu akuzativa s infinitivom itd., a po-rrcgdje je tekst nejasan zbog iskvarenosti i kraienia; mije5a se i1l'idanje u prvom i treiem licu. Ovaj tekst je publicirao E. Her-cigonja u Zborniku za filologiju i lingvistiku, VII, Matica srpska,Novi Sad 1964.

praSa5e Varoh gospodina Boga: "FokaLi mi dto jest nanebeh i na zemlji." [I vzet me an'jel sili'i nese me]1 ideZe

lri otvorenije nebese. I bi5e prvo nebo najvi5e Ze na nebesih.I pokaza mi nebo i dvari nebeske prdvelike. I rede mi anJel:,,.icdva vnidev[ v dvari vnutr za 50 dni." I vid6h sijanijelrolje i viddh polje preveliko. I behu tu dlovEci iivuii, im6-lrrr lica kako vol, rozi jel6nji, nozi kozje, dresla ovnja. Irrsprosi Varoh gospodina Boga:e >SkaZi mi kuliko je tlstota.,('go nebese ku projdosva i da je polje sije da ja ska-urr sinom dlov66askim." I rede mi an'jel Panuel: uDvarirlt' projdosva kuliko je ot vstoka slnca do zapada tolika

t..I{ijedi u zaporkama uzete su iz iirilskog rukopisa (po Her-1 rl'()llll ).: Boge je pisarska gre5ka umi. an'iela.

185

je tlstoia, a koliko je do zemlje tulika je Sirota jego."I na drugom nebi vid6 polje prdveliko i rede Varohk an'jelu: oGospodi, a rsi i,noobrazni dlov6ci dto sut?" I redemi an'jel: "Ti hot6hu stlp zidati i preobrazi ie Bog.n I poiame an'jel i vede me na treto nebo i pokaza mi dvari otvoreneprdvelike i rede rni: >Vnidev6 va nje.< I idosva leteii za 50dni. I pokaza mi klit preveliku zelo i b,6hu v njej dloveci Zi-vuie inoobrazni. Niim b6hu lica pasja, nozi jelenji, rozikozje.I rede mi an'jel: "Se sut ki hotehu stlp zidati i vl6sti na neboi preobrazi je Bog." Ti Bogu sagre5i5e muZi i Zeni i vsi ki zi-dahu stlp tu bdhu viddti dudesa: ovi drdva s6ku6e, a ovi no-seie, a ovi kamenije tlkuie, a ovi cigal, a ovi japno, a ovi varmetuie. Tu be5e tuga ljudem ot vstoka slnca do zapada. Ot-metahu se vsaki njih svojego Litja i bi5e skrb lnnog? i tugaljudem t6m. I najde se Zena jedna i pride jej das poroditiotrode i ne sme5e otstupiti ot ddla togo i metuii japno iporodi dedo i prijam5i odeju svoju i poviv5i je povrZe i nazemljue i to d6lo pode d6lati. I sazida5e stlp 1000 tisui seZa-nji i urkova5e sv6d,ri i oskrdi frek5e] : 'Da nebo prosidemo, davidimo kakovo je: ili je cigleno ili je kameno ili mddeno." Ividd Bog veliku oholost njih i porazi je paliceju i razd6li je-ziki jih na 72 i pojdo5e vsaki njih svojim jezikom govoreie.Behu Ze prvo vsi jednim jezikom su,rijskim ot .A,dama do saz-danija stlpa govoreie.r

I poja me an'jel i idosva leteta za 52 dni i pokaza mi polje prevel'iko koga um dlov6das,kri ne more razum,lti. I bi na polji tom gora pr6veiika velmi i na njej leZa5e zmij ot vstoka dozapada i priklanjaje se upija I lakat mora vsaki dan i ji zem-lju kako vol seno. I rede Varoh k an'jelu: >Kako more zmijupijati lakat jedan vsaki dan?" I rede an'jel Panuel: oSli5i,pravadni Varo5e! Gospodin Bog stvori 363 rike pr6velike.Prva rika jest Alpija, 2. Avir, 3. Gornik, 4. Dunaj, 5. Eprat, 6.Jion,7. Jagavidos, 8. Indus, 9. Prokol.s Vsih jest 363 rike. Tevse v more teku. I zato stvori Bog zmija togo i veli jemu navsaki dan piti jedan lakat mora. Ako bi sa zmij ne upijal mo-ra, vse bi potonulo. I zato razLiga Bog utrobu zmiju da pijevsaki dan 1 lakat rnora da ne pribudet ga." I r6h k an'jelu:

3 miie5ajuii vapno porodi dedo i uzev5i svoiu odjeiu i pevivSi ga (dijete) baci ga na zemlju.

a govoreie dodali smo prema iirilshom tekstu.5 Imena rijeka u svakom rukopisu glase ne5to drugadije.

,'Gospodi, da kulika je utroba zmija sego?< I rede mi an'jel:"Kuliko je ad glubok.<

I rede Varoh: >Da pokaZi mi drivo kim je zmija prelasti_!a Eugu, izila je i dala jeo Adamu i zato iju Bog iiagia iz ra_ia.<< >Jegda stvori Bog Adama i Eugu, tada povel6 an,lelu Mi_hailu sabrati 200 tisuii an'jel i tri an'jeli da nasade raj. I vsa_di iVlihovil rnaslinru, Gabrijel jablku, Rafail rkupi,mr,-Kupailrrrih, Rasail narandu, Sotonail lozu.z I pravo tC ime 3emuSotonail zad po spaden'ji vsadi lozu.s I vsi an,jeli nasidi5eraj razlidnimi koluri ,i obrazi driv." J rih: "e6spsdi, pokaZimi drivo kim je zmija prelastila Adama i Eugu.n I rede mi:"Sli5i, pravadni Varo5e, pnzo drrivo jest loza. To je pohot gri-lrom i izl|jal ju je Sotonail na Adama i na Eugu. Zato b-i3eBog proklel lozu, zat ju Sotonail vsadi i lozoju prehini zmijallugu i Adama." I rnih rk a,n'jelu: >Gospod,i, da-kako pro,klel b6ts98 lozu i plod ieje, zat je na potribu ljudem?" i rede mi:"Varo5e, pravo upra5aje5i o ssm. Kada sltvori Bog potop nazemlji i mnoZastvo ljudi bezdislnih v ta das pogiUe. I izideroda previSe vseh. gor previsokih 15 lakat i vnlde voda v raji iznese prut lozni. I stvori Bog da vodi pogibo5e. I be suhoi izide Noj is kovdega i najde lozu leieiu na zemlii ,i ne zna_(e jeje, da sli5al b65e ob njej kakva jesr obrazom imi5lja5e vseb6: Se jest v istinu loza ku vsadi Sotonail po sredd raja irrjej'r.r.prelasti Eugu i Adama; sego radi prolile Bog lozl iplod- jeje; to ako ju vsaju, eda kako prognevajet sE na m"Ilog? I preklon koldne svojie pomol,i se i posti 4b dni i 40 no_t'i mole se i govore:ro Gospodi, ako vsaju ot dr6va sego, edaliako prognevajet se na me milost tvoja? I posla Bog-an'jelal.arasaelatr i rede jemu: Vstani, Noje, i vsad.i dr6voleZe"ob_rtte-i az pr6menu je i stvoru je na dobro.rz Cuvaj eda drivozlo bude, imat bo v seb6 Sotonail da ne prdmdnii vino zlobirvojeje. I gdo koli veliko vina pije vse zlo stvori opiv se: ne mi-

e pojela ga i dala ga (tj. voie).? Ovdje smo izostavili stavak: i ,,tsi an,ieli nasadiie rai.

. : tj.po5to je.otpao_od Boga Sotonail (anileo zla) zasadio ier('rll KoJom Je zmua (: Sotonail) prevarila Adama i Evu. U ovoin',,' odlomku nasluiuje trag bogomilskog udenja.o sagnuvSi svoja koljena.to moleii se i govoreii.11 Neki tekstovi vele; Sarasaela.tr ja iu ga promijeniti i okrenuti ga na dobro.

186 187

lujet brat brata ni sin oca ni otac sina, za zlobu vina b\va raz-boj, tadba i rvanja i pretjubod6jstvo i vse zlo biva vina cii'"

I paki rede an'jel: >>Hodi, Varo5e, da ti pokaZu inije taj-ni otkud slnce ishodi.< I pokaza mi detvero oruZje obrazomi b6hu konji plameni i na njih sed6hu an'jeli pernati'-NaoruZju tom 40-an'jel sed65e i ptica prevelika punizatg pr6d le-taSe vapijuii i krllajuii perima svojima ot vstoka slnca dozapada. f r6h k an'jelu Panuelu: >Gospodi, skaZi mi gdo jedlovdk ta na oruZji tom nose oganjni vdnac, svetli v6nac boZji'i ptica sija skaZi mi dto se jest.< I rede mi an'jel .P-anuel: "Sadlovdk na oruZji tom to jest slnce, a sija ptica pr6d letajuiijato jest hranilo vsega svita.. I rede mi an'jel Panuel: "Sija pti-cairostirajet krile svoji pred ludeju slnca ognjenoju i da bine Lranila i ne zastupala ptica sija, vas svet bi izgor6l' I zapyveda Bog rabotati sej ptici vsej zemlji do iskondanija veka' Ib6hu totlu knjigi pr6vetite kih nigdore izmdriti ni sazr6ti ne

more kuliko in .rrltit ",

a svetle kako zlato. I r6h k an'jelu:,Gospodi, povej mi da knjigi sije govore." I bi5e v njih pi-

runoi Rodi i nirodimi prestoli j. venac.14 I 'r6h: >Kako ri'rne

ima sija ptica?* I rede mi: "Ime jest jej puliz?-'* I rede. mian'jel:",P'ojdi, Varo5e, i uzri5i slavu boZiju'" I b6hova stojeiai po3uiatu ietutt boZju i sli5asva grom prdveliki zelo s nebese

i upiosih uh'3"1a, "eio jest grom si ki sli5asva pr6veliki?< I re-

te'mi an'jeli >Si grom razludajet svdt od tmi; vzima bo se

venac stnaeni ot pi6stola boZija." I videh slnce greduii kakodlovdk nevesel dreselo i unilo; i viddh pticu greduiu 5 njimdreselu i unilu i uprosih an'jela: >eto jest ptica ta dresela iunila?o I rede mi an'jel: ,Dresela jest ptica od znoja slnadna'go.u I sli3ah ju zovuiu: ,Svet davde, poSlji svet tvoj, davde,

poSlji svet tvoj miru.o I tuclje peteh vsp6. I paki reh: "Gospo'ii, .rr"tito li vr6me slnce podiva?o I rede mi an'jel: "Dokle ku'ri zapoju i paki svet biva.< I rede mi an'jel: "Sli5i, VaroSe,

oiie ti skaZu o prohojeniji slndanom; jegda rnimohodi dan

i zahodi slnce, greclu nazapad24 an'ieli i vazmu venac slnad'

ni i nesu ga k Bogu zaE se je oskvrnil od grihov zemaljnih;kada gre slnce pod nebom vidi bezakonije i vse zlo i plade

slnce i oskvrni se venac slna6ni. zato se odisia ot pr6stola bo-

Zija.< I o5ie r6h k an'jelu: "Gospod,i,.skaZi mi o prohojeniji

,'iisednom da uv6m takov jest.< I rede mi: >Misec je podo-

l;arn Zeni sirdeiej ,na kolesnicah, ko sutra volove 'tozete kolesni-crr; to su 40 an jel voze1i ga obraz misedni'" I r6h k an'jelu:uGospodi, skaZi mi zad misec nima svetlosti vaveki'" I rede

,,ri an'iel: 'SliSi, VaroSe, da uv65 i skaZu ti vsa sija' Kada

1,r:elast"i zmija Eugu i Adama i izista zlaja i obnaZasta i pla-

i,asta nagotitt s'ttoje. I gorko plakav5i se vse stvorenije orriiju, nedesa i slnCe i zvezdi i vsako stvorenije qi!?Sg set8 do

f .i'cstola boLija, an'jeli i arhan'jeli i vse sili podviZahu se za

l,rcstupljenije Adamovo.ro A luna posmeja se. Zato progneva1,"

"u ttjt B"og i pomradi svetlost jeje i stvori ju po mali vri.

rrrcni sdstarati se; odza(ela ne b6 tako, da tako bi5e svetla irllgotu dni imdjuii kako i slnce.*to

I paki me pojat an'jel i pokaza mi goruiu riku i bi5e nau jcj j6zero.2r I uprosih an'jela: >eto jest jezero i glubin-a-ve-

rijaZ" f rede rni: >rJezero i glubina velija otkud vazmu oblaci,,lclu i daLje na zemlju.* I rdh k an'jelu kako govore dlov6c_i

,lrr oblaci ishode i vazmu vodu iz mora i daZje po zemlji' Ir t:de mi an'jel: >LaLeI rod, dlovddaski i ne vi da govori, zad

v,rcla morsk-a slana jest i ako bi odaZdil morem, ne bi plodr lsal po zemlji."

I'poja me an'jel silni i postavi me na Sestom nebi i poka-

,,r rni^vrita prevelika i behu pisana imena 6lov6daska na vra-

L'lr. I rede mi an'jel: uKim je vniti simozz tih imena ovd6 pi-',:rna sut.< I rdh k an'jelu: "Otvori vrata sija da vnideve vrril.<<:3 I rede an'iel: oNe oWore se dokrle ne pride Mihovil,,,1 cesarstvija boiija." I rede rni an'jel: >Pojdi i-uzriSi slavulrrr2iju.< I biglas s nebese viSnjago kako grom tri krat' I rih.:,.t;ospodine rioj, dto jest glas sa?' I rede mi: "Ne boj se' prl--

t',,rli'Mihovil di',prirne motiwi pravadnrih dlovek' Se glas pri-

rn U iirilskom je i umj. ko.

'' oosiido5e niei i pla"kahu zbog svoje nagosti.

'" brieinalno zabiie-se ispravili smo u ziba|e se jer Je u cI-rrlskom kolebase se.

rs pokrenu5e se zbog prijestupa Adamova'

" -oI

Fd;tku nile ulTo'tai<o, n'ego je bila tako svijetla i imalar" rlrrZinu dana kao i sunce.' ' ;T"rci j. ,v"e kraienja iskvaren, iezero bi imalo biti na1,,,liu.

': Koji imaju uii ovamo.:r u niih.

tt punize, legendarna ptica phoenix; u iirilskom funizo.la bva ie reEenica iskvareni; u iirilskom glasi:. ni me rodl

nebo ni zeidia, nb me rodi sinu otaia.15 stajasmo i Pievasmo.

188 189

det i otvnzut se vrata.( I otvoniSe se vrata i 'bi grom veoi trikrat prvoga groma. I pride Mihovil i sr6te ga an'jel ki b65e

sa mnu i pokloni se jemu. I viddsva ga i drZa5e kadilnicu ve-

iiku zelo v ruci svojej. Gluboka bi5e kuliko je od neba do ze-

mlje. I rrlh k an'jelu: >Gospodi, ta dtii to Mihovil?" I redemian'jel Panuel: uTo se vedu gre5nici v tu glubinu,zr 7a? n9moremo Ziveti u njih nedistoie jih radi, toliko su krivi." Irede Mihovil: "Sli5ite vsi an'jeli boZji, nest vam dano otstu-pati ot gre5nih dlovdk, na dano jest vam sluZiti im dokle se

pokaju. Ako s" ne rpokaju, to az suju i6,:s glagoljet Gospo{,ialt"'i posluSajte i sluZite gre5nikom dokle se pokaju. Ako lise ne pokaju, to az po5lju je va oganj vedni. I po5lju na njetanu f nedug i smrt naprasnu i prugi i gusenice naprasnijei ljute i tude i grad i grom i vojske ! Sradom razdru5enije.Poilu5aite, bratja, i razumdjte strah boZji i ubojte se jego

i zbirajte se k cr6kvi i poslu5ajte svete mise.' I potom rede

mi an'jel: oVij, rabe boZji, pojuiih pravadnih i veliku radostjih i siavu jih mnogu. I paki pojdi i vij nepokoj nedistivih ivzclihanije jifr.. f drvi jaddhu je i ne mogahu umr6ti, a drugido nebei vipijahu govoreii: Pomiluj nas, sudija pravadni! Irdh k an'jelu:- "Pusti me, gospodi, da i az plai;.;- se o- njih,rorab tvoj, eda kako gospod Bog pomilujet ih usli5av raba tvo-jego.* i pride glas s nebese gtagolje: >>Snesite Varoha na licez{mlje di skaZ-e sinom dlov6daskim jeZe vid6 i sli5a tajne ne-

beskije.u Bogu slava va veki. Amen.

zq To nije odgovor na Varohovo pitanje;i dalje mnogo kraien.

:; ja iu im suditi.:c da i ja pladem zbog njih.

tekst je ovdje kao

190191

31.

PAVLOVA APOKALIPSA

,."-1lte'i:;#!rriq""*.1fl 3o#{';,1g,,iift.*i:r';"*i;: ;;"p;;slliia na .mnoge knjizevnosti R-lisJt

I ..,,-. ui,' i i i.' 1 " j:-,iffi i ; 5; iis;l'".'r".5 [Ij "f ir?;*tllf ili

:'J.3, s *j;g:ffitf Hln?', &'?i*t'"'s:3i.:.1,1 i ;: ; u ii "t

u u rusko j,

lr:Hryll*f l+:t*#;,1s#"rt!,i]i]i3-*-1qi';''iil;;i;ill|:[ff,9Ji,t#i1i"i';;i;'";',,iziie-natu,',iJ;l*?l:eetii[i:,liiiJijii.,-iti-joi i9 fretlloiak vjerojatno b

i,;iiiilp:Ti.i"';;i:l*,tn.*'Yld:'*ir"':lllll"R:::''ili.Hii!''rivcdnih na nebu i g*Stift'" puiiu' puuuo Zivo sudiclujc u zlri-

t,: d# B:? lir'#'l#:% l;' il' il* 66 ry $:;?" : g:fr

,1r'lr#.;j""F5j*;i;*P'xi#"i1;';i*ffi j:l'1?'"1?"*"rf6iH""'.

Cl ini dlovedasci, molju vas neprestajuie hvalite i blagoslo-

P"-t*"i:'i;,t'tL*"1"::Hiff ;iiTi'J:x'ii'?E:fr i:rr:.r"- "" t""tf5i gredu pred Bo[a pokloniti se Bogu i prinoset

srred Boga u.u a"u it"tEe"trt"" ia udini dlov6k ot jutra do

i;; Jt6;; i zla. I oui u"1"ti ki gredu k tjudem komu sluZet

r,eseleii se zat a"ur" ;I"j" onl pofi-kili Zivu; se su- {ruzi,,;'i"iii.i;t;" prue*:i t" ri rj"a"- zat zlo dine poli kih Zivu'

I kada zaidetrrtt"" i?uJu t"d"t prvi das noii' v ta das pridutt

I Rijed Pridut smo dodali'

vsi an'jeli vsi muZski i Zenski ki je hrane po obrazu t po pq.dobiju boZju i jesu kako i dloveci. Takoje i zaiutra kada hoieslnce iziti i v ta das paki pridut an'jeli mu5ki i Zenshi k Bogui poklonet se njemu i prinesut vsa dela ka udini dlovdk ot ve-dera do jutra ili dobra ili zla i otgovor dadet pred Bogom vsdhdel dlovddaskih i prinoset je k Bogu. I zato vam to govoru si-nom dlovddaskim: Hvalite Boga ncprestano va vse dni i dasii v udinjeno vrime. Zad vsi an'jeli ki se raduju pridut: predBoga i takoje ki se pladu zad ne mogu imiti dobrote v 6lo-v6ceh tih kim sluZe i zato se prcvele pladu. I vsi na kup pri-dut k Bogu pokloniti se pred njim va udinjeno vrime.

I kada bi5c ta das poklonjeniia vs6h an'jel, i pridoie ra-dujuie se i slatkije pesni pojuie pred Bogom, i Duh sveti izi-de protivu njim i rede njim: "Otkudu greste, moii an'jeli kinosite brimcna dobrih del i blagih v6sti?" Oni Ze otgovor:iSe iri5e: "Mi pridosmo ot onih ki su se otvrgli ot sega sv6ta slastiirnene cii svetago tvojego, ki Zivu v pustinjah i v propastehkajuii se i pladuii se, grihe svoje ispovddajuie na vsaki dan.Se su tegotni viSe vseh buduiih na zemlji laduie i iedaju(e zaime tvoje prepojasav5e dresla svoja, imuie v ruku svojejutamjan i kadilo, srcem i usti blagosloveie gospoda Boga navsaki das, skrbeie is kroteie telesa svoja, pladuie se i ridaju-ie. I rni an'jeli njih plademo se s njimi. I ako je tebi drago,Gospodi, zapovij ,nam takim s'luiiti za( se,r-rdini5e sami uboziza ime tvoje veie vsih buduiihr na zemlji.< I bi glas go-,,ore knjim: "Po istind vijte i vsi Zivuie, budi vam moja blagodet ipomoi moja 5 njimi jest, zad sin moj vzljubljeni predstojitpred njimi i sluZit njim, nijednoga njiir ne zabiva, zad je me-sto njih vsa veseljenaja.us

I tada otido5e ti an'jeli. I tada pridoSe drugi an'jeli predprestol boZji va vrime poklanjanija ki plakahu se i ridahu. Iduh boZji pojde protivu njirn i rede njim glas boZji: "Otkudupridoste, moji an'ieli ki nosite te5ka brimena zalih del?o Iri5e: >Mi pridosmo ot onih ki sc vzivahu imenem krstjan-skim i svojej plti sluZet na vsaki das i nijedne molitvi ne udi-ni5e vsim srcemc i vse vrime Zitija svojego pogubiSe. ea nam

z u orig. pridut' e.3 U orig. nema I (ali ima u iir. - Tihonravov 42).a viSe od svih koji jesu.s veseljenaia : v'seljenaja, vasiona.6 U orig. na vsim srcem.

ic'st potriba taki,m sluiit gre5nim dlovdkom?" I rede njirn Go-:;pod: 'Zapovedaju vam da ne prestajuie sluZite njim dokleobratet se. Ako li ne obratet se, oni imaju priti ka mne i jaimam sudit njim.<

Vidite li, sinove dlovddasci, da vsa dela va5a ka vi udinitena zemlji an'jeliz prinoset na nebesa pred Boga, dobra i zala.I paki reku vam: Blagoslovite gospoda Boga da budete vtluse svetejem.

I rede mi an'jel: "Pojdi v sled mene,8 Pavle, da ti pokaZurnesto svetih, da poznaje5i mesto kadi pravadni prebivajut iiiamo prinoset see i poznaje5i mesto griSnih... I potom pakipoidosve doli v beznu kadi je tma i ad i pokaza mi duSe gre-irrih i mesto v ko prinoset se kada umrut. I idoh s an'jelom it zvede me na nebesa i pozrih v ad i vidih tu stolje oganjne irrrr-rku stra5nu i te5koiu veliku i zabit Zestoku i tegotu srdac.lovddaskih.

I biSe tu duh zali i klwetni ri bludni i vazda srditi i tu kiirnenije lju;bet i tu bihu drZatelji lukavi. Ova vsa videh podlt:beskoju tvrdiju. I potom vzr'6h i vidih an'jeli nemilostive kirrijedne milosti ne imihu ni Siedroti, na stra5na njih lica bihuj naplnjena vsakoga zla. I imihu zubi vi5e usenulo i dela njih.,r'iiahu se kako zvezda i vlasi glavi njih kako plamen oganjniirhoja5e iz ust njih. I vprosih an'jela: "Gdo ovi jesu, gospo-rlj?< I rede mi an'jel: "Ovi jesu ki se posilaju po du5e gre5-rrilr i nevernih va vrime b6dnoje, zat, ne imiSe veri k Bogu irrt: mnjahu imiti Boga pomo6nika i ni upva5e na gospoda Bo-1'rr." I pozrih na nebo i vidih druge an'jeli kih lica sviiahu seh: l<o i s'lnce i prepasani pas,i zlatirrni i 'utvrdiv5e prsi svoje ii-,,totoju i drZahu pe6at v rukah svojih i to bi5e pedat boZji. Irrnehu svite presvetle i svatehu se kako slnce i na svitah bi-r' pisano,ime iboZje i naplnjeni bihu vsake tkrasote i milosti.I rrprosih an'jela: "Kto jesu ovi, gospodi, ki Zivu v tolici kra-..,,ti?< Otveiav an'jel rede mi: "Ovo jesu an'jeli pravadnih ki', 1"rosilaju k pravadnim i ti prinoset duie pravadnih predli rga, tih du5e ki upva5e imiti Boga pomoinika i upva5e na

' Rijed anjeli dodali smo prema iirilskom.8 poili za mnom.e U orig. prinosit se, a iirilski Tikvedki dodaje: jegda umi-

t tllnt.10 viSe (iznad) usana (usena prema stsl. gen. duala ustonu -r',( tltl

- USanU).

I ( I{natska knjiZevnost sred. vijeka ,|pJ192

spasenije njega.< I rih njemu: "Vsi pravadni i gri5ni zovut lisb j"atri* glisom?u I otveiav an'jel rede mi: >Jedan putjest"rr kim giedut k Bogu, na pravadni im?jl sa soboju sveti-je da ne usira5et se greduii pred Boga javiti se pred Bogom'"i rih k an'jelu: "Hoiil bim viditi kako ishode pravadni i gri-Sni ot sega sv6ta.., I otveiav an'jel rede mi: nPozri ninje dolina zemlji.* I vidih vas ta mir i bi5e kako za ni6ie preda mno-ju. I viiih sini dlov6daskije kako ni5tare'i v dase Siezni5e' Iiifr ,t an'jelu: >Je li talio malo veli'das'tvo dlov6dasko?u Iotveiav an'jel reee mi: >Ovo jesu oni ki su zjutra zdravi, a do

vetera pogibtt.tt." I vzreh i vidih oblak prevelik ognjen pro-

strt nad v-as mir i rih: 'Ca je ovo, gospodi?" I rede mi: "Sejest dobrota i zloba smi5ani vkup gri5n-ih ljudi'< t j.a. v]a]ni vzdahnuh i plakah se i dih k an'jelu: "Hotel bim viditi duse

srisnih i duse ipravadnih kakim zakonom rishode ot iitija svo-

i"o"... f otve6ai an'iel rede mi: "Pogledaj doli na zemlju'" Ipo"zrih i vidih sini 8lov6da5ftije da v. nidtoZe pogi'bajut' I vi'iift

"ur sv6t preda mnoju i bi5e v nidtoie'iSiezajuie' I.pogle'

dah i vidih dlov6ka hoteia umriti. I nede rni an'jel: "To je pra'vadnik.. I ond6 vidih dela njega dobraja ka bi5e stvoril za

l*" UoZ3". I vse njega dobro iitije i vse pred njirn.s'tojaSeveselo i Lkra5eno. f ti eas videh prestavi se i imi5e prijeti po'

fio; i .,esef'je. Prija bo nere dusa 'is tela rnjega ishojade. 'p'ri-lote-douri an'jeli"k njemu i tudje paki i zati 5 njimi i vidise

Slovdka zli anieli i ne najdo5e v 'njom del za'lih' I dobri an'-

jeli vzese dusu pravadnidu i sluzahu njej dokl6 izide is tdla

i ,r"s" dusu i vritise ju v telo tri krat i rise njej: >o'. duse- bla-

saia, poznavai svoie ielo s kim imaii stati na sudi, ot koga

iaha !rea"Si, 'dostojna bo jesi vratiti se v telo tvoje da u 91n

v-tlti"prlm"Si to f-a nog obeia vsim pravadnim'< I prija5e

dudu ot tela ri celivahu ju zad ju znahu i prija vderanje'ga-dneitretogadne.RiSenjejan'jeli:"Krepise,du5e,pokleudinilaj"ti

"oij" bo,Zju ibuctlCi na-zemlji." I rpride na sretenije njejl"'j"t ti hranja5e ju vavse dni njeje i rede njej: "Ukrepi.se'auie, t<a si u6inila volju boZju Uuauei na zemlji; ja- sam an'jeltvoj ii prino5ah na nebo vsa dela tvoja dobra i zlaia k Bogu'c

f plti duh pride na sretenije njej govoreii: "O duSe, ne smu'

euj r" i ne Lstra5aj se da ii prlSta na -mesto koga nisi nik-oli

viaita; ja ti budu pomoinik, najdoh b-o v te;bi pokoj doklaprebivair v tebi kad-a ti bi5e na zemlji." I tako duh njeje ukrc'

rr U orig. jedan ocl puti (ispravili smo po iirilskom izd' Tih')'

plja5e ju i pojde 5 nju na nebesa. I takoje pridoSe vlasti nasretenije njeje, zali an'jeli, i riSe njej: "O du5e, kako vred gre-rle5 na nebesa; podekaj da vidimo ako je da na5ega zlago delav tebi; i mi vidimo veliku pomoi s toboju, an'jela tvojego icluh tvoj ki se raduje o tebi da si udinila volju boZju Zivuii nazemlji." I takoje pride na sretenije njeje duh bludni i zali ividiv ju vsplaka se i rede: "O du5e, ka si mene 'ubeZala i mo-.jej sile, ka si udinila volju boZju na zemlji i to ninje kolikovesel an'jel tvoj i duh tvoj s veliku radostiju gredeta s tobo-iun. I tako vse lasti zale riSe, o gore njirn. An'jel njeje i duhrr.jeje rede jim: "Otidite posramljeni, ne mogoste bo prelastitirluSc ove dokle bi5e v teli." I potom sli5ah glas s visoti nebe-skije govoreii: >Vznesite simo du5u tu ka je udinila volju bo-i..iu, da razumejeit da je Bog 'istini, kornu se klanja,la buduii nazcmlji." I kada vzvedo5e ju na nebesa, i tudje sli5ah glas tisu-t'c tisuii an'jel i arhan'jel vapjuiih Boga. I nade5e vsi dudi-ti se videie ju da drZa5e boZje znamenije. I vzvapi5e k njojvsi jednim glasom rekuie: "MuZaj se i krepi se, duSe, i vsirrri veselirno se s toboju ka si udinila volju boiju Zivuii nazt'mlji." I naudi5e ju pojti pokloniti se pred Bogom. I tudjeMihovil i vsi voji an'jelsci i pojdo5e 5 nju i pokloniSe se predItogom podnoZiju nogu njego i pokaza5e du5i toj Boga govo-rt'ci njej: ,rPozri, duSe, se jest Bog vsadaskih ki vsa stvori it('[)e po obrazu i po podobiju svojemu." I pred nju gredi5e,'rr'.iel njeje i vzapi an'jel: ,O gospodi BoZe, pomiluj nas stvo-rcnije tvoje, i ovo je du5a ke prinosih dela na vsaki dan k te-l,i'. Udini njej po tvojamu sudu i po tvojej sil6.u I duh ki be5eu ivil v njej rede: >Ja sam duh ki sam ju oZivljal i dihaje vrricj i imihoverz oba poli nje pokoj va ono vrime v ko Zivihovev njej i stvori njej po tvojemu sudu.., I bi glas iboZji i rede:,,hruko oina rnene ni oslqrbila, tako i ja njeje ne osrknblju; il;rko je ona pomilovala ubozih tako i ona da bude pomilova-rr;r i da dast se Mihovilu zaveta i da neset ju v rajsku piiu irr;r sud da pridet; dotle da radujet se v slavi vednoj sa vsimi',r,t'timi mojimi." I bi glas tisuie tisu6i an'jel i 20 i 4 starci1',r jrrde hvalu Bogu i govorahu: uPravadan jesi, Gospodi, i sudt\n joj istinan jest i ndst licemerja v tebi i dajesi vsakomu potvo jemu sudu.<

t rede rni an'jel: "Vidi li, Pavle, i raztrmi lri ,kako gdo za-..lrrii tako primet va vri,rne potribno." I rih: ,Gospodi, vidih.n

,, di5uii u njoj i imasmo.

194 195

I rede mi paki an'jel: >Pozri- sada doli 13 t:*Ii"

"^liisriSnu du5u ka 'uaujti'-oiit ot tela'.ka je srdila Boga dan r

ioi govoreii: Ni mr. ptttiU"t "i-si-e |n'oga

neso s mirom jisti

i piti; gdo je ta xr - fisJ;;J i a3. bi ie vralit k nam i povi'

ili;i ?u* r.urto je tamo prebivanije ' ' '<

?&!,i,::,,'^':'f ;i,"'''f:,::iff:r'i;f !ft #k!:f;{fl #\tr;",,:l]{;;in;;;f !l#:or!""wi1ii.i*:i!i*":t",*;;y;

'izi*t,r:T.ll,ia.;i"'i,i[l,,Fr:::2""?*!i';i'ti:i;nz/iz',

i::,,, ii:i';,: Y, :' : lt ! "ii l3r7 i\fr" i i," J iii " i",i i' a' r' o i "'

lirr irnihr-t plocl valsako vrimc vsakih'plocli i llilrrr vt'lt' slirtki'

I viclih tu ulike l,t'o^il"ift"'Lift" l! tlt'1t'a ttilit: 20 lll<at' a

rriric 16 lakat. r uis"'luiiiu-zemrja ta veie ncrc z.rirr, scclmc-

ricciu. I rih: >Ko :" t" ti"JtJz" i'i9e" mi an'icl: ''l'o 'ic zcmlja

krr ic Bos obeial tt"i'iilj;;Ult-"all::t nisi slisal nisrrrrilc

r,, covori: BlaZeni r.orci, tI uo nastedet zcmlru. I tt-r .ic zc-

rnlii ta. r kada p'u"u"atiiit a"l" i'ia"t.is tela' na ovo ilrcsto

'r.inesut se.< r paki tJJ"'*i "";:"i', "Pojdi, P.luJ", dt li p"^l?i:l

i,'ilil;';;;.f i uit';;;i;-" herorime i vidih da vze an3ct

i,ll""t ;i;il; n":"1',1 ilJ;";;'iu..an'j1ti dokre pridosmo v

:,rld Hrstov ,u"" '"i"'"Jtl*'-bibeei v gradu veseljahu se o

',rr're vele. I pridoh i';jil i vidih-u- g:udt tom sv6t svetliji

sl*ca i veie se si5asJ #;;^t; ;4 i biSe vas zlat i bise ogra-

re ' d.vima na doste;t1;*^;'"t^ili uis'"'ot dragoga kam-enija'

i rris" u njem 12 tit"J"tiipi..i a.,rik3 ^obhoiahu

grad ta' r brse

,,,1 zapada grada tog;tltiei rika.medveia' a ot juzne strant

r ika ml€dna, u o' lo"ioiu 'ttt"u rika vin'na' a ot severa rrKa

olejna.

IJz navedene riieke i -Y syetgm: .Jerusolimu Pavao je vidio

rdir,':;iiiiril;xz:a.i:;'n^;f J!""xf !'!!T"i'greine duie'

I vzet me an'jel i postavi ^?.!":?p"d slnca i * lilitJ

zrri'elo nebesko o"'ouuno na velici rici vodnoj' I uprostn

.,rr'.1ela: ,Ca je 'iru'o"u"J"-l

reee-mi.an';el: >Ovo je rika oganJ-

r,rr ka pokriuu '0"'.u'Jij"""i"* i "fiih

riku oganjnu poleiut;

r v niei bise mnolastvo- muZi i Zen' rrbihu pogruZeni v rtct

i,; ;iii ;;k;r""',;-,'in ao p^:i,:,tifi l,"n,t36*'fi:tl,i, "tr"t,

a niki do vrha'.I."pto:11:,"1o tolena?n I rece mi

I ; r ffi l'; J;"' ::i"' ".ill i' iH.:il' Ii',,"?i'^;i;;deno i na.Ii

',rr se da ni su v #il pt"""a"itt. "i. "'- " eittc gre5nih' I bili

, r r v a v ri me r""r."it"' J# i ";;"b i'"h" t^fi

I""ilI i o".J :l'i;iltvc clari do umrtija njih'n I uprosrn

l,,rspodi, xi su-pffii"iti'"is" rigrely va bgnji?" I rede'm't

:r''iel: ,To su *t'Etli"'i tt"19i- crikvi ne za volju mo'tltvr'

,,, ;' ""1

I " p-rip ro?;; 1 :: J' t-t?,,11 "11"1ffi11. ? #: t:ti Ii

i.r,'Jir-tu... tizoarug na druga grdlml

I rede mi: 'Pojdi v sled mene i pokaZu ti m6sto pravad-

nir, .l i;:ji:l : :i:t'lj"liil"l""nf; llil: it.i"'f i'il3,iiffi fl"j'-'i'"*J"':'l*i;l'il*J*lm!:'-T?"',.1'#:tl,:ii"ii;"r3ilt1"i,I"":',; i,"

"'suas"' iil"-li" imaj u' pro-

:ix t'ffi ;nn i'ru:i,: $ :','^iffii

"

E:'""1' :iilFi

#i1.J'rii*tT,r'lq#,tffi i,f {}+i#ffi;jiii, il i''['^' ":t" zad su qod3pije b'o]

su ovdi znamenani i"i"r"*.Cziil I :il;XilJ1lTtJ"o*'li.I' ui ;.uli : : :? HH i,:y"lii&r*J a *u;

^' o r aur"' p' i

i?L jfi

',,:ift :xJngl;sj'5;'Hi,itJ:JihHiq;,1.1'F,;.',!

$'J:hr#T?T:t'""L'#l**16;:Tixiii!r-TIl"komu ti klanjaje5i t" i tua"t cesar nada viimi' tada njega

i:#:*l"fr '#;ii:i'r1i;nx"x*ru"laix*#T*?l

.tto"uti na njej vsim svetim svoJlm r I

skih na njej'n -:^: -xr-., +olrrrlr mli-

u"-tlil"l?'-ff trl"olil"';f 'ls?ii;ii:-H'l;l""? jTl:r{ oqra(len sa dvanaest zidova'

'' "ittiii'^ t"i potlti), paleiu' goruiu'

197,3 Iliia, starozavjetni Prorok'

llll1

196

su ovi ki su pogruZeni do pasa v ognji?" I rede mi: 'Ovo suki prijemljut sveto telo i krv gospoda na5ega Isuhrsta

. i

tudje blud udine i v tom prebivajut dokle umrut ne ustanedeot njego i zato tako goret.< nA gdo su ti ki su pogruZeni doust va oganj?< Rede mi: "Ovo

jesu ki pomigaju odima naljubodejanije v crikvi i zalo tako mudet se.< >rA ovi ki sudo vrha pogruZeni va ognji?" ,A to su ki dastni krlL dri'e6klnut se njim." I vidih drugo mesto od zapadne strane i ondibihu razlidne muke i bi5e vse plno muZi i Len, a rika oganjnateda5e vrhu njih. I pozrih i vidih tu propast veliku i glubokuvele i v njej mnoZastvo du5 jedna na drugoj leia5e. I bi5egluboka tii-tisuie lakat. I sli5ah je vzdihajuie i pladuie_.ivapjahu: O Gospodi, pomiluj nas. I nlprosih i rih: "Gospodi,gdo su ovi?o I rede mi: 'To su ti ki rne imiFru Boga na pamet,ie mnjahu imiti Boga pomoinika." I rih k an'jelu: 'Glu!in1ova ki je toliko veliko gluboka, rnude li se dolika du5e?" Irede mi: >Propast ta toliko je gluboka koliko ako gdo pod'vigne kami'k dokole na7 Lst d:na ne dojdetto - tolika je jarnata. I ako duiu va nju vrgnut, mnogo let jedva dna dojdet.cI ja sliSeii to vzdahnuh i splakah se za vse sini dlovddaskije.I rede mi an'jel: ,'ZaE se plade5i? Jesi li ti rnilostiviji ne're

Bog? Bog bo blag je vsim upvajuiim na nj i podajet vsakompo delih njega kako udini na zemlji.< I pozrih na oganjnuiit<u i vidih tu stara dlov6ka i vladahu ga i pogruzi5e ga voganjnoj rici do kolenu. I pride an'jel Temelih i imi5e v cukusvojeju

-i.elezo veliko i na detire strane bi5e o5tro i njim iz'

vlada5e utrobu tomu starcu van usti. I uprosih an'jela i rih:nGospodi, gdo je starac'ov ki ima toliko veliku muku?" I rede

mi: "To koga vidi5i pop biSe i ne svrSa5e sluZbi boZje pravoi ne prestaja5e jiduii i pjuii i blud dineii, a ne prino5aiemolitve Bogu i zato taku muku prijemlje."

Tako se nilu muke poiedinih iadnika; Pavao pita, a antleomu odgovara tko se-za \to muti. Nad tim se oiaiem Pavaoljuto rasplakao.

I rede mi an'jel: 'Ca se plade5i? OSie nisi vidil velikihmuk. Pojdi v sled mene i uzri5 gor3e muke sedmericeju.n Ipostavi me na zapadnuju stranu muk tih nad kladezcemt? I

ro ako tko povrgne (pisarskom pogreSkom podvigne) kamenu jamu, neie u 7 godina doii do dna.

1? nad zdencem (dodali smo nad prema iirilskom u Tih).

biSe zapedaien 7 pedati. I rede an'jel k an'jelu ki bi5e nadrnuku tu: uOtvori kladezac da vzljubljeni Bogom Paval vhoditi da vidit vse muki, zaE dana,rnu je oblast viditi je." I rederni: "Stani dalede, Pavle, da bude5i mogal trpiti smrada kadaotvori se muka ova.. I zinu bezdna, izide smrad ljut i veliki ne mogoh trpiti smrada toga. I rede mi an'jel: >Rih li ti,l'avle, stani izdaleka." I pogledah v muku itu i vidih tu i bi5eliako kamin'je oganjno goruie va vsih ugleh i zozot (!) dlo-vika vmestei.ra I rede mi an'jel: "Ako gdo vavrLet se v beznuliladezca i zapedatit se v njej, jure ni ga pominanije va vekii nima priti pred'lice Oca i Si,na i Duha svetog.< I neh: ':'GdosLr ovi, gospodi, ki vavreiut se v kladezac ov?<< I otgovorirrrr'jel i rede mi: >Ki ne spoveda5e da Isus snide s nebes nirla bi se rodil ot devi Marije i ne verova5e v svetoje telofr<rZje i krv gospodnju.to I vze5e me paki na zapad i vidihtrr dol velik i glubok i taman i leZaSe v njem mnoZastvo ljudii biSe sliSanije velika vapja i skr5tanije zu;bi. I pozrih i pro-sveti mi se i vidih zviri od dvi glavi i bi5e podobije njihIiako zmije i ujidahu njih. I zima velika ishoja5e ot njih kakorrc moga5e se trpiti. I opitah: "ea je zima ova i otkuda isho-tlit?< I rede mi: >Ni ovdi ino nego snig i groza." I rih: "Ako:,lLrce vsijajet na nje, sagrijut li se?" I rede mi an'jel: ,Akolri 7 slnac vsijalo na nje, ne sagrijut se nikadare, da tolikazirna ishodi iz rnesta toga.< I sli5av vzdatmuh i rih: ,'O gore1'r'iSnikom, bolje bi'bilo da bi se ne rodili gri5ni!" I vsi videiirrrc pladuia i splaka5e se sa mnoju. I potom vidih nebo()lvoreno i Mihajla arhan'jela shodeia s nebese i s njim vsavo.jinstvija an'jelska i sta5e nad mukami.

Op6em vapaju za pomilovanjem pridruiuie se Mihajlo, sviandeli i Pavao koji je rtidio "nebo gibljuie se kako drivoat vetra<<. Sin boiii se smilovao i oprostio je greSnicimamuke na dan spete nedielie.Zatim je andeo porteo Pavla u raj i7 kojega ie bio iz.agnanAdam. Tu ie vidio stablo na koiem je poiivao duh boiji,tetiri rijeke, stablo dobra i zla i starozcwietne pravednike.

te Ovdje je prepisivadka pogre5ka, a znadenje se moie ra-z,rlrlati po iirilskom: da je ulaz bio uzak toliko da primi dovjekar r I | (la se smjesti dovjek): uzota ego tuiuju ielovEka vntdstgita. Po-s'rr'ika ie zozot tumj. gzosto lli gzota.

ls To je u stvari bogumilsko udenje.

198 199

Ovo viilenie - u literaturi obidno poznato kao Tundalovo, a

u clasoliskom"Petrisovu zborniku kao Dundulovo - jedno je od

naTzaiimt iiuiiih srednioviekovnih opisa drugoga svijeta. Stoga iniic dudo da"niecovih"odieka nalazimo i u Danteovoi Komediii'Viziia ie nastaia-sredinom XII. stolieia u Irskoj, vjerojatno naIatidskom ieziku, a zatim se pro5irila po Evropi .u vi5e ko..mni'laciia i priievoda, u niemaikom ie dak bila pretodena u strhovejo5 "u XiL "st. Od slavenskih liter-atura nalazimo 'ie u de5koj i uhrvatskoi. U na5oi su poznate dviie verziic: starija, u Petrisovuzborniku (1468), odgovara latinskom predlo5ku (ali pokaz.uje ideikih traeova),-dok-druea, koia se nalazi u poznatim latinidkimzbornicimi, t.i. Luciievu-Vrtli i Luliievu zborniku- (XVI-XVIIst.), ima tilijanski predloZak. Latinidku verziju objelodanio joSti. tvSie u Siarinarria 41 , a glagoljsl<a se ovdje najveiim -diielotnpubticira prvi put, jer joj je Jagii publicirao samo poeetalr uArcltiv f. slav. Philoloeie XXXV.

Mi'srno preuzeli tEkst iz Petrisova zborniha. N-"5 j" prijevodmogao nastaii krajem XIV. ili podetkom XV. stoljeia'

32.

DUNDULOVO VIDENJE

n' je pravo i distoviteza D undura.

a l6t Hrstovih 1149r b65e drugo l6to va vr6me kraljaKondata, cesara rimskoga ratnago, ki ime5e v to vrdme

rat s Jerusolimom,r a to beSe ldto detrto da be5e Eujenij papa

Ovo je govoreod dobroga

1 Godina u rukopisu glasi grcskom 1049, 5to smo ispraviliu 1149.-- --|'Kondaf, u stvari njemadki car Konrad III. Hohenstaufen(1138-1152) tioji je udestvovao u II. kriZarskom ratu, koji sc

oi'dje naziva ral s Jerusolimom (L146-LL47).

200201

qv papstvo obljubljen.r I v tom l6ti tako papa lluicnii vrati

'"'u'ii* oi zemljL Galilejskije. I takoje v t9m liti 'svcti Ma-

lrrhijaa v manastiii ki se imenuje Ky9!e ili Lisr cla sc prcstavt

,,.i i"g" svdta. I rto viden'je 66 vi'd6no v jednom gra$Lt .\1

r,ietrololise i jesta to 2 ,k'raljici irzabrane v tom graclu ki

,,, ,otl Ardinoka. Paki ot poludan'je strani Ibernije jest ic-

tlan gracl ki se zove Kalaziensis.o Is toga gradl;bi-l jest"jcdan

rrruZ"rodom, imenit i glasit, imenem Dundul'z I ta dlov0k

r,li" ".1"

proti boZjej plavde i pln zalih d6l i b65e vitez udi-

' i"r-, iu voljua niug6v^a brumni hrabrstva, jere b65e hitan;;;r;g^ *dtu teE*L, a bd5e rnoian v zivotrS' Da to da bi bilo,,-'rpuiEt'3i njega duii ob tom ni5tar ne mari5e i gdo bi mut,il ia govorii o spasen'ji njega {u5!.t9.mu b6Se velik nepri-

irrtelj. i ne hoti5e rad ka irtivi hoditi i ubozim i nevoljnimii- ir" dadi5e nigdar preda se priti ni- jim niiednog3 dobra

,," ri":"s". Redoinike-i vse boZje s-luZbenike tih vsih nena-

t,i.ri^SJ, a" pi5iace i trumbitare, gudc-e t-e vazda obilno daro-

,,.S" i'tt tno3"1 ljubvi je im65e i 6a koli im65e na nje stra-

,l(e. L"gu" *6iu aitl tSuut;a5e- i paki oholo v zlat6 i v

.':"rrrc fr":iSe, jere imi5e mnogo zlata i srebra i druge gtvari,rt dike ,.gu ,lr"tu, zad komu

-koli gospodinu sluZaSe bi5e od

,,,l,lgu goJpodina vele ljubljen i darovan za njega,brypn-or'itc7asiro.^I takoje im65e veie potrebnu.druZbu' I takoje ime-

., ;;;gt pri;atet3, ,meju kimi prijatelji njegovimi.bi5e rnu

',',rrn a-tzott tii tonie io roka'-I k-a$a pride termin' postra

i, ;i;*; za spameidn'je da bi mu dal te tri konje'

I bi jedan dan po tom roku da sam svojim kip.om jezdi

r. tomu-rjrijatelju. t nuau k njemu pride' bi lipo prijat kako

3IzbornaDeEugenijapadaug.ll45,dakledetvrtagodinarr.rlirrn niegoia-izbora ie Ll49'' '""; #;fi'nn.i"tt:"1-uiikup u connoru i reformator irskog.mo',,,,stto.-tilio

-€'i:Xi. il'ib:I, cr"ii"iqKu edig je bio gost velikog,,:liiiiluioiu z"apadnog monastva sv' Bernarda'" "'^;'i;k;i"rJ"io i-"" iiui*u"i t oj" se latinski zove clara vallis.

, sudeii" po latinskom tekstu, u nasem je rutgqi;1:1t]lil:,r,'t.a:iijed-jdo dvjema irskim metropolama' a ne o dvlema Kra-

| |r{ :rma; JednoJ, tl. t:"i"ttiJi'"1";fin"tt -9ilo'ie siedi5te u sradu

A ri I i r racha (u nasem tUi.' I'iamotca, stvarno,Armlsh)' -1--dryg^:i''r,,)'i.ii, -6itdlJij"aiste ir gradu Casselensis (u nasem rtrp' KaIo-

r,'r rsis)."ii*" ovog lica je u raznim-lat. verzijama vrlo razlidito:

r,,,,.t^lrri,-titug",latui, tungdalus, Nugdalus i sl'

^ zbog.

ima prijatelj prijatelja prijati i prebi tu tri dni u njega ve-seleii se i pirujuii. I tako govorahota o mnoz6h mudrih 16-deh sega sv6ta. I kada b6 treti dan, pode ga Dundul prosititoga dlga u toga prijatelja za tri konje. A on mu ne imi5edim on trat platiti toga dlga. A tada se ta Dundul vitez rasrdii hote pojti tudje tja i slugam zapoveda konje i oruZje pri-praviti. A ta njega prijatelj pode ga umiljeno prositi da birnu od obeda nikamore ne Sal hoteii mu dobru volju najtiekako mudar dlovdk. I tudje mu volju naide i odnero [tj. Dun-dull ot sebe oruZje i osta pri obede. I kada sedo5e za ob6di pode5e jesti i tudje posla Bog an'jela svoga ki na rukahrrDundula rani velikoju bol6zniju tako da ne more niiedneruke k seb6 prikrditi kako je be$e na stol protegnul. I podevapiti Dundul i sluge njegove i gospodar oni takoje vzapi5es velikim pladem i s veliku Zalostju. I ta gospodar zapovddava vse zvoni zvoniti kako mrtvomu. I kako sli5a5e ljudi tezvone zvoneii kako [na] mrtvoga, tu se sa vsega toga mestasteko5e prriprosti, popi i fratri. I vsi se smeto5e skozi takogiasovita viteza. I kako ipozna na seb6 toliku bol6zan, tudjepreporudi tomu svomu prijatelju v koga bi5e na stanu, i tabi5e takoje bruman vitez, i zato mu naporud,i svoje oru,Zjei vsu svoju r6d govoreii: "Hrani prijateljski te moje r6dijere si das imam umrdti." I v ta das ni'ega t6lo pade nazemlju i b6 prez du5e. I to dudo viddv5e vsi okolu stojeiidudi5e se kadi tako naglo b6 mrtav tako krdpak vitez i vsise ZaloSiahu okolu njega pladuii i ne viduiitz da udiniti.

I tako leLa bez du5e njega tdlo v srddu prvo ,podan5i poldnerr daZe do sobote, i zato ga ne pokopaSe zat v livom bokuse dujaSe nikoliko tepline. I po tom znamen'ju14 dakahu ljudiniko javljen'je. I potom jest vraiena du5a njegova v njegatelo. I kada b6 du5a opet na svojem m6std v njega tdl6 ipode vele mledno vzdihati za jednu uru. I kada se vsi dudo-vahu i tedahu ljudi na veliko dudo, a on pode umiljeno po-zirati simo i tamo. A ovi krstjane ki okolu njega stahu ti gapode5e pitati ako bi hotdl boZje telo prijeti, a on njih umi-ljeno pro5aie da bi mu dali boZje t6lo. I kada pride redovnik,

o hoteii ga udobrovoliiti.10 skinu, odloZi.11 u ruke.12 ne znaiuii.13 u srijedu prije podneva.11 U orig, lnamen'ja,

202 203

ispov6da mu se. I da mu boZje t6lo i pode hvaliti gospodinaIsuhrsta tako govoreii: "Gospodi Isuhrste' ovo v istinu v6-

luju da je vek5a tvoja rnilost nere moje sagrdSen'je zalo izalo kako koli jesu stra5ne te rnuk'e i te5ke ke mi ukazaliesi i skrb i bol6zan mnozih prez disla i o5ie, Gospodine,oZivil me jesi i povratil me jesi iz ove glubine paklene goru-[eje. I vse to da pi5u zdola kakve muke du5e dlov6dansker rpenu viddlrr jesam istino.to I sopet, BoZe istini, na si svdtpovratil me jesi!"

I kada ,to izgovori na tom m6std stvori svoj tiStament<rt svojega blaga i vse jel? razda na prosv,lien'je cr\yam'rdovicim i sirolam i na Spital i redovnikom i ubozem hi3ni-kom. I ni5tare ne ostavi vsega'blaga svoga, ner vse dA v Bogairne da koli im65e i otvtLe se vsega im6nJa svoga ko i'm65e

,tL8 S€g& javljen'ja. A sam pode od rnala do velika pravitiloi'a bi5Jvid6l i sli5al i da b65e pretrp6l va tmah preispodnjihi mukah paklenih, ot djavlje sile i ot an'jela ki ga je vodilpo mukah.

Najprija ovo rede: nKada jure du5a moja b65e iza5la istila moga i videii t6lo mrtvo po6e trepetati velikim strahomi stra3iSe se spominajuii se na svoja pregr65en'ja i ne vi-rlc5ezo da udiniii i vele se stra5aSe ne viduii se da domislitit'a bi ot sebe udinila. Bila bi se rada sopet v t6lo povratiti,rrli nikakore ne mora5ezr vniti jere im65e gtozan strah odavsih stran. I tako pladuii se i cvileii i trepeiuii i tu pozriv5ivid.6 mnoZastvo djavlov kako rnoinu maglu k sebi greduiira vs6h stran. Ne da bi jih 16 samo rn6sto plno 'da22 vse ulicei vse strane bi5e jih plne. I tu obs'tupiSe moju ubogu du-Su ir cko5e: uVspojmo toj ne6istoj du5e skrbnu i tuZnu pesalicre njej pristb;i v6dna pogibdl, zat ie ta jure na5a po nje,"sluzen;jii gotov je njofv6dni oganj, kako- jest-jure od svdt-

tosti odludenats vsake, a zdrwi.ena jest s v6dnimi v tamnost'<

rs U orig. ke"ttidel.'u Suae&'po fiiinstom tekstu, cijelu ovu-redenicu govori pi'

,,,., a tJ ftndal. Pisac je prvotnog teksta neki Marko Irac'17 sa (ti. blaeo).rs 5r je"vjeroJatno pogre5ka umj. do'10 u tandine PriPovijedati.20 ne znaSe,21 ne mogase.tz Ne samo da ih je bilo puno samo mjesto nego'$ odijeljena.

I pristupi5e k njej s veliku grozu i skritahu svojimi zubi nanju i sami svoja lica derihu svojimi ognjenimi nohti i govo-rahu njoj: >O nedistivko zala, ovo su ,ti ljudi ke si sebi bilaobljubila za prija,telje tvoje pri k6h si tvoga Boga bil zabil.I zato se ima5 5 njimi va ognji paklenom muditi i v6dno go-ren'je trp6ti. Ti si bila delateljnica vsakoga zla i ljubiteljnicavs€h stvari ke mi ljubimo. O du5e okana, zad se sada negizda5? zat sada ne gre5 na preljubod6jstvo i ne ljubodeje$lrodeii v tvojej velikoj gizdd? Mnogije ddvice posla po zlesvdtu i mnoge zakonezr Zene v gr6h obrati i v nepodten'jepostavi. O du5e okana, kadi je sada tvoje hvaljen'je ta5ieslavno i tvoja vesel'ja sujetnaja? kadi su tvoji veliki sm6hi,kadi jest sada tvoja velika sila i med tvoj moine ruke kus;si ti mnozih ustra5il? zat tu jure odima tvojima ne more$simo i tamo? i tu sada ne postupi5 gizdavo i ne govori5prstom kaLuci, sada nimai zalih i oholih pomi5ljen'ji v srcitvojem kako si obidaj im6l diniti va vsakoj zlobd i nedi-stot6.<

I kada tako govorihu okolu njega priteduie djavli, i ondivid6 jednoga mlada ddtiia lipa obrazom kako zvlzda jutrnja.I pode na njega gledati umiljeno du5a Dundulova, nadeja5ese ot njega niko ut65enJe prijati kako ki ne vija5e ino neredjavle okol sebe. A to bi5e an'jel iboiji i njegove duSe. Arevsaki dlovdk ima pri sebi 2 an'jela, I boiji a drugi vraZji.I kada se pribliZi k njemu imenova ga njegovim imenemgovore: ,rZdrav budi, Dundule! ea tu dini5?< Kada to sli5idu5a Dundulova da ga njegovim imenem vazva, radostan sveliku rados,tju rede: >O gore mani, gospodine rnoj, zad rneobido5e duSe paklene i je5e me mr6Ze smrtne.( I rede muan'jel: "O duSe Dundulova, stoprve li me zove5 gospodinomi ocem, a imejuii me vazda pred soboju i nisi mi nigdaretakove r6di rekal." A tada du5a Dundulova rekuii: "O mojgospodine, kada sam te ja videla ali kada sam ta glas pre-slatki sliSala?< A tada jej an'jel rede: ,Ja jesam vazda politebe hodil i kamo si se koli ti obrnul i kada si sdddl i jel ipil, govoril, mldal i spal i va vsako vrime nisam bil indi nerepred tobu i s tobu, a ti nigdare ne hot,6 moga svdta poslu5ati.<I pokaza mu jednoga djavla ki najveie na njega vraZdova5e

1 zakonske, udate.:; koiom.

i rede mu an'jel: "O Dundule, ovo je on koga volju ti jesiiinil vsagda, a moju si zanemar imrEl, da zato li bude5 imelmilost UoZlu t<e ti n6si dostojan po tvojej dobrot6, zad mojuvolju i zapov6d gospodina Boga tu si zanemar pustil, a djay-I iu volju tu si sviSlt. t zato drli se dobro i budi vesela, zat jaicsam

"an'jel tvoj ki sam ti sluZil vazda v Zivotd tvojem' Asada pretipi ,to da ti pokaZu i ne zabudi, za6 se imaS sopetv t6lo vratiti tvoje.<

I tada duSa ustra5i se vele fiInogo. I tada ostavi mrtvotelo iz koga bi5e iza5la i pristupi bliZe k an'jelu. SliSav5i ir,id6v5i djivli ovo, kako se ovo vesel'je dava5e onoj du5e otrrn'jela, vii djavli ti ni5tar ne mogo5e udiniti protiv toj du5i,t u-elikim kridem pode5e Boga kleti govoreii: da ni Bog pra-vcdan ni istinan, da nam se ne di platiti nada vsakim ki jeproti njemu i kako nam obeial b65e. I v toj Zalosti-vzdvigoSe," rami na se djavii i pode5e jedan drugoga biti i kleti i oti-tlo5e tja.

I tu an'jel pojde naprid i rede du5i: "Poj za mnu'( A,tada<lu5a rede: "Oime moj gospodine preslatki, ako ja pojdu zalobu, ti zali dusi popadu me i vrgu me va v6dni oganj." I rede

itrj an'jel: "Budi Jtanovita, zad jesu v nas vele moinej5e stvari

',"go r nji'r. Pokle je Bog s nami, gdo rse mo're protivit'i?"..'I kada pridosta k jednomu veliku dolu i stra5nomu i

llmnomu i UeSe vele straSno glubok. I bi5e ta dol pln go'r rria ognja. I bi5e na tom dolu pokrivalo Leldzno. I tlstota;cldznibE5e Sest sat lakat. I ta zakrov b65e toliko ognjen da

rrjega gorkost premaga5eso vsu silu onoga ognja koga-be(e

1'tn on stra5ni dolac. I na ti zakrov mnoZastvo du5 djavlirrretahu i na njem je praZahu toliko dlgo dokle vse isahndhu

I'rrko cv6t ki je na njivi podrdzan. Iza vsega toga da im be5e

,,r,o vek5a muka da je skozi on zakrov i skozi ono pokrivalotiiahu one nevoljne du5e i sire tako kako se vosk c'!di drez

r rrb, i paki se tamo opet va ognji obnavljahu vkup k rnukam'I ta muka narejena jest vsim ubicam ki su pridesnici ubi..tvom dlovddje smrti ne ,takmo ubijen'jem ruke svoje da

,,sie i zlim potaknutjem i po toj muk6 povedut je va v6dni.;{rrnj. ,A ti si, du5e Dundulova, dovolje krat zalimi zakonirz

i

2o vruiina nadilaZa$e.27 zlirn obidajima.

204 205

il'

pridesnica dlovddjoj smrti . . .s8 to ti ne bude5 te muke tnpdtikako ju ovi trpe, a ,to ne po tvojen2e zasluzen'ju.(

Potom pridosta k jednoj gori veliki i vele stra5ni i pust6.I b65e va onoj gori jedan put vele t6san i bd5e ot jedne stranete gore oganj ki Zveplom gori5e i vele tuZan smrad idd5e ottoga ognja, a z dntge strane b65e sn6g s ledom i vihar pre-usilan. I na toj gori bd5e mnoZastvo djavlov pregroznih istra5nih. I ti djavli se i,menovahu rnanirgoldi i ondi striah'r.rna onoj gori, na noj c6sti du5 ilovddanskih'ke imehu pojtipr6k te gore. I ti djavli irn6hu ognjene vile Zeldzne po Sestrogalj na onih vila,h kdmi prognjetahu du5e o,ne ke prek tegore id6hu. I takoje neboge metahu na onih rogljih te pre-tuZne duSe i nevoljne va on pretuZni oganj i goruii i pakipo jednom dasi da je sopet iz ognja metahu v sndZne i le-dene muke. I tako je na te hipe premetahu i dotle je mudahudokle bi5e gospodinu Bogu ugodno.

I ondi reie an'jel: "O duSe Dundulova, ove rnuke ke vidiS,v tih mudet se lastaci ki vazda proti Bogu mej sobu probi-vaju v nevdri." I tako an'jel rede: >Projde5 ove muke polimojih nog, a inako ne rnore5 projti.< I potom minuv5i temuke pridosta k jednomu silnomu dolu gluboku i tamnui nedistu, koga dola glubokosti ne more progledati du5a Dun-dulova do dna, razvd toliko rnora5e3o sli5ati glas rdke teku-ieje v tom dolu. Ka rdka teda5e ognjenim sunporom i pa-klom i smolu goruiu. I ondi id65e pregorki i dreseli pladot du5 ke se v njoj mudahu i ot tude id65e dim s velikimsmrado,m ot te rnuke. Ta sm'rad b65e toliko preo'tuian da lrsemuke ke b65e prdje viddl ta smrad mora5e premoii. I tubi5e prik ,toga dola ot ;brdga do brdga jedna brv vuska zajednu nogu Sirine, a jednu milju b65e dlga hoditi. I b63ejima pojtist pr6k toga dola. I vide du5a Dundulova mnogodu5 iduii po toj brvi prek te glubokosti ke du5e se vse oba-ljahu s te brvi i nijedna ne more prejti razv6 jedan redovnik.I vid6 mej onimi du5ami mnoge razlike du5e: ondi kralji,ondi bani, ondi cesari, ondi duZi, vojevodi, knezi, ondi suci,ondi muii i Zene mnoge, ondi junaci i ddvice, ondi vdovicei vdovci, ondi arhiibiskupi i ,biskr-lpi. I o'ndi vikari i mnozi popi

,8 Neditljivo.ee Orig. tvoim.30 mogaSe.gt I irnali su poii.

lii su reda svetoga Petraaz kim jest rod krstjanski prepo-rr-rden da bi ga im6li naukom nastojati svetoga pismass kobc njim ostavljeno od mnozdh svetih otac k6m 'b6 dano irrarejeno Duhom svetim. A sada navlastito popi sa sv6t veiellLrbe nere ini ijudi.

Zato narrr evan'jelje kaZe i5toriju sv6dodastva govoreii:Mnozi sut zvani, a rnalo jih rizabranih. I kada to vid6 du5al)undulova, pode se straSiti ne nad6ju6i se prejti pr6k 'te brvivuske, a an'jel boZji ki ju voja5e po tih mukah ta ju t65a5e

llovoreii njoj: "Ne boj se ti, du5e, ne bude5i trpdti t6h mukv sem m6st6, da va inom bude5i mdst6 ,trp{iti.( I pojderrn'jel naprid po toj brvi jam za ruku du5u Dundulovu i po-

u".ie ga prdk toga dola prez straha. I rede mu an'jel: "O du5ellnndulova, vidi5i li ovu prete5ku muku mudit mnogi narod,lilko si vidEl letei doli s te brvi vsakoga arta ljudi: tu giztlavi, oholi, superbivi nevdrnici, l6nci ki ne znaju boLie za'gr<lvidi.<

I ostaviv5a ovo stra5no m6sto idEhota vele tamnim pu-tcm i zavojistim i teSkim. I an'jel naprid ideSe i hodista mno-

1,,tr vrdme po tom zalom i tamnom puti. I tu uzre du5a Dun-rltrlova jednu stra5nu zmiju ke zmije velikost b65e viSe vsehlqor ke bdhota vid6la naprid hodeia. I ta zmija im63e odivt:like, ognjene. I b65e odi otvorila vele visoko i Siroko i takosc mnja5e ovoj du5i da bi mogla na jedan trat 10 tisuii,,r LrZni[ov poZr6ti. I ta zmija im65e 2 Liganta, jedan bi5e pod

11levu zdoli, a drugi zgora. I stahota kako 2 stlpa va ust6htc zmije ka sklopiv5a usta nje kako troja vrata i oganj goru6

l,opaljiSe iz ust na ona troja vrata ka b6hu otvorena. I ondii,liiie-pretuZni smrad i plad neutd5eni i dreseli v toj zrnijit('r'c v nje dr6v6 b65e mnogo prez disla mnoZastvo du5 dlo-v,'ianskih, muZi i ien, i itu se mudahu prete5ku i gorku muku.I rrSie pred usti one zmije biSe mnoZastvo djavlov prez dislak i rnetahu nevoljne du5e va'usta o'ne zmije. I priie nere je me-tirlrLr vnutar ovi djavli ibijahru je prevelikirni nanami i potoirnrrrt'tahu je va usta te zmije. I kada du5a Dundulova dlgo gledatt' stra5ne i nepodobne zmije, va veliku strahu buduii redeI rrn'jelu: "O ,rnoj slatki i preljubljeni gospodine, za| tamot,)liko blizu pristupa5?< I rede du3i an'jel: >Mi ne morevas4

ii

ilL

li

": tj. svjetovni popovi (nasuprot monasima).:rn odgajati naukom Svetoga pisma.:ri r-lc moZcmo (duarl).

206 207

inucl minuti ni se more gdi te muke ukloniti razv6 ta ki bitlt UoZ;i izvoljenik. A tof zmiji jest ime Ahireon' I ta zmijavse laktmce poZira. Ob iom jest pisano v knjigah blaZenoga

Ivana: PoZrei r6ku. A to n6 dudo, zat irrra ufan'je da bi v-as

Jardan tekal vu tu zmiju ne bi je mogal naplniti' A dovoljekrat se zagrliss du5ami dlovddanskimi od mnoZastva kadaje djavli prlt"n.t sa vsih detirih stran kako v6tar prirene ma'gt,r r 'trit6tih gor v niko polje. A..ta dya 7;igan'ta ka sta va

ist6h te zmijJta nista vlvojem Zivote buduiaae nijednogadobra udinili." I to rek an'jel pristupi bliZe pred usta--te

,-ij". A neboga du5a ne smi5e pristupiti bliZe. od..velikastraha, da ino ,re more, i sta poli an'jela' I tu an'jel i5deznu'

a nevoljna duia i tuZna sama osta' A ti djavli, kako tu ne

tr.rS" utt;.|"tu pri ,toj duSi, tudje priskodi5e sa vsih stran k tojnevotjnol auSi tato vstekli psi i popado5e ju ta tl:iltu' La'

tlrnu du5u hitajuii zubi i nohti svojimi' I paki ju bi5e pre-

iirrto gouot"ii njoj: 'O du5e tuLna, takove si ti muke dostojnaitut o"-to podted3e budeS im6la od flas za ono da si naSa d6la

ti v tvojej mladosti dinila." I tako ju rnaknuSe va usta te

zmije i s iobu vnutar v nje dr6vo i tamo jest vnutrd mnoge

muke i prete5ke pretrpdla. I b65e jej mnoge stvari znat i na

lici jaden'je i rane veiike ot pas, od.medvedi i ot zmij i ot

-norih neznanih zv6ri i od djavlov i ot zaloga duha' I jest

iipdta prestra5no goren'je i veliku zimu i od pornra.den'ja

oei;.r, rir gorkosti I skrZat zubi i Zalost' I tu sama njegova

atria nebo[a tuLa1e na se od,rninuviih d6l zalih svojih i,skoziieliko smu?en'je deri5e sama svoje lice' I jur mnjaSe ttf?lo:tda ima ostati v toj muc6, da toliko b6 da i ne du kako izide

iztemukeiztezmTje.I|eLe6idalekoottezmijeva-r.elik6mleclnosti otvrze odi svoji i uzt| an'jela svojego pred sobu

stol"ea ki ga voja5e. I tada pohvali.Pogu s veliku r.1d.o1tjq'

Are kako tioti UCSe veliko smuiena i kada jej se an'jel javi,

tua;e UC vesela i cela. I paki pojdosta dalje ostaviv5a pretam'

noje i pogibeljnoje mesto.I tako njima iduiima uzristass jedno jezero ve.lpi veti|g

i Siroko, moino neprudno i b6hu vali na njem toliko veliklda ne mora5e preci njimi viddti nebes' I tu b65e preveliko

mnoZastvo zvdra vodenoga i kridahu da bi se nasitili da birraSli na tom jezeri. I tu bi5e most prrik toga jezera. BiSedlg za dvd milje hojen'ja, a Sirok jedan pedanj. I po tommostu bi5e nabijeno plno (avli i.eleznih. I ki bi koli preknjega Sal imd5e se na one davli izb,osti skrozi noge na diugustranu. I tu se spravljahu vsi ti nedisti zvdri k tomu mostuda bi se nasitili onih duS ke greddhu po tom vuskom mostu.I ti zvdri b6hu kako jedni turni. I iz njih grla greddse oganjniplamen vele bistar i nagal da se viddse du5i Dundulov6 dabi ono jezero vrelo kako i.elEzo vre kada je kovad vari vaognji. I tu na tom mostu vid6 du5a Dundulova jednu duSupregorko pladuii i tuLe(i se pregorku tugl: za mnogo gr6hov:svojih. I ta du5a mnogo snopja nesi5e na sebd i velihu jejpr6k toga rnosta, kako koli jure b65e noge zbola na onetavli, i zato ve(e boja5e se vpasti doli v jezero s toga mostai v tih nedistih zv6ri ust6h zatvoriti se. I tada du5a Dundu-lova opita dto bilo bi sije. I povdda mu an'jel ki ga voja5enjegov govore: "O du5o Dundulova, tih muk ti jesi dostojnapo tvojem zasluZen'ju i vsi tvoji ki koti ku tadbu u6inili jesuali malu ali veliku, da ki manje sagrdsaju manje primutrnuke, ako bi ki stokrat tat bil ta paki vek5u muku primet.A vsi se imaju le v toj muc6 muditi, zat, jest sto kiadeZacki tadbu iine, a jedni jesu ki svete redi ukrade, a ti naiveiesagrd5aju, ki zakon prestupaju ti vsi vpadut se s toga mostava usta tim zalim zv6rom.. I rede an'jel: >O duie Dundulova,ti ima5 pojti prdk toga mosta.n I pokaza mu jednu kravu irede mu: >Dundule, ovu kravu ima5 sa sobu prepeljati prdktoga mosta prez Skode zad si ju bil ukral jednomu svojemul<umu ovu kravu.., A tada Dundul rede: >O moj gospodine,ved6 sam mu ju bil kipom povrati.< Rede mu an'jel: >>Zatosi ju bil vratil zat nisi mogal potajiti. Zato i ne bude5 trp6tirraplni tih muk, zat, je manj5e pohoten'je nere udinjen'jecla oboje. To je vele zlo pred Bogom." I to rek an,jel podamu kravu, a Dundul s velikim strahom prija tu kravu i podetruditi se na rnost vodeii tu kravu. I va ti das pridoSe tit.ali zmije i zvlri k tomu zalomu i pogibdljnomu mostu ve-likim rutjem krideii i dekajuie jesti du5 s toga mosta. I tadalrojde Dundul po mostv, a ta krava ne ti5e pojti za njim.I tako njim mika5e po mostu. Kada se Dundul stani5e, tadasc krava padiSe. I tako mu se gusto zgajaie i va velik strah1'padiSe. I ,tako s velikirrn ,strahom prejde do polu puti ,pr6k

lrf Hruatska knjiZevnost sred, vijeka lfp

ss zabrtvi.se dok su bili u Zivotu.3? I vei sigurno mi5liaSe.se I dok su tako iSli, ugledaSe.

208

toga mosta. I tu se u'taknu s jednrr du$u ka nes65e na sebe

ieino veliko br6me snopja p5enidna' Ka pode prositi du5e

5;;;d."" da bi mu se ugn,tt na kraj' A du5a Dundulova ta-

[ri"-"4 nje pro5aSe da bf mu se ugnula i da bi on put do-

r"iiif ti UeSe podet hoditi. I be5e jur te brvi na pol' I tako

llftolr "u vetii6j skrbi, zad se ne morahotase sopet vratiti

,ri-t" i"aut drugomu ugnuti moZaSe' A ogledati se nijedan

,r. ,*CS". I tako stojeii dudni plad dinjahota mej..sobu' a

krv jima iz nog teda5e. I v tom njiju veliki mrsllen'J'r ne vl-

a"ei"'"desad'omislitiimalopostav5inev6d€stakakosem-in.,rta. I tada duSa Dundulova uzr6 za sobu an'jela ki ga

Uel" ottu"il. I ondi ga an'jel pozdravi rekui: "Ne boj se'

du3e, jur veie za tu kiavu tu sf Uit ukral'u I tu ona nevoljna

JrrSu'poturu svoje noge an'jelu vse krvave i rede mu: uO rnoj

Jrugi'gotpoaine, jur-e ne mogu dalje. hoditi'o I tada mu

uJib Jan^ouori: u(i du5e, ovo ria pameti im6j kako si bil brzf. r".firi,i f.*i-dlov€dansi<e. I zato imaS skrb i boldzan i Zalost

;J;;;iih p"tert.. I tu se ga an'jel dotaknu i b6 tudje c6l' --

I iako pojdosta puteir' I tu re6e. du5a Dundulova: 'Ka-mo jure ideva,ro o

^'oj slatki gospodine?< I rede mu an'jel:

;,i;d"" manigolda eeta naSego*pri5astia koga stana nikakore

;" ;;;;;; irinuti. I ta stan jeit vsagda-p1n gos'ti i lu g".tp-o-

Jut utugau Zeli i druzih gosti'< I kada. iddhotart po tamnrcan

i;r';;Tik"i suhot6 i ttinajdosta jedan dom vele suhotan'

;rfit;;;'k;io}a"u gtra' I vid65e se ta dom krugal sk-ozE

;i";; velikost,"nj"gu"uititt" i Sirine'- lz Loga domu grediS'e

;;;?j i;i;# tut-" i, jedne japnenice i ta plamen ku kolidu5u doseZaSe vsaru v i'ga"3 vrZa5e' I kada ovo uzre du5a

n,r.ra,rtolru i rede k an'jehi: ub moj gospodine' ovo jure-grem

k vratom veene smiti"' Ojme mani grd5nomu i dreselomu'

gdo me neboga #;;iil iiptoti od- -ove muke semrtne?< I

i;;;;;;l"i;,'b_- J"1", oa^""oga plamika ki vidis budes iz'

bavlien, da,ta dom;d il.;; "t Jgttt3 ishodit va ti dom imaS

;i;iil;l i" "rrilitrpet"je imas-i.n i to rek pristupista bliZe.

il;;;i;it;; a3uuL-rii meso sedahu' N6ki s6dahu sekirami

du5e krstjarrske, ,tilii t ""21, n6ki z bradaticami i skoblami'

"lr.i r L"ii, u tt8t i i kle5iami, a ndki s noZi i sa inimi mno'

eimi mukami kemi-dii"-t6fuft" i mudahu i glave jim us6'

kahu, a n6kim vse udi us6kahu oposr6dd ognja stoje.ii' I-tuUeS"'pt", disla duS dlov6danskih ke v toj p-rgato:iji teikemuke'trp6hu. I kada jure du5a uzri tada rede: "O rnoj go-

spodine, izbavi me odovih muk, ako je volja tvoja' e-Y-t9

i;;;;(" ke mi ukaZeS hodu je'trpeti'< odgovori an'jel: "Nisivid6l vek5ih muk nere su 'v tom rstanu ke 'ti je trp6ti' I po-

tom paki vek5e uzri5i kadi te vstekli psi dekaju'" I tad.a ta

.t,rl^;;r" prositi an'jela da bi tamo ne Sal, a to mu nitstar

,rildj.s" da se moljl5e. I vid€v5i to djavli da im je ta du5a

u" bbtirt dana i ti djavli obskodi5e tu du5u sa vsih detirihstran i mudi5e ju mnogimi mukami i raseko5e ga rnnogiminr"t ami na dro6ne kusi. L tomu gospodaru ki ta stan drZaie

biie mu ime Bistrenus. I tu b65e skrb i zalost velika i skrzatzubom i trepet Zivotu. Naprid bi5e tih oganj, a vmrtri gori5e

prevelik plamen. I bi5e velit< krie o't djavlov i silni oganj iLoldzan preteSka t€m ki se tu mudahu. I tu takoj tim .ne-voljnim du5am iz njih t6la drvi jlrn pl-zihu i preljute kade iprdstra5ne. I tu b6hu mnogi narod muZi i ien, a najveie, sve-

.'cnici, a to su redovnici viake vrste reda, i vsake vrste ljudibe:hu tu v toj muci. I v t6h mukah rnudahu se vsaka po

svojem zasluZen'ji, n6ki manje a 16ki veie' I tu ta duSa sama

,'^ ," gorro.a3e da je dostojna bila te muke trp6ti' I kada bd

llogu igodno tako izide iz 'te muke kako i ne du i uzr6 svo-

|"gi an;iela. I rede k njemu: >O gore mani, gospodine moj,t,:rgi, fua" to jest kada slisasmo kako jest plna zemlja 'rni-t,,sidja gospodina Boga.u I otgovori jej an'jel: >To mnogo

t;rrcli"prJhinjujet. Zad ako jest Bog milosrd, ali zato i pra-

vtlan jest...<

PodpodstvomandelaDundulsastrahomobilazistra.ineii'tri,-i-""tre ii i sam mor.qo. podniieti -da vidi :!g li ^c!,sve iekalo. AIi- andeo ga uvijek u pravi

'as spasava t eoat

dalie.

I pridosta pred vrata paklena i ondi an'jel rede: uO duSe'

',liii ovo da ti govoru. Ovi ti va to m6sto pridu oni nijedne

',vi'tlosti ne vide i nigdare van ne izidu nere tako se budu

rrrrrtiti va v6ki v6kom bez 'konca. I ti njih rbudeS vid6ti, a

,,rri tebe ne te.( I kada duSa Dundulova pristupi vnutar' ondivrtlc' kneza paklenoga velikoga Lucifera i paklenu glubinu irrlr vsrih ki bdhu onai. t vid6 toliko stra5ne r€di ke se ne

rrr,,p.rr izgovoriti' I da bi dlovdk im6l 100 glav tr 100 ok i ta-

li

3e mosahu (dual).ao ideiro (dual).at idahu (dual).

210 211

lll'

koie 100 iazikov i ta vsa oka da bi razgledala pakleno stan'je,

;;';i.;;;;6 ,igt".a"ti i vsi jeziki-ne bi rnogli izgovoriti

i. e" :" *"f "t du5 dtovddanskih ondi v rrakl6 ki su v nevo

liah velih. I tu vide a:""f" ""fittga,knezi paklenoga ki b65e

;;;i i-t-|;6ii i erubiji ot vs6h indh ke beSe vid6la naprvo

t"aler "d"5;',il"e"lova. I njega grubosri i mrzosti ne vid6

;;-J;;" p;ipodobiti na sem suct", aa najpryo -da b65e drn

t"f.. "gfi""'je ali kako kavran va vsakom rn€st6 ot glave do

;;. ffi;t-do aa im65e mnogo repov, 1 ruk im65e' kako se

;;B;; loi;us", 5 tisuii, a sarn- bi5e dlg kako bi 100 lakat' a

bG" " Sirinu vid6n'ja lakat 10, a nohat 40 im65e kako bi

u^afgi":" za jednu *ti"n' A grlo..imd3" 9tg9 i debelo' O 5"0im3S"e vele o5tur kim du5e dlov6danske bodi5e' I to stra5no

intll"t tttoren'je IeZaSe na jedaoj l6s6 2el6zn6 ognjem ge

;ffi^T ;;d ;; i6t" Lellznrt iezase rnnoso ieravke' a ofolustojeii dnrgi djavli au-Ct.t metli 'kdm "J

taS" disla' I oko;lu

toea tamnoga kneza sta5e djavlov i k tomu du5 dlov6danskih

t., ?#;;;;liit"lr.o :"tt reii,ne da .tako-se man'! mnjase .da

:ln l" ieava totito ioj""" oi zatela svdta koliko viddh du5'er""ted"snft i djavlov vrnds okolu onoga velikoga lucifera'i^;;-;;ii;;;zdenik jest ivezan po vs6h niega ud6h Zeleznimi

verugami i midenim-i";;;6i# goruCi#'vele tlstimi' I ne

bi se nigdar" *ogr" ^t"

?-""t*g" q9-irnit-i rukami dlovadarrskirni

;;lt6 tlstoie.i kada seia djaval obrati na druga rebra

"" i.j idte vrhu ognja i tada raiprostre vse one ruke tr za-

srabi onih du5 ke "ktil njega stoje i tako je saZme v nohtih

il?;;;;;l"".ncr. ieiai ti sazme grozd' nad usta ali nad

;;i;;t. I tako ajaval iilme vse one du5e v nohtih da vsim

!f"""'"ip"J"t i ruke i noge i.vse ine udi te iim vse stare

kako v Zrnvah i ":i'mi i'tie da je rasiplje po vs6m paklC

kako bob iz pesti. i'i"a:" l' """ gt"Ui"i i<atb iz kovadnice'

;JL;;t";gora rekal, izide plamen mrzak i grozan i.sryrdejti f.uat ta dj"aval poi"lncse durr ya se' a tada vse du5e k sebi

pritesni5e ke biSe -piuo

tutipal posvuda' opet je- saZm6So

t.ri""i^p.:"; Jit""; i sa smblu foruiu i kamo se koli dusa

irmut rrlse lz nohat a tu sopet k seb6 repom pritegn65e' I ta'

kove muki vsagda nedisti djaval imat'.I tada urr';"r tel"i uO ause, ovo je Lucifer' prvo biv5l

,,u1rjpli-u";j"f uozji i najprvo- letje stvoren'je ki se r.1d.q

va5e va vesel'ji .uitto*' i tuau bi on bil prost' zmutil bl

I

i

,i

{

vsa ka sut na nebesih r na zemlji daZe do pakla' A ti ki su

okolu njega to je pol djavlov a pol duS dlov6danskih oit ko-

lene Adiriova ki ;esu oiujeni muditi se va vdki' I tu mnozihk sebi dekajut i tu su oni ki su se Boga odvrgli tr su vra4aci6la dinili. i ti su prvo trp6li vse one rnuke ke si ti trp6l ike si prez muke pro5al do ovoga mdgta, a potom su-tu po-

stavljene, kako si vid6l, i s t6h muk jure va v'5ki nigdare ne

izidui ki-le jednu nogu zakradit va nje." I o5ie rede an'jel:oO du5e, raium|i, tu Jesu mnozi cesari i kralji i duli i- kneziI gospocla velika i pirlati mnozi i najveie knezi ki jemljuru63m ljudem njih blago prez zakona njih. A od njih- pi5et

se: Ki rrt rifre;i t6h vlastl veie muke primut ovdi, ki veienrime veii radun dast. A to jest da se ne te spametiti na dar6oZji ki jim jest gospodin Bog daroval.<.

"A tada auSa Dunaulova kako spametivSi se rede: "O mojgospodine, kada jih je Bog v toliko velidanstvo postavil, dazad^jim ni tada moi dalrg da bi je v dobri uiivali?" A tada:rrr'iJl rede: To jest isto,u atri to jest rskoz'i to ia ne te svojimrabotnikom i onim ki su njim podani sluZiti, da jim ne tepravo diniti ni pravde ljubiti, a moguie se svoje du5e pobolj-(ati i opravitelje svojim grehom najti tr ne hotet' L ta zalii nedistivi djav-al Lucifer imenovan jest ne za tu moi ku je<rrr imdl, da zato da je pakleni knez i vse one muke da si jihprvo vid6l proti tim su za ni5tar kako koli su velike." A tada,lu5a rede:-uO vs6m tom jest rprava istina, takmo ito samorrresto i ta smrad duti mi je da me veie mudi nere one vse

rrruke ke sarn trpEla prdje sega m6sta. I zala molju te,-go-spodine, ako more biti, da me ispelja5 ot sego m6sta-i n-e

tl:rj mi veie tu muditi se zad ovdi viju mnogo mo-jil-r prijatelji mojih tovari5ev s kimi sam mnogo na on6m svdt6 prebival'Ali takove druZbe, BoZe v6dni i milosrdi, izbavi me i vse v€rnekrstjane. Da to istino poznah, ako se.milostiv Bog ne smi-lrrje nada mnu, skoz6 rnoja zala zasluZen'ja im61 bim trpetitrliku muku i ni5tare ne manj5u".

A tada mu an'jel rede: >Pojdi, predasnaja duSe, i-povra'ti,.r' na v6dni pokoj kako Gospodin dobro stvori tebe i ne

l,rrcleSi sego veie irpEti ni njih veie gledati nigdare da si ovrrlt vidEli i da si pretrp6lava ovih tamnicah boZjih lepTl'i.rtelj, a jure bude5 gledati slavu boZju i boZjih prijatelj'

II

ir

l

o3 dal t rukopisu nema.{4 istinito.a2 te5ko je reii broj koji bi bio vjerojatan'

213

Ovo jest viddn'je poslEdnjega.probivan'ja ali stan'ja- a*Ihi ratiir.. I ta du5a pojde z-a an'jetom i ne otidosta vele daled

i iudie ta tulni s*rua otide i tudje jima se svdtlost javi'

i ilh ti g" Gs" obsegal tudje otide i vrati se prez pedali

i or", .f.rUii b6 naplnjeia velilie radosti i vesel'ja i ute*en ja.

i

";; ;;-r;;; a"ii r,iaonase tako toj svojej-b-rz6 prom6nb6'

I rede: >O moj gospodine, kako brzo ovu dobru prem€nDu

p.r:ufti" I rede j-ej an'jel: "Budi-blagoslovljena i. nijednoga

itriftu ne im6j v-a veki, zad se sada imamo povratiti v strane

svoje. Bogu hvalu vzdaj i poj za mty'':- "I tak"o ot5ad5a daiede ondi uzr6sta preveli\u zid' A s

druge strane ne moraSe one visine zgledatl I tu b65e rnnogo

-.rii i Zen mnoZastvo. I tu stahu na v6tri i na daZdi i veliko

r-"e"";i" glada i i:eie i zime i .slnadno goren'je trndhu- !1'ali daj sv6ttost im6hu i ne im6hu onoga tuznago lltil,?;I rede du5a k an'jelu: ,O moj gospodine, v dem su prestuplll

a;; siojef" 'Zaisto su bili -vele zli, da toliko da su svoJ

zivoi eitti, zdrLali, a bi,li s'u skupi uboz6m i nisu radi al'

-"l"ogu davali. I zato imaju ni\olikg l6t stati na v6tri i na

;;;li;;" slnc6 i na sn6gu i gl$ i-Zeju trpeie' A qgtopU"a'" 'pottu"ljeni va vEdno vesel';e'u I 'potom malo otidosta

i piiaortu k jednim vratom i 'ta ii'ma se sama otvori5e' I tulJaJu.'uzr6sia jedno veliko polje i Siroko. I b65e to poljoplno cvEtia kakova nigdare nf videl na sem sv6t6' I to poljg

tis; ;i#;"1 Jio"ecu"ikih muskih i ienskih va veliki vesel'ji.

I tu ne bi5e noii nigdare ni slnce zahaja5e' I paki biSe. na

lo* prf.ii istodnik "5d" Ziu". I rede an'j-el: >O duse' ti vidil

ot" tieil","vdi dobni prebivaju, da ne savsima' I ti jesu muk

lru-""r:u"i'au,ne osie savsirna da bi prisli v d,ruzbu pravadrniilr,

iiu il;j; nekoliko l6t prebivati, a potom budu peljani na

vedne radosti. A ta studenac se zove Zivi istodnik' i ki koll

ga okusi nigdare ni vede Lejan'<<e-' I tako -oji-u greduii i govoredim-a, i ondi uzr6- d9.!r

Dundulova subje zr,"utt.e meju njimi' I bdhota ondi 2 kraljat

Jednomu b65e ime Konteboi, a brugomu Dunat' I to vid6v$l

du5a Dundulova uprosi an'jela rekuii: uKako to jest {a o-9

i,r.iar:a ka ja znam, ona sta po vsa-svojL.vri.men1 1",":ll1zla udinila, j-ere sta se meju sobu vele ratila i mnogo Uuolj"itu .""jo iobu stratila, k-ako sta ,to "asluZila da sta moglr

ir.iii t t,irit6 radosii i k iotiku vesel'ju i k takovu uzivan'ju?r

A an'jel mu rede: >Razumdj, dude, zato sta to na5la, jesta se

bila pred smrtju pokajala svojego zla dinjen'ja. Konteborkralj ta se b63e obdial v nemoii, ako bi bil pri Zivot6 ostalhotd5e abit obleii i v morls'tdr pojtino i ond6 do smrti Bogu ra-bo'tati. A Dunat mnogo vrdrne pred smrtju svoju vse da koliim65e razda je erbozem. I zato pravda jego prebivajet va v6kr,ika. Ovo ko jesi vid6l to vse irna5 propov6datri ljudem nasv,5t16.<

I kada otidosta, uzr6sta jedan dom vele lipo ukraienzlatom i srobrom i dragim kamenJem. I on dom ni dvari nipon6star im65e. f v tom domu tolika svdtlost b65e, ne mogureii da bi 16 jedno slnce ,toliku svritlost moglo dati, da triali 4 slnca te5ko bi toliku sv6tlost mogla dati. I ta dom b65evele Sirok i okrugal i ne bi5e v njem nijednoga stlpa, a krovrrru b65e vas ot distoga zlata i ot dragoga kamen'ja. I ta du5avidd 1 zlat prdstol vas dubljenim cindatom oddven. I vasbe5e ta prdstol dragim kamen'jem nadinjen. I na tom prd-stol6 s6dd5e kralj Kromarkurs vele v l6p6h svitah samitnihot svit najl6p5ih. I ondi se dudista. I tu vidEsta rnnoZastvotlu5 6lovddanskih idqrii va ti grad kad6 ta kralj s6d65e i ne-sihu pred njega dudno lipe dari i prikazovahu je tomu kraljus veliku radostju. I tako dlgo sta ta duSa pred tim svojimli.raljem, zad b6Se Dundul Z njegova kraljestva. I ondi viderrrnoZastvo redovnikov i Zaknov i vsakoga neda drr,iibu videprihodeii pred toga kralja obledeni v paramenti i v dlmatiker?I'ako da bi hotEli misu p6ti.

I tu ;ta dom b65e ukralen ot daS i ot kaleiev i ot kriZevpr-ed tim kraljem. I tako se mn€Se duSi toj da na nebeseh nelrcie veie slave ni l6pote nego je bd5e ondi. I bilo bi je za'rlovolje vs6m onim duiam. I ti vsi ki sluZahu pred tim kra-licm i pred njega prihajahu i klecahu na zemlju pred njirnr govorahu: >BlaZen jesi ti i dobro terb6 budet ki uZivaS trudar rrku tvojeju." I tada du5a rede ka an'jelu: >ea je to da ottoga kralja ne viddh ni jednoga njega sluZbenika, ako li videhnL: znam jih pred njim sluZeiih.( A tada an'jel du5i rede:,,|{azumej, ,to n6su od obit6lji njegove, da to su ubozi boZjir pri5alci i putnici kim je on v svojem iivotd almuZno gusto

aG bje5e se u bolesti zavietovao da ie - ako ostane na Zivotuobuii habit (mantiju) i poii u manastir.

a7 obudeni u sveiano ruho misnidko i u dalmatike (svedanor rrlro ctakona).

rs po$ar,Si (dual).

214215

riJ

daval i zato od njih ruk prijemlje plaiu v6dnuju.u I rededu5a: "Zad ta kralj ima toliku radost i sv6tlost?" I redean'jel: "Ima ju zato za| je trp6l mnogo muke. Jere, kakopismo sv,Sdodi: ki veie prime veii radun dast. Zato o5ie imair.p6ti prgatorije vsaki dan, a sada ga ti vidi5 v tolike svdt'toiti i v tolike radosti, a po rnali vrdmene uzri5 ga va onoil:n

stan'ji."I tako postasta mal hip48 i tudje se zatamni ta dom v

kom ta kralj prebivaSe. I ne bi v njem nijednoga vesel'ja,nere neizredena tamnost. I oni ki b6hu okolu njega ti se vsirazb6goie, a kralj se smete v toj tm6 i pode plakati i ridativele pretuZno v toj tme. I tu duSa Dundulova pozastupirrhoteii viddti ima li ke muke v toj tm6 ta 'kralj i da v tojtmd dini. I ondi uzr6 vs6h ondh ki na sem sv6t'i pred timkraljem sluZahu. Ti vsi kledahu i 'svoje ruke vrh svoje glave

gord drZahu i k Bogu gledahu i prileZno rnoljahu se k Bogugovoreii: >O gospodi BoZe vsemogi, kako ti v65 i hoieS, po'mituj raUa'tvojego ovoga kralja, a tvoje stvoren'je.o I malopostavSi du5a uzr,l toga kralja va ognji do pasa, a ot pasa

do grla v ciliciji oblddena. I rede an'jel: >Vidi5 li onu mukuv koj jest ta kralj?" I rede duSa: "Viju, gospodine.< I rede

an'jel: ,On ovu muku trpi na vsaki dan 30 dasov, jedan otpo'diva v onoj ,svdtlosii v kojoj si ga vid6l. A, zato jest v ognjido pasa, zad svoj zakon jest prestupil, a cilicium zato nosi

zar' zapov€dal jest bil ubiti svojego proroka poli svetoga

Patricija i razvd t6ju dv6ju grdhu vsih gr6hw ima jure otpu-

Sien'je."

I kada otidosta od ovoga viddn'ja i malo pre6ad5a uzrd-sta jedan vele visok grad, vele lip, liplji vsdh prvih. Ovo- bi5eaa oda vsih arti dragago kamen'ja bi5e zidan, razlidnimiobrazi zlatom d6lan mdsto japna. I to karnen'je ko b65e rn6-sto zida: najprvi kamen b65e kri5tald, drugo krizolipus, be-rislus, jakipii, jacinkta, zmatagd, Safir, oniktim, tompazion,sardus,-krizofai, amastis, krapunkulus, gramat.5o Timi i drm-gimi redi tazid svdtlja5e se i da biSe veliko ljubezniv gledati'i t ada vzidosta na td zid, ond,5 uzrdsta prez vsakoga dvojen'jaliootu ku oko dlov6dansko ne vid6 ni uho sli5a ni na srcei:lovddansko vzide koliku slavu ugotova Bog ljubeiim njega't tu viddsta 9 dini5r an'jelskih i pri njih mnoZastvo du5 dlo-

vedanskih. I tu sli5asta lakove r6di kih se ne podoba dlov6kugovoriti. I tu an'jel rede k du5i Dundulov6: nSli5i, hii, i viji prikloni uho tvoje i zabudisz dom'oca tvojego i ljudi tvojejcre vshot6 cesar dobrotd tvojej. I o3ie javirs kako jest-ovoirteSen'je i ukra5en'je dasa vesel'ja i dostojan'je biti v korirrn'jelskom i vsih svetih i kakosr jest najvck$a rados.t to.ga

via"eti ti jest hl6b i piia an'jelska i vsdh Zivot, vid6ti milo-stivago Bbga." I s toga mdsta na kom stahota ne toliko terlcloiti ke

-b6hota videla i vsa ka pod oblakom slnadnim uz-

rcsta ko jest pisano izdaleta dano li jednu krats5 stvoriteljavicleti. I paki lest da oda vsih najdudn6j3i da na tom m6stistojeii kiko prija, nikamore sobu obraiajuie,r0 ui65nota- na-

pricl i nazad i tL'rtse strane. I ne takmo samo vid6n'je dano

iriSe jim, da vsako um6n'je umdhu i vsaki dobri razum' I takori(tal ne biSe da prositi. To vse um65e du5a Dund;r-rlova da

koli hot65e.

Dalie nailaze na drugi grad od zlata,u koiem su r.edovnici.ikoliLdrice. Zatim ie bindut na rajskim priiesto.li-ima.vidioteliri znanca, ti. ietiri irska biskupa, hlstortlska ltca tz

XII. stolieda.

50 Sve su to nazivi razliditih vrsta dragog kamenja, neki i.?kri-vli< Di: klistal, chrisolit, hiacintus, smaragdus, saphirus, oilKtlnlrrriks), topaz, sardus, chrisopas, ametist, carbunculus, grarut'

Kad podoie rlatie, na iudesan su nadin pteili naipriie prekojerlnoga zida od zlata i drngog kamenia i ugledali mnoStvo'svetii ciula koje su divnim pievaniem slavile Boga' Zatintut jednako priiti preko drugoga .zlatnog zida i ugledali jorlie63i prizoi: ntno'!;tvo ioi s'ialniiih svetaca na zlatnim pri'i'eitoliima. Dalie su uili u zlatan grad u koiem ie bila ne''riiena raskoi i blaienstvo svetih redovnika i redovnica'ia.tli ie andeo svratio Dundulottu painiu na golemo stabloi aiiio* cvatu i puno plodotta, a pod stablom mnoitvoiioinm ljudi: stablo sim6ol crkve, a ljudi viernici koii su

sluiili crkvi.

* podeka5c kratak das.ae malo zastane.

n korova.5: zaboravi.Lr U orig. iovd.ra U orig. ko.r') samo jedan put.",; niliorflo se ne okrenuvSi.

216)17

I kada se du5a Dundulova v toj veliki radosti utd3eva5e,pride k njej an'jel ki ju voja5e i rede jej i umiljeno je opitaiekuii: >O duie, jesi li ove v\se razgledala i vid6la?u A du5arede: "Vid6h, moj predragi ut65itelju.< I o5ie rede du5a Dun'dulova: ,O ,rnoj prevzljubljeni gospodine, pusti me ovdi sta'ti.< A an'jel jej rede: >Ne oSie, duSe, ne ostane5 za si trat,czda imaS se povratiti v svoje telo. I to da si videla to ima5 naradost i na ut65en'je tvojemu rodu i mnozEm krstjanom napokajan'je i na obraien'je praviti." I kada du5a Dundulovato sli5a, tada be vele Zalosna da se je njoj sopet v nje t6lopovratiti ,i vele se ustra5i i b6 va veliki skrbi i tako vstrepetakako je koli kada je bila v najvekSih mukah. I uprosi anJelas vel,ikim pladem rekuii: "O rnoj gospodine, da sam zlaudinil da se imam sopet povratiti v moje t6lo ko se ima jurevse razgnjiti do se dobe a odludili se od ove slave v ku sime bil vpeljal iz velikih muk?< A tada an'jel rede: "Ove ra;ctosti i ove svdtlosti nisu je ini dostojni takmo disti d6vci idiste ddvice ki svoje t6lo ustrgo5e od vsakoga zaloga bludai zaloga oskvrnjen'ja teles svojih, a za takovu radost, kakosam vidiS. A toga ti n6si hot6la udiniti ni mojim bes6damv6rovati. I zato ovdi ti ne rnore5 ostati, da skoro i naglovratiS se v tvoje ,t6lo. Da vari se ot prvih del! A poli tebebude rnoja moi i moja rnilost i moja sv,ltlost vazda budepoli tebe."

I ,kada an'jel ovo izrele, a tada se du5a najde v n-lagloven'ji oka v grd5nom tdl6, a govoreii s an'jelom na nebesih,tr ibE tako brlo v teli na zemlji. I tako Dundul na veliki bolezni buduii ri v mlednosti jedva odi otvori. I pode vele vzdi'hati poziraje na ljudi, a redi ne rnoguii izgovoriti. I kadase juie t6lo poukr6pi poduv5i v seb6 du5u pode qraviti-vseove redi ke ste vi sada sli5ali. I osie veie vid6la b65e duSa

Dundulova budu6i v mukah, potom va veliki radosti i vaveliki vesel'ji ,i va veli'ki ut65en'ji, da ni se moglo vse pisatlv velici govoren'ji.

I poiom se u6ini ispov6dati svojih grdhov kih on nigdarcn6 znil dokle nd pokus,il velikih mu.k. I pnije boZje t6lo I

potom se stvori va veliko uboZastvo postavitiss oda vsega

bogatstva kako sam od njega rekal na podeld ovoga go.ve

len'ja. I k tomu pode slovo boZje va veliki r6snoti prodiko

vati, na boZastveni put se obrati sa umiljen'jem i s krotos-tju k6h dobrqt ne ;b6Se prvo znal ni um6l.

O prevzljubljeni Bog"- dobri krstjane, ovo govoren'jeI<o ste-sli5ali da- je ,im6jte vazda na va5oj dobroj pameti idruzih obraiajui k dobrornu spasen'ju gusto proditajuie oveknjige. V istinu proti tomu vid6n'ju i protivu inim podob-

'rim-na5i uditelji tako govore kako meju prgatoriju i-meju

najem nest m6ita ili stanrja dulam srednjago nijednago'tludi hvala i iast i ,blagoslovljen'je ri ,svetlost gosrpodinu na-

iemu Isuhrstu ki nas Je stvoril i svoju krviju iskupil var,dki v'5kom. Am6n. Ti i.e, Gospodi, pomiluj nas.

iir

sz za ovai put.se dade s-e u veliko siroma5tvo.

218 219

33.

CISTILISTE SVETOG PATRICIJA

O Patriciju (Patriku), irskom svecu koji je navodno umro461. godine, prida legenda da je zaokruZio Stapom po zemlji i da!g rl4 lom mjestu otvorila duboka provalija. Ta je jama nazvanadistili5tcm sv. Patricija i poboZni su kr5iahi u nju hododastili dabi se za Zivota iskupili od muka distili5ta. G. 1497': to ie "distili5te"po-nalogu_pape Aleksandra VI. poru5eno. Legenda o Patriciju i onekom Nikoli koji je prvi si5ao u >distili5te" bila ie u razliditimverzijama raSirena po Evropi. NaS tekst je preveden s latinskoga,a sadtlvan, je _y -Oxf-ordskom zborniku (CAni lit. 4L4), glagoljskomrukopisr,r lZ XV. st. Izdao ga je Stj. Iv5ii u Stariialnal6j. 41,Zagreb 1948.

Ot svetago Patricijaahajamo da nikim du5am dana jest navlaSina prgatorijada skozi nikoga sveta muZa i pravadna njega prozbi

usli5ane jesu. Jere kako se dte ot svetago Patricija, zadl onot Boga isprosi nikim ljudem na sem sviti prgatoriju. I tose udini tim dinom.

Kada sveti Patr,icij v jednoj zemlji pro'dikovaS6-slovobolje, ka se zemlja imenuje Ibernija,z i skozi grubost i tvr-dost tih ljudi ki bihu va onoj zemlji Iberniji i ondi rnalomogaSe prospeti, tolike tvrdosti bihu. I zato prileLno moligospodina Boga blaZeni Patricij da niko veliko zlarnin'je po-kaZe v onom vladan'ju da oni nepokorni i nebogobojni ljudida bi se obratili k gospodinu Bogu k veri istinoj i da se

1 da.2 lbernija, Hibernia, Irska.

svojih grihov ,pokaju. I tada njemu javljeno bi po an'jeliboZji da udini na zemlji zlarnin'je. BlaZeni Palricij sabravmnoZastvo poganskoga plka ispelja je na pozor prostran, asam pred'nj,imi svojim Siapom okmZi na zemlj'i jedan velikr-ikri5alj. I kako to udini blaLeni Patricij tako tudje na opo-:srede toga okri5lja da se javi jedna propast velmi dudnovelika. I bi javljeno lblaZenomu Patriciju da tu jest v onojzemlji prgatorija. I gdo buduii r.' tel,i svojem, ako hoie ilnore va nus prgatoriju pojti, ni rnu tribia inoga odiSien'ja:.::r grihe trpiti. I zato rnnozi tamo rmidihu, da nijedan se ner laiaSe van. A kim se ,biSc opet povratiti, ti dan i noi vnutriprebudihu.

Potom po dlgih vrimenih, kada se bi5e jure blaZeni Pa-

tricij ot sega svita prestavil i tada niki dlovik buduii dastnaroda imenem Nikula pornisli na svoje grihe i posti se 15 dni,l<ako bi5e obidaj, i ispovidav se disto i Bogu se preporudi ivze kljude od one propasti kuda va nju vhojahu. Ta se pro-i)ast zove odistac. I otklopiv vnide vnutar i tudie najde nastrani jedne dvari i pro5ad 6reza mel dvani ondi najde nasvifio jednu lipu kapelu i v njej bihu mnihi i imihu na sebirizi crikveni. I tako poda5e peti svoja vrimena.z I kada svr-ii5e din svojih vrimen i ondi se obazri5e na onoga dlovikaimenem Nikulu i reko5e mu: >Rabe boZji Nikula, tvrdo'sta'rran budi jere tes straSna djavlja podku5enija nadstupiti."I pode njih Nikula pitati govore: "Molirn vas, oci moji, kusc krepostiju ja rnogu njim braniti?< Reko5e mu ti mnihi:"Razumij, Nikula, vspom'inaj se: kada te ke muke budulrremogle, tada tudje .nzapij i. rci ovako: Isuse Hrste sineboZji, pomiluj gri5nika!" I tako naudiv5i ga ti mnihi i tudjeotido5e ot njego, a njega samoga ostavi5e'

Zatim je mnoitvo ttavola Nikolu zlos.tavlialo- pokuiavaiutida ga odvrate od puta. On ie.naiv-eiim mu.kama.iz-biegaostu{edi se uputom-|to su mu.ie dali,monasi. Posliedni-a-iekuinja bita'priielaz preko uskog i skliskog mosta pod ko-jim ie tekla ogniena riieka.

t u onu,4 ne treba mu.5 one.o na svjetlosti.7 sluZbir, oficij koji se dijeli na pojedine dasove dana (we'

r rrcna).8 ie.

220 221

i,,l-

I potom malo pre5ad pr'ide..na. jedno nolie krasno i na

niem rastiSe pretipo-c--Jetji imijuoi'v sebi biaguju vonju. i

;ai'tk" z"lj;' r'"iai" je poeL se euditi' rondi mu se pokazasta

clva mlada i krasna j;;lii peljasta ga k jednomu lipu-gnadu'

i;;;-.; "ut t;:is" ti ztldi ot dragoga kamin'ja' I kada

se k njemu pribliZa'N'ik";; pt69 t"-dj: na nj9g1 nadstupati

prevelika i teika n","Jau ot velike bolezni zabi ime Hrstovo

;;#il;;k"k; t^6si gr.ada pride jedna blagouhandna

ir"i"-l"a:" ut" uortt'i-otTd"t ot njego' I ta dva juno5i re'

;;ti;'"i""1t"t ,'ou g'uJ-toga ti.vidi5-to iest rai'< Sli5av to

Nikula hoti pojti va nj. A j-uno5i mu ta n-e dasta pojti va nj

i';;k;; mu: "cto"i"e, ne"rnore5 ti sa.da.va nj priti' da opet

poidi van tim putem li* ti simo pri5al. Projti jure moreS

#:;";;ilftjil"i;;.t'ut'o t" djav-li uzret' tako se vsi uzas'

nuvSe pobignut tt rt"i" *:"-gt.l kada.oride5i v dom tvoj'

30 dni Ziv bude5i i p;;; ffi.JSi i n rajskbj radosti prebivati

bude5i va veki."SliSav5i to Nikula te ridi izide van tim putem i--timi

dvarmi kuda bi5e piiluf vnutar' I ove ridig ke bi5e vidil od

muk i ot djavlw p"Jtts""tf ltqpt"liu njemu' to v-se- uiini

napisati na list i dil;^;;;td* d?..bi se 6esto krat dtilo sije

dteniie: da bi stari i'irtii t-"*iti ttuttt plaiu prijemlju'ki

;;*i-;;". i t"k" I'iii;;i; 'preporudiv s' bozu' Ziviv 30 dni

i';i;;-6;;d;i iui"j"d" dusa nesena ni rajsku radost'

Tipidan srednjovjekovni motiv: videnje u obliku kontrasta

izmeilu du5e i tijera o'iJmiko.il? kri" stti su osutleni u pakao'

l\()ntrast ie navodno tiiilt'"-tiittg:"lau p latinsFom j:ziku u

f ;i;iJi; j';.i;;;::fi5*:$;"4#'W:i,t"%ul'i5"'#'L?',?:: jrli Filibertu Pa se oolrrrrii tekstovi zov.u ga iii"ii" sv-etoga.Brnarda' Kontrast ie blo

. r lo popu I arut rr rupua'iolili-tritkj* iitera,turama doZivlj avaj uii;i i; ;;iltdii; r." iiz"r'r"*66;;dii". U hrvatsku slaeoli sku knjiZev'

l,:'.]1"4:?*lilJi$.t#il::-Sk''f -"-',-ll;U:1tt6o*rur.'i^':ii1;::rriineradu (br. 5) - "iliiXi-itotjeSa;.i2,

elaeoliske ie matice

rrsrrdu tekst u o,ruro""u?ti"iirirn-iij.i"iu (Lialof iz 1520. a istir,vcrr ima i Rudanoviili-iitriiSti'-4a"piJ pisun latinicom e.1614.

r iso. Fancev, ., lvorr." ui;;ii; 45' 3tr'-'05-0tt' oxfordski je

r,'ksr izdao Stj. Ivsii "'Ei'#i*'12 -iia'o'-' proSlosti t(:' 1q.,

:,,)iL.1!:u, a'iz nieia i-mi preuzimamo tekst' ier ie.LlJ:!"ll';.|!;:;'.tfi;iii] '" ii'ffi:b -" -lt'.og nas pojavliuiu raznovrsne oo'

r:rrlbe ove vrzr;e u ,.,iio'i u-aiiaiost<oni criul{u' To je.prikazanje(;t)vorenie sv. Berna,ii oa-a6" osuiene (Stari oisci I) u rukopr':il';;;fi q";;-.av=x!ri;.4.:".'q1,":-irl'l.uii'3i:ti1k['Xff ,

):lli.l',?lHit"HX j"rHf&'.'Iidii?*"Jr",Utdri"o"liio'ipdIi

i i i i i'"l"'icl " itl ; 4; nnJii'": " iiiiiah i u' narodno j p j esmi'

34.

PREPIRANJE DUSE S TIJELOM

e stvari.to Littn (umre) u GosPodu'

,!:

:'l

;,

$,

iiii

222223

Il

Viden'je svetago Brnarda kako vidikaran'je du5e.

\ /iclen'ie ko viCi v gluho doba noii zimnje. Jednud bih usnulV duhtvnim zako-nomt i vidih telo mrtvo leZei ot koga

bi viditi va obraz driman'ja po malu,: a ne spah. I vidih daduSa toga tela pr.ide taLc6i sc na telo za velike grehi njega.rI pristupi du5a k telu i poda vcliko Zeljno* plakati i ovimiridi karati: oO ncvoljno tclol Gclo tobu ra'zbi?r Videc tebeonomadne vas svit dtova5e i ti 5 njim va velici vesel'ji biSe.

I(ako te sacla prehini i tobu se naruga! Gdi su sada slugetvoje ke za tobu postupahu? Vidis tebi sa vsih stran dastiprino5ahu! Diku tvoiu gdo ti odne? Nis'i sada v turnih viso't ifr ni v poladah krasnih, da leii5 sacla v nosilih malo vridnih.A sada te ote vriii v taman grob i hote te s mrtvimi zaklopit'igcli te vsega drvi izjidu. Da to li bi slava tvoja? Ca ti je sadar,ridno bogatastvo tvoje? Ti v Zivoti krivo suja5e, a sada samlroiz biti zlo osujen i jure je stan'je tvoje ugotovanoEv pakli."

Tako duia optuZuie tiielo, a tiielo duiu, ito su. dospieli .upakao. Tijel<i se iipriiava da ie niime duia vladala, a dulada ie tiielo, sklonb pohoti, niie htielo slu\ati. I na kraiu:

I kada du5a te ri6i doizgovori, tada pridosta dva an'jeladjavlja drnej5a pakla, kih grubosti vsi jazici ne bi mogli iz'goloiiti ni pisoi ispisati, ielezne kuke v rukah svojih nosede,

ognjem i sumporom iz ust meiuie,e zubi kako grebeniioirmijuii, iz nozdrv im drvi pomiljahu, a odi njim sumporomgotihota, na deli roge imihu, a iz rogov im jad Strca5e. I timliukami tu clu5u popadoie tere ju k paklu pomdasta i dahnutlnjej ne dasta; v paklenu se muku 5 njima upade. I za velikuriabst meju sobu nad nju zubi Skrhtahu. Niki ju trnjem

1 Dubrovadki: snom duhovnijent., tetist ne5to ishvaren; Dubr.: ocl koga tijela bi mi vidjeti lul

obraz.s zbog velikih r-rjegovih grijeha.4 veoma osJeca.lno.5 tko te je upropastio (oborio)'0 te.7 hoie5.e vei ie stan tvoj pripremljen.0 risaiuii iz ustiiu ogani i sumpor''o g/eicni su ovdje {eli6zni de5ljevi za kidanje vune.

vezahu, a niki ju vrudim olovom polivahu, a niku ju jadomnapajahu.

A ta du5a izliha vapja5e: uPomiluj me, BoZe, pomiluj rnei izbavi me.* I da godi ona veie vapja5e, to ju oni veie mu-tahu 1000 krat, a sami govorahu: ,Mi smo tvoja gospoda,zad si na3a derla dinila; i onda bi5e Boga zvati kada ga m0'ga5e dozvati, a ti si na5a dela dinila i v na5ih si delih jata, irni ti nimamo desa inoga dati nego desa sami imamo dovolje.<A du5a rede: "Oju mne odvsuda, jere sam va5ih ruk dopala;tla jeda mi Bog daj rnalotr 'polnore, da sam mu bogomoljuposluZila.< I rekoSe njej djavli: >Ti mni5 da Boga zoveS, ali nas zoveS, zad naia dela dinjaSe; i vsaki ki 6ja dela dinit(.lga ocem zove i toga v istinu sin jest.<

I to vidiv sveti Brnard ustraSi se mnogo i pisa to v knjigeuam na nauk. A mi to sli5eie duvajmo se da ne vpademo vta,ku muku, da Gosrpodin rniiostivi izbavi nas ot djavla i pri-r,cdi nas v carstvo nebeskoje. Amen.

It bar malo.

llrvatska knjiZevnost sred. vijeka224 225

35.

RAZGOVOR MESTRA POLIKARPA SA SMRCU

Motiv smrti, posebno personificirane Smrti, ide metlu najti.pidnije motive u knjiZevnosti i umjetnosti srednjega vijeka. Unjem je stalno prisutna religiozna tendencija, ali se pretvara i udruStvenu satiru stavljaiuii u kontrast dru5tvene neiednakosti I

ravnopravnost pred smriu. U slikarstvu je takvo rezoniranje ostva-reno u tzv. mrtvadkim plesovima (danse macabre). Na Zapadu,vjerojatno u Irskoj, nastao je na latinskom jeziku iedan sastavakpbd naslovom De morte prologus koji je zatim preveden ili prera.tlen na vi5e evropskih jezika. U poljskoj i u de5kbj knjiZevnosti taJje tekst versificiran u XV. st., s poljskog je preveden i na ruski ttprozi. NaS prijevod je nastao moida jo5 u XIV. st. ili najkasnijopodetkom XV. st. U verziji koja je saduvana u Petrisovu zborniku,glagoljskom rukopisu iz 1468. - a po niemu i mi donosimo tekst

- dijalog izmealu magistra Polikarpa i Smrti nosi naslov S/ourlmeitra Polikarpa iz Cipriie, a u drugom glagoljskom rukopisu(Nar. i sveud. biblioteka u Ljubljani, futr. 368, 3) Slovo meitra Po.likarpa 7 Ibrnije (izdao R. Strohal, Stare hrv. apokrifne priCe Ilegende, str. 114-120). Jezik teksta u oba rukopisa vodi u dakav.skokajkavsko podrudje s preteZno ekavskirn izgovorom. Tekst jeprepisivaniem dosta iskvaren.

Pridite v Skolu mo ju i povdm vam dudesa.

\f eki mojstar imenom Polikarp v Ciprijit Boga na tog dl-I\ go prosi kako bi mogal s Smrtju govoriti. Tako kako pomolitvah nastojanija ot Boga vrddan b6 usli5ati. Zad v jedan

t U Ljubljanskom: v Brnii (Hiberniia : Irska).2 za to.

dan v das pete godines po mise javi mu se kip vele stra5an,opasanlanenurizubedra, bleda velika obraza i tuZna vele,groznu kosu v rukah drieci. Kar i rede jemu: *Se jesam,szval si me.( A on od straha oneme i pade na zemlju. I redeSmrt: ,'BoZja volja jest, vstani i odahni da budeS govoril.sa mnu.<( Tada mojstar odatrnuv pode Smrti pitati za6 je onavsirn nagla. Tako otveia Smrt: >Az jesam ka zapiram putvseh Zivuiih i konac tvorim Zivota njih boijim dopu5Cenijerni moiu i ne gao ki se izrije ot gospodstva moga. Az du5evna,plaha, gorska i domovska jesam.z Ovce, be3tije, ribe, pticeke su na neb6 i,na zemlji i na vodah i kad6 kolia su pobiram.I da veie jest, nada vse 6lov6ku je draZ6emu i plemenitej-Semu vele stvorenriju gospoduju.e Povij rnane: kad6 su knezisega svrEta, kad6 Golijadi imenovani hi pred tobu bdhu ce-sari? Vsi v Skolu moju vnido5e. Kamo starci, kadi Apsolomprelipa obraza, 'kadi Samson rnui kr6pki, kad6 Salornun pre-m,udri, kad6 Virjilij, kad6 Ariistotil, kad6 Sokrates,ro ,Lu6U t-prodi filozofi? Nigdore ne bil, jest ni bude ki bi se moje Skolernogal ugnuti zad znarr. takove staze lrako kada jim rrnn6ti dlgotla hote Ziv6ti. Tada ja naglo pnirdu i vazrnutr je na 6kolu moju.l kako si sliSal v eva,n'jeliji po Luk6, 12 kapitul, ot jednogabogatca ki govora5e: DuSe moja, ti ima5 mnogo iblaga i imadvse dobro, zato prebivaj sa mnu dlgo. A to proti Bogu go-vore. Komu redeno bd: O nerazumni, ot desa se raduje5? Senocri umreS. I to tako b6. I siko o dnugih mnogih pov6rn til)ravo. Kada dlov6k sdviZe bezetkonijetz svoje, kako blud irlruge gr6he, tada dam jemu mal Zivot prebitku. I to jarrmdm vele l6po. ZaE kada dlov6k ne mni, tada ja vpeljarnga na Skolu moju. Zat, ia obhajarn vse stra,ne sv,3ta i ni m6stakoga ja svr5eno ne v6m zal znam visinu gradom, ceste i mor'

3 petog sata, tj. po danaSnjem oko 11 sati prije podne.. tj. smrt.5 evo me, tu sam.o nema ga.? jesam smo dodali.e gdje god.o Zn"ade-nje: gospodujem nad svim Sto je dovjeku najdraZe i

r r; r jplemenitije."'r0 Nabrojena su imena pokojnika znamenitih qo^ snazi.tijela((iolijat, Absllon, Samson) i duha (Salomon, Vergilije, Aristotelr Sokrat).

tt dotlem i uzmem.tr vr5i bezakonje.

226 227

narom i kuie ubozih ljudi vele mne su znan;a. Tato to zrni-u

pouvo kako ja gospodin Smrt ne-boju se vniti v komorupupit.r, prebitai< kirdinalom, v grad6 cesarom zajedno i kra'i;"-, 't hi5e i v polade plomenitim, u- vara6e pulgarom,- utotosit" rnnihom i koludti.tm, patrjarhom na stan, arhi'biskupom i biskupom, opatom, prostirn me5trom, qriur-om, ka'o orriko*, di akonom, arhiZaknom, preporudenim knj iZni'ko-m,ju,ristam, lii<arom, plovanom, dijakom, ni5iim, bogatim' OSCe

poUitu-'i vdovice, sirote, sebre, nore, mudre, pope' preproite, remete,i vse druge ljudi peljam na Skolu rnoju'<

To kada sti5a meStir, vele se prestra6iv rede ono filezofa: 'Nada vsa straSna smrt jest stra5n6jS'i'<ts

>OSie ti ot $kole moje veie pov6m.u Poznah skupost popov i kardina,lom, smoinostrs cesarorn' kraljem i pape, zlomljeni;e'o plemenitih, falsiju i olury grajaningnl, zavidost

teZatom i iakoje rnnihom i regulnikom 'i koludricam jazikpogrizajuii.rz I dobro znam oholost gospodsku ii -vsirn dru'

!iri. Od zato ia konac vsim daju, zad sila i gospodstvo mojoot roda v rod.o

Polto ie meitru prorekla da te iivieti iof Sest godina,.F.mrtse i dalje hvaliSb svoiom svemoti' Protiv nie nema ttleKa'Iieiiiili- sl"ze iamo zato ?da -nap.ul.ne mo|nie.Idkaromt'iiia il.* su s"ti iednaki i nitko-ioi neie uteii'

>I Salamon di: Bogatac 'kada usne,re niSi s sobu ne pcnese. Zadto se zato slaie knezi plemeniti skozi plemen3iinu

i-ihltt Iai ka kostem njih,zo pozri ako.pozna5 kosti papine'

L"ru.o*, kraljem, sebrom, bogatcern ili ubozim' I zato sedo

iuj"a"o vkup bogatac i ni56i. Zato ta se slave rn'ladice v sv<>

:"j--1.atiti, gt:ai v svitah svojih? Az vsa oraredim kada

irria". Zad meltar jesam takov' kako- vsirn zasadu 6inim'*lud."- zalede stavim, u junaceh gnezdo nadinam'zr starcem

r6ai-,na rameni i zato su grbavi, 5 njih odiju poziram i vsim

tr naistra5niia.'* ioS Cu ti o moioi Skoli vi5e kazati'ra U orig. smoznost.*. z.toiTieniie-moie znaditi nasilje, ali u Ljubtjanskom ruko

Pisu ie (Po Strohalu) zlomolenie' 'i tciji pogrizaju jezik, tj. ogovaraju'18 umre'tn trvile svojom plemen5tinom (plemstvom)'ro ft njihovim kostima." u niomcima pti"im gnijezdo, ti' boravim kao podrntrkh

bolest.

jesam gospodin i venuju mladi ljudi kako vele pTina5ajul6ti i moiju ne znajuii. Cim gdo jest moindji tim az budujemu kr6pdejSi i ZlkdejSi."

Nakon pitanja zaito smrt gospoduie svim dostoianstveni'cima meitar Polikarp pita:

"Pov6j rnane sile tvoje, kako tvori5 kada oi koga naSkolu tvoj,u popeljati?< Otv6ia Smrt, rede: oPoslu5aj 'i povi'mteb6. Najprija v glave bolEzniju lahku vnidu,zz potorn stupimv t6lo, potle poloZu se v noge da ne hodi, potom hodim povsem t6l6 i otjemlju slast jastvinam i pitju. Poto.m otjemljusan da zad velika je dragost duSe k tdluza zato s trudom mo-ram24 se struditi da vse Zile otrgam va vs6m t616. Skozi toslabi vele jest nepokojan skoz6 silu ku ot mene irna, takocla mnozirn starcem nos na konci obdljuje, odi v delo vstu-puje, delo rumeni se, noge mrznu. Potom pristupim k srcui ono umorim ko je prvo iivuie i posled{e umiraje. I sikotada du5a otludi se ot tdla s bolezniju. Tako ti ja umemtipo me5trovati. Ca tada prudi dloveku ako na sv6te ohol'ilse, a sada v prahu spi. ea dostojanstvo papino, cesara i kra-liev, biskupi i arhibiskupi i drugih koga koli stan'ja i do-stojnosti budite. Zad az kneze sega svdta na Skolu moju pe-ljam pres disla konac njim dineii. Otjernlju sega sv6ta ve-scl'je i sulac. Zad ,kada jamem dlovEka za glavu, tada ustanejcgo sulac;zs kada udrim po nogah, tada ustane vse rni5ljen'jeot bogatastva; a kada udru srce, tada zgu5aju vsu prijazan."

Nakon jo| nekoliko pitania Smrt savietuie Polikar,pu kakotreba da se boii Boga i da se sPasi.

I potom skaza se jemu stra5na tako'da me5tar pad5i dugt'irs lela onemev. I tako grozna Smrt otide. I kada ozdravi,'iivot svoj popravi i hvaljeno Zivi i vsa svoja dA uboz'im it r-ikvam i mostirom ri iivuii regulno usnu sa oci svojimi bla-rr'no gledaje v Isuh'rsti komu je dast i slava po vse veki,;rtnen,26

2r ualem lakom boleSiu.:3 ier buduii da ie velika liubav du5e prema tijelu'2a -moram (u orig. moremi uzeto je iz Strohalova izdanja.:s tada prestane niegova zabava..c Ovai bosliednii bdlomak - koii je u Petrisovu zb. izgubljen

I'r'euzet le lz Strohalova izdanja.

228 229

t

V. EUNESA MARIJINA

36.

EOVJEK PRODAO DAVLU SVOJU ZENU

Ova prida ide u onu kategoriju legenda kojg qg poznate kao

d"d;;b5;;;;.iil,1;l* je dtavni mdtiv kako-je Bogorodica ne'

iii-eia."rfi -rb *li i' d"vi

"t a"-"gres ni ka. _Autori su im redovi to ano

iii'#"-i, "if^t.-."piiatori'e-i?ivhTuirti

takvih leeenda vei su od 13.

st. u zapadnoi Evropr ;;il;;$tttiti,-kao ipr' Vincencije Bel-

i;#"";;;:b;;.ii ;'od fr ;iiiliu d't'i' q ikov a vorae in e' I innnesd;;i;il1.;"t"1'tt"toti- litsgipu!9t-s) i dI:, pa se niihova imena

i";;;":r^;A; " niso:-iiuiijoi ftnjizevnosti' Mnogi su autori m-o

tive Bosorodidi nih eudJsi' o'U"iuiiiu'uti " .azl idn i m -kn i i Zevn i m. -obli-

:ffi ":iet""i;""pi. :-"?i"" . q ItlJ nb'nu.t i j ih m o t iva iz B o eoro d i d in i h

dudesa, ti. motiv o ptidu.iia"EE aavtu u svrhu dobivanja 1c'r.na.lj';iliil;;;';';, bl; ;'F;il;."toj atu*utiziraD vei u 13' stoljecu'i # ii:r?'e?eiiir.i:iiltiioe-';"r" dosao g Goetheovu Faustu' Na'ravno da su eudesa 6;;;i'didi;a naivise iskorisiivali crkveni

;ilfi"jft"i"i. N;kt su piodrle i u narodne pride'

U i*ut.koj knjiZevnosti imamo zbirki ovakvih legenda veioa daii' i+. ti., t:. ,i l"u"8ieiu" glagoljskom zborniku' ali najpo';";i i; ;"^;6i#t it^*p J"q

- giag"i5 it"om u

. Sen ju ( Mi r a kul i s t av n e

iiiT' ft diia;:] s07.- iil 1 s08i pibvedena s tali j anglog ( ponovno ih

i.ii'aiJiltiiti";; Rua;tf si!6t'qq zagreb 1e17)' Najpoznatija kas-,"Ii'. Hiri? j ii nr iiii. pii.to.'oi ea ( sro E ud e s a al i t i zI a.m en i a. b.t azen e

i"

"i";;; E;erro ai; e, Mt"li

.

ioit ) Stampana bosanskom iirilicom.Motiv d--uda koji ovdje donosimo iz Petrisova zbornika (1468)

i "dd'i" ;d ;;ti: u"ltJ i.t6iiuip nl"aqii duse davlu (o koj emujsp'

'p.3ii,i""*il {' F}iioi it i"-'o}o"Ziu - ko ii .s e pr od ao dafl u' Beo'

;ula'i'93,ii.'pi.u' j" zir., ti:"pi* eatavikim riarjedjem, a osobito

fi;U ; ;8f .i;ii dd# ;ffi i;-p;^it; aii u sklon j ivim-ri j edi ma r<ao iu- elasolima 1na5u, sviffi [of""", ein.luttota' riosahovd' tvorahovE'

im-avd, pojdiva, pridosta, sva pnsla)'

231

lll I

nl

f) iSe jedan dlovek vele bogat 'i od toga blaga ta dlov6kI-l uboz6m ljudem dobro dinja5e. A Zena njega takoje kavsem dobrotam pristaja5e. I kada koli pridi5e blagdan sveteMarije, ,tada s veliku nadostju pire mnoge dinjahota na dastsvete Marije. I rninu5e mnoga ldta da tako dinjahota. I takose njima pripravi da pridosta na veliko uboZastvo. A Zenanjega imi5e takov zakon da vsaki dan hoja5e v cr6kav i predobrazom blaZene devi Marije ,kledade na svojiju kolenu i spladem molitvi svoje dinja5e siko govore6i: ,,Zdrava Marijendo konca.r I kada pride dan Vznesen'ja blaZene d6vi Marije,'.rtada ta dlovek ne imes dim pira diniti, ,kako se bi5e navadil,i bi ga vele sram. I pojde i skri se v jednoj gori. I ondi b6jemu stojeiu4 i pride k njemu djaval udiniv se kako da bibil sveti otac. I re6e jemu djaval: >O dlovdde, zad pri5al jesiv pustinju ol'u?< A on s velikim strahom odgovori jemu irede: >Ode, ja i,mel jesam veliko rbogatastvo s moju Zenu i o,ttoga blaga najus vsako leto mi na blagdan svete Marije ko-liko veie ,morahove6 toliko vele rada ubozem almuZno tvo-rahov6.z A sada nirnav6e dim pira rsloZiti i za velik sramo poj-doh v pustinju siju dokle mine dan blaZene d6vi Marije." Ikada to sli5a djaval, tada mu rede: >Ako mi ti hoie5 pri-peljati Zenu tvoju kad6 ti ja zapovrirn, duplo veie blaga tebidam ner si ga prvo imdl.< I pokaza mu mesto vele prikroroi tamno. A ta dlovdk, za ielju rblaga, ne znajell da je onodjaval i zakle mu se vEru,svoju da mu hoie isplniti to. I poj:de v dom svoj i Zivi5e s Zenu svoju. I prihoja5e k njemubogatstvo mnogo ko bi5e dano ot djavla. I prihoja5e k njemudjaval govoreii: ,Siko blago ko ja teb6 obeiah, da,l sam ti je.A ti zai neit: mani svr5iti da si mi se obeial?< I bi iedan

1 tj. cijelu molitvu ,,Zdravo Mariio".r blagdan Velike Gospe na 15. VIII.3 niie imao.a I dok je ondje stajao.5 nasega.6 mogasmo.I milostinju dinjasmo, davasmo.I nemamo.s zbog velikog srama.to Vjerojatno znadenje: skriveno.t1 iz ielje za blagom, ne znajuii.12 neieS.

dan kada ta dlovEk rede Zeni svojej: "Pojdiva da ti pokaZuternesto ono kadi rni bi obeiano blago ko mi sada imava.tr<A Lena njega ne moguii suprotiv muZu statirr i ne otrede se-

I najprvo pojde v crdkav i pode plakati se milo moleii bla-ienu d6vu Mariju, a siko govoreii: "O gospoje preslavna!O kraljice premilostiva, ninja i sada v ruci vaSi preporudamdu5u moju i tdlo rnoje.< I to rekSi, izide is crdkve. I priciek muZu svojemu tr mu rede: >Gospodine, pojdiva kamo ho-

ie5i." I pojdosta. I kada pridosta va nu pustinju, i najdostajednu crekav krstjansku. I behota vele trudna ot putovan'iai podista ondi. A rnuZ njeje vani osta, a Zena njega pojdev crdkav. I ondi uzri obraz napisan blaZene d6vi Marije ipade preda nju 'na koldne svoji i v plad velik obrati se-

I vzdahnuvSi rede: "O gospoje pred.ista, d6vo Marije, matiHrstova, ne zab,ivaj me tuZne ri nevoljne ove gre5nice.( I vtom dase javi se d6va Marija i pokaza jej se kipom svojim.I tudje blaLena d6va Marija obl6de se v svite njeje i pr,lobrazise va obraz njeje, a nju svitami svojimi zaod6 i poloZi vanju san tvrd i usnu tudje. A d6va Marija va oblidj,i njejepride k muZu njeje i rede mu: >Gospodine, pojdiva da wr5ivato nad sva priSla." I pojdosta i pridosta na mesto kadi bi5edjaval zapov6dal. A ta dlov6k pode djavla zvati kako ga bd5e

djaval prvo naudil. I kada djaval usli5a da ga ta dlovdk zove,

i bi skoro naredan i pride tudje. A ta dlov6k rede k djavlu:

"Ovo je Zena moja ku sam ti obeial pripeljati'" I poglecla

na nju djaval i rede dlovdku tomu: "O mrska protivnjo moja!Vidi,1o to ni Zena tvoja. A to jest ona ke sin mene jest izvrgals nebes v glubinu i v tamu.. I to rok, djaval tudje pobiZes kridem i s vapjem. I nade ta dlovdk ginuti s velikim stra-hom. I rede ddva Marija: >Skozd rnolitav Zene tvoje spasenajesta oba." I jam5i ga za rrku i rede jemu: >Pojdi da ti po-

kaZem Zenu tvoju. Ona spi va ovoj crekvi kad,i se je rnolilas tobu greduii.n I kada pridosta k crdkvi onoj i zbudi se

ona Zena oda na. I sta va obtazi svojem. A d6va Marija

13 Podimo da ti pokaZem.u imamo.15 suprotitt . .. stati prema tal. contrastare, protiviti se.ls Vidi u znadenju tb (prema stsl. vddd).

232 233

t

i5ieze ot o6iju njiju i pojde v-svoj put'17 A ta rnuZ ide s ve

iir.o tua"ttjri s z"eiru tuo:L v d.om-svoj' praveials jedan-dru-

;;; krk;-ima se b65e zgodilo. I od-onih mestto podesta

T;# t:As;tpJil sos"" rabotati i d€vi Mariji i.rpodesta

i;"i; ;;;;"e".i I eitto d"o smrti svoje' A potom bista oba

pravadna v gosPodini 8oz6'

37.

O DJEVOJCT BEZ RUKU

Pripoviietka o djevojci bez ruku sa{rZi- varija-ntu.jednoga od

",,ioonfiiiriiliii motiva d srednjem vijeku ! poslije, tj' motiva o

",.uinoj i progonjenoj djevojci, kgji je bio obraclivan u romanlma'

,,, i noviietkafra f aramdm a"zipadni Evrope. ^Jedna od najtipidni-iitr'obrida takvog motiva je pripovijetka o Genovevr'.voJvotKrnJr,,rl Brabanta. Motiv o dievojci bez ruku ima vlse.v-e{?Ua' Nalpot-|'rrniia ie ona koja je u talijanskoj iJcasnije naso.l lrteraturr pc;;;^ii-"'.d lil; i"i" 6tii" i {timpani 1?02. i k asni j e)-. Nasa

. verzi j a

krrirr s'mo preuzeli iz senjskog glagoljskog i?d-aqja M.trakult.staene,ti,vc Mariie 1507. ili 1508. (kojemu je precllozak talrlansKr) nesro

1,' skraCena i primijenjena je kao I\'larijino dudo' S.lrena 19 ""Yl]1t,r,.r rzeta i u iarodhu -knjiZevnost.

U .istodne (iirilske) llteratureirr,rliv je uSao mnogo kasnije te ima i druge verzlJe'

li:rko|lrilogo

b,laZena deva Mari j a izbavi otnevolj niku kier jednoga cesara

koj bihu ruke usidene

r? svojim Putem.t8 Pridaiuii.le bdmah.

r-rt.' .e v nikoi koroniki da va vrime v ko bi5e prestavljeno

t ( csarstvo iimsko kraljevstvu franadkomu gospodova5e

In-,I.r .jcclan cesar, ki irni5e svoju Zenu ka bi5e noseCa, ka po-t,,ru irorodi jednu lipu hCer. I v torn porodi, za veliku bo-l,=.r,rrr krr ,imiSe, ta kialjica premin;r.r od sega svita. Zgoda se

I', t,'nr da kralj po nikoliki vrirneni vze drugu Zenu, ka va,,,, r,,,',,rc ;biSe Stimana najtriplja ilena na sviti. I zato mnozil,rilrrri:rlru iz dalekih stran za jedno dudo viditi lipotu Zene'l i s,r vijahu govorahu za istinu da je ona najliplja Zena*ot

=rttrr, tki ako vzraste hii kraljeva, ode biti liplja od nje' Ra',.r'rvii l<raljica te ridi, tudje bi moino smuiena sProti hieri

234235

ilr

kraljevi. I tada, ,nadahnuta ot djavla, poda misliti po ki pttttbi ju mogla umoriti, da kralj ni nigdor drugi da bi to neznal. Zgoda se da niki trat pojde kralj van svoga vladan'jai ta kraljica, za nenavidost ku imi5e proti toj mladici, tudjezva k sebi nikoliko svojih slug otajnih i vernih i povida njimsvoju otajnost ku te sluge da nimaju dati na znan'je, ko iobeia5e. I oni tudje biSe vaZgani pristati na vsaku nje zapo-vid. Tada kraljica, nadahnuta djavlom paklenim, rede onimslugam: "Pojdite v niko rnesto otajno dal6d van ot grada ipopeljajte s vami tu d6vicu, kraljevu hier, i kada ju pope-ljate va onu pustinju, ubijte ju i ostavite ju zvirorn da juizjidu, jer ona Zive nedisto i to da bi znal kralj, nju bi svojuruku ubil; a da ja budem stitnovita za smrt nje, otsicitenjoj ruke i prnesite mi za zlamcn'je i po tom poznam daste mi verni. I oni tudje, vaZgani na zlo, obeia5e vse udin'iti.

I tudje podeie misliti i napravljati kako bi to udinili, ada bi se ne znalo. I s veli,kimi zlobami i hinbami spelja5e juvan iz grada otajno i peljajudi iu v jednu pustinju odludi5eju ubiti; da pomisleii i videdi velik devocion i podten'jeredene divojke, ka s velikimi pladi'preporuda5e se d6vi Mariji,da na milosrdje ganute te sluge nc umori5e je, da Ii otejuiinaplniti zapoved nenavidne kraljicc, usiko5e njoj ruke i samuju ostaviSe. I oni se vrnuSe ka kraljici govoreii: "Mi smoudinili zapovid.. - kaiuii ruke za zlamen'je te zlobe krvne.

Videii se ona devojka va takovi dlgovan'ji i tako samana5adii se v toliki nevoljni muki i bolezni, vzdvignu odi nanebo i kruto pladuii zovi5e devu Mariju da po svojem milo-srdju dala bi njoj pomoi ,i da bi ie.l daj 'nikolikoc polahdalanjeje bol6zan. Tada, kako bi Bogu ugodno, po dostojanstvudeve Marije ka je utodi'Sie vsakomu gri5niku, zgoda se daniki sin nikoga hercega mimo greduii po onoj pustinji s ni-koliko svojimi vitezi sliSa vcle velik plad i tuZbu. TomutuZbenu glasug vsi prestraiisc se i duduj;uie se nasledovaieta tuibeni glas i najdoSe ju pladuii se i kledeci na kolenihi r';.sLedi'na svoju nesriiu i neprestano molei'i kraljice nebeskepomoi. Oni videii lipotu i razmi5ljajuie devocion ove ple-menite rnladice, na mi,losrdje ganuti, s velikirn podten'jemi milosrdjem popelja5e ju na konji v njih strane niStar njim

I na koji nadin.e barem ne5to.3 Na taj tuZbeni glas.

ona govoreii, ako si bi5e od njih ,nikoli,ko krat opitana, dijabi bila hii i po ki put bi5e vpala va tu nevolju ku trplja5e,vazda hvaleii devn Mariju, kraljicu nebesku, otvetnicu gri-Snikov nevoljnih. Ta sin hercegov udini ju liditi s veliku lju-bavju i mitoitivo jej sluZiti. I buduii kako zdrava od bolEznisvoje, postavi ser s velikim umiljenstvom na molitav i de-

uoci.tt.-I v toli,ku lju,bav du3a nje ibi vaZgana v 'd6vu Mariju,sda dan i noi zahvaljeva3e devi Mariji s velikim 'trpljen'jemva veliki svojej nevolji, a nikornur ne povida5e da je hiicesarova, da viu svoju pedal postavila bi5e v mater rnilo-srdja. Ova mladica rbi5e vele lipa v teli, rnudra v goloren'ji,v rnolitvi devota, i vsaki ju gleda5e za dudoo ciia velikelipote" I jer,ne irni5e ruk, sin hercegov, ki ju bi5e naSal, din-ij; liditi i ciia velike mudrosti va nju'se zagleda i prosi svogabca da mu ju dopusti vzeti za Zenu. I otac toga herceg-a sli-Seii to vele bi smuien ne znajuCi dija bi bila hii i da nermi5e ruk. Otac ne ti5e da bi ju vzet za Lenu, da sin nastojeiipri hercegi vele nastoja5e, da ibi mu ju dopustil za tenu. I naionac videii otac volju sina, koga vele liubliaie, za ne oLa-

lostiti ga, dopusti biti njega voljiz i pripravi vele lip pir inare5en'ja tr mu ju da za niega ienl

e, saaa jure vratimo se k ocu te mladice' Ki vrnuv5i se

k,svomu gradtr, tudje opita kraljice da bi bilo od njega hiere,a kraljica, nenavidna 'i hudobna, pladuii se ukazova5e se veleZalostna, odgovori da ne zna kamo bi bila ni gdo bi ju od-peljal. Cesaividiv5i da je izgubil hier, Zalosteii se dlgo vri-ma plaka i ne moguii imiti ni jedno uti5en'je od velike Za-

lostf ku imiSe, vele se konda5e. Videii Zena svoj mankament,svetova se s svojimi baruni tr odh.rdi5e da imaju bit'i bodeiiai nika vesel'ja ia niega uti5en'je. Tada imijuii priti r{9niherceg, otac toga mladiia, na ta bodei po zapovidi .ka bi5eudinjJna, a sin, videii se hrabren i prikladan k oruiju, imimilost od oca da mesto njega pojde na ta put. I preporudivsvoju Zenu, ka bi$e noseda, svomu ocu, dili se i pojde s

-n'i-koliko vitezi na ta bodei. Paki pri$ad'Si dan odludeni bodeZu,gospoda i ini baruni mu$trajuii se ;i udiniv5i veliko vesel'je,iesir bi ibolje volje. A sada ta sin hercegov, hrabrije se no'

t dade se.5 prema djevi Mariji.o kao dudo.z da bude po njegovoj volji.e bodeii, vite5ke igre.

237236

seii od inih, nigdor mu ne moga5e suprot stati. I zato cesar,vidivli mudrost i kripost toga mladiia, pode ga toliko ljubitida njega ialost obrati se v veliko uti5en'je. Meju tim Zenatoga mladca porod,i 2 sina lipa. Zato herceg posla jed,nogaposla k sinu da mu navisti da sta mu se rodila 2 lipa sina-Pri5ad5i ta posal k dvorl kraljevu i vidiv5i ga kraljica, diniga brzo k sebi priti ieliju6i znati glase nove, jer znaSe dagredi5e od vladanJa daleda. Pri5ad5i h kraljici, podd jej po-vidati da se bi5e zgodalo od hercega i od njega sina 'i onedivice ka ne imi5e ruk i kako ona bi5e porodila 2 vele ple-menita sina i tolikoje od njeje lipote i mudrosti. Tada kra-lj,ica poda vele sumnjati da bi ta bila kraljeva hii, ku onabi5e zapovidala umoriti. Komu poslu ona rede: >Idi sadak svomu gospodinu i kada se buclcS otel vrnuti v tvoje strane,prosim te, svrni se ka rnni." I priSad5i s,luga k gospodinu,sinu hercegovu, da mu list oca n.icgova praveii mu od njegaZene i kako bi5e porodila 2 sina lipa i kako mu ibi6e otacpisal. Ku stvar on mladiC vidcdi, bi vele vesel i zato pisalist zapedaien svojim pedatom v korn tako pisa5e svojemuotcu: >Presvitli gospodine, ako me ljubite kako'dragoga sina,od moje Zene i od mojih sinov imiite dobru pomnju; inakoudiniv5i neiete rne veie viditi nigclare.< I vazam5i sluga telisti, Zeleii vratiti se k svomu gospoclinu, ide prvo ka kraljici,kako jej se obeia, a ona mu ukazav(i veliku dobrostivost,poda rnu piti toliko mo6no vino der on tudje bi opojen. I ibu-duii te5kim zakonoms usnul, kraljica vze mu listi i prodtav5ije, bi stanovita od sumnje ku imi$e, i na tom mestu kadipisa5e "od rnoje iene i od mojih sinov imajte dobru pomnju<

- postrga hitrim zakonomlo i napisa tako: >Onu bludnicui 5 nje sini udinrite urnori,ti; i,nako udinivii neiete rne veienigdare viditi, jere sam ja stanovit da ih je rodila od pre-ljubodejstva.< Potom nadinivSi listi kako bihu prvo, zva ono-ga junaka i posla ga na svoj put. Prodtav5i herceg listi odsvoga sina, ne unagli se proti toj mladici, da sazva wojesluge i rede irn udrZan'je listov. Oni obraSe za svetrt da bibila povedena v niko mesto pusto, da rzila bi setz od zviri

e tvrdo.10 vjelto.rr Oni, po savjetovanju, odabra5e (odludiSe).t2 da bi bila izjedena.

divjih. I vazam,Si ju, stavi5e joj na ,rniSce one nje sinke, po'tom prez ni jedne pornoCi dlov'idaske udini ju povesti v pu-stinju.

Ona nevoljnica videii se trpiti toliku nevoliu nepraved-nirn zakonom, ostavljena od vsake dlovidaske pomodi, pla-duii devotim zakonom,ro zoviSe slavnu devu Mariju da bi jupomogla i iznela is tolike nevolje. Potom se tuieii govora5e:>O slavna majko od milosti i milosrdja, ali ne vidi5 ti kolikazla ja trpim, da se ovo viju ostavljena oda vsega svita?Ne6u li ja ovdi urnri,t'i s ovirmi rnojimi 'srinki, ako tvoja ve-lika ne pomore mi milost? Pro5u te, slavna kraljice nebeska,da me ti ne ostavi5 va tom pustom rnestu, zato iet nimamufan'ja v inih nego samo v te,bi, jer si plna vsake milosti'(Buduii ova mladica stala va tih pro5njah i tuZen'jih za velikdasre i vazarn5i svoje sinke na mi5ce kako bolje rnoga5epladuii i moleii vele bolizniva, pode hoditi po toj pustinji.l, kako bi Bogu u:godno, ona pride k iednoj peiini jednogasveta remete, ki videii ju tako ostavljenu s onima dvimasinkorna na mi5cah, ganu se na veliko milosrdie tako da,kako bi Bogu ugodno po plaiah svoje svete matere, i postaviju v jedno mesto odludeno od svoje cele i sluZa5e jej odtoga ubo5tva da njim Bog dava5e. Sta5e ova mladica va tojpeiini vazda na rnolitvi moleii kraljicu nebesku da za svojemilosrdje pomogla bi ju v tol'icih mukah. Jednu noi moleiiona nastojnim zakonom,To ukaza jej se va viden'iu slavnadeva Marija zdrui,ona s mnogim mnoiastvom an'ielov i s

veliku svitlostju i rede: "O hii moja preslatka, ne pladi veie,da raduj se, jere v tvojih nevoljah nisi prestala proseii mojupornoi. I pokle jesu ti usidene ruke telesne nepravim zako-nom,tu za ke ti vraiam ovi dvi ruci nebeski.o I govoreii jej:

',Pokripi se, hii rnoja, jere ti ie milost 'moja nigdare nepriti na manjelT i skoro se oieS vratiti v svoje prvo stan'je'<I rek5i te ridi sa vsirn onim rnnoZastvom od an'jelov i56eznu'a ta mladica ide s tirni sinki va tu peiinu s velikim uti-Sen'jem i rni5ija5e veliko rnilosrdje od slavne deve Marije

i

rs poboZno.14 dugo vremena.15 ustrajno.to nepravedno.tr nil<ada neie uzman.ikati.

238 239

ko njoj bi5e udinila. Cesa ii6a va dne i v noii njoj hvalezdava5e s velikim devocionom.

Meju tim sin hercegov, a muZ te mladice, buduii stalza jedno leto na torn bodeZi, vrati se v svoju stranu. I upi-tav5i nastojnim zakonom od gospojete i ditce svoje za velikuvolju i Zelen'je ko irniSe viditi njih, ali herceg tudje mu po.kaza listi ke od njegove strane bi5e pr,ijel i da ju ne ,biSe

umoril, skaza murs da ju bi5e poslal v pustinju na iziden'jezozviri ljutih. Tada mladid sli5avii takove glase, pride rnu to'lika bolezan na srce, da pade za mrtva.2l Potom dvig5i se iide s mnogimi vitezi k peiini i i5iuii po toj pustinji ako poniki putzz mogli bi ju najti. I tako po plaialzr slavne deveMarije pride v peiinu toga svetoga pustinika, kadi biSe onamladica. I na5ad5i ju zdravu v rukah i 5 nje sinmi, sin her-cegov sa vsimi svojimi vitezi imi5e veliko utiien'je i veserl'je,a navlastito ciia duda koje Bog bi5e pokazal po svojej svetojmatere plaiah protil4 Zeni njegovi. Po tom hvale zdavSi Bogui njegovi dobrostivoj materi, odludi5e se od toga sveta pu-stinjaka i vrati5e se vsi s neizredenu radostju v grad. Aliherceg sa vs,irn inim plkom ne moga5e se vzdrZati od pladaprocinjujui toliko dudo ko Bog bi5e udinil. I zato dini udinitimnoge priprave zovuii mnogu gospodu i viteze na to svojeuti5en'je. I vsi jiduiizs ona mladica ne jidi5e, ali pladuii zadragost26 procinjeva5e veliku dobrostivost ku jej no5a5e slav-na deva Marija. I veseleii se o takovu daru prijatomu, nehoti5e se veie vzdriati sakrivena i tudje dvig5i se na noges velikim vaZgan'jem rede: "Dosle, vrzmoZni i plemeniti ljudi,bilo je vrime od mldan'ja, da jure znajte: ja jesam nesriinahii cesarova, ka za nenavidost2z lukave cesarice prijala samvelika zla, ali po pladah i po rnilosti slavne deve Marije uteklasarn od njeje nepravde." Sli5eii ti totu buduii takove ridivele osupniv5i vzda5e mnoge hvale Bogu i njegovi svetoj

18 ustrajno (uporno) o gospodi.te U orig. dodano moZda gre5kom da dobro.20 da je izjedu.2t kao mrtav.22 na neki nadin.z* po zaslugama.21 prema.25 dok su svi jeli.26 od dragosti.zz zbog zavisti.

materi, po plaiah od ,ke ta mladica bi5e Skapula,la od tolikepogibelji. Ov sin hercegov za veliku radost ku irni, poslatudje jednoga posla k cesaru, ocu redene'mladice. Cesar, sli-5ar'5i takove glase, bi pln dudne radosti i skoro posla pohier i po zeta 'i udini je zdruZitizs mnogimi ljudmi. I naSad5ion istinu od te stvari, udini udiniti jedan velik oganj posrede place i povele va oganj vriii onu nenavidljivu cesaricui udini ju saZgati. Po tom hvale vzda5e materi Isuhrstovi, kabudi hvaljena i blaZena va veki. Amen.

28 pratiti.

l6 Hrvatska knjizevnost sred. vijeka240

r{

VI. SVETAEKE LEGENDE

38.

ZITIJE KONSTANTINA- CIRILA

Hrvatskoglagoljske bogosluZne kniige XIV-XVI. stoljeiaimaju dosta potvrda o tom da su i Hrvati dastili slavenske prvo-uditelie Cirila i Metodiia. Glavni tekstovi takve vrste iesu sluZbe(oficiji) u na5im glagoljskim brevi.iarima. Danas znamo tak za 12breviiara u koiima se nalazi ili se nalazila sluZba Cirilu i Metodi-iu; od tih ima do danas saduvanih rukopisaT,izgubliena su 3 (oddva se ipak saduvao tekst u latinskom priievodu: Salski i Zaglav-ski), a dva su teksta u Stampanim brevijarima: s. 1493. i 1561.Tekst sluZbe se u svim spomenicima pone5to razlikuic, ali se nji-hovi tekstovi ipak dijele u dva glavna tipa: prvi ie u tzv. Ljubljan-slrom brevijaru (161 al2) iz e. 1396. i u Vatikarrskom Slavo 19 iz g.1465. te u izgubljenom Salskom; drugi je u lI. Novlianskom brev.iz g. 1494, u Vatik. Ill. 6 iz L379, u Moskovskom iz L443, u Bedkom(br. 121) s kraja XIV. st., u izgublienom Zaglavskom i u Stampa-nom 1493 (Baromii) i 1561 (Brozii); na drugu nastavlja se treiavarijanta u Brevijaru popa Mavra iz L460.

SluZbe po svojoj strukturi i duhu predstavljaju uobidajenizapadni tip svetadkog oficiia s vlastitim tekstom. Ono Sto je una5im sluZbama stvarno vlastito, to su tzv. himne (ili himni) ilckcije o Cirilu odnosno Metodiju. Lekcije u ljubljanskom tipusluibe sadrZe tekst koji se poklapa s veiim odlomcima iz ZitijaKonstantina-Cirila (gl. XIV-XV); lekcije novljanskog tipa djelo'rrrice parafraziraju odlomke iz istog Zitija (el. XVI. i XVII), a tod'rrije prenose tekst gl. XVIII. Po sadrZaju to je priprema i odlazaksr.ete Braie u Moravsku te Cirilova smrt u Rimu. Brevijar popaMavra u lekcijama duva takodler odlomak o Cirilovoj smrti, ali iocllomke iz Pohvala Cirilu.

NaSi tekstovi imaju rijedi koje govore za sieverozapadne sla'vcnske krajeve, a vi5ekratno isticanje de5ke zemlje pogotovo upu-,'rrje na to da izvornik na5ih sluZbi treba traZiti u Ce5koj gdje je uX-XI. st. joi bilo u praksi slavensko bogosluZje.

243

F

Sluzbe su vise puta izdane. Donosimo ilYi|"i;u'r"*TZlrrii"

2?;i;i'fr "i::;:,'nsi2i"1iltJi6"7'#if i;lli?{,xtf:*trfllii*;ilzl"t

n : r; i :;l t i{,y ex."il'}iil' ;" li:'#' iJ' f iii"-, il rli::i b? .

T) astislav bo, rnoravskir knez, Bogotm pou5ienz svdt stvoris

l(-;" k";ti svojimi i tvtoravtjani, posia k cesaru Mihailu

ilrloi:* ,l-judcm naiim p"g"ntt'tta se otvrg5em i po krstjan-

ski se zakon tu-r.-,n udiiel-ja ne imam takova ki bi istinuju

;;il k;;rj;;Jt rrin .t o,ol, dabi se i ine strani podobile nam's

iil r.iii "ur.,, utuaito,

'biskupi i uditel;'o ot vas bo vsagda

va iset strani dobri zakon ishodit'<P,rizva Ze cesar Konstentina Filosopa i stvori i 'sli5ati r6d

siiul ,"f" 3u-nt 'Ve- t" trudan suC's Filozope'.a.potr6ba

;;l; ;;ti;;o iti. s"i" ibo redi ne 'rnoZet in ni'ktoZe ispravitij^i.tz""ir.;*o*"enu t Filozop -1r99e1:

>r trudan sis i bolan

t6lom rad idu tamo, a5ie im'ui linjigiro v svoi jazik." ptagola

Ze k njemu cesar: "OCa moj i otiJ moj i ini mnozi iskavSe

togo n6sut obreli, to kako az to mogu obr6sti?< Filozop Ze

rede: 'To kto moZet ttu ttoarr bes6du pisatirr i jeretidisko

ime seb6 obr6sti?<Otveia jemu paki cesar i s Vardoiu uiem svojim:rz

oA5ie ti hoie5i, *J^r-t"ue Bog aati'a ize aaiet v,s,5m-iZe.i

;;;;;r;;"^;-;;;:""i:L'"" i otrizajet tlk'iirn'"'o sad ze Fi-

losop po prvomuls obidaju na molitvu se poloZi i s inimipospes"it<i.tz Vskor6 Ze jemu Bog, javi posluSajejrs molitviiuojift rab i abije sloZiv pismenaja slovaro nadet besddu pisati'

Vzveseli Ze se cesar o sem i Boga proslavi s svojimisvdtniki. Posla ga z dari mnogi'mi k Rastislavu s cpistolijusicu:uo ,Bogzr ki velit vsakomu da bi v razum rdsnotivi prisali na boljSi se din poteZal;z vid6v vdru vaiu i podvig va5

stvori i nin;e v na5i l6ta javaljza knjigi va vas jazik' jcgo'Le

ne bd davno bilo, na takrno v prvaja lEta,za da i vi pridtete se

prv6h jazicdh ki slavet Boga svoj.im jazikorn' I tu vam po-

itrh"* togozs kom'u je je Bog javi'I, mrrZ dastiv i blagoveran't ";izu"

lrJt*i i filoiop' I si dar prijamse bolji i dastnejip"3" "tut"go

z\ata i srebra i kamenija dragago i bogatastvijapiehodeiag"o, podvigndte se 5 njim sprlSno utvrdili r6d i vsem

iia""* vz"iskiti Gospoda i opiago spasenija ne otrin6te'ro;; ";;

podvign6te, tt" l6ttit" se, na jamete se po r6snotivip"t.;; b" i ti, "Filosope,za privede5i je podvigom tvojirn.v boZji'r'uu^, prime5i svoju mazdu v iogo mesto2e i v si vek i

" U"a"ei i za vse duSe te hote verovati v Hrst Bog nai ot-

sel6 i do v6ka i pamet svoju ostavljaje prodim rodom po'

dobno velikomu Konstentinu cesaru'(

r U orig. maravski.; il "iiiitd;i riiopitima Zitij? Ko9:tantina-cirila ustimo'

a u Slu"Zbi^V^""fi[i"tt.i-l]"vi j ara ( Stav o 19) naus timo'3 udini vijeie.. i'tiscutitt og se zalcona prihvativ3i', ,,5 da bi se i diuge zemlje u nas ugleoate'

' Siui" r-s i ;"ri ai"gi-'tltoplsi: 6iskupa i uditelja'7 U oriq. y'vase.s Znarn-da si trudan'

' ;'i;;;ipirlicip prez. sv), buduci'. ,* t "iiiii:[i":"tdr:{-iiir,i'Jr"ui

piinuana za niihov iezik, a

ne kniige.11" fi. raditi uzaludan Posao'

" ii' ;;sffi -t<a; i; -""tiit" ruskim..rutoeilima iskvareno:

umomlroj-i'ij-v"toa le tro u.iak^cara Mihajla III'rr 1j. da pronattes pismo za S.lavene'ra lioii qa Prose bez sumnlanSa'1r i oivira'onima koji kucaju'

10 po starom (prva5niem).rz s drugim suradnicima.rs U rukopisu Slavo 19: iZe posluiajet'tgoismenaiaslovamoldaznadiazbudne-riiedi,ti'tipidncri.

iedi koje poeiniu pojedinim pismenima azbuke, icr le tz takvrniii.ri-rinn'Konitantiir sloZio i Azbudnu molitvu (po VI' Kyasu)'

- zo sicu, Slavo 19 siceiu, ovakvom'zr U orig. Pogre5no b(og)a.22 i na veie se dostojanstvo podigao'zr javivSi, objaviv5i.,n ii. u davna vremena, kad su nastajale liturgije na narod-

nim jezicima.it togu (tj. Konstantina), u rukopisu iskrivljeno tomu'-.tu Ct"asoiiiki pisar govori u mnoZini, misleii na Moravljane

.,opie Ji'i"u u'iS"-f.hei"ua", premda je pismo upuceno Rastislavu pa

ie i u eotovo svim iirilskim rukopisima dolsta .lednrna'27 lrenite pravim putem; izraz rEsnotivi srnatra se panomz-

mom."'---zs pi1656pe dodali su zabunom glagoljski pisari kao da se re-

ienica tide Konstantina-Cirila, a ne kneza Rastislava Koga dalJepoiiee neta se proslavi kao car Konstantin'

2s mesto smo Preuzeli iz Slavo 19.

244

li

DoSadSu 2e jemu Muraveso 's yeliko]u distiju prijat ga

Rastislav i ueeniti.siur;Y'i.U"'i". j"1l-'lditi' Vskore ze \ras

crkveni din prerozr. i"u 'foui"ttoje pismo'sr naudi jutrnJr r

eodinarn i vecernjr ' t##i"t tr"?6"i'1;l- otvori5e se' po pro

iodastvu, .r5"ru grrrs^6'ti i- rrrf iSuS" JsnjDnaia slovesa i jeztr

'iasan b6 gugnivih'as'i"B;g se vzveseli o tem velmi' a dJaval

ie postid6.

LEGENDA " :I VECESLAVU

ffi**}rt*imru*t'xl*grg,'*;f;f#;;;t i'""'"ti smo iz Ljubljanskog brevijara 161'

P;ilHi-:+;ru*i**=p;glt*ffiBi3'.,'I1",1

".11ff;","

#;"il' N ot * i't "

"l$ffi"g1*,"i,:t,1:girirt'ts*'!1"'aJ*''semisrina247

I

I

,l

,i

30 Kad ie doSao.u.at crlweni din (tJ.

*;flJ;f} tekstove) prevede na slavenski

i, n audi ( t j. Kon s tant illc l:t l;',ill% Slt?'Ji l'#li]illJ l:JIr*,ii*.-*t*$;i'Tl*f**;;:*^n:trir-1y:'"'?:"\l1r"::!"r1r:{

lili-.,,",,ruse.(Rppl".,"-.:l',K;#fi I'J:|f; #L::J"ltt'i"5i

jezik-

termlm.

Ioridki

lzaiie 32A i 35,5) u5i

ea (Svetog- P-rsma) .'r:n'l;igl+;*i:P:*li+l::";wn#ffi inTsi

i,"J tiiiir j"- ; moravskoj'

246

v 5P('\/s('ilr zrt ,Inr nrirs||,rl vzitnr l)i\liltl) ()lr.()lill i ;r,sl:rvi glttr;r krilt' r,l('lx.ni.i(.nt', pr.t.rl olltrrt.rn, i irl:r1,,rslovi i r.t.lti: ,t j,,,:,potli l,,rrlrlslr', lrltrgoslovi rrlr.oli;r st.1,.o,.jtrliolt, lrl:rgoslovil .jcsit,st'.. pt rtvt'tlni.ic Lvojc.(, Sicc s Iluggsl6vlicpiicm bisi pgrl_s t rilt'rr.

- ll'imZc mnim jakoz blagoslovljenijcm biskupa togo pra_

vaclnergo nade otrok rasti blagodetiju- boZijeju irranifr.r 'trta-

vide Ze i knjigi slov6nskije i latinskije z6io-dobr6. Umrv5u,_c

-ocg jego, postavi5e Cesi kneza segb Veieslava, sina jego.

Boleslav Le, brat jego, pod. njim iastiie. B6hota i,e" ib,aTlu43: Na mati jeju Dragomira utvrdi zemlju ,i ljudi stroji,dond6ze vzraste veieslav.s. r vzrastro veiesl"av, naee strolitiljudi svoje. Blagoddtiju Ze boZijeju Veieslav knez ne takmoknjigi navide dobr6, na i vdroju svrjen b6. Vs6m Ze ni3iirnfobrl tvora5e: lagije o-deva19, Iaduieje pit6ja5e, strantie pii-jema5e po evan'jelsku glasu. Vdovic Ze ne aaaese oUiaOti, tjlaivse, ubogije i bogatije milova5e, Bogu rabotajuiim sluZise;crkvi mnogije zlatom kra5aSe. V6ru;etr ubo v Boga vs6msrcem svojim, vsa blagaja tvora5e jaZe koliZdo moZide v Zi-rrotd svojem.

Razgrd6v5e 2e se de5ci muZi, i djavlu juZe vloZ5ure vsrce jih, jakoZe i drevlje v srce Judi pr6datelja Gospodnja,vsta5e 2e na-go-spoda svojego Veieslava, jakoZe Judeji naHrsta Gospoda. Pisano bo jest, jako vsak 1,51ayira na Gospodasvojego, Judd podoban jest. I nagovori5e Boleslava rekuie:>Hoiet te brat Veieslav ubiti, sveiav s rnateriu i s muZisvojimi.< Ti psi zali i Veieslava b6hu preZde nalstili, matersvoju bez -vini

'izagnati, Na Veieslav, razumdv ,strah boZiji,"b.?j? .se sl-ovese glagoljuia: Cti oca tvojego i mater tvoju, ivzljubi5i iskrnjago svojego kako sam sebe. Hote ze ispinitivsaku pravdu boZiju, vzvrati mater svoju [v praglra i velmi

s po5to su otpjcvali misu.6 na stranu stepeni5ta.z mislimo dakle da.8 milo5iu boZiom duvan.s yrzaste Veieslay uzeto ie iz Vat. lll. 6.

1o kad .ie odrastao.It vjeruiuii.

..",_::.i po5to se alavao vei uvukao u niihovo srce; u Novljansliornvlezsu.

ts koji ustane.tt Dodano prema Ill. 6.

248

kirjt. s1.tn s pllrttt'ttt govrtt'it(r': r(iospotli lLr),t', trc 1-roslrtvi ttttttl:,('ll() Z;t 1'.t t'1t." I potttittlt jt' :.l()rr1lttt l):rvitl:r l)l ()l ()l\:l l'.()V()l:li(':"Ori'lr.irrrrosti ruo.ir'.it: irrcvi'tlini.jit ttto.iego ttt'lrottti'ni. (io-spocli.u Kljc lc sc, iti.iaic rllatcr svoju. Orrt ic raclovlSc sco vcrc jcgt-r i o blagoditi jego juZe tvoraSc. Nc lalttno bo ni-(dim i stranim i prodim mnogim, jakoie spred rehom,tztlobro tvora5e, na i prodanije iskupovaie.le Crkvi Ze bd ustro-iil v vseh graddh zdlo dobrd, i sluZitelji boZije v njih lustro-iilito lr"t*' krasno ot mnogih jazik, ki sluZbu Bogu tvorahuclan i noi, strojenijem boZijem i raba jego Veieslava. VloZilc jemu Bog v srce i sazda crki svetago Vida.

Boleslavu Ze bratu jego, nau5ienu bivSu na 'nj, vsejacliaval v srce jego zlobu, jakoZe ubiti i,20 da ne bi spasenarlu5a jego bila v vdk.21 Pride i.e dan svetago Imrama.zz K nje-mu Ze b6 obdtan Veieslav, i veseleiu se jemu va ti dan, tizali vrazi prizvav5e Boleslava, sv6t tvorahu neprijaznin:r 5

rrjim o brat6 sem Veieslavd, jakoie drdvlje Judeji o Hrst6.Bivajuiem Ze sveienijem crkvenem v vs6h gradeh, Veieslavjazde po vse gradizr [vnide v grad brata svoiego].2s V nedelju2e, suiu prazdniku Kuzmi i Domjana,to poslu5av ma5e, ustrmise domov iti v Prag. Boleslav Ze ustavi i skvrnim umom27reki: >Podto othodi5i, brate? ibo i pivo cdlo imam." Sa Zene otrede se bratu, na vs6d na konj, igrati nade s slugamisvojimi. Tu Ze mnim jako pov6dd5e jemu rekuic: >Hoiette brat Boleslav ubiti." Sa Ze ne vdrova tornu, na na BogavzloZi se.ze Pri5ad5i Le no6i, sabra5e se ti zali vrazi na dvorietera vraga Gndvise i prizva5e Boleslava, utvrdi5e 5 njim tarreprijazani sv6t o bratd jego. JakoZe drdvlje snido5e se Zi'

15 kaiuii se.16 sjeiajuii se riiedi.t? kako naprijed rekosmo.18 nego i prodane otkupl.iiva5e.ts ustrojil dodano prema Vostokovu.20 da ga ubi.ie.I uvi.ielie, nikad.2: Emmeram biskup u Regensburgu (kraj 7. st.); slavio se

22. r)(.23 udini5e zlodinadki dogovor s njim.zt jezdeci po svim gradovima.2s Dodano iz IIl. 6; grad se zvao Boleslav.:a u nedjelju, buduii praznik sv. Kuzme i Damiana (tj. 27-

IX). :; zlodinadkom namierom,28 nego se pouzdao u Boga.

249

TT I

dove, misleie na Hrsta, tako i si zali psi sa3ad5e se, sv6t

stvori5e, kako bi ubili gospoda svojego kneza' ReSe Ze: "Kadapojdet na jutrnju, tagda lajim jego'"

Jutru Ze bivSu, vzvoni5e na jutrnju. Veieslav Ze, sliSav

zvon, rede: >Slava teb6, Gospodi, iie dal jesi [namlze do-bitijutra sego..go I vstav, pojde na jutrnju. Atije Ze .sas-tiZe.

i'goleslav"v vrat6h crkvenih. Veieslav Le ozrdv se, rede k nje-

mu: >Brate, dobar bd nam sluZabnik vdera'tt Boleslavu Ze

djavlu prinik5u v uho i razvraiSu srce jego,al-da izvl6k.med'oiv6ia ieki: "Ninje tebe hoiu ubitiln Se Ze rek,sz 'udari i me-

t"* po gf*6. Veieslav i.e obra( sesr k njemu rede: "eto jesi

umisiil,'brate?o I jam povrZe isr na zemlju' Sluga ie jeterprit"t utess Veiesiunu .rt ruku. Sa ie vrddan si rukoju,s0

i"SJ Ututu, pobdZe k crkvi. Zlod|ia ie dva, rekoma Tira ibasta, ubisti i v vrat6h crkvenih. Gn6visa Ze priSad,, rebraj"-;'probode medern. Veieslav Ze abije ispusti {y}...tt'gjieki:rz',V ruc6 tvoji, Gospodi, predaju duh svoj'< Ubi99

.ze

i"a6Za" v tom gtuid i Mistinju jetera, dastna rnuia Veie-

sia"fja. Prodeje -ie abiie gnavte v .Prag, ovi I'zbi5e, ovi ie

razbtga te po zemlji' Mlad6nce Z" jtl izdavi5e, Zeni Ze mno-

eije ia inije rnuZe vdaSe, sluZitelje boZije izgn-aSe j vsu.ne-

iiijuru""t."'stvoriSe. Tira rede Boleslavu: "Pojd6m da ubijerni gitpt:" mater vaju,se da inegdu ok3le5i brata i mater'( Bo'i"ilu" "2" rede: ,,116 kamo se d6Zdet, dond6Ze dosp6jem

indmi.<qoVeieslavaar ie oti'du rasEdena i neshranjena' Krast6j ie

jer6j jeter, vzam i, poloZi i pr6d crkvoju, pokriv plahtoju'

Sli5av5i Le mati jego, ubijen sui-sin svol',r:. Pri.(;rtl(i ttUt:*::.1;

;;;i i-ptip"ot'"k'r,tt'" jcgo pladuii sc' i s:rbritv(i vsc I'r(lr

t6lese jego, ne smd ""'ti-"'a6t" svoj' na var iz'bc lt'l't'ovi' umi-

v5i oblede i nes5i, p"f-i-i " crkvi' Ubojavli lc sc trbiicniia

;;;; Ii*;ti.rs Bol-estavle poslav' ne d.esiqr jcjc trr' l)rizvrtvsc

Le jerejajetera im"tt"* pu"tu' da moliJav stvorit trild. lilon-t

V"i"tf.,j"f:i-. Pog"UoSe dastnoj,e t6lo- Veieslavljc' clol'rrago t

;;;;;;;;'c;togo"6uttu i-Histolj'trbca; du5a Z-e- jeg-o vziclc k llo-

;;:i;;;t i stizi s gov6nijem i s strahom' Krv Ze lcgo 1.r, trt

h"i'"I,^'il"'^"'t"t"i:tl ttr"it"ti z" veder'-vs6m videiim' criki

;ft;-; ,rua ,t3lm, juto aiuiti se vs6m' I o5ie nad6jem se o

tsoz6 molitvami Urag;idt"ugo i dobrago muZa Veieslava vei-

Semu dudesi javiti i" t'--V-iet"otu Ze-Hrstov6 muc6 i svetih

mudenik priloZi ," -"ttu iego' Svet bo stvoride o njem jakoZe

Judeji o Hrst6. Rtt;k;lJ {e i jakgi'e..i Petra i mlad6nce jego

radi izdavi5e, iat ozel-Hrsta raii' Ub'jen Ze bisi Veieslav knez

rniseca sektebra " i"uJ"-t"i"i i sedmiit dan' Bog Ze pokoji {y'Su ie,so v svetEjem ptt"iiSei s vs6mi,pravednimi i sa simi iZe

i;-#;i Juf"'"i "itl;&ili9u9e'as NL ostavi 2eBog vernih v

"r"'itei"i:

" r3"e""irtl ;;';ti;;t. milostij u svoj eju' ..prdlozi

okamenjena ,,"u ,'u potaSanile i razumenije gr6h jih. I da

Boleslav pomenuv [oiit gicrt swori' pomoli se Bogu i vsem

svetim jego, i pte""t" tilo brata svolego' Pravednago muZa

Veieslava, v Prag tftttj;t 'a'' tugtetif, i greh moj sv6d6'n

PoloZi5e ie je v xos"tefE svetago Vida' o d6snuju stranu- oltara

oboju na desete4e ";;;;", ialdze te i- sam rekal sazdati cr6ki'

Preneseno ze ,ristirrju fisi t6lo Veieslava' kneza Hrstoljub.ca'

rniseca marda .r, e"t*ti aun' Na lon6 Ze Avraamlji i Isakovlji i

J"t""i;i* Bog umEsii du5u jego'-kad6 vsi praved:ri podivajut

dekajuie urtr"s"r,ii"u- tJi"; iiTojitr o Hrstd Isus6' Gospode

naSem.

2s Dodano Prema Ill. 6.30 clobiti, dbZivieti jutro.

" FosiJ'se goibslai;u davao sagnuo (priSapnuo) u uho i pre-

vratio niegovo sl'ce.sz Ovo pak rekav5i.3s obraiiv5i se.3{ I zgrabiv5i (ga), baci ga.as pritekav5i uclari.* Luauei ranjen u ruku (treilan mj' vrEi'den od vrdditi)'g? rekav5i.* vj"i"jut"o je ovdje ispala neka imenica Z' r' kao u ruskom

pohott .' 3s vaiu (dual), va5u.

', Ii;;; tu"io ui se djela, dok je ne stignemo drugim na'dinom.

a1 od Veieslava (dehizam).

rz da le ubijen njen vlastiti sin'rs Misii se na de5ke Hrvate'44 ne natle.rs crkva se PodiZe'aG da ie se javiti veie dudo'a7 U ostalim :" *topiti*u ZS- autt' a ruski imaiu i godinu

i u.i "*: Xt,r"o l;i.;d,i";-a;5ffi ) kt-l ^

odlo.ou tu godini -929'

a8 suce (starr pardcii pt.^ ukt' od gl' biti)' buduii'4s dvanaest.io NalonE..., tj.u raju.

250251

F

LEGENDA EVSTATIJU

Ova legenda je bila vrlo popularna u gotovo svim evropskimliteraturama u mnogo redakcija i prijevoda: grdki, latinski, za-padnoevropski jezici, oriientalni iezici i slavenski. Osniva se navrlo starim motivima, od kojih neki potjedu iz indiiske literaturejo5 ispred Budina vremena, te su se pro5irili po svietskoj noveli-stici Bliskog Istoka, kao i po romanirna i legendama srednjovje-liovne Evrope. Slavenski prijevod nadinjen je prema grdkom isaduvan je u mnogim iirilskim rukopisima (podev5i od XIV. st.),dok je u hrvatskoglagoljskoi kniiZevnosti saduvan samo fragmen-tarno u Pazinskim fragmentima iz pod. XIV. st. (JAZU, Fragm.glag. 90). S obzirom na veliku arhaidnost niiliova iezika, moie sezakljudivati na veliku starinu nadeg teksta (moida dak na XI. st.),pa stoga donosimo ove odlomke, koliko su ditliivi u Pazinskimfragmentima, a ostali sadrZai prepridavamo po tekstu lat. zbirkeLegenda aureakao i po iirilskom rukopisu srpske redakcije (Gra-danidki prolog, JAZU III c 24).

Rimski vojskovod.a Placid bio ie yeoma dobar 6ovjek, altTtoganin. Imao je Zenu i dva sina. Jednoga dana, dok ie ulovtt s druiinom tjerao stado ielena, zaustavi se pred njimveliki ielen koji je imao medu rogovima sviietli znak ras-pela. Na usta jelena prigovorio mu ie Krist Taito ga progoni.Krist mu je objasnio da ie on tvorac neba i zemlie, kakoie bio razapet i uskrsnuo. Placid ie povjerovao, a Krist gu

ie poslao neka ide u grad biskupu da ga polcrsti i neka po'vede sa sobom lenu i diecu, a sutradan da dode pono"'n()na isto mjesto. Placid pode sa Zenotn i diecom o ponotik biskupu koii ih je pokrstio i dao int druga imena. 7'upoiinje glagoljski odlomak:

. . . prdloZi ime Evstati i, ai'enejego-narede ime V6ra,r a otrode'

tema iego narede prnomu Agapij i -drugomu Peopist'z Dast Ze

i- r""lu?" Duha, vsud,s 6istnoje t6lo i krv Hrtovu, i rede im:

'CorpodU.tdi s vama i dast vam cesarstvije nebeskoje; razu-

-"ftL" jako ruka Gospodnja s vami jest' Vi Le jegda vdvorii" r" " piii rajscej, pomendte i moju duS'r'r sm6renago i okan-

,rlgo -'pto5u"vas.,i iutru Ze biv5ur pojem Evstatij malo snuz-

"li Saa u goto i v um6 biv m6sta togo na njemZe-se javli*enije

"ia6t, posli stugi svoje v inu stra,n-da bi poiskali lovitvi' Jedin

zL oiiuu, pri5i? ideZe b65e pribliZiti se jemu m6st6,5 vid6

obraz pokazanago jemu . . .

Evslatii. ie pre.d viTiiom^.ielery^ pao na koliena i izraziosvote vierovorlJ u-dli, stio i Sietoga Duha'rekavii da ieai{io aa mu krist reie |to ie obeiao'

I re6e k njemu Gospod: >BlaZeni Ze prijem5e blagod6t mojui oblk5e se v besemriij"t Niti" jesi pob6dil neprijatelja t "hi:lesi popral prdldsii te diavoiu i ninje jesi svl6kil sdL sebe tl6'

l;a:i;8k, a oblekil sj;esi v nett6juii Adamz prebivajui vd'u8ti uetot r. Ninje tvoje d6lo javi,a ponjeZe zavistiju vsta'l jest

na le ajavol, ponjeZe"i jesi iostavillg i ti5iit se vse pomisliJ"ig""ti ta i";'o buaet u-o teue napast prijetitt i a5ie-pretrp-i-

Sl, Fii*"Sitt v6ndc pobdde. Se bo vznesdl se jesi dosel6 v veS-

e"ft Ziti3u sego i v bogatstv6 vremen€jem, podobajet Ze smd-

riti r" ieUC 6t visolti-sujetnije sije i paki vzlnestils 'se v du-

40.

o

1 VEra u glagoljskom rukopisu, dok je u drugima obidnodobila ime TeoPista.

e U drugim tekstovima TeoPist'c vs;d ?stsl. t"tlai': priiest).vrlo je rijetka stsJ',rijed po'

tl,rdena u ndjstarijim spomenicima iz moravskog razdoDlJan Kad ie nastalo jutro.

I }if"?i J'h?+il".Tj'f?L'uu.u, Gradanidki prorog: ninja po'pral jesi blazneitago tebe' -"-i

svukao si sI sebe raspadljiva dov.ieka,--a.obukao si se urrcrasoadliiva Adama (ti. primanjem tilela Krrstova postao sl

lresmitan"doviek; Adam je simbol dovjeka)s ookaZi

-svoie dielo (snagu)

; L*r!i'"$tta;LH".:'" 3;niry:n;#u3'7'fo#oni" na te pri-'t,csti.

ir morat ieS primiti na se iskuienier: primit ie5 vijenac Pobiede"'T;k;i';;;pi,iti*i ?.dunj en prema Gradanidkom prologu'

252 253

l-

F

hovnom bogatstv6. Ne mozi ubo ohuddti i ne zri na slavu pnr'lbivajuiu tebd,tr na jakoZe i dlovekom...ts tiSianijem umira-juiumu jemu,16 takoZde Le i na djavola vzmuLati poti5ii s,e

Lersemrfnago cesara vdru hrane.rz Podobajet bo y sija v-r6'

mena drugo-mu Jovu javit'i se v napasteh i potr-dditelju na dja-vola javiti se.rs T6m Ze ubo da nikajaZe misil sujetnaja nevzid.ei na srce tvoje' Jegcla bo sm6ri5i se paki Pridurc k tebe

i useliju te v pnrrju slavu.. I sije rekzo Gospod vzide na nebe-

sa glagol3e: >Evstatije, ninje izvoli leZeiuju na te napalstpri;!ti1ti"Zel21 v posl6clnjeje clni?n I glagola Evstatij: "Mil se-d,51.t

tub"tr, Isuhrste. ASie nest ka[ko1 da rnimoidut ot menenaredenaja na rne, ninje pretrp,iti napast ninje poveli,.la d1lsilu pretipeti rravoclimaja 'na ni,:r da zlo nikojeZe ne sdblaznituma-naiego.n Glagola Ze jemu Gospod Isuhrst: >PodviZi se,

Evstatije, blagodet moja s vami budet shraneii vas'(24

Nissadzs Ze s gori i v5id v dom, vzv6sti Zen6 svojej glago-

lanaia im.'u

Doslcora udari pomor na Evstatiiette sluge, poginu. mu su.e

blupo. z.lolttori ga okradoie, a on je na sve goeorto: hvalaBoEu. Zbos tihievolia otputuie u Egipat, ali kako niie imaotifre platili brodariiu, brodou-lasnik zadrZi niegovu Zenu,dok o'n pode s diccom dalie' Kad ie. lrebalo prij.eii prekoiiane riietce, prenio ie iedno dijete, koie ie ug.rabio ultk,.a'kad

se vralio po drugo, vec mu F,a ie bto ugrabrc 141t' t-,ltStd-

tiie pode zdvojan dalje. Ali pastiri su na J.ednol "s.traru spa-.

sili iedno diiete od Lava, a na drug,ol slrant su setlacx.spasttrdrus.o diieie iz vukovih ralia - |to on niie znao' Dleca su

"iiZiriri svalio u drugom'selu, a Evstatiie se. unaimio uiecini>m selu kao slugii tu radio petnaest godina'

rf:.:;i;;2':{:ti;f ;;:i;:, j;3'i#r,";j1,"/i,:ff :'€tli:,*'f;f ir:;;r'tffi fii[ir,3#W'i:if iiiiZnU

"i,*rtrf 'r'r#ttri,ili;tt*n'!i"""'ffi;ttrn:;i,!yT:];iti",':,:;ift :1oTii"$iit:;,ii:"!,is,z)'{,,iinriLriiiri":::',w:'i;"':itif iYr,:#"'';;:iiiri'#i{ft

!i!ti4;y{#!e/#:i#:{{{{f;::{#'!t?fr *',*f r*"1+:l[:;i',t,riz:tr?,ii!:i?:f i{,triiitri*/ii:r4rf*rrry,;/nil+:,#:i.Tf{##Y;{fq--#iri*;rr:tr:i,ir{;tii"ari:!#'#'i'rif :r,{i*'l*':rri'!"**:itr:tii}i;*#:|;;Tiodigli crkttu.

ra ns gledai na prijainju slalrr koju si imao,s Ovd"ie tckst n-ediiliiv.tu S*iiuo' iao 5to si'smrtnomu caru sluZio velikom revno5iu'rz nastoj da se suprotstaviS clavlu duvajuii vjeru besmrtnog

cara (Boga)rs polazati se u isku5enjima kao drugi Job i kao pobjednik

nad alavlomrs onda iu doii20 i to rekavSi

" t"ti.i u zaporkama te5ko ditljiv i rekonstruiran premaLesenda aurea." 22 SaZali se na me.

" uri-Oi.i-i"ugu da pretrpimo..ono.Sto nas ima zadesiti?4 milost moia bit ie s vama euvalucl vas2s Nisiad (od niziti), sisavsix izvijesti'svojoj Zeni Sto im je bilo redeno

254255

41.

LEGENDA O SV. ALEKSU (ALEKSIJU)

Lesenda o oBoZjem dovjeku" Aleksiju bila je jedna od naj-populaini iih i najproSirenijih srednjovjekovnih svetad\ih legendi?lesendar;ih roniana). Poinavale su je u raznim prijevodima i6ro-inim proznim i pjesnidkim preradama gotovo sve literaturekisSinsk<je Istoka, <jciakle je poiekla, kao iZapada gdje s-e brzoudomaiilal Zivot sv. Alekiija bio je tema i mnogih crkvenihdrama (kod nas Tito Brezovadki). U hrvatsku literaturu doSla.jeta leeenda iz Bizanta preko iste matice iz ko.ie je potekao i iir.tekst"Sto ea ie izdao N-ovakovii u Primerima kniiievnosti i iezika,kao i cir"-tekstovi izdani u Starinama 22. Saduvala se u glagolj-skom fragmentu iz XV. st. i u zborniku XV. st. u Berdiievoj zbircibr.5, odakle smo preuzeli na5 tekst. Osim ove crkvenoslavenskeverzije postoji jo5 niz drugih, npr. prozna u latinidkom LuciievuzUornlt<u, a versificirana u Rapskoj pjesmarici XVI. st. (Isp.- Ste'fanii u Zborniku Marulicevu 288)' Mjesta u uglatim zagradamapopunjena su prema iir. tekstovima.

do 9-go dasaa i postavlja5e.3 ltn::]^:,*mu svoiem: jednu si

rotam, drugu lroot""u-, a tretu s!r11i-m i.mimohodeiim i niS-

iim i,neduZ"lm. S^m Zt " q' t; vku5a5e hleba svojego s drnici

i mimohodeiim i niScim' Kada iddie v p-oladu c'6sarevu' milo-

stiniu pred soboju *i:"S" fgi"goljel: 'Jako ncsam dostojan

i.Hi; il;lji'B ";i;:" z'ira rle iminem Aglaisa' rena verna

i boieii se Boga, ,urio"CJ ivora5e' i moleii se Bogu i glago-

iuji l;p.t"ni--", 6ttpta1, neaostoin" rabu svoju i claj mi

;1..i "1;;b" au.u"a"t *ne voZd starosti na utdhu dusc mo-

'.:*";iH#:*j:J':f,i''"#yit:3"1t:*r:'f -lii;!'i:!iliotrodete uditi se i"" gu auutu najprvo uditi sramatiki' I navide

vsu sramatiku i cesiiet"i'1#1:y: i ot ietorikiies malo' Ibisi otrode pt"-rroro Jo' f gau-bisi vreme Zeniti iego' togda

;;il;i; ilt;qi ;;;i-;"d;,"":'19:':.?;brak sinu naju!<o r

vzveseli se Zena 3ego o ilovesero muZa svojego glagoljucltl'P.:

usli5it Bog 'slovo tvoje da glagola cla stvorivi ibrak sinu na3u

rrr:"rrf:""2-r-, au o'ioa"3Jt se duSa-moja-" I obrudi5e. jemu

ndv6stu cdsarskogaloau"i stvori3e brak i ukrasi5e drtogu 1

;;;#; ja* srretiinl weieniki crkve svctago P-onifata'1e.I.va-

vedSe jav crkav,ra veseli5e se do noii vas clan' Yllzie v drtog'

sede na prestold mii'\'*i^ prsten zlat i obvit i'kopr'inoju i

dast i obrudenici ttcl:": i i"ee ;e;:."Vazarmii' shran-i i bttdi

i;;;";;;J" toboju i'm"o3"' dokle izvolit Gospocl'" I mnoge

tajne povida njej "t":""'-i Ll&e ot..drtosa svoicgo Iil idt:' I

vazamot bogatstva ;;';ja;' -i'ide

noci;" otai iz Rima' S.asadSe

nis Kapetol6,'u obrotle r'"r?uar; v r6cd itoi"e ' I vldz va nj doplu

grada Ladof.i3"" ,"i.-otttugoi ivlagnardja' Izldz Le is korablja i

e ten'je svetago Aleksa i Evpimijana

Tl 6 dlovdk blagov6ran v rimscejem grader imenem Evpimi-D jutt, slavan cesarema rimskimaz Onorijem i Arkadijem,bogat zelo. Imi5e rab domadedac 3000 v svilniha rizah i v zlatihpasih. I ne imi5e deda zanje beie podruZje jego neplodi. Bla'gov6ran b65e, zapovddi BoZje tvoraSe, po5ia5e se po vse dni

r u rimskom gradu, u Rimuz slavan u vrijeme (za vladanja) rimskih careva3 U orig. svilih; ruski tekst govori o 300 slttgu

a do 3 sata Poslii.e Podne .

u viSia ie zapovijedi (BoZie)s razves6li se... u Bogu

' ii;;;k;- originalu"ri3ed je o crkvenoj historiji'I IJ orig. rikie.s OZenimo na5ega sina!1o razveseli. -. zbog rijedirr U orig. uyezrwie trtok.1: ih (dual), u orig' i .. .ra Bonifacija (6ir. Vonif antija)1{ U nekim ei.. t"Ltio"i*u ipi"*u grd') v trtog (u loZnicu)'15 Sisavsi niz KaPitol-16 doplovi do grada Laodicejerz U orig. rekamago'

17 Hnatska knjiZevnost srcd vijeka lJ/256

orema Starmpanom tirilskom tekstu)' Uskoro Aleks umre'"N;;;;";'-J;'ri' ottiuvio ic neki raiunstveni glus .u crkv.i sv'

Pttla. Oba cara poSlu su s hiskupom 't narodom oamaniii2iti tiirto Boii'ii-tovicka koicsa. nadoSe u ku(i F'p'.*t:.ianovoi.Mrlvacleuructdr?aotsptsanilistpapira.koii'Er:iiiiit"- iiii iipio da izvut'e iz'nieeovc ruke' Tek na

nalos. careva ,tpiii-*,tucti iz ruku iist koii dadu pisaruda ga protita'

Jegda?e sli5a otac jego dtcn'je hartije. ino skodi s prdsto'la

stiro i rastrza rizi" i'ojc i uriza vlasi svoje i sddini svoje

i.ruS". Tekro nacl telo jcgo, paclc na prseh jego lj'ubeznivo celi-

uuJ gfug"fjs; ,Uvi mnc, tcao moje, podto mi nanese sice

vzdihin'Je? Ljutc mnc, dcclo moje, koliko-let pust beh dekaj.e

sliSati tatmoli glas tvoj ili bes6du tvoju i ne javil mi se- jesi!

Unl -"e, ugolci'3e staiosti mojeje, kamo imam d6ti setova-

,r'3" ,i.t'r-r-,Jicgo.i otsel6 jure dbslojit mi plakati'" Sli5avii Ze

*L1il"g" taLJ sin jeje jeit i otvor.i okance svoie i vlasi i riziruoi"'.ri.tttavii, Zalosna gleclaie sina svojego' I gledajudi na-

toJi ti bd5e rna polade vapjaSe glagoljuii: "Uvi mn6' muZi'

aaite mi m,5sto da gtedam Zalosn-oga vzljubljenago svojego

t"iiur i:"te mn6, braija moja, dadete rnn6 m6sto da zru jedi-

nodedago sina mojego, itgttu.u duie,mojeje, ptenca.gn6zda

-q"gt] vzdojen'je sascu mojeju, nad-eja. mi5cu mojeju'<< 7a-

iorioit'ie lobizajuii i vapija5e glagoljuii: "Uvi mn6, 6edo

rno;e utrobi,'podto mi 1sice1 stvoril-jesi? Toliko l6t pust jesi'u at*tt oca tvojego i n6 ;avi se mn6l' Snaha Ze tekSe v skvr-

nih iizatr buduii "ptutusi se: oUvi mn6, pu^stinoljubna grlice

moja, koliko tdt Zbtdtr sli5ati glas tvoj ili sluh tvoj, kamo se

adf':"ti i ne javi se mnd! Jure ot clanas jesarn vdova i n6st mistr

jure na nekogo gledati, na ots'!16 jure vspladuse ot pravago

iica." Ljudi ZE videie, vsi plakahu se sa slzami' I'no povdlesta

cdsaraao nesti odar i postiviti po sr6de grada' Ino sli5avSeat

gtuZaun ,vsi se stckoSe nacla ni. Koliko koli neduZnih pristu-

ii [ "i"*" vsi iscileie se, nimi" progovori5e, slepi prozr65e'

tesni isceli5e. Cdsara Ze dudesa viddv5a sama vazamia odar inesosta s arhiibiskupom da osvetot se prikosnen'jem tela

1dlov6ka1 BoLja. A otac jego drZa5e se za ruku jego koldbaje se

i ,t"nj",it bije se " pt.i svoje. Mati.Ze-jego tako.ie vlasi svoje

orostiv5i, totiUaSe se. Snahi Ze paki setujuii i ridajuii v sl6d

idiu iAei" pladuci. Ljudi k njemu gnjet€hu se i nc moZahu

J "ii- iti ki ga no.ahl. Ino povelista crlsara zlato i srcbro si-

;;11-p" puti "da ljudi obratei se ta nje, da vzmogut pogresti

it""eiu boLia.I ne obrati se nigdore n-1 nje liubeie telo sve-

tago. Mnogu Ze trudu biv5u,aa potle nekoliko donesc scas v

"rfru trr"tltgo Bonipata. Blagov6rna ie clsara povelesta stvo-

riti raku zlitu i uklasiti kamen'jem dragim i biserom' Stvo-

ri5e i vzloZi5e va nj t6lo dloveka BoLja Aleksa mdseca ijunatZ. autt. Praznova5e 7 dni, ocu i matere i snas6 tu vs6m probi-

"u:"ei^f. BoZju blagoddtju iskipi iz rake muro blagije vonje'I sem,u dudu,biv5u, vii,neduZni sabraie se vzimaiuie [{luro]'4?*-utt t se i celjahu se slaveie i hvaleie Oca i Si'na i Svetago

t;h;; jedinogo"Boga is'tinago komrl jest slava i dast i poklo-

njen'je ninje i prisno i va veki vdk, amen'

36 Potrdav5i.r; U orig. ZelEsnivo.il8 nemamro plakat iuao carevist U orig. sIiSaSe.a':nijemi

as stenjuii, u orig. stegnuv seaa Posliie mnogo napora.'rs U orig. doneie.n6 u nriJirtnosti oca i majke i snaheaz miro dodano Prema kontekstu.

260 261

42.

CUDESA SV. NIKOLE

Sv. Nikola iedan ie ocl na.ip<,prrlelniiih. svetaca Istoka i Za-

rruaa. Zi"i" i" r;'tv. si. rr Mrrliii Aziii kao bisku: u gradu.Miri'b nieeovu Zivotu se moZr'mal() loglt pottzdano reil, alr tal..ma-niali nacloknadile su brojrlc lcgt'rttl,'. ktric su u srednJem vrJeKu

f.biolt o njemu i koje glr svc slrtvc lirr, vt'likog dudotvorca'

Na5 ie tekst iz Oxfordskt,g glrrgol.islilg zbornika (Can' lit'414). XV.-st. Ostaci leksiha, prrsclitro le |rnini: nlanGSttr, arhlman^'drit, vladika i dr. upucu.iu na potlrrri'ic.istoi'ttc cl'l(vc, a topograr-itr'ii""ii"'b-eoiota'i llir vorJ'c tt l)rrl<llrr. U Baru je .bila crkva;;'.-Nik;i;:N" iimjenica ia, riicli ttrt'trtttvttti ( ' izbaviti) i maliente oblik bihi vode na hrvatsl(i zitpacl'

T) 6 muZ va o,uih dn6h dastan vt>ljcju boZjeju i blagoveran iI1 bogofastiv imcnem Niliula v strane Dragalarnijscej'l Ib6 otac njega imenem Epipan, a nlati Nona. I kada se poro-dilo bi5e otrode lipo i krasno vchni, kako vsi nade5e duditi se'

I vidivSi roditelja njega: znarnouije veliko ko dinjaSe, kako vsredu jednokrat sasca sasiie i malo spa5e. I vidista paki ro-ditelja kako v kopanjicith vsta prostrv se na nozi svoji po dva6asa i v strahu bivSa roditelja njcga proslavista Boga. I v tomdase idosta v manastir i povidersta o rojstv6 njega, kako proststa v kopanjicah. I vsi ki sli5aie pomoli5e se Bogu i ri5e:>Slava tebi Gospodi" i zapretile njima da nikomure ne povidu

na da imatar proslaviti Boga. Na tom mesti nare5e ime njemuDuhom svetim rab boZji Mikula. I kada mu bi5e jure 7 let,ocu stuZeva5e ne viduii komu dati ga hoti5e uditi. I da5e gav molstir na nauk knjiZni. I iivi5e s duhovnim arhimand,ri'tom. I bi5e blaZeni Mikula dista pogleda i tihe bescde i na-plnjen be milosti i Duha svetago, na vsakoga nevoljnoga po-mi5lja5e i hoja5e putem Boga moleii, sveti blaZeni ruciq clrZe-

ii na spomenutje kriZa i mislei na kriZ na kom bi GospodinnaS raspet za nas gri5nih i muku njega pomi*ljaje; hoclcii.

Mikula je s'ttetim kriiem ozdra,tio ienu Ananeiu.

I v te dni paki prido5e muli ot Padomskije vsi,o pripado-5e k nogama blaZenago Mikuli, moliahu se govoreii: >Gospo-

dine, jest na na5em seli drivo kadi Zijet nedistivi duh i kodrivo na puti jest. Ako gdo hoie minuti, ne more, kako nedi-stivi duh ne razbijet ga. Na tvoja volja budi, Gospodine, pojtis nami da jeda gospodin Bog - milosti tvoie radi - otrenetnedisti duh ki Zive v drivi sem." I umolicn bi blaZeni Mikulai ide i vidi drivo i rede: oOvo li jest drivo i da ic na pozori5iedrivu semu?" Oni govorahu to i tada blaZcni Nikula rede:

"Najdite mi 12 ,sikiri." I kada sabraSe je, pride mnoZastvonaroda na videnije driva toga. I jedan mlad iunak pristupifie1sz posii.i drivo to, a nedisti duh ishiti ielezo i uclri dlovckatoga i umri. I vidiv5i to ini napade na nje strah i hotihu gapogresti pri korenu driva toga. A biSe sin matere svoicie ie-dinodedi koga ona bi veliko ialosna i plakaSe lice svoje deru-ii i vlasi svoje skubuii i vsi ;bliZnji njega groz,no plakahu sc.

I vidiv to blaZeni Mi,kula i sam proslzi se i poZalova matcrenjega ka nad njim vele setna i Zalosna biSe. I pristupi k njc-mu mrtvomu i udini molitm i s,zam sveti olej i pomaza ranunjega i rede: "Tebi govoru, juno5a, v ime Isuhrsta vstani ihodi." I tudje vsta zdrav kako mu niiedna zled ne bi' I tu vsipado5e na noze blaienago Mikuli hvaleie i slaveie Boga. I tajunak po6e sluZiti blaZenomu Mikuli. I pornoli se blaZeni Mi-

3 nego da imaju (dual)4 svete blaZene ruke (dual)5 o muci njegovoj razmiSljajuiia Padomska vas, ime nekog sela; na drugom rniestu ove le-

gende glasi ime o/ vsi domskiie.7 hoteii, htiiuii

1 dragalamijscei, tj' u dragalamijskojnepoznato

2 njegovi roditelji (dual)

zemlji, a to je ime

262 263

l-

k'r'r,la pre,kloniv koleni svoji do dviiu dasu i vstav rede: 'V imegospoda Isuhrsta idite i nadnite siii drivo to.< I vsi vstrepeta--e ne smijuii pogledati na nje. I tu bi5e mnoZastvo muZi i Zen

i dice bez disla i ne verovahu vsi cla ibi to drivo imilo biti po-sideno. I tada blaZeni Mikula rcdc: "Dajte mi sikiru da ja vaime gospoda Isuhrsta posikr-r.u I vzam sikiru i stvori kriZ nadrivi i uari Z krat v drivo. I vicliv lrcdisti duh kako blaZeniMikula oblast ima nad dusi nctistivimi i kako mu zla ne 'moreudiniti, i pobiZe kridc i govot-c:s "O gorc mani okan'nomu, ko-liko prebivanije poloiil bihi$ v clrivi ovom pasejskomto i nig-dor pobediti me ne morc, tal<mo rab ibtlZji Mikula izgna me izdriva sego kako ne vitin-ri scrr vcc:c tlzr mesti sem ni v stranahlukanskih,r'r svctoju milostijtr izitgna me. I skondajuii se si-

deniju driva toga rede blaZcrri Miktrla: "Zbetite se vsi'na po-ludnen. Vicliti bo bi5e da sc biic prcklonilo na zapad, a nedistiduh otrrati drivo na narod. I vicli narod i vzvapi5e govoreii:

"Rabe boZji Mikula, drivo r'ril nirs grcdet i tako pogibnemo."I tada blaZeni Mikula udini 'l<r'il tta drivo i podiam je obimarukama i rede: "Drivo, v imc gosl-r<-rcla mojego Isuhrsta obratise vaspet kamo se bi5e prija prcl<lonilo." I poveljenijem iboZ-

jim tudje se vrati drivo i pzrclc sc karno se biSe prija prekloni-lo. I ot togo dasa veie ne javi sc nciisti cluh v stranah tih. Ivsi proslavi5e Boga dav5agor'r tarkLr blngodet iblaZsnomu Mi-kuli. I posidenomu biviir.r drivu prctrcie drivotn i bi5e Siroko80 lakat a visoko 60. I privlekoic .ic prcd svetuju crikav i udi-ni5e v njem teg crikvi.

Sveti Mikula je u gori Kasariii ttn tudesan natin otvorioljudima podzemnu vodrt. Drugitrt iudom spasio ie iovjekakojemu le - dok je pod .slubktm spavao - uila kroz ustau utrobu zmiia. Zalim jc ir:rlrtittt liliebom nasitio 33 radnikakoji su radili na crkvi. .l atlnirn ie iudom ozdravio djevoi'iicu ito su mu ic dortiicla dua "rnQliena" (braini drugovi)-

8 krideii i govorects koliko bjeh dugo prcbivlo (boravio)to paseiskom .ie ime11 Nejasno mjesto, moZda iskvareno ttitaemi od gl. vitati :

boraviti.tz lukanski je ime13 U orig. daviumu.la I po5to je drvo bilo posjedeno, rasjeko5e ga.

I potom pride blaZeni Mikula v vas imenem Ddokolars iv6ad v crikav svetago Tiodora molja5e Boga po vsa vrimena'

I-fride k njemu dlovek slip imenem Antonii i sicli5e v crikvislip i vidiv"ga iblazeni Mikula rede mu: "Koliko lct imasi ne

vide?o A on rede: '13 let jest pok e 'slnca ne viclih i mnogo

blagarazdahlikaromdabimeudiniliprozritiini5tarmincpori.ogo5e.o Tada blaZeni Mikula rede mu: "Zad nisi vcroval

v gosfodina Boga i cel bi bil." Slipi rede: >'Zato zai cljavljim

saLtain3eni;em neveran se udinih, a sada, gospodine, da mi vc-

1i5 udiniti?" Rede Ze njem'u bla'Zeni Mikula: "Veruj Boga vsem

srcem da te iscelit.. Otgovori slipi i rede: "Veruju Boga vsem

srcem i tvojim molitvam ako more5 pomoii mi'" I tada bla-

Zeni Mikula vstav i prekloniv sveti ko eni svoji i udini rnolitvunacl njim i vzam sveti olej po(naza mu odi njego i rede mu:

'Padi nic na zemlju i moli Boga; Gospodin prosvetit odi tvo-

ji." I udini slipac iako i na mesti prozri i proslavi Boga i bla-

ienago Mikulu.I paki rnornari niki ki na mori voZahu sc, kim korabalj

silnim vetrom potapa5e na sredi pr'rdinc morske i vsi ki bihuv njem potupuhn' I tu vsi vzvapiSe, sa slzami velikimi molja-

hu Boga i blaZenago Mikulu, jere sli5ali bihu kako blaZeni

Mikula veliko milostiv jest na vodi i na kopni i tu na pudini'

I urniljenim srcem vsi moljahu se Bogu i blaZcnomu Mikulida bi njih mentoval toliko stra5ne i nagle smrti morske iobeia5e se vsi k njemu v Barro grad priti. I tadaje ;boZiim ho-

tenijem i blazenago Mikuli usta njim silni vetar i pridoSe na

prisianisie zdravi. I prisadse povidase blazenomu Mikuli ka-

Lo na mori mentovani bise. I to slisav blaZeni Mikula vesel bii zakwali gospodinu Isuhrstu i tu prosi u Gospodina ki koliili ,na vodi ili v nemoii ili v nevo'lji s pravim srcem prizvalbude blaZernoga Mikulu i ide v molstir i tu svrsi molitav primeda bude prosil ot svetago Mikuli. Ti Ze, Gospodi, pomiluj nas'

15 MoZda je ovdje Ddokola u stvari Doklea ili Dioklea (Du-

klia) pa konsiatiramo da se za ovai grad u hrvatskgj redakcijii-jtt;pl;. popa Dukljanina u gl' IX. pi5e: nu gradu Dokoliji" (izd'

siSii).io Grad Bari u juZnoj Italiji bio je glavno srediSte kulta sv'

Nikole otkad je onimo prenes'eno njegovo-tijelo 9'^1087: 1 "3.tpisar vjerojatno ima na pameti na5 Bar (danas u CrnoJ GorI)'

264 265

F!l

43.

LEGENDA O SV. MAVR.U

O sv. Mavru i o tome kako jc nicgovo tijelo dospjelo u Pored(Istra) govori jedna stara latinsl<a legenda koja je adaptiranau5la i u hrwatskoglagoljske brcvi.iarc. Pro5irena verzija legendenalazi se u jednom glagoljskom zllorniku iz XV. st. (u Berdiievojzbirci br. 5 u Lenjingradu) prcma koicmu donosimo i naS tekst'U toj legendi govor je o afriikom sv. Mavru koji je muden uRimu g. 284. pod carem M. Aurcli.icm Numeriianom. Medutim,treba napomenuti da je u nauci .io5 uviick sporno pitanje da lije sr'. Mavar koii se od davninc dastio u Poredu, gdje se do1354. g. duvalo njegovo tiielo, doista iclcntiian s afridkim mude'nikom ili je to bio domaii biskup i nrtrienik kojega je tradicijazamijenila s onim prvim.

e ten'je svetago Mavra mudenika

oZji hrstjane, radite poslulati, posluSav5i razum6ti! HoCu

vam praviti mirakul ot blaZenago Mavra rnudenikaBolja.

Va vrime ono kada blaZeni Mavar prohoja5e zemlju mno-gu i obraia5e ljudi na vdru Hrstovu, v to vrime c6sarstvova5e

Nemerijanr cr6sar ki be5e progonitelj hrstjanski i tantacijonnjih. I ta isti c6sar b65e tako ukazal sluZbenikom svojim: dakako brZe kadi uiutite nikoga hrstjanina,z da ga jam5i tre ga

r Car M. Aurelije Numeriian (283-284).z iim saznate za nekoga kriianina

266

prrpeljaju pred.nj.ega's I kada koga kr3ienika privedihu pred

tosa cesara' tada lrl ti*t "":"Se"i zapovEda5e im da bi se

;;#";til;;b"e" "is".i"gt i au'ui v6rovali v njih boga' va'idole

;;;";il".-A iT "" rttitiii ttu to pristati' a tih preljutimi mu-

k'#i;;;;;3aus" tto"Juii'-i va tb vr'3me-pride blazeni Mavar

v Rim ot zemlje Pt";ij;;^;c*iu situttt[u's I zasli5a b]aZeni

Mavar da c6sar N"*:;'i"" ;pt"6da krstjan iskati-i jemljuii

i" il"r.i",i uJi pt"au'tl li pi"a-nt"tu celeriiana'o I to izvidiv

blaZeni Mavar , .looil-" i iob6Ze v goru' I na5ad va oni gori

iednu pei i skri se.l ":":'i pt"Uiuu-".njej 3 m6seci ni jiduii

ilt;ilfi-t;ruE-o eoz:!j" milosti prebivaiuii i svete molitve

;;tii;;i i ettp"ai"'';tt" ;""" i hvalu"vzdajuii' r kada be

#;i:l'x',"f"',;;*ii::llfn::s':lla;"d'l'"';'i"xTli:itlBogu. A to beie "u.:;;;"-;;dEr'

I kada^b'6 o polu noii' tada

pride k njemu u":Jr"iol.ii nosei protl. zlat v ruci svojej i

taknu ga njim ino go"Jt"?i ii"J" tit"-t >Vstani Mavre' nii tebe

zabil gospoain eog"iJoi-i;gt ti.vsimi silami vzljubil jesi'

vstani i hodi u xtcpliii -tE

to;ut"ilo To izgovoriv an'jel

BoZii i vrati se x. g"Jti"ai"''"uoi"*tt fsuhrstu ot koga b65e

ffitfi ; b#;i ffiuuu' ptou"div 9e. ot sna svoga i vsta se

sorika i poce go,poal"u doga staviti-i hvaliti irr misliti ot go-

i.r"";:";;I;fi;. r;l;;?" udini Mavar: pridc v grad Rim'

I priduiu jemurz " "R;;; e"'"u!" gu mnoii nemilostivci' I

kako ga urze pozna5le-,^i"tJg" tyaie"pse i pove'do5e ga pred

kneza Celerijana. i"ilal^g"' pfiyeiilsg pred kneza' -tatla ga

knezCeleri jurrup,oi?u-tti"urui""iIu1v.a-rlTt,p""id',-"]1.^t-":1;i;t;;il; v nim' ip-"de mu praviti b^lazeni Mavar upvan'Je

v Bozi imijuii i rece: ,lJa v ime Boga propetago hojura i kr5ien

.---, *u"rricu u upravnom g.ovonr.zapodinie pisar' vjcrojatno

pod utjecaje* ,ttut''of pildio8to' t i-zri-dnim"veZnikom da zaltm

["t't;i;'".elr.biii]il"r!,ffi9€:3J1t".-i;fi irari;..maroazi jskaFri-

et j";,;;lii jSid;i jg7ii"l'J.,1.$!*,'f.itili;,' e;Ei" bio"je Pref"ekt grada Rima'

:Y.fi;*;J'{;*{J1'Jf ,','rti.treii.m je-se-c'

' ;;;." dogodi cia je blaZeli -iVlavar usnuoro prot,prut; o je kajkavsti refleks nazala 9'11 U orig. ie.rr kad ie do5aors hodam

267

jesam i sleda njega i5iu i dlovdka koga birn mogal v krstjan-itvo o;bratiti dlZan jesam i vsaki kr5icnik'ta

Svim mogu(im prijctniama nastoi.i Celeriian lkl9nlri Ygy::da se odTekne Boga i irtvttic itloli.ma' aLt kad ne. usptlc'iiaL-uaarni Uariiir" t-cike'muke i odrubiti mu gl-avu' Uz

pi;';;;; I ivalu, ocinesu andeli Mavrovu duiu u nebo'

I v to vrime;behu prisli gosti v Rim v korablji velici nike po-

tribe cii. I ti isti gosti Uenu ot zemlje Prugije, rod i znanci

;;;;";g. Mavra. ituao closvrli se muka njega, tada ti prija-telji njJga izvicliie cla ;blaZeni Mavar semrt prijal je

-ot. meea

r^p"".iai" kncza Ccleriiana. I ti prijatelji i rod. blaZenago

Mavra ne smihu se poviiati da su mu rod i znani njega' D? 9uudini5e? Kacla bi o polu noii, tada pojdo5e k onomu telu bla-

Z".ro*" otaino i tiho hoteie vzeti i povesti je va onts-grad kad6

Ue ."jutt blaZeni Mavar. I gred'uiim-irn1o k onomu tel,'r blaZeno-

mu i naj'lo5e jednu predasnu raku ka'menu' I vazam5i telo bla-

Z""ogo iu-tu I preZbli'nirni vonja,rni pomaza5e je i poloZi5e va

onu iaku. I dolije ponesode to sveto telo blaZenago Mavra ka

korablju i poloZi5ele v korabalj' I kon g;lavi iblaZenago Mavra

napisale ni raki: Ovo je iblaZeni Mavar ki prestavi se ot se'ga

r,,6ka, muku prijam za irr.Le Hrstovo miseca novembra na 2I'dan i va vrime c6sara Nemerijana i kneza Celerijama v grad6

Rime.IpoiutiSeiizvidiSenicisluZabnicikneZidaovigostikiU6fru priSti ot zemlje Prugije v korablji velici da b6hu vzeli

telo biaZenago Mavia i bihu je ponesli v korabalj svoj' I to

udinjen'je p6vida5e knezu Celerijanu sluZabnici njega' knezi

povlia5e gospodi,nu svomu.l? I sli5av to cdsar Nemirijan i tudjeposta lst<iti bnih mornari. I poiutivsi to ti isti monnari da ihi5iu sluZabnici c6sarevi hotei ih jati i tudje razbigo5e se vsi

ki kamo more i ne osta ih ni jedan pri korablji' I ne mogo5e

sluZabnici cdsarevi ni jednoga toga molnara znajti ni izviditiv'ku rstranu su se ganuli i ki put bdhu prijali. I tu'dje m1i19 ja-

viti tu rid c6saru Nemerijanu. I slisav to c6sar i stvori klid po

vsem Rimu ino zapovedajuii i penu staveii ot glave i ot bla-

gara siko govoreii: cla volja ki dlovek p'rebiva v grad6 Rim6

iere Ui ne"po5al napreSnim zakonom prinestitu lozia i drv ka

i.rJi;" oto*r, " ko* korablji je te-19. blaZenago Mavra i da

;;;it;; gtavu i iblago. I sliSavsije ta klii Rimliarr.rc i tudje po-

t8r."lli i 3Ese rinitP'-zapovdd cesarevu'.I po tom ccsar Neme-

ri:"" i"tli iku"u sluga'm svojim i rede im: 'Poiditc i naplnite

lJ f<orabalj lozja i niplnivSi ga, otvezite- ga na glubinu mora iondi ga uiZgit i s telom Mivrovim'" I kada se otpravi5c tiii"Z"6"i.i cEsarevi hoteii svrSiti tu zapov6d gospoclima svoga,

tada gospodin Bog posia tu milost i tu slavu blaZenomu Ma-

vru. Prijb ner se va to ime vnese ni jedan suk drvr: va on ko-

tuUuf:, pti:" se vsi konopi korabaljski od kraja sami odvc-za-

!e, a sidra se sama vlko5iz'r v korabalj prez vsake pomoii dlo-

;;i;tk;. I obrati se korabalj v pudinu i napesta se obi.jadri i

plfu tor"Ualj putovati ne imuei v sebi ni jeclnoga dloveka

iazve telo ttiZenago Mavra. Kadi bi pristati tomu korablju'pla r"-ipored gr-ad prista' I-sami sc.laclri cloli kalasta' a si-

clri se sami v *or" togotta. I poic koratlal i ta vele pretiho

stati. A Poreeane uzriie ga i podcie ga vclc moino gledati

iudeii se, da ne mogahu v njem vidit'i'ni lcclno,ga mornara'

iu "fioiS"

ti Poredanle? Pojclo5e k gospoclinu ibiskupu i poie-

ie mu praviti ot toga toraOt;a kako'behu viclili oiima svoii-

;.. A gtspodin bisiup sli5arto pravlj-en'ie niih i tuclic zapo-

t"a"pEitinikoliko redovnikom va ta korabal.i ino itu ttliaztt-

i"Ci au poidu va nj i izvide da je v njem' I kacla vlizoic va ta

i.f.afrafj ti reclovnici, tacla najdoSe v njem tdlo blaZcnogcr

Mavra mudenika v rasko5ni raki poloZeno' I po icm i-rni izvi-

.fil" Ju ono bd5e blaZeni Nlavar? Najdo5e pismg pri njcm'.kopiu*o p.u"lja5e da ono b65e blaZeni Mavar i da semrt prijalfeS" ,u ime"Hrstovo v Rimi ot cdsara Nemeriiana i kneza-Cc-

i"tijt"u po njiju zapovdcli, a na 20 tr 8 dan mdseca novembra

to strroreno UC' t ltialnS" ti redovnici to blaZeno tdlo Mavrovo

ilua;e pojdoSe k gospodinu biskupu i-pode5e 'praviti od ongS-a

lcla bla;e;oga to U6ttu na5li v onom korablji v ki poslani-bi-

hu. I sli5av to gospodin biskup i tudje pojde sam s velikim

ra dovieka kojega bih mogao obratiti na kriianstvo duZansam (traZiii .ia) i-svaki kr5canin

15 U orig. Ya n.ro I dok su oni iSli.1? MoZda treba ispraviti: knez povida gospodinu svomu (caru)'

re odretlujuii kaznu (gubitka) glave i blaga1'g Rijed prinesti je dodana po smislu'20 da ie izgubiti:1 uze5e (stado5e) vr5iti22 komad drveta$ vlkoie umj' uvlko|e' uvukoie

268269

plkom Poredan ka onomu blaZenomu t6lu. I pri5ad5e ka korab-lju onom v kom b65e tdlo blaZenogo Mavra i vze5e to blaZenotdlo i poneso5e s velikim vesel'jem i podten'jem v grad Poredi poloZiSe je v dastn6 mdsti. I vzidaSe Poredane crkav okoloonoga blaienoga t6la v ime svetago Mavra mudenika ki pripluk njim na spasen'je njih. Jere kako nam pravi slovo pisa,nosiko glagolje: >Dostojni b6hu Poredane taka pastira imiti kipriplu k njim na vzveliden'je i na spasen'je njih.<

44.

ZIVOT MARIJE MAGDALENE

- ,_$arija .Magdalena poznato je Ii.ce iz cvandcl.ia: bila je javnagresnrca. KoJa Je-svoJtm kosama umila Istrsu noge i prisustvbvalatugCovoJ. smrti. Njezin kasniii isposnidki Zivot u-nrar'seiskoi spilii{lvrarserle u t'rancuskoj) dest .ie motiv u knjiZcvnosti 6arbki".Medu os_talirn, Ziv_ot M."Magdaleire i njena duclcsa ;pil;"i-il-;Zlatnoi Legendi -(Le_genda.airea) Jacobi a V,rragine i"-io 1ZSAj..lacobovoj verziji sliian j-e i hrvarskoglagoljski tckir koji nala_zLTo rl Ivaniiceyu zbo.rniku (podetak tS. it.i i u Zgrtrtbiccvu zb.119 tt.l, NaS tekst,.ko_ji govori o dudu M. Magclatcilc:" ff,i"iiliif"( IVf arseJu), uzet je iz Ivaniiieva zb., a neiasna-micsta popravlienasu rlr clodana u zagradama prema Zgon[biievu !b.

U.kratko ie ispriian Zivot,Marije Magdalene, a zatim sc ott_strntle go_vort o njeTinu iudu u Marseillu. M. Magdalentt'sbratom LaTarom, sestrom Martom i d.rugim Eriiiii,',rnstrpali su u lailu i otisnuli ih na more da poginu. Med.utitn?!ti.:r".sre.tno .p-ri-s.tali "v Ma.r.iilijuo lMarseille). Tu su setluat Ktanlatt tdottma, a s njima i car. Masdalena ie pro-povi jedala kricansku vjeru, Car ie pristaoZa ie vi'erovattako mu.Magdalena isprosi od Boga sina. Kad n jegova iett,tzatrudnje, car se spremi na put i Rim k sv. p'efiu.

f e1u Le iena jego re6e: >Cto je, gospodine moj, mniSi li., brez mene iti? Molju te, ne budi tako, moj gospodine.ltluiu tebi, idu s toboju; vraiajuii se tebi, vra(u se s ioboju;tt'bi Ze podivajuiu, podinu.<r Jej muZ rede: ,Ne budi tako,;'ospoje, zad jesi ti prisdbna, a v mori mnoga usil,ja: poginuti

1 Ided li ti, idem s tobom; vrati5 li se ti, vratit iu se s tobom;rrrrrrei li ti, umrijet iu (i ja)-

270 271

ti bi mogla. Na v domu svom pr6bivaj..i vladan'je naS.e bu.de5i

uclrZati.n- Suprotivu tomu ona glagolj a5e Zenskim vzdihan'jem

"."i1:."o, sliami padajuii.,na-nogu jego'z proSen'ja- puti is-

orosi. Mariia ze ramenom iht znamcntle kriza poloZi da v pu.ti

i;i;;;;-irt-.iiuuur ne bi suprotivil' Korabalj i vsa potr6b-

naia im ugotovaSe, a vse imin-'je svoje v ruci Mariji pustiSe

t-li;. Gt;;uiim 2e im iednogo dne i noii steienijem'r poee

-or" -noZiceju clvizali t" lt:'tto- silnim' I mneie sei vsi

"rgltf:""i i nijveic Zcna, l<a t"riie truhla i oslabljena ot Yll

.ni"e"it':u, v tugu i v bcdu vcliiu i-v bolizan vpade' I v bedi

ioj ,lr',uiodi Ziva * sama Ze umri' Rojenornu Ze ditiiu iska5e

uur"u ., malcre.c Zcliiuii piiu mladenac, i velmi tugljiv plad

;;j;5".- o t,rtit. velita bolizan: rodi se otrok Ziv' rnati Le

ieeo umri. Umriti i jemu podobajet, zat ne bi ki bi jemu

ziiot pi.'"i" odrlalJ ba udini Pelegrins s Zenu svoju mrtvu'

"oC "iiit otr<-rde plad,uie? Tugoju plader glaeoliaSe: 'Uvi' uvi

mne tuinomu! eto udinit sin moj koga Zelth/( A mornarlgi^!"f luft" vapjuie: oVrzimo t6lo mrtvo v more prije nere

iri'pugi""-o,-zad dokold s nami je si]a mora ne upadet'o Oni

Z"-tif,iptii"m5e i vriii je v more hot6ie, rede Pelegrin: "Osta-,rit" j",'otiuvite je! Ne vrzite ie v more! Ako mene ali mater

ditiia neiete milovati, milosrd,ujte ditiia pladuia se' Potrpite

i.Se" *^f., jeda kako Lenav bol6zni zabila se je' jeda-kako'a,rfr'uu nju vrati se.o I to govorcii, uzri5e 5ko1j jedan ne blizu't "gu "rt"i"

Pelegrin vdrJ latto i rede: "Bolje je -svoju Zenu

polrdsti i ditiiJs njeju poloZiti, nere moru i valom na ras-

ili""':" dati.. I jedva ot mornarov isprosi - dav5i im mito

- d.a"gavezu k tbmu Skolju. I 1cgcl-a ond6 hoti5e grob kopati'

skrozi tvrd kamen ne vzmoze. I tako v tajni m6sti meju.ka-

-itr;i"- prostrv plaSi i tdlo umdsti, otrode meju rukami jeje

vm,lsti s slzami Plade se.

U duhu obratio se M. Magdaleni i pomolio se Bogu. Ukrcase na ladu i pode u Rim k sy. Petru. Petar, da ga utvrdi uujeri, povede ga u Jeruzalem na sveta mjesta.

I jegda v istinu veri prvo bi nauden v mali pristojan'ji, vnidev plav. I gda iddhu, Gospodom vodeiim, bliz mcsta priZdeiduiim, ideZe Zenu i sa otrokom bi poloZil, pridoSc. Otroie2e ond6 ot blaZeniie Marije Magdaleni zdravo hraniaie se.Mnogo i.e'krat k krajem mora prihoja5e,tt otnjudeZc zako-nom otrodete kamici v more vm6tae, igra5e se. I pribliZiSe se,vicli5e otrode igrajui i zakrivajui se. [I misleiim njim] drol:ilo bi, dudi se [Pelegrin] i izide is plavi. JegoLe vidiv otrode,ne vide nigdare tako,tn ustra$i se k mdsti teki,ra k sascemnrateri prilipa5e i pod pla5iem u nje skriva5e se. Pelegrin Ze,

lrorrjeZe odito otrode vidi, za njim k grobu pristupi i otrodezcltavo u svoje matere sasci sasui obrete. I prijam otrode nar uci svoji, rede: ,O blaZena Mariie Magclaleno, ko il<o bimvcsel bil, i koliko sa put raciostern bil bim, ako Zena moja<>Livila bi i sa mnoju vratiti sc moglzr bi. Vim v istinu ibrezsumnje vdruju, da jakoZe ti ditiia tvojirni rnolitvami dalaicsi i v se raspali zavse leio snabdila jesi, rnolcii i Zenu mojuvratiti mi zdravu.< V tih Ze r6dah Zena vzcliha i obidajem sa-rranim, kako iza sna vzbudiv5i se rede: ,Vcliko blalroclctnaicst blaZena Marija Magdalena i slavna jaZe mcnc k poro-icn'ju pomore i ninje sastavi me. Dobri si stvoril cla oi.vitniccrraieje jesi poslu5al i zapovdd njeje svrSil i isplnil." JcZc sli-srrv, Pelegrin rede: "Ziva li jesi, Zeno moja draga?!" Jemu Zcona otvdia: "Ziva jesim v istinu i ninje s puta z njego Ze tipricle, pridoh i ja.u

Tena.mu isprita da je bila na putu s njim, jer ju je vodila1,4. Magdalena. Sretni sierlaju u ladu i pristanu u lilarseillu,gdje nailu Mariju Mngdalenu. Zatim je Magdalena otiilcL upustinju, gdje je 32 godine ,bre7 viden' ja ljudi" iivlela.

t' k obali morskoi dolaZa3e': ne vidiev5i nikad neSto tako13 potrdav5i

lS llr'\'atska knjiZevnost sred. vileka )'/1,

? dok su suze Padale na noge njegoves na ramena niihova4Postosuputovalidaninoisteten'jem,vjeroiatnojeto:

s teien'iem (tok, naprcdovanje).5 misleiie Po5to se dijete rodilo, traZilo je majdina prsa'; U orig. odrial bi.

" pelegTin prema lat. peregrinas (putnik, hododasnik) uzetoie kao ime.

s S tugom Plaiuii'10 !ar. irediclil (povjerova, ponada se)

272

I

45.

ZIVOT SV. KATARINE

Lcscildu o ster.olirSianskoj mudenici Katarini preuziuramo.izlatinic'li,'1 rukopisa s kraja XV. stoljeia koji Je negda bro.vla-sni5tvo lioludriCa sv. Marije u Zadru, a danas le u Jugo.sl' AKa-

["-ili t'ijr;.-r I ot. ot j"todanio iu je.v. Jagii. .u Starinanm,I(l86q). U itvari tekst ie Pseudo-Atanazijeva .pasrla SoJa-Je uslau latirrshe pa i u glagoljske brevijare; ali ovai_zadarsl(r teKst nl.leir""A"" iz naiih fla[oljskih breviiara. Zadarske redovnice. su ga

,.Giii"f"-" koru ia dan sv. Katarine l<ao lekcije. Stoga su izmealulekciia tzv. responsori'ii i versikuli koii su u naSem rukoprsu- -!t"-l; rii.j ,r-de":"o l- napisani u obliku dvanaesteraca s dvo-

"i."to"r-''i*or" .l- dakl" 2a onda modernim stihom hrvatske

;i;t"; il;;il". - Jezik teksta .ie dal<avski dlialekat neito s.i"-

veririie Dalmatije, bez primje-sa- crkvcnos.lavenskog' -. versrll-;i;;;'^ l"e;a; i"e u Kordulanskoj pjesmarici iz XV' st' i u Br-td-

ljanskoj iz xVit. st.

fiesaruiuii Maksentij, rimski cesar, sin Maksimilijana\- a.tgntta, koji s Diokleciianom cesarom mnoge krstjanc

potrlal i logubil bi5e 'tte.e krstjanske ciia u gradu Aleksan-'drinskomu, stra5ne i Zestoke zapovidi udini i poloZi po svih

drZavah i rusazi cesarastva svoga, zapovidajuii svim ki r'r

gospostvu njegovu pribivaju, da tako bogati kako ubozi imaittaoiii ,, tempal boga njihova i toti prikazati bogu onornu iz-.,rriitu pot',tJtiliiiu. I tako 'a ta nedistiva i nepodobna dil,-van'ja po6e tolikoje zvati i nuXrati verne, nikoga laskan'ii i

obitan'ji veiikimi, a nikoga l.jutimi i strahotnimi pritnjantimudenla nade goniti i silovati na takova zgoru redena prililt-zalilda i posvetili5ia. Tu bi udinjena neizbrojnih ljudi skup-

r.t'irra opiena i velmi velika u tempal i prid poladu cesarovu.I stcdi cesar prid lici onih idolov ili statuah, svak kako kirrroga5e i koliko se prostirahu mogujstva i jiman'ja njihovapo vrsti i bitju svomu,l niki teleta a niki razliko ptidie tornulrinrbenomu bogu prikazovahu.

II. U redenom gradu Aleksandrinskomu biie nika divoi-t'ica imenom Katarina, Koste kralja hii, ka imiie osamni-rlt'stc let od porojen'ja svojega. Divica izvrsitom i jedinomlipo:;tju nare5ena, da mnogo veie ukripljena kripostju veresvcle. Bi ova pomnjom zgoru redenoga oca njeje svakogarrrrr l.ra knjiZnoga urehom izvrsitom ure5ena, a navlastito.,,'iirni;rli nauci liberalskimi ili slobodnimis naudeira. pribiva-irrt'i cl:rkle ona u poladi oca svoga, ki jure iz svita ovoga narlrriso stan'je priminul biSe, iz hrama ili templa u kom tapos-,'ctili5ia dinjahu se, dopri5e do njeje u5iju razlici glasi ilrlclian'ja iivine, zuci trubalj, nakri, pifari i ostala zvonjen,jar vt:sel'ja ka se dinjahu; ali krstjane tuZni ki meu niimi bihu',tlhu pladurii i uzdi5uii, gdi ciia velike ljutosti poganske ne'.rrriiahu pripovidati jime Isukrstovo. Tomu ona zadudivii se,1'rrstaviv5i u Zensko srce rnu5ku sminost, zdrui.ena nikoiiko..lrrgama, zlamen'jem kriZa usta i prsi zlamenav5i, ulize uIr'mpal v kom cesar i sve poganov mnoitvo idolom posveti-li(c1a dlniahu. I pristupiv bliZe, smina i kripka, sta prid cesarai obratirr se k nikojim cesarovim slugam re(e: ,rZa dobro il.or-ist cesarovu ulizoh;u. ttlrr-pal ov da mu redem stvari kerrrrr prudile budu." Sluge to sli5av5i navistiSe cesaru. A onz:rpovida da k njemu pristupi i dopusti njoj slobodno d.ar t'i'er sve da hoie. Ona tada, stavdi prid vrata templa, razlicimiLrr jilnoga nauka pokazovan'ji ili argumenti mnoga s cesarom1,r irSrvaran'ja imila jest. Napokom povrativ5i se k opienomu1,r ipro5iomu slovu ovako rede: "Tebi navlastito i osobojnol,;rlio dloviku naudenu i mudru i u visokomu cesarastva sta-rr'irr poloZenomu tanko i krnjiZnor govorila jesam. A sadal,riprodie svim ovim slu5ajuiirn i razumijuiim govoriti hoiu.Nrr rni reci, o cesare, s koga uzroka, s ke li potribe skupil i',rlrral jesi zaman toliku mnoZ ljudi da se ludosti i ta5iini1,,'l,lanjaju i da himbenosti idolskoj sluZe i da odagnavii i

t r"rLi prema svojim moguinostima i imetku te po svojem. r':rn.iu i poloZaiu

,i.?rema lat.i septem artes liberales : sedam liiepih ili ple-tIr(.nitih umietnosti.

'J udeno i kniiZevno

274 275

l)olir(lrvii -icclnoga i jistinoga Boga stvoritelja uke (!) stvari1,.jrr i poditaju pesni djavlu paflenomu..."Jedan j;id;sv(.rnLr.stvoritelj, a ni veie bogov, jedan u svemu uzrok i na_rcctirclj, koji kako on sve stvari sivorit jest l;k; lth;g"J.stvom i_silorn svojom vlada, uzdria i narecu;e.<R.l( muki pripravan je cesarov rnadr grdii

Sam krst vridan da je slave i dasti tvrcli.V. Idoli, di,,; svi su ovi hudob puni.II. PriloZi jo5ie blaZenu ,*r"iu Katarina Maksentiju overidi govoreii: ,Ti, o. cesare, dudom razgleda5

";l;;;il ;;plemenitirn sazidan,jem .saziclan meStiijom tfovleaskom, du_deii se od velike urehe i naredbeo nleglve, ka svaz hote bitikaSono p_rah prid lice vrrra. Ali ;il"u ai_, poduJt-;;;;

"*"rj od zemtje i od_svakih ka u nlih 3esu. euai se ;;"_reSen'ja nebeskosa. od. sunca, oa mir".a, od, zvizd., dud, seod posluZen'ja njihovao i kako oa-ple"tr.u svita do koncadan i noi teku ka zap.adu i vraiaju^ ,"',t u irtot ", ;h;;;;ne utrude se i n:re skondajut se. I kada ova prosudii i procirrlibudes, upitaj i naudi ,e iko ;"rt .uriaui"ij i st",ro.it"ii:; il;poznal budes u jisrinu njegi Gospodina i da ne ;;i.;; ;;j;jdrugoga njemu rakmena, njega Stul,

":"ry-" ,. f.f""j.:,

"j.Luslavi_i zapovij sam .sebi-.i

-1iim poatoZnrrom tvo.iim... Onjest

-Bog.bogov, vlad.atelj. vladaiuiih, ki videii a" Jprf:i*potaknutjem svit pogibal'jest, ako bi on ne poslal sina svosa.gospodi.na naSega Isukrsra ki bi zader od DJ;:;;;; ";;i";;od Marije divice, Bog i dlovik, mut<om f.riZ. i- tr":* ;"rii;precinom vas svit prosvitlil jest i svih verujuiih

" ;j"r;;;nebeska kraljestva dovel jeJt. n, .t" tl pravo ova virovatii onomu kla,njati se bude5l on hoie ,rupruuiti ,u" ,gri5"r,j"'ikrivice 1vo.ie i privesti tebe na ,r"u"rtu?enla vesetja.;--,- 'R. Pedeset govornikov k nebu uputi:

__ -}il krstjanskih slovov naukom zakruti.V. Njih udini biti vere svitovnici,ki nju uzlitiro bihu protivnici.

-tU"ttS.brack.r di (od diti), redeI ::r^d::i se vetikoj ljepori i ureita.ju. sto sve8 dudi se nebesimas dudi se sluZbi njihovojr0 ki niu u?.liti m6Zda. shdrZi pisarsku pogreSku ier clasoluztit.i ovdje ne odgovara ni i,ii3"iri-" ;iiiiT ni ,vezati, ni ,p6stiti

Cesar nije -mogao da odgovara Krrlrtrii,"iftr'!"fiX"ifi,T"a'o'"-''1a ii"i"''''i"'"""",":,',',"'1,',1,.",i,,i,',"i,''"',,,i,',,

"i*;['kiioii,;;%f,i,i 1i,::i,,!:;1,:;:,,:j,i,,,,,,,, i , i,i,,i:; i;,,;i;':i

J3Au nemilosrivi i Ijuti cesar povcli

i ililr,lff'# i:""i*ifliltim, .l:illii ll. lll,t, litjji;I:'.qtli!sl.xlil!:y*Hfl *fi,ffi f ]ffi ,"i',',',.",,,,iii11;l',1

R. Bidi Ui biiena i a" :" er"cL;;i "'u tamnicu. vrlena pod tvrdi iitvorr,

., . i"if,','"ifl, :ilS:iij #Bntl3l#".,V. Nevistac nevisp ohaj a ;,;";-,'#;l?T, ;;r.?:i j "

j

Qok je Katarina t:l:,irti*x'iit#:;fa!|#of,;; j#i#;:f ,:,[ifl ;;;n,!i;:t,

276277

I

LEGENDA O

46.

IVANU ZLATOUSTOM

NaS ie tekst iz glagoijskog rukopisa XVI. st. koii nazivamoZgombiievim zbornikom (Arhiv JAZU), i to iz partiie pisane okogod. 1520-30. Motiv o pustinjzrkovu grijehu i pokori vrlo je bioraiiren u evropskoj i naSoi literaturi sve do u XVIII. st. (u iiril-skom Libru od mnozijeh ra7loga, u Flabdeliievu Zrcalu Marijin-sltom, u dvanaesteradkoi pjesmi iz latinidkog rukopisa XVII. st.i clr.), no tekst u glagoljskom zborniku je najopiirniii i irajljep5i.Vjerojatno ie potekao iz nekog talijanskog predloika. Tekst jeizdao prof. Stjepan Iv5ii u beograd-okim Prilozima zc kt'LiiZevnast,istoriju i fallclor, knj. XI, Beograd 193i.

1qTahajamo v starom pisme v nekeh mesteh jedan kapitulI \ od, i,itija svetoga lvana Zlatoustoga; i zad mu b6 imeIvan Zlatousti.

I bist v jedno vrime Zivuiu njemur v jednom manastirekacle bi5e 1 krunini opat i 50 drnorizac fratror'. tr nikolikovrirne poZivev mcju njimi podet razgledati i razmiSijati sluZbirriih kako sluZe Bogu i vide njih nepodobna dela dela'iuiihi :;a lenami probivajuiih i opiiajuiih se i mnoge ine hudobedelajuiih. I pri5ad ka opatu i pokloni se njemlr umitrjeno i1'sis; "Ode, blagoslovi me, jere otiti hoiu iskati mesta kademogal bim ugoditi Bogu; ni sade mesto ideZe mogii bismospasiti du5e naSe."

I vazam proiien'je od opata i ide v dom svoj ideZe pre-blvaSe i vazam sa soboju jedno malo drnila v jednom kali-rnare i nekoliko harti - iele5e bo velmi knjig - va d bi Bogahvalil i ide v put svoj 40 dni od ljudi daleko v jednu pr-rstinju.

t dok je on Zivio

U-pus.ti?ii ie sebi napravio kuticu i pisao hvale blai.enojfuIariji. Pakosni davao mu je oteo tintarnicu, a on ie nnsta-uio pisati svojom slinom i pismo mu se pretvaraict u :Io_to.Zato ga je andeo prozvao: Ivan Zlatousti. Iyart ie molioBoga da ga tuva od yelikih grijeha, a od maiilt cla te sesam lako iuvati. Da mu pokaie kako ie loie nlolio, rntd.eom.u.stavl.ja na izbor jedan od tri grijehn: >Volii ti opili seili iloveka ubiti ili device silu stvoriti.,, Iv(tn, kao najmattjigrijeh, izabere opiti se. Ali jednoga dana, kad je Ivtm veCbio i zaboravio na and.elove riieti, evo ito se ciogotlilo:

Bi5e jeter kralj velmi krepak i vzmoLan siloju veLkojuzt'lo. I jedan dan vshote pojti ioviti v dalednije gcri svoje,i:kati zveri velikih. I rede vitezem i slugam svojim da na-pravet se i vazmut sa sobu potrebnaja jim. On Ze imeie rkier\\,().iu jedinodedu, krasnu i lipu velmi v zor, ka priSadSi pred( 'u-a oca svojego i rede njemu: "Ode moj, pro5u te da i mene1rolrnete s vami i da pogledam kraljevstva i visokih gor i zveri' rrclnih ki sut v gorah va5ih." On Ze rede njej: ,Kii moja1,r'cdragaja i lipa, ne hoiu da ide5 s nami nijednim zako-n()i11.<<... I tagda gospodidna nadnet plakati se velmi i sa',lzlrni proSa5e rnoleii oca svojego jako da pojmet ju. On/(' :in-riliv se na nju slz radi njeje i rede njej da napravit se':r vsimi sluZbenicami svojimi i idet 5 njimi. Ona ie vzveseli',( raclostiju velijeju zelo i skoro tek5i v komoru svoju i oblede',r' r, sviti svoje prekrasnije. A mati njeje Zalostna bi velmirrjt:.ic radi i vazamSi dvi kokoie, jednu pedenu a drugu ku-lr.rrru, i kruha nekoliko i vloZi v jedne bisagi i priveza nal,,rn.fa njeje; vze Le sa sobu i vina v jednom sasude krasner r,clice.

{ pojdo5e v put svoj. I kada prido5e k velikim goram vl', lr behu zveri dudne velikosti: lefanti, lavi, med,redi, jeienir z,',cri prodi i jegda pridoie na sredu gor teh i najdoie zveri,rruogije i dudne velikosti kakovih ne bihu nigdar videli.I tudije videv je kralj i vsa vojska njegova pojdo5e .i sledrriih s medi i sa strelami i s kopji svojimi, rasteko5e se jedan,,,1 Llrugoga daleko tako da najti se ne moZahu meju soboju.(),tu iie takmo jedina sama gospodidna v gorah oneh bludeii.

lrioi Ze vskore prispevaSe i daZ gotovaSe se i bi noi drna, r,rrsta i daZ mnog i gromi i mlnije mnoge. ana Le sedeii nat',rric svojem blujaie i postavSi na jednom mesti sliSa glasl,rrrr rovuia i medvedi i inih zveri i uboja se velmi i s pladem

279278

t

gorkim govora5e: "Gospodi Boie moj, stvori me videti2 lijednoga iloveka kr5iena v pustinje ovoj i tudije videvii ga

umreti!. I se rekii vide v jednom mesti oganj bliskajui sc

i pode jizditi k njemu govoreii: "Viju jako stvorenije dlo-vedasko jest onde.< I jegda pribliZi se k mestu onomu, r'iclc

ieclnu pei i v njej oganj gorei. I z'sed5i s konja svojego lahk<r

i pristupi bliZe i pode prigledati vnutar hoteii videti dtobilo bi sije, jako oganj gorit i nikogoZe ne sliSit. I vide vnutredloveka jednoga kledeia na kolcnu svoieju i molitvu tvoreiaBogu. Ona Ze zveseli se velmi, nadet s radostiju zvati jegojako da otvorit njoi. On Ze ne hote otvoriti jei, takmo.otveiareki: oldi, proklctde djavle, posramljen ot mene siloju sve-

tago kriZa." Mnogo bo 'krat diaval prihojaSe k njemu vaobraze Zenscejem, a nekada v podobstve an'jelscejem, zatotako oclgovori jej. Ona Ze odgovori jemu: ,Nisam cljaval, dakrst.janinja jesam i kr5iena jesam v irne Oca i Sina i Duhasvetago.( An Le sli5av sije vesel 'b6 i Sad otvori njoj dvari.Ona Zc viadSi v dom sta pri ognji i pode svladiti sviti svojes sebe ke smodila bdse na sebe; drugije ke imeie na konjesvojem suhe vnese i vazam5i je oblede se v suhije sviti svoje.Vnese Ze i bisaiice svoje v kih ime3e kruh i meso i vino svoje.I sede poli oganj i pode grijati se i vazam5i kr'uh i vino imeso i pode jisti i piti. Pode Ze i njega prositi da bi jil 5 nju'On Ze ne hote, ona Le podet prositi njego da bi pil 5 njejttjedinoju vina koga ime5e sa sobojtl v sasude jeterejem' OnZe velikije radi proinji njeje prijam vino i pit. I jegda pivjedino3u opi se, piv Ze drugoviceju i razide se vino po Zilaltjego i sed na zemlji i podet gledati v lice njeje i duditi se

lepoti njeje, jako krasna beie vclmi i lipa v zor. I paki prijamvino i pirr treticeju ivaLga se v pohot njeje i silu stvori njoi.

I kada paki usnuv i prospav se i podet misliti dto stvorilbi i pomisliv v sebc i rcdc: >Cto stvoru od seie gospodidnijako otac njeje podnet iskati ju zajutra s ljudmi svojimi inaiad ju poli mene i ubiict rne? Izvolju ubiti iu.o I prijamnoZii njeje i zakla jr,r. tr izvlede ju van is kuiice svoieje kuime5e v pustinji toj i privlcie ju v jedan dolac i poloii jttmeju dve stene i tu poloZi ju i vsa imenija i pozida jr,r, konjaZe njeje pusti samogo v gore toj i zveri gor tih razdre5e ga.

I vrati se Ivan v kuiicu svoju i prije,neZe vnide va n.iu an'jcl

;,,,r,irrrri:-rn.j vzvapi glasom velijem reki: "Ivane, Ivane Zlato-rr',lil l'r-oirlet ti jesi v proSen'ji tvojem i v dele tvojem jakorzr','li oiriti se mnejuii najmanji greh opiti se i v niem vsar',lrlrril iesi. Odsele juZe ne usliSi5i glasa mo.icgo govoreia kIt lrt' \r pustinji ovoj, ni ot ruku mojeju primcsi piie doklen( l),)ii:ljeii se ot toga da si udinil."

!t':it"t se ra.spl.ate i stade osudivati davla koji ic njega pre-rurio kao i Adcuna ienotn i vinom.

l pomisliv v sebe i rede: "Ziv gospodin Bog moj, jako nel,rrtlLr hoditi nogarna mojima po zemlje, na kako rak lazitilrrrrlrr po detverices ni usti mojimi govoriti budu nidesoZet:rli,iLlo molitvi svetije dojdeZe posetit me gospodin Bog moj."| 1rr-ignuv se k zemlje i poleze van is kuiice svojeje i tako po-r r't plaziti po pustinje toj.

iiralj je uznlud traZio lcterlcu. Nakon nekaliko sodifta lcra-ijica porodi muiko diiele.

I bist v jedan dan kada kralj potet pripravljati se hotel.r':;titi sina svojego i podet napravljati se i pojti hote va oneie;',rli kadi preje kier svoju pogubil beSe. I kada prido5e v p'r-l-'tirriu velikuju kade behu zveri dudne velikosti: lefanti i lavir rrrcclvedi i prodi ini zveri, tagda krall i vsa vojska jegol),:na(e v sled jihr s kopji i s medi i strelami i ubiie mnogije,t rr.jih. I tagda nade5e v jednom mestd psi njih lajati kerr\'l.llr sa soboju. I kada sije sliSa5e slugi kraljevi da psi njihl.rjtrt, i teko5e tamo. I kada prido5e tamo, i na-ldoie zvere' rl(lno po detvericd. laze1i, podobstvo Ze imuie dlovedasko,r lrrr ie od,tela jego vlada5e se po zemlj,i, kako oibrasal be5c1, irr velmi. I jam5e jego pripelja5e jego pred kralja. KraljzL' r'cSsl bist ob njem duda radi velmi i rede k slugam svojirn:)\l(' stvorite jemu nijednoga zla i vToLite jego na konja i

rr( ,ilc iego lahko." Oni Ze stvori5e tako.I kada prido5e v domi svoje i pusri5e jego da hodil bi

1',, tlvore kraljeve, on Ze podet beiati po detvorice. Ljudi Ze1'r;rrla togo prihojahu videti ga i dudovahu se jemu velnei.I lris,i v jednu nedelju stvori kralj veselije velikoje s ljudi'roiimi v dvore .svojern r pode5e gledati i duditi se Ivanu

rr ictverono5kei nagna5e za niimat udini da vidim

280 281

I

Zlatoustomu. Kralj Ze i vas pLk ljudi, muZi i Zen, ki sa5li se

behu veselija radi ko dinja5e kralj v dvore svoiem' IfualjicaZe sta5e na visokoj poladi svojej i drLeci sina svojego glecla5e

dolu. tsiSe ie tu i iena jeteta priila ka no5a5e sina svojegona ruce svojej oc1 jednoga leta stara i stojeii dudova5e

-seIvanu. I tuail-e traiSie i iin Zene one vzvapista krepko cbajedinem glasom govoreii: ,Ivane, Tvane Zlatousti, vstani'juto gotpiain Bogfodpustil jest danas teb6 grehi tvoje'" On

Z" lrtta se vskore, vstiv Ze se vzdviZe ruce svoji k nebu .irede: 'Gospodine moj Isuhrste, hvalu ti vzdaju ki me porn!lovati radil jesi tolika gre5nika buduia'"

Kralj Ze i vsa vojska ljudi ki okolu stojahu 5.njim dudo-

vahu se velmi Ivanu kako preje po detverice hodil beSe i go-

voriti ne hoteie i kako sada -piostre

se i govorjt' Kralj Ze

pu-a" pi"a nogama jego i rede: 'Zaklin-aju te Bogom Zivim- ib;;"; svetiri ki via stvori od nidesoie da povedi q"" .qioi"ri ti i da jesu dela tvoja da po detverice hodil jesi tolikoi"i i gouotiti nisi otil i d; je bila piia tvoja v pustinji toj'<

Ivan mu ie sve po redu ispridao: kako "ic doSao

"u ry"tl1l!:kako mu' ie daitLo ukrao 'f,rni16'<, kako ie tzaorao .manllpriich. Ii.'da se opiie, kuko ie tloila njcp,ova kceikd, t ,t(4!(o7"i i; iiinio silu'i'od straha tt!;io i polcopao t.c.!::t i;.o sa

zakl'co Dogu da nctc ltoclati ltt tt()JAtt:d lti govortlt Jt'itliofttdok ga ne"posjeti Gospodin (ti' oprosti rnu)'

Kralj Ze sije sliSav od kiere svojeje ialostan bist velmii bisi plad velili v dvore tom njeje radi' I po6et kralj prositij"go piif"Z"o jako da i popelja v pu.siinju onu i pokaZet njimgi-or, "j"j".

Ori Ze vstavi ide prea njin:ri' Kralj Ze i vsa vojska

;;;; td" v sled jego. I kacli pridoie. na mesto to kade bd

i!t?i"u""o gotpoiiE.,^ ona, i tudije videv kralj grob njeje ii'ufrtuta se

"velmi i podc razmelati kameniie ko hi6e svrhu

njeje poloZeno. I liacia oclkrilc licc njeje, i biSe velmi I'umena

i p"t"u i vskodjvii se gorc i rede: "Ode moj, povej mi jeste

li da ulovitri v gorah teh' Az bo jedan 'nal das 'poleZah sade

truda radi.< I iudije vcsel bist kraij i vsa vojska jego' -Naj-

doie Ze i konja n;b;e laauea travu blizu jeje i vzdaie hvali

Eogu i ido5e v dorni svoje radujuie se'

I kada prido$e v dom svoj, vzveseli5e se vsi ljudi velmirad.ostiju .rtiii"3n zelo o pri5astiji i o ,vskreien'ji gospodidni

onoje. i urrrupls" vsi ljucli govoreie: "Velik jest Bog lvanovi velija jest slava jego va v6ki vek. Amen'

47.

SVETI JERONIM I LAV

U sreclnjem vijeku postoiala je raznovrsna literatura o sv,.lt'r'onimu (olio 340---4,20. n. e.), velikom uditelju Zapadne crkve i1,r'.'rrodiocu starozavjetne tsibliie na latinski (Vuigata). Jedan diotr' Iiterature, tj. onu hoja jc irnala legendaran i pseudocpistolaran',rrclliaj, netko je sabrao u ieclan zbornik koii se Sirio na latin-',liom i na talijansliom ieziku, te doZivio i mnoga izdanja Stam-1',,rn pod naslovom kao 5to je \lita, Transito e Miracoli di san(;itolanro ili slidno. tsududi da ie Jeronim bio roden u Stridonurr lir-nskoj Dalmaciji, naSa ga ie tradiciia smatrala Hrvatom pa1,. -- koliko znamo - vei od potrovice 13. st. niega driala za.,ulora glagoljice i prevodioca Biblije na hrvatski jezik. Stoga jel.or[ nas bio jak kult sv. Jcrotrima, koii se odrazio i u literaturi.I t llcnda o njegovu iivotu, prevedena s latinskog, nalazi se u svirr;'t;igoljskim brevijarima i u Petrisovu zborniku (1468). Dvije po'',|;rrrice (Pseudo-Augt.rstina i Pseudo-Cirila) o svctosti i iuclesimal, rr;nirnovirr nalaze se u Ivandiievu glag. zboi'r-liku (pod. 15. st.);1, r!rra poslanica (Fseudo-lluzcbiieva) potvralena ie u malom glag.lr,u.rirentu iz sredine 15. st. I iiivot i ltostranice iznova su pre\re-,1, rri iz gore citiranog talijanskog djeta r-r glagoijskom izdanjulttttt:;it stt. lerolima (Seni 1508), a u njemu je io5 na triraiu do-

,l.rrra i pjesma o sv. Jeronimu koja se saia pripisuie M. l/traruliiu.lz tog cljela donosimo ccllontair Jelonirnova Zirzota, i to dio o sv.l( r'()nirrru i lavu (vrlo pcznatu legendu u umjetnosti).

Zivotopis sv. Jeronimtt prilcazuie JerorLinta, roclcna u Stri-drxtu, kao isposnika, prevoclioctL starozavietnih bibliiskilti:njiga s hebrejskoga i "kaldeiskog" (ttramejskog) ier.ika naIatinski. lcao sveca i tutlotvorccL. Frercosittio santo ailorttttlc<t itLdu s Lavont,

282 283

T

T ieCan dan stojeii 'na vidernii sveti Jerolim sa svoju br:et-

I iti" ^ii frairi,"naglo pride jeclan lav u crikav' Koga lava

ilai"ii, vsi fratri pobigo5l, a sveti Jerolim izlize proti njemu,j;a;;;" gostu; iako-cla mu lav ukaza praZnohat "gzll \itiSe nabod.en i zapovida njim da bi otvorili onu ranu i iskal i

i:"U""". fr"l njega. I ;buduii to udinili, najdoSe v-nozi niktt

nemoi za rni,kim :trnorm,r ki mu v nozi biSe, tako da ga isce-

iiS". f kada bi isceljen, ostarvivii vsaku divjost, sta5e 5 njimikako Zivina pitoma. Tacla victrcii sveti Jerolirn da ne toliko

"ieu n.o-ote, ku lav ime5c v nozt, koliko cicaboLja urejen'ja

o.r luv bi5e pri5al na sluZbu njih, zato sa svetom fratar svojih

naloZiSe rlr,i tuk.l, oficii, to jest da bi vodil 'na paiu i duval

J;a;og" njih oslaka ki'no5aie njim drva iz gore' I.tako-di-ir:"l"itp"t jeclnog hitra pastira srnnogim nastojan'jem ho-

ALa ni pa5u vazaa" gazdriLeva5e' on-pasi5e, a lav na njegovi

sta5e stiaZi, da bi n'apasal samoga sebe i oslak svr5il bi delo

r"o;". f tim svr5enim,, vazda u vrime podobno vraia5e se

ao-"-. Zgodi se da je'dno krat pasuii se oslu'z a lav usnu

i.-qti- snJm i mirno hocleci trLci,s kamilami tim putern ivicleii da ta oslal< bi5e sam, povedo5e ga sa soboju' Lav pro-

Urraiu t" i osla ne videii, potika5e simo i tamo rikajuii' I na

konac ne na3ad5i ga pride k vratom od mostira i za sram

ne smi vlisti vnutar t<at<o biSe nauden' I videii redeni fratrida lav se bi5e povratil kasnije nego inda i da biSe prez osla'

1*il1j"it"1 da ga je za glad'*izj.il.i ne.tijuii mu dati njegoviut

iluuudnu piiu,-govorahir: 'Folai ft,izii ostanak osla da tiie ostalo ituptti vele dobro tvbje Zrlstvo'n Da jo5ie sumnje.ii'd;;;;t-ti nli"it ido6e na trzan kadi se pasiSe, ne^bi viditirfu-L?':" od smrti toga oslaka' I ni-jedno zlamen'je ne na-

I^iSi, pbututise se k domu, a to iest k mostirr; i skazase sve-

tomu Jerolimu to d6lo'3 Tacla otlludi5e da sluibe ke je dinil

rtri, a" bi je 6inil redeni lav. I nasik5i drv v gori' stavljahu

F;;;g^ lu.rtu, o lav krotkir po'clna5a5e- Potorn toga pri-goda

ie v niil dan da ta lav,;uuauii isplnil ddlo svoje, iza5adii

plft ti-t i tamo hoditi po dubravi, jeda bi hadi mogal naitiiogu tuogu oslaka. I tako hodeii pozri i vidi redene trgovcc

.t r.til ir.sl t,lridlr.i tltr l.lrtllr 1r.r't'tlrr tlir rll1": ;lrrl s li.rtltil:tttti, zltltl,1., 1'r..,lrr pr.lvilc, stirvc 1'r|ccl rr.i irrri .it.rlrr01r,tr osl:tlilt s lt'chrin-rf r/l( (.f , trtiviti'r ok,l' v'.tn, u lta rr.icrrr .it'rllrrt r.r,<nttic za'.tr.r./r. I(i lirv ttoz.tllrvSi oslaka, s voliktt lltclost.itt t'rllilrtr iicler,.r rriilr, p|t'c[ kim l.iucli za strah pobigoic' Lzrv zil istitltt r*1..'rr' j,'nr .strainim obori se poraZajuii zemliu oiasom, vrZe., s,r',ttlrr vsc kamile te tako urejene i osla pripravi tako da

rlr nr ivr.'tlc clo mostira. Videii to fratri, skaza5e svetomu Je-

rrrlrrrlrl, a on rede, znajuli stvari ke imaju priti: oPojdite,l,r,rtiirr, sl<oro i dinite pripraviti jisti gostom ono da im budetrrlri,'icr prihajaju k nam i doblo oie.< Sveti Jerolim ne biSe

',,'r'il svole Ueieae, ku govoraSe bratiji, da pride ond,i jedag

1,,,,:rl n.jeinu i rede: 'Na vratih na5ih jesu gosti ki bi oteli;',,r,rliti opatu.( Sveti Jerolim dopusti im priti k sebi vnutar, ,,'ri, pokieknuv5i pred njim, prosiSe ga pro5ien'je za grihr,;itr. Dobrostivo njim prosti i rede njim: "Vazmite vi va5e

',l,,lroclno i ne udite se tomu od sada naprvo vzimati tujega'<I lrlosi5e svetogo Jerolima da bi vzel pol ulja ko imih'tr .zal,l.rloslov. On ne tiSe, a oni ga toliko prosiSe i on za njihrrl,'strn'je vze ga. I jo5ie obeia5e davati fratrom tu takvunri ru ;azda. I tako ostaviSe ostankom njih da imaju tako

' rrrili.

tzl:ognekogtrna;prijcdlogza(prcmalal'pcr)visepulattovom tekstu ima uzroeno znacen.le

z dok je magarac Pasao3 tu stvarI krotko

r ofig. dulg

284285

I

48.

EUDO SV. JERONIMA SA SILVANOM

Iz poslanice Pseudo-Cirila hiponskom biskupu Augustinu(koia ic saslavni dio Transita sv.'Jeronima) uzimarno odlomako cua., iro ga ie Jeronim udinio s arhibiskupom, Silvanom' Odlo-mak jc iz Iiraidiccva glag. zbornika (poietal< 15. st.)., u kojemuic icz.it arhaiiniji nego u analognom teksLu u Transitu sv. Jero'lr1114 (sent.i)uu).

olrr-nzom tujim skrven i dlov6ka obr6to5e. IZe togoZde prisviiah zre(e,r; Silvana arhibiskupa mnjahu. I ot sego vsi.,rrdcjio tu uZasni jako bezpametni, dto ubo stvorili bi ili rekli- ne znahu. Viduiez togoZde svetinje glas, a toliko mrze(e

i rremndno zreee,s uprosi5e i podto tolika bezakon'ja stv'ori.Orr otveia: "A5ie az zlo stvorih, ponjeZe pfizva me Zena sijarr:r to.<< JeZe sli5av5i iena, otveia jemu da lagaSe. Tada onrcde: "Da dlovek li te pousti na vekiu nenavist mula boiijattrgo radi da bi ga brle ozlo,glasil?< - nade toliku grdinju;llagolati da niktoZe moga5e ot gn6va trpiti. I ot tude ga ne-podteno s dosaZden'jem i huljen'jem zlobeieji, izgna5e i silompahajuiee iz domu.

Jutru Ze biviuro jaZe stvori5e se navd5iajuie,rt vapijahuSilvana arhibisk'u,pa biti ipokritulz i dostojnago saZgan'ju.r"cso radi jakots vas Nazaret podviZe se protivu ar.hibiskup;urtrrlto da sli5eie ime jego vsak kaZdo hulnik bi.tr Divno segorrrr,rZa utrpen'je i velije svetinje jego skazanl Zudi muZa glasi sluhui v nepovindnom tolika zla, a on ne otvrze ust svojihlrrotivu tolikim hulam. V tolicih protivnjah srce jego kr6pkobist, ne smetajui se ni jednim neutrpin'jern.

O SilvcLnu se nadaleko proiuo zao glas. On je napustio Na-zaret i poitLo u crkvu gdie je leZalo liielo sv. Jeroninta.

l'r'iiad v m6st6 groba, postavi se na molitvu, ideZe prebiva-irriu jemu jako za dva dasa,ts muZ jeter lukavim duhomr,lrigan, v tu crikav v5ad, svetogo mu;la obr6t ,na grob6 v mo-litvi, jako zmij pogna k njemu, ponose jemu iako Lene nalrliuCnu svoju pohot potidet vazda. Jemu Ze jaganjac neviniSilvan raduje se o pogrjen'ji svojem s sm6ren'jem16 prav-lirie da takovaja desto glagolal bi jemu. Sije nepodobni raz-

5 koji (ljudi) gledajui toga pri svijciarnao koii su bili7 Znaiu(i.s prezirno i s nevjericom gledajuii (lat. detestabile inopina-

,ilr'uite cernebant\" guraiuii, tukuii.1' t<19 je,svanulo jutro." prlcalucr'j vikahu da je Silvan arhibiskup licemjerlrJ gotovora Ivatko bje (postade) huliteli, opadadts gdje je proveo gotovo dva sata10 U orig. smren'iem, ispravljeno prema lat. humilitate-

MedtL ostalim iudesima, lcoia su se dogodila zagovoromsvetog Jeronitna, u Pseudo-Cirilovoj poslanic,i priia-se kakoje daltao upeo sve sile da ozlog,lasi nazaret.skog nadbiskupaSilvcna koii ie bio poboian svetom Jetonimu.

noi jeteru, obraz svetogo rnuZa prijam,t k jeteri Zeniplemeniti javi se, ka na postilji svojej podiva5e i, da

nedistivo k njej pristupil bi, iska5e. O sern ie strahorn uZasnag

iena - muizu obraza ne znajuii, videii se sama s dlovdkomv loZnici i ne znajuii dto stvorit - nade vapiti glasi Zestokimi,tako da vapjem neprestanim vsi vzbudi5e se speiia ne takmoot onogo domu, na i susedi, iZc vsi na vapaj vze:ni v loZnicupritek5e, nade5e upraiati trepetmr Zenu: "eto bist to?<MeZdju tim lastivi zmij poclkloni se pod oclar i taja5e se. Ovi,iie stekli se bihu, sije siii;avSc - kto bi si dlovek bil, vziskaScvsud6. I napokon idoic k m6stu ideZe gubiteljn taja5e se potl

1 Jedne noii (davao) uzev5i lik svetoga rnu1a, tj. Silvana.2 LlzasnutaI probucii5e se svi koji su spavali4 Iat. pestifer anguis

286 287

bojica sliSav, noL izanir da ga ubiiet v grlo Silvanje.tz Vskoddastni rnuL, vzapi: ,Pomozi Silvani,ts Jeronime!" On razbo-jica jegda noZ dvignu, v grlo svers zakla se. I tako, liako po-dobaSe, rnuL bezakoni sam sebe ubi, da v rov rrpadet jegoi.eizrva. Divno jest se paki jeZe slidujet. Primiri se ubo zatimini muZ nedistiv. S do5ad, se jeZe maSien'jem boZastl,enimbisi stvoleno, jako vidi, tactaje jam noZ, mneje da je dlovekboZji sije stvoril,:o dlov,lka ubiti nastojaie, uibiti Silvana. Dane mnogo glagoial bim, iako takoje nastojaSe kako i prvi,togoZde dto prvornu primir:i se, toje i semu dojde. Ne ioSiemuZ si drugi na zemlju pade, i se muZa ina v crikav vnidosta,sije vidiv5a, sudzr boZija ne znajuia, rnnjahota si grih toiikmuZem boZjim stvoren.el Ot njiju ie jedan vcie drugago ijutese, gn.jivom ludosti vsplanuv: "Razbojica!<22 - nade vapitijeliko moga5e - "Dokol6 prebivajet bezakon'je tvoje?:3 TiZene siliii na tvoje bluZden'je pohoti i dlovdki v tajne ubija-jeSi. V istinu clanas tvojemu bezakon'ju konac budet." I naglojeliko mole potede,2a iza* mo?, da i ugasi.:s Na jegda Silvan,po o;bidaju, vzvapi: "Pomozi Silvani, Jeronime!" - muZ on,jako i drugi, svojeju rukoju i noZem ubi se,be. Drugi mui,iZe 5 njim pride, se vidiv, trepetan bi viden'ja radi, k crikve-nirn vratom potede mndje Ze sije po dareh biti stvoreno,:ttjeliko moZe pode vapiti: "Simo vsi tacite! Se zlodej Silvanarhi;biskup ne toliko da iene sramotit, na i jo5ie i dlovdkiubijajet svojirni basnami.o BiSe bo velije stebenijezz muZii Zen sbijajuie aer glasizs vapjuie saZganiju biti dostojna2oSilvana arhibiskupa nedistivogo. Sije zudi v uSiju mojeju; i

17 da ga zabije u grlo Silvanovo18 Silvanuto svoie2o videii Sto se po kazni boZioj dogodilo i misleii da je to

udinio Silvan, lati se noZa21 mi5ljahu da je taj veliki griieh udinio muZ boZji22 U orig. moZda pogreSno razbojnica.sr Dokle ide tvoje bezakon'je.zr U orig. poie (u lat. cucurrit).25 prema lat. extingueret2o misleii da je to po daroliji udinjeno (lat. jez. konstrukci.ia)27 Nastade velika strka.zs koji su prolamali zrak glasovima; u orig, ar ispravlit:ttrr

prema lat. aErem2s da zasLwLuje da se spali

288

Izi lone3o na tolik pozor idehi.st StojaSe jaganjac meju vlkiljrrtimi i v S6encih krotak, nidto Ze glagola takmo sije: ,Do-t,rino trplju, jako v Boga mojego sagrdSih tegotno.< Bijahu

j('r)luza nevinago, vshiiujet se vsimi,az da na muku toli ra-,loslnije idi5e i tegotno povojahu i. Az rukoiu mldan'ia po-rrrl.jahrs k narodu, Zelije jih veli gnjiv ukrotiti, oni Ze veie,'rriivom i jarostju vLizahu se. I iegda juZe vshiien Silvanr'.rrr is crikve vediSe se,s4 naglo sveti Jeronim, jako vija5e sc,rr,,1 rndsta v njem Le leia\e vstav, tolikoju svetlostju sijaje',i , cla jako odima usilno zriti, javi se vsirn, pomoii arhibi-',krrpu svojemu vzljubljenomui iZego svojeju desniceju Sil-r:rrnr dastnoga vshitiv, sim iie jego vshiiena drZahu, glasom',lr':rinim poveld da pustet jego" Toliko Ze silno bist sije po-r,ljcn'je, da prije neZe hondal bi glas tako vsdh naglo tolik,trllr obja, da vsu krdpost pltenu izgubiie meju tim kakoinlll'i na zemlji pado$e.

Zatim ie sv. Jeronim zapovjedio itavlu da izade iz iene kojusu donijeli u crkvu kako bi otkrio lukavitine kojime jesramotio Silvana. Davao se pokazao svima u liku Silvana iiiiez.ao iz crkve. Tu se prekida tekst u Ivaniidevu zborniku.Iz "Transita sv. Jerolima" (Senj, 1508) saznaienrc da jeSilvan - po vlastitoi Zelji - naoiigled mnoStva ljudi iz-daluuto.

:rrr suze roneii:l id6l"i svi su ga gurali"' mahnuo sam rukom u znak da Suter. kad su Silvana vodili iz crkve:t; ftafts se dinilo"" koji, tj. Jeronim

| | r \ rtska knjiZevnost sred. vijekat,l

49.

ZICA SVETIH OTACA

Ziia svetih otaca (lat. Vitae sanctorum patru.m ili Verba se-trirtrum) bila su u kr5ianskoj knjiZevnosti srednjega vijeka vrlor;r(iren tekst. Djelo sadrZi mnoitvo pouka i anegdota iz livotaprrstinjaka i monaha egipatskih. Tekst se svojim vjersko-poudnim1,r idicama uvladio i u mnoge druge sastave. Ziia su u stvari jednavt'r'zija paterika koji je prvotno stiliziran na grdkom, zatim je biot,r'cveden na latinski, a i na crkvenoslavenski. Na hrvatskom selr,rclrudju zadudo na5ao samo jedan rukopis Liia pisan latinicomr t'akavskim narjedjem, a taj je tekst izravan prijevod s latinskogi ncma veze sa crkvenoslavenskim. Na5 je rukopis pisan negdjelrotl<raj XIV. stoljeia u zadarskom kraiu. No on sadrZi samorzbor, tj. otprilike jednu petinu ditava djela. NaSi su odlomci pre-rrzcti po izdaniu Vinka Premude u Starinama XL.

VII. PRIEE I ROMANI

[elanak 134]

va bratal pojdosta v grad da prodadu da bihu telali.I kada v gradu bista, razd,ilista se. Jedan vpade u pre-

llrrtrodistvo. PriSad tada brat njegov, potoma rede njemu:,,Vratimo se, brate, dornov.. On odgovori: "Ne prid'u." I opitarrjt'ga: >Zad, brate?o A on odgovori: ,Kada otide od mene,rrricloh u sablazan i sagri5il sam grihorn nedistim." On tadalrolcii dobiti brata svoga poda mu govo::iti: "I mani se je tozlorlilo; kada se od tebe odilih, upadoh i ja u preljubodistvo.l),r pojmo na kupz pokoru diniti sa vsev te5koisye jeda nam

1 brata tj. monaha: Nego podimo skupa.rr sa svim trudom, naporom (lat. cum or,tni labore)

291

Bog prosti ta grih.< Ki kada prido5e domov spovidi5e starimrda jirn se bi5e prigodilo. I da5e jim zapovid kako budu po-koru diniti. On jedan ne za se, da za brata pohorr-r dinjaSekako da bi on zgri5il. Vidi Bog te5kodu njegovu i ljubav, pomalo dan po tom javi jednomu od starih ates ze velikuljubav onoga ki ne biSe zgri5il [otpusti onomiu ki zgri5i gri-hom puteniml.o A to je prarra ljubav poloZiti du5u za bratasvoga.

[elanak 137]

Pustinjak niki bi5c u niZnjih stranah Ejipta. Ov samsta5e u mesti pusti. I ese narejen'jem djavljim nika Zena ne-

dista sli5av5i od njegaz rede nikim mladiiem: oea mi hoieteclati da ja podloiu toga va5ega pustinjaka?u Oni tada obeda5enjej da ju kuntentaju. Ka pojde van o vidirnji i pride k celinjegovi dineii se da je zabludila i poda klditi na vrateh.Izi5ad kada ju vidi Zalostan bi i rede: oKako ovdi pri5la si?"Ona tada kako pladuii govorade: "Bludeii pridoh.u Ki smi-lova se, vpusti ju u dvor.s On vnide u celu, zatvori se. I ese

ona nevoljnica zvapi govoreii: oOde, zvir me uiida'n On tadabi smi5an, opet zboja se siuda boZja govors; "Ot kuda pridesrdba boZja ova na rne?" I otvori, vpusti ju vnutar. Podatada djaval kako strilovo potikati srce njegovo va nju. Kikada razumi tda jel to od djavla, govora5e sam sebi: Putineprijateljalo tamnine su; sin boZji svitlost je. Vstav se vaZgasvi6u. I kada [se] vZigaie Zelin'je govora5e: Ki takova dine,u muke pojdu; kuiaj bo ti sam od sebe ako morei trpitioganj vidnji. I kladi5e prst svoj na oganj. Ko kacla goriSene uZiga5e ga krozi veliko vaLgan'je poZelin'ja pltenoga' I takodari do sjutra dineii, saZgav5i prsti svoji. Ona nevoljnica tovideii da dinjaie, od straha kamena bi udinjena. Kada bisjutra, pridole oni mladiii k tomu korludrr.r govoreii: oPrideIi ovde sinoia Zena nika?" A on rede: oEovo kadi spi.< Oni

a ispovjedi5e starje5inama5 da (lat. quod)0 U zaporkama dopunjeno po dI. 30. istog kodeksa'7 o njem8 predvorje (lat. atriolum)e strijelom

10 Putovi itavla

r rrisrri'i1t na.ido5e ju mrtvu i reko5e njemu: oOde, mrtva je.<l.rll on otvori pla5i svoj i pokaza jim ruke svoje i rede:,li,st: i:a mi je udinila ova hii djavla. Pogubil sam vsi prstirrr.li.. I povidi jim da bi5e udinjeno govore: >Pisano jest:Nc vr-ati zlo za 21a." I udiniv molitvu skrisi in. Ka vrativ5i.,,'t'r 1f1la se disto ostalols Livota svosa.

[elanak 139]

Clovoraie niki od Tebeis starihtc da biSe sin popa idolovt;i liacla biSe ditii sijade u templi i vija5ete oca dasto vhajajuiir :'rlirificijtz prikazujuii idolu. I jednokrat za njim otajnoI'r.,' r'lizal i vidi satana sideii i pred njim vse njegovo viteStvo'.t,rit'ii. Ese jedan od vladavac pride i pomoli sers njemu.l.'rrrLr satan rede: nOd kude grede5 ti?( A cn rede: "Va onoj1'r or iiiciji sam bil i zdvigoh vojske i smi5an'ja i prolitje krverttr rlri'o udinih i pridoh da povim vam." Satan opita njega:'tl kcliko vrime ovo udinil si?" A on rede: >U tridest dan.<l)irrval zapovidi frustati ga govoreii: "U toliko vrime ovo':rrrro udinil si?" I ese drugi pride i pomoli njega. I njemur,'i'c: "Ot kude pride ti?" I odgovori: "Na mori bih i podvi-; ,lr more vetrom i pogruzih drivo i vnogo ljudi utopih. Pri-,l,rlr cla povim ,tob,i.< Rede njemu djaval: >U koliko vriffrena,,vo udinil jesi?n I on rede: "U dvadest dan." I ovoga dinilr trstati govore: ,rZat t toliko dan ovo samo udinil si?u Evotrt'ti pi'icie i pomoli njega. Rede tada i ovomu: "A ti od kudeI'r'r'i?" Odgovori: ,Va onom gradu bil sam i oindi bi5e pir irrt'irrih kustion i rmogo krve proliti udinih, jo5 veie:o i onogarrt'vcstaca ubiti. I pridoh da povi.m tebi.< I rede njemu: "UI'olil<o dan ovo udini?" I rede: "U dest.o Zapovidi i ovogalrrrstati. Pride tada i drugi i pomoli njega. I rede njemu:''ot kude gre5?" Odgovori: "U pustinji sam bil. Ese detrdest

11 uni5aviir: oZiviev5ilj preostalo vliiemela od tebejskih staraca; starac ie redovnik ili redovnidki star-

1',-ina; tebeis je neprevedeno lat. thebeis prema Thebe u Egiptu,; idolskog (poganskog) popa,6 sjetla5e u hramu i vida5er; Zrtvu (lat. sacrificium)'6 pokloni setu krvoproliia!o Stovi5e

292 293

let nastal sam rjuii jednoga koludra. Jedva ovu noc premo-goh da zgri5i pltenim grihom.< Kada djaval sliSa vsta se iielova njega i vazarn knrnu s glave svoje poloZi ju'na glavunjegovu. I udini ga poli sebe sesti., rede njem'u: "Veliku ridudinil si.<

Ovo kada vidih rekoh sam v sebi: Vele velik red jest ko-ludrov. I tako ugodno bi Bogu darovati mani spasen'je. Izi5adudinih se koludar po milosti boZji.

50.

BARLAAM I JOZAFAT

Zivot Barlaama i Jozafata bio je valjda najpoznatiji srednjo-r jt'l<ovni roman, sastavljen u slavu pustinjadkog Livota. U stvariprr ic u kriiansko ruho odievena Budina legenda. Iz Indije, gdjer r t lra traiiti jezgro te legende, preSla ie ona preko arapskog u;'riktr knjiZevnost. Odatle je nastavila svoj pohod prema Zapad.o.lz lrizantske knjiZermosti rorlan je bio prevcclen na staroslavcnskitt' .ic poznat iz vi5e ruskih, bugarskih i srpshih rukopisa. S njiman('nr.r direktne veze hrvatski prijevod l<oii ie prepisan iz starijeg1,r'edlo5ka u jednoj dubrovadkoj zbirci legendA pisanoj latinicom,r '(VII. st. hao i u jednom dakavskorn rukopisu. NaS je prijevod,, rs{ao prema tal. predloSku, a prevodilac se, izgleda, sluiio i Ia-trrsliim tekstom Zlatne legende (Legenda aurea) Jacoba de Vo-,,ry',ine. NaS je tekst preuzet iz izdania J. Kardseka, Dubrovaikel, :,,r'tttla, Prag 1913,

l\ I ahodimo upisano da u njeke stare dni bje5e u Indiji je-I \ clan kralj komu ime bje5e Avenerio. I taj dovjek bjeSer, lc: nemilos,rdan krstjanom i bje5e udinio {r LSVoilrrrl kralje-',tvu zapovijed: "Die godijer se naale koji krstjanin koji se neI'i poklonio njegovim bogovorn, da je umoren.. I na tojt i61"r"

t',,slao jednoga gospodara navla5tito da ih i5te i pogublja po'.vijch gradovijeh i v[lada]n'ju. A taj kralj ne ima5e porodarr'r't: zato mnogo Zalostan bje5e i davaSe veliko blago popo-\,)nr od idolaz da bi mu isprosili porod u ibogova. Ali mu sve

' U tu svrhu.j sveienicima idolskim

294 295

to zaludu bjeie. A tada svakolika Indija bje5e puna krstjanai kaludera kojijeh svijeh progonja5e taj kralj.

Jedan od kraljevih dvorarLa napusti svoju slttibu te se ?.a.lcaluderi. Kralj ga pronarle i trali od niega da nuL objasntzaito je zamijenio sjai dvora s krajnotn bijedom. Dvr.traninmu izloii lcritanslcu naulcu radi koje je ostavio dvor, ikralj ga otjera.

Medu toj, hotje Bog, rodi sc kralju najljep5i djetiiak i na-dje5e mu ime Jozafat. I sliupivii kralj mnogu gospodu, pakabogovom prikaza5e posvetili5te radi poroden'ja djetetova.Skr-rpi tisuiu aslrologa od kojijch iska5e pomno Sto ie doposlijc biti. Ali iuu svi odgovori5e da ie biti vele rnogui ibogat, i c1a ie dugo livjeti i rnirno kraljevati, i da ie biti lijepauzrasta, i da ie imati dobru narav, i da ie biti rnilostiv imilosrclan, i da ie vazda tebi poslu5an biti. I kako du kraljta pohvaljen'ja, mnogo vesel'je wkaza. Ali jedan izmedu njihnajrazumniji i najstariji rede: >Ovo diiete koje ti se rodilo,o kraiju, rneie kraljevati u tvomlr kraljestvu, nego neizrede-nijem nadinom boljernu, za5to neka da znaS, er ie biti odone vrste ljudi koje ti progoni5, krstjana, i da & razoriti svetvoje bogove, i popove ie va5e progoniti i crkve tvoje razoriti.Hoie ti zadati dosta tuge, za5to bo ni5ta neie r'.^a tvoju voljudiniti, toliko da bi ti ga milo ne imati.<g

Da ntu sin ne bi upoznao kritansku yieru, zatvori ga olucu sjajan dvorac gdje djeiak iirti tio 14. godine, pomno tut,uttda ne sazna za kakvu bijedu ili nevolju. Jednog dana zaielida iz,ide iz dvorca, ito trtu otac prelco volie doptLsti. Totttprilikom mladii prvi put spozna da na svijetu postoji sirtmaityo, bolest, starost i stnrt. O svernu ito ie yidio tnlarlit:u surrtoti razmiJl ia.

Milosrde gospodina Isukrsta vicleii da Jozatat pogrilevai(:svijet i da o smrti mi5lia5e sveiler, posla taj das jednoga an-dela s neba k jednomu remeti pustinjaku komu ime bjeit:Ba,rlarn, star koji pokoru dinjaic u pustinji veie 30 godirrldaleko od grada. I do5ad5i andeo k s. Barlamu rede rnu: >PotlinajbrZe u grad kraliu Avcnenr tere ispitaj njegova sina imt'-nom Jozafata tere mu pripcvijedaj vjeru krstjanskiu u inrt'Jezusovo.. I duvdi toj Barlam, taj das pode k svomu jednornrrprijatelju tere zaima lijepe haljine i obuk5i se u nje potk,

3 tal<o da bi ti bilo drago ne imati ga

296

i ; r ri.iu Avenerevu. I do5adSi na vrata Jozafatova dvora, rede\ r:rlirnr: "Upusti me unutra za5to nje5to imam s gospodarorn1','r,or-iti.., Ali mu vratar rede: >Dobar dovjeie, toi ti ne moZeI'rti. Pocli s Bogom, zaito je meni zapovideno cla ne upustimrrrrtll nikoga na svijetu. I ako bi najveii gospodin do5o odLr.rlir'str"'a, ne bih mu smio otvoriti.< Odgovori mu Barlam:''\1..o bi znao uzrok, sada bi mi otvorio. I znaj dobro, ako ja1,, ,rloh ne govoriv s gospodinom, a on poslije bude uzaznati,rr, fa u tvojoj koLi! Znaj Sto te deka!" Vratar rnu rede: )A'.to irna5 5 njime govoriti?" Ali mu Barlam rede: 'Da ti kaZu:rrrr;rrn jedan dragi kami koji ima tu krepost da tko godi bi1,.r pri sebi nosjo nigdare ne bi umro, i ako bi osonuo, pro-1,1,'rkr bi, i ako bi bio gubar', ozdravio bi, i ako bi bio hrom,,,plostio bi se, i ako bi bio Zalostan, veselio bi se. Ako merl,rkr: re pusti5 k,njernu, a ja pode,m k drugomu go,spodaru il,rotlrrrrl onri kami, a Jozafat uzaznat bude da sam ovdje do-lr,rilio, gledaj Sto te deka!" I kako vratar du kreposti od tega| .rrrcnll dragoga, rede Barlamu: >Dobar doviede, ako je tojr',rirrl ito govori5, ukaZi mi taj dragi kami cla ga vidim teretr trrr otvoriti vrata i dovesti do gospodara da 5 njim govoriS."lir'r'c rnu Barlam: "Moj brajene, ne morei ti zgledati'ovogajl.;rrncna za5to se ne da zgledati nego ko je disti djevac. Akolr lri ga zgledao, a ne bio dist, osonuo bi. Ali ga iu ukazatil,,z:rlrrtu, za5to bo je on dist djevac. Ako li bi ga prem i tilll()lrro zgledati, velika bi sramota bila gospodaru da ga ti1,r iit: r'idiS negoli on." Rede vratar: >I(ada je toj tako, meni1'.r rrc kaZi, negoli podekaj ti dokle podem k Jozafatu tererrrrr liaZem sve toj. I ako te rede upustiti, ja iu te uvesti, akolr rrt', a ti ie5 poii svojijem putom.< Rede Barlam: "Podirr.ribrie er te dekam ovdi."

.lozafat dade uvesti toboinjeg trgovca da mu pokaie tajtlragi kamen, ali mu on podne izlagati cijelu kriianskunauku.

, rriii Jozafat sve ove rije6i, pade obrazom na priglavke Bar-l,rrrro\io i rede: "Ja vjenrjem u ,mojega gospodina Isukrstat,,ii jc Bog Zivi i pravi. I ovo sam ja pripravan da udinim,t,,,'orlijer mi ti zapovije5." I kako Barlam vidje da se jer,rz.rlut na vjeru Jezusovu obratio, proplaka od vesel'ja i,lr r-rrrrvii ruke k nebu, veoma zahvali Bogu. I paka zagrliv5i

) tcrc mu u l(ar6sekovu izdanju je rece mu

297

Jozafata, blagoslovi ga govoreii: >Da te Bog blagosovi, kojisi pravu vjeru obljubio. I stoja Barlam s Jozafatom 8 danaudeii ga kako imaSe Zivotovati, i kako se ima varovati i du-vati od grijeha smrtnoga, i kako se ima duvati od putenogai obsluZiti distodu, i kako ima biti milosrdan s ubozijem, ikako se ima varovati od razblude i ta5tine od ovega svijeta,mnoge razloge i nauke stavljajuii i kaZuii veliku ludost one-zijeh koji se daju varovati razbludi svjetovnoj. Prilidni sujednomu mladiiu kojino jednokrat hodeii pustinjom ugledaga inorog, zvrjer srdita, i upravi rog put njega. Ali ga onne smijuii dodekati, vrtje5e se sjemo tamo kako bi ubjegnuoisprid njega. Ne moguii uteii upazi jednu jamu bezdanju.VrZe se u tuj jaminu, voleii u jami poginuti negoli njegovabijesa dekati. I onako niz jamu leteii, uhvati se rukami zajedan bus trave tere obisi se o njemu. I onako se miduii,nasloni prste noZne na jedan grum zemlje mnogo nestanovit.I pogledavSi, vidje dva miSa, jednoga bijela, a drugoga crna,bez pristanka koji prigrizahu Zile onoga busa o komu onvi5a5e. I blizu bje5e da je svu prigrizu. I pogleda nizdoli uonu propas nad'kojom vi5a5e, ugleda drokuna strahovita kojiognjem paha5e iz usta, koji ve bjeSe zinuo da bi ga proZdrokada se ukine. I pogledav na grum na koji bje5e prste noZnezadehnuo, ugleda 4 glave zmijinje gdje se iz grumena promi-ljaju. I vrteii se onakoj, podvignu odi uzgoru, ugleda ma-lahno meda na grani onogaj busa i nakloni .usta da bi mukanula koja godi kapljica na jezi,k. I kanu mu njeSto ma,lokapljica na jezik. Toliko se stavi po slastis onogaj meda dazaboravi sve svoje pogibili u kojijeh bje5e i nevolje i pedali.Onako ti su nevoljni ljuibavnici svjetovni nerazurnni. Inorogkojino dovjeka tjera, smrt je nemilosrdna koja to bliZe stiZedovjeka u pustinji ovoga Zivota, dodim ga stigne. Jamina jeona bezdana ovi laZivi svijet svakijeh zloba naprmjen. Bu-sako je oni svakoga dovjeka Zivot kojino podgrizaju dan inoi kakono dva mi5a bez pristanka. Grumen je tijelo u komusu 4 glave, elementi aliti stuhije; kako se oni ne zgode, takose i razori tijelo. Strahovit je drokun usta pakljena koiasvakoga Lele proldrijeti. A ona je slas iz busa laZivo nasla-flen'je svjetovno kojijem se dovjek vara tere svojega izgu-bljen'ja ne vidi.

5 Toliko se preda slasti.6 Kardsek: bukak.

Poito je tako osam dana pottiavao Jozafata, Barlam sevrati u pustiniu. Viiest da mu ie sin postao kt'Staninom,silno ogorii kralia. Svi pokuiaii da ga od.toga odurati osta-doie iez uspieha. Tada mu iedan mutlr46 51t'vjstova- danavede sina na putenu liubav, ier da ie tako zaboraviti nalirS1anstvo. U potvrdu toga ispritao ie mudrac ovu "pri'liku":

Iticie jedan kralj Lnegdje koji Zeleii da ima sina, jedva ga se

,lobavi. I kada mu se rodi, njekoji mu astrolozi reko5e: "Go-',pocline kralju, nahodimo na knjigah da ako ovo dijete do,lt'sct godiita bude obazrjeti sutce ali'mjesec, osonut ie da

1,:r veie svi lijednici ne ozdrave.o Tadaj se krali dogovori udi-rrili pod zemljom jedan dvor u kojemu 6ini hraniti sina da,,unce ne vidi ni mjeseca. I buduii tuj stalo diiete 14 godi5ta,z;rpovidje kralj da se vaskolik grad lijepo nafajta i uresi i,l:r se svaka ljepota iznese na dvor kada sin-a izvede k sebi,rrr'l<a razgleda ljepote od ovegaj svijeta i da ga naude kako.,t' ito zove. Izvedo5e gospoda diiete medu sobom da ga do-

;,r':rte do oca. Hodeii polagahno povijedahu rnu kako se'koja.,lvirr zove. I oto ti od tuda iznenavi izajde jedna Zena cla

vidi sina kraljeva. I kako ju ugleda dijete, obrati odi na nju,:r sve ostalo ohaja i zabi. I onako uprv5i odi u nje obraz na,l:rlcku, ozrje se na gospodu tere ih pode pra5ati kaZuii pr-r,lom Zenu, govoreii: "Sto je onoj, kako li se zove?o Tadajnlcki kraljev oprovda, ondje blizu buduii, rede: )Gospodine,rrt'gledaj tamo! To je pogana rabota, togaj nijesi prije vidio.'l omu je ime vrag kojino duSe hini i u pakao vodi.u Redetli.iete onamo gledajuii: "Je li dje veie onaki jedan vrag?.Itcde oprovda: 'Da bi ih tako trag poginuo; pun ih je svijet."f 'ocloSe udilje, ali se dijete na vraga obzire, a za ino ne ktjef itati. Kada tamo doclo5e do kralja, mnogo ga kralj veselo

1'rimi i posadi uza se paka ga pode pra5ati govoreii: "Sinko,jr:si li se nagledao ljepota raziicijeh od ovega svijeta?" Redenru on: >Jesam, gospodine." Kralj mu rede: "Moj sinko, takoli moga iivota, povjed mi od svega Sto si vidio Sto ti je naj-rllaZe, za (ijern ti je srce i oko poSlo? Pravo mi reci, mojsinko, za5to ti Zelim Zelju ispuniti kakono sve mojemu srcu,ir mogu.( Rede dijete: >Gospodine kralju, tako mi moga Li-vota i milosti tvoje, kako ti iu pravo reii da od svijeh vrijed-rrosti i ljepota ni5ta mi nije draZe, ni za dijem mi nije toliko,,lio po5lo, ni k srcu prionulo, ni pamet zaneslo, koliko za

298 299

vragom kojino ljudi hini. I ako mi neie5z momu dobru i mi-sli5 mi ikadare u dijem ugoditi i ako me lju,biS, dobavi mejednoga vraga, prem ako rni sve ino zabraniS i uzme5.o euv5itoj kralj, tvrdo mu bi i.ao. Tako mu i odgorrori: "Moj dragisinko, ja ne imam ine mili.je zakletve negoli tebe, da tako mimojega i tvojega Zivota, kako ti iu pravo kazati, koje stvarina ovomu svijetu nije gore od vraga i 5 njime druiine i snjega gine svijet. I posliie, sinko, znaj da se vrag ne morevidjeti za5to ie duh a tijela ne ima kakono mi, da se moZevidjeti.u euvii toj cliiele, zaplaka se tere rede: "Kako toj go-vori5, oto me ne ljubi5. Da koga sam ia vidio? Kako li bihga zn?.o, da ga ne buclem viclio?"s Rede mu kralj: >A gdjesi vidio, tko li ti ga je ukazo, kako li povidio?" Fode se dijeteozirali sjcmo tamo i ugleda onoga oprovdu, rede: rono ga,koji mi ga je povidio!" Dozvav kralj oprovdu prida se, redemu: "Kako si ti i kadare mojemu sinu vraga;ukazao koji ljudidili? Sada mi povjecl, jere tvojega Livota nije."r Pristra$ivse oprovda, pode govoriti: ,Svijetla kruno, pravo se govoriprid va5om svjetlosti! Prateii mi na5ega gospodina, a tvogasina destitoga, bjeh ja blizu njega, a proate njeka Zenska glavada vidi vaiega siLna. Tako mene ,i uprosi Sto je ono u Sto onbje5e odi upro. Ali ja videii Zeninu otrljanu, ne vele lijepuni opravnu, Saleii se na glumu, rekoh mu po5aptav5i nauho: Gospodine, ine gledaj na onoj, jere ne ima5 na Sto gle-dati, za5to je ono vrag koji hini ljudi.o Istom on toj izreko,ugleda ondje dijete od njekuda Zenu, pode vikati oziruii scna oca: rOno vraga, ono vraga, daj mi ga,6atel" I nikako scne mogu6i utaiiti, zapovidje kralj 7 lijepih djevojdica odnjegova doba, lijepo odjeverre i hubavo ure5ene, krunice imna glavici i raskosane, prida se dovesti tere ih ukaza sinu.I kako ih sin vidje,pode se smjejati tere oca moliti da mu ihda, a ve(e da neie od njega niSta. Tadaj ga kralj S njimizatvori u jednu kuiu, neka ti se 5 njimi razgovara. Tere akobi se kada zgodilo da ovo dijete oca ne poslu5a5e, kako trimu zaprijetio da mu ic vragove od njega uzeti, sve bi udjni<rStogodijer bi rru rekao tcre ga vablja5e njimi i pitomljait.liakono kragujca.

? V.jcrojatno pogreino umj. lrcie|.8 da ga nisam vidioo j'er ti nema Zivota

Prema mudradevu savjetu, krali zatvori Jozafata sa sedamliiepih djevojaka ,koie ga sveder probudcvahu.na liubavcellvan'jem, Tagrlian'iem i iniiem ieganti." Tolilcim napa-stima Jozafat jb jedva odoliievao, ali je na krait't tLz. pomodmolitve ipak pobiiedio. Kad otac uvidie da opet nije,uspio,pokuia ioi posljednie: dade Jozafatu polovicw,kralievstvada njimb vlada ne bi. Ii ttlast, tast i ltog,atstvo diclovalo nanj da se odrekne kritanstva. Ali i ovai put .se .prevari. Sittmu dapaie obrati ciielo kralievsttto, na kraiu i santog oca.Doskoia postiie oteve smrti lozafat ie vlast pre(7o* svomesttLzi Atfanu. Sam pak ie otiSao u pusti.ttiu da traii B-arl.amai tamo'iivi u pokori. Dvije godine tru:io je Jozafat Barlen'iuitL{ajuti po pistinii. Kad ie vei izg,tLbio svaku naCu cla tenaii svoga uditelja, pomoli se Bogu govoreti:

',( )ospodine, molim te po5lji mi smrt pokli ne nogu mojegarrrcitra jur naii koga toliko Zelim.u I pode plakati groznorz:;lilnova govoreii: ,Gospodine moj Jezuse Isukrste, znam',tlnovito da za rnoje grijehe nijesam te milostito da naelem,,r,oga sveta 6ovjeka, ali te molim da ne gledai mojijeh gri;,'lra, negoli tvoga milosrda i da me utieiiS"" Milostivi gospodlkrs koii svojijeh ne ostavlja usli5i Jozafata tere mu poslal, tlrru lavicu koja do5ad mahaie glavom na Jozafata uzrokrrrrr clajuii da se digne za niom hoditi, kako da bi dovjek bio,1'rrs;lupajuii prid njirne. Poz.na Jozafat da je posaott BoZji,1'o,ic slijediti ju dokle ga doprati do ielije Barlamove. I do-vt rtivii ga do ielije, pobjeZe od njega. Tadaj se Jozafat stavirr:r molitvu, Bogu zahvaljujuii. I ustav5i se s molitve, uliezerr tlcliju otvorenu i ne nacle nikoga unutra za5to bo Barlamlr jt'ie po5ao po plrstinji brati zel'je i korjen'je 5to ;bi blagovao.I rrrrbrav5i zel'ia, dode u 6eliju i naale Jozafata. I vidjevii gall;rrlam u ieliii, veoma se pristra5i za6to bo ne bje5e prijer()\,il(a vidio odkle se bjeie iz Indije vratio. I kako Jozafat

'ry'lccla Barlama, taj ga das zagrli od velika vesel'ja i pode

1'lrrliati pritiskujuii k sebi Barlama da se ne moga5e gibati.I vicleii Barlam Sto se dini, pode ga pradati: "Povjej mi tkoi ti, odkuda li si, kamo li ie5?" A on mu rede: ,Ja sam

t,rlatat, sin Avenera kralja od Indije, kojega si ti obratio naI'r:rvu vjeru i naudio tvojijem svetim pripovjedan'iem. Alirrrt' loj ne more5 poznati?<< A Barlam odgovori: >Moj brate,1,,'rli odkuda si i do5ao jere me neie5 privariti. Po<Ii tamo

't zbog mojih grijeha nemam te milosti'r poslanik'' Pravi5 mi se Jozafatom.

300 30i

druziieh varajl KaZeS mi se Jozafatom,lz rek bi ja ne znamJozafata kraljeviia.. Moj brate, velika je razlikos od njegado tebe, zaito bo je Jozafat bio kako lijer i mlijeko, a ti sicrn kakono ugalj. Jozafatove su kose Zute kakono zlata Lica,a tvoje su oto kakono strunje o5tre. Jozafat je mladii tustani ipretiljahan, a oto se tebi kosti pomiljaju. Jozafat je lje-pu5kast kao cvijetak, a ti si oto stra5iv pogledati.ra Jozafatje kraljev sin odjeven, a ti si oto vas poderan i otrljan. Podi,brate, inoga varaj i hini, neie5 mene zaito sam ja dobro vje5tJozafatu.tt Makar bil5 mi ga se dao Bog za Livota nagledati.Ovo su i sad 7 godi5ta da sam ja bio 5 njime, a'onda on bje5eod 15 godi5ta,ari si,Sto ja vidim ot 30 godi5ta i stariji. Zatojmi poclaj s Bogom, ne zadavaj mi Zalosti. A meni ie Bogdopustiti, ufam se u njega, kako mi je obeiao, da se (u zaiivota moga Jozafata nagledati.< Cuvii ove rijedi, Jozafatveoma se oZalosti i pladuii govora5e: "Moj dragi ode, nemojme tako od sebe odgoniti, tvoga sinka, koga sam s tolikommukom i Zeljom jedva na5ao, nego te molim da me poslu5a5Sto iu re6i, a paka dini Sto ti drago. Moj ode, vele rnoZe oddovjeka nevolja'udi'niti. Kada sam svijet i ;kra,ljevs,ku knrnuostavio, imah 20 godiSta i tada sam bio, kako to govori5,lijep i pritio. Ali su oto 2 godi5ta da sam u pustinji jednokratna dan i rijetkovje Saku zel'ja rzjedajuci, a veie krat i neokusiv i u veie dana. Nevolja mi je dake biti mr5av. I pokleuljezoh u pustinju, brzo opado5e moje haljine o rneni gar-mom i ko5travom, nego kada bih se koZe zvjerinje dobavio.A ;inako nag hoclah po vruiini od sunca, zatoj sarlr pocrnio.Vjetri, daZdi i snijeg i zla ostala ovamo me su ra5dinili. I do-sle sam go hodio, nego Sto me Bog namieri na dvije pedckoje ve su na rneni, jedna sprijed, a druga zada. Zatoj rne neodgoni od sebe. ZnaS li kako docle k meni u dvor kaZuii setrgovac od dragoga kamena? ZnaS li lijepe pridice i naukckoje mi dava5e? SpomenujeS li se kada hoteii ti poii oclrnene, da ja s tobom idjeh, nego Sto me ti ustavi govoreii daiu do njekoliko vremena poslije doii k tebi. A ovo sanrdo5ao, ali rne odgoni5. ZnaS li da se smo haljinami zamijc-nili? A nu ti na meni od tvoga ciiicija koji sam nosio oto srr

13 a tebe je straSno pogledatitr dobro poznam Jozafata15 Kad bi.

/ p,ocli5ta.o Kada ovo du Barlam, pozna da je ono Jozafat. Taj, rrs ciotede tere ga prigrli k sebi s velikom ljubavi. I onakoz:rglljeni staie veliku pedu dnevitc ljubeii se.

Sedamnaest godina iivio je lozafat u pustinji zajedno s Bar-lamom, a onda Barlam umre. Poslije petnaest godina umrei Jozafat. Njegovu smrt obiarti kraliu Alfanu iedan pusti-njak, kojega je Bog poslao Jozafatu osam dana prije nje-gove smrti. Kralj s lelikom pratniom pode u pustinju posveta tjelesa Barlama i Jozafata, donese ih u svoju prije-stoljnicu i pololi u zlatnu raku u crkvi sazidanoi u niihovuCast.

16 Prema tal. gran pezza di giorno (: velik dio dana).

302 303

51.

PRIEA O PREMUDR.OM AKIRU

Stara, pretkr5ianska semitska prida o mudrom Al-iru, do-glavniliu asilskog cara Sauheriba ili Senaheriba (705-681), uSlaje u slarrenske knjiZevnosti moZda vci u XII. stolieiu u Bugar.skoj ili Rusiii. Neki hoie da je predloZak slavenskog teksta po-tekao iz grdkog, ali grdki predloZak niie pronaden. Potpr,rna sla.venska verzija nalazi se u nekoiiko rusltih i srpskih rukopisa ko.iinisu stariji od podetka XVI. stoljeia. Dmga, skraiena verzija ovcpride, nalazi se u Petrisour zborniku (glag. rukopisu iz 1468), trDubrovadkom zborniku (iiril. rukopisu iz 1520) i u Dcrcikaievuzbornikr-r (latinidhom rukopisu 1z 162I-1622). NaSi su tekst<-rvivei dobrano kristijanizirani.

Mi smo odiomke preuzeli iz Petrisova zbornika kao najsta-rijeg rukopisa, pogotovu zato 5to ic tekst Dubrovadkog zbornikapublicirao vei V. Jagii u Arkivu IX i M. Re5etar u Libru odmnozijeh raTloga, Sr. Kariovci 7926. Zanimljivo ie da na5i teksto-ci: Roman o Troii, o Aleksandru i o Akiru dine iednu srodnuskupinu dakavskih tekstova.

Slovo premudrosti Akirovefl ospod blagoslovi Sinagrepa cara ki bi5e odo,rski i nalcv-\J .i.i' gorp6din. Az Akii, premudri knjiZnik, stvorih: braksa Zenom svojom i bih S njom 60 let.a I ne bi jemu deda i nro-

1 To su neodreclene zemlje; Senaherib je bio car asirslii ibabilonski.

2 NaS pisar nije pridanje ujednadio te prida sad u trcclcru rrsad u prvom licu.

3 60 let ispravili smo po Dubrovadkom zborniku, jcr jr. rrFetrisa 1000 let.

l1.r'r'lroga na vsaki das i s blagouhanijem i s molitvami veli-Lrrrrr i sa slzami kaja3e hi5u svoju.r I'rede jemu bog: uAkire,r'.r Ii proSenija isplnih, a jeLe o dede tom,r 1s prosi. U tebe1, .,t'stridii Anadan, primi ga mesto sina svojego.< I rdh:r,rr, 1,ocli, ako bi to mtrZaslqi pol u mene bil, usekal bi prst na

',r I ntojem v dan pogrebenija mojego.oI prijam jego i othranih ga hlebom i vinom i podeh jego

,r,,tr knjiz6 i premudrosti i gramaticd crdkvenoj. I r6h: Sinurrr,,g Anadane, prvo nadelo premudrosti jest strah gospodanj.rI',r torn budi skor sli5ati, a kasan govoriti, u gnjevd trpeljiv.',,,,rr rrloj Anadane, eda te kamo gospodin tvoj po5lje, ne budil,', zrci,8 mudar budi da po tebe inoga ne po5ljut. Sinu mojr\rr.rrlrrne, ako stanese doibra muZa na puti, ob dem te uprosi..r rrtlrZanijem otpovdj rdd jemu. Ako ti rede gospodin tvoj:l'r r, lrrpi ka mne - ne'raduj se; ili ti rede: Otsitupi ot meure -t r ..: l losti Se,

Sliiedi Yiie sliinih Por'rka.

',rr,rr moj Anadane, ne veruj zli Leni, med bo kapljet iz ust1, 1. :r posldd obr6,te se gor6st gorka i demerna. Sinu moj\rr.rtllne, pomeni Adaletu, Samsonovu Zenu,ro kako ostrigii',.rr)sona i oslepi i pr6da inoplemenikom vragom i on za..,1,,st obori grad na se i pogubi prijatelji i neprijatelji svoje.

Izostavliamo "tti3e takvih pouka.

"rrrrr moj Anadane, ne kupuj raba gizdava ni kradljiva da ti

rrrrr rrija ne rastodi. Sinu rnoj Anadane, ako te gdo na puti.rt,c i rede dto k tebi, to ti umiljeno odgovori proti njemu;'.rrlil bo dlovdk rede brzo slovo, a po tom se uskaje. Sinu

,,,,,,,0i koio|" ie (sudeii po iirilskim tekstovima) imperfekt od

' a Sto se tide tog djeteta,r U Dubrovatkom: usipao bi parst na oii moje u dan smarti

ttt,'ir'; ako li bi kCi bila, pustila bi suzu na me u dan smatti moie.lrr;r r' p/sl svakako znadi prah ili blato, moZda je usekal bi iskriv'11, r,rr urrr.j. vsipal bi; na oci : na oku.

' Ov-a ie ientenciia identidna sa biblijskom u SalamunovimI'rrt.rrrr?. (IX, 10) i Eklesiastiku (I, 16), a takvih analogija ima u\l,rrrr prilidan broi.

'U DubrovaEkom prizri6, ali je jedno i drugo nejasno.1' sastanes

Riied je o biblijskoj Dalili koja je snaZnog Samsona pre'r.,rrll osirigavSi mu kose u kojima je bila njegova snaga i takor',, I'r'cdala Filistejcima (isp. Knjigu sudaca gl. 16).

'11 llrratske knjizevnost sred. vijeka JfJ304

rnoj Anadane, ocll i materd kletvi ne prinositt da ot ied s",ojihradost prime5, to se skoro prigaja, koliko da bi -iutri.r: Sinumoj Anadane, boljia jest razmi5ljena nego ,narniSljena. Sinurnoj Anadane, nedistivi nigdare ot ploda ne nasitit se ime-nija svojego razv6 kada umret, tada nasitit se zemlje. Sinumoj Anadane, ako dije telo tuje na puti leZi otkrveno, ti nepokrivaj ga; ako li je pokriveno, ne otkrivaj ga. Sinu tnojAnadane, ugodiv roditelju prijet si u nebeskoga. Sinu rnojAnadane, u zli glumi jest svada, a u svadi 'boj, a u boji krv,a u krvi smrt, a u smrti grihi. Sinu moj Anadane, sa vsimse duia moja ljubi, a trih nerravidi: jedno nevdrnoga, gdoje nev€ran nevdran je gos,podinu Bogu i roditeiju i gospo-dinul:; i drugu i Leni; 2. ki je ubog gizdav, tim se gizda, nadto pogleda? 3. ki se gospodina ne boji, ako mu je gospodinmadak, pogladi mu usov, jere ta ki drZi za vrh glave okre-nuti hoie kamo mu je drago.tn Sinu mqj Anadane, ako pridegnjev na srce tvoje, ne rci zla drugomu da lud i bezumanne budeS. Sinu moj Anadane, v noii prez oruLja ne hodi daini ne svldkut svit tvojih s tebe.

Slijede joi mnoge poulce.

I naudiv ga vsakoj prdmudrosti i knjize i gramaticecrdkvenoj i predah ga Sinagrepu caru. I rede mi Sinagrepcar: Blagoslovljen jesi, Akire, jako danas mi jesi predai sinasvojego. Ako mi ugodit, to poZivet u svojej starosti podteno.I po5al b6h domom i ne videl beh jako sin moj jamu kopalbi poda mnoju. I napisa Anadan dva lista i da jedan carursi rede: ,Care, radost ti pristupaje,ls vel' 'ti Akir: gotov budi6. dan miseca marda na polji na Odorskom kakov si potrc-ban na boj proti ratnikom.< A drugi list posla Akiru govore:Veli ti car da si gotov u nene ,kakov si potrdban proti rat-

11 ne kuni1e moZda vei sutra13 gospodaru1{ Redenica nije jasna; ritet usov bit ie genitiv - akuzativ

pl. rusizma ycbr : brkovi.15 Petrisov rukopis nema ovdje imena careva, a u Dubrrr-

vadkom zborniku veli se: Alonu caru. Po nekim verziiama osuclirrje Akira na smrt car Asarhadon, tj. Senaheribov nasljednik. I'ovijest kaZe da je Senaherib poginuo u jednoj pobuni.

tc neka ti je radost pristupajuii (a to je poz,Crav)

rrrl.;pt.ri Treti pisa i prnese ga k caru i rede: "Care, vij da

l, rrroj otac navel na te.< Gledav car knjigi i rede: oEda jeLrz rra Akira?n I rede Anadan: "Pogledaj na polje na Odor-.1,,r. Ako ti ne bude, to rti laZuta i ne veruj mi.n I pojde car, r'icli silne vojske na polji na Odorskom i strahom posta.1lI rr'd'e Anadan: >>Care, pojdi domom, ja hoiu Sad uveiati:0rrr,,icga oca hitrimi i slatkimi ridi. I pojde i pride,ka ocu ir, , t': "Blagoslovljen jesi, Akire, veli ti car priti preda se,Lr,rct' t€ darovati pred poklisani paraonovimi." I poje Akira,l',rvcde ga k Sinagrepu caru. I da mu car onu knjigu i'lcrlajezt Akir i ne more ni5tar reii ot Zalosti velike. I rede\rrrrclan: >O stari i nesmisalni, tako li ne o,tveiajei caru go-,1,orlinu mojemu! Kamo sila tvoja tamo i um tvoj.< I rede,\rurclan: "Care, sudi ga." I rede car: ,Anadane, ti ga sudi1',, clcleh njega." I rede Anadan: ,Ode moj Akire, podobajetrrri tc'be plakati se.:z Veli mi car otseii glavu i otnesti ju 100l.rl,:rt daleko od trupa tvojego.< I rede Akir: rCare, ne pogub-l;;ri me, molju te, gospodine, ni moje delo zlo ni jedno. Ako lirrrc le hoi pogubiti, pogubi me u domu mojem da si oku5u:s otlrlt'ba i ot vina mojego i da me opladu moje neveste.n I preda ga,lrrrgu njegovu i rede: nPovedi ga do,mov i useci. mu glavu.u It,r )\,(.'de ga. I posla Akir k Zeni svojej i izide Zena njegova i 5 njut{x)() devic24 odev5e se u dobar bradnik. I pojam Akir druga'.r,ricgo i nade mu govoriti: "Pisano je v knjigah: Kto ljubi,lrrrga svojego poloZi duSu svoju za ni.25 DruZe, ti vd3 da,rrrr ja tebe pomagal i mojega gospodina. Sada te ja molim, rrlosim. shrani ti mene.< I rede: ,Kako te hoiu shraniti?uI rcde Akir: ,Imam suZnja Varavu oblidjem podoban karrrrrL';:6 molju te, njemu glavu useci, a mene shrani." I rede:' l,r ti ho6u udiniti." I rede Akir v domu svoiem v noii isko-

r7 Ovim je laZnim nalozima Anadan Zelio postiii da se vojska.'krrpi na Odorskom polju i da car stekne uvjerenje da je vojska

1',,lrrrnjena protiv njega.r8 onda ti laZemt$ strahom (prestra5en) zastane:o (poii i) nagovoriti:' gledajuii, tj. knjigu (pismo),'? duZnost mi je da te opladem:'| da okuSam::r U Dubrovadkom: 60 diepica.:5 To je vei kr5ianska misao izralena u Ivanovu evantlelju

r r\1, 13) i njegovoj prvoj poslanici (III, 16).ro nalik na mene

306 307

pati jamu pet lakat gluboku, a pet Siroku. I poloZiSe 5 njimhleba i vina. I izvedezt Varavu i usede mu glavu. I pride Ana-dan i nade biti njegove rabe i prolevati njegovo vino. Akirtoga poslu5a5e u jamd sede.:e I reh: Sinu moj Anadane, v irneboZje budi, ne rasipuj imenija mojego, jere ,tako s muku is trudom ne stede imenija mojego ne bi li ga srcu teSkostratiti ludo.

I pride glas k Alunu caru velikornu i r65e: "Pogubi5epremudroga Akira." I rede Alun: "To je Sinagrep i sebe po-gubil kada je Akira pogubil.< I tadaje posla k Sinagrepu irede: >Care Sinagrepe, daj mi dohotke i zijze -i grad ni nanebi ni na zemlji ni na vodi." I sli5a to Sinagrep car i prizvasvoje vdinike i boljare i veia3e 5 nji,mi i ne more se tomunijedan proumeti da je ona zapovid. A druzi rdse: "Toga siti, care, pogubil ki bi se tomu prorazum6l." A treti r65e: >Toje Anadan ot njegova natrka, eda bi se on proumel."so I pri-zvaSe Anadana i re5e: rAnadane, proumdj se.. I rede: ,Jase tomu ne umem prourneti.< I rede Sinagrep: "O premudriAkire, vetiki knjiZnide, vseje zemlje moje svrdtnide, kako tepogubih huda detiia posluiaje!<st I rede drug jego: uCare,da bi ti dal gdo bi ti ga Ziva povddal?" I rede car Sinagrep:oUgodnide moj, ako istinu govoriS, to da sam prosi5 dam ti.sI rede caru: >Daj mi v,iru i privedu ga.o [I da mu vjeru carSinagrip i privede Akira drug njegov. I veseo bi car i vid.icAkira.1.r: I obrvi mu bdhu odrasle jako u divjaka i nohti kakou orla i telo rnu zemlju popalo.aa I rede jemu car: >O Akircmoj, pojdi domom i prebudi 6 dansr v domu svojem i potom budi u mene.<(

I po tom pride Akir i ispoveda mu car Sinagrep redi sijc,zapov6d Alu'na cara. f reie Akir: oBudi bespedalan ifirn, r.c.imi jastr6barem da ugotovaju 2 nojeviia.< I othraniti je rci.ci bista poletka i udini kovdeg i povede d6tiia imenem Jasarr,I pride k Alunu caru preobraziv se,i rede: ,Care, pokloni [tllse Sinagrep." I rede Alun: oTi li si pri5al o tvojego gospoclirrrr

,7 tj. njegov drug'8 sjededi2s zidt, zidajao ne bi li se on domislioat slu5ajudisr Tekst u- zaporkama preuzet je iz Dubrovadkog zbonrik,r33 dosegnulo, sagnulo seu U Dubrovadkom: petnaiste dana.

, r, t.lr opravljatil<sr I rede: "Kako ti je ime?< Rede: >Ime mil, Ambdkan, konjuh gospodina rnojego." I rede car: >Ambe-l..rrrc, poloZi si sam konjem, ja ti tvojego gospodina radi1'r ,rvlju jere je poslal ka rnne svojego lovasa o svojih dlz6h.<aeI rt'te Amb6kan: >Ne takmo lovas, da ako bi janjdar opravil1,,r:,podinu pedal, to bi dobar dlovdk bil.< I rede Alun: "Star1,'.,i dlov6k, um rti je oskud6l." I rede Amb6kan: >Daj mi pri-!,2;111iigsz odima." I rede car: >Stana prosi i da5e mu stan."I rr'ic car: "Pridi nad si pri5alse i poslan.< I rede Ambekan:z,rpovedaj .mi, hoiu [diniti1." I rede car: "Najprvo mi spieti

rrrt't)t pdska da si Zr6bce zameiu..,le I rede Amb6kan: ,Care,r, , i rni to ule prnesti iz svoje polade da ga ne otanju ali ne,'1.';rdu.ono I rede car: >Ja sam gospodin, ja ti velju: stvorirr,rr si poslan.< I vze svidar i provrta st6nu i vpusti trake.lrr:rcl'ls v poladu. I rede A,mbekan caru: "Svij to uZe, ako to,rvijc5 i drugo ti spletu." I rede car: ,Tvori nad si priSal."I rcic Ambdkan: "Zapovlj mi, hoiu." I rede: "Zij mi grad,'r rr;r zemlji ni na nebi ni na oblaku.u I pojde i priklopi kov-,,r: lka dvjema nojeviiem i rede uljesti u kovdeg djetiiul4lr r, t'c dvignuti turju glavu [na kopju]te i dvigosta se nojeviia.I z;ric Jasan vapiti: "Nesite'tlak i kami i drdvo i da je po-rr'l)ro da ddlatelji ne krsmaju.n I nade biti Ambekan ljudi,l,,l,r c i zle: "Ddlajte gradlu I pode5e vlastele govoriti: "Velika, r'rr Ambdkan nedvorja." I rede car: "Ambdkane, neka stojit,, tli'lo.< I rede car: "Amb6kane, da mi je: dubovo bdlo,cl' llpa, na onih stlpih pedeset koles,44 a u tih koleseh 2lrr'.t i, jedna bela, drruga mi5ca drna.u I rede Amb6kan: >To,r rr:rioj strani i pastiri v6de ki dobitak pasut. Dubovo bdloI ,,,1i(de, 12 stlpa 12 miseca, 30 koles 30 dni u misecu, 2 mi5ciqs

"5 o poslovima tvoga gospodina pregovarati'I[ po svojim poslovima"r Dubrovadki: prilijetanje.'u na Sto si do5ao'u Dubrovadki:. zav ezuj u, zavezujem,r" cla ga ne otaniim, ili ne skratim" U zaporkama je dodano iz Dubrova6kog.': i rede da se [na kopljul digne glava divljeg goveda (tura)'r hrastovo deblo. U Dubrovadkom je dubovo bllo ispravnije

", 1,,, glagoljsko bElo.',t pedeset koles (: kotada) je krivo umjesto trideset, kako

r, ill1()

'" [J dubrovadkom Libru svaki put je rijed o mu5icama, a ne,, rrric:lmo.

308 309

belo dan a 6rno noi." I rede car: "Ambdkane, da mi je: VaOdorskoj zemlji osli rovut, arnpapret46 v Ejuptih kobileZrebeta izmeiut.< I rede: ,Hoiu ti zjutra pov6dati.. I uUithora i p6vca i rede: oCare, imil sam doma jednu pticu kame je s jutra budila, i-ovu noi Sad odgrize 1thorl glavu mojejptici.< I rede: "Amb6ka,ne, demu sam ja poaoLin, dernu limoji boljari?" I rede:..>Podoban ti jesi slniu, a tvoji boljarisl'nadnim ludam.u I redc car: "Blagoslovljen jesi, Akire, jakoot danas naudih se vsakoj mudrosti.<rz I daiova ga ,ei;,i.i-idari.

I pride opet k Sinagrepu caru i rede: >Ca,re, ove daripldaj drugu mojemu ki je mene r^rhranil, a rnani daj mojegasina A.nadana da si ga poudu,48 zabil je moje udenij"." i i"mu.ga svezav i povede ga domov. I ur6za 30 prutov i svlddega i nade ga biti. I pravlja5e Anadan: 'Ode molro Akire, neubijaj me, da budu konjuh kobilam tvojim.< i rede Akir:"Sinu moj., bil mi jesi kakono su vldju dEcu udili knjiz| azbuki, a oni tadaje uji5e kozle.< I nade ga bi,ti. I rede Anadan:,Ode, molju te ne urbijaj me, da budu ovdar ovac tvojih.<I rede.mu Akir: "Sinu moj Anadane, bil mi jesi kakono je vlkSal po ovdjem trag'rl i r65e jemu ljude: Vlde, da tud6 hodi5?Pravi vlk: Odi ,rne bolita ter rni je zdravje ovdji pnah odimatle po njem hoju da mi odi ozdravita.<(d0 I nade gabiti. I rede:"Ode, molju te ne ubijaj me eda budu da mi veli5." I redcAkir: "Sinu moj Anadane, bil mi jesi kakono ie kmet delalstupicu ,na prisku i pride zec i rede: Ca to eini5) I rede: Ovoklanjatelinicu Bog'r.r dinju.sr I rede zec: Da da je to va usteh?I rede: Ovo je hleb. I pnide zec i uveznu. I rede zec: LukavaBogu ,klanjateljnice, ne prijemlje Bog tvojego klanjanija, atvoj hleb mani zlo ogoruhnu.<<sz I nade ga biii. I rede:

"Oec,molju te ne ubijaj me da budu da mi ti veli5." I rede Akirr"Sinu.moj, bil mi jesi kakono je osal poSal, otrgnuv se, upolje i srete ga vlk i rede jemu: Dobar dan, osle. Fravi osal:Ne budi dobra momu gospodinu ki je mene zlo privezal, a

rri rnani dobra kada sam tebe sr6l.< I nade ga biti' I rede:

' occ, molju te ne ubijaj me da budu da veli5'u Rede Akir:sinu moj bii mi jesi kikono je jablan stala na br6gu r6ke'

, :r ic na njel roclito to je u r6ku padalo, a r6ka ie otnosila'"I zalnu 5953 Qf straha Anadan i puknu ot Zalosti i konac

I 't I l:.1.r{

1B ampapret je nepoznata rijed, znadi: dok, naprotiva? Ovo znadi da je Alun u Ambekanu prepoznio Akira.re poudim40 Ovdje je nepotrebno dodano: Anadane moliu te,so bolita (: bole) i ozdrayita (: ozdrave) dualni su oblicl51 dinimr: a tvoj hljeb meni je zlo (te5ko) zagordio

:t Talnu se, vjerojatno nastalo prenazrr:rienju: zagrcnuti se

M zavr5i, umre

zalopngti - zalanuti

310 311

52.

RUMANAC TROJSKI(Roman o Troii)

, Ovaj vite5ki roman nalazi se u petrisovu zborniku, eiaeoli-skom.rukopisu iz 1468., gdje se naziva n indeksu RuntanacTroTiii.P.ostoji i je.dan stariji gJaggljski rukopis koji duva i bolju reiak-clju, q to je tzv. Vinodolski zbornik-iz prve pol. XV.3t., ali unJem Je sacuvan samo poeetak romana, cigle dviie stranice. Obarukopisa pripadaju istoi redakciji, premd"a ie Vinodolski oisandakavski, dok je Petrisov kajkaviziran. Istoj"redakciii pripida ij95 jedan mladi hrvatski, latinicom pisani prijepis ii g-. 1621.(Deredtajev) koji je bio u biblioteci Nikole Zrinjskog (1620--1664).Postoji i srpska, srednjobugarska i ruska redai<ciia, a sve su po-tekle iz jedne osnovne juZnoslavenske matice koia ie nastilanegdje na zapadu, ali se nije saduvala.

- Mi _smo preuzeli podetak iz Vinodolskog zbornika (a), adrugi odlomak (b) iz Petrisova zbornika.

a)

p e5e kralj limenem Prije5lt i b65e velmi bogat. I v nikiI) dan pode loviti. Prigoda se jemu priti na jedan lip otok.Toga otoka s jedne strane teda5e veliko rnore, s drugJstrancteda5e r6ka SanaktuS, s tretu stranu te6a5e r6ka i,rnenenrmore PeleSino, s detrtu stranu b6Se lug Lodoma, a s potrlstranu dol Injiin na kom rasti5e mnogo cv6tji razlidnitt.tr drago rnu b6 na srci i na njem pode grad zidati i dto bcic

ilI

i

.r,,.rrlll irnenova svojim irnene,rn Prdjija.z Potorn Prije5 kraljr,,rli sino svojego Ilu5a kralja. IluS rkralj udini silno ddlo i1'r izicla vede ot oca svojego i imenova svojim imenem Ilu5.I'.tom IluS kralj rodi sina svojego imenem Lavmedona veli-l,r1gu. I Lavmedon udini s,ilno d6lo i imenova svojim imeneml ,rvrncdonija. Potom Lavmedon kralj rodi sina svojego ASa-rrLrr{a kralja. A5arikuS kralj po odini smrti prizida ve-,,' <)d oca svojego i imenova svojim imenem A5arikija.I',lorl A5arikuS kralj rodi sina svojego imenem DardanuSaI'rtl.ja. I Dardanu5 udini silno ddlo i prizida veie oca svojegor rncnova svojim imene'rn Dardanija. Potom Dardanu5 kraljr,rrli sina svojego imenem TroiluSa kralja. I Troilu5 kraljI'r izida veie od oca svojego i imenem svojirn imenova Troja.I'()tom Troilu5 kralj rodi sina svojego Prijamu5a kralja.I l'r i.iamu5 kralj ime5e Zenu svoju imenem Jakupua gospojur lri' tegotna. I v sn6 rodi glavnju i vznese se na nebo i udri',r' t)p€t k moru i izdrdSe se iskre ot njeje i pado5e na Troju, pogore T'roja do fudomenta. I obudi se gospoja Jakupa ot',rr;r i pov6da ga rnuZu svojemu Prijamulu kralju kako beSer rtli'la. I Prijamu5 kralj mi5ljaie na srci svoiem i s jutra1'rizva trojske me5tre i proroki i vlastele [i niZnje ljudi] darur se,prorede da to [govoril san. I proreko5e jemu rneStrir rt'koSe mu: oOie po tebe,roditi se sin ot tvojeje Zene s koga' rr r' pogordti Troja do fudomenta da ne bude karnen nal.,rrnone ostati.( I pride Prijamu5 kralj k svojej Zeni i rede1, j: "Gospoje, kada se rodi sin od tebe, ne hrani ga, da rci1'.r trbiti." I rede gospoja Jakupa: ,Gospodine, veliko rada,', rr Judinitil da je tvoje poveljenije.< I kada se rodi ddtii ot,'1,'ie b6 vele krasan i smili se4 materi i povi jego v bradinr ;'ovi 5 njim mnogo zlata i nede jednornu junaku: ,rYazmi',rit'cl6te i ponesi je daleko od Troje i vrzi je v kraj s puti.<I I:rko stvoreno b6.

I pride jedan pastir i najde ga - komu be5e pastirlr/( llA tu noi rodila sina. I prinese ga k njej i rede: ,rZeno,lrr;rni tako toga tako ovoga.< I veseljaSe se o njem i izde murnrt'PariZ, jer rasti5e iskruZiv Siju kako faril. A ko jej be5erl:r(di sin rasti5e jakc i drugo dete. I kada imas be 7let,

: U stvari Frigija (u Maloj Aziji), a odatle i kralievo irneI'r i jc5.

:r Hekuba.a Orig. smisli se.. njima

t Tekst u zaporkama ie iz Petrisova zbornika.

312 313

grediho'ta na polje s ocem svojimo i gredihota crkolu dobitka.rI svajeva5e PariL 2 voti i ki jeju d-obara5e drugomus toinuParii spleti5e od cvitja krunicu ,i kladi5e ,ru .Jg", a f<i nedobiva5e tomu ot slarne pariZ d6la5e kudmicu. i i."gi,inpastirev udela5e bar.

- I kada pride u iunadko 1vr6me1, gredi5e gde [sli5a5e ju-nakel i vitezi i kuia5e tslegul I premigaSe lr"rrru.dof 1ig."'ilvsakoj rvlnji, I tu probode jednoga viteia imenem SliL"pr"dApie5-emo kraljem. I po torrr udiniprijamu5 kralj zbor i rede:"Pred vsim zborom- p,ravlju: Kto oi-e ot vas pomagati pri-jamu5a kralja v trojskom dele pomagaj mi, oiu mu.-dati tridoli zlata.< I sli5asta to 2 djavra zrmut3.ra pebus i Netteuus,'ocdnista se 5 njim. I b6de pebu5 guslnik i gudi5e i grediSe ka-ygl:j" rnnogo i vsakrr na svojem mdst6 itaja5e i-zida5e se.I b65e Nektebu5 morski djaval i zapovdda5e *o.r, i gredGtlaa z mora i prZina i zidahota kuda hotdhota. I svrsiita vsadela i pridosta k Prijamu5u kralju i rekosta: ,Gospodine,delo svr5isva,tg daj nama uvdt da si nam obeial.. I bn imapokaza grst i prgi5ieu i rede: "Obljubita meju simi doli kovama godr5.<tr [A ona se rasrdistal i pozvasti jego pr6d Ju-pitra boga. I ne mogosta jego upreii. I pojd6Ja t p.o.o-:icam da prorekut zlo o trojskom td6l6l.

^I proredeno Ue oTroji da ne stojit do vremena [no] dL ," ,aro"i,ttr u prijarnu-

Sevo vr6me.

I f.i+ s,PariZem s ocem svoiim.

.k. ;rlf::i. ima hoiahota, bugarski igraahs..., dakle: igrahu sc

,-.--^l (y9y_aie drugomu nije- iasno; petris ima samo premolaje,DugarsKr lJtartne J) samo prtmagaase, a srpski drugoinu d.aioyu'_s'e, dakle: tko bi od nJrn pool.ledlo.

s Petris ima Prifamiieni, a bugarski Apride\em.. ,o Imena pebui i Nektebus odt6v;i;j;'srdio--iimskim boso.vima Febus (Apolon), koji.ie uto i"Uoe grazb?;N$;;;ii. ipl",i.don) koji je bib bog voai. U aurru.ie Sr8an:eg-viieii-sio ilr'i.,"iiprida, nazii'a itavtim"a; rako

-i 6;i"j; ; ;iil iazii,J lroio8i;il;i:,, Il. Kament2 svr5ismo (u l. licu du?la kao Sto su oblici zictahota, l.to.tdltota, syriista i rekosta u 3. licu a"idi- --;l ryk-3^r1,(podrugljivo) jednu Saku i dvije Sake (pregr5t),' po volllr5 U bugarskom: kako bi T.roia ne stal, d.o yrdmene ne tla st,bi _r.azoril'; ri Petrisa: da ima aii'i"iip-iii' marc ir:im.7.r.-F,:.1

'odice su boginje,-i to-- prema bugarskom ko"i"[it":-;;; i,;i;.su se posvadile oko zlatne iabuke.-

I po tom Zenja5e se Peleu5 kralj Teti5e6t0 gospojom it,r izru vse prorodice u svate razvi jedne ne prizva, Di5ekordiu;',). l)o.ic ne prizva ka b65e svadi gospoja; kamo godi grediSel.rrrro krv stvoraie. I udini zlatu jablku i napisa na njoj slo-r,'srr: "Sija jablka zlata budi dana najlip5ej prorodici u'l ro.li.< I povrZe ju v travnici Peleu5evi. I pojdoSe tri pro-t,)( iee v travnik hladiti se i najdo5e zlatu jablku i prodtoSe',1()\'Lrsa i svadi5e se oba njurs ipozva5e se pred Jupitera boga.I pliclo5e preda nj i reko5e: ,rGospodine, najdosmo,siju zlatu1:rblltu; pravi pismo: ka je vasts najlip5a toj budi - i sijuq;rblku daj toj prorodici. Sudi nam i pov6j ka nas je naj-lr'pia, siju jablku daj toj prorodici." I Jupiter bog ne upi:o'rrr suditi, rede: >Ja vam suditi ne(u, zat Juno5 mi je Zena,l':rlci mi je nev6sta, Venu5zt mi je sestra. Pojdite pred PariZa1,:rslireviia, on vam sudi.u I pojdoie pred PariZa i reko5e:'Nrrjdosmo siju zlatu jablku; pravi pismo: Ka vas je naj-lrpii:: toj budi to jablko.zs Sudi nam i vij ka nas je najlip5a;to jablko daj toj prorodici." I ne bdie im rad suditi Parii irt'ic: >Idite i svldcite se i pridite nage preda me, ja vam',rriu,24<<

b)Paril. se opredijelio zaVenuS, jer mu je obedala liubav naj.ljepie grike Zene, tj. Ielene, iene cara Menelauia (Menc-laia) i otkrila mu da ie on sin kralia Priiamuia. Stoga pod.eu Troiu i PriiamuS ga otinski primi. Doskora sagradi ladtti otplovi u Grtku gdie ga car MenelauS primi na dvor. Dokje car bio odsutan zbog nekog ratnog pothvata Parii ieoteo Jelenu i odyeo je u Troiu- Zbog toga Menelaui uz po.moi cara Agamenona (klasiEnog Agamemnona) podigne'veliku voisku i dovede je pod Troiu gdje se zametnulo

I0 Peleui kralj i Teti5a gospoja odgovaraju imenima Ahilovihroclitelja: Peleja i Tetide (nimfe Nereide).

17 DiSekordiia (prema lat. discordia - nesloga, svatla) ubrajasc takoder mettu prorodice, tj. boginje.

te Petris ob nie, oko nje (jabuke).10 od vast0 U orig. hiperkorektno ne v'mi, u Petrisa ne hote.el Imena proroiica odgovaraju klasidnim grdko-rimskim bo-

1:injama: Junoni (Iuno), Paladi (Pallas) i Veneri (Venus).:2 Petris ima svaki put arhaidni oblik najlipii umj. najl6p5a.rs prije jablka, a ovdje jablko (kao u Petrisa):4 sudim, tj. sudit iu

311 315

desetgodiinie rvanje. Na troianskoi strani najveii ie iunakPrijamov sin Ektor (Hektor), a na grtkoj AcdliS (klasitniAhil). Evo odlomka o pogibiji Hektora i Ahita.

T mej tr-m premog Agamenon car i lze silu hier Riieu5uI popu KriZeidu gospu.t I b65e KriZeuS boga Pebu5a sin irasrdi se Pebu5 bog i pusti v grdku vojsku velik nedug i vsakiclan umirahu mnozi vitezi. I prizva Agamenon car Kalka5azpopu i rede: >,ZaE ta pomor be v grdkoj vojsk6?< I rede Kal-ka5 pop: ,Gospodine, ne sm6m ti povddati.< I rede: "Ako mine pov65, sada si mrtav.<( I rede Kalka5: "Vzel si hier KriZeu5a popus i vrni ju ocu jeje i dokle je ne vrneS dotle neprestane ta mor.( I tudje ju vrati ocu jeje. I pri5acl Aga-menon na stan Aceli5evr i vze njega hotnicu. I pni5ad Acdli5i hte ga ubiti Agamenona i o5ie ne t6.s I s6d65e u Satord svo-jem i gude5e v gusli, a ne tr55e iti na rvanju.

I izved6 to Ektor kralj kako Acdli5 neie na rvanju ivsaki dan izjeSiujeo i dinja5e veliku smrt u grdkoj vojsk6.I poslasta oba cara Urik5e5az prosit Acdli5a da bi vazamoruZje i po5al proti Ektoru kralju. I priSad k njemu UrukSeSi rede: ,Gospodine Ac6li5, vazmi oruZje i idi proti Elttorukralju, oslobodi krv plemene tvojego.< Aceli5 mu ne otgo-vori niSie. I rede BriZida:s 'Agamenone care, ja brZe mogunaprositi AcdIiSa nere Urik5e5." I pri5adii BriZida gospa irede: "Gospodine Ac6li5, primi oruZje i idi proti Ektorr_rkralju, osvobodi krv plemene tvojego.< Acdli5 i njoj ne ot-

t Agamenon uze silom kier sveieniku Riieuiu ili Kriieuiukoji. se u Ilijadi zove Hriz (Chryses), a kierka mu Hrizeida (Chry"sets ).

t U Ilijadi Kalhas.3 Kriieuia popu molda je pogreSka mj. KriZeu5u popu.

. ..o 9uo ime u bugarskom rukbpisu glasi AciIeS, u srpskomAncileS, a u nekim taliianskim telistoviira Acilles.'Iz naSes seteksta ne vidi za5to je Agamemnon uzeo ba5 Ahilo'"rr hotnici, alije to razvidno iz bugarske i srpske redakcije gdje se prida cla ieAc.ilei pitao Kalka5a za uzrok pomora i dalebn sam-vratio Ki:i-Zeidu ocu.

s td : htie, a malo dalie tdie : htiese,. . t izjeiiui-e je vjerojatnb part. prez. akt. prema glagolu izjcz

. '_gpi cara, tj. Menelaus i Agamemnon, posla5e Urikieia, irto je Ulikses, najlukaviji junak u-grdkom tabbruI Brii.ida je Brizeida, tj. Ahilova ljubovca koju mu je Agrrmemnon oteo.

316 317

r',nori. I pride Protokolo5 d,ojdiio i rede: "Acdli5 gospodine,primi oruZje i poj proti Ektoru kralju i oslobodi krv ple-rrrcne tvojego. .Ako li ti nei',te daj mi tvoje oruije eda kakotvoiim glasom protivlju Ektoru kralju.utt I di mu Aceli5,,r,oie oruZje i tariLa svoga i rede mu: >Vari se, ne idi protilrlitoru kralju, ako ide5 ne oi'se vratiti.( I oboruZiv se Pro-Ioliolo5 i vsedd na fariZa i vze Ac6liSevo znarnen'je. I videil roiane aramen'je Ac6li5evo i b6Zahu kako ovce pred vlkom;r rri'ini veliku smrt v trojskeh ljuddh. I obrati se k njemul:litor kralj i rede: uKaj puja5 ove lj{rdi kako ovce? Obrati'.,' ka mn6, ja sam Ektor kralj, ,trojska desnica. Ako me1',,bijeS, teb6 budu otvorena vsa trojska vrata.< A on mislil':rko bi pob6gal da bi pogubil glas Acdli5ev.tz I obrnu sel' rr jcmu Ektor kralj i probode gaipriveza ga k njega konjarr'prri3 i vlada5e po Troji.

I pride glas ka Ac6li5u glagolje: "Ubi Ektor kralj Proto-l'lrr(a dojdiia tvojego.< I vele bd Ac6li5 Zalostan i namr5ii, l posla k Ektoru kralju glagolje: oVznesi se, mn6l si da,r n)cne ubil kaj si ubil rnojega dragoga brata Protokolu5a, r'.'r'l si na njem moje oruije, ti je ima5 platiti. VeS, ka sta,lr:r cldtiia jedan sasac sasnula jesta si bratart i oie jedan,lrrrlroga Lalovati.< I posla k svojej matere imenem Teti5i1,l.r;,ol.ie: ,Gospoje, daj mi takovo oruZje kakovo si mi bilar t)r\() dala; ubil mi je Ektor moga draga brata Protokolu5a.\1,, gil ne daS, ti si kriva v mojej krvi i smrti; kakovo koli,'ru,/ic najdu 16.1ts proti Ektoru." A ona tudje ide v jednu1,,rnr k Vlkanu5ute kovadu pri kom beSe tri sta djavlov ki1,.' rrt':ihu kovati i ona mu obeda vele zlata. I udini jej oruZje,l,,li1o, a ona je posla Acdli5u u vojsku.

" Protokoloi, tj. Patroklo bio je Ahilov doitii, tj. brat po,,.rt( inom mlijeku, jer ih je jedna Zena dojila.

,, neieS', cla se tvojim glasom suprotstavim Hektoru (ier ie misliti

,t r 1t' pod Ahilovim oruZjem doista Ahil)'' cla bi izgubio (zaba5urio) glas ili mi5ljenje da je on Ac€li5t' z.Lr rep svoga konja,, braia su (dual)' kakvo god oruZje nadem, iCi iu"' Vulkan kod Rimljana (a Hefest kod Grka) bog je vatre

r 1.,,.;11lisg umijeia, ali ni njemu kao ni drugima pisac. ne da,',r,r, trog, jer bo kr5ianskom shvaianju bog moZe biti samot,rl.rrr - Jupitcr.

I v tu noi vid6 sanju Zena Ektorova gospa Andropatz dajzide is Troje medvdd, a iz grdke vojske prasac i pnes6de pra-sac medv6da. I ide Andropa k Prijamu5u kralju i rede: "Akodai iti u rvanju Ektoru, ne pride Ziv." I ustavljaSe ga Pri-jamui i ne rnore ga ustaviti. Otpravljajui se Ektoru gospojeprostirahu krzna svoja pred njega fariZa. A Zena jego obledese v drno ruho. I rede Ektor njoj: "Kaj si vzela koludrideruho?" A ona rede: "Ako ide5 u rvanju, nei' me va inomnajti i vid6tin - i prostira5e krzno biserno Ektoru pred fa-riZa kako bi ne Sal u rvanju. A Ektor se obrnuv po krzn6 iide na rvanju i udini veliku smrt v grdkoj vojske i svoju rukuu-dini do 7 satl8 mrtvacev i ubi 6 grdkih urov. I be5e svrgals konja DeomedeZa Deteuieviia i vide na niem svdtlo oruZjepisano zlatom i pognuv se deraSe ga. I vidd ga Aceli5 i bliZepripad i probode Ektora kralja i rede ga privezati k njegakonja repu i povldde ga v grdki stan i poloZi ga v krile Satorasvoga.

Izv6de to Prijamu5 ve'der i ide v grdki stan iSiettt Ac6-li5eva Satora i najde ga. I b6hu straZe pousnule i ugledaEktora mrtva. I paki pride k postelji Acdli5eve i zade gibatiAc6li5em glagolje: "Ac61iS, o Ac6li5u gospodine!" Rede Aceli5:,Gdo jesi ti?( A on rede: ,'Ja sam Prijamu5, otac Ekto,rov.<Re6e Acdli5: uAko s'i ti Prijamu5, ja sam mrtav." Rede Pri-jamu3: ,Toga rni bog ne daj, gospodine Aceli5u, da bih jaspeia vLteza ubjl. Pri5al sam ako mi da5 mojega sina naotkup; dam ti tri onolike stlpe zlata." I rede AcdliS: ,Netakmo na otkup, da daj rrr-i v6ru hoiu ga na rnom ramenidonesti ,i teb6 dati na trojsk6h vratEh." I donese ga Aceli5 idA ga Prijamu5u kralju.

I po tom posla PrijamuS k Ac6liSu glagolje: "Aceli5, go-spodine, idi od Troje i ne dini me veie rvati i pridi ka rnncv crkav Pebu5a iboga i onde mi prisezi i ja oiu teb6. I damti hier moju Prolik5enu:ro gospu.( I pojde Aceli5 v Troju.I sliSa to PariZ i skri se v tajnom oltar6. I vlez Ac6li5 i p<-r-

kleknu pred otrtarom v crkv6 i vzdvig rucdzr k bogu i reic:

- 17 Andropa, Zena Hektorova, u klasidnoj je literaturi Andr<>

maha.r8 7 sat - sedam stotinare i5iuii, traZe(i:o Prolik5ena je u klasidnoi literaturi Poliksena (Polyxcna).21 dignuvSi ruke

318

It,,zL', kinei2 se tebd Aceli5 kako veie ne rju?B Prijamuialr,rli:r.< I udri ga Partl strelu jadovitu v petu i ne prisp65e, rtlzi i duia mu spade.:a I vide to Pr,ijamu5 kralj i b6 velerl,'\lln ar mu v6ru zlomi. I sne 5 njega oruZje i da je v grdku

,,r;',ku carema glagolje: >To vama je onulje jego, ako oceta,l rrrro vam i telo njega."

Alto Acdli|eva oruiia posvadi|e se Urik|eJ i Aiaki. Poito icotto bilo dano Urikieiu, Ajaki se od tuge ubije. Raialttsc'crtc()rke UrikSei utjeii prijedlogom kako da lukayoiiu zaLrznur'l-roju

- trojanskim konjent. On je napravio konja iz "irno-gu stakla< u lcojem je moglo stati 300 vitezova pod oruijem.()rci su ostavili konja pred Trojom i fingirali odlazak, a'l'rojanci su sruiili gradska vrata da uvedu konja u grud.Slijedio ie napadai Grka iznutra i izpana te osvojenje Trojc.('ar Menelaui dade leleni i Pariiu odsjeCi glave. Pogirtuoje kralj Prijam i s'tti iz njegove kuce. Grci se vratiSe kutamattakon deset godina i sedam mieseci borbe za Troju.

r'r kune, zaklinie'" rju m.i. l-vu, rvem''{ Ahilova peta je naime bila jedino ranjivo miesto na njemu.

ti

319

53.

ALEKSANDRIDA

Iz Pseudo-Kalistenova romana o Aleksandru Velikom, pisanaoko_g. 300..n.e., razvilo _s9 {nnogg knjiZermih obrada o tom herojuna Istoku i na Zapadu. Metlu niih ide i iedan roman nastao u irii-noj Evropi u XIV. st., koji se po obradbirazlikuie od drugih roinana. Taj je roman postao popularan medu juZnim Slavenima, Grci.ma i Rumunjima, a u XV. st. preSao ie i u rusku kniiZevnost sdieie takotler stekao neobidno veliku popularnost. Ovu verziiu obiefionazivaju_"srp*oln -Aleksandrijom..- JoS je sporno gdj"e je onanastala. U posljednje vrijeme iskrsava mi5lienie da ioi p6stanietreba traZiti u kraju gdje je u govoru bilo ikavskoe-eiement-a,gdje je vladao katolicizam i gdje je politidki bilo srpsko drZavnopodrudje (Van den Berk). To j-e rirogao biti neki loicalitet na po.tezu izmedu Crne Gore i Peli-e5ca. No postoii mozuinost da'icmatica bil4 dakavsko-glagoljska. Naime i Zadru u iednom inveir.la{r g. 1389..spominje se knjiga o Aleksandru "in littera sclavao;jedan rukopis pisan zapadnom iirilicom u prvoi pol. XVI. st,ima preteino dakavsko-ikavske iezidne crte (tiv. Rou-dnidki); pa iDeredkajev kajkavsko-latinidki rukopis iz 1621. (iz bibliote(e- Ni.ko-le Zrinjskoga), koii se p,oklapa s Roudnidkim, prepisan je sud.akavskgg predlo5ka, moZda glagoljskog. To su dovoljni rdzlor.lda i Aleksandridu ubrojimo u staru hrvatsku kniiZevnost.

Odlomke smo izabrali iz Roudnidkog rukopisa Sto ga ie izdaoV. Jagii u Starinama III, Zagreb 1871, sir. 203-331.

Aleksandar je sin Olimpiiade, iene cara Filipa Makedonskog, ali otac mu ie u stvari Nektenab, egipatski car koilse pred 'voiskom perziiskos, cara Darija sElonio u Makedtyniju gdie ie iivio kao liekar i vrai te se s Olimpijadonrsastao.u liku boga Amona. Razliine rterziie o niegovr,t ot\ittstvu doniiele su mu u kasnijem osvaianiu sviieta mnoptsrete, ier su ga dovodile u rtezu s carertima i bogovittttt.

320

lltitelj mu je bio filozof "Ari|totil", a Nektenab ga ie na-tri:io vieftini o kretaniu zl)iiezda. Od rane mladosti Aleksan'tlar je vrlo pametan i hrabar, pravitan, dareZliiv i pleme'trit, iak je u nekim situaciiama i vrlo osiedaian, ali premattadLLtim vlastodricima bio ie okrutan. Vieitina, neustra-\ittost, brzina u odlukama, a u krainioi rutldi i lukavost,tlottosile su mu uvijek pobiede. Prvo ie divlienie izazvaoI;atl je poiahao divljeg konja uologlaua (bucifala). Ratova'tric ie zapoieo k6d su Kumani napali Makedoniiu. Tada mujc otac rekac: ,Dragi moj Aleksandre, sada vrime do|lo ie. o baiiinsku zemlju biti se; lazmi t)oisku i na boi pohodi.<()tt ie Kumane ametice potukao, cara im ubio i niihovu.ltnljtL pridruZio Makedoniii. Odmah zatim potukao ie,1)oi'.sktL pelagonijskog cara koii ie toboZe doiao u ,pomo6.Filiptt,rr tt'sh,&i aosaiaa otmc Olimpijadu. Filip je, ranjen, po'sljcdnjim snagama odsjekao glavu izdaiici i zatim umro, a.4lal.:sutdar je bio proglaien carem,liurl je perzijski car Dariie, koii se nazivao carem nad ca'r,'t,inia,'iuo'za smrt Filipa Makedonskog, poialje u Make-tlottiiu poklisara Kandarkusa s ovim pismom:

| \:u'ij, car nad cari, takmen bogom zemalinim, zajedno| ) ;to svitu sa sLrncem sjaje, i vsim zemalinim carem i

i', 1,('(lurn gospodin, nahodedim se u Macedoniii pi5u na zna-rrt, ( irrstvu momu glas do5al je jere Filip vai umri i dite,,r1.,,r() ntr carstvu svom ostavil je ne utvrdeno litom i umom.

, ,r,iu Filipovu ja oskrbih i dite njegovo nejako ia poZalih i,,1,;',, irodu u dvoru carstva rnoga da bude i da shranju ga i. , irnr obidajem naudu ga. I knjigu moju prijam5e brzo gaI r,r,uri clovedite i paki na ono carstvo vraiu ga. Kandarkusa,,,r' posl?h, vernoga moga, u zemlji va5oj gospodovati i voj-lrr t.r(Lr k mani posilati. I danak mani po zakonu prinesite.

trlrlrrirr) dite k rnani dovedite sa vsimi carevimi bilizi oca,rt' i,,\'rr i u dvoru carstva moga da udvori: veie bo detrdesei' 'r l,ilr sinov u dvoru morn dvore, i koga viju dostojna car-r\, ()n()ga caistvovati vam poSalju."

I trr knjigu Kandarkus u Macedoniju donese. I Macedo-,'r,.( nicga prijam5e i k vojvodi Ptolomeju dovedoSe i Pto-t,' r'; rr.jcga prijam u Filipus ka Aleksandru dovede ga. I1 rr,,lr, n jih srite, hejam Aleksandrov na kopju suproi njim! ,, ,' i rr jernu pokloniti se rede. I odgovori Kandarkus:\1,' il poklonju se kopju Aleksandrovu, to vi niste pod

',',r l):rr-i.ju caru ni ja smi'm odi Darijevi gledati.< Antioh,,,,, r( ( r': ,Ako to ne udini5, to Zivota svoga uli5il se jesi.o

' i\rrlroh liao i Ptolome'i Aleksandrovi su voiskovode.

I r \ ., I l, I kn iii.c\,nost sred. vijeka 32_il

I tako pristupivSi ka kopju Aleksandrovu pokloniSe se i po-jam njih Antrioh ka Aleksandru na poklonjenje dovede. I priSad5i u carski dvor, Aleksandra na prestolu sid.eii na visokuvidi5e. Prestol njegov ,biSe ukraSen vele distim zlatom i ze-lenim kaminjem i slonovimi kosti. Poklisar pnistupiv pokionise i stojeii dujaSe se lipoti obraza Aleksandrova. Vin-ac bi5ena glavi njegovi od Safira kamirka i od velikoga bisera s mer-silovimg listjern spleten. O des,nu njegovu i livu mnogo viteziu vincih stahu. SeleVku5:l ustav knjigu Darijevu prijam iprodt,i.

Aleksandar to duv, gnjiva i srditos,ti napuniv se i knjiguprijam razdri ju i rede k njim srdeii se: ,Ne tribova5e CaiuvaSemu Dariju glavu videii s nogama besiditi.n Ni tako Mace-donija bezglavna kako se tebi Dariiu mni.< I to rek brzonjih odpravi i knjigu k Dariju pisa govoreii tako:

,Aleksandar, vitez, macedonijsk'i car, sin Filipa cara iOiimpijade carice, Dariju, caru persidskomu. Tr,.o-ju knjiguhu k ljudem mojim piSe5 prijah i prodtih; da zahvaljam-tida se o zemlji naSoj pedali5 i mene mlada u poladi tvojejhraniti hoieS. Nu dica ka m,liko sasnu ne tribuie im se ucarskih domih hraniti ni tustih ni trpkih jisri mes. podeliajme s:nalo dokle od sasca macedonijskoga odkinu se i takok persidskoj hrani priti iu; u carstvu tvom dvoriti hoiu savsimi mojimi vitezi macedonijski,mi. Kandarku5a koga li namposlal jesi Macedonam car da ibude nemoj ga veie posilati,nei' ga veie viditi. Nije tako Macedonija bezglavna kako setebi rnni."

OruZje macedonijsko Kandarku5u Aleksanclar clarol,a irede: "Od carstva moga biZi i kada boi udine Maced.onianes Psrsidi nosi to na glavi cla te poznavit ne ubiju.*

Posli k Dariju vratiSe se i knjigu Aleksandror,rr da5e mu.I prodtiv ju Darij nasmija se, a Kandarkui rede mu: ,Netribuje ti, Dariju, takovu knjigu prijam ,smijati se jere umalolitni mladosti mnogolitnu vidih mudrost. Da boleii zubtribuje skoro izvriii; ne istrg bo, mnogo stradati ima5 oclnjega. Fafii.a mlada,s kada ostari ne trud.i se ob njemu." Darij

z Prema grdkom myrsinE : mirta, mrda.3 Selevku5 je takotler iedan od Aleksandrovih doglavnika.4 lalgovarati s nogama, tj. slati pismo Macedonjanima, a nc

caru Aleksandru5 mlada konja, tj. dresirai

,,lr l1;v11 ne haja, Klitou5a nikoga od najvirnijih posla q Mu-

' ',loniju ka Aleksandru i rede mu ispitati mudrost Aleksan-,lrovu. Aleksandru posla struglu ma'lu i kolo driveno i dvaI rrvtcga velika pradna i dvi vriii velici maka i knjigu pisanur,rl,, lovoreii:-"Darij, car nad cari, persidski bog, ditettt,,,,,,',,-IAl"krandru radovati se pisu.o Ne pomislih tebe toliko,,rr(lr-a biti,z poznah te u prvoj knjizi mojej; neka znai da

rrrl;rrlih mudrbsti nagle jesu. I poslah tebi ditinju igru da, zlbavljaje igra5 i kolo kim mlada dica igraju i dva kor'-, r,rr da tiolitnim dankom naplnjujeS i mak prebrojiv uznaS

, r ,lo vojske moje. Itrarad mani ne poslav, svezan k mani do-

',,|t'n ducleS." iu knjigu Klitou5 uzam i ka Aleksandru tt\l rt cdoniju dojde i Aieksandru u svitlom paras-tasis pokloni

i l<ovdege i mak i kolo i struglu pred Aleksandra postaviSe'

Aleksandar rknjigu prodtiv i glavom pokimav rede:. >O

lcizr-eiene grdine i"oholosti tvoje, Dariju! Bogom takmiSi se'

., rri dlovikom ne mores biti i do neba uznese se i do ada

'rirlc5i.<< Mak vazarn na(e ivati; kovdege razbiti rede i knjigu

l. l)ariju pisati rede govore tako: >Aleksandar car Dariju', .rr,' oLrsidskomu vsaku dast dineii, a sada iesi ditiniemut,, ztrmiju dostojan. Ditinje igre poslal mi jesi, samodrZitelja,, rrrlji tvimi bilizi proobrazuje5 me. I da zna5: krug koia

',',,sa v5e; zemlji kiugu pritridan je. Mi na te dojti imamo it.,tio strugla ou-a ti pred nami vrtit'i se ima5i' eislo makal\,)lra vse saLvah; kovdege tvoje misto dara prijah' I budirr rlosta va istodnih stranah meju dostojnirni tebi Persidi

1,rt'lrivati, stra5ljivi buduii i nevoljnici; zapada ostavi se jere

't,, r'njem ne padeS. I dovolj budi tebi obrok svojih'" I da-

, ,,,, 1 Klitovu5a i da mu kabal papra govoreii: >Misto makoverrrlsks tvoje kabal papra tebi poslah i njega saZvav hrabrostr,rjske moje poznaS,"

Nakon takvih izazova Aleksandar se odmah dao na osvaia'nie Zapada, kako bi osigurao zalede i stekao voiske za rats' Darijem.' Naipriie ie pokorio cara solunskog, zatim ieosvojio Atenu'pomoiu filozofa "Diogina" i lukavstvom tekrenuo na Rim. U grad ie uiao bez tata, ier ie bog 4monRimtjanima u snu lavio da ie Aleksandar niegov sin' Tu su

0 To je antidka epistolarna formula.; da si toliko mudarI parastas, gr(, parastasis : dvor

322 323

mu se poklonili syi zapadni yladari. Zatim je dolao sye doRijeke Okiana koji optide svu zemliu, al.i se morao boriti stoviekoobraznim zvijerima, dvoglavim zmijama i narotitos divljim ienama koje su imale krila i nokte poput srpa. U,Ingliteri" (Engleskoj) dao je sagraditi 1200 galija, u niihukrcao vojsku i redom osvaiao zemlie uz Sredozemtxa mo-re te osnivao nove grado'tte: Aleksandriju, Antiohiju, Vizanti dr. Kad je doSao do Troje "ku lelini prijamie razvrgoiegrad nike Zene cic irnenem Jelene, kralia laccdemonskogaiene imenent Matelau\a< primio je mnoge darot,e kao {toje oruije Aciliia (Ahila) i druge predmete troianskih iuna-ka. Zatim ntu donesoie "kniigu fitoZofa nikoga Omira kubi|e spisal o trojslcom rttsipanju od poiela do svrienja".Poito je odao potast grobovima trojanskih iunaka, rekoiemu filozofi Menandar i AriStotil da je on po bogu Amonuu stvari brcrt iunaka AciliSa i da 6e oni yeiim hvalama opi.sati uspon njegova carstx,a nego ito je Omir proslavio pri-jainje careve. Na to im je Aleksandar odgovorio da bi yoliou Omirovim knjigama biti nazvan careuim koniuhom negou njihortima carem iitave zemlie.Nakon 14 godina ttratio se u Makedoniiu i dao voisci odmor.Onda je poveo 50.000 momaka, sve samih Makedonaca lcojisu srti biti iednalco obuieni i ieclnako jeli kao i on te krenuona Istok. Pokoravao ie redom sve zemlie koie su priznavaleDariievu vlast. Kad rnu je Darije s pogrdama poruiio nekase kani osvajanja zemlie cara nad carevima, Aleksandar muie jednako odgovorio: "Reka! nas iesi tirati i uhititi, a mi kc(Lrstvu tvomu idemo." Prije nego je krenuo na Darija htittje da osvoji ievreisku driayu odnosno da se pokloni boguSabcntu u Jerusolimu. Najprije u snu a zatim i na javi, nato ga je potaknuo prorok Jeremiia koji ga je svetano do.iekao sa svint svetenstyom i narodom te mu prorekao daie uz pomoi boga Sabaota svladati perzijsku siltt, osvojitiEgipat, ubiti indiiskog cara Pora, sretno se izvutji iz sviltnevolja i da te se zvati carem od Istoka do Zapada; zatintda te doii bliz.u rttja gdje ce nati ljude koji nisu osudeniAdatitovim grijehom i lcoii ie mu proreii ito ie mu se io.ldogcditi. Slijedila je vojna na Egipat koji se nije htio prt'.dati. Pritisnttli Alelcsandrovcm opsadom Egipiani su stalimoliti ga za milost, jcr da ie on sin niihova cara Nektenabu.Rekoie mu dcL je Nektenab odlazedi iz Egipta ostavio pistnou kojem je proricao: >star odhoiu od yas i doidu k tanrmlad<. I doista kad je Aleksandar doiao pred Nektenabo,t'spomenik, iz niegove je ruke pao vijenac na glavu Alelcsart.dru. Dariie poialje na Al.eksandra golemu vojsku na tclus vojuodom Minantorn jer da se njemu kao caru ne dolikttje da biie boj s jednim gusalom. Pred sukob na riieci Eprrttu (Eufratu) Alelcsantlar je svojim ttoinicima rekao or(tlgovor:

"O vsesilni i mili moji i vele moini macedonijski bojnicir 1', llgonitascie vitezi! Pokrov velikoga promisla i pomoi ve-I l..r boga Sabaota jest s nami koga na nas vidiste kako Rim, , lrlii prijasmo i Zapadu vsemu gospoda nazvasmo se i otoker:r,rrslic vse vazam5e Jerusolim prijasmo i tu bogu nebes-t,'rrrrr poklonismo se i pomoi njegovu vazam5e Ejupat pri-I., ,r)o i do velikoga Darija cara persidskoga dojdosmo. Dal.,r njega ubijemo, gospoda vsemu njegovu budemo; ako li

,,ll rlirs razbije, vas svit pred obrazom njegovim nas ne more,rl,r'iti. Bolje je naxn danas vsim umriti na boju ovom nego

1'r ,'rl Persi bigati: vsakomu mudru dloviku smrt podtena boljat, ilcgo sramotan Zivot. I da znate jere razbiti ih hoiemo,r, r(' su bezglavni i car njih ni 5 njimi; vsaka vojska brez, .il lt SVog& bezglavna je. Gledajte ih nevredno na boj gre-,lrrr'c. I oni bruo b,iZati podnu, brezglavni bo jesu. I znajte dal'r'r'sidi ovce jesu, Macedonjane vuci nazivaiu se: pred jednimr rrliom mnogo ovac ibiga. Persidi silom gredu, vi svoju voljuto. ( irrcm svojim na boj greste. Molju vas veie inih bojev na,'r'lroj hrabreno dojti;tt kada bo na vojsku vojska brzo ide,r.,rll srdifost vojske one ova hrabrostju svoju ubija.(

Perziianci nisu mogli izdriati makedonski udar i doskoranagna\e u bijeg. Tieraiuii ih Aleksandar ubije Minanta iprfjede Eufrat. No Dariie sakupi io| vetu'rtoisku i s niomkrdne na Aleksandra. Kad ie Aleksandar vidio tu golemusnagu, sam se prepao, ali kad ga ie u snu obodrio prorokJeremiia i prorbkao mu pobiedu, upustio se u strainu bitkukoja je trajala od jutra do podne. Konaino su Perziianctna'gnili u 6ijeg zajedno s Dariiem koii ie po,biegao iak ,usvoi stolni'giad Persipol; na boinom poliu su ostavill200:000 mrtvih i 200.000 zaroblienih koie ie Aleksandar pu'stio kuiama. Sliiedilo ie osvaianie telikog grada Babilonagdje mu ie predano golemo blago cara Dariia. .Dariie nakoniili poraza 2apada u tugaliive refleksiie te dai.e pfavo caruSolomunu koii ie napisao: ,ki s radostiu vazimaiu tuia, tisa Zalostiu svoja daiu." I kad niie uspio ni jedan mladiPerzijandc koji'se umiie\ao u makedonsku"ttoisku i staviviina k6cku svoj iivot poku\ao da ubiie Aleksandra, Dariie ioiviSe zapada i moraliziranie ("ki mnogo povisuie se, vele

g pelasoniiski; Pelagoniia je jedna od prvih zemalja Sto ihr, Aleksantar "pri6vojio,-ali -to -je -neodretlenb ime nekog grdkogI'rirnorskog kraja

to svojom voljom'r molim vas da na ovaj boj potlete hrabrije nego na druge

1,, r ie vc

324325

'#"#if ,ir:i;!ji#:{i!;t',fir[$ili,4:i{t}'t#:i"^?:f :#,,r:,ir,:,n*{i#;*:siiitrii jr^iii,r?,if :;i,"t o t

",- i i' f,i a i n i e s o v u ; ;j ;; r." ;f"i,:Zl * ;l,i *,ffi ,' i,,. Kako p"rul

l,l?_riju pride i knjigu orvorenu k Darijuillliiil ii',f Jk"Tr

g:k "

"n

1''"p i "t JIi

".,^ :f , gt"',_ . yoiej m ace-

ru*:;_ntn*r#ih:ffi 3+ff4i:.:,#LTit

l1l +,it t i:i | ru #*$".i# fu *** trrr" #a;

i1f "Y4'?ffi"inrt.*i:',,ffi .fi ""T:ffi ,:ii"$:Ji:iF:i"ffi't, :T ;il,". * ll *;l I n::,#iiT', lT$,,"iirte kamenjem mnosoc;i; :;;i:::: Y-':,", tt_"pi zlati polade

;i[j[JT,H.:mii.^:"iTd.#l*"?'l*,.::':,,]iL:iT';krznu i krobuku , o:yy-

o"y ;;l; ffii#':: il:'f,#t'.*i'naee driti j., ti ,-1]1{u

odito rede prodtiti I p..tij""lti ""i'Li

"mfi :: ffi il'i:::"Jff: T:3' ::,,f "i;r *f;r'"1,*

r,.,i "l ",.,.

p.# ''J :, "fl ,r::t *,.1nff i' L.'J : Tfl ::?H,"?

:,T""3"X?;;clon ije vazim;".' f ;;;;

:1: *Tt - " r;;,"#;::i''* :#:*":fi:iT.n :L l,T;

rnisto mene uu.!aor,-;:::i::':-1,T:.e? odagnati i inoga

$j,i,,;"#i-*#::ffirfui:fi :#j t*i:ffiS frtebi danas, a mene sudba _,.#rt;;;:cara sviru .u"_u.Jo.-r.';.-:^""fl:qrna baSiini mojej udini i

:::t . 1:;;' d' jr''i iJo""l;' J;, I ;ff i ;"1' "u ",u pou; o us"',.din vsemu -t;",''., :lr,ili :;;rt# 1'^',:lj"T*":rf:#:;ff n j::ii h i %: ? .;il,ff l",lli H,lT iX'ff :

j* "#_*- * t.r*"rU,',J llrrtoazni pozd,rav

r, r,, , ([a ni5ror -,i:f 1i mi se.pokloni i.dohodak rni davajr 1,, '..psclqj persidskom zem,tju. ei." liil "i Jr.g"l a" .i";;;

, 1 r i i;11gU jesi, da

l_:^11:ido"ijsrinjin ;rk;;;: ildi;;;;.r Loj, ia k tebi sri.eno grem i SLrtrrud"rt" danrs na Arsinoj_| ,' j. r.iciro s vojsku rnoju stati i_u_."I tu knjigu Darije prodtiv i t uiu.t"f"m ozri se i rede:N rttija5e. ti.se gdo. tako-voj poa"lil'i Lfito3 jarosti od Ma-,,,l,rrriie iziti?" Aleksandar" t" ,to;"ji pred njim rrede: ,Ni1,,trro dudo ni ako Macedonjan"'rrrito_ obladaju.o Dariillt(.rltlr rete: "ZaE?" .Aleksandir rete:-rZae "ri J.lfl"";##r, ,rr i mudri i drazi i hrabri ve'ciir i'vojska ne ;;;;;;; i*,l', r.,iianin niki tu stojels atetsanaru ,r-ede: uzad tako ojtror r tr',,'u Dariju odgovarai?o A on nu ;;J;;."Sil;;;;; ;;ij;1',,i'lisar jesam.o r t? r*

"a.t"pi.-ouiij'r. ,r3"rrrr, ,rece: >Budi,'.r riicri u nas dokle.Ale.ksand'ru f.":l,g" odpi5u.<, I rako Darij na viieri sede sa svillimi baruni i Areksan_,t.rr na posaiskom misti. proti njemlr.'i postavi5e mu iisti.I r. rcla njemu nade.e siuZitl

"irio_,'tua. Af"tr""a"" !"S"t 'Lr ispiv i v njadra ju shrani. i-'to-rtuga ;k;;;";ii.,It'rrij .rede -d*gn dasu njemu

"uriii.-aiJt.andar i tu v niadratr. iri. Jedan od barunov Oarijevih-ret"-ai_tr^iar",r ,,jVltrri Lrie na carskom stotu sideii tog,u-lirrit,i." On mu rede:t 3,.-r,spodina moga Aleksandra ,ut8" Lt.u ;"i "r"i.i p"r^i1'rrr.r d.aiu_i drugu sebi da vzima Uaa-popi;e.< To persidi' rrisc i podudi.e se i reko.e: "fu *to" aobuo j"l-p;d;;;:;|':i::clarkus niki koea Darij nikadu lr^ilu""Aoniju poslal bi5e''(,\uodovati, s vedJre usti i n n"rii" pris;tupiv rede: ,Da.,rr;ri, caru Daniiu. jere danas bozi viu istinu ,.i;" ,"."i"rriiSe.< On rede: ,t<at<ok G"a"*t"r?ie: ,Ov macedonli_Lr poklisar sam Aleksandar je, :i.-fifipo" "

-n".ii-r"i"""iirr,rr,'uni se i rede: "Kako to rnore;biti? I -oko

to f;li,". 1", ,.r.r t"semu svitu car jes-arn i tu sl.iia tiho obrati ,, [ ,rro"jlrr L'mj d& to ne verr-rju, ur" U" -giuu"^'rr"

obretaju se nai.r iiCi.<1e Kandarkus D-ariju ,"e., 'rAto to istirna ne bucle,,rrsliod tebe vse cla uli5u se, glavu _oli _"."_ da odsidej.o

. . " Ir, dr.ugih se rukopise. vjcli da je ovdie naS pisar pogrijeSio::. ,.:irriditr zapravo traZi od Darija bu *u'i" poKtoni.r; za Sesnaest danars Ime je riieke neodredeno.,, veomars stcjeiire glilt'e se ne nalaze (ne vise) na koncu (na niti)

326327

To Kandarkus Dariju govora5e. Aleksanclar domisii se v tomi lako prvo uhiierrja i moSn.ii ,"r:"i'prsren iskaSe lii bisev Troji gradu vze]_-r]hovni ff..i'"t'.", ejupatskiie carice.Kada na ruku ta prsten _ postu"riu.s",^ tua.:

"-iga"r, ij*",;""

'ijaSe ni u dne ni unoci. I'ru p;;;;;'porruui hotijuii ispiretiDari jcvo malodu Ss rvo. Darij

"a ;;d-;:r r;',,,et i ke reie:,pr.r I i i.nami te Aleksandru prave, o dlovide.o Al,eksanclar njemu rede:>V istinu, veliki caiu, pravo rekar jesi. Aleksandar car priiikecii ljLrbi me vele i pr:itidanr"" j!;;;.'M;;;i;;il"i#;;

;1jt-et-sa1c]r1 1nnjgig." I tako Dlrif v mi5ljenje vlize niegahote svezati uhitivSi. Trpezu nogom iirr.,, ,uri ,r%2"i." .;l.i,lcloide, vciati hoti5e liako ga rfr"c" "iiiiiti. Sviiu s Darijemocineso5e, on z baruni nieg";vimi-" ".illr.1' hiZi osta va imi.I stoieii svude sa ."t. *,rigo;i;" k;;;; i macedonijskj klo-buk, prsten vlhovni na_ prst postavi i na vrata grada oiide.I dadu zlatu znam tz njidar;.u;;; i.'i ,"f., ,Vazmi da5u

311 i alzi j', Darij. car u vojsk; O; me straze naredirictobre.( I tako otvori njemu vratar.^I na druga v;";;;S;:drugu da5u iznam vrataru poda i rede mu: oVazmi da5u ovu:9..1t^r: Pllii :u..pTlu.*" "-"r;rl" vojvoct,-cil;; ;#mu cia straZe utvrdi,modno.o I taio mu orvorl vratar i bl-zoiz grada iza5ad na velikoga t":,

"r.a"-i na Arsinojsku rikr-rjednako sa svitom dojde"i _":"'p"*.iii sero naide i ,na opustranu prejde cil i zdrav.. I j" g" 8"tuhu Antioh i Filon ii:Hii"r"v Anrigon. r n;im srraz;;;;';; ia mu se v persidiprlgodt.

lrriti5ie ,k srcu i rede: ,Dube i srce i mili svite odiiu moieiu.tla draga kii Roksando! Ovo tebi muZa koga se;" ;#i";.r[ Macedonije dovedoh- ne mojim hotinjem,"d" ib"Zjl;-;;;;_rriem, njega bog Persidom-caia postaui i ur"rn., !;;p;";;;rraSemu i iminju. Ne htih bo tolirko brzo pira tvola LfinltlLako danas prigodi se, da vse pod,sunadne^ care i j."";" ,;-I)fati mi5ljah na veselo-st btaka-tvojega i radost ir":"-,

""-likim veseljem udini,ti horih. Misto-g6spoj i gospoJiil ;;likih mnoge danas na-piru tvom prol*e ie krvi"mac"J""l:rl"i persidske. tr{i koliko mogosmo dinismo, Uog ,ruSoi'.lli',protivi se i svrii vorju i neustavne zviri i'ersii" i ;""g;silne Indijane i Macedonjane od ovih svih zajedn"

"8ift.I tebi. sada zapovidam, kii moja, dastna ete*anara drt;;;',Lako je tribi, i njega k-ako gospodina i cara srdeno ljubiti..I nju za ruku vazam ,{leksandru dovede i re6e: ,,primn, aie_lisandre, srdeni i d,raSi kus.srca moga, primi, Aleksandie,prelipi i mili svir odiju ryojeju, prinii, alehandre, lAt";:lojgnu kier moju Roksandu liu r radosti velici "odd, iuausa Zalostju ostaviv v jad odhoju:r gdi brzo imam bitil; i rillii su .se.rodili ljudi na zemtji. NJ;Ouae mani v mo;!; f.*ipomoii kada snidu v jadovno ,istlenije. Da ovu Ufio',aU"scbi vazmi ju; ako ti-u-godno je, Zenu sebi "azii:*_ lip;;;

ic i mudra i vele od dobra roda je.. I to rek Oari;"notianJttloved tri krat ju celova i nju ka Aleksandru dovede. Ailk;;tlar s prestola usta i Rdksandu za ruku vazam i srdeno po-ljubiv i lipo celovav na prestoli sa sobom posadi i vinai zglave svoje znam i na,glavu njeje postavi i prsten , i"f."rrjeje vzarr-rna.svoju ruku.postavii Dariju rede: ,Vij, g"*;_tline ca,ru Dariju, da uveri-se sa rnnom"r."",r, Rokianlda^sa'nom zivot ima carsfvovati." Darij veser bi vele i notsanai.cde,.kieri svojej: ,,Budi carstv'juii zajedno sa Aleksanarom,liii, koga vas svit ni vridan vlisa ki odpade oa gful;

"j":gove.( I to rek caricu svoju vazam ka Aleksanir" ,.d",uOvo ,rnati tebi na misto Olimpijade da je..zs I k persidoni,)zriv' se rede: >l-)ragi Aleksandie, persidej jere verni i";;;;_\poornu svomu, ljubiczr i rede: >Zalost moja na radoit mo-iu

#: ! : f*";it f:" At::::!?T ̂ !' :t: rya ar s ino j s ku r i j e ku,fad ie po.tiera za Aleksand.rom doSlt"{t # : f: :;1,,? i [;:i, i? u",f,: :#",3"13"tff;;f :n:,:,?i[i{o'i?,frf

"'::,":;x:oi;ii;i;;;;;,'ilJtt;lfi!",!'ii#,i:qiz?,lz!t:;y:ti:r::,x/::n,^i:j:r-.::::i;:f ;eif X:*;,;^/^i1*er7';",f";;;";i,??lf tr,::o?,f, ,f f [:.Y,,i,itttf9!2il j:;!.'1:il;,";;"V';;Z;#iZfr L"f;f,!.,r;?i'liL",:;",f:,!';,r:"i!;xF;,f :Iir:i,,;iir,i'r,f i'\'J;,i';set

I tada dovedo5e p.Ted? _nj persidsku caricu sa kierju:l?:,,R:.|;.1"9'j:: 1 l:1, Id{ f;;ij l"ii",,"_ore se srcem ipoboli du.u i prptatau ri;i.";il' ;^";;i7";S^;i i r",fr;

'rt:rll;32i';:T;F:'t"oXkX": jtl**ii!:,!i;t.4iit:;Zgrqd-. T! sje-dne na Diri\X' f"i,' T,if i !,'",' f\',ik i : : fZ;:, X i:pokloni|e. i svi mu se eer:tfinii

!o zaledlenu

" tj. u ad (podzemlje) odlazim:e Ispravimo preT.a drugim rukopisima: i uvjeri svoje srce.."r neka je (tj. majka):q U ruskoi redakciji- (Efrosinovoj) logidnije: Darije velit'crzijancima ntika llube ht"tr"o-Jiul' -"

328329

pravo obrati se. Kandarkusa i Arizvana* rede nki su me ubili,53\o j" tri,bi podtite." I to rek umri veliki car Darrij. TadaAleksandar sa vsimi-_silami i vojskami svojimi ,poo"oJi g;sa dastju do gro a. Kandarkusa i Arizvana ki bih; ubili D"a-rija dozvati ,ih rede; i kada prido5e rede im: "Zad gospodinasvoga ubiste?" Oni mu ri5e: >Smrt njegova gospo--din]a pe._sidom tebe ud,ini.< deksandar im rede:

-"Kadi st" *bili go_spodina svoga ki vam je dobro ud,inil, da li mene tujiiraneiete ubiti?" I ,to rek zapovida ih obisiti i rede: ,proiletb.udi ki hrani gospockoga ubojicu i gdo hrani grackoga izda-jicul< I to rek, u grad do5ad s Roftsandom rienda ,]". Rot-s.an$a.o$ vsp 1e1,t1nlja biSe, ne listo lipotom iivota i obraza,da i du5evnimi dili lipa bi5e.

Aleksandar je tada-,.nakon sedam godina, pisao maici tlu iesgda, kgd se zaljubio, poteo misliti o mirit. proktamir;o'i;da proklinie sye idolske bogove i da se klania samo onomebogu lcoji- po,civa na serafimima. Nakon godinu dana miro-vanja pokorio ie cara Krisa (Kreza) i iieeovo ie c.oteiobtaeo kao i ono Darijevo razdijclio vojnicima. Zaiim"ie kre.nuo na desnu stranu Istoka i pokorivii sve naroale'd.oiaodo kraja.zeml,j.e..-Svi. niegovi daiinii doiivliaii su pusr;t;;;it Iantasrtcnt. Nattazrc 1e na neobitne ljude i iivotinie. lednovcliko polje nalao je pokrito ljudski'm kosiima. i "o iii-n,ont sp.omen-iku proiitao ie: Tko hoie da pode na Isiok,doSavSi dovle neka.se vrali, jer se dalie ne mofe; ia samSanhoz .koii sam bio car cijeiom sviieiu i htiedoi aod

".ikrai sviieta, ali me na oyom potiu iapadoie' divtji ljurli ipobiie moju voisku i mene. e-Ieksandar je ipak krenuo da-l.je te su ga napali divlji ljudi, ati je uz'teike gubitke ipakizv.ojevao y9b jeduL, Syoje nezaclovoline tjud.e jedua je'pr:i_mirio, osobito kad su doili u lijepu i toiem bogatu 2r*ti"gdje su naili puste dyore cara Iraktija i carice Semirimiae.Krenuvii dalje budtt napadnuti od iestanog,ih i iestoruki:iiLjudi, zatim od pasoglavaca pa ocl vetikih morslcilt rakova.S n-ekoliko ljutli prebacio se na iedan otok n" tcolni iiinaili ljude nage i mudre koji su biti d.oiti u ove'krcLjet,,es.-carem,Ira.kliiem (koji je bjelao od zemaljske zlobe) pa suih napali divtji tj.ttdi i oni su se presetili io ovii .t.i iiiiIive ,sa svojim filozofittta. Njihovom pomotu o'tptoviii ia"makctronske" otoke (otoke blalenih). Tu su naili- ljude kojiiive blaienim i bezazlenim iivotom, i.ene Zive ,i ,lrrgoi,otoku i muikarci^se s niima sastaju iedanput ,o goiirrrr.Oni su potomci Sita, sina Ad.amova. irti;hoi

"o, Aioii |-"Aleksandru prorekao: Kcrd sav svijet osvoiii, tad.a ne6LiviSe vidieti svoje >bcLitineo. pokazao mu ie i-zdaieka zemal j_ski raj, rekao mu da je tu kraj sviieta, a dctje da ji sanlo

rijeka Okian koja optjeie svu Temlju i na kraiu ga uputiokojim ie putem do1i natrag u sviiet.Na povratku doiivliuje iudesne strari i sukobe s neobiinimb-!(ima. Opiirno se opisuje borba s indijskim carem porontiiju je golemu vojsku Aleksandar pobiiedio. Umiesto d.rueehitke carevi su sami zametnuli dvoboi'u koiem'ie Aleksa"n-dar tspio,Iukavoiiu probosti Pora i'zadobiti ttjegovo car_st.vo i golemo bogatstyo. Zatim je ratoyao s ariaVonkama,s.i ev-erne. .i e. nar ode Tatvorio za

" kaspij skq.< vr at a ; neobidne

ie doiivljaie.imao u carstvu udovice Kleopile gdje je medttostalim posjetio pecinu (podzemlie) u koioi-siratlaiu oo.kojrtici koji str ?.a i.ivota bili slavithlepni i'nasilni pd ie'ttrncLiao i careye Darija i Pora. Kad se rcapokon t,ratio i per-ziju, razdijeli.o je carstt'a svoi.im vojskovodama. Jerjne noiinalavr.o. mu ie..prorok Jeremija skorainju smrt i pouiio gao^ ustajanju tiiela i spaianju s du\om te o vjeiiom sudu.Od tog iasa.Aleksandar je sjetan, filoTofira o imrti i ii,tottt,svinrc dijeli bogate daroye. Jedini mu ie sretan tas oosietmajke OLintpijade koioi je poSla u suiret Roksanda' ,s'ri-sucu t,ladik", a kod sveianosti "Zapo"vida Aleksandar mlaclimrtitez.em v iedan dan turnati se, a druB,i dan na klobuk stri-ljati, ini dan igru igrahu ka se zove karul6"* Jeclnopa danaAleksanCra otruie njegov dvorianin VrionuS, ier lnu niiehtio predati vlast nad Makedonijom. priie smi.ti sa svimase oprostio rekavii: "i paki vidimo se kuda mrtvi od srohot,ustanu.<. Bttc-ifcrlo, ?iegov kgni, zaplakao ie kao ioiiek, aonda je sltotio i odgrizao VrionuSu glt:u.

I tolik plad udini se tu koliko nigdor nigdir ne vidi nisliia. I tako opravi5e i v carske svite obuko5e ga i carskulirunu na glavu njemu poloZi5e'i s veliku dastju tilo njegovona kolesnice poloZi5e i va Aleksandriju doneso5e. Mati nie-gor,a Olimpijada i Roksanda carica njegova krzna svo.lamnogocina razdera5e i vlasi glave svoje do zemlje raspustiSe,zeljnc Aleksandra plaka5e. Po tom Roksanda zapovida vsimizlisti van, saraa lion Aleksandra sija5e i mnogo njega celi-viivSi rede: >O Aleksandre, od tebe Ziva razdiliti se ne mogu.(I to rokSi noZ Aleksandrov vze i na nj naleg5i vrhu Aleksan-rlra ubode se i urnri. Ptolomej i Filon stup velik uzida5elrcrslid aleksandrijskoga grada i na njem v zlati raci Aleksan-rlra cara i Roksandu caricu postaviie gdi i do dana5njegatlne tu stoje. Vlastele otido5e vsak na svoju zemlju. po smrtiAleksandrovi na detira sta carstvija vsa zemlja razdili se.Ptolomej i Filon napisa5e na stupu: Aleksandar car carem.

330

:5 Drugi rukopisi karuha - nepoznata igra.

VIII, POUEITE PROZA

54.

KNJIGE KATA MUDROGA

Pod naslovom Disticha Catonis ili Disticha moralia Catonis\'('onia se bila pro5irila u srednjem vijelg jedna zbirka .poudnihr moralizatorskih sentenciia. Cak ie sluZila i kao Skolski prirud-rili za latinski jezik i mor"al. Pripiiivali su je rimskom drZavnikur rnisliocu Katonu Stariiem (23+-149. prije n.e.), ali sada se zna,ll je nastala u ranom drednjem "ije\u,

moZda vei q I-I. stoljeiu.lri.rio ie bilo pisano u latinskim distisima (po dva heksametra).K:rsniib su ga prevodili na mnogc evropslte jezike u stihovimarli Lr urozi tE sir pri tom prevodioci 5toSta mijenjali i dodali u1,' :,r'iir kristiianiziran'ia poganskog stoidkog morala.' U hrvatskoi knjiZevirosti sredhjeg vijeka saduvala se jednal,onrniiaciia u rjrozi. i to u Petrisovu zborniku (glagoljskom ru'l,,,oiiu iz i468). ali ona ie u stvari vrlo slobodna i kristijanizitanar',,iafraza orisinala. Iz ovog su rukopisa i naSi odlomci.' Kasniie ie Marko Marfuii bolje i vjernije prevco distihe u,lvr,r::restefcirna (Stumaienie Kata), a prevodili su ih i drugi.

Podetje knjige Kata mudroga

Fl iSu ser kniiqe sinu Katovu; ne tuliko sinu daz vsak':-rmu

l- ltoveku ki-ga noee poslu5ati i razurndti. Najprvu mud-rost Kat hvalit ki Bogu s distim srcem sluZit i i5iet u njegoprcbivan'ja kadi hoiet v veki prebivati. Ta dlov6k jest velmirrruclar. Podetje jest uden'ju. Najprvo dobro jest prebivati vtirn zemljah kadi su dobri zakoni. A nici prave kako biago

t PiSem ove.i ne sarno sinu nego

333

Jest prva dobrota. Pravi Virjilius: ot zemlje tre iz vode ishodiblago. Nici prave: Krotosf t6lesna jest pwa dobrota. Katnajveie mudrost hvalit, dobre zakoni pr6vina5a. Ako hoiemomudrost i dobre zakoni, ot hudih ," det uklonimo.

. Kada si v koj dasti, budi sm6ren v njej da budei dobrimimenem prozvan. Ki se nizi na sem svet6, na onom sr,"ti sevznaSa. Budi dobar, ,ki ti ku sluibus udini racl mu zahvali trmu iu vrni. Bolie ie d.lov6ku umrdti nego biti " pogou;.tr.

'sagda kacla bude5 imel sluge ,r" ,uUi-";-i-i. Slugri ;;;;;;j

tovari5a-+ Vsagda sluge. ne srdi,. da lipu i a"U*-"ofl"'i_Jj(.njimJlapa koga kupii -svojimi pineii ne povej ga hiapa, aislugu. Prvo jest dobro dobar-rgo..or; da dobro 4;;";il;p";ga-ne razvaljaj. Gda ilovdks i.rrnre, veie se Zalulnego rr"r"li.Dobar jest on ki na sem sv6ti dobro dini, ona svet bude imer.Hud ie on ki na sem sveti prebivaje tre on svet pogubi. Bla_Zeni apostol rede: Vsi umrerno; i kako voaa posefrr" r,. ,"-mliu tako i mi. Kada ,nam jest tako kako ," ,r" -o."_opovrnuti s onoga sv6ta na pokoru, za( na sem sveti na po-koru ne gremo? Ako ti se prigod,i velika meitrija,z n" giriaj

se, imej podten'je pri sebi; godi kis te prosi niuka, ,ui -r,ga daj i ne hvali se sarn; ponizul se kako najveie more5 kakoda bi niStar ne imel; ot najmanjlih nauka pitaj i urut "

.rrri"s9 ]ju{i s11muj. Udi se dobro, vsagda na to pride5 desa senisi .udil. flLrr]qba jesr svoju ,ru--ot.. imejuii tre l;uJsfuotkrivati.- Hudoba jest ki dlovdk ima nauk t." ar"glg;-;"naudi. Ifuko je redeno, tako Zivi kako da bi hotdls i,rtre"u,ilr"ii

,lrrnri. Kada pride bolji ot tebe ali bude redovan, pozv6dirrrr se.12 Cda pije5 z boljSim, ne drZi daSe dlgo v ruci govore.t;rla ji5, ne posezi prvo v zd6lu ot bolj5ih. Z dobrotu i sar,tinu dobra prijatelja najde5; ne daj mu lipe ridi, a huda1'orni5ljenJa. Gda prosi5 u prijatelja prijazni, nedostojno ne1'rebivaj 5 njim. Ne im6j za pogibeljts togo da da5 uboz6m.( )\'oga sv6ta blago minu6e jest; kako sveti dinjahu, ne zbi-r.rlru zlata ni srebra. Blago davahu skoze Boga, a tdlesa narrrrrku da bi pri5li v carstvo nebeskoje. V istinu bolje jestrr:rrn iskati carstva boZja nego blaga sega sveta. Nigdar toga'rt'srdi koga ti je motliti; srda nenavist dini, ljubav vkore-rrirrje dobrotu. Gda ima5 verna prijatelja, ne karaj se 5 njim.Lrrcia ima5 ku nevolju v svojem srci, ne srdi se na dlovdka;

'l,o si ti srdit, ljudi ti nisu krivi. Kako je pisano, dobar jest,,n ki more ljudi pobediti hude. Kako jednoga pobedi5, takorrrisli on kako bi v tvojej milosti prebival. Velika dobrotar, st mir.

ea ima5 s pametju trati razmisliv kako ga je dobiti. Ubo-,,;rstvo pripeljiva na greh i na porugan'je.ta Darovit dlovek,irlg je vsakomu. Kada budeS krasan ot riskrniih, ne gizdaj,. Ako si bolji ot druzih, ne oholi se; zad nijedan dlovdk ne

rr()r'e nenavideti plti svojeje. Kada bude5 meju ljudmi po-l,ilcn, budi razuman v tvojen blazi.t; Koga je podobno ljubir rr:rdar,i. Dovolje je bogatih a skupih ki,mi blago lada. Karbelrcli, ne budi zadelo karbi. Ni jednomu ne Skodi mldati. Veie,f.odi vman govoren'je. BiZi novih glasov,te novi glasi jesul.rlivi, ot mala veliko udine. Ni jednomu ne Skodi mldan'je;,l,rbro jest na vrime dovolje ljudi kim ne Skodi na vritnerrrli:an'je, na vrime govoren'je.1z Glas nesli5an Skodi govoriti.Vtrcc Skodi onomu ki ga govori nere onomu komu se govori.t rrduj se ridem ne,mudrim kada je gdo govori.

'" pozvddi mu se, vjerojatno od po-z-vdddti, povjeri mu se1t Ne smatraj gubitkom.14 Ova misao nije krSianska. Vjerojatno je umjesto uboZastvo

trliralo stajati skupost (: Skrtost), jer se u sliiedeioj redenicitttali darovit (: dareZljiv) ilovdk.

r; blaguIe brbljanja, novotarije'7 Prijevod ove redenice ie nejasan.

Ako si v karbi s tovari5em, budi mu poniZen; tim zako-nom ga prenore5. Zato karba niro dobra. Ako se sa starejiimpokara5, C_relr ri je; a_ko li s huj5im, sramota ti je. Akl seglumi5 z bolj5im, podten'je mrr otloZi,rr a s norim se ne

a uslusua Slugu nazovi clrugom.

-s dlovdk, tj. zao iovjek, u latinskom je: morte repentina noligaudere malorum6 onai? Ako se desi da si veliki majstor, doktor.I tko godo kao da ie5to nijerr poStenie mu izuzmi, ne dirai

!i

334 335

Te ver5e kratkim umom18 Kat sloZi tre naudi sina svo-jego. Videno jestte kako sije knjigi Kat sloZi svoju mudro-stiju tre je ostavi svomu sinu, ne toliko sinu, da vsakomudlovdku. Ki ga 6te na misal ga vazmizo tre ga propov6dajvsako nu ki Zeli mudrcsti. Svr5ene su knjige Katove.

- Ie lztaz.l)erie (: stihove) preuzet je iz latinskoga, jer na5 jeLqkst u p.rozi; kratkim umotn znadi ili kratkim nadino-m (ukratko)lll vezanlm govorom.

rs poznato je:o razmiSljaj

1?6

55.

PITANJA I ODGOVORI( Besjede triju svetitelia)

.Tcdna od srednjovjekovnih knjiievnih forma iesu pitanja i,,,1r',rvori. U njima su pisci htjeli pokazati dosjetljivost, dati pouku,, liiblije i vjerskih istina, ali i zabavu. Stoga su u takvim teksto-rrrrr;L moZe naii graila iz Biblije, iz apokrifa kao i iz srednjovje-l,,,vrr,.: kozmografije. I naslov i tekstovi pojedinih pitanja i odgo-r,,r:r kao i njihov broj veoma variraju u toliu stolieia: prevodiocir picpisivadi mijenjali su ih prema svoiem ukusu. Jedan dio.r,llr\rc literature ide pod imenom Besjede triiu sitctitelTa (Ivana,'l;rl,)Llstog, Grgura i Vasiliia), a i naii hrvatsiroglagoliski teksto'.ui,r 1r<rmladena verziia tih Besieda.

l'ekstovi pitanja i odgovora javliair-r se prvotno u grikol lite-r.,trrri. Slavenshi prijevodi i prerade pojavili su se rano, ti. vei,,, ltlruge pol. XII. st. pa dalie, i to u ruskoj, bugarslioj i srpsiioj',, liror;ro hrvatskoj redakciji. Hrvatskoglagoljski se tekstovi me-,lrr,,rlrno prilidno razlikuju: s kraia XIV. st. ie tekst u Oxford-l,,r'r zborniku Can. lit.412 i u Ivandiievu zb. (izd. Mildetii u

',r,nirremo.23), iz g. 1468. je tekst u Petrisovu zb. (izd. Jagii ul.,ri,rrl.jeviievu Arkivtt IX), iz prve pol. XVI. st. ie tekst u Zgom-1,r,,,.'11 26. (koii mi ovdje izdajemo), a na ni ie nalik tekst u Fate-rr,r'r'u Zll. iz 1.617. Tekst Zgombiieva zb. ima manie pitanja, ali1, ,,1riiran zbog umetanja apokrifnih prida (npr. o Noju i lozi iz\.rrrrirova videnja).

7 1tl koliko dasti be Adam stvoren? Od 7. Najprvo b6 plt17 od zemlje stvorena, kosti od kamika, vlasi od trave, odi,',1 ..lrrca, misal od oblaka; a nada vse je du5a od Duha svetar\.rclla i jest va udi dlov6dje vpuiena iz ust gospod,ira

" llr\atska knjiZevnost sred. vijeka JJ/

j

Boga'r r zato kada dlov6k dlor,6ka krne rekuii: vazmi ti vragdudu tvoiu _ i ki -rako klne

"; ,;;;;, sagrisa, jere samogagospodina Eoga klne.

krSCS^,lJ,l" rveii Faval pride v apusrolstvo? preje svoga

A koliko be lmjig Mojsejevih? petele. Naprvo su knjigif.'*i::,,

knjigi istroal 3 ii;iist';l;ro,"+ r".,.ttri, 5 Dvetenl-

j" o5#:t"6k rocliv se od niatere i opet v mater pride? To

Ki je nerojcn umrl? Aclam.i{i dlovclt ne bolev i umre?rKi prel-rrani vsc clijuieje kada bi5e potop? To je Noie.A gdo Adanu narede ime .Aclam?

-q ivezai

"d kih ;;;i;prinesc 4 stova. Frvo be A, drugo uJ O, t..to ue t; # i;.I kada se savrrupise la slova tu? ial-u zazvaie..4, gdo je ovca opiina?; To Adam.Gdo Boga Bogom najprvo zazva iri imenova? A djavar.eto je dim Adam.prori tsogu zgriii? To je grozd A;;J;grozd? To je goresr, jeqe. po njemlau_ i d;g;;;;*, ;i;njiju..dvijuo. djavar prehini. rer. mJu^ gospodin Bog srvorinasaditi lrailz 39 anJelom, vrut; i".;L razlikc sada vsacli."

L^T:il_U,-l,an'jel Slaranailc uruOi l"'r" ," jesr trs. I kada0e potop za Noia i rada je bila I rozga isplura iz riia.i il;voda omale i tad,a ona rozga osta v nizine kade ju pokri vodasalbunom onem ki vocla si soboju p":"*us" kada voda uma_levaSe od lica zemlje. I tako *iir".jlCi _nogo rrrime daZe clo

. . ' U srr':.rli nabroi:ll" jl 6,.u rg.7.dijelova; i u drugirn rulio_prsrma J c ics ro. pogrc5ka Li br." i ir di icf Jvirl"." n-elna VLr,gati, jnra ovih 5 Mojsijevih knjiga: Gcnesis,_E xoo us, Levr tic u s, N u rr r r. r i, Dcu t cr.o iroirliu,rir.

"r.;fitlT jc naimc stvoren

"d ,;;ij;'ipo Bibliji) pa mu jc

, " ,'"#,??,#lgtiXftll" odgovora; u oxforctskom, u rvandiicvrr' u *t vanri c ev

" lo'.'l 3'l,l,,l'r:;,2:"o""il Jl;r."" ; :;' r" ;;,,"',cvce; tf,.Fateviievu zb. otttc opceni.c njih dvoie

a.,"";r,l?l"Xi . (uiini) da zas.rd.. raj; rijed rai preuzeti sm<.r i.r-

s raziidne voike zasadie U or-ig. naopako Sanatai.l-

1,,)t(.\l vrimene, a ta loza, to jest rozga od trsa, ta se priie'tl,rre i vzrasre v divnu i<ra"soru. i Buauci N;j; ;i"5;"r:rrlrrr :;.irri, a Nojevi prevnuti, i oni pasehu stada mnozih Zivinr.r ,rrill stranah kade se b65e ta trs "korerril i mnogo r.asalrr,r .,t t)e imejuii. I o.d teh Zivin ,nameri-se k ,r"r" Lr-, :.i"irrl.rri i pode gristi iistje i maaice na rom trse. I kada se'r'r'lrr

'r'aiahu k stanorn. svojim i tadi-ta irku. dinja.e verikul,,,ririu proti vsahoj. Ziyqne.,i ,t^ko Jffis" desto krat. Videvt,, Nr.r.ic.da..dinjaSe p.rI\:S ..d_" k pudir."rn svojim: ,Moliu\ r.,, ..oia deljad, imejtero straZu ,rud t"_ irk,usem i ;;;":,,' i'rrt'-ovu obikujet idsti pasu oa-r" tottu uJ.ri'p.r:iili'i"l'r,)1, \rsertrr stadom.<,.I \u_au pridose va one tr.il f.la.i--UJl"r r.r.i:n'.ie trsa i tudje irkus tede k navadnomu trsu i pode,,',, r;r,,iom1i obidaju jisti. I uarese i pastiri, orii ;;-";"#;1,,lrru rasal i prineso$e ka ocu. f [<oju

"rru Noje siju rasal,r.,z;nn ju v ruku i rede: oV istinu lep vzrast imat i nisamrr,i,'l li njeTu podobstvars i,r" rr",'iti narav imat v sebe.' t l ,rle svojeo-n.*u I prijam siiu rozgLr- shrani :, f, ,f.Zr",, rr' kade bi ne usahti, u ,."-' pr.ii;"J;j;;; ,r;r:; k;ff;;'rr,,iiriic se k Bosu i ovako gouoius"i-",c;.jrp"al ijJz" *i:lrt . 1'gliii mi, da isajuu .ij" f8r" tJi """r sc dni 40 i na tonl {,i.40 gospoaffT'dTlJ,t"riJ_?

'r'jcla k Noj'u lci mu red.e d,a'i" vslaai. i-reee "i.il"1'1p""r"".JI'rtte:";i poznati dvoje,.to je dab"a.ti r"uii zfo l,A[t.o;p;;;:\ lrli'm je z1o, jere djavalsatanail ,r" p."*"rri svoje zlobe ilrrr, t,,bc o5ce isprva iada biSe ,i"Ji- ti.,,1,r,t ziob. te oi trsa_,rada drovek il^;"J"Tij: l"3J:-""#tur:r ukazana od mudrih, a tada

"ik;;;. poden,jals ne od_l, l.rrlu. I zato govori blaZeniAvgurti" Ju Jp"jstvo otnima um,i' iiili:j:.:li1tj:rjF veZe, kur6arsi"" rmi, krv protiva, Boea, ; I il I i iiXill i %Tfll" #$":ltl:: :

j e kra ti, "': il;;' p"."": ;, "9do

slaga proti B."gy i opet v_njego milost pride? A tol,, i'etar kada rede: Ja toga etovdka ri" rnu*. I zato se ier,) Orig. imete imeite." prijaSnji, ranili': slidnosti s njim, njemu slidna

;, ff fi#ijakvo svojstvo ima u sebi u vrijeme plodali U Fateviievu zb..poltene; ali bez sumnie se ovdje radi o.,l.li ()sl. rijedi pot-utenil e, posrtanje.

338

339

plakal 30 i 7 l6t i b6hota16 mu obe jagode na licu prognjileod slz teden'ja.

Gdo medveda stvori? Djaval.ea je superbi.ja?tz Djaval. Kada Bog stvori 61ov6ka, i

ostavi i lelati na zemlji. I tako leLa na zemlji prez du5e 30i 7 let. I be5e se razplolo po nnogo mesteh njega telo.leI tada prikosnu se k njemu djaval, da o5ie ne bi5e pogubilsvojeje svetosti, da iure ime5e oholost v svoiem 'srcd. I tocinja5e skozi veliku krasotu ku na sebe ime5e meju vsimian'jeli. I kada se prikosnu k telu Adamlju, i vloZi v njegaraspali mnogo jezi.to 1 zato dlovdk ima na seb6 i vnutre v sebemnogo nemoii. I na konac 30 i 7 let pri5ad gospodin Bogk njega telu i vdahnu v njega du5u svojimi usti od svogaduha. I va on dan jedan das vloZi san v njega i usnu, a tojure beSe v raji. I tako njemu speiuzo gospodin Bog vze mujednu kost od rebar njegovih i stvori mu Zenu od kosti nje-gove v pomoi njernu i mcsto kosti naplni pltiju tela. I redeGospodin: >Adame, dto se jest?o Rede Adam: >Se jest kostvzeta od kosti rnojeje." Rede Ze gospodin Bog: ,Adame, na-reci njoj ime.o Rede Ze Adam: >Budi njoj ime MuZehotica.<

A kada be plh stvoren i'li Stakor? Sije be stvoren'je oddlov6ka, od Nojeva sina Hama v kovdege kada biSe potop.Jere'biSe Noje zapovedal sinom svojim i njih ienam da osobspavaj,r-rt. I o5ie Noje ovako dinjaSe da vsaki veder popelomposipa5e meju njih posteljami. A to dinjaie zato da bi njihsled osledil ako bi se sa5li k blujen'ju. Videv to djaval, starineprijatelj dlov6daskoga roda, pristupiv k postelji Hamovei vazam Hama i poloZi ga k njega Zene kade ona spa5e. I ondistvori blud, de,lo trezakono proti zapovedi gospodina Boga,I be ta Zena breja v tom sablaZnjen'ju. I kada bd zaju'tra podeNoje pohajati poste je svojih sini i njih Zen i najde Hamapri Zene leLe(a po prvom obidaju. I bi Noje vele Zalostanza( ne biSe sleda znati. L pozre na snahu ri pozna da je breja

16 bjehu (orig. belrct)17 Lat. superbia, oholost.18 U orig.: lela. Fatevi(ev zb.: I biie se rasplulo po mnogo

mesteh njega telo; glagol raspluti se znatio bi: raspasti se, rastvo-riti se (od duga leZanja).

le Vjerojatno znadenie: i uloZi u njegove (otvorene) ranemnogo bolesti.

2o I tako dok je on spavao

340

r rcrie njoj Noje preda se stati.21 Ona Ze sta. Rede Ze Noje:Zrrklhjam te ved,n rn Bogom da ispadet inegdu is tebe b.udtt-

r.ic v tebe.< Ona Ze kahnu i tudje iz njeje plh ispade i po-r('i'c gore na les v kovdege. I njega blagosl'ovi Noie. I potom

'',1,ade Stakor i pobdZe va dno kovdega. I prokle ga Noje.

I zato djaval neprijatelj na5 <rn stvorizz dlovdka na greh'.lrrtkostiju to jest poZelen'jem sega w6ta. I ne bude ga rnoii,,staviti ni pustiti kada se jure v njem vkoreni kako on ki1,' gltuniv na vsaku jed i rad plhe ji i toliko je rad ji da mur, lu naude i o5ie zanje zgine. I tako je dlovdku greh slatkorrtiniti. I ako ga ne ostavi buduii o5ie v dobre moii2s ispo-vt'cliju i dostojnirni pokorami i zadovolje udinjenim,zr a tadarrru bude k velike Zalostezs i gorkoste i vedno goren'je.

Kako je onomu bilo ime ki Isuhrsta 'udri po licu? Rejius.Gdo Gospodinu probode rebra? Lon'jin. On ;b65e slep i

l\irda probode rebra Gospodinu pade mu na odi njegwi kap-lil krvi Isuhrstove i prozre ondezo i obrati se ka Isuhrstu ilri spasen. Ki prope5e Gospodina omi za Spot Lon'jt1u n?pr?-r iSe sulicuzz v rebra Gospodnja i reko5e: ,Pahni!" I probode

1'rr i onde izajde krv i voda.Gdo naprvo posveti sveto telo? Sam gospodin Bog. Gdo

1ro njem? Sveti Petar.Kada vas svet po,mrde? Kada Gospodin urnre na kriZi.eim bi pakal probjen? Kriiem Isuhrstovim.V ki dan b6 rojen? V nedelju. I v nedelju je vskrsal i v

rccleliu hoie stvoriti sud. I zato ima vsaki dlovdk podtovatitl dan vi5e in6h dni.

eto jest: Navede na more konje svoje i zmuti vodi mor-sliije? To sut sveti apostoli ki bi5e poslani v mir v propo-r.cclan'ie vere Isuhrstove.

21 da stane pred njega?: udini, namamie:t dok je jo$ u snazizr onim Sto se udini kao zadovolj5tina za grijehe (prema lat.

:utisfactio)2s na veliku Zalost2o odmah2i za ruglo (da se narugaju) Longinu upravi5e sulicu

341

56.

IZ FIZIOLOGA

.. .Fiziolog (grdki:..poznavalac prirode) je svoievrsno l<njiievnoC.jclo nastalo na_^grdkor:r j_eziku u ranim viekovima krdianstva,j". gp jg y"t g, 496. papa Gelazije stavio na listu apokrifnih (za-branjenih) knjiga. Doskora se Fiaiolog ogranidio samo na legen-darne prikaze pojedinih Zivotinja koje se spominiu u Sveiompiqmu i koje imaju neka svojstva koia se dadu simbolidki primijeniti na kr5iansl<o udenje i rnoral. Razvile su se razlititeverzije na narodnim jezicima, a u zapadnoi Evropi su se posebnoproSirile takve zbirke prida o Zivotinjama koie se nazivaju bestijariiima. Vqi u 12, st. se Fiziolog pretade i u stihove (na nje-rnadkom). U kasnijim stoljeiima sve viSe jada krSiansko tuma-denje, a pojedine pride su se primieniivale u homiietidkim i poud.nim tckstovima (kao npr. u Cvijctu kreposti) i u narodnoj pre-claji._ Prvi slavenslii prijevod s grdkoga nastao .ie vierojatno uBugarskoj vei prije 13. st., a saduvan ie u ruihim i irpskimrukopisima. Jedna je verzija i u staroi deikoi literaturi. KodIirvata nalazimo samo fragmente Fiziologa, a podrijetio im jo5nije prouder.ro. Fragmenti su u Fetrisovu glagciiskom zborniku(1458), u Akademiiinu zborniku IV a 48 iz kr-ja 15. st., ne5to uVilocloiskom zbolniku iz prve pol. 15. st.

Donosimo tri primjera: o ptici halandri (Sevi) i orlu iz pe-trisova zbornika i o slaviiu iz Vinodol. zbornika.

342 343

1. e ti pritdu ot Ptice halandri,dti nebore, ako razu'mC51

g, ,r lrtica halandra. Pismo gor/ori ot nje kako vsa bela jest

.f r v d.omdh cesarskih nahaja se i, ako ptica lice svoje, ,t , r :rt i k nernoiniku, zdrav budet, i vsu nemoi ku ima nelnoc-rrrl. trrl<o ta ptica prime ju va se i tada vzl6ti na aer slnadnir r,r..lrravit tu vsu nemoi ku irnat nemodnik. Sada dobro jest

t,, ri,rriti,r tu pticu k gospodinu na5ernu Isuhrstu ki je bil1,,',,r1 1< jevrejskirn ljudem i otvrati ot njih odi svoji, to jest.',,it: boZastvo, a priSad k jezidaskim ljudem, to jest h narnr r zt' 11rehi i bolezni na5e i vznese je na neibo, to iest na dl'6vol,riz:r i vzide na visotu, pleni plen i CA dari dlov6komr i pro-,.,1.r. I paki pismo rede o halandri kako vele modno deda.,,,j1 ljirbi. I kada mladiie svoje izleZet i kada miacli jesu,

,,' 1,r'ivelikua ljuibav nadnu roditelji jih kljuvati po licu jih, trrlil<o,ljubita ie da umrut deda jeju. I videv5i da su mrtvi,1,1 rLcto se jih iri dni. Tteti Le dan mati jih razvrze-rebrai,,il i isto8i krv svoju na njih i oZivut krviju njeje' Tako i

,,r',poditr na5 Isuhrst rede: "Sini rodih i otvrgo5e se men-e'(r,,,.,podin na5 rodi se ot d6vi Marije i vzide na kriZnu muku,

'.t,ri:i krv svoju prdsvetuju i vodu za na5e spasenije iz pre-r,ti!r rebar svojih.

2. KaPitul ot orla

I a r'. iC plorok pi5e glagolje: "Obnovit se jako orla junostI .f ti'oia.n Pismo rede ot orla: ,Kada se sastardjet i osle-

1,, jcl obima, da udini: i5ie istodnika vode diste i tu izmijet, i zletit na ishod slnca i ptii'ge peruti svoje i sldpotu odiju.r,rjcju. I snidet na zemlju i pogruzit se tri krat va vod6 i,,l,rrovit se i vicleti vadnet.< I ti, dlov6de, ako ima5i odeju\, rlroga dloveka, to jest greh smrtni ili,manjSi, ili odi razumarroicgo slepi jesta, vziSii istodnika boZija svdtla, to jest diste, ,1,,,r,idi ti dini dobra dela i ljubi pravinu ka jest najveie

' Cti nebore, ako razumdi pisarski je dodatak koji ima samot rj smisao da ispuni prazninu u retku.

, porediti'r zaplijenio je plijen i dao darove liudima' zbog prevelike ljubavi

:]i?t'!l?ff,J lH:H :"'i "filii,:,ij,i"'i", to jest ostavi se

::_,:lt i i ". r"t6 ; *,1 e.o,;;; ;;;;, I ii'j"",i#0,'" ojHS", j:

Junost tvoja i prodara.

3. prirad [or slaviia]Q lavii je malahla prjca, da-veliko Zeljno pojet i sikov zakonU ima:; kada stavli g;=neii.r'"a"

"rorr.uoe drdva zelena i::]:I: i.etino godle p6ti zmedio odiml svo.lima i dude6i sesrasu svomu. zmiia ::f.:ii?j:]j ;"lr^':"r. Kada zmija slisi

fa*p^ojuci,' pgp?i po.dreve.k njein,, i pozret ga. Slavii razu_meJet se vsaki Zivuii.v

79t;-i sega vetiJ'rrrriju razumdier sedjaval. I kako stavii.Zmi fdq; qr.j1'r'iO, , ,bezumni gresnlk,rme.1.e veselJe sega vdka, zabud"" Iiogr".rroga i zatvori odi;'ffifJ Jr.*,;,j.

t6gda djavar piia" il"me sa i poperja ga

Pod imenom Elucid.arium, -Elucidarius ili Luc irlarius iavl iaiu

i::::i{}ll.i3i,':::lif i'di{";",?#r}ff:,",;i?;f:inia"*#ii jji;l1il"i,":'i'.^fiu/iia

jf :[T--f 8#?,'f.',jlrT;fth]?T#ii\F.

l,i*1*i:+1"+nti*{?:,?'f'*oii;,",'-'"*#:*"ii*::lll:I I ; I fr ili;

"

u'?lT ?T^ [i ",1

",T; n"":?j"';*i "

s"; ! * r i i ", go ipi',i o i, i *",

i|iitgfi F:d#l$rJ,'.:.*f n#snrtTili,:l'i"',l,:"s#i:r,,kocter stekra veliku pbpularnoit-i t* a.ziri;6 d;d;iiilill:;?*:-J5'*li:'"':"+.^f,:*fi I

j*#;"[ili"se]liis"t-ei'Jj;;"1icr je u geografskomjcga nema n-i deski "liii*"t"ili'1"J,?{{5TTff

i:,1',otiH'l,t:,."";i'"'x'"'#,L:Wiu,*:;:;^:;s{i,?i1,.':ll,"tY'?ffi 2,"'5

il;.,Tl1,il|#,x jll!er::t!.;;56pi;i;"f*il?rffi ,il'?;I Mirdetii ; s;;;;;;;.'3ffilt :'rr:fi;,I?1,ll-'j :*i,.rujpo orjginalu

- uzimamo iz Zgon,biieii- ibi "vo

a 6'oue i.uai ian* i_pe t ri sov ima,r" s to,rrurrii? ul?rifitiit #i;jc neJ<e .kajkavizme. Djelo je obraaeno " air^ios[o*-1trlii,]irdenik pita, a uditelj odgovaia.

.. __YlTri1^l pa i geografska.imena, desto su iskrivljena ne samo

[.?xifiu;.,ij:'":#Ji;Tt$r*;:i5:lLyr*;:*i"*:H::

LUCIDAR

s ovakav obidaj imao Zmireii7 da pjevae svaki koji iivi u ljepotama (stastima)

Jedna mlatla i kraia redahcija Hongrijeva latinskog Eluci_3^*:z:'j*

^,^"-

p,: Pyry i p \" a"t ;"t i f i'-'; j

"F - S- ;ii:";;k;;,!-y!i!

1?zivjela je po pyro-pi trr.iil.

""iiri uspjeh. s!ili"-":*:^'?.:g:,1,r"_1,,\9ci1,"i1!a"_"yil;r##r.i#ri,,ijip,!i3iuenraniria C;;il niliZJ iijsij.'il#; ;"':3'tit?tiotltij))'_rtama 42 (1949), ali tai tekst ne pr;;;l;;.

344

ovoga svijeta

345

U kratkom u''todu kaZe se da knjiga (tj. Lucidar) govort"kako je rntadeji prosil svojega rnojstra cla jeruu jaiit usereii jeie sut rta inih kniigah na nebesilt i na T.enlii i ya obla.ceh i va vodnh" i "to jeie jest va ineh kttjigah skrreno, tojest Lttcidar vse osvetil< (ti. osvijetlio), Stog,a "te knjigi suttlrole nere ztato i kto ie bude tisti, tcL bude nutoso ttiutlro-sti in'te,ti.< 'ZtLt.im potinju pitanja. U odgcvoriitta ii.iteij tu-maii.Sv. Trojsttto, stvaranje svijeta (Bog "svoju tiodjustvoril jest nebo, syoiu mLLdrostju ustavil iest si svEt, asvoiu milostiju tvrdostnno zemlju utvrdil"), govori o ande-lima, o paklu ("Pakal iest svrhu uzak, a zCola lirok i z,cttotogo vLe moict niktoie rtideti takmo sam (Bog"), o nebu("Nebo latinslci imenuiet se firrmametTtutn, to jest retenot,vrd ili z.alolen'je ili osnova"), o Adttntu i Er-i, o raju ("Rajjest na, sant svite... jest velmi daleko i iesu pred njim gorivelikije, lesene, puste. . . da" niktoie Zitt ne nrciet temovniti") i o prvom kralju.

ienik prosi: Na koliko putir jest si svdt razdeljen?Uditelj rede: Na troje jest razdeljen: jedna strana

irnenujet se Asija, druga Europija, treta r\frika.37. Udenik uprosi: Povej ,mi o toj zemlji 3aie irnenujet

se Asija.Uditelj rede: Asija podenjet se na vstok Slnca i jide

na poldne daZe do mora. V toj strane jest raj, a v raji jest 1

istodnik. Is toga stodnikag tekut 4 rcki. I jest ime jednoj rekeJion, drugoj Pison, tretoj Tigra, detvrtoj Eprata.

38. Udenik uprosi: Kako teku te reki?Uditelj rede: Jion tede skoze Indiju i tede skoze jednu

goru ka imenujet se Karbazus; iz sel gore tede druga rekaka imenujet se Ekla5 i tede v jed,nu zemlju drvlenuju; i pakTigra i Eprat tedeta skoze jednu goru, jaZe imenujet se Par-katra, i od tuclu paki skoze jednu goru ka imenujet se Nor-merija. I te vodi ne tekut odito iz raja, na pod zemlju daZedo tih gol ke preje imenovali jesmo.

39. Udenik uprosi: Ka zemlja jest najbliZe ra.ju?Uditelj rede: Kako nam pismoa svedodi da niktoZe v

Livote tamo dojti moiet, zad ,sut oko'lus gori velike, v njih1 Pefiis: delov.2 istodnika. izvoretsUorig.ise.a Vjerojatno Svcto pismo.

_. o I] o,{ig.na.nekoliko miesta dolazi ju na mjestu u, tako i

ovdje okolju, zatim velbljud (41), sljulita (62. pitinje).

l, zet zmije silnije i te branet da niktoZe tamo dojti moZet.l'rrli toga lelit 1, zotlr|rja, ta imenujet se Indiia. I ta irnat irne

1,,r icclnoj vode ka imenujet se Indus. Ta reka plove z jedner,,,r i ka gora irnenujet se Karintaljus, i tede v ervljeno more.I trmo jest tesko vniti zad jest od jedne strani Indus - ta11 f.11 - i toliko velike 'pustinje da jedvae v trih leteh mogalI'i ramo kto vniti ili dojti. Asija, ta zemlia, v trideseti i detirc,|,'lcli jest Siroka i v njej sut ljudi razlitn|. jedni su takmo,irl lakta visoki i ti ljudi vojuju proti nam. I v toj zemlji;r'sta 2 otoka: 1 imenujet se Kri5a, a drugi Grilis. Ta imatarlilrogo zlata, jesta prek vsega leta zelena i tu jesta za vsakomrr.ricrrl let.e 2lete. Poli toga jesu zlate goti, a togo zlata nerrrolet niktoZe vzirnati skoze zmije i gadi ki pri tom zlate,,rit; leZet meju tu goru ka imenujet se Kaspius i rneju rno-r( rrr. Tu je kralj t\leksandar dvojez ljudi zatvoril. Ti imenujut',' Gog i Magog. Ti ljudi inoga ne jedu, takmo siro'vo meso.

V drugoj Indije - tu su ljudi - imenujut ses Matrio;bir Ii sut 12 lakat visoci i jesu spred kako iav i perje imajut i1,;rlhije kako kuna. Foli toga v jednoj zemlji jesu ljudi - tirrrrcnujut se Akrote i ti imajut v sebe veliku gorkost i kada,' ,.,l<.ulr snidu, tako se sami zaZgu. I potom leLi I zemlja,

t' toj sut ljudi ki ubijaju otca i mater kada budu stari i ku-lr:riut je, i sazivajut vse svoje prijatelji i sneclet je i budu se

vr'scliti.Pak jest jedna vlast v koj raste papar i ta jest plna gad.

I ka,ctra ta papar bude zrel tada storet veliki oganj i poiar,l,f rn te gadi zaiegnut i tako tada papar zberut i od toga ognjalrui.lct papar drn, na od nalLlre{} bivajet bel; a ti liudi bivajut,'ivi nere do 8ldt, a do tretoga leta det imajut. V tretoj Indije'.rrt ljudi - ti su obratiii peti napred, a prsti nazad i jimajutliO prst na nogah i 80 na rukah. I ti ljudi imaiut pasje glavir oclevajut se lesidemi hvosti i jegda hotet glagolati, tagdarijr-rt kako psi glavami zaviiaee.ro Poli toga sut ljudi - ti',rr z mlada sedi, a na starosti drni. Fotom jesu jedni ljudi ki,rrra,ju jednu nogu, stupalo nogi te kako obod reSetni. I titr'tiu tako brzo kako piica leti, i kada sede na slnce, tada nad

o IJ orig.: da jeva; ispravljeno prcma Petrisu'; U orig. voje, ispravljeno preme Peir'isu.s U ori6. imb intenujeise, u-Petristt: lci se zcvee U orig. natore,10 zavija.iuii

347

soboju udini hlad i sen nogoju. I takoj sut jedni ljudi i tiimajut 1 rog na dele, a pod tem rogom jedno oko.

40. Udenitk uprosi: Bivaju li ti ljudi na vkup?Uditelj rede: Bog jest tako razdelil da s,u tako razde-

ljeni i razludeni, da se vkup boriti ni sniti ne mogut.41. Udenik uprosi: Se nam ljudi i pismo pravi da su vsi

ot Adama po3li i kako jest da su se ti ljudi promenili?Uditelj rede: Adam jest bil najmudrejii neZe jest ibil

ni jedan 6lov6k na svete ili bude, razve mudroga Salamuna;i kada be z raja izagnan, tada vseh zel'ji i koren'ji rnoi i na-turu znaja5e. I jedno zel'je beie, ka iena bi ga okusila, tadabi tudje plod nature promenila. Tada Adam svojem hieramprepovede to zel'je jesti, a zato jedna nemudra norica podejesti od togazel'ja, i abije plod jeje prorneni, i to v toj zemljika zovet se Indija.

Takoje v toj zemlji jest jedno zvere, kemuu jest imegila, to jest spred kako lav, a nazada kako vel.'blud i jima 2roga, vsaki 2 lakta dlg, a kada se s kim svadi, tada poloZi Irog na hrpte, a drugim ,se brani i sede; i kada jemu ta rogtrudanrz bude, tada ga poloZi na hrbat, a drugim se brani.I to zvere ne boji se nidesoZe razve drnoti, jeLe jest drno, amoino jest tako va vode kako na zemlji. V toj zemlji joSiejest jedan zver ki imenujet se monstarius.ra Ta imat glavujako d'lov6k, a telo jako konj, a hvost jako svinja, i imat I rogna deli 4 nogi dlg i jest svetal kako kamen dragi, iie latinskiimenujet se karbunkuljus,tn 4 jest ostar kako britva. I ta zverjest tako ljut, da vse jeZe LkoliZdo utakne, to vse tem rogomubijajet. Is te zermlje prihodi 1 kamen, ki latinski imenujetsers adamas;a jeLe jest ambar, iZe privladit k sebe Lelezo.

42. Udenik uprosi ,reki: JuZe sli5al jesam o toj zemlji, kaimenujet se Indija. Povej mi ninje o toj zemlji, ka zovet sePartija.

Uditelj rede: Partija podenjet se pri toj rece jaLe zovetse Tigra; i v toj zemlji leZi 1 grad - ta imenuje se Persida.

tr kojemu12 U orig. trodan, umoran.13 Petris: manastarius, vjerojatno prema lat. monstrum, na.

kaza, neman.14 lat. carbunculus, dragi kaments U orig. imenojet se, isto i r 42. pitanju imenoje se.ta laL adamaq dijamant

348 349

\/ t,rrn najprvo dari podeti biSe. Is te zemlje prihodit l ka-nr, rr ki Zget kako kopriva. Takoje v toj zemlji ljesq jedanrlrrr1,,i ftarr1ett ii ta'sveti v noii kako oganj i jimen'ujet se latin-..1,i sileus.rz Togo kamika pribivala i ubiva kako Meseca.

Zatim govori o zemlii Mesopotamiii (43. pitanie).

44. Udenik rede: Povej mi o toj vlaste jaZe imenujet se

lrrrirpija.Uditelj otveia: Europija poli rnora jide daZe do gor

..1.r)rc iednu zernlju jaLe zovet se Skorija,ro zzo |asija, Arme-rr1,r i jide poli reku Dunaj i vaspet daZe do mora. V toj stranel, zi zomlja Franadka, Zvabs,ka, Bavori, Sasi i zemlja Mi5an-',1':r, Dirinska, Karmelitska, Terrnarska, Stirska, Kranjska,lrlrrrska, Hrvacka, Korotanska, Kra5ka, Lampartska, Peduj-,,1':r, Bedska, ee5ska, Moravska, Ugrska, Srbska, Grdka, Pe-

lr l.:rska.rlV Grdkoj zemlji jest jedna vlast jaZe zovet se Dalma-

, r1:r iv toj zemlji jest jedan istodnik od koga ogani zaLigajet,, i jest na nisko22 ta istodnik.

Vaspet jest jedna last jaZe zovet se Istrija. I v toj zernlji1,',1 fedna gora jaLe zovet se latj,nski Olinfoszs jeZe jest Udkar tt' gori visokost ide daZe pod oblaki. I poli te gori pode-rrlr't se jedna vlast jaZe imenujet se Italija. Od tu prek morar v toj zemlji leZi Rim. Po tom leii Pula;zr po tom lei-i zemljal.,rrrpardska i po tom Benelkj: te udini kralj Eneci'r-rs. Po-

t,,rrr s dudnovatih gor ishodit reka Rejna i tedet skoze Fra-rr;r, liu zemlju. Poli Rajnu leZe silni gradi: Moguc, Kolona,')rirspirr-sk i inih mnogo gradov.

Poli Dunaja takoj leZi veliki grad Bre5a, Pasove, Bed,lrrrtlin. Poli Rejni podenjet se Spanska zemlja i idet ta zemlja,l:rzt: do dudnovatega2s mora. Va toj zemlje leZet velikije

'7 vjerojatno lat. silex, kremcn18-U orig. pogre5no bribiucL; Petris: pribiva i upada, tj. raste

I ( )l)lloa.,e U de5kom Sckocya.''o a deSki, Petris: I:1 Hrvatski je glagolja5 dodao: Kranjska, Ulinska, Flrvacka,

htttilca, Peiujska, EenskA, Srbska i Pelikaska.:' U orig. na niske.2x lat. Olympus'{ Njemadki Lucidar na tom mjestu navodi riieku Po.:5 Odgovara de$kom vztekl!', buran, biiesan.

vlasti: Taranija, Certanija, R.uiikana, Kolacija, Vecira, Bri.tanija, paki Anglija, paki Ibernija" Nad tu zemlju jaZe imc.nujet se Slocija,z0 tu jest o rojstve svetoga Ivana 30 dni dan,a nikoli no(, a o dnevi boZja rojstva tolikoj dni noi,'a ni.koli dan.:z

Dalje se govo.ri o Afri-ci, o otocima rile sut 1) more<, o 1)rst,drveta na kojemu.ie.Isus razapet, o vodi, vjetrovima, potre.su (>kada se votli z.bt.ru i suvkupe pod zemliu i ne'moputyurt, Iada se tdai(lur talctt va yilikoi moce'da se zemijapotrese< ).

57. Ui'enih uprosi: O't kudu zima prihodit?. Lliitelj reie: JakoZe gorhos,t ot ognja prihodit, takoj

zima ot vocli pridet i jest tako kada jest Slnce blizu, tadiljudi zimu imajut. I tako delit se v l6to i v zimu.

58. Udenik uprosi: Slnce biva li v lete visoko, a v zimen,isko? Zat, biva v lete clan dlg, a v zime kratak?

lJiitelj' rede: Si svdt jest ukrugal, a mi smo kako vja.jce v posrede i kada Slnce najblii,e narn tede nad narni ijest teplo jako v lete i dan jest dlg, a kada vidimo Slnce naj-dalje nam da tede visoko i nam se mni da bi ,nam v bokteklo, i tada jest zima i dan jest kratak.

59. Udenik uprosi: Od deso imamo noi?Uditelj rede: Kada Slnce jest pod nami, tada jest noi.re

, 60. Udenik uprosi: Kako to pridet d.a Slnce pod nami jesti 'tede narn v bok?

Uditelj rede: Povedal sam jako si svdt jest okrugalkako jajce, a na njem tede Slnce i Mescc izvezdi i visokoidnjih tede svojem putem. I kada Slnce tede na ;bok, tada zvozditeku ravno, zat - kada bi zvezdi sa Slncem vkup tekle _pakostovale bi se meju soboju i tako bi ,se vse ,rrr5ilo.

61. Udeni'k rede: Koliko iest dalede od. Mdseca do zvezd?

- Uditelj rede : Kolilio jest dalede od Zemlje do Meseca,toliko tril<rat iest od Meseca daie do zvezd" i takb zvezdi irnutpreveiiliu moi, jako sut v neb,i najbliZnjejern, v njem Ze sarnBog prebivajet.

:0 n dciirom Sskoctta, a u njer-nadkom Schottlancl... :. t,l o. Ivanjdanu 30 duna traic darr i nema noci (vieroiatnolJetnr soi.;ticij), q o loZ.icr.r isto roliko (ti.30) noii tr.dje iroc inema dana (zimski solsticij).

:8 U orig. dan, ispravljeno prema petrisu.

350 351

r,' tli'cnik uprosi: Ot planit'us - zat koliko iest dni v ne-,t, | ;r t.irl,.o jest planet? I Mdsec jest najrnanSa planita meju,rl,'r. ir poLorn jest Slnce i te 2 najveie sluZita i potom inih

l, ,lrr:r irncnuiet se Satornus, druga imenujct se Vcnu5, to1, I l):rrrica io5ie.

r'\ tli'crnik uprosi: Kako to more biti jedna zvezda Da-,'r,,, r Z"cLnica?

Uiitelj rede: Tako nam prave naie knjigi da Danica

1,,lrr,r lcto tede pred Slncem, a. drugo leto za Slncem. I kaciar,,,' lrlccl Slncem, ta zvezda tada zovet se Danica, a kogol' r.l t('i:c za Slncem, tada zovet se Zvernice. eetrta zvezda,I , rri'nlriet se iVtra 5, ,ta jest toliko k Danice pociobna ci:r

,,r,rrr rrikfcZe razaznati rne moZet. Nekije knjigi govoret dat

r | /\(zrla tede tako visoko da ju te5ko v jutro pred Slncemi \, r ('l' po Slnce uzreti vzmoLem. Pe;ta zvezda imenujet se

lrr;rrl1 1 I ta zvezda - kako narn prave uditelji - vladajetrrrrr,lr',rstju. I opet jest jedna jaie imenuiet se eovis i ta tede|' lr'li' preje neZe begro 5-o1 svr5it i'ta tedet po Saturnerr.rlVl:i('-

rr tr. Udenik uprosi: Koliko su zvezdi vclikc?Uditelj rede: Uditelji glagoljut jako Mcsec jest toliko

,,lrk lioliko vas svdt od rnora i vaspet do mora, a Slnce jest,lr.r l.r'zrt vek5e, a vsaka planita jest toli;ko vclilia kako Slnce.

tr5. Udenik uprosi: Zad se zvezdi tako male mnet?Uditelj rede: To dini velikaia visokost, ar kada bi bilo

',lrrr t'teLko visoko kakosu zvezdi, m,nelo bi se tako malo kako..\ r /(lll.

Utitetj datje tumati od tega su sastavliene zviiezde (66.i67).

till. Udenik uprosi: Povej mi od M,iseca.Uditelj rede: Mdsec jest najman5a meiu planitami i

rr.rllrliZe Zemlji jest i zato ljudi vzeml jut razum od Mdseca.

ti9. Udenik uprosi: Kako to prihodit?Uditelj rede: Nebcski narav jest silno moian,'tako da

1,r, rrragajut zemaijsku moi. I takoj jure povedal jesam da\1, .('c jest Sirok koliko vsa Zemlja i vzemljet lepotu ot',ln(;r i svdtlost i zato nest dudo da se ljudi i more i vas

'" Glagolja5 je oma5kom izostavio dio pitanja.r" trlutanja

svet znamenava po Mesece, zad jest storen od detireh ele-menti.

. . 70. Udenik uprosi: Kako to pridet da Mdseca pribiva iubiva?

. Uditelj rede: Mesec irnat v sebe zemlju i vod.u i zatone ima svdtlosti takmo jeZe vzemlje ot Slnca i kada jest da-leko ot Slnc-a, tada jest pln, a kaaa blizu, tada jest #ral, za|svojeju sve.tlostju Slnce jego prernoZet, a ,kada iraspet otid.e,tada bude pln.

71. Udenik uprosi: Cto jest drnago v M6sece?Uditelj rede: Zemlja i voda i studenost, kada jest

Slnce daleko, tada to v Mesece vidimo.72. Udenik re'de i uprosi: ZaE se M6sec promenjuje?

Uditelj rede: Kada Mesec bude dve nedelje jtir, tadadesto pride da bude Mesec ot jedne strani, a Slnce ot druge:jedan proti drugome. Tagda Slnce i,ma tu moi da otilieisvetlost Mdsecu i tada se promeni i zatmi i ljudi mnejut dabi se pohabil.

73. Udenik uprosi: eto od kometi glagolje5i?Uditelj rede: Kometa jest ta zvezd.a _ ta se niedar

ne javljajet, takmo kada se kralj ili kratjica promenuti imatili umreti ili kada se velika krv prolijati imat, tada ta zvezd.aukaZet se i poprslakiar od sebe pusti,sz a\e ne tede mejuinemi zvezdami.

74. Udenik upnosi: eto jest to da vidimo zvezdi leteii?Uditelj rede: povedal sam juZe jako zvezd.avisoko jesi,

veie neZe Mdsec, i zato moLemo znarnenati: da ni jedna zve-'.da spala, pobila bisr rajmanje pol sveta; na desio prihodida bude tiho na zemlji, a pod bUtaLi bude vetar i velikoutikan'je vetrov i aera. Tada se obrala,i me5a gorkost oga_njaja sa aerom od moii, kako poletajet se mimo zvezditq itada ljudi mnejur da bi ro ,veidi padale.

tr Petris: trake.32 U orig. pogre5no posf1, petris: pustit.3r U orig. bila bi, petris: bi . .. pobila.31 NaS prevodilac lile dobro shvatio redenicu niti ju je cl<_r

fraja preveo. Prema njemadkom t"tJ"*r*"rr"o ie: onda se mi-jeSaju vatra i zrak i kida ,rafr p"L1ffi *uuirr,

ona pada i kacl^proiijeie pokraj zvijezoa.

352 't ltn'atska knjizevnost sred. vijeka JJJ

Utiteli zatim tumati zaito lieti pada grdd, kako nastaiegrom,' duga, zbog iega su izvori hladniji ljeti neg9. zxmt, za'|to ie more slano, kako nastaie rosa, tanla (noc)' >>zac suiedii liudi kratki,'a druei dlei; iedni mudri, a drugi nemu'iri*. Zanimtiivo i'e pitaiie (8-6):'"V koliko dneh budet otro'te st"voreno'v mdtei'i?" - na koie utiteli odgovara da 'vsa-ka lena imat iednu kamaru-.. i ta kamara imat 7 shran izit6 iitt tia6 aa iedna iena imat v iednom bremeni 7

itrodet" i da "budet itovik stvoren tt ietiri deseti dneh<'tjoliL- t" goiori o tome kako se diiete hrani.u..maiiinoiiiiitai, *itco ie stvoren tiudski mozak, ,zaSto liudinLa rastusjetline, >ot narava zverio i o Sudniem danu.

58.

CVIJET KREPOSTI

(Cvdt vsake mudrosti)

,. - PLedloZaF. naSeg djela je taliiansko moralistidko proznodjelo Fiore di vir.til nepgz_r_1?_t9C autora (Tom. Gozzadini?) kojeje,nastalo u prvoj detvrti XIV. stoljeia pa se ra5irilo u broinimrukopisima i izdaniima od XV. do XIX. lt. prevedeno ie bilb nafrancu_ski, njemadki, Spanjolski, rumunjski, ruski, grdlii itd. Nahrvatski ie prevedeno vjerojatno podetliom X\r. st. ncgdie u sic-verozapadnoj Hrvatskoj, i to na dakavski diialekat. Sadirvalo scu nekcliko glagoljskih rukopisa, od kojih je najstariii Vinoclolskizbornik iz prve polovice XV. st. No svi glagoliski rukopisi za-jedno nemaju viSe od 28 glava (oc1 izvornih 35 odnosno s na-knadno dodanim 41). Dubrovadki zbornik, pisan iirilicom 1520,sadrZi Stokaviziranu verziju dakavskog (glagoljskog) priievodidopunienu novim pljevodom glave 30--41. bitavo le ajdio p<r.novno preveo Pavao Posilovii i izdao bosanskom iirilicom u N{lc-cima 1646. gdie ie ponovno izdano latinicom 1712.

Glagoljski je tekst izdao R. Strohal (1916), a iirilski M. Re.Setar (Libro od mnoziieh razloga, 1926). Mi smo na5e odlomkcpreuzeli,iz Tko.nskog zbornika, glagoljskog rukopisa iz prve dc.tvrti XVI. stolieia.

U ,svakont poglavlju ovog diela govori se o iednoj lcrepostiodnosno o nienoj supratiTosti, tj. o jednoj mani iti grijefutP,oglctyljg. su sastavljena po iednoi iemi: najprije \e'da jadefinicija kreposti odnosno mane, slijedi porZdenje s oso.binarna neke iivotinje (kao u FiTiologu), zatim ni.-z moruli.stiikih pouka (sentenciia) koje se navode po filozoflitta icrkvenim piscinca i napokon, za ilustraciju, neka prita.Zavrini odlomak iz 1. kapitula - o liubavi:

tr ri(totil piSe: Nag pridoh na si sv6t, nevoljno Zivih, a do/ \ l<onca poznah da nidtoZe ne umem. Sveti Avgustin pi5er,lrrtli: Ti ki pitaS mir, hoi li te naudut kako ga budeS imel?lrl.rt'lri srce tvoje v ljubav b&jwz zat ta vidi5 da jedaLn nerrr,,rt' biti vzvi5en dokle drugi nes poniZen; jedan ne morelrrti bogat ako drugi ne ubog. Sa svet se more primenitil, tlvcma tovari5ema kada sedita za velikim stolom, a nar t('nr ie mal ubrus: kada ki potegnet, tada drugoga stranu,,tl'r'i.je. Zato ukrepi srce tvoje v ljubav boiju i vsagda pre-I'rr':rl bude5 v radosti.

Kapitul 2I. eten'je ot istiniOt istini pi5e sveti Avgustirn: Istina je is'to govoriti i

1rr:rvo i ne prime5ati ka istini nijednu [aZ. I primeniti serrr.r'c istina ,k orebicam, zat jedna drugoj jaja krade, nal!:r(l se polegu, po naturi,l po pen'ju vsaka pozna malter svojur potede k njoj. Tako je ot istini: pokrivaj dlov6k istinu laZjuLof iko hoie, a istina le vazda ostaje na svojem meste. Ari-,,totil pi5e: Ki ljubi istinu, istina budet ljubiti njega va vsa-loi tvari.

Ot istini pisano je v Z,itiji ,svetih otacs da jedan velik go-,,poclin pusti mnoZastvo zlata i srebra i vse imen'je svojelrotcii Bogu sluZiti i pojde v jedan molster i onde zate rabo't;rli Bogu. &lnejuii,opat da on beSe veie umei ot druzehp()sla ga na trg prodati nirkoliko osal ki v molsteri ne morahur:rbotati ot starosti, a da ibi mladih kupil ki bi mogli 'tovoriti.t)n pojde na trg ialostan vele, na ne radi zapovedi jegolrlcstupiti.

Buduii na trgu ljudi ga p,itahu: >Jesu li dobri [ti osli?,,].( )n Ze otgovara5e: >Nestl.s Mnite li vi da je onz molster priSal

I Ti koji traZi5 mir, hoieS li da te naudim.: Ovdie je - sudeii po talijanskom tekstu - izostavljeno:

r ne u ruglo ovoga svijeta.r niiea aii kad se izlegu (tj. mladi) po prirocli . ..5 To je vrlo ra5ireno sredniovjekovno dielo

tt{ttt patruml o Zivotu pustinjaka i monaha. VidiLriiizi br.49.

o nisu? onaj

i

l

(Vitae sancto-o nJem u ovoJ

1354

355

na toliko uboZastvo, da rbi ;bili dobri, da bi se prodajali? naezad su hudi i stari zato se prodaju." OSie ga pitahu: ,Zadim je oias oplzal?" ,rZat

- rede - ot velike starosti padajuse, on Le kl za njimi hodi jame ga za odas i tako ga podvigne.u

Buduii se vratil v,molster i ne buduii prodal ni jednoga,komveraso ki bi5e 5 njim obidi ga opatu, a opat posla ponjega i nade se vele modno srditi na nj. On Ze rede jemu:

"Gospodine, ne srdi se na me. Mni5i li da sam vlezal va trornolster za zgubljen'je du5e moje i da bim istinu ne govorili da bim laZu ljudi hinil?"tt Ja sam pustil rnnoZastvo zlata isrebra moga, imon'je veliko, hotei poj,ti sluZi,ti onomu ki jestistina i hotei ostaviti laZi sega svdta. I dam ti vedeti, ode,da vse dni Zivota rnoga ne budu 1ino1 takmo istinu govorilr2zad buduii preje v gospodstvits ne be mi draga laZ." Sli5edito ,opat ne vede da odgovoriti.

Kapitul ot lai.i

Lai. ta jest protivna istini. Ot laZi pi5e rnudri:u Lai tojest kada se skriva istina i hotedi lagati tere pokriti lai ne-kim malim kolurom istiru.r besedu,l5 a to jest on ki mislidruzeh prehiniti. I laL je veliko zakoni:to neki laZe za delet,rTa to on ki rad pripovida; neki laZe hoteii da bi drugu Skodune prijal,ts na to ne bra,ni Dekret,rs na le dobro je kada semore dlovdk var.ovati; neki laZe hotei drugoga prehiniti, ata je lai. plna ,neveri; neki laZe kada da obeia, a na nom20ne stoji; neki laie krivo priseZu6i, a ta Boga rani.

6 nesoI laik koji Zivi u samostanu, ali ie bez crkvenih redova (tal.coirerso )

ro taj11 da bih laZju ljude varao?12 neiu drugo nego istinu govoriti13 U taliianskom: al mondo.rr mudrac (u tal. Aristotile)tr U talij.: cum alcun colore de parole, tj. pokriti laZ bojom

istinitih riiedi.16 Imd viSe vrsta laZi.r7 za zabavw (tal. per deleto)t8 Prijevod je netadan, misao ie: neki laZe da izbjegne svoju

Stetu, a da pri tom drugomu ne Skodi.ts ali to ne brani Dekret (tj. crkveni zakon ili odluka teologa)?o onom (Sto je obeiao)

I primeniti se more laZ kntu ki pod zemlju prebiva irr,'rrra odiju, a kada pride na svetlo ,tada umre. Tako je laZ[rr jc vazda pokriti ndkim kolurom ot istini, na kada svitlostr,t istine laZ otkrije, tudje umre laZ kako krt.

Solomun pi5e: Ot trih redi se boji srce moie, a ot detvere..rrruiaje se misal: prvo ot ganan'ja grada, drugo ot smr,ti

a to je nada vsem, treto ot ust laZivih.zt Zad pisano je;zzl..i laZe d,u5u ubija. Bolje je ljubiti razbojnika nere laZca.svc:ti Avgustin pi5e: Koliko je la1ac da mu te5ko istina buder'('r'ovana. Mudri Platon pi5e: Ki 6esto laZe ne bude mu istina\ ( r'Llvana.23

Ot la2i pisano jest va I5toriji rimskoj da Jorina, hii cesa-rovir,J4 buduii ljubav poloZi,lazs na jednoga junaka imenemArncno, a on ne hotei sagriSiti 5 nju ciia strah cesarov, oval,rnlisli kako bi ga stvorila umoriti.zd Greduii jedan danjrrrrak pred vrata ko(nonnaz7 ona velikim glasom nade vapiti,r;rzclirati svite na sebe rekuii: "Pomagajte, Ameno mi je ho'telsilir udiniti.. Cesar be srdit vele i zapovede jego preda se

lrlipeljati. Pita ga cesar ako to be5e isto. On rede: ,Gospo-tline, Bog ve da ne.< Cesar ie zapovede hier pripeljati i pitajrr kako to be5e bilo. A ona ne otrgovori. Po tom nade dovoljeIirat pitati, a ona ni$ie ne otgovara5e. A vitez okolu stojeiilcie za glumu: "Ona jezika nsrna.<r SliSeii cesar zapovede jejrrsta otvoriti i ne najdo5e u nje jezika. Videii cesar tu po-liazan28 povele jego pustiti, a njej se tadaj povrati red. I sve-rleteljstvova sama da be5e krivo govorila. A po torn togo

'',,dizs pojde v molster, nade Bogu sluZiti i diniti roliku pokoru

21 NaS je pisar jednu stvar izostavio ili, todniie, spojio je1rr-vu i drugu, jer u talij. stoji: del movemento de la citade, detosonamento de popolo; rijeti de moyemento odgovara u Dubro-vadkom zborniku od krentLtja, a izraza de rasonamento glagolj-,ko "ganan'ie( (: govorkanje); detvrta bi imala biti smrt.

22 pisano je, nair;re u biblijskoj Knjizi mudrosti.23 Ova je sentencija u talij. pripisana Sokratu, a Platonu je-

tlna druga.,'1 U talij.: se taj car zove Anastasio.2i zaliubila se26 Prema talii. de farlo ancidere.27 vrata komore, sobe

. ,-8 U talij. miracolo, a u jednom glagoljskom rukopisu /atnlraKuL.

ze poslije zbog toga

356 357

da do konca be sveta i mnogo pokazni pakaza, meju kemibe da buduii iedna devojk, ;"rili^fi" ,r"_u i rako prebi_:?l?^,:i_11 preporudi r;.";._lj";'i?j",_,"ti.i i pride predlii'"?r?att-

i pomoli rse i abije tudje-jef 'se vrati red i nade

IX. PJESME

59.

HIMNA CIRILU I METODIJU

(Iz Sluibe sv. Cirilu i Metodiju)

-U hrvatskoglagoljskim sluZbanra sv. Cirilu i Metodiiu (isp.I'r. Jti) uvrStcne su i detiri p.iesme (koie se r,. brcvijarimi naSimLrro i u latinskim nazivaiu himnima). iilo one su pisane ii""ii"*rlerro kao pro.z,a.- Poku5aj, da.se ni_ihov tekst razv;sta u praviine',rihove po latinskim predlo5cima (M. Kevii) ne moZe se imatratirrsP.lr'.lrm.. lpal( se u tim "himnima< nazire rccitativan ritam psal_r r,,rli ie, dakle..sc .radi o ritm idkoi p icsmi, svo jcvrsnim sloboiinim't.ihovirna koji nisu vezani ni odredenirn brojem slogova ni stii_riim cezurama. Takve, asilabidne poeziic biio ie i 1 grdkirn il.riinskim crkvenim tekstovima staiiieg iloba, samo su s5 u iatin_.l,irn ambijcntima prije i sretni.ic uobiialili 'silabiiki srilrjr; 01.;'ro ovai.himan preEzeli iz brevijara Vat. Ill. 6 iz g. 1379. Tctrst,n,io razdijelili na stihove na -bazI interpunkciie (ta?ke) u Vatik.r N.ovlj. breviiaru,.a na strofe na bazi-velikifi.siova 6jirna po-

, irriu pojedini odsjeci teksta u istim brevitartma.

[1 aduj se, grade vi5nji Jerusolime,rf\ veseli se, svetaja mati crkav, Sione,zjako deda tvoja va krasote mnozdgu samogo vi5njago cesara imut se.r

t Jerusolim simbolizira sveti nebeski grad, nebesko carstvo.. 2 Sion, breZuljak i vierski centar u Jerusolimu, simbol boZ_jt:g grada u Zidovskoj i kriianskoj knjiZevnosti i iiturgiji.. .t Originalno ya visotd ntnozd. i krasotE ispravili smo premaNovijanskom.

a nalaze se kod samoga vi5njeg cara (Boga)

359

Sveti je-rdji tvoji, Gospodi, Curil; i Metuaijslavu v6ka otvrgu,togo radi priti utegu,toboju Siedreiim, k svr5enago jer6jstva stepenu.o

Crki svetaja mati jimi? krasit se,zakonici v njej slavot se,zemlja hvalami zvanit, mir radujet se i pojet,o njih Ze pameti an'jeli likstmjur.

Si sut jer6ji tvoji, Gospod.i,iZe nasdja5e zemlju s6meni blagimi,glagoli ot ust pisanih,esi izbirajut v Zivot v6dniihZe duh rnnoZastvo an'jel prijat.

Si ubdZa5e blazni vdka sego;o kol krasna komnas jerejskajajeie\e dojti si uteguloprepojasani Stolu sv6tlu,oddnitr odenijem purpiri.

Siedritz nam jih radosti uZivati,BoZe veliki trojidniraiZe jesi jer6j i cesari vladatelj du5am i tdlesem na5im,otpusti nam grdhi re5enim, amen.

- 5 U rukopisu je ispred imena Curil i imeValcntirz (ime sveca\gi.gu. je.Rimska"crkva slavita istog ai"i'taaa i-diriia'i M"t,;l{ijgr.tj,.14. veljade). Mi smo VateniiTra iiosr.viii, j";^s;"L,iiu iiBedki (br. l2l.).

_6 stoga zaslu?j5e, da doelu, tvoiirn smilovanjem, k stepenusavrsenoga sveieniStva7 U Rimskom (popa Mavra): njimi.

, on i i. xJi,ls:if, ff:"t"#h:?;:Ti (f"1i.i\':' um jesto o r us t p i-s orieinarni tcksr i kor krasna'xoiaih'ispraviri smo prem:.rBedl<om i Rimskom rukopisu.to do kojc oni zavriiccliSe doci

on*i' oO"r, smo preuzeli iz ctrugih rukopisa, u Ill. 6 je pogre5ka

12 Rimsl<i (popa Mavra): Darui.1x tro jiini, od imenice trojica (i.j. Otac, Sin i Duh Sveti)

360

60.

HRST VSKRSE IZ MRTVIH

(Uskrsna himna)

Ova je pjesma saduvana jedlno u glagoljskom Vrbnidkom{ Irrcviia"ru ii tS. st. i u Prvotisku glagoljskog -misala i2.1483.li Brevijaru ona prati proslavu Uskrsnuia i-trebala- se pjevati,lipim i"veselim giasom", a u Misalu ola je dodana kao sekven-, ii'a. za uskrsnu misu. Takva proslava Uskrsnuia, kakva se -opi-',,i'ic u Vrbnidkom 3. breviiaru, ostatak ie starinskog obreda koji',1: podudara sa sluZbom u istodnoi crkvi. Piesm,a se sastoji od,t tropara (naistariii samostalni stihovi bizantske himnologijek,rii 3u se'pivobitno umetali meelu psalme) uskrsnog ciklusatl,'3,4); zatim od jedne strofe (2) koja je kompilirana 9d raSli-iitih isiodnih liturgijskih tekstova, koii sadrZe radost zbog Kristove pobiede nad-adom. Peta strofa u stvari je antifona zapad'rr,,g porii6kla o Uzvi5eniu kriia. Pjesma u cielini reflektira Er.o-,,.,i-o5ki dnled dogadaja koji su pratili Kristovo- uskrsnui-e' Njihprate ideje o pobiedi nad smriu kao i viera,u uskrsnuie i besmrt-irost svifi lju?li. Kako ie Krist do svoie slave _do5ao po KriZu,1:osljednie

"dviie strofe posveiene su KriZu. Struktura himnejrredstavija sadrZajnu i idejnu cielinu izraLenu starim leksidkimIondom (pridjevi: -grobnim i privi|i dolaze samo u-najstarijimrrlagoljskih spomeiicima 11. s!.) u idejnom (psalamskom).ritmu

', lciiiti strofa-- tropara i antifona, tih najstarijih piesnidkih. eJe-

rucnata istodne i zapadne liturgiie. Ovakva jezgrovita kompozicija.; ardreclenim aluzijama na dogmu I(ristova uskrsnuia i silaskarr acl, izraLena pjesnidkim iezikom i namiienjena pjevanj.u, ryq, la ie nastati io5 u predraskolno vrijeme, dakle mogli bi joj biti:rrrtori Ciril ili Metodije. Piesma ie primjer kako su nastajalelrr!starije slavenske liturgijske kao i pudke crkvene pjesme: qre-rrzirnanj"em ili parafraziranjem nailiep5ih elemenata iz -litl'rgije.'l'o potirduje i-preradba prvog tropara naSe himne u_latinskoj,nicri-radkoj,-poljikoj, deSkoi pa i u hrvatskokajkavskoj varijantirr"skrsne pj'es-md: Xiistui sd ie gore stal. Prvi ie na naSu pjeg4utrpozorio-i izdao je iz Vrbnidkog 3. brevijara V. Premuda u Vie-

i-

1

361

t Smri.u .je smrt rrniStio.; i"JJ:ttij:"t',y:,_i,*f;o (misri se na niihovo uskrsnuie)r i sve st" .i" nu'"liilur I sve Sto je na nii.3er gospodin llrsi

i ;,ru'1"",1f; Pi'.tpakao, timo

I if tJ:tl'g

i"^ ^" L"^l-", t i. . oslobodio pravedne

tl,"n:.m jn-::.[i:gii:l^,r q;T#" "#:?$ti,,* ., u vra ti maudu [ol::p,NinoOemivu. evanerct ju).io53ia,ry5oo.*irr"'"ti"a"t1.rjl""

sa sotonom na vrati" zene koje su doni.jele miriini, pomasti da pomaZu mrt.

4. Pridite ot vid6nija, Zeni blagov6stnice,tzSionu rcite:primi ot nas celovanije,ti radost i vskr,senije Gospodnje.taLikuj,ts igraj i veseli se, Jerusolirne,cdsara Hrsta Boga uzrdvtoiz groba ishodeiajako i Zenih ot drtoga svojego.tz

I vzapijite vsi pojuie:Hrst vskrse iz mrtvih,semrtiju na semrt nastupigrobnim.Zivot darova.

6. Nad vs6rni dr6vi kedarti jedin prdvi5ita jesi,sveti KriZu.na njemZe iivot mira pne,te,na njernZe Hrst pobedi semrt,semrtiju svojeju semrt pobdd"i.Aleluja, aleluja, aleluja!

7. Kriiu tvoiernu poklanjajern se, Gospodi,ri svetoje vskrsenije Tvoje proslavljajem'Pridite pok on6rn se Hrstovu vskrseniju.Aleluja, aleluja!

1: dodite od vielenja, Zene, koie nosite veselu vijestIt Dozdravu blagovEsten' je vskreseniia Hrstova ima Hilandarski frag'

rrrt rrat iz 12. st.r; pjevajtc usledav5i'7 kio zarudnik iz loZnice svoje. U psalmu 18, 6 se ctta za-

rrrt'rrik koii bi na dan svadbe osvanuo s viiencem na glavi i".porciluje se s jutarn.lim suncem.'

'e Stlriji staioslavenski pridjev u znadenju e\celsior - n?iuz-'r rit'niii; u mladim brevijarima zamijenjen je pridjevom previ|nii.

" na kojem je Zivot svijeta razapet

?i#!i#:!#i;#:il{;!:#!j,",#i,tr*,tsr."#i3j ji*Hdr

' F{::J:ii'j;: 3#l';astupi rgrobnim Zivot d,arova.z

2. Veselite se nebesa i rad.uj se zemliai- vsa jaZe sut v niih,Bibo viadika Hrstr Bog na5sa5ad va adova vrata,sjakol.e sam izvoli.suzi razvriez okovanih,pobddu Ze imiieevskrse iz rnrtvih.grobnim Zivot aarova.

3. Muronosicam Zenamcpri grobi pristav an,jel glagola5e:T"lo_-ftYim jest dostolno,,oHrst Ze istleniju javi se iuj.,,

Na vzapijte vsi pojuie:Hrst vskrse iz mrtvih.semrtiju na semrt nastupigrobnim Zivot darova.

I

{

Krista

,, *"lJ[$l"d" n?fi

ffiS#i ""f,#:? "

vog

mrtvimatucl, tj. Kristovo tijelo nije

362 363

61.

PISAN SVETAGO JURJA

*Si**1,,fl ,l;^I::jl-'pqioubiqi bez--sumnje je jedna od3gj,gggutarlij ih legenda' ;*a":"!i"i,ti.ij'l uY" "lrc r e Jeona oclknji Zev n ost, "pi T

-u^' naroanu. Nien o.i- i"i'u u1^",," r11t1313o^.t,]5':';nn:*' "13,.f ^l r::gl* , rd''i;rhj;i::'.t":i" ot'#iSiffT'ii_;-J-_:.. "vo., vq r u udr-uulll[. I\Jen prtmlgr, koji

g!29":t : k "^c- XuJi s r.."^e^

-k.o a g k-s a ( Ctja e {t ii i " i t, r ra.

?j]frry:F:r,jn|:?%i;$5ii,!r:ie{#;r"ii;t"L,;#r"ri

gda se sveti Juraj s drakunom rva5e,kraljem hier ot smrti izbavlja5e.

Sveti Juraj v Kapadociji rojen b65e,plemenito gospodstvo on im65e.

Ot dv6ju na deste l6tu mudar slov,i5e,rpasanoga vitezat ga postavi5e.

Sveti Jeorjija pode polje udrZati,kako ini vitezi brumno se rvati.

Sveti Jeorjija pode tako reii:"K sego sv6ta rvanji ne6u teii.<

Bolj5a mu pamet pode prihoditi,v tuje ,strane on se otpravlja5e,k Solinuo gradu orn se pr,ibliZa5e.

A onormu gradu drakun vele zla dinja5e,jere onomu gradu bliz jezero postavljeno bja5e,

iz jezera drakun ishaja5e,a ognjenim plamikom diha5e,a oganj mu smradom vonja5e.

Ot onogo smrada vele ljudi ginja5e,zbes disla ih zgubi drakun hudi.

Kralj s vlasteli pode tako veiati:"Udinimo drakunu po dvoje dobitka dati,

da budert dobitak pri jezer6 stati,poZrve ga drakun budet se vraiati<.

u S/a-bila-kod nasvrlo rano

smama.

vrro r:ano poznata kad je-vec t<ia;em'la.-it.'ii'"i.i' i"",,ii3r9ryrti ko<leks ) bila verlificir"", 1.r.,^' ;::'.,- - ^ -^,_,*rr*ll**#itt*?;f :"*-s:#"^*ri:ritil*ii.*.etlti ro riiri iiiiui" t " i* _iii"il'ili "33r l^l,K%H:'* n a rodn i m i ezikomr; ifilji";;""s iluTSrlT sti hovi s ne ierl n-ar.i -

j;-versitikacija vrloiiT,ialt't,_".ii;b;&i'liil;ri;.i"r"il,"',:ih,;J;fii,'f,i?J?.Tt":)]aJ,u rlmu nc samo u dva nego i do u ;;;;g_** :-!l'.". +;;;; ;, asocij ativnom ritmtr'il,T"?; Ttty":t:;bodan stih "s""uin;';;""1J%ri,;^"-'

yiTt srrnova' lakav slo-sredniem rriierr,, , -^'1*11"9ij11iy1o* . ritmu bio j; ^;'sft;';:ffSff.* vi j eku, i t.

"isi"ii' !":.jil',ii,i#'i'"!o "1" "ii"#,',1{"1: J

Poj 2eljnsrime Isusa Nazaranina ki n6ma nigd6r takmenikii vseh svetih i svetago Jurja kon-jita.,

-^

Hodete ti, ljudi, sli5ati ot sego vekada vam poju p6san ot svetalo Jeorjijer konjika,

' razgovijctno,- jasno, lijepo

i tro,ri;,rlfi.kon'ntka (t<ao i u detvrrom stihu) moglo bi se ditati

i Svedevo ime u ovoj pjesmi nosi dviie tradicije: jednuzapadrru "Jurajn,.a arug,, istoin,f -["j;;;p;ooucrramo na iakav-s[<r nacin oJeoriiian (i.-_ glagoljrt ""A"*i, premda bi se moeloiitati >Eeorctiiai'; svrsetakia'-i1ili ii"i,ieiJ" u imenima Bar-to-lomija, Tanasi.ia i dr.

a Od dvanaeste godine slovio ie kao mudar.s viteza opasana zlatnim pasom (lat. eques auratus)s k Solini umj. k Silenu-(u pokraiini Libiji), kako to ima

ostala hagiografska literatura: Martirologiji i Legenda aurea J.de Vorasine.

7 U*Vajsa krivo goni\e.8 progutav5i

364365

Vladan'je vas dobitak strati:oice kralj s vlasteli pode veiati:

"Udinimo irebi rnetati,komu Zrdbi skodi5e, bez dvojine ga drakunu dati.<

Bez dvojice ga drakun iz6di5e,bez dvojice kralju Zr6bi iskodi5e.

Kralj jednu ier vele l6pu imd5e,o5ie veie d6tce ne imd5e.

Kral i.im rc umiljeno pode moliti:)vzmclc zlato i srebro neizrodito.udinitc mojej hieri smrt prostiti<.

Vlastele mu reko5e tako:,Gospodine, to neiemo udiniti..

O-5_:: i- se kratj umiljeno pode moliri:"Udinite mi

-s moju hierju-do osam dan stati,

oa se budeves najedno plakati<.

Vlastlo jemu udini5e otpustiti,I 9n j.rt, pode napravljati,kako da bi ju hot6l za rrrui. dati.

Osam dan se pode isplnjevati,gospodidna pojde sarna k jezeru stati.

Vsi ljudi poteko5e po mir6h gledati,kada hoie gospodidna ot draluna smrt prijeti.Veliko dudo stvori Bog poslati,svetago Jurja stvori prihajati.

>eto si pri5la, gospodidna, sama zd6 stati?<on je pode tiho upra5ati,

a ona mu pode podteno otgovarati:

"Gospodine, drakuna mi je sde dekati,ot njega mi je stra5nu semrt prijeti.

Ojme, moj gospodine, udini se otsuda otcialiti,obeju najut: hoie drakun poZr6ti".

Sveti Juraj pode tako redi:

"Ne mozi se,ta gospodidna, bojati!"

V tom das,6 drakun iz jezera se isklonja5e.Sveti Juraj ga zagledaSe.

Znamenijem svetago kriZa on se znamena5e,Siita i sulice rukama potresnja5e,tr drakuna v grlo probodja5e.

o budevd, dual od biti:ro Vlast mi. vlastele.tl ju ti. k(er

budemo.

366

rz abiiu naju, dual; oboie nasrs nemoj se

367

62.

ZAE MI TUZIS, DUSE

Ova ie piesma prevzeta iz glagoljskog Pari5kog kodeksa (M.Stave ll)-ko-ji se datira u kraj XIV. st. Ondje je medu.l0.duhgy'nih piesama (izd. J. Vais u-Starinama 3l). Piesmu je kasnijedooririio Sti. iv5ii i pokuSao ie rekonstruirati u poredenju sasli8nim tekitom u iiiilskom Libru od mnozijeh tazloga iz 1520(v. Grada tl\. Zbog defektnosti i iskvarenosti glagoljskoq ruko'iiisa - Sto uiedno Znadi da ie piesma postan.iem starija od ruko'i-.isa - mi dmo izostavili posliedniih 16 stihova. - Pjesma seizvornim lirizmom izdvaia iz Sablonske duhovne poezije. Starinuioi ootvrctuie i slobodan stih vrlo tazli(ite velidine. U rukopisui""pie.tttu pisana kontinuirano, ali se rime mogu uzeti kao znaki<rdii stihova. Ipak se piesma pievala - kako se to razabira iznasiovne rubrikb Poi ibljno. Nemamo indici ja da bi bila, preve-,dena. Nastala je na ikavskom jezidnom podrudig i malo imatragova crkvenbg iezika. Njena-dubrovadka verziia svjedodi oselj-enju starije g:laloljske dakavske kniiZevnosti u Dubrovnik.

Poi I:eljnol

ad mi tuZi5, du5e, iznemagajuii dragostiju?Po5lji ljubav po Isusa da ustane5 isc6ljena s radostiju.

I rkada ti pride ljubvom se k njemu ved'uii,pogovori mu tako rekuii:

Davori ljubvo moja Isuse,ne hodi daleko ot mene,

1 Pjevaj lijepo, osjeiajno'

rr'r (' ll sclll slztrtltn cltllt"t

i,.;i,,';;t tcbc vcscl biti mogu?

l\l,,ir ieilina ljubvo i dragosti .

il""-nti..:"ri-"rt" z"rj" tuJlitt oistih radosti'

z, lino te dobro [moje]2 molju- ., :

'l;;J; -"'u"! teLJ u t.m zulottttom dolu'

Volia, liubvo, ovd6 budi sa mnom

.; ;;ii"; me Pojmi tamo s tobom'

l("rc ,mn65 bez tebe ibiti

1,orc je negoli umr6ti,

;r s toborn Plteno umr6tirnani s'latko j' oZiti'

.lere ti jesi moj Zivot i dikaki si l6fota onoga vika'

llvalite ljubav moju' Isqsa-' nebo 'i zemlja i vse tvari

r.i "t" feir. krasi svojimi dari'

Itvarlite, gore, Polja i vsa drdva

;;;;;"; -vsako l6io l6Po od6va'

tlvalite, l6to s cv6tjemi ptidice s Zeljnirn P6tjem'

A nadasve vinu hvaliti, dlov6de, PrePodobna tvarr'

Paliih 16 stihova izostavliamo zbog iskvatenosti teksta'l

2 Dodano Po Libru'r ne ostavljaj me;- orig' othod'i zamije'nili smo sa ohodi

kako ie u dubrovacK"*"r-iBtti-- Jer daje bolji smisao'

n volia. " volja, ili " ' ili5 meni

f,{ Hrvatska knjiZevnost sred' vijeka J6ip368

nl;,'tlhcnika. Takvi odnosi mogli bi odgovar-ati i-.prilikamu 4lY",,t,rlicLia. ti. predreformatorskim kritikama katolicke crkve (wl-, t't,'ii;l iai.). patiranju pridonosi i impostacija o pribliZavanjuArrtrlirista (Sridnjeg dana). - Na5.a j9 pjesma nastala vjerojatnou .,i('verozaDadnoi Flrvatskoi edie ie vladao ikavsko-ekavski govor.

' Piesmri ie za'iedno s osia-iima-iz Pari5kog kodeksa publiciraor,rvi J". Vais u Starinama JAZIJ 31, zatim po Vajsu R. Strohal u'/t,irt'i'diugi, a J. Hamm je pjesmu po-novno izdao i rekon-rlrrrirao u Fadovima Slavenskoiinstituta 3 (Zagteb 1959).

63.

SVIT SE KONEA

Ova je pjesma zapisana samo u pari5kom elasoliskom kG,deksu (Slave 11) koji se datira potkrai XIV. st. Fo "metridkoishemi pjesma je za ovo vrijeme dotierana: sastoii se preteZn6od dvanaesteraca sloZenih od tri dlana po detiri -slosa- (uradu-nav5i i nekih 7 siniceza) tako da bi od 49 stihova sairo moZdanjih 10 neSto (namjerno ili nenamjerno) izlazilo iz te Sablone.Formalnu skladnost pjesme izralavaiu jzrazite strofe od no 4stiha koji su meGlusobno povezani iednom rimom. Od te sd for-m.alle pravilnosti izdvajaju tri posljednie strofe: dviie imaiu pbtri dvanaesterca s dobrim rimama,-a pbsliednia imai ava ioUradvanaesterca bez rime i jedan - poslj-ednii stih - koii ima dali18 slogova. i ne rimuje se. Pjesma je ilakle u posljednjem aiietus1gxrlno lsxvarena, 3 b.ez sumnje _u- manjoj mjeri i u ponekimqrugtm s_rrnovrma._ Io Je. srguran dokaz da je pjesma nastala ra-nijg. .-- Vrijeme_ kada je pjesma nastala irniZaiu nam itlrairripodaci_kao i refleks ambiienta ili atmosfere Sto-ih u nioi nala_zimo. Pjesma je naime po sadrZini satira na Zivot vi5ed frt"ru ire.dovnika koji u dasu kad se pribliZava Sudnii dan Zive-u svakoJ?K.rm opacrnama, za novac proda.iu duhovna dobra (simoniia).sluZe.svom trbuhu, a one kojibi htjeli da Zive kao pravi iapoaii;itr rstl .proglasavaju licemjerima te ih predaiu inkvizitorirna darm suoe: trme onr uzrokuju propast mnogih du5a. Takva ie atmo-sfera vladala u raznim e-vropsliim ambilentima s."anj"g-vi:eta.Mi -bis!_ro _mogli podsjetiti na poeziju ierberanata (did?di;;ir pJeslrka lauda. u Italiji u XIII. st. medu koiima se.istide Jaco-pone da Todj (123O-1306), kao i na Carmina Bi:rana iz niemidiiitrkrajeva XIII. stoljeclu kojima jma dosta primjera i"t""il;iie-imotrva n3.se.pj.esme. Da. aqhgliO naSe pjesmb nii-e mogao nasiatiprUe posUeclnJtn cleccnr.la Xlll. st. govori i to Sto se u njoj osu-cluju gotovo svi crkveni redovi pa i-oni koii su osnovani u prvoipolovici XIII. st., i to. mala braia (franjevci), predikavci (domi1nik-anci) i karmeliiani - >vsi se nazad obrati5e t<ato raii.,. ii.njihoy prvobitni vjerski Lar ve1 je nestao i oni se okreiu pr6*lizemaljskim dobrima te se izvrgavaju kritici pravih rristovtr

1 Svet je u orig. pisan Eratico4..-s/q p-a ju. j.e Hamm ditaoSrillosf, do( se nama-dini da metridkoj shemi-bolje odgolara\r r;r (ili ikavski Srit) ier SvEt se konta ptedstavlja detverosloZnii lrrnak. dok bi SttEtiost se konia svojim petosloZnim dlankom,,.,,lositao shemu naseg stiha; svEt ili svit zna(i takotter svjetlost;rlr i sviiet., dbhzi dan kad ie se ispuniti riiedi Svetog pisma, zaptatyoApokalipse (o koncu svijeta, tj. neko ie vrijeme zavladati Anti'k list).'s

z.ablien bd zabiti), zaboravl.ient sluda ie svaki onai tko istinski sluZi Isukrstu.s z Bnbibna, tj. iz grada koji se u srednjem -vijeku smltr-ag

.,irrrbolom pokvarenbsti fa su nelii pisci proricali da ie se u Babil,,rru roditi Antikrist.I savrsenstvo

Ct v6tr se konda i slnce jur zahodi,) pravda gine, ljubav itine, tma ishodi.Djaval j'r.rre svoju vojsku kupno vodi,gda se svr5i Sveto pismo dan prihodi.z

Isuhrst je danas zabljenr i njegov sluga,lvsaki ki je z Babitronas njim se ruga.Gda to sli5ah, obuje rni srce tu'ga,ar [je] nesklad, krivo gleda drug na druga.

V redovnicih ki dtu sveto wan'jeljeim6la bi pravda biti i svr5en'je,oa sada je opaden'je i Prevraien'jei vsakomu dobru d61u razoren'je.

Ot istini odi svoji ukloni5e,u pohoteh sego svdta zabljudiSe,k bezakon'ju srce svoje priklo'niSe,svojmu tdlu, a ne Bogu ugodise.

370 371

Grdinali,z biskupri 'i opatimisle, Boga ostaviv5e, ild o zlati.Duhovna rdda ot njih se ne more imatioako im se ,pdnezi prije ne plati.

Simuna v tom nasldduju ki to zade.toKako mnoga du5a v mukah plade,nijedan to ne razmiSlja, ji,rt pje, skade.Gdo bi rekal: zlo 6inite! - zlo ga vlade.

Mala bratiaiz i koludri,ts predikavci,trremetani,ls karmeliti,t0 kavdenjaci,tzvsi popove, koludrice i vsi djaoi,vsi se nazad obrati5e ,kako raci.

Mnozi ot njih lci ako bi v sv6t,ite stali,sko't bi pasli i kopali i orali,a sada su prevtil trbuh podpasalikomu kako Bogu sluZe veli i mali.

Licem6ri, vra?ji posli, sv6tom hine,rozlato, srebro i dto mogu moino pline.Antihrist'u rput rgotove, zlo v,tom dine.Se su oni kdmi .du5 mnogo Bine.zo

z kardinalie Duhovno (vjersko) dobroe U orig. imEti.

10 U tom nasljeduju Simuna (maga iz Djela apostolskih 8,18) koji je prvi poku5ao da novcem kupi davanje Duha Svetoga.

tr U orig. jE.rz f141jevcir! koludri mogu biti ili benediktinci ili redovnici uopiela predikavci (propovjednici) su dominikanci15 remetani su ili pavlini (eremiti sv. Pavla) ili pustinjaci

uopCera karmeliti su takoder katolidki redovnici osnovani 122617 kavienjaci su svi oni koji na glavi nose tonsuru (koji su

postriZeni), a to su oni koji imaju bilo vi5e bilo niZe crkveneredove

t8 u svijetu, tj. u civilute vraZji poslanici, svijet varaju20 To su oni zbog kojih gine mnogo du5a.

Ki bi hotel boZju Pravdu udrZatii niesova sina Isusa sl6dovati,u pof,ori i uboZastvi greh Plakati,povele ga svojim gn6vom zlo prognati'

Prave: Tri si Pokrita i Sarbuita,zta to tomu bl6do lice i ostra svita':zVlecite ga 'kviZittrnu?3 da 'ga vspita'

Sveti ode kviZituru, crv ti bljudi.Latan, Lejan, nag, bos hodi, a nas sudi'Prosimo ie da se ov hinac 16 osmudi'

Ako nam se svrhu zemlje re Potrdbi,slava naia i podten'je nam pogine'zr

.

Krate nam dbhodak slatka vina i pedene

i morske ribe"rr

'l

2t Sarbuita, iskvareno umj. sarabaita; sarabaite su bili odiv-

r,i" *oriuJi"[oii it zi"i"ri u"i'oaourenftr-.pravita i glavara' B-ili: i i",, I';;i:;^ril"'gl fi ,

.du, ir.' ""c

riu *-u"neAi i.tinrt a regula Zestoko

,;.,;.i;i;.'u piu?iti*i oasi Rogontke gRatije (glagoljske) zovu se

, {,;rra6iti . . .'svitu sluZeie, kaZuie se tsogu lazcr " '<<'''^;;uiiiL'oo iiie i "tt.Joa:"eu -znak sunjihova licemjerstva* V;'"ii" etltttttltito.u"- sucu protiv heretika'21 na5a stiva i dostoianstvo ie nestati

" p6il:"a"ji t.i jtiitai" "iito

iskvarena pa ih je prof' Hammr t'lionstruirao:

Ako nam ga svrhu zemlje ne qotribeslava naSa i podtcnje nam pog.rbe ..krate nam slatka vina i morsKe noe'

372 373

64.

SIBENSKA MOLITVA

(Pohvale Gospi)

., Sastavak je u nauci_ doEo ime po njegovu nalazi5tu, franie-vacKom samostanu u Slbenrku, a mi smo mu dodali podnaslbvPohyale Gospi po njegovu sadrZaju. U originalu i-Jla'ti'sti-iristov Ura"cto_putcra et devota ad beatam virp,inem Mariam. ti.LJ:ena i. poboZna molitva blaZenoj djevici Mariii. NaSe pohval"euospr prsan-e su u stilu la.lijanskih lauda tzv. flagelanati (bide-ya]gca).ili discitr'tinanara t-1-14. stotieia, i to u rftmietoi,'iili.rarrvnoJ prozr KoJa teZi da se pojedini stavci ili zazivi-zaw5rerJrr.rom, pe makar i nepravilnom. Rukopis pohvala pisan ie la-trnrcom vJerojatno u B.ribiru (Dalmacija) u drugoj poiovici i4. st.od n-ekog _franjevca koji moZda i niie <iobro zna"o irrvatski. MoZdioclatle neke ubaeene latinske rijedi, nepouzdana grafiia i iezik.tako.da je tekst ponegdje teiko razumieti. Jezitf tik'sia-iii-"ujrodnr,_prete2no dakavsko-ikavskih osobina, a duva neke sp-ecifid-nosti k .o rlp{._instr. sing. sa vsem oblastju, iti vof<imo t;;;;sa uL rll o/. Mi smo ovakve sludaieve transkribirali sa f (npr.?u!c - plk, pult - plt) a nismo iadrlati ni sr;ilil "r. *ii i*Kalnog.r $tpr. svarhu,), ni originalno pisanic j mi. v (npr. mu-cenrcof)..rma u toj b.ratovstinskoj recitativnoi prbzi i'ostatakacrKvenoslavenskog Jeztka, npr. u gen. sing. na|eie matere nettoli-noje, u nom. slns. obstian,ie slntenoie. _ Tekst je publicirabI. Mildetii u Star{nama 33.'

Oracio pulcra et devota ad beatamvirginem Mariam

f1 9laZena,..o. prislavna, o presvitla svrhu vsih blaZenih,\_.,f Bogom Zivim uzvi5ena, vsimi boZjimi dari ure5ena.O prislavna prije vsega vika, Bogom Zivim zbrana,

i

t ) umiljena divo Marije!(;')spoje, ti si blaZenih patrijarak ubroZan'je.t( ;()spoje, ti si blaZenitr prorokov prorodastva isplnjen'je.{ iospoj€, ti si an'jelsko pozdravljenJe.t iospoje, ti si Boga Zivoga obsijan'je i okripljen'je.t iospoje, ti si svetoga Duha osveien'je i okripljen'je.{ iospoje, ti si sina boZja mati i vsernu svitu saznan'jez [i]

proslavljen'je.tiospoje, ti ,si vse vere knstjanske kripko udrZan'je i,-

okripljen'je.t iospoje, ti si nevere krstjanske potrrtan'je.s( iospoje, ti si vse moii Luciferove skuien'je.r( iospoje, ti si vsega upada an'jelskoga naplnjen'je.s( iospoje, ti si blaZenih van'jelist pravo nauden'je.t iospoje, ti si blaZenih apostolorv 6isto i jisto skazan'je'{ iospoje, ti si blaZenih mudenikov mo6 i vse pokripljgn'jg i

pomozen'Je.( i o s p o j e, ti s i b laz enih ispovi drnto?: j1""ff*1"*"#fjffi ilil

"1(iospoje, ti si blaZenih pustinikov piia i vsako slatko. ..nasrcen'Je,

( iospoje, ti si blaZenih ciiv i mudenic kruna i vse ure5en'je'( iospoje, ri si vsega dvora nebeskoga dast, slava i

Jl?,*,:".(iospoje, ti si uznesena od sina tvoga, a Boga firoga s velikim

podten'jem ii s vesel'jem sa vsem oblastevz va \r'se

nebesko vladan'je.(iospoje, tebe poslu5a vse boZje tvoren'je.t;ospoje, ti si vsega boZja tvoren'ja obnovljen'je'

' Rijed je nejasna.t U orig. nejasno naPisano: sasaYe.

' U orG. potarttonye, vjerojatno od glagola potrptati, petraziti.

a Premuda predlaZe iitanje: skruien'je (prema skru5iti,sutrti).

f ti si nadoknada za otpale anclele (misli se .na zlo koje jq,'.stalo kad-ie mnoStvo andela pod vodstvom Lucifera otpalo odlloga).

6 stran, dudan (lat. mirabilis)? sa svom silom (lat. termin potestas)

374 5tJ

( i,s'..ir', li si rr.ic.ir: lrrirlcr.c rrt.v.l.irr'.ic b,lizrrivrgtr .iirrrt.rrr;r

(irspo.ic, ri si vsih dari i milosti boZjih prr",llTi;:llrjcrr'it''rGospoje, ti si sideiih u tamnici prosvitilen,jc i obsiian,ic

Gospoje, ti si leZeiih.v glbini paklenoj ,0, orr*a"tl1ii"Tiilest in mundo presenti.loO iblaZena, o prosveieaa,.o.umiljena, o pridista divo Mari lc,mati sina boZja! O cesarice nebeska, o kraljicc

Gospoje, an'jelska, o zvezdo morska, o odvitnice Urrrj:filXiGospoje, ti si rnati nevoljnih sirot, Gospoje, ti ,i ";t.;;i;Gospoje, ti si vesel,je dresetih muzatic , "#ljTth-udovic'Gospoje, ti si skuptjen,je dlinih, Gospoje, ti ,i LUu"i;""i"Gospoje, ti si vse utodisie vsih vernih ,r.u"lj#litlniltlriilil:Gospoje, ti si vse ufan'je vsih nas vernih f.ri,t;u"-g.il"lii.^^"Gospoje, ti si zivor i slirisen'je vsih ,vernih t"b:ilrT Eiil"*,.Gospoje, ti si pomoinica i kialjica vsih vernih, stabi-h iGospoje, ri si otvoren'je vrat rajnih vsih rvojih "lrffiuitn'Gospoje, ti si obraz i zrcatovsih redovntur'r:1T:l;ff?:11Gospoje, ti si druZbenica tebe Zete'ih i podtovajud"lirlfiGospoje, ti si strah i bojazantz vsih d.uhov nedistih "iTrttto blaZena, ,o prosveiena, o umiljerru, o prteirtlul?1."i#i5

U d.aljniih 25 "versov.a pisac govori Mariii datjnie hvale uvezi s nienim roden jem stro'uoiiieo..'

- t M.'^ se -ditati: priminie.n,ie .i prentinjen,ie,. vjeroiatnoznadenje: t_i si izmjena'(poboijSahj"i /ut6r"og rmena nase ne-voljne rnaike..t" 9 ".!g. nejasno napisano salce noue.," tat. rd est tn mundo presenti (to iest na ovom sviictu)pokazuje da 1t gtbini patcten'ii.- sii "piiic;:i,i" i;"b;";il";;iii,.ii

ili",r""r ffi ,i;,jetu oprastas onima r<b:i

-ui "rnoeii ";;.;j;;; " ;'. p;:11 U orig. rtsnih.1, U orig, ()ogassan.

i65.

O MARIJA, BOZJA MATI

Ovo je qudka.pjesma za..blagdan Marijina uznesenia' Ona ieispievana u laganrm ottt"t""tiiti distisima, ali pada jo5 u -XIV':.il;ii....-S.e""i"a i" ""ai-e u gtagotjskoin Pariskom kodeksu

tsilJ"J"irii'ii.:" liiv.:t. (odakje.ip"g :: i mi.preuzeli)' zatim,'"rtLie"jl"rt6i'i.ii"ietoj pjesmarici kojE- meiu u XV' st-'. urili,i-,r-"t."iii"i'ii rUo.nit.t'ir' prvih godina-.XVl. st. i u_kasnijirn;i,i;i;;;'1;-sto ie s;aijansl€ pjesmar.ica iz 1640',-?avlinska'';'iii4'.'i a*g".-tutd&" njima ima r- Rovecih razlika, t-li-Tl-::.,11l,ilicskama os-vriemo samo na one koje mogu dlrel(tno popravru

1,aiiski tekst.

rrr, Marija, boZja mati'\rl svoju milost radi dati.Daj se gr6hov Pokajati

i s an'jeli. Pored stati.tTi si danas Proslavljena

i ot Boga okrunjena.Ti si nebeska kraljica,

ti si naSa Pomoinica.Ti si Boga Porodila,

Ti si djavla Pobedila.Ti si nebo': otvorila,

gn6v si boZji ukrotila.Na nebu si 'r.rzvi5enari vsdh vi5e Postavljena.

1 uporedo staiati' ijris. rzbs ispravili smo po Kordulanskoj i p-o Klimantovicu's OriE. Na hb si z'visena ispravili smo po KorculansKoJ (a

Klimantoiii ima: Na nebo si ponesena).

376 377

Veseli se kralj nebeski,veseli se dvorr an'jelski

S sinom tvojim pored stoji5,rnjega milost voljno d6li5.

On te ljubi i posluSa,ar si ti 5 njim jedna du5a.

On vse hoie 6a ti hoieS,gospoja si i vse rnore5.

Tio nas stvori seb6 sluge,izbavi nas vddne tuge. Amen.

66.

DANU SE VSI PONIZIMO

Ovo je pjesma Djevici Mariji'-Faktura joj je pomalo.gde-n'a'

, t,r ir itioti"stuuat In;G; iaTS'+zl, samo his-pjcsnik nije biorrstraian u rimama -f ili ;'." oii"-ttoa -prepisivanja.-kvarile'i,;f,;;;;; 1"., i"a"o- ruu"i.tom rukopisu Nacionalne- biblioteke;; b;#'f.iirr".ti"dl-iixv.itotjeea. Gdje je- pisan, ne znase (mo'z,la u Rabu)-, aii je davno bio vlasniStvo.franlevaca na rlorcutr':r:.'t.i i" LEi"-r. "lvr""eL u Jleiie'u Archivu,V (tset)' odakle ga

, ,rri oieuzimamo. Potvrdena je u jednom glagolJsk-om zaplsu.lz\V- sl. u Vinodolskom zborniku, ali samo sa trr deleKtne strore'ijti*"i"eu pi"ttoa se saduvala - uz manje izmjene 1-i 9 t-zv'

i iilj'ir.Ji.i'J"'i.iii^i:G-";i;i- ii oko .1530. goame koj a i e takotlerpiti"iliiinicorri (<ianas u Akademiii r a 62)'

f\ anu se vsi PonizimotI) ter na kolina Padimo

Mariju pozdravljuje.z

Njoj se prileZno molimoter joj se PriPorudimo

da nas vsih obaruje.

An'jelski ju Pozdravimo,milosti od nje Prosimo

umiljeno govoreC:

Zdrava divo od milosti,ka si puna vse radosti,

nebeska cesarice.

Prid vsega svita stvoren'jemti s nebeskim odluden'jem

da gri5nikom ufan'je.

Od patriarki i kralji,od vladavac ki su sbrani

rojena si, kraljice.. U Klimantovila bolie hor.0 U Klimantoviia sidii (u rimi sa dili.i).a lza Ti izostavili smo si kao suvi5no, a nema ga ni Kordu-

lanska ni Klimantovii.

1 Mendikovo ditanje Da mi se lr.si ponosimo isptavili smo po{ )sorsko-hvarskoj pjesmarici'

2 Osorsko-hvarska; pozdravli aiui.

378 379

V zadetji tvom, o prelipa,darom boZjim ne bi griha

duii tvojoj, danice.

Od Davidova kolenasvitla si zvizda rojena,

vse,rml svitu vesel'je.

Staroj bolizni dl,ovikasnigdire joj ne ibi lika,

nego tobom, Gospojo.

Tebe proroci Zeli5e,vsemu svitu navi'stiSe,

Divo Bogorodice.

Nada vse ine dostojna,va4 vsem si Bognr ugodna,

sveta mirotvorice.

Jer sina boZja ti rodiki svoj'r: kw za nas proli

i zbavi od tamnice.

Raduj 'se, Gospo prernila,ka sina boZja si rodila

dista diva ostajuie.

Raduj se jer si gojila,svetimi prsi dojila

tvorca neba i zemlje.

Raduj se, Divo, ier kraljitvomu sinu gredu s dari

i da mu se poklone.

Raduj se, Divo, jer sina"koga si ,bila zgubila,

v Jerosolime najde.

Raduj se, slatkoga sina,koga smrt pladna si ,tr.rZila"

vidi5i uskriSen'je.

Raduj se, jer sin veselosnides prid tobom na nebo

gdi vazda cesaruje.

Raduj se, Divo, jer ,poslaDuh sveti kim se obeiao

svojim na uti5en'je.

Rad,uj se, jer k sinu draguznesena si s veliku slavu

v vikuvidnje vesel'je.

Na pristotri veleslavnoposajena si dostojno

sinu tvomu nabliZe;z

gdi sveti i vsi pravedni,red,ie vsih svetih an'jelov

o tebi se vesele.

Ne bi na sviti nijednatebi takmena rojena

koj serafini sluZe.

Tebi, kraljice prislavna,vas dvor nebeski se klanja,

sveta divo Mariia.

lcr Bog nebeski rte stvoriobilnu vsake radosti

za nebesko vesel'je.

Vsakomu svetue po miritlana jest rnilos,t, da ti si

darovana prez rnire.

Ki ho6e milost imititcbi mu se je moliti

pod Isuso,n najveie.to

'fi si strncem odivena,',r zvizdami okrunjena,

rajsko si ure5en'je.

Na rajsko blago od Boga,tla nj,im daruje5 vsakoga,

dano ti je pro5ien'je'rt

Sa svit si, Divo, kupilamilostju ku s' razdilila

vsakornu do Potribe.

Ime tvoje priblaZeno,gdi jest zazvarrolz sreeno,

vsim jest na uti5en'je.

Koga v tvoiu milost Prijataj se ne boji Protivrna

ni sablazni Paklene.

Opienu pomoi Bog stvoritebe svitu kitg se rnoli

za njega prigri5en'je.

Jer protivu Bogu sagri5ismoter ga vele rasrdismo

za naie nesmiljen'je.u

Da ti, Divo milostiva,rnoli prislatkoga sina

da nas on Pomiluje.

Oblasno k njemu PrirstuPi,nas gri5nihov priPoru i,

slatka na5a odvi'tnice,

Tf$

3

i:

t

3 tj. istodnom griiehun 9!ig. aa ispravili smo u va po Osorsko-hvarskoj.

, s,Vjerojatno pisarska pogre5ka umj. ovzide.,, u Osorsko--nvarsKol stde.

6 Duha Svetoga koga ie obeiaoz nabliie moida bi trebalo ispraviti u najbliZe8 korovi, zborovi

da po vsem trudu va vikeradujemo se na nebi

lice boZje gledaje.ts Amen'

e svecuro oosliie Isusa naivi5e" b;n; ti je praStanje (tj. rajsko blago) da ga svakom

t"t*'r?'i*"rrt ikovo zasaiano ispravili smo u zazectno, kako je u

( ):;orsko-hvarskoj.--tt lnenOitovo chia- ka ispravili smo u kr', kako ima i Osor'

rlio-hvarska.rn po naSoj nesmiljenosti (za : tal. per)rs gledajuii

380 381

Ore jq pjesma posljednja u skupini od pet pjesama koje senalaze ispisane poslije drame o uskrsnuiu Isusovu u Tkonikornzborniku, .glagoljskom rukopisu iz prtte detvrti XVI. stoljeia.Drugdje nije nigdje zablljelena. Tema je: molitva Mariii da bslo,bodi narod od >Zestoke turske sileo. I po temi i po pojedinimmjestima i izrazima pjesma podsieia -na MaruliSevi "Motit,tusuprotiva Turkom - a to je direktna sponka izmealu Maruliiai zadinjavaca. - Pjesma je vjerojatno nastala u drugoi poloviciXV. stoljeia kao jedna oa iiletkifr izvornih piesaria" srednieevijeka, i to s vrlo aktuelnom tematikom, kad je strah od furdkapritisnuo hrvatske duSe na dugom frontu, narodito na potezuSplit-Sibenik-Zadar-K1bava. Pjq:ma ie bila. namijenjdna re-citiranju.u nekom Marijinom svetiStu. Stoga je njena misaonakoncepcija strogo krSianska: Turci su kazria lSoi:ii zboe eriiehai samo Bog moZe, po Marijinu zagovoru, da spasi haroa,-i"to"kadse oslobodi grijeha. - Pjesnidki izraz je jedhostavan; 'stih je ugsnovi tipidan osmerac s rimama a - a, b - b, ali neki stihovi(moZda i pogre5kom prepisivaia) distoniraiu._-__-Pigqt-ng j_e_ lzda-o R. Strohal (Zbirka 32), F. Fancev (GradaXIV, 2-8!)_i Nikica Kolumbid uz studiju o pjesmi (Radovi Insti-tuta JAZU u Zadru, IX, 379-390).

67.

SPASI, MARIJE, TVOJIH VERNIH

Q puri, Marije, tvojih vernih,D izbavi nas ot tus neizmernihkimi Isus, sil tvoj, iriti:t

ne daj ,mu nas pogubiti!Spomeni se, majko diva,

da te vsaka duSa vziva

ka se kr'iva Bogu d.uje,ztebe rnaj,ku naklicuje.

Nebo i zemlja na nas'tuii,med, glad, smrt nas vsud ukruZi,

a utei kamo nimamonere k tebi, Marije, samo.

Smrt cii srdbe sinka tvogaludi draga od rniloga.

Smrt prenagla vsud vojuje,nikogare ne miluje.

Jur v sirotstvi ditca wilecii Zes'toke tl.rrske sile,

a kudgode gdo putujenad drazimi narikuje;

a med oStri ta nas goni,nad glavu nam jure zvoni.$

Mila gospe, jur smiluj se,od nas daled ne dili se.

Zivot strahom vsim nam ginekako i mraz od vruiine.

Ne daj vpasti v smrtne ranekih smrt tako stra5no Zanje.

Kako ovce k zztkoljen'jutakovi smo vsi [v] miSljen'ju.r

Pomoli se, 'rnajko, 'sinusluge tvoje da ne zginu.

Znamo, gospe, da smo krivi,ni dostojrr-o da smo Zivi,

da mi ne da dostojirno,da milosti tvoje Prosimo.s

Ne daj, divo, boZja mati,tako tuZno rnas skondati.

Mi nirnamo vad ufatinere va te, boZja rnati.

e osjeda ses nad glavom nam ved zvonia Svi se osjeiamo kao ovce koje se vode na klanje.s ali mi te zato Sto zasluZujemo - nego molimo tvoju milost1 Isus prijeti - zbog ljudskih opadina.

382 383

Pr:i tvom svetom ovom domumnog,imi 6udi preslavljenomu,o

gdi je tva rnilost rnnozim danai nam budi darovana.

O Marije, kruno svetih,o ufan'je greSnih spetih,z

molim,o te, usli5,i nas,grihov i tug izbavi [nas].

68.

BOG SE RODI V VITLIOMI(.Boii6na pjesma)

Ova je pjesma jedna od najstarijih i najpopularnijih hrvat-,,kih boZiinih pjesama (koleda). MoZda je naSa domaia, jer joj,losad nije pronailen izvor. Saduvana je u mno$tvu pjesmarica,r rrl<opisa i u razliditim varijantama, bilo sa dakavsko-glagolja5kogl,,,drudja bilo iz latinidkog dalmatinskog i kajkavskog. Najstarija1'l je potvrda u Pari5kom glagoliskom kodeksu s kraja XIV. st.(izd. J. Vajs u Starinama JAZU 3l), a iz XV. st. potiede tekst ur'lrrgoljskom rukopisu JAZU IV a 92 kao i u Kordulanskoj pje-',rrrzrrici (izd. Vid Vuletii-Vukasovid, 1880). NaS ie tekst preuzet

'z Akademijina rukopisa, i to s obzirom na kritidko izdanje Stj.tr,'iiia u Gradi XIY,1939, str. 1-10. Isp. i Vj. StefaniC, Narodneltjasme otoka Krka, Zagreb L944, 216-218.

Pjesma ie u rimiranim osmeradkim distisima obradila temu, ' roalenju fsusovu po Lukinom Evanileliu. Ide meelu najstarijelrn'atske pravilne silabidne stihove.

'n os se rodi v Vitliomitf,l ilavtiu silu tagda slomi.Gradu ime tako bi5e

kako boZji rorok pi5e.Tu pastiri blizu stahu

pri ovdicah i ne spahu.Svitlost boLja na njih pride

pred kovz noina tma otide.

1 Vitliom, Betlehem, mjesto gdje se Isus rodio u Stalici.z kom

j.5 Hruatska knjizevnost sred. vijcka 385

I

o Misli se na neko Marijino sveti5te (to nije morao biti Trsat)koje je bilo proslavljeno mnogim dudesima.

7 sapetilr (grijeslma)

384

Pastiris se dudovahu,glasom k Bogu vsi vaPjahu'r

MnoStvos an'jel tu vijahu'slavu boZju ki Pojahu.

Jedan an'jel do njih tedei priSad im tako rede:

,Ja vam danas radost Pravljui na put vas ja nastavlju.

Spasitelj se rodi danaski je pri5al z neba za \as,

Ne kasnite dulgo s'tati,oiete ga iblizu najti.

Povit lezi v vitliomi,u jasalceh, v tujem domi.<

Kad pastiri to sli5a5eDuhom svetirn se vaZgaSe

ter se na vkuP zgovori5ejednim glasom vsi reko5e:

>Potacirnoo k Vitliomu,potacimo k boZju dornu;

pogledajrno boLja grada,pozdravimo Boga mlada!<

Oni tamo skoro tekieui najdo5e dudo vok5e:

Diva s'ina pwija5eki vsim svitom o;b;ladaie.

Travicu mu prostiraSe,Bog v jasalceh PodivaSe.

Mladenac je siaji modaki na pravih slartko gleda.

Volak zirnu odgonjaSe,oslak mu se Poklanja5e.

Skoti Boga znahu tada,a gri5nik ga ne zna sada'

Pastiri se povratiSe,glasom Boga pohvali5e.

Slavu boZju ku vidi5ei druzim ju navistiSe.

O Isuse, boZji sinu,slava budi tebi vinu!

Sirur boZji, budi hvaljenva vse viki vikom. Amen.

s U orig. PogreSno an'jeli-a U Pari5kom bolje:. Strahom k nebu pogledahu's U orig. mnoZast'tto.I potecimoz U orig. pogreSno /akie, potekavii.

386 387

Rid je draga stvorenal od svete deviMari j e

69.

VA SE VRIME GODISCA

(Boli4na pjesma)

Ova prastara boLi(na piesma stvarno je parafraza latinskepiesme Ii hoc anni circulo, ali je ona kod- Hrvata bila u razneii;;i; uutiiutttu-u proSirena u svim pokraiinskim knjiZevneiiirni.-eut de pieva f danas. Najstarije potvrde ove qjesm.e PoiGE;UXV: itbiieea' u Petrisovti zboiniku, pi sanom glagoljicomt+OS. u uZoj Hrvatskoj, u Ljubljanskom glagoljskom.brevr1.aru161, koii ie-vierojatno pisan u Bermu u Istn, r u--Jednom.latr';idk;n' rilopisu "iz Koidule (sada u Bedu). Mlatlih rukoqis?. ifi;;il imi 6ezbroi. Vei zbog tako velike popuJa-rnos-t-i zasl li'ilaie ovh pudko-crkvena pjesma da utle u ovu zbtrku' Metar-Je..u;ioi identidan s latinskim: strofe od po 4 scdmerca od- KoJlnoivh tii paze na asonancu na kra.iu stiha, a detvrti je shvacen'kao pripi-ev. - NaS .ie tekst uzct iz Beramskog brevijara u koJempreviad-avaiu ekavizmi, ali pisar na vi5e mjesta-odai-e da je -starlJl-n"uoi pi.r*e bio ikavski. Tekst iz Petrisova zbornika publiciraoi; V. f."e;"da u dasopist Sv. Cecitija, XIl, Zagreb 1918; iz kor-8itri".t.e'*t.pt* p,ituiiiliao je F.'Mentit' uArchiv f. sI' Philolos,ie,Y,IAS+. N,Ieau najstariie potvrde ide.i tekst u Osorsko-hrvat'-st-oi'p:'ei."arici iz otto tS:0.

-Mlade variiante v. u StrohalovojZbirci 9.

. 1 Ovo. je citat iz,Ivanova Evanatelia (latinski: Verbum caro!rctym est) u. kojem je.naS prevodilac fijet. caro (: tijelo) shvt_rfo Kao cara I preveo draga.

2 U orig. j?:.- tao i ri mnogim drugim rukopisima _ iskva-rcno ?se (: sve) umj. se (: ovo, lat. hdc'1.3 U Petrisovu zborniku stavliaie.a njegovu5 tecite, Zuriteo U Petrisovtt zb. gda.z dast iskaza3e8 veoma

\ /a sez vrime godi5iaY mir se svitu navi5iaskoze rojen'je ditiiaod svete devi Marije.

Od pridiste devicefer nebeske kraljicevzide zvezda danicaot svete devi Marije.

Deva sina porodi,djavlju silu vsu slomi,a krstjane oslobodi,sveta deva Marija.

O pol noii se Bog rodinebo i zemlju prosveti,kako o pol dne svetlo beo[ svete devi Marije.

U jasli ga kladi5e{mati mu se kla,niade,ter ga slatko ljubljaSesveta deva Marija.

An'jeli mu sl.uZahu,novu peszrn pojahu,milost njegar slavljahui svetu devu Mariju.

O an'jeli tacite,sSina boZja slaviteter pastirem reciteot svete devi Marije.

An'jel pride nebeski,ter pastirom navestiprevelike radostiot svete devi Marije.

O pastiri, tacite,stada va5a pustite,Sina boZja i5iitesa svetu devu Mariju.

Kadao pastiri ido5e,Sina boZja najdo5eter mu slavu izda5ezi svetoj devi Mariji.

Kada k njemu prido5e,velikoe se dudi5etere tako rekoie,sveta devo Marije.

eudo velo dloveka,kralja videsmo velika,v grdu plenu povitaot svete devi Marije.

388 389

U jaslih on leZa5e,svite na njem ne be5e,zad uboZastvo ljtrblja5esa svetu devu Mariju.

Po rojen'ji osmi danSin boZji bE obrezan,i krv proli on'je dan,esveta devo Marije.

Stari zako'n tvrja5e,roa novi nadinja5e,Sveto pismo Plnja5e11sa svetu devu Mariju.

Od istoka tri kraljimnogo dan su jizdili,da bi Isusa vidilisa svetu del"u Mariju.

Zvezda voj njih bivaSe,zrakom put njim kaza5e,

kade Sin boZji podiva5etrsa svetu devu Mariju.

Kada k njemu prido5e,zlato i tamjan poda5e,a muro darova5e,sveta devo Marije.

An'jel obnoi priletitere kraljem navistika Irudu ne pojti,tasveta devo Mar,ije.

Kada dornov pojdo5e,jedni,m glasom vzaPi5e,klicajuii vzglasi5e,sveta devo Marije.

Tebe, BoZe, hvalimo,sveto Trojstvo slavimosada i va veki vekom, amen.

70.

NARODIL SE JE KRALJ NEBESKI

Za ovu originalnu boZiinu popijevku, vrlo popularnu narei'ito u gornjoj Hrvatskoj, misli se da je nastala joi u XIII. stoliciu. To se zakljuduje po izrazu "mladi kralju, koii se za vla-rlanja Arpadovida upotrebljavao za kraljeva zamjenika u Hrvat-sl<oi, kao i po tome 5to se u pripievu BoLic naziva >mladimIctom<< - dakle u vriieme nastanka piesme podetak nove godiner:ri:unao se u Hrvatskoj od Boli(a, Sto nije bilo poslije XIII.'tolieia (Si5ii). Ipak se pjesma, i to u razliditim varijantama,suduvala samo u mladim pjesmaricama, od kojih ie najstarijal'rekomurska tz 1593, zatim Pavlinska iz 1644, a donosi je i Stam-lxrni zagrebadki prirudnik Cithara octochorda u sva tri izdanja:1701, 1723. i L757. Mi smo tekst uzeli iz prvog izdanja Citharekoji je u kajkavskoj verziji kao i u Mettumurskoj pjesmarici.Metar pjesme je ne5to slobodniji, variraju deveterci, deseterci iicclanaesterci.

arodil se je kralj nebeskiod Marije, diste device.

Ej na mladom letu veselemo se,mladoga kratrja mi molemo.

Po njem je poloZent sveti Stefarn,prvi mudenik Gospona Boga.

Sveti Ivanu5 preljubljeni,medu apostolmi preobrani.

1- Pg ,njemu slijedi sveti Stjepan. I tako se dalje nabrajajublagdani boZiinog iiklusa.

e onai dan10 Sta;i zavjet Potvrdiva$e.tr ispuniava5er2 U-Pefrisovu zb. leiale." Ja-ne-poau k IruaJ. Irud (Herod) bio je-ti-dovski kralJ

koii ie namieiavao da Isusa ubije, jer je za njega bilo prorecenoda-ir! postaii Zidovski krali.

390 391

t Pavlinska Piesmarica: ilo.

392

Drobnu dedicu Pomori5eza ime BoZje kako ovdice.

Silvester paPa k njim se PridruZi,koga na nebeseh okoruni5e.

Toma5 biskuP ino mudenik,Toma5evo ime to je blaZeno.

Obrezavanje kajz 5" govori,na zvelidenje imenuje se.

Trije kraljevi dasti nose,temjan, zlato, Plemenitu mast.

O mi vsi BoZji kr5ieniki,mladomu kralju dare nesemo.

Hvaljeno budi sveto Trojstvo,hvalu rni zdajmo GosPonu Bogu.

Daj nam Bog zdravje ino veselje,na tom mladom letu vsega obilja'

71.

PRIGOVARANJE BLAZENE DIVE MARIJEI KRIZA ISUSOVA

Ova dijaloika pjesma - po sadrZini.-kontrast,- obraduje,,r,rtiv i<oii"ie sastdvni dio railiditih naSih .pasionskih.tekstovar t.io i io5 n6ki Sibenski dramski ulomci 5to-ih je publrcrrao 5an-,,:u-u-frolr"vnom vjesniku 33, e. 1925)' S obzirom na to da ova

"i"tilu'A"f"ti-" "cf.it" iUi.tal*a koie duvaiu na5u najstarijui;l'tli;.k;;;; po"ii:"- <t uo 5!g je.;. Trogirska piesmarica,,L-u-iitcv Vrtal. Pi|smaiica MiSe Vrandi(a, Budl.ianska- plesmartca,t I iv kovicev' K r st i an ski n auk itd.) mr,sli se-d-a je prethoctl la Jlastg,,iit"-*niimi i'da ie moZda nastala u XV. stolieiu' sliean jei,rntiast"postoiao i u talijanskoj knjiZevnosti, a.bio Je r sastavnr,litr passibne di Revello. Mi tekst prenosimo rz lrogtrsKe, pl,c'

.tttarice s kraja XVI. st' koja je.prepisana i7..A-rmanovlJeve 7?:1,\?

.trrmpane needie izmeilu 1533-155f i to po.rzdanJu A' zanlnovlca, ii',:;""G;;';iiiribfi- u, e. telzi. Glagoljski-prijepisi su mladi ii,,itie8u li bivkciviia (isp-. Strohal, Zbirlca 23)'

T/ rlLu tvrdi i nemili,-\- ttt"t-t" mnogo ti rascvilida si prijal sinka moga

Isukrsta svemogogaki no j' svaka oni stvorilr

i za nar'od krv je Prolil.ea udini, KriZu britk ,

da na tebi sin moj slatkigrubo visi vas izranjen

ljutim tarnom i okrunjen?

1 U Vrandiia: koji no je svaka stvorio'

393

z Znatenje: svi navedeni neobidni znaci dokazuju da je onajkoga si ti, KriZu, primio na sebe identidan sa Sinom boZjim.

s iskupit Ce

'8og smo dodali po smislu'6ibogateiubogeo Znadenje: smrt je konac mnogom dobru, ali isto tako I

nevoljama.

z vi3e ne govori8 drtrge (starozavjetne) oce; Zaninovid:- Niih otac'n od imine limba (gdje su pravednici dekali na Kristov do

I;.rzak) treba osloboditiro po meni

Zato, Divo, ved ne Pravi,ztriba j' na me da se stavi.

Majko boLja, ustrpi se,

slavna Divo, i Pomni se:

mater Evu i Adama,inih otace i Abrama

tmine lirnba sloboditi,svrime jim je u raj Priti.

Odr'i5' uzli zrnaia ljuta,ne din' da ire veie svita

ter ti svit ie vazda sluZiti dostojno tebe hvalit.

Raj se hoie veselititer ti dvorno zahvaliti

da su oci slobodjenii u raj da su dovedeni.

Odgovara diva Mariia KriiuKriZu, ridi tvoje sliSu,

dali gorko ja ti zdiSu,jere viju sinka rnoga,

ja no divom rodih koga,da on visi s razboj,nici

u trnovi ljuti vinci.

Odgovara Krii divi MariiiBog se u rneni PoniZil je,

po mnilo radost nebu dal je,a hudobi mnogu Zalost,

zat mu skrati njega jakost.Skala ja sam Po koj gori

nebeskoga gre se dvori.Smrt sarn iboZja Posveiena

i od njega narejena.

KriZu, meni sinka vrati,ja te molim tuZna mati,

zat je on mA vela radosttere moga srca slatkost.

KriZu, gledaj vela dudaka se sada dine svuda:

zemlja drhie svakolika,Zalost ljudem bi velika,

svitlost sunca jest pomfklai kamon'ja jesu pukla.

Ta dudesa navi5iujutere svitu odituju

da no j' isti on sin Boga,prijal na se ti si koga.z

Kril odgovara divi Mariji

Moj odgovor, slavna Divo,htij sli5ati sad pomnjivo

da za narod dlovidaskina meni stoj,i Isus slatki,

koga neiiu t' ja vrati.ti,to mi ne htij govoriti,

zat bo na meni umriti ie,svit od srnrti skupiti ie.a

Bog svemogi zakon stavi,da jest tokoj po naravi,

smrt ,svakoga da uzimai nitkomur prostit nima.

Smrti vas svit [Bog], podloZii bogati i ubozi,s

prostit sinu ne hti svomu,okusit je to svakomu.

Smrt je dobru rnnogi pokoji nevolji konac to,koj.e

394 i9s

Od dobi'tja kora ja samrti po5ten'ja dostojan sam.

ImaS dakle ustrpi setere, Divo, veseli ser2

po mni da je rnili sin tvojoslobodil dragi puk svoj.

Zato svit me irna ljubiti poSten'je rneni dinitts

cii ljubavi slavnog Bogaja no p,rijah na se ,koga.

Kril odgovara divi Marijitt

Mir meu narni jur imamo,vei se ob torn ne pridajrno.

Stav'mo svaka u ruke Boga,stvoritelja svemogoga.

Mi se smrti ne stra5imo,sveta Kriia mi ljubimo,

Bogu sluZ'mo humiljenonjega ljubei mi svr5e'no.

Budi vazda on pohvaljenki no Zive u vik. Amen.

11 Drugi rukopisi: od dobitja orugt)a sam, tj. ja sam pobjed-nidka zastava.

12 ustrjti se i veseli se vjerojatno su infinitivi, a ne imperativits poiten'je iinit, tastiti14 Ova je didaskalija vjerojatno suvi5na, jer slijedede stihove

imao bi da govori kor vjernika.

72.

PE,SAN OT MUKI HRSTOVI

Ova osmeradka pjesma u rimiranim dvostisima preuzet3 jp

,2. naistariie zbirdice rltJalstitr p:;fi;' lj' r. -gi'^'s"l'isros-fgf,ir,jli't"fl1i. Sil"E1r koji se da[ira.pod krai XIV' st" a mozda

r,.15-1380. Niena pasio"t'rti'i*" "6iudb"i ie riarativno' no u'sebi::;;i;;;i;*"i"'ri" -il Ak l-oveii. broi stihova.-..koji sq

,:iii t" #;;;;i' u*liLt.,s"'iqsirt patio"skih lr'icsama (podevsi od

li:l;&fi;;f"" ii: "-'l"".tc;t,' xv' it'l -

i zati m.'u di i a loske i drama'

iiziranePlaeeve turur.lrn"" ^i M;Elfthtstove iz X\f i XVI' stoljeia'

i;G;';ii,atilZu "u !iiii."'.}"i;;{e, ati se o oriievodu ne moze

rruvoriti. Kao zameta;1iti;i;'ik" ;pi*g" ona de i kod nas moie

irovezati s poboZnim piesnidkim- -manifestaciiama flagclantskih

l,i-ii&?iii"t i;l; ;; L"A' naq narodi to -u

primors kom poj asu " do

ili;';iilail'; xrv."i xv.'rtoi1"eu.. Formarna i stilska sablona

;, i;'fi;.;;;ii J- tipie"i^ ;; ";;s;- a"ho^vnr1, narodi to pasionsku

;;l;i;, r.".- uis" .ioijo:u. kito i" u Pari5ki kodeks prepisana

ir-' .t"iii"I p.edio5ka,-1ila vi5e isituutenih stihova i rima; npr-jir r"*fiiii+;' ;iii'dt'&;;'*"' ; "*;i-

d"bio se deveterac' duvajuiikonzervatlvno ptrun,t'1t2ie pouvarita se rima sa pribi itd'

u mislimo ob tom danasgdo na kriZi umre za nas'

Gledaj ruke, gledaj noge'gledaj t6la rane mnoge.

Gledaj rebra Probodena,gledaj kralja okrunjena.

Kralj nebeski, lstls dobri,;ras ot smrti smrtju dobi.

Sin jedini Boga ocalo6 napojen Ll6\, octa.

iMati mu Marija divaza njim vele bolEzniva.

Misli davle, misli rane'krv istede na vse strane.

Boldzan je ljuta, brate,ku je Isus Prijal za te.

397396

II

i

Lice veie slncat svEtloot grd5nih je opljuvano.

Bjen pri stlp6 moino svezanki je nebo, zernlju steZal.

Clovdk b65e grdhom ,guibav,

odisti ga boZja ljubav.

Nas ot grdhov krvju omi,kih djaval gr6hom ubi.

Z drlvaz prvo pogibosmo,a kriZem se vsi spasosmo.

Urnr6 iivots na sem drdv6mi da bisrno iivi bil,i.

Djavla kriZem pobija5e,a smrt smrtju premaga5e.

Tako ti nas Isus spase,na5e muke prija na se.

Ne b6horno Bogu tr6bdni mu slavi s nami pribi;r

ni je s nami Bog uzvi5en,ni je prez nas Bog poniZon.

To rnu ne bE po nevolj'ida bi umrl na sern polji.

Za dobrotus hot6 takoda ga ti poljubi5 slatko.

Poljubimo, zahvalimo,poZalujmo, uzdahnimoo

srcem, r6dju, okor-n, stv,oromovd6 i pred boijim dvorom.

Gdo bi mogal ne plakatigde ga plade draga rnati.

Blizu kriZu ona staSetere grozno uzdiha5e:

Tebe tuZu,z dragi sinu,ja bes tebe gorko stinu.

Radi, sinu, pogledatigdd te plade tvoja mati.

Moje drago porojen'je,moje dobro i podten'je,

Bog si kr6pki, dlov6k pravi"ndma5 konca svojej slave.

Bog crtac je hot6l djatisda ja budu'tvoja mati.

On te rodi seb6 ravnada ja b'udu tobu slavna.

()t oca je woje iboZastvo,:r t-rd mene 6lory€dastvo.

h tlm pladu 6a je rnoje,vsomi oblada boZastvo tvoje.

'l'voja ljubav, s,inu dragi,lreskonadna, BoZe blagi,

ile more se veie reiiza dlov6ka semrt Podleii.

Semnt si prijall bez krivine,za Zalosts mi srce 'stine.

DrSvojuto tebe sina rodihi 9 m6seci te nos'ih.

An'jel mene pozdravlja$egda rni tebe zvd5ieva5e:u

Sina ;boZja hoitz roditii blaZena ti hod biti.

Rede: Zdrava, plna si milosti!a ninja sam plna Zalosti.

Gd6 se more pov6dativeie boldzni'va mati!

Da ovo rni je vei5i tugada ti nrisam v srnrti druga-

MoreSi me, sinu, ut6Siti,rci mi s tobu umrdtii.

1 vi5e od sunca2 Z drdva, zbog drveta u raju zemaljskom kojega su plod

jeli Adam i Eva te Iagrije5ili.I livot, tj. KristI Nismo bili Bogu od potrebe niti mu je s nama poraslaslava.

s zboe. dobrote6 Implerative poliubimo, zahvalimo, uzdahnimo

sa i umi. sa i.? tebi tuzime Zbog rime s rijedju mati pisar ie originalno

dEjati : udiniti) vjerojatno izgovarao diati lli diiati.

pisar pi5e

ddti (umj.

e od Zalosti10 dievicom, kao djevicau nlviie5ta3e12 hoie5, ies

398 399

I

73.

ISUSOVA MUCIIA

(Piesma o simbolima muke Isusove)

Ovo je dijaloSka pjesma. iz tzv. pasionske tematike u kojojantleo naiijeSta Isusu riruku i pokazujq nlu mqtila kojima. ie gamuditi. Mi je preuzimamo iz OsorskohvaJg\e pj-esmari-ce (uArhivu JAZU-I a-62), pisane latinicom oko 1530. godine, gdje gepredstavlia sedam simbola muke. Pjesma se recitirala ili pjevalair Osoru

-na Cresu u okviru pudke poboZnosti u noii izmeduVelikoe detvrtka i Velikos petka. U kasnijim obradbama ove teme(kao tiVrandiievoj pjesmdrici iz druge pol. XVI. st. i u Budljan'skoi piesmarici iz IO-+O) Uroi mudila raste, tako da ih u sceniand"eli-sa simbolima u hvarskom skazanju Slimienia s kriia tilaIsusova iz XVII. st. ima vei 17. Kasniie obrade su op5irnije ibuiniie - barokne. NaS je tekst vjerojatno prethodio dramati-zaiiii ove tcme koia ima analogiju u simbolima teolo5kih kre-r:osti koie razeovaiaiu s Isusom-u sceni molitve u Getseman'lkom vriu u sEazaniima Muke (u Tkonskom zborniku i u MuctSpasitelia naiega iz 1556). Stepen originalnosti pjesme nije utvr-di:n, ali je prilagodena naiern kraju. Njen osmeradki dvostihsviedodi ia itariiE pudko podrijello, jer u isloj je pjesmarici iiedna dvanaesteradka obradba istog predmeta koja je vjerojatnoinladee i umietnidkog postania.

Je-zik telista u Osorsko-hvarskoj pjesmarici pokazuje nekesigurne cakavizme (npr. pokripi sce, strasi sce), ali oni se zbogne*sigurne grafije ne dadu uvijek utvrditi; stoga smo ih u naSojt ranskripciji zanemarili.

Gc,-briel anielus ad Cristumt

Ja sam an'jel s neba pri5al,navistiti tebi do5al.

Sli5i, ja sam boZji posalk tebi, Isuse, sada doSal

kako Bogu stvoriterlju,,svega svita skupitelju

i svih Osoran noias tukoj.Budi kripak ni se ti boj.

Evo .t' daju sad 'na znan'jeda ja pojdoh v boZje stan'je.

Rajsko sa mnom sve stvoren'jeprikazasrno ter molje,n'je,

umiljenu i tu tihost,molei oca tvoga milost

da rnolitvu tvu usli5i,sin Vi5njega jerboj ti si

dobrovoljno tad moljen'jeusliSano i umiljenJe

i ,molitva svaka tvoja,na kriZ da greS volja je boLia.

An'jel jo5 znaj da ie t'priti,ialost tvoju uti5iti

i tebi ie pokazatika i' trpitiz skazovati.

Incipiunt misteriat

Gledaj konop ov, Isuse,ovo t'bude ono uZe

kim te o(e zavezati,narod zali potezati.

Zato sada pokripi se,rnukiu podnest ne straSi se.

Evo j' klonda od kamena,tebi, Isuse, pripravljena,

pri koj oie5 svezain bitii od tuee ti zamriti.

1 Latinski: Anileo Gabrijel govori Kristu.? Sto ieS trPjeti3 Latinski: Podinju misteriji (simboli muke).

lg Hrvatska knjilevnost sred. vijeka lp/440

Pri njoj te ie jo5 fru5tati,vele gorko nakazati

ruke i noge i sve tilokako da bi rnrtvo bilo.

Evo bidi gorki tukojki izrane vas Zivot rtvoj

tuko gorko i preljutokrv ti proliv tere kruto

zli Zidwe, htij sli5ati,muku 'tvoju sad rnisliti.

Evo jo5ie ona krunabritka trnja ka je Puna,

kom te hote okmniti,svu glavicu t' izraniti.

Svit rnoZjane 'ka qlrotedenza sve glavgs i'krv stede.

Gledaj jo5ie krii ovi gorki,mnogo gorak tere bnitki

na kom hoieS propet bi'ti,mejiu'lurpeZi i visiti,

ajmeh gorku smrt prijatiza gri5nici i proklati.

Boga oca hri molitida bi hotil nj'im'Pros'titi,

svim Osoranom i tukojeza rnilosrdje velo tvoje.

Ovo spuga jo5ie kruta,iudi i octa puna ljuta,

kom te hote napoji'tiajmeh gorko ter raniti,

iz ke neie5 rnoii pitini od tuge okusiti.

Kopje o5tro evo tukoj,gledaj rnuku, kriPko ter stoj.

Niim te it' prsi znaj prorb,ostiv kih je vrutak od rnilosti,

iz njih hoie i provriti,puk osorsk'i napojiti.

I Ovdje je tekst neito iskvaren; u Vrandila:. do moziani kati pride.' 5 iz sve glave

fiskrnjemu kino prostei mir sveti jimit hote;

ter satanu ,ki dobuduov,ikz v ,blaZenstvi Zivit budu,

gospodina svi slideiiBoga ki je svemoguii"

Amen.

a dobudu, predobiju, pobijede? uvijek

402 403

74.

VERSI BOZJA TILA

Pod ovim naslovom dolazi u vi5e starih zbirki pet pjesamana temu: klanjanje mrtvom tiielu Isusovu (na Veliki petak).Dru-gaitre(a potvrttene su na Korduli od XV. do XX. st. Svih pet pje-iama nalazimo u Trogirskoi piesmarici s kraia XVI. st., ali ieondje kaZe da su prepisane iz jednog (danas nepoznatog) mle-tadkog izdania Sto ga je bio priredio Zadranin don DominikArmailov oko s. 1533--1551. No hrmanov je u stvari starije pje-sme samo tropirao, tako da je dvostisima dodavao i treii stih.Njegovu redakciju preuzeo je u svoj mali Nauk krstianski (16t6'1Matij Divkovii, a od njega mlatli prepisivadi, pa i glagoljski. Midonosimo samo prve tri pjesme, i to prvu po glagoliskom zbor-niku S. Klimantoviia (1502-1505), drugu po Koriulanskoi pie-smarici (XV. st.), a treiu po Trogirskoj pjesmarici (izd. A. Za-ninovii u Hrvatskoj prosvieti 24, S.1937).

Molitva p,rva

Jdravo, sveto boZje tilo,I-t ko s' na kriZi za nas bilo!O presveto boZje tilo,

mi te slatko vsi molirno.7,dravo, telo boZje blago,

ko s' na'kriZi bilo nago!O Isuse, BoZe rnil,i,t

ti se na nas griSnih srnili!

t mili preuzeli smo iz Trogirskog rukopisa, jer KlimantoviCtma - sudeii po rimi - iskvareno yell.

Zdrav, Isuse, BoZe blagi,a krstjano n vele dragi,

cii nas z neba pride dolii krv ,svoju za nas proli.

Zdrav, Isuse, Boie dragi,z Bogorn ocem vazda slavni!

O preslavno boZje trojstvoi jedino vse boZastvo,

ti pomiluj, ti na'm prosti,,ki si jedan, a u trojstvi,

tebi slava i podten'je,grihom na5i'rn daj pro5ien'je.

Molitva drugar7/ dravo, tilo boZje sveto,{-tl<o na kriZu bi propeto!Zdravo, tilo boZja s'ina

Isukrsta gospodina!Zdravo, sveto slavno tr.ojstvo,

zdravo, vidnje sve boZanstvo!Zdrav, Isuse, BoZe pravi,

ki si s ocem [v] jednoj slavi!Ti si hotil s neba priti,

ter od dive rojen biti.Ti si za nas htil umrit'i

i krvz svetu svu proliti.Ti si trpil muku zanas,

ti se smili sada na inas!Pude boZji, sad se moli

ponizivii glave doli,da primete svi pro5ien'je

budui njega vi stvoren'je.Ti si blaZen vika viku,s

ti narn podaj rajsku diku! Amen.

, V. V. Vukasovii, izdavat Kordulanske pjesmarice, pi\e kerf ,a na drugim mjestima vokalno r reproducira ar.

3 u viieke

404 405

Molitva tre(,a

J drav, Isuse, sinu Boga,I-t u tebi je kripost mnoga,

ne ostavi puka tvoga;za kih hoti doli pniti,

priblaienu krv proliti,i nas k tebi pnidruZiti.

S u,denici vedera5e,smrt jim svoju navi5iaSeter pitomo njih ,uda5e.

V vrtlur oca kad rnolja5e,pot te krrvavi pobija5e,Zeljno k mjemu ir.rzdiha5e.

Juda k tebi pride mrda,pozdraviv te celov poda,za pineze ki ,te proda.

Viie na ter udini5e,ter se tako zgovori5e,napokom te urnoniSe.

K Pilatu te privedo5e,da te prorpne rsvi reko5e,pravdu vapjem pri,rnogo5e.

Kad pri stupu svezan sta5e,nitkomure ne priiaSeni se zlobom obita5e.o

Na kolina tad padahui tobom se ,svi riugahu,tvoju kripost jer ne znahu.

Kad te k ilrriZu priglnozdiSe,v krvi svetoj vas plovi5e,tuZna rnajka onda bi5e;

koj se srce raspadaSe,od tuge se skondava5ei v ialosti u,rrr-ira5e.

Kad na kriZu grubo sta5e,svih spasen'je ti ZeljaSe,zato piti tad pro5a5e.

osve je svr5eno" rkad izusti,duh blaZeni tada pustiter se ocu priporudi.

Molimo ,te, pomiluj nas,ter potribnih pomozi nas,jer gospodin sarno ti s'naS.

Tebi slava, tebi dika,tebi hvala privelikaka ne mine vike vika. Amen.

e Zaninovii: V' vartl'.s protiv tebeo niti se prijetio osvetom

406 407

75.

TRI MARIJE HOJAHU

Ovo je jedna od detiri uskrsne pjesme koje se i stvarno pomotivima nadovezuiu na dramu Uskrsnute Isusovo u glagolj-skom Tkonskom zborniku (prva detvrt XVI. st.). Tako se npr.uz crkvenu dramu fra Ivana Zadranina o Navieiteniu Mariiinu(Venecija 1647) nadovezuie nekoliko idejno vezanih pjesama; ipisar Simun Vitasovii u svojoj pjesmarici iz 1685. prikazanje oioelenju--Iqpsovu nadopunjuje s nekoliko pjesama boZiine inspi-racije. Naie su se pjesme vjerojatno pjevale u crkvi uz obredili obrednu igru uskrsnuia Isusova na Veliku subotu naveder paili obrednu igru uskisnuia Isusova na Veliku subotu naveder pastoga sve one variraju pridanje uskrsnih evanilelia (Marko 16,l*7,Ivan 20, 11-18 i 21, l-I4). NaSa piesma o tri Marije na

ije. Naie su se pjesme vjerojatno pjevale u crkvi uz obredcbrednu igru uskrsnuia Isusova na Veliku supglu n-aveder paEa sve one varrraru oridanie uskrsnih evanalelia (Marko 16,

An'jel ki grob otvoritrim Marijam govori:oNe pladte se, Marije,Isus nam vsim kraljuje.

Udenikom rcitei Pe,truz navestiteda on ki trpe, a ,ne kriv,Isus, ta je opet Ziv.

Neie vnogi das bitisda v Galileju ie priti.Ifi ga budu otelietu ga rnogu viditi."

Mandalena pozri v gr,ob,vicli da v njem ni nje Bog,;ide narr'kujuii,me5tra svoga i5iuii.

Ondi v svojoj on slaviMagdaleni se javii poda ju ti5itii va veri kripiti:

uNe plad, Mande Marije,jur tvoj me5tar kraljuje.Ovo sam Isus, me5tar tvoj,ovo je pridni Zivot rnoj.<

Po tom Petru se javi,na milost ga postavi.

Sveti ,nam Petre pomozi,jer su grisi v nas mnozi.

Moli dev;u gospojusa vsu bratijuo svojuda nas, kot vasz Bog velivsih skupa obeseli.

Petre, Pavle sveti,ne dajte nas vzetipod djavlje siljen'jesza Hrstovo skri5en'je.s

Apustole Pavle,stegni sile djavljeke je Isus stegnulkada je z mrtvih vskrsnul.

Sveti Juraj muierrik,tov'itez boLji i oruZnik,grihom'na5irn podaj likda s tobu budemo uvik.

Tvoje us,kri5en'ie,BoZe, obranjen'jenaiega gospodinabud kneza Br.nardina.

BoZe silne vlasti.daj mu biti v dastidokle god du5a vrtitelom i po semrti.

Kir'ije leizom, alelujaltt

grobu Isusovu dodiruje i prikazivanje Isusovo Mariii Magdalenii Petru, ali je neobidno to da se pjesnik obraia i sv. Petru, sv.Pavlu i sv. Jurju, a na kraju je dak dodao molitvu za onaSegagospodina kneza Brnardina". Bez sumnie se tu misli na Bernar-dina Frankopana (vladao 148l-1529) koji je imao posjede odNovoga u Vinodolu do Ozlja, a najvi5e ie boravio u Modru5u.Stoga se zakljuduje da je ne samo ova pjesma nego i ditavTkonski zbornik pisan negdje u kneievini Bernardinovoj koji je- kako je poznato - bio mecena hrvatskoglagoljske knjige. Zato govori i jezik pjesme. Pjesma je bez sumnie domaia kompilacija evaneleoskog motiva. Stih joj je neustaljen: osmerac, sed-merac i Sesterac, a ni rime nisu dosljedno provedene. Zanimljivost je njena kulturno-historiiska: religiozni i feudalni momenatsu udruZeni. - Pjesmu je izdao R. Strohal (Zbirka 17) i F. Fan-cev (Grada XIV, 281).

stosa sve one vari

ri Marijet hojahu,dragu pomast no5ahu

1 Tri Marije: Marija Magdalena, Marija Jakovlieva i Salomcpcdode la Isusov grob da bi njegovo tijelo namazale dragocje-nom mascu.

tako hodei plakahu,Isusa Zalovahu.

2 Petru, prvaku apostola.:t Neie proii mnogo vremena.a budu htieli5 nije njezin Bog6 sa svom braiom, tj. apostolima7 kao i vasI tlavoliu silus uskrsnuie10 To Sto se spominje i sveti Juraj moZda piesmu lokalizira

u Trsat, gdje je stara crkva sv. Juria pored Mariiina svetiSta.rt Kiriie leizom, iskvareno mi. Kyrie eleison (: Gospcrdine

pomiluj); aleluja je uskrsni poklik veselia.

408 409

76.

SEKVENCIJA ZA MRTVE

Latinski original nepoznatog autora ove potresne srednjovjekovne pjesmJo Sudnjem danu (Dies irae) bio je- poznat-veitr-12. st. Uiia je kao sekvencija u mise za pokojne.,Neki.glagoljskimisali 14. i 15-. st. imaju njezin prijevod u prozi, dok njenu.velsi'ficiranu parafrazu u rimovanim osmercima na narodnom jezikunalazimo'prvi put g. 1440. u Berlinskom misalu, zatim u PiciievojRapskoj fjesmarici iz g. I47l; u Novakov misal upisana je 1486,

u ftim-urrtbniiev glag. ibornik e. L512. itd. SadrZajno najpotpu-niii prepiev nalazi se u Lekcionaru Bernardina Spliianina, Stam'panom iatinicom g. 1495. Ona se kasnije proSirila u sve hrvatskekrajeve u sva tri dijalekta. Donosimo njen prvi zapisani tekst izBerlinskog misala f. l26cd-127a.

Cto iu greSnik tada reii,ku li milost tada steii,gdi hote dobri jedva utedi.

Mnogoslavni BoZe blagi,pomiluj trne, spase dragi,ne zgubi rne zalimi vragi.

S nebes pr,ide mene radi,gr65nu duSu ti osladi,ot pogibeli rne ti ogradi.

Smrt si, muku pr'ijal za rne,ne srdi se jure na me,izbatri rne djavlje mame.

Pladu grozno i uzdi5u,pdkajan'jem gr6hi,tiSu,milostiv si kako sli5u.

Ognjem v6dnim grrihi'kaZe5,apros0i prvo ner je skaZe5,da me prava tada najde5.

Mariju si ti otre5il,4razbojnitka ne ulisil,snadu si moju ti ukr6pi,l.

Molbe moje nedostojne,ti je pri'mi sobi voljne,prosti muke nepokojne.e

S janjci me ti um6sti,Trkozliiie su vsi nedisti,iz ognja im ,ni jzlisti.g

64,110 pro,kljatitr v rnukepojdu,

da z dobrirni rstrahe projdu,lzdo radosti s tobov dojdu.ts

Vele plada, vele straha,gd6 se grd5nilk vstane s prahada po d6lih svojih prirne,

pros,ti mi za tvoje ime,Isuhrste, BoZe blagi,daj ,ip pokoj, BoZe dragi.

Amen.

6udac hoie gn6van priti,) vas svit ognjern popaliti,

ne moii se rprrid njim skriti.

Koli:k trepet tada bude,kad se ,sveto pismo zbude,a mrtvi se vsi Probude.

Trublja boZja rnrtvih budi:

"Vskrsnite mrtvi ljudi,pojte k Bog'r.r da vas sudi!<

Semrt hoie tada zada stati,lkada budu mrtvi vstati,radun Bogu va vsem vzdati.

Knjige se hote otvoriti,v kih hoie sv6t(o biti,zkako hoie Bog suditi.

Milostivi Gospodine,od straha mi du5a stine,pomiluj ju da ne zgine.

3 kaZnjavaS (od glagola kazati)I Mariju (Magdalenu) ti si odrije5io (oslobodio od grijeha).5 razbojnika (koji je zajedno s Isusom bio raspet na kriZu

te ga molio ita ga !e i3eli Ua bude u svojem carstvu) nisi odbioo nemile muke? s janjcima (tj. s pravednim ljudima na Sudnjem danu)

smiesti me; u predlo5ku je vjerojatno stajalo us iaganjciu, aum€sti se - sudeii po rimama - ditalo umisti.

e kozliii, nasuprot jaganjcima, simboliziraju greSnike zakoje na Dan suda neie biti pra5tanja.

o nema izlazato gdd, znati isto Sto gda ili kada.rr prokletirr prodem13 s tobom doclem

r izostati; ispravljeni stih bi glasio: Smrt ie tada zada stati.I jasno biti

410 411

77.

PISAN NA SPOMENUTJE SMRTI

Ova je pjesma zapisana u glagoljskom zborniku iz druge pol.t5. st. (Aifriv JAZIJ, rYa 92, t. 133; izd. R. Sffohal, Zbirka starihhrvatskih crlcvenih piesama 53), ali nekoliko stihova iz nje citiravei knez Novak g. 1368. u kolofonu svoga Misala. Prema tomeova je pjesma Zivjela kod nas vei u sredini fa. s!. te predstavljanajsiarij-e poznate pokuSaje hrvatske poezije' Posve analoganjeieksf te pjesme i-u Piciievoj Rapskoi pjesmarici iz 1471. (pi'ianoj latinii6m, isp. Grada 24), uz manje je razlike u Klimanto-viievu zborniku (Ritualu) iz 1512, a jo5 su veie razlike u Oxford-skom zborniku iz 1486 (izd. M. Tadin u Oxford Slavonic papersV, 138) i u kasnom Akademijinu rukopisu IVa 75 iz 18. stoljeia.Motiv'prolaznosti svijeta, neizbjeZnosti umiranja i o posljedr{emsudu bio je narodito aktuelan u 13. st. kad su u Evropi odekivalisvr5etak ivijeta. Osnovno raspoloZenie i stih - osmerac 4+4

- iednaki su kao r Dies irae Tome da Celano.

ea vei Zive5 to si bliZezdir vse ojti, tamo pojti.s

Kratak put je kim tedemo,o du5ah se ne pedemo.o

Bludis isie? svita diku,a tamo je biti viku.

eemu krasi5 tvoje tilo,a viduiis da je gnji,lo!

Ot zemlje je, v zemlju ide,kako odi na5i vide.

Ojme, tilo, gdo te ljubi,gdo te ,ljubi duSu gubi.

S vitri tilot' rn:imo idekada smrtni das te dojde.to

Kada duSa gre ot tela,ne noseii takmo dela,

tada dari sa svit poznagdo ga ljubi gda gatt

zgubi.Dokle ti je ovo Zitje,

najdi tebi ono bitje,gdi je :ztti, ne urnriti;

jer si danas, jutri minu,a tamo je biti vinu.

Ot sega svita gda se ganeS,straian sud je gdi pristane5.

Vse ostaviv tarno ideS.gdi po delih tvojih prime5.

Nu mislimo o tom sada,da se najde od nas tada,

gdirz se du5a strahomsmete,

a dela se skriti ne te.rgSudac gnivan grihe vide,tr

hote pravdovt; da vse iderekito dobrim: Vi pridite,

Zivot vedni vi primite.A prokletim: Otidite,

v oga"nj vedni vi pojdite.Velike tuge tere ljute,

ka'rno tada naSi puti!O ka tuga tu gri5nikom,

Boga ojti, v muke pojti.Ka li radost pravadnikom,

biti z Bogom viku vikom-.Daj Bog nam on Zitak

gdi je dika onoga vika. Amen.

pladi rfl"T' i s odima .

I pomlslecr gctr sl nlnja,paki skoro kamo ideS,

kamo ideS, gdi li PrideSili gdo te tamo prirne

v ono vrime ko ne mine.

Yazda m,isli ono bitje,zgdi je Ziti, ne umriti.

Semu svitu da se trudi5,jednim dasorn vse izgubi5,

jer je slava sega svitapotrpin'jes kako cvita.

, QTig. srce ispravljamo po Oxfordskom rukopisu i po Kli-

manlovlcu.2 Picii: rtrime.3 Klimantovil:. vele kratka.

a Picie sdi.s Sto vi5e Zivi5 sve si bliZe (dasu kada treba) ovdje sve osta-

vili (i) tamo poii. Ali - sudeii po rimama - ipak je tekst ovdjeiskvaren.

't za du5e se ne brinemo7 traLe(i8 znaiuiie Picii: Svit i tilo.ro Bit ie pogreSka te mj. ti, ali tako je i u Piciia.tt gda ga: kad ga; u Piciea duitt.12 Novak: gda.13 neietr videii, znaju1i15 hoteii pravdom; u Piciia: oie pravdom16 rekuii

412 413

78.

TUZENJE DUSE I TIJELA

Ova dvodijelna pjesma u osmeradkim dis.tisima po sadrZinii obliku iedva"moZe cia se uvrsti metlu dijaloSke kontraste.(P{e-nia) izm6tlu duSe i tiiela - dobro poznatog motiva srednjovje-k6vnih kniiZevnosti koii se obraclivao u razlidnim oblicima (i,:p.i.iS-Ui. E+i. NaS tekst je od spora duSa-tijelo gotovo udinio refle-ksivno moralizatorsku pjestnu o zemaljsloJ prolaznostl. r'.omp.9zicija joj nije ustaljena, pojedina se mjesta, pa l.stlnovl'. vrseouta variraiu tako da se snaga izraza razvodnrla. lt.ao cta Je pr-[i"i po tiuiivanju. Po osnovnim mislima i po 'Letaljim-a o\'.a Pjg-sma liao da prefhodi prikazanju Govorenie sv. Bernarda od duseosujene.

Piesma ie preuzeta iz Osorsko-hvarske pjesmarice pisanelatinicbm ok<i g.

-1533. Da je pjesma starijeg postanja'-polezuJeniena evoluciia, naime njena varijanta u pJesmarlcl lvll.s-e vran'Eiia iz sredine XVI. st. prilidno se mnogo od nje razlrKuJe polo".epciii i jeziku, a vdie razlike PQkazuje i-iedan-fl?gmentpj"i-E fjiro""glagoijicom takotter ne-gaje u-XVI. st. (JAZU IV a80/33).

Kako se tuZi duBa svrhu tilal

Zai' kacl grisi svo.ii trz.t'i:t

tacl snclito na n.ic pozrirter sc podne ,tuZit na nje

jer ioj pojti v muke za nje.Tad ie tilu govoriti

ter se rnolcno ,na nj srditi.Rei ie trlu; Zat pregri5i?

slasti rajske zad rne uli$i?Svita slasti ti zbira5e,

a za me se ne pomnja5e.Ajme, tilo, gdi t' je dika

ali Zitak sega'svita?Sve t' je brzo to ostavis

kad te doli srnrt postavi.oZato misli sad na tilo

ko toz je jo5 sada ciloda ie skoro,mrtvo biti

,ter u smradu sve izgnjiti.Bit ie ti odi zatvoreni,

a svi udi umoreni.Ni i'8 u5ima veie sli5it

niti svojih drazih ti5it.Kad iz tebe du5a izide,

tad tva slava sva otide,a tilo ostaine gluho i slipo

ko to sada jo5 je lipo.Aj neharni tvrji driva,

prid odima but,i sviia.sMislei skoro da rt' je urnr,iti,

zato misli sad gdi i' Priti.Ajmeh, brade, jeda tkoga

nitkorro sliSa sada toga

3 svoje grijehe ugledaa na niih ie poeledatis ostaii mj. irstlviti (zbog rime)6 baci dolje, obori7 ko to, koje, kojenor Niti ie50 Jamadno pogre5no tradiran dvostih; u Vrandiia: Oh ilo-

vide, tvrdi driva---svi smo na s'vit kako plima. Izraz buti moZdatreba ditati bu ti (: bude ti) ili budi (kako je niZe).

10 itko

cf li5i, brate, da iu t' Pravit) j"t t' je tilo hrlo ostavit'A toir ti ie skoro biti

di t' ie duSa s tila iti.Jer pri nere k sucu Pojde

tilo gri5no ovde ojde.

r nad tijelom, na tijelo2 toi, ti (s desticom i koja se iesto dodaje zamienicama)

414

da bi se mogal smrti branitali s kim se jo5 prorninit?

Jeda brat brata iskuPiali driug druga tim zastuPi?

Smrt nima u torn milosti,drazih razdil.ja u Zalosti.

eemu poni ljubiS blagoko je zalim ljudem drago?

Ajme grisi du5u slide,a griSnici to ne vide.

Klad' setr dake pokor-.iti,diku svita pogrditi.

Ne hti3r: veie gojit tiloko ie skoro biti gnjilo.

U grob hoie skoro pojti,sva veselja druzim ojti.

Zato svaki sada steiitshtij pozriti grob smrdeii

v kom ie tilo ftvojeltt 6i1iter u smradu sve izgnjiti.

T,ot'ts ie biti tvoje stan'je,tot' ie biti sve iman'je.

To polade uzidane,to postelje pripisane.to

Tot' ie biti tvoje dike,tot' su slasti tvoje britke

za ke plaiu hoi'prijatiter u vike v paklu stati.

Nut se smisli svak od sebetere pozri svak na sebe.

Sva oholstva doli vrzi,rTiere fsus na nje mrzi.

Nut se svaki sada smislitere na smrt jur pomisli,

11 klad' se (od klasti se), odludi se, nakani; uhtii se

rz Nemoj13 steii, stojeii (vjerojatnije nego SteCi)11 tvoie dodano po Vrandiiu15 toto prekiiene (v.Rj. pisan)tr odbaci

Vrandiia:

da ie skoro svaki umrititer prid Boga na sud priti.

Prid Bogom ieS govorititer na tilo jo5 rnrziti;

tad ie5 tilu govorititer se'modno na nj tuZiti:

Ajmeh tilo, kamo t'blagoko no t'biSe ve'le drago,

ko no t' vazda ti sbira5e,a za me se ne po'm'nja5e!

Ajmeh, gdi su sad pinezicii kih stojim sad u tuzi?

Ajmeh, tilo, gdi t' je zlato?za( ne misli5 priti na to?

Gdi postelje, gdi poladeza ke du5a sada plade?

Ajmeh, gdi t' su sada stan'jaali tvoja'sva iman'ja?

Ajmeh, tilo, gdi t' je lipost,zad ne misli priti v Zalost?

Ajmeh, gdi rt' je sada dika,gdi li Zitak tvoga vika?

Svite lipe ti sbira5e,a za duSu ne pomnjaSe.

Oto,re tilo, sad te ojdesve veselje kad smrt dojde.

Lipost ti je po'rnanjkala,sva veselja tva ostala.

Odi su ,ti potamnili,lipa lica ob,lidili.

Sva t' je lipost potamnilater se zernlji pr,irrninila.

Vas ti je Zivot pogrdilloter se u zemlji ra5dinil.

Lici rurneni oblidili,a odi potamn'ili.

U5ima si jur ogluhal,a usta'si sad primukal.zo

18 Oto, eto1e tijelo poruZnilo:o zamuknuo

27 Flrratska knjizevnost srcd. r'ijeka l//416

T:uLen'je

21 crvima ogracleno, opkolienoee nikadzs niti ie te dragi viSe vidjeti2{ o Sudniem danu

Sve ti je tilo rasdi'njenotere drvi ograjene.:t

Sad si pustil diku svita,zat se vratit rneie5 vika;:r

ni te drazi veie videssda ni s tobom vei beside;

zad 6eS s drvi v druibi statitere s njimi pribivati.

Crvi ie te rasdinititer u zem'lju obratiti.

Zemlja hoie k zemlji pojti,sva veselja druzim ojti. Amen.

zlof,estoga tila ko preminuje[s] sega svita

Jur iu v zemlji pribivati,samo o sudugr gori stati.

A to zaE me smrt dostiZeter mA lipost sva odbiZe.

Ajmeh, gdi je sad rna lipost,ajme, gdi si rnoja rnladost?

Aj,meh, gdi je sad ma dilka,ajmeh, gdi li Zitak vika?

Ajmeh, gdi su moji druzicii kih st<rjim sad u tuzi?

Ajmeh, gdi su rnoja stan'ja,ajme, gdi Ii sva ima'n'ja?

Ajmeh, gdi je rnoje blagoko no ljubljah vele drago?

Aj'meh, gdi je sad,ma mladost'u ku ufah i u jakost?

Ajrneh, sve me to os,tavi,zat to smrt me doli stavi.

Ajmeh, druZbo moja ,mila,ka si s manom vazda bila.

Ajmeh, vijte moje tiloko je skupa s vami bilo

slasti svita sbirajuii,a smrti se ne bojeii.

Vijte, bratjo, moje 'tiloP"1zs je jo5ie sada cilo.

Svi su cili jo5ie udi,sve mi du5i rnalo prudi.

Odi mi su zatvoroni,a svi udi umoreni;

lipi licize oblidiliter se k zemlji pri,rninili.

Sad u5ima vei ne s,li5irnni tih mojih drazih vidim.

Ajmeh, du5a sad mi z,ide,zato sva mi slava pojde.

A tilo osta gluho i slipoko no bi5e vele lipo.

Eto sada pravih tebida ie biti skoro i mani.:i

Zato ne bud tvrji drivater ti ibudi svo sviia.:e

Misli skoro da i' urnriti,zato misli gdi 6ei priti.

Jer smnt nima v tom milosti,drazih razdilja u Zalosti.

Svak ot tebe tad odstuperazrni grisi ki pristupe,

ki te s tobom tada pojti,:oprid kim rno se nei' moi skriti;

prid ki,m no iei trepetatirazlogro 'kad mu bude* dati.

Zato za tvoja sagriSenJapros' u Boga sad pro5ien'ja.

rr koje2c lijepa lica27 mani je valjda pogre5no mj. tebi

.28 svii.a (rijed koja nije u sroku s driva) moZda ima da znadisavjet (sviet-'ia)

2s ki te... pojti, koji ie poii80 radun (prema latinskom rafio)

418 419

Boga oca sada 'slavi,njega rnolbom ne ostavi.

Njega molei ovo reciter beside take steci:

O ti BoZe, ode sveti,i Isuse ,na5 propeti,

na duSicu mi se smiliter ot tebe ne odili.

Tojst e6t1n"it nosei zlamenr:daj rni vire prave. Amen.

3r to-

3: znak kriZa (u stvari zlameie se upotrebliava Sablonski zbogsroka).

79.

BRATJA. BRATA SPROVODIMO

Ovo je jedna od pjesama Sto sn ih dlanovi bratov5tinA pje^vali u sprovodu za pokoinikom. Ziviela je stolieiima u razlidnimna5im krajevima zahvaljujuCi laganom osmeradkom distihu. Naj-starije su joj poznate potvrde u glagoliskim rukopisima: u Pa-

ri5kom kodeksu (Slave 1l) s kraia XIV. st., u Akademijinttrukopisu u Zagrebu (IV a 92) s kra.ia XV. st. i u I(limantoviievuzborniku iz po1. XVI. st. U Klimantoviia ic zaokr-uZen niz od9 mrtvadkih piesama u istom tonu i metru. U nckirn zbirhama,podev5i od XIV. do XVIII. st., niie ovo kolo mrtvadkih pjesamatzrko potpuno zastupano. U nadu knjigu preuzcli smo ih pct izraz-nih rukopisa. Tekst ove pjesme preuzeli smo iz Pari5hog hodeksa(izd. J. Vajs u Starinama 31). Pisar joj je bio pravi ikavac kojiie viSe puta Sablonski pisao Z namiesto l, tako da smo ga i kori-girali, a mogli bi se slobodno i svi njegovi primieri i ditati kao i.

p ratja, brata sprovodimo,I) za ni se Bogu pomolimo.BoZe v nebeska vrata

primi duSu sego brata.Primi, BoZe, v tvoji u5i:

prosti gr6hi njega duSi.Mi se teb6 za nj rnolirno,

are po njem vsi bolimo.O Marija, BoZja mati,

ti mu ne daj v mucd stati.Ti ga ne daj grehu strti,

izbavi sa v,adne smrti.

420 421

1 Oris. sada k sebE.: ranE (stisrnata) sv. Franje AsiSkog.r ovaj ltti je, dini se, suvi5an.

O blaZeni Mihaile,izbavi ga djavlje sile.

Ti rnu du5u prirni'danasi Bogu se moli za nas,

Krstitelju sveti Ivane,izbavi ga v6dne rane.

On je sluZil pravo tebi,ti ga primi sada k sebi.t

O Frandisko, ode svetiti ga ne daj gr6hu sPeti.

Ti se za nas rnoli Bogu,tvoje raniz vele urogu.

Apostole sveti Petre,na5 pastiru ,i na5 ,meStre,

ti si kljudar boZje vlasti,ne uli5i ga raj'ske slasti.

I vsi sveti apostoli,ki sddite v boZjern stoli,

usli5ite na5e glase,rri stvorite da se spase.

I vsi sveti mladdnoisi vsi boZji mudenici,i vsi boZji udenici

umolite na to Boga,da ga prirme kako svoga.

80.

TU MISLIMO, BRATJA, EA SMO

Ova je pjesma jedna od niza pogrebnih pjesama, namije-

njena da se pjeva nad grobom tako da je njen konac imao da se

pjeva pri polaganju kamena (plode) na grob. Pjesma je postojala.,'"i r.t XIV. stoljeiu (kao moZda i cijeli niz), jer njezin najstarijizapis, i to u Pari3kom kodeksu s kraja XIV. st., pokazuje mlatleiniervencije, a Dubrovadki iirilski rukopis iz 1520. ima starijihiezidnih crta, jer je tekst preuzeo iz starije glagoljske matice'Od starijih rukopisa pjesmu je saduvao i Akademiiin glagoljskirukopis s kraja XV. i Klimantoviiev zbornik iz pot. XVI. sto-

lieia. Tckst smo preuzeli iz Pari5kog kodeksa (izd. Vajs).

nru mislimo, bratja, da smo,

f razum6jmo zemlja da smo.Slast i dika tvoga tila

hoie biti kal i gnjila.Tako na3e t€lo gine,

tako naia'slava mine.Grd5nici se teSko hine

to videie ki zlo dine.Ki vid6Set njega tilo

skoro hoie biti gnjilo.\dalo hoie dni isteii

sami hiemo tako leii.

t Akademijin rukopis: Ko vidimo.

423422

2 Originalno plina (Akad. rkp. plina,- a Klimantovlc pina)zamijenili-smo sa- plima, kako to ima Dubrovadki i kako traiilima.

3 Originalno tamni v grobi izmijenili smo u tamni, grtLbi .icrtako ima Klirnantcvii, a Io tta1i i rima.

t Ofig. Kada.r Orig. setnrt.6 da ostanei s niima; Orig. Ostavi te otac mati v grobd ispravili smo-pcl Akatl'

rukopisu, ali smo oblik grebi izmiienili po Dubrovadkom zbogzahtieva rime.

Vijmo skaza,n pred odima,zanos,i nas s,mrtna Plima.':

Na nas hoie skoro pritine imore {ras to gr65iti.

To smrt Dosi os'tru kosu,otpasti je s lica nosu.

Oc6re se na5i zubivsi leZemo tamni, grubi.s

Ognjiti hote na5i skuti,a os'tati gnjila i Scuti.

Smrt nas, bratja, rnoino La:nje,a mi 16 zli mi5ie manje.

Kadr dloveka smrts postignetada ot njega vsak pobigne.

Sarn ostane bes po'moiiv ,tamn6 grob6, v tam6 nodi.

Vsega ti je ovdd ojti,sama d6la s tobu pojti.

Zlo je tarno gr6h ponesti,dobro bi se zde otresti.

eemu ljubi5 sa svet, brate,ki na smrti mrzi na te.

'Lena, deca, rod i matine dadu ti s 'sobu stati.a

Ostave te sama v grebi,ztvoje blago vazmu k sebi.

Tada ne bude nigdar blizu,tvoje tdlo drvi grizu.

Tako hierno podivatidokle rede Bog ustati.

Na sud hoie skoro priti,iz grobov je vsim iziti.

An'jeli hote zatrubitivs6h ot smrti probuditi.

Vstati hoies tvoje tilo,ako si jeo sdda gnjilo.

Trublja trubi boZja straha:vstante, ljudi, s kala, s Praha!

Kralj ,nebeski s nebes shodivi5nje sile s 'sobu vodi.

Ot smrti se probudite,vsi pred Boga postupite.

Posludajte boZja sudaot krivine i ot bluda.

Otvore se tadaro grebillmisliti ie vsak o sebi.

Vsi ho6emo oZiviti,du5a s telom vdzda biti.

Statil2 hote ljudi rrazi,Ttpriti hote s pakla vrazi.

Ddla se hotetc vsa otkritine rnoii se kdd ukriti.

Bog hoie biti gndvan tadaki je vele krotak sada.

P5enicu hoie prov6jati,slamu hoie ognju dati.

Tada se ho(e razaznatina dem hoie gdo ostati.

Slavno budu boZje sluge,gre5nikom suu ve6ne tuge.

s Orig. HoCe biti ispravili smo po Akad. i po Klimantoviievu'rukopisu.

e premda ie

,_r.iL3.t*. sdda izmiienili smo u tada po Klirnantoviiu i po

. . tr grobi izmijenili smo u grebi po Dubrovadkom, Sto traZil rrma.

12 ustati. .ra Orig. na zmli (.: na zemlji) ispravili smo po ostalim ru-KoDrsrma: na?.| : nagl' r4 Ovdje kao i na drugim mjestima pisar je dugim oblikomtrcte i hotb kvario stih, dok drugi imaju te ili 6e-

r; Orig. se ispravljamo u stl po drugim rukopisima.

424 425

Tu poloiet kami na grob

BoZe dobri, BoZe blagi,da bi spasen na5 brat dragi!

Ako k zemlji grede'ti!s,toda bi d,uSi dobro bilo.

Tvoja milost, BoZe, ibudi,njega du5e ne osudi.

Ti si hot6l za nj umriti,ti ga stvori k seb6 Priti. Amen'

ro Oris. Ako tElo k zemlii grederukopisimi i zahtjevu rime.

ispravljamo prema drttgim

81.

SEKVENCIJA NAD JUNAKOM MRTVIM1

Ovc je jedna od niza mrtvadkih pjesama (sekve.ncija) kojesu zabilj6Zene u Klimantoviievu glagoljskom zbornikg iz pod.XVI. stolieia; ali buduii da su goiovo sve njegove u5ekvencijeuvei poznate iz rukopisa XIV-XV. stoljeia, smatramo da.je i o-va

stariia. Motivika ie u svima podiednaka, ali se u ovo.i istide kakose pdklom kaZnjavaju za zlodiela i naivi5e dlu5tvene lidnosti.

\Tu pomisli, o dlovide,I\ smrt ti roka ne odmide.SluZi Bogu dokle Zive5,

na str,dnrji dan da ne zgine5.Ne ufaj se nigdor v mladost

ni v umiistvo 'ni u starost.zVsakoj ridi smrt je meStar,

svoj luk 'nosi i bale5tar.Strile njeje britko frde,

vsi likari ne izlide.Zato mnoge ,majke cvile

du5u s tila gda razdile.Umriti se vsi ibojimo,

da bi dobro ne dini,mo.

1 Takav je naslov pjesme u Klimantoviia. On naziva >Sekven-cijamao sve svoje mrivadke pjesme kao i neke -druge duhovnepudke pjesme, premda su sekvenciie u uZem smislu samo pjesmekoje su uSle u sastav misne liturgije.

' Jedan mlacli rukopis iz XVIII. st. ima logidnije: jakost.

426 427

Draga bratja, kad umremo,pomislimo kamo gremo.

Ni o;buiu ni odiiuni nosimo s sobom piiu,

nere du5u grisi slide,a gri5nici to ne vide.

Vsih vas molirn, Boga ciia,prid odima bud varn sviia.

To vidite mladost moju,ne viste li kako stoju.r

Rad;bih mnoga vam javiti,da ne te mi4 dopustiti.

U raji su vsa vesel'ja,a v pakli su vsa dresel'ja.

U raji su lipe dasti,od Boga su vele slasti.

Dobri z Bogom veselet se,zali v mukah dreselet se.

U pakli su zmije ljutei paklene muke krute.

V njem su mnozi svita kralji,cariipapezgardinali.

U pakli su silni dukeri u njem su vddne muke.

Onamo su silni knezii trZnici 5 njih pinezi.

Vlastele su i ubozii redovnici vele mnozi.

biskupi su i perlati,popi mnozi i zali fratri.

U pakli su i remeteki su bili zale Slete.

U pakli su sudci krivi,zlo se na njih v pakli gnjivi.

Onamo su oholi djaci,vsaki tuZnim glasom jadi.

U pakli su i kraljice,vladike mnoge i vdovice.

Onamo su {<oludricei vsc krive redovnice.

U pakli su manjuricc,vsaka tuZnim glaso,rn klide.

Onamo sur od svi,ta redi,to za svoje hude zledi.

V zalih mu,kah vsi ti stojejer kra5ahu tdlo svoje.

Vsim je, bratja, nam umriti,,da ne vimo gdi ierno priti.

Na5om du5om pedalimo,huda d6la ostavirno.

Ja vas hoiu pomoliti,radite me sprovoditi.

Teio mi v zemlju poloZite,Bogu se za me pomolite.

G Bogu gori pogledajtei rnolitvu za me dajte

cla mi Bog prosti moji grisi,na sudnii dan da me vskrisi. Amen.

3 ne znate li kako stoiima ali neie mis duke (tal. duca), vojvode

428 429

*l.gi

$'rl

82.

BLAGOSLOV PUKA

Od r:anog srednjeg vijeka bile su u krSianskoi crkvi u obidajutzv. laude ili aklamacije u koiima su se izraZavale Zelje ili mo-litve za dobro crkvenih i svjetovnih glavara. Analogno su se ka'snije razvile molitve ili aklamaciie za titav narod, tzv. blagoslovpuka na narodnom jeziku koji se svedano recitirao na BoZii ilina Uskrs. Takav se blagoslov pretodio u piesme koje su se s vre-menom produbljivale i mijenjale prilagodujuii se lokalnim pri-likama. Kod nas je saduvan prilidan broj takvih versificiranihblagoslova, veiinom iz primorskih mjesta od Krka do Budve, alioni nisu stariji od XVII-XVIIL stoljeia. (Budljanska pjesma-rica iz 1640, Bilanovi(eva iz 1661, Vitasoviteva iz 1677. i 1685. teStampana verziia u T. Babiia Cvitu razlika miris(t duhovnoga,1726). No na jednom latinidkom rukopisu iz XVIII. st. (Filippi izZadra) potvrtteno je postojanie pjesme g. t416. Stoga taj tekstovdje i donosimo po tom rukopisu - premda nije dovoljno do-tjeran - i to po izdaniu H. Moroviia (Grada za poviiest ltrt.ltnjiZevnosti, 23). Jezlk je prepisivaniem pomlatlen, a metar vi5eputa narusen.

Benedictio super populum Anno Domini MCCCCXVI

U kom Boga svi molistei dast mnogu udiniste;jo5ie, ,pude, totu'ki ste,svete ridi ki sli5iste,

Blagoslov' vas Sveto Trojstvo,Otac, Sin, Duh - to jedinstvo;b{agoslov' vas BoZja mati,svoje lice k vam obrati.

Da vas ona vik pomoZeu potribah'ka sve rnoZei poda vans svoj blagoslovnjer jimena i svetih slov.

Blagoslov'te vas anJelii tutkoje arhan'jelii svi rodi duhov svetihi po,moz' vas milostju njih.r

Blagoslov'te vas proroci,patriarke, rsveti oci,apos,toli, van'jelisteblagoslov'vas totu ki ste.

Blagoslov'te vas divicei blaZene udovicei sv,i sveci i ,sveticeki se v rajskoj slavi dide.

JoSie sveti Sirnunr i ,mudenicii blaZe,ni /koludri i spovednicici svi sveti i sveticei joi male kr5iene didice.z

Oca papu i cesarasduvaj od ruk silnih cara.

e vam3 njenaa njihovomr sveti Simun se posebno sporninie burduii da se u Zadru. -gdje se nalaze njegove moii - narodito dastio..t spovidnici, ispovjednici, sveci koii nisu umrli mudenidkorn

smrcu,z mala kr5tena djeiica stavljaju se, zbog svoje neduZnosti"

u red svetaca.e Ne misli se na odreclenog cara, nego na carstvo kao naj-

vi5i politidki autoritet; obidaj moliti za cara ostao ie i u mletadkc;jDalmaciji jo5 od bizantskih vremena.

n ti pude poStovani,\r-l naSi drazi [vi1 Zadrani,

Bog, svi sveti rzas ponooz'teki u ov tempal sad pridoste.

t Latinski: Blagoslov puka godine Gospodnje 14i6.

430 431

t{l1lilDaj bneta5koj dast gosPodie

i na suhu i na vodi.Gospodcrvat mnoga li'ta

u 'koli5uto 'svega svita;ov grad Zadat, njega PucidrZ'u tvojoj, BcZe, ruci.

Noi pokojnu Podivati,svi veseli dni Prez rati;blaga duda,lt zdravja dosti,daj veselja brez Zalosti.

Blagoslovi, BoZe, ovi grad,da ni u,njem kuga ni glad,da u njem vina i Zita'ulja 'rnnogo po sva lita.

Blagoslovi, BoLe, Zadat,6lagoslov'mu tvoj daj na dar,mir prisveti, ljubav tvoju,usli5', BoZe, molbu mojT'r

Blagoslovi i obiditzsvi okolo Zadra zidi,u njem cri'kve, u njem hiZe,ke zazida i PodviZe.

Blagoslovi svake vrstepopi, fratri i koludrice'manjurice, sluZbenice i udovicei du5e ke se u njernu krste.

Blagoslovi vlasteli i vladikei duvaj 'od zla Po sve vikei pudane, konjike i voj'nike'svi poStovani po sve vike...

Blagoslovi svi teiaci,postolari i krajadi,svake vrste attizanitszla obrani, duvaj i hrani.

0 Mlcdani su obavezali svoje podanike da u javnim molit-vama mole i za niihovu vlast.

10 u krugurr mnogo1r obiili, posjetirt av\iTani (tal. artigiano), obrtnici

Blagoslo'i'i p'i'licariu i zlatari,kovadi, o5tari i mornari,mriZje,rs ribari i bekaretdi s kalafatoml? sve zidare.

Blagoslovi tvoja kripost velakotar Zadranirn i sva sela,blago i vinograde na tvojoj volju(!)i svaka stabla po svem polju.

Blagoslovi na sve strane,BoZe, tvoje sve Zadranei ki stoje s njirni gosti,BoZe, grihe ti svim prosti.

Svaki Bogu slavu podajtere u grihe ne upadaj,da Zivemo dastju mnogomu nebeskorn raju s Bogom.

Prisvetoga kriZa zlamens vami budi vavik. Amen.

ra pilicari (tal. pellicciaio,), krznari, koZarrtt inreiie, mreZe uopie (sve vrsti)rc bekare (tal. beccaio), mesare17 kalafat (tal. calafato), obrtnik koji popravlja brodove

28 Hn'atska knjiZevnost sred. vijeka {JJ432

1

83.

ZENSKA LJUBAV

Ovu je pjesmu protiv Zena neki glagoljai ubacio u tekstnroralistidkog djela CvEt rtsake mudrosti (v. br. 58) kao njegovu de-tvrtu glavu. No ta mistifikacija nalazi se samo u jednom glagolj-skom rukopis'l Cvdta, tj. u Tkonskorn zborniku iz prve detvrtiXVI. stoljeia (f.68v-71) koji je pisan negdje u Hrvatskoj izmealuOzlja i Vinodola. Na5 je stihotvorac nadovezao na treiu glavuCvEta,koja govori Ot ljubvi Zenske filozofski triiezno, pa njegovamizoginska poezija od,udara od susjednog izvornog teksta. Pjesma nije dotjerana, prepisana je iz starijeg predioSka, vjerojatnolatinidkog - o dem moZda govore jugoistodreiii ikavizmi i grafijarnimrze i zelina. Prvi put ju je izdao R. Strohal (Cvd.t vsake mu-drosti, Zagreb 1916, l5-I7), a zatim kritidki N. Kolumbii (Jednnpjesma protiv lena iz XV. stolieda, Radovi - Razdio lingvistitko--filoloiki l96l/t962, g. 3, Zadar 1962, 199--217).

Ct lisi vsaki dlovik ovo) t"r pameti vele dobro.Ove ridi ke su ovdi

na pamet vam vazda budi.Razumnim varn se govori

vsaki ,od vas da razumi.euj set vsaki rnoino iene

kako ljute zale zmije,navlastito redovnici

ki ste boZii sluZbenici.

t duvaj se

Ne imij s Zenom ia diniti,zako neie5 zlo irniti.

Yeie iena zlobe uminego djavli vsi pakleni.

Salamurna j' prehinila,a Sansona umorila,

Apsalon se lip zovi5e,mnozi ci( ien zlo i'miSe.

Ona ti je rnriZa morskater tonota zala gorska.

Ona obdan, obnoi lovitere rnnoge du5e guhi.

Obraz, noge, prsi kaZena grih tebe da uLe\e.

Slatko vele uzgovoritere marni na se gori.

eini ona zaslipititere Boga ne viditi.

Ljubve hude ciia njejezabude5 [i] ime svoje.

Blaga svoga ne bi skratilda bi ljubav jur 5 njom irnil.

Zapustil bi jisti i pitida bi Zeni ugoditi.

A ni na svit jo5 se rodilki bi Zeni vse ugodil.

Ona t' detver prilikr imaki sitosti 'nigdar nima.

A ovo su zli prilicinmladi Zeni i divici:

oganj, pakal tere zemljater srtudenac ki nirna dna.

Oganj vazda drva uiiLe,zadovolje reii neie;s

parkal d,u5e ki poZira,a sitosti nigdar nima;

2 nemoj imati Posla sa Zenoma detiri prilike, slidnosti

... a. prilike, poredbe; zbog rime rijed je dobila mu5ki

prilrct' 5 tj.oganj neie nikad reii da mu ie dosta drva

435

rod: zli

434

da bi daZjilo vse godi5ie,zemlja reii neie niSie;

ki preza dna jest studenac,napunjen'ja nima tkonac.

Takova ti je vsaka Zena,pohoti j' ona vazda Zeljna,6

zla vudica vazda gladnatere moino vele Zajna.

Nigdar ona nije sitazale ,ljuibve sega svita.

Da bi stida ne gledalarna trgu ibi rnnozirrn dala

ne gledajuii stara, mlada,listo budi u njem snaga.

Nigdar ne biz zadovolje,rneiu veie, nirrnam volje.

Zato (uj se modno Zenei tokoje slida njeje.

Ona t'lipo modno pojetere na grih podbulj,ulje.

Kada nje glas bude5 duti,tada ti misal rnoi,no srnuti.

Na nju kada ti pomisli5,tude se vsemu zlu dornisli5.

Kad odima nju pogleda5napasti se tada podaS.

S njom kad bude5 govoriti,tada ibude5 vas goriti.

Kad ju rukom ti ustiska5razum zgubi5, pamet ninna5.

S njom kad ibudeS uzlegati,ne da t' ,s mirorn podivati

ter te dasto vele b,udi,jer ju vZiZe oganj hudi.

Oj,me Zene, hudo blago,ko ni Bogu vele d.rago.

Kolika se zala dinepo vsem svitu ci6a Zene.

6 Orig. zenilia.? tj. rekla8 Orig. tod, ito bi moZda trebalo ispraviti u tot (toti, smjesta).

436

Ona dini krv prol'jatitere mnozih v pakal iti.

Ona ti je zlo oruZje,ostro vele, hudo vraZje.

Djavle dini oruZati,suprotiva dusam stati

da si v raj ne vnidumilost boZju ter ne pridu.

Mnoga su se udinilaci(a i,ane huda dila.

Gradi dobri, veli, rnalici6a Len su doli pali.

Sela takoj ,i ladan'jazgubili su svoja stan'ja.

Zato duj se vsaki togajda mu raspa Zena ne da.t'

Da drZi se starih svitatoter ne ljubte sega svita,

jer je ljubavtt sega svitapotrpen'je kako cvita.

Savsim tamna svitna dikabiii brzo kako rika.

To da nam je vsirn najmrZetz,rni tedemo strile ibrZerg

vtn starosti i rnali rnoii,rrali smrti ni uteii.

Smrt ti pride brzo takood istoka munja kako.

Kada ona s tila pridetada du5a van izide.te

g U rukopisu je iskrivlien dvostih: Zato ttti se vsttki togaji.e.na - da ntu raspa ne da.

to Nego drZi se savieta starih.

'r Orig. I jer ljubav.rr Orig. naimrze.n Orig. berze.1{ Orig. vsi.1; bolestira Ova su dva stiha u rukopisu pobrkana pa ditanje nije

sigtu'no, moZda bi s tila trebalo ispraviti u v tilo.

437

Vsi bogati i uboziciia smrti gorko slzi.

Nisu bani, nisu kraljisuprotiva k'i bii stali.tz

Zato liubte GospodinaIsukrsta, boZja sina,

da on bude vas ljubititere k sebi pridruZiti

sa an'jeli, arhan'jelii sveti'mi apustoli.

X. DRAMSKO PJESNISTVO

tr koji bi se suprotstavili

84.

PLAE MARIJIN

Pod nazivom PIad Mariiin, Ptai Gospire i sl' bio je 9d IY:'t. pa do nainoviieg vremena poznat veoma popularan pjesnid-ki

i, - ii'l' 1"., iil'" ^

p ii k.? ""6';;kti i ;;it T sukrstov u i z a sp-ekta. Ma-

,iiina aoZivtjavanja iste muke. Kako je -.po slovu 'bvandelJa -i,riii""t-m"ta i smrt'-piiJ-u p"tat"uodi- Zidovske Pashe' i ui,.iZi"ir.i,liie .it"enoj 's;Ai"i olvaj misterii slavi na Veliki .petak;; ffi;ilb;"a

-uiti.d*'. ait- cospin su.'na tai dan recitir-alei',,t t-2"" piSke bratov5tine isprva u narativno-dijalo5kom obliliy'],";;ti"r t*;;;"-t6t""pii[ur-i"-u"J". cilj im.i-e

'bio daleko viie

'"fiiiozi" (poziv na pbkoru) negoli umjetnid5o produblJrvanJe'StoEa ie obradba - dr1eti se evanfleoskog teksta I traolcfle -l;-;.fi"il$[" "tioti"i"i.i" I monotona, ali se ipak u tretirarjuiiii,a'i.j'ri"ii;;a;adil; d; tasidG patetike.-Stih je u svimarra5im Pladevima re<lovito osmerac povezan u rimovane di-

.iii'".' ruiitt.ti-le o.iginainost relativna:- predmet .i. tipidne usla-ii;i;; *;;;poataitai" se .q. analognim dramatizaci iama t zapad'ii"i -e"i"p1 '(osobito "" tt^ti:ii-,, ;li"neposrednog predloska -nasimi;iirJ"ii,ii "ii" i"-"uSi". il"iluii'i

"truab" su dak=le domaii; .dapaie;iliilft4fi;li, ^il. ^;izo.'ti-

itihova, potvrtteni su u nekim sta-

i:i;i*-pj".rnima veb iz XIV-XV. stoljeia'Naistariii hrvatski tekst Plata lala7imo u Picicevoj (Rap-

_ r.. I i'i ilrillii Ji'iGL:".: ruii"iio^ r47 r.. (i.d. c. Fiskovii u G r aitiz+i.'utir-i;* l"iStii stb-ei Eovore pojedina lica doduse dijalo-;;i';,?ifi "' "p;i;

-( Jidaitatii e) i oirl si situacij a dani narativno

i';;;;ihiJ;;".'o"":';i;-Pi;d; hii-e^jqs d.ekle"bio prirecten za

'.;;l;^;;itl;;ivanj6, iakc ima pril-gc. i -epilog.kojima sq nejTf:r)ovano lice obraia kr5ianskoj publici. Na Picidew je vrlo lallKi"a"" gt"e.tisUi itat s kraja"XV.-ili p-od:tka XVI' st' (!oj-i se

;'r3; ; VrUhitu), no u njem su didaskalije v.ei toliko izludeneiz teksta, da se vei moglo govoriti o mogucnostr prrl(azrvlnJa' Jos

i.' Ufiri dramatizaciji j;dan tekst u Akademijinu,glagoljskom, ru-kcrpisu s kraja XV. st. (IY a92), a pogotovo u glagolJsKom zbor-

439

niku Simuna Klimantoviia iz g. 1505. i u drugom njegovu zbor-niku iz 1514. Time smo spomenuli naistari'ie rukopise na5ihPladeva koji ujedno pripadaju jednoi redakciii. Od ove se razii-kuje druga redakcija koja je saduvana u Osorsko-hvarskoj lati-nidkoj pjesmarici iz oko g. i533, u Kordulanskoj piesmarici iz1560, u drugoj Rapskoj pjesmarici iz 1563. i u Budiianskoj pje-smarici iz 1640. - no od ove druge redakcije nije se razvilo dra-matizirano prikazivanje. Bogatstvo Pladeva kod nas osobito jeafirrnirao fra Matij Divkovii svojom kompilacijom Plada, jer jeona Ll okviru njegova malog Naulca krstianskog (bosandicom1616) doZivjela i mnogo izdanja i imitacija, od koiih zasluZujuspomen preradbe Tome Babiia (L726) i Petra KneZeviia (1753).

NaSe odlomke izabrali smo iz Klimantoviieva zbornika(1505), jer je tekst dobro saduvan i dobro duva vezu sa starijimspornenicima. Potpun ie tekst izdao F. Fancev u Gratti XIII, alismo ga mi revidirali po originalu.

Podenjet plad blaZene dive Marijepo Ivani van'ielisti

uka Boga gospodinaIsuhrsta boZia sina

po Ivani van'jelistiplad Gospoji ki navisti.

PosluSajte Zene i muZi,gcle prdslavna diva tuZi.O pr6slavna boZja matisad vas hoie 'na plad zvati,vas hrstjane na p'lad zove,jer v Zalosti ona plove:Zovu du5e Bogu ,milesa fiirnom danas da procvile.O hrstjane, stante goru,k Pilatovu pojmo dvoru,

boZju mater vi zdruiitenjeje tuge vsi tuZitelVsaki piadi njeje Zalost,da od Boga primet radost.

Ovo pota govoriti lvant

Kada Juda s vojskom pride,proti njemu Isus zide,:Gospodinu celov poda,Zidovom ga v ruke prdda.Zidove ga obteko5e,vsi udenici pobigo5e,sina boZja uhiti5e,svezav5i ga povedoSe.

Obraz mu sveti popljuva5e,rra muktr ga popeljaSe,li Pilatu ga privedo5e,ria ga sudi, vsi rekoSe.'l'u bi Isus rnoino muden,sinak boZji vas istuden,obraz mu sveti zakrivahu,po lici ga vsi bijahu.Kol6na pr6d njim prigibahu,

"Prorokuj narn< gol/orahu,i na njega vsi vapjahu,'kako vuci na,nj vijahu.N{ajka njega to ne znaSe,s Mandalenom v hiZi staSe.Vazam briii s sinkom mnja5eveseliti se 5 njim Zelja5e.Zeljno vazda uzdihaSc,glas od sinka Zelija5e.Zidovsku zavisI ona znaSe,'/,rto v sumnji vazda sta5e.KniiZnici se rano sta5e,zalo viie uvdia5e,sina boZja jure jata,'rpovedo5e pred Pilata.Pr6d Pilatom kada biSe,ovim glas,om zavapi5e:

"Propni Isusa, ti Pilate,cla se ne tuZi vas plk na te.Cdi li njega nei' propeti,hoiemo te s suda zneti.Zivot njegov ako ljubi5,kcsarovu mi'lost gubiS."Pilat hoti svomu prudu,posla Isusa ka Irudu.aKa Irudu ga povedoSe,

za njim Zidove potekoSe.To vidddi Ivan dragi,on udenik izabrani,Gospoji pride on pladuii,vele Zeljno tugujuiii tako ju ondd svisti,tcr jej ove ridi navisti.

Ivan poia govoriti Gospoii.Ona sijaie na kwttrati i rete,

ta7't -)'

Ca tu sidiS, ti Gospoje,pladem pladi srce tvoje!erno ruho vazmi na se,jer ti ,r:,osim tuZne glaseod dragoga sinka tvoga,;Isuhrsta me5tra moga.Zidove ga uhitiSe,na semrt ga osudi5e,prdsvitlu tvoju zvizdu danicr.lpostavi5e u tamnicuOskubo5e svetu glavui njegovu slarrnu bradu.Britke muke zadivajusmilovan'ja ne imaju.Vele straSno njega rnude,vsi na nj vapju tere kude.Ja ne vidih ni oS sliSahZenska sina v takih rnukah,toliko je grozno ranjen,k zlu obrazu je pripravljen.Mnim da sinrka jur ne vidiS,cni 5 njim veie progovori5.Zato, Gospe, stani goru,h Pilatovu pojmo dvoru,I Stihovi koji se ovdje stavljaiu u usta Ivanu u stvari pred-

stavljaju narativno reproduciranje dogadaja, tako da se na krajui o samom Ivanu govori u treiem licu. Ovai odlomak mora daje prema tomu ostatak .jedne nedramatizirane forrne Plada i ovdjeje upao nekom zabunom. To potvrduje dinienica da ovo isto zbivanje u ne5to izmijen-ienu oblikr-r doista malo dalie prida IvanLl prvom lrcu.

2 izide

3 vei uhvaiena{ Pilat koji je bio rimski namiesnik u Judeii, da bi se rije5io,odgovornosti, poslao je Isusa k lrudu, upraviteliu Galileje had-ie duo da je Isus iz Galileie.

5 o dragom sinku tvomo neie5 viSe vidieti

440 441

jeda ;bude5 kako rnoei,sinku tvornu jo5 p'omoii.

'Ovdi Gospoia odgovori htanuprdd Mandalenom i MarijomJakovljom i Salomi i Prddan'ielom, ako more biti tukooficijalov, i reie oYalco bla-

lena Gospoia:

O Ivane sinko dragi,moj bliZiko izabrari,ki su glasi ke ti nosiS,sinka rnoga gd6 mi pravi5,tvoga meStra ljuibvenoga,prijatelja srdenoga.eim mi sinka potvoriSe,da ga Zidove uhiti5e,rnuke britke da zadiSeter ga tako osudi5e.Zlim nijednim ni zasluZil,ni nikomure zla udinil.Ljubveno je sa vsakim iivil,svoju milost je obilno dilil.Ne mogu ti vdrovati,da bi imil to prijatiod Zudejev, puka svoga,svoje bratje, roda moga.Va vsem on njih vele'Ijubii cii njih se vele trudi.Kako more tako bitida bi ga htili pogubiti?

Ovdi Ivan odgovori blaZenoiGospoji, poli niu stoieti, liva tom mesti stoieti, i rede

njej:

Sli5i me, Gospe i kraljice,r'rlzdo morska i danice,ter poslu5aj 'majko glase

; Orig. Gospodin mu.

od me5tra moga ki nas sPase.Tvoga sinka uhitiSecii zavidoSii rku imi5evsi popove i farizeji,vsi mudarci i vsi J;r.rddji,zad njih ,mnogo vazda karai njih griha ne zataia:zato njega uhiti5e,ter ga tako osudi5e.Sinoi pasku v6deraiei vsim noge urniva5e.Juda usta iza stola,a nas nigdor ne zna toga,skupi vojsku vsu Zidovskui stari5inu vsu Popovs,ku.Pride na nas, mi sideii,s tvojim sinkom govoreii,Gospodinuz celov Poda,Zidovom ga v ruke Pr6da.Oni njega uhiti5e,kako tata povedoSe.Ruke moino zweza\e,obraz mu sveti p'oPljuva5e.Palicarni ga modno biSe,obraz mu sveti tu zav,iSe.K Pilatu ga povedo5e,da ga sudi vsi rekoSe.Mi vsi tada pobigosmo,samoga njega ostavismo.To je, Gospe, tako jisto,veruj ,mani vele disto.Gdi Ii neieS v6rovati,slatka Gospe, moja rnati,Mandalenu po5lji dragu,udenicu'sinka pravu,ona t' hoie vse zviditi,pravo tebi poviditi,kako stoji dika tvoja,tvoj sin dragi, ljubav moja.

442

U nepoveTanim prizorima sliiedi: Marija Magdalena poka'z.uie Gospi izranjena sina; Gospa govori Isusu, tieie.ieMarija ltlagdalena i Marija lalcovlia te lvan, ali zaiednos njom iskaTuju teiku tugu. Kad Gospa optuZuie Pilata zboglcrive presude:

ovo rete Pilat blalenoi Go-spoii:

Oridi tja, poj od meneI trLna ieno,,ti Gospoje,rri5tar ni,rnaS ti'od rnenerrkos ti srce od tuge vene.')r.idove t' sina uhiti5e,zlodinca ga oni riSei ka mni ga privedo5e,rla ga prcrpnu vsi rekoie,ove ridi na nj vadeiike 6u tebi sada reii:On Zudejev vsih porazi,vsemu svitu njih omraz-iOn buduii dlovik mrtviskako ini svita ljudi,ljudem tako govoraSe,sin boZji se on dinja5e,a v tom Boga o,n psovaSe,zapovid boZju razbijaie.Kralja sebe on pravljaSeoi vas puk ga sad slavlja5e.Cesaru dohodak on branja5e,sliSati ga ne velja5e.Vsu je smutil on Zudeju,.lerusolim i Galileju.Dostojan je on umriti

s razbojrnici zdruZen biti.Sada brzo tja se spravi,toier milosti nimai va mni,sina t' neiu oprostit;ni s kriia ga izvisiti.

Ovo rete majkabol.ja. Cti;tt

ea mi rabitz nevoljnici,tuZnoj Zeni Zalosnici,tvrdim lj'udem govoritialits im se vei moliti,ni5tar manjel4 za vse zatovam, Zidove, pravlju tako:

"Vi, Zidove, zali puci,nerazumni kako vuci,zad propeste moga sina,vsemu stvoren'ju gospodina?Vas, Zidove, Isus ljubiveie od vsih jinih ljudi,a ti tako njega prope,paraonu ki te ote.trO Zidove, ljudi zali,Bogu mrski i neznani,od sinka me ne tiskajte,daj k mrwu mi priti dajte,da pristupim k njernu

s pladom

8 umrlie on se nazivao kraliemto pokupi se odavlett Citaj. Dakle ovai tekst nije bio namijenjen prikazivanju,

ruego ditaniu.t2 Sto mi vrijedi.13 ilita ioakr; foji te je oslobodio od Faraona (Egipiana)

443

ter ga zavju pokrivadom,rane ,njega ve'le kruteke su v srci mojem ljute.

Oyo rete nmilca boZia. Cti:

Kad mi ne dadu h kriZu pritii sinka se naljubiti,tad se hoiu pokloniti,ieljno kriZu pomoliti.Prikloni se, drivo kriZa,da se ka mni sin pribliZa!Prigni ka mrni kite tvojeda podinu tuge moje!Da bi,mani prvo znatida ie na tebi smrt prijati,sin moj dragi, moja dika,tuga moja prdvelika,ja bim tebe nigwalater suzami zalivalapo vse danke tere noii,da bi mi te kako moiiumoliti da se prigne5ter me sinku gori dvigneS.Kad od mene tako pojde,tuZnu majku komu ojde?Kano nima opravljen'ja,mojim tugam uti5en'jaod nikudar, dragi sinu,neg Ivana i Mandalinu.

Ovo rete Mariia Mandalena:

Ni nijedan na tom sviti,ki bi mogal poviditigorku Zalost tuge tvojeter bolizni, rna Gospoje,da neka si ja potuZu,tvoju Zalost ,pladem zdruLu.O pr6slavni gospodinei vsa'kripost Mandaline,mene s Martom ti uti5i

kad Lazara z groba skrisi.Dan detvnti jur jimi5epokle u grob stavljen biSe,ti nam rede: >Odnamite,kami z groba odvaliteloTi Lazara zazva tada:

"Z groba vanka hodi 'sada!"On izide van nogamisvezanimi i rukami.Ond6 skaza, BoZe veli,dvoje dudo tvojem deli:jednud mi brata vskrdsiva5e,paki svezan on hoja5e,zato pravo narn plakati,gorko tebe Zalovati.Ti si, Gospe, vele mudna,od Zalosti mnogo tuZna,jeda bi se utiSila,od suz odi osu5ila.Plaiem ni5tar ne dobiva5,ner da sebi smrt zadiva5.Jur podi,ni, ja te molim,tvojo'm tugom ve'le bolim.

Ovo reie majka BoZia. Cti:

Ojme sinko, smrti tvoja,ojme mani, tugo moja,slatki sinko, nu mi reci,jer me riiu o5tri medi,da je tvoje sagri5en'je,tuko ljuto umor'in'jeod Zudejev, puka tvoga,tvoje bratje, roda ,rnoga?Jeda kada nji,m sagri5iili koga dobra liSi,da te tako izmudi5eter na kriZi umori5e?Velik danas grih dobiSe,da me s tobom ne ubiSe.O Zidove vraZdenici,ubojice boZji i krvnici,

444

tu mi sirr-ku dast podaste,cla ga tako nakazaste,Pokle mi sinka vi ubistei njega svetu krv Proliste,

mene sada umoritena kriZi me 5 njim ProPnite!Tu mi rrnilost udinite,mene Zivu ne pustite!

Iil

ll'i

llii

iil

It:an i ostali ponovno tjeSe trIariju, ali ona. se u dubokojboti iati i na lsusa i na Judu pa i na artdela koii ioi ienaviiistio zatete. Na kraiu se u kratkom diialogu kazujeko-k6 ic Pilat dopustio Josipu iz Arimatcie da skirte liicloIsttsoio s kriia i ukopa ga. Maika liubi ntrtvog sirn'

445

85.

MUKA SPASITELJA NASEGA

Materija muke Isusove kod nas je u pjesnidkoi i dramskojformi dobila svoj zavr5ni oblik u dielu Muka Spasitelja naYegakako je zapisana u glagoljskom rukopisu iz g. 1556. Tu je onadak predstavljena u tri dijela, tj. predstavliala se u tri dana Ve-likog tjedna: u nedjelju prije Uskrsa, na Veiiki detvrtak i Velikipetak. No u njoj se nalaze elementi i veii sastavni dijelovi kojenalazimo u na5oj kniiZevnosti od XIV-XVI. st. Ta se dakle dra-matizacija postepeno razvijala kontaminirajuii vei postojeie sa-mostalne cjeline. Tako vei u pjesmi Ot muki Hrstovi koja jezapisana krajem XIV. st. u Pari5kom glagoljskom kodeksu, nala-zimo nekih 20 stihova identidnih kao u Plaiu Mariiinu, a Plai senalazi cijelim odlomcima uvr5ten u Muku; scena Jude koji sepenje da se objesi nalazi se ne samo u Muci nego i u LuciievuVrtlu (sred. XVI. st.) kao samostalna pjesma. Kraia dramatiza-cija Mulce i neito defektna nalazi se i u Tkonskom zborniku, gla-goljskom rukopisu iz prve detvrti XVI. st., a od njenih 1892osmerca preko 1000 ih se nalazi u Muci iz g. 1556. koja ima dak3658 osmeraca. Da se Muka prikazivala, dokaza ima u samomrukopisu, a da se prikazivaia u gradu Rijeci dokazuie jedan njenglagoljski fragmenat iz sredine XVL st. koji sadrZi samo Mari-jintr ulogu (izd. V. Stefanii u Zborniku Historijslcog instituta III,Zagreb 1960). ZaokruZena hrvatska dramatizaciia Muke nastala jevaljda krajem XV. st.

Muku iz Tkonskog zbornika izdao ie F. Fancev u Gradi XlY,a onu iz g. 1556. (Arhiv JAZU IV a 47) M. Valiavac u zbirci Staripisci hrvatskt XX, 1893. NaSi su odlomci preuzeti iz rukopisa izg. 1556. kao definitivne redakcije na5e pudko-crkvene drame. Va-ljavdevo izdanje revidirali smo po originalu. Jezik teksta je pre-teZno dakavski s ikavskim (manie ekavskim) refleksima, a imai nekih kajkavizama. Zanimljivo je da su se neki dijelovi Muke ipjevali i da je u rukopisu dan muzidkim notama obrazac pjevanja(jedina potvrda muzidke notacije u hrvatskih glagolja5a).

Podina din od muke spasitelja naSega,najprvo na Cvitnicul

ful jel stavii na mestu podo- ka danaska, bratjo, plade,ltntt poini svojim glasom i boleznive suze stadereci:z s Magdaleno'm i s JivanomS pladnim glasom vsih vas ki su tuZni njega ranom.

zovu,3 Vsi jazici rnisli tukezsli5te muku Isusovu zref ne mogu njega muke,kuno prijar on za vsih nas ke su bile, oh, vraZdene,preZestoku vele danas. svit jih nima vas takmene.Zato vsaki sporneni se: Zato, bratjo, sad sli5iteza te umri na kriZu vise.; i od srca procviliterla te vidne smrti izbavi, va5e grihe u velikoj tuzi,liako Sveto pismo pravi, tuZnu majku vsaki zdruLi.jcr da tebi raj udili, Bit ie ona odvitnica<rn ki od nid vsaka udini, da ne zgine vam duSica.va 'vo svit oti, bratjo, priti Sada k muci pamet stavtegod Marije put prijeti; i srddeno vsi propladte.

U prvoj sceni iidovske poglavice spremaju se da ubijttLazara lcojega je Isus uskrisio. Uto Isus ulazi u leruzalem.

{ii

'l'otu Isus s uienici svoiimi irtcL oslacu jahaiudi lpridelgradu Jerusolimu; i vidiviidica Isusa, priiadii na vratacrikvena, pojdu suprot nje-trttL govoreti:

Ovo grede, nu vsi pojrnosuprot Isusu, jest dostojno,

zad jest on nas vsih spasen'je,vsega puka izbavljen'je.Kolik jest on komu prestoli gospodstva sluZe na stolleOn Lazara z mrtvih skresi.iz neduZ'nih zagna besi,slipim on da njih vijen'jei u5ima otvoren'je.Nu vazmimo sobom svite

1 na Cvjetnu nedjelju, tj. na ned.ielju prije Uskrsa, kada sein-rala prikazivati prva predstava trodlanog ciklusa Muke.

2 Ovom didaskaliiom (uputom koja se Stampa kursivom kao,i ostale) uvodi se u rijed Aneleo koji govori prolog.

3 zovem4 koju ono primi (podnese); viseiitt ya y (u olig. vcLv), u ovai7 tulike, tolike8 Sada obratite paZniu na muku.e prestol i gospodstva, ti. antleoski korovi sluZe kao siedi5te

446 447

c maslinsko ono cvitje,slavu i dast na po5ten'jeu njegovo spomenutje.

Tu Isus priSadiirta vrata crilcvena reci:

O gradu Jerusolime,koliko jest sla'rmo tvoje ime!Da bi ti znal Ea te 'dekapri skondan'ja sega svita,ti ;bi plakal pored sa mnuza odlurku tvoju tarrnnu,jer znaj da ie na te Pritirazsipan'je tvoje biti,'da tvoj kami na kamike.ne ostane na vik vike,

I tu pokle svrii to svoie go-'voren'je, gre k Simunu guba-ttomu i tu Magdalene, rzzLt',mivii govoren'je Isusovo, Po-kaj se i lamaiudi prsi Poittigovoriti:

Ojme mani boleznivi,tr,da me tako Isus'krtivi,bolje biSe mntvilz bit'ineg rni [v] grisih zlo Liviti.Ojme da iu udiniti,zad mi j'gri5nits v rmuke priti.Tebi, svite, ja sluZeiigrihov mojih broj je veiinego piska na brig rrxora,

Isus ie u crkvi odriao dviie propoviiedi.

neg da padu zidi doliter da ,budu kako polje;tomu oie bit podeloVespesijana, Tita delo,ki imaju naprvo priti,tvoje gospodstvo razoritrii ljudmi te ograditiloi jili5em ogladiti,da ibude v tebi mati jedinajis'ti meso svoga s,ina,a to, grade mnogo tuZni,vsega smrada pun i kuZni,da ti nisi poznal danasgosta tvoga, koga imaS.Jemsolirne, obrati se,

Jerusolime, spomeni se!

kot ka zgri5ih prez razbota.Ne razmislih vad mi j'Pr,iti,ne htih grihe u,krotiti.Koliko zemlja trave gojit,jo5 vedi je broj grihov rntrjih.Nis dostoj'na odi dvignut,da'dostojna va vek zginut.Sam Bog rki vse zvizde rbroji,on mnoZastvo zna gr,ih rnojih.Na dan sudnji on Zestoki,tuZnim rnojim grihom roki,uornda tuZna da 6u reiipred pristolom boZjirn steii,lrgdi te grisi mene gonit,lotrublja straSna v glavi zvonit,

lsdi ie gri5nim vsim Paklenarnurka biti otvorena.Sad mi gri5ni putem Pojti,liomu griSnik ima dojti.Airne, ,svite, hinbo rn:oja,rrad me posla slatkost tvoja?Olme tugo tr velika,,rime rano a rprez lika!llludih vazda prez miSljen'jarredorstojna j a srniljen'ja,cla pojti itr udinititcr pomasti zak'u,pitiI<om iu pomazat noge onomuIsukrstu, Bogu momu.

't-u Magdalena kad doide kspicijaru reci:

I'oj pomasti da je cina,cia ne ibude mej nami hina.

Spicijar reci:

'['oj pomasti cinu stavlju,trista dukat ja vam pravlju.

Magdalena ogledavii pomastreci specijaru:

Ova pomast, da mi se mni,prijatelju, vrio,rrta to ni.ZaIo rec' mi sada, ibrajne,da ju oie5 dat na man;je?

Speciiar reci:

Odpu5iam vam od te cineiedan dutkat ja od rrnane.

1; Ali kad kaZei (da) neiei drukdije.rs prisiZem

29 Hn'atska knjiZevnost sred. vijeka {lp

Magdalena reci:

Vele s' tanak stanovito,sam dobro znaS, vridna ni to'Da pokle diS, ne6' inako,lzkako s' rekal, budi tako.

Spicijar reci:

PriseZute vam verom na to,nis je otil dati za to,kupili je niste dragozat je vridna vsako blago.

Magdalena pinezi daiuti reci:

Na t' dukate 'da t' je broju,da na trgu vei ne stoju.

Tu Magdalena vazme Pomasti gre za Isusom k hiLi k Si'ntunovi kantaiu6i:

Ne virn oiu I'v grihu statiali v pomoi Boga zvati.Otidite, hinbe svita,jer rni tuga z vas Procvita!Otidite, tamne Zelje,za6 sagriSrih Bogu vele.Oh, nevoljna Magdalena,nad vse tene tuLna iena,tva vesel'ja na6 te Priti,ako vavek bu5 gori'ti?Zato mi je dano znatida se ni dobro deSPirati,oiu pojti vsud plabuiitr.rinim glasom vaPijuiii Isusa pomoliti,da me radi odri5iti,delo moje da rni Prosti,u korrn prebivah od rmladosti.

{ii

r" opkoliti1r meni tuZnoirg mrtvoj13 ier mi ie greSnoirr -rokovi (roEiSte) hojim grijesima15 stoieiire gdjb (kad) ie me grijesi goniti

448

Il{i,i

Tu Magdalena priiad|i u hiiuSimunovu polclekni pred Isu-som i potni mu noge pratisuzami i vlasi istirovati, go-voreti:

Sinu boZji moj Isuse,pod ikim nebesa tresu seiz kih pride'na ovi svit,put dlovidju na se prijet,da izbavi5 nepravogai dlovika nesriinoga,s rkoga vsi smo tebi krivivece mrtvi nego Zivi,a navlasto Magda'lena,oh, nesri6na va vsem Zena,kano pridoh na pokorus pripravijen'jem k semu

sEvoru.ein'me listo v milost priti,grihov mojih odriSiti,kih je ve6i broj i dislonego j' ,listja na wit Pri5lo,jo5 ni kapalj ni dni vikani je v rnori tuko piska,ki mi grisi duSu gone,u pakal me jure tone.K tebi biZinn, Gospodine,da,u rnukah ne pogine;nimam ino utodi5ie.vi ste moje pribiii5ie.leNe htijte me odagnati,da rnilost mi radte clati.da vas veie vsega ljublju,:odu5u gri6nu da ne zgu;blju.Pomiluj rne, Gospodine,da moja du5a ne pogine,ka sam pri5la sada k tebi,va milost rrne primi k sebi.

's Orig. pribliii|ie.eo ljubim

Oime mani, da udinih,kako sama sebe hinih?Hini5e rne dela rnoja,bud mi v pomoi milost tvoja,milost tvoja, o Isuse,ki si priSal za vse du5e,vse duiice odktlpiti,djavlu ruke zaklopiti.Odi gorke suze rone,zat mi du5a v grisih tone.

Tu Magdalena isiplji cvitjemisto pomasti na glavu Isu-sovu i reci:

O Isuse. usli5i me,v mojih grisih uti5i me,od ruk djauljih izbavi mc,od sih grihov odriSi me.

To vidirtii ljuda potne go-voriti:

Ni I' to smarnnost velemnoga,

da vidiste od ovoga,takov'u pomast prolijati,ku ta Zena drago plati?Bolje bi5e nju prodatii ubozirn v pomoi dati,za( bi vridna pinez dosti,da rni trepiu sad vse kosti.

Tu Isus raarmivii govoren'icuie.nikov rete:

ea se, bra;tjo, vi smutiste,vrhu toga mene zbiste?Dobro delo ona stvori,da, pri telo neg se umori,

rlojde pomast meni datilcr suzami noge prati.

TtL Istts reci uienikom:

Jedan od vas dvanadeste,sa firnom ki ,tu na stol seste,rukom v zdelu ki poseZe,te se v delo to PoteZe."t;

'tu Juda stavfi se reci:

Ovo Juda slavni sluga,ni [mi] o tom v srci tuga,zad sam ja ta njegov drag'i

Tu Magdalena zahvaliujeIstrsu govoreii:

vsud komornik hodei pravi,lipo, verno i pohvalnostvari spravljal ve'le slavno.NiStar manje, Gospodine,odgovori sada meni,jes' li krivac tomu doluna zgrr,bljen'je tvomu telu?

Ttt Isus Judi odgovori sideti:

Ti. si rekal, ni vei tribi,duguj s0vari pravdu tebi.

Amen dim vam,?1 gdi to bude,tla se Pismo sveto zbude, Hvalu daju, BoZe, tebi,']3slavu i plaiu ona iima, da s' 'rne

prijal tako k sebi,tla pomaza boZja sina. sluZbenica t' oiu ibitiK vam ubozi ote priti i da mogu posluZiti.liad ja s vami nedu biti.

'rtt Isus obrativii se k Mapda- {" Magdalena poj tjata odlsusa govorect:letlt rece:

O ti Zeno pojdi z Bogom, Sad s.vesel'jem oiu itis punim mojim blagoslovom, gos'poji se zahvaliti,grihi 'su ti jure 'prosti,22 da sam grih'om sad smiljen'jerre vraiaj se vei v gorkosti. od vas na5la ter pro5ie,n'je.

Magd-alena pode k Mariii. Tamo dode i Isus te ga one poku-iavaju odgovoriti da se ne podvrgrte muci. On ih uvieravada to mora biti Tbog otkupa iovje1anstva. Mariia i Isusse uzaiamno blagoslivliu i opraitaiu se.IJ drugom dijelu prikazivania, koie bi imalo padati naVeliki ietrtrtak, prikazana je scena posliednie vetere kodkoje ie Isus utenicima oprao noge i naiavio svoju tnuku.Svi mu se uienici kunu na viernost i pitaiu tko te gaizdati.

:1 Amen (doista) vam kaZem.2: vei opro5tenie: Orig. tebi Boie.e{ otidi:; taj se na taj din sprema

450 451

Tu pristupi djaval k ludi ilenta ga govoredi:

Ovo t' daju ja viditi,dobro moreS udinitiskodu ve,liku od pomasti,zat 6e tebe to dopasti;jer Zidove sveia5e setere tvrdo na to sta5e,da b' fsusa ,Lrhitilitere njega pogubili.Dobro hti rnu nastojatirotere im ga moL' prodati.Oni te ote po5tovati,obrh vsega pinez dati.

Tu Juda stani od stola i pojna strqnLL I tu poini Ana27govoriti meju Zidovi i reci:

Nu gospodo i stareji,zevi viinioi, fareseji,ja se dudim da dinimo,ovo rasap na5 vidimo.Nut ov dlovik da nam dini,nut kako nam ljudi hini;ov se dini Bogo,m Zivim,a lasti [je], kako vidim;to jur njega vsaki slaviter vei jure Bogom pravi.Zato sada providimo,tomu niki red udin'mo.da puk ov vas ne zgubirno,al gospod,stvo nevidino,jer Rimljane ako prid'u

i nemarnost naSu izvidu.vzet narn ote vse gospodstvo,oblast rna5u i povoljstvo.

Tu odgovori Kaifazs Ani:

Dobro s' rekal, gos,podine.Da gospodstvo nam ne zgine,ja iu redi moju misal,zad sam zato simo pri5al:Bolje j'da rumre jedan za vsihneg da tuga pade ,na vsih.Tri;bi nam je providiti,jednoga od njih k sebi imitiod njegovih ,ki ga znaje,da ga v ruke na5e vzdaje,jer jest na njern vsa prilikaod jednoga udenika;ne bi dobro omr5en'je,ako neie ibit svr5en'je.ro

Tu Ana reci Zidortom:

Oh, je I' ki tu meju va,mi,ki bi od njih znal se s vami?Ako j' ki tu, ,stan' naprida,rtni5tar rne stoj, hodi vreda.

Tu jedan Zidovin reci pogla-vicam:

O gospodo ,plemenita,ridi svojoj stanovita,mi imamo dobro znan'jes Skariotorn i ufan'je.On obiie vse sWoriti

i'a ga budemo mi prositi,tla tribi je po nj poslatltr ga nidim darovati.

'l'Lt Ana reci jednomut).idovtt:

Nu poj skoro ti otajno,:;lugo verni i ,naS braj,no,ka Ijudi Skariotu,cla se najde pri nas totu.Niko viie s njim i'mamo,zato k njemu posilarno.Ne ostav' ga, neg 5 njirn Pridi,naSoj ridi ne prevridi.

'f u sluga priSadii k Judi reci:

A ti Juda Skariote,gospodin me posla po te,niko viie s tobo,m imalcr te k sebi on Priziva.

Tu Juda stani, ni{tar ne go'voredi poj k Zidovom i kadadojde, reci Kajfa:

Dragi braje, 'dobro s' pri5al,nu reoi narn tvoj'r.r rnisal,ia ie5 od nas da ti damo,reci usti ono samo,pripravni smo mi k reden'jutebi dati po zasluZen'ju.

Tu Juda odgovori veselo:

Bog vas kripi, o gospodo,ia sam vesel vele mnogo,

cla vas neajdoh va tom vicrvas gospodo i redovnici,povijte mi, desa ciies::zvali ste me va to viie?

Tu reci Kajfa Judi:

Na to'srno vas k sebi zvali,na5ega slugu k vam poslali,ako biste vi otili,od nas pinez bi dobili,predav5i nam sina Marije,na koga vas puk sad vaPije.

Tu Juda odgovari Kaifi ipoglavicam:

ea oiete meni dati,da vam oiu me5tra zdati,onoga lotra hinbenika,boZje vere odvratnika,ki vse laZmi 6uda dinitere ljudi va5e hini?Viie sada udinite,ni5tar rme se ne sum'njite,ako Lelite njega imati,otite mi pinez dati,asnapri rrr-i je v nr,ke dajtetere su,rnnje ne imajte.

Tu Kajfa reci Jttdi:

Fravo Bog te svojim duhomjest nadahalsr s ovim pukom,da te ridi nam govori5.Ako nam jest tako stvoriS,tll nam imaS povidaticinu, ku ti iemo dati;ro dobro na nj pazi

2? Ana .1'e bio veliki sveienik Zidovski.28 Orig. stari.:o Kajfa je drugi veliki sveienik.go ne bi bilo dobro kaliati ruke, ako ne doile do kraja

smrti)s1 doali naprijed

( tj.3r cite mj. ciia (: zbog) zbog rimess htjednite (izvolite) mi dati novaca3a nadahnuoJJ tO

452 453

#!qf'w!l{r#i.+r.!

htili bismo od tebe znatikoliko t' pinez imamo dati,listo, Juda, dobro mislic',a ne bude5 druge rnisli,molimo te, ne prid'

'na'manje,36ta obeia, svrSi nam je.

Tu Juda reci Kaili i poglavi-c4t11:

Neika,meni,providitiszk tomu delu pristupiti,vse to da sam totu rekal,prvo bih se v ognji spekalneg, gospodo, na manje priti,vi nemojte v tom dvojiti.Ja bih o'til brojem sadada mi daste vi vsi tadatrideseti srebrnjarkov,da nigdor ne zna od udenikov;to vam oibiiem moju veru,da vam neiu vdinit ,neveru.

Ja iu najti vrime i rnistoda ga izdam vele disto,da vam dojde svezan v rukepreza vsake va5e muke.Neg vi mene sad sliSiteter s pinezi odpravite.

Tu Ana poglavica govori:

Vsi irnamo u rnjem veru,da nam rneie udinit neveru,dajte rnu je, da ne stojii svrh toga da nas,toji.

30 ne zataji, ne iznevjeri:;i pusti meni da providim$ brojim

Tu kontornik potresi moinjus pinezi i poini Judi broiitpinezi govoreti:

Ovo su ti nut pinezii k sebi je ti poteZi,pristup simo da t' ne stoju,da t' pinezi sada broju:eejedan, dva, tri i detire,vsi su, da znaS, dobre mire,pet, Sest, sedam, osam, devet,a jedan na deste, da i dvadest,to t' jo5 rnanjka samo deset,drLi, dr'i, to j' trideset.Joi naprida oie5 znati,da iemo te , ratom zvatii vdinimo t' dobra rnnoga,ako nam zdaS me5tra tvoga.

Tu Kajf a opita lude govoreti:

Jesi .1' kontent, braje dragi,ob toj plaii rku smo t' dali?Ako li ti joS da manka,reci dokle ne greS vanka.

Tu luda odgovora Kajfi:

Ja sam plaien vele Lipo,mA gospodo i moja diko,ni mi tribi ni5tar veienego ljudi ,tere sviie,jere v noii v vrtli moliprik potoka v jed,norn doli.Kad bi ljudem veder spatii v pokoj se jure dati,

llcl moramo vsi vkup bditi,v zapovidi njega biti.Zato kad budem imil vri'me,Ana, Kajfo gospodine,ia iu dobro nastojat tomui Zivotu trud dat momu,tla bude ridi ispurnjen'jeclcla moga i svr5en'je.

'[tt reci Ana Judi:

NiS ne skrbi, dragi braje,k rukam ti se vas din daie:Iiudi, Siiti i oruZjasvetilniki i konopja,a, ka tomu i5ii vrimer sake bolje napridScine,za podelo daS na znan'jetla svr5imo dugovan'je.

'[u Juda reci Ani:

Nimam bolje naprid5iineneg'kad bude prez druZine\ra nom vrti, gdi se moliprik ,potoka v jednom doli.Kad se bude noi vdinila,clruZba na5ase vsa uspi'la,no

30 tj. apostoli40 zaspalan povesti u jamu (dol)41 sto trebani dajem

ja iu priti tajno k sirn vamdruZbu vaSu dvignut va jam41

tr iu svrSit da imaa2za poSten'ie grada Rima.

Tu Juda podcti ntku Kaifi ireci:

Sada zdravi vi ostanteter da mogu zapovidajte!

Tu Ana reci Jttdi:

Poj, moj braje, dragi Juda,zdrav narn hodi vesel vsuda,mi smo tvoji vazda bili,misal imaj va tom dili.

Tu Juda dili se od fariseov ilcanta greduti ka Isusu:

Ovo pinez jure imih,ke dobiti zdavna Zelih.Ako vragu du5u dajru,aakad imam pinez, ja ne haju.Kako ote pojti stvari,ni5tar rnisal rnd ne mari,to sam otil udiniti,za moju Skodu plaien biti.

I*

f

Dok se Pilatovi ljudi spremaiu da uhvate Isusa, on zavriartaposliedniu yeieru priiestirtii uienike, a ond.a polazi nairtolitvu'u Getsemanski "trt. Tu se u sebi bori zbog mukekoin ea teka, moli Boga Oca da ga mimoide ta taia, ali gnl;riicie simboli Jakosti (>u sviti beli i oklopah, stup noseiiv ruiahn), Pravde ("u svitah belih nosedi mei gol u rukah")i Liubavi (,u sviti irleni nosedi srdce prostrilieno na 56api,okolu niega vinac").

454 455

Tu Isus gre ka utenikontsvojim i najde ih spedi i reciPetru, postavivii mu ruku naglavu:

tsud vam dosti toga span'ja,stante gori, ni nam stan'ja,i pojdimo sproti Judi,ki rnnoZastvo pelja ljudivele dobro ,na ,nas sprarmih,joiie k tomu i poglar,rrih.

Tu Juda triac reci Zidovoru:

Stante ibratjo, tr pojdimo,mi ga sada uhitimopreza vsakih va5ih trudi,jer ni puka S njim ni ljudi.Ni5tar veie mi ne stojmo,oruZte se ter vsi pojmo,zaE 6u ja vas obeselit,ne htite se vi zlovoliit.Yzamte konop, pojrno hrlo,da ga privedemo mi za grlo.

Tu se Kajfa dvigni gori proticentttrionuta i reci:

Stante gori, verne sluge,trirnl; ja nimam na svit druge,da ne utede, ibrzo tecteter ga kr;uto vi saveZteCenturio, poj sad 5 njimitere druZbu ovu primi.Zapov\da,t' moja kripost

da rnu ne dai ni jednu milost.Sada oie on viditida mu oie napruditinjega lali i hitrostikimi j'hinil ljudi dosti.

TtL centurion reci Kajfi iostalim poglavicam:

Njimao vi ni5tar ne misliteni se za to pe6alite,oiu vam ga dat u rukepreza vsake va5e muke,listo da ga oko vidi,znate (a mi v rul<i sidi;rrdat mu oiu tuko trudada se pravi ia do suda.reVerugom iu grlo spetipak mu oblas vsu vazeti.Ja iu vam ga privoditida vas dojde pohoditi.

Tu gre centurion iz dvoraKajfina i gre polahko s oruZ-nici. I tako polahku greduiireci tudi:

O ti Juda, mili braje,v tebi irnam vse ufan'je;ako mene mimo rnine,daj mi niko ti zlamin'je,oti rrni ga pokazati,neka'se mani 5 rrjim rvati.Rad bih ridi ritkih dostirster mu Zivu razbit kosti.

'I'tt Juda odgovara('(nturionu:

Koga ibudu celivatii takoje obimation jest cilo, drZite gai ,konopi sveZite ga,popeljajte vele snaZnocla md delo ne bu laZno.

'l-tt centurion reci slugam kesu okolu njega:

I)raga bratjo, vi sli5ite,Io zlamen'je pametite.5o

'[u Isus, kada vidi JudtL i Zi-rlove greduii, gre suprot njint,i li.ad stL jur na blizu, reci.ludi:

Prijatelju, nad si pri5al?i:loovi mi tvoju misal!

'ltt Juda reci Isusu:

.[a nis pri5al s oruZnicini s ovimi razbojnici,ncgo pravo po obidajuda ti ov moj celov daju.

Tu Judq objami Isusa i reci:

Zdrav mi budi, me5tre dragi,prijatelju vazda pravi!

Tu Isus reci Judi:

Juda dragi, to zlamen'jemeni daje5 prehinjen'je.

so pamtite tai znaksr pustiterz prije pet dana

Nima5 pravo gospodinu,tvomu me5tru, boZju sinu.

Tu Isus reci Zidovom:

Koga vi i5iete?

Tu Zidove padu na tla vsi izavapiiu glasno govoreti:

Isusa Nazaranina.

Isus reci:

Ja jesam.

I tako ih trikrat pita, a oni oysakom na tla padu i relaL:

"Isusa Nqzaranina<<, a on vsa'kom reci: "Ja jesam<, i tupak reci Isus Zidovom:

Ako 'mene i5iete uhititi,puste;l ovih tja s mirom iti!

Tu Juda reci Zidovom:

Predce k njernu, da stojite?LlbrL se ga vi bojite?Zad na nj ruke ne stavite?Va torn niStar ne dvojite,to jc t' pravi Nazaraninkomu dica da5e rnaslinkad jaha5e na nom osli,peti dan je danas ovdi.rsSveZite mu ruke nazadter veruge stavte na vratda ne uj'de ta nevernirkkoga bih i ja udenik.

7$

:.

tll

1

44 centurion, rimski vojni zapovjednik jedne centurijear od kojihao o njemu47 Sto mi je u rucirs da se prida dak do suda (Sudniee dana)ao Vjerojatno znadenje: Dosta je "piaznih 'rijedi.

456 457

Tu uhite Isusa Zidove i tupoini centurion govoritiI sttsu:

Najpri stavih ruku na tezad sam pri5al totv za te,za tvoja tamna i zala delav kih si Zi'l od podela.Zovi simo onu sluguda rni poda on verugu.A vi ki ste okol tudapristupimo oda vsu'da,tvrdo njega njom sveZiteter ga brzo vi vodite,sveZite mu joS i rukeda rnu damo veie muketer ga moino vi veZiteda ne ujde, kruto drZite!

Tu centurion reci jednomuZidovinu, slugi svomu:

ea ti diniS, nu drZi ga,,iuvaj dobro, ne pusti ga!Kamo biSe ti hi,nbenicitoga lotra udenici?Kamo,ih pustiste, nu rni

pravte,za njirni se vi odpravte.

Tu Petar izvadi med i udrijednoga Zidovina i reci:

Gospodine,'smimo,l' noZem?Braniti se ovim moZcm.

Tu uienici pobignu od Isusa,ct Isus reci Petru:NoZ postavi v mi'sto svoje,to j' nauden'je, Petre, moje,

jer ki godi noZem tirapak od noZa on umira.Ni nam vrime od branjen'ja,neg imamo dar strpljen'ja.Jeda mnis ti, kad bih otil,da bih oca ne umolil,ki bi rrneni dal a,n'jelovdvanadeste lejionovv o;branjen'je proti vsirn tim,ali tribi da ja tja grem.53

Tu se centurion pusti za lva-nom, a on odvrgii dalmatikui pobigne. Cenlurion vazmidalmatiktt i reci kaiudiss zaIvanom:

Oti 5 njimi jo5ie biSe,dekaj, dekaj, ne straSi se,oiu t' pla(u za delo datiku,no ima5 sad prijati.Zlo te spasi, a ne mil<rst,grih dinjen'ja, a ne kripost,da li vrime ,k misli t' dojde,kad ti tuga srce projde.

Tu iur, kada odpeliaiu Isusa,potni lvan plakali i reci:

Ojme meni, meStre dragi,uditelju vazda pravi,kako mi te odibigo5e,ojme da te odtekose,kot '"'tlk ovce prez pastiraJuda s vojsku nas rastira.Oh stra5ljiva rnisal moja,da se one vojske zboja!Bolje bi5e vsirrn umr,itineg ga dati uhititi.

Kad narn smiSe meStra jeti,oh ki iemo put Prijeti?;sDragi me5tre, moj tetiiu,gdi ja Iva.n najti te iu?Pojt iu tuZan ja Ivanepoglavice kuii Ane.PoSad oiu razviditi,l(i t' ie, me5tre, konac ,biti..Io5 za njega i.u molitida ga radi oprostitiali pravdu posaditizat ga smiSe uhititi.Znaj, o Ana gospodine,rri t' rnoj me5tar od krivine.JoS da bi ti od krivine,uzrok nima5 da izgine.Budlte t' mile tri sestrice,tri sestrice vse vdovice.Jedna j' ,njega t'uZna rnatika se oie sad skondati'

Tu imq biti krii PriPravantci bude Isus nositi i tu ludatriac privrni pineze i reci:

Zgri5ih zdavSi krv pravadn'ute vam pinezi opet daju.

Tu reci iedan Zidovin Judi:

Mi neiemo tim rnaritiza to oieSse ti viditi.5e

Il treiem prikazaniu, koie pada na Velilci .petak,.Pilat neiatazi irivice na Iiuiu tei gd Salie na sudenie lrtLdu,,a ov.ai

"iiiip i Pilotu. Na zahtieie Zidova Pilat ga ipak dade bitc-vati i"na kraju opere ruke - u znak da nc snosi odgovor'

"oit zi nieg6vu smrt - te izrekne presudu na smrt koiuiita "kanciler<.

Dvi ostale sa mnom teti,ne znarn'ki te konac vzeti.soTim trirm duSa;m Zivot Prostine drZi'ih za nj v gorkos'ti,jer znaj, gospodine Ana,da je on bil vsim njim hrana.Tako pred njim ja kledeiii te ri6i govoreii,ako se bude on srditi,io5 me more i ubiti.A da j'rneni jur Ziviti,ako ga te umoriti?;zPade volim ja umritneg od njega diljen biti.A sad, gospe o Marije,,l<a ti misal srce bije?Mnim da misal ta ie bitikad bu5 vidit sinka mriti.DrZ naredne drne svitejer ti sinka skondat hite.

Tu Juda deSperan Poenigovoriti:

Od podela,rne mladostitamno Zivih do s'tarosti.Hudo delo ja udinihi tim sebe [ja] prehinih.Ja ti prodah krv predistu,zato 6u umrit na vom rnristu.Grih rnoj zali ter hudobni,ajme mani nepodobni!

$I

53 ali treba da ja odem odavle, tj. da umremsr pokazujuii

55 koiim iemo Putem Poii16 Dviie ostale ietke ne znam kako ie svrSiti.st A zar ia treba da jo5 Zivim ako ie njega umoriti?58 U oris. pogre5no oiii.ss ti ieslidjeti, t5. to je tvoja stvar

458 459

Lika,neiu nigdar najtizala La svitu neiu stati.Bog mi neie oprostitini od toga odri5iti,milosrdje neiu najti,zato na zemlji neiu stati.Vsaki oti porn:islitida iu se sam obisiti,neka plaiu primem zaluza mtr tamnost, a ne rnalu.

Tu dijaval gre pred Judomgovoredi:

Hodi v pakal, zali Juda,zlizi doli sam od tuda!Fojmo k vragu Satana5u,ovo ti put sada kaiuza dinjen'je tvoje hudoko udini vele ludo.OieS biti od nas muden,tisui volat na dan stlu]den.To t' govorim moju'misal,dobra nei' imiti nigdar.Tebi plaiu oiu datida se budei spominatikako izda me5tra tvoga,rzemi iz rutk puka ovoga.

Tu jtrr poini Juda prokliniati plalcat k Skalam gredir'o ireci:

Puk'ni, srce smi5ljajuii,ove Skale gledajuiia nad njimi ono drivona kom iu obisit moje tilo;gledajuii jednu z drugorn,zovr.l (Tlene z gorkom tugom.Stup'na prvu, zalo sime,

sam prcklinjam moje ime.Upameti dobro, muZu,za p\nezi gubirn du5u.FIod'na drugu brez Ste'ntan'jater ne imaj vei ufan'ja.Boga neiu ni motritizad rni neie on prostiti.Rec' mi, treta, ki su glasi,skubi, Juda, drne vlasi.Djavle brate, stani malo,ponest me ieS ve'le hrlo.Ti s' detvrta moja m,ukai vsim ljudem bud nauka,ki god dini dela moja,najti ie ga rnuka ova.Peta ie me dekat malojur mi konop stiska grloko je ierat udno bilo,Zeri, djavle, moje tilo!Ti si Sesta mani svoja,bud' prokleta mati rnojakoja j' mene porodila,najpri mliko,m zadojila.Der'se sed,ma: "Juda, gdi si?<u tebi su sad svi grisi,sedam smrtnih koji jesu,v Skariotu u meni su.Ovo j' mani, ajme, osma,na zlo si mi gorka doila,a ovi dvi naprid goreke me tulna da umore.Ti, deveta, pladi sa mnomjer umiram srnrtjorn zalom.Ne valja,mi vei plakat se,

drni Juda. ne krti se.

Najpokonja ova Skala,da se nisi pri' propala,neka s tebe ne rnogoh pojtiob vom drivi Zivot ojti?

460

Vei ne,mogu proiti mimo,llr proklinjam ovo drivoda bi nigdalne rodilorri vei listom zelenilo.Vazrni, Juda, za konopac,to ti ibudi gorrki otacI<oga ubih rukom mojorn,zato grem ja z dr,uibom

ovom;

Tu Veronika poj za Isusompojuti:

O tpretuZna Veroniko,kamo mi greS, moja diko?Me5tre dragi, vsih nas dika,ia te molim Veronika,rrc ostav' 'me va voj tuzi,cia neka te smrtju zdruLint.V tom me radi usli5ati,claj mi s toibom smrt prijati,zna5 da kamo god gredi5e,ako brZe ne pridi5e,rnoi Zivot se skondava5et<of t<i vidit te ielja5e.Koga oie5 da ja ljubljukad te Boga moga zgublju?Mnogo krat me j' misal bila,kako bih se doibavilatvoga lica oh prilike,plada Zelje rne velike,ier kada mi ti ne biSe,tad me tuga obidi5c.Sad sam obraz tvoj vidila,tuga mi je odpodila.Tako tuZne ne ostav' me,neka smrt me s tobom vazrne!Ako ino nei' diniti,

Sliiede scene kako lvan Mariji javlja osudu i muku Isu'soiu, kako Mariia pokuiava dodi pred Pilata itd. - vrlonalik na tekst u Plaiu Mariiinu.

a s materju sagriSil samzato du5u izgubil sam.Za pinezi me5tra prodahi zato se vas djavlu dah.ZmaE da nisam dobre volje,djavle, veli, ti ie5 bolje.Sada du5a i tilo mojebudi v ruke, djavle, tvoje.

va vom rad' rne usli5iti,daj mi, me5tre, tvu prilik'u,utiSi me Veroniku,i kad bih te ne imila,priliku bih tvu vidila.

Tu Veronika poda Isusu fa-coli6 kleieii, a Isus l)azmi

facolit i pritistci ga na obrazsvoi i podaj gaVeroniki i reciVeronika prijamii PrilikuIsusottu kleie6i, podni govo'riti naglas:

Slavu daju tebi, momume5tru, Bogu Preslavnornu,da se na moju proSnju smilii ov dar mi da udili,da preslavne tve prilikena plad tuZne Veronike.Zdravo ,sveto boZje lice,blaZen ki te v pomoi klide,zdrava sveta oh prilikavridna hvalit do vek vika.

Tu Veronika stani i stoiedireci 1 veraS i opet poklekni

461

uu lducl

;

i kleteti, puku priliktL kaZu'6i.6r 11 ostanak reci:E)

Da bih vas svit vktlp sabrala,sa vsimi ti hvalu dala,ne bih mogla zahvalitini d,ostojno proslavitiovo dobro udinjen'jeko mi sad da utiSen'je,kad rni obraz tvoj v Priliki,meni ti da, Veroniki;a ja tebi kako mog'uhvalu daju momu Bogu,momu Bogu ter Isusuki gre5 trpit [za] mir duSu.

Tu centtrrion iini krii PriPra-viti da Isusa na ni Postavii reci:

Daj mi ta kriZ sad ovamo,toga lotra na nj Postavmo!

Tu Isusa centurion Potegni ireci:

Nei', lupeiu, vei Ziviti,naga te iu urnoriti.

Ttt cellturion zaPovi svutiIsusct:

Sad okolu njega stanteter te svite 5 njega s,namte,neka v scbi lotar dujekalko rnaSe pope,psuje.Da li svite ne derite,Zdribe ob nju vi vrzite,tad koga Zdr'ib veii bude,svitu sebi on dobude.

Tu centurion iini da s' liudina dalek rastupe i reci:

Ovdi vsaki sad odstuPi,s mlatom, s davli ti PristuPi,kako t' redem, tako stvori,da te moj med ne umori'

Tu reci Zidovin ki nosi mlati iavle:

Zap ov idaj, go sP o dirne,

ako ne obsluZiirn, zagubi me.

Tu centurion sam sebi teci:

Ne vim lkamo sad se diti,a,l da pravo'u6initi,napri oiu ruke PoPastitere davle va nje klasti.

Tu vazmi desnu ruku i reci:

Ova ruka'ni nijednadobra dela udinila,udri kruto, ne Podivajter ju davlom ti raskidaj.

Tu vaztni drugtt ruktL i reci:

Drugoj ne vitnor da iu'reii,konac se;bi sad ie steii.

Tu centurion nogam Isusottirrtgovori:

Ova jedna i druga nogauredila j' vele Boga,zato je doli protegniteter je davli prigvozdite.

Tu centurion zapovi kriletnobratiti:aE

Sada ikriZem obratite,rnlatom davle zatvrdite!

Tu centurion zapovi oPet kri'Lem obratit:

Opet kriZem obratiteter mu nriStar ne recite!Dvignite kriZ sada goriter mu nigdor ni5i ne govori!

Ttt centurion reci Isttsu iurpokle ga na krilu tlvignu:

O nebore, gdi ,su delaka si dinil od podela?Privedo5e tebe na toda si pro'pet sada za to.Gdi je tvoje sad gospodstvo,gdi udenikov toliko m,noZtvo?Gdi su oni kih si scilil,o;ali mrtvi ,kih si skrisil?

Tu Marta priiadii pod kriiplaiudi, kada jur vidi Isusana kriii, poini govoriti:

Zalost, tr.rga ter dresel'jezape mani tr cviljen'jejer Gospodina ja izgubihkoga vi5e vsega lju,bih;zato pladem ter vapiju,oood Zalosti ja ne viju,od dresel'ja nimam mira,ier mu majka 5 njim umira.Zata o(v tugovatiter u pladu vazda stati.

Tu Mariia lakovlia kripi ma-tcr Isusovu govoredi:

Sestro draga, Gospe rnila,da s'se tako rascvilila?Ne hti tuko tugovatini se tuko pladu dati,jer pri roka, BoZja rnati,podobno se ni skondati.Videi tebe slatki sin tvoj,gordiji je v tugi svoj,oj,jer vse tuge, Gospe, na5esin tvoj sada vzimlje na se-Zato, Gospe, ja te molim,claj polahdaj sinka boli,ko,mu du5a jur lepeiei pred smrtju vas trepeie.Polahdaj jur tuge njega,ne mor' veie sinka tvega!ZnaS da j' kruto on izmoreni v Zivoti svojem ranjen,ovo vidi5 da Bog slavnine 'nahaja rnesta glavi.Ka m'u i,ma5 bit kripljen'je,a;ne b,udi mu umoren'je!

Tu iedan Zidovin ipota seIsusom:

Vah, ki boZji dom razvaljaiter ga treti dan na,pravljaS,vrime ti je, pomozi se

tere s tkriZa slobodi se.

Ako Bog si ti rnebeski,razbi sada ta kriZ te5kiter zliz' doli sad odito,verovat ti iemo stanovito-

ot Orig. kasuii.u' ;;ci11 preostalih vera5a, stihova (i doista slijedi 12 stihova)6a ne znam

cr okrenuti kriZo; iscijelio, izlijedio (u orig. scil)06 vapiiem6? Ti-kbja mu imaS biti okrepa.

462 463

T'

Tu Isus na kriZi visedi reci:

Ode, ti vsim ovirn prostiki mi daju te gorkosti,jer ne znaju ta o,ni dineni da sarn tvoj [sin] do istine.Da ti im se daj spoznatida sam tvoj sin i poznati.

TcL Isus reci pogledaYii namater:

Zeno, ne hti ti plakatini v tolikih tugah stati,ovo j' Ivan, ibudi sin tvoj,ta pridragi udenik moj.

Tu Istts reci lvanu:

A ti, Ive, oto t' mati,ti ju imaS po5tovati;kako dragu ,rnajku tvoju,uti5iti hoti tot ju.

Tu opet jedan Zidovin reciI sttsu:

.Ako s' boZji sin da s'rekal,da tih muk nisi utekal?Po tom more vsaki znatida se j' krivo imil zvativsega svita gospodinomi narei se boZjim sinom.

Tu Isus reci tiho na kril.u:

Eli eli lama zabatani.oe

Tu opet reci iedan Zidovirt:

Ilijuco zove ovi.

Tu reci drugi Zidovin:

Podekajmo ako Ilija dojdesneti njega sad od ovde.

Tu opet Isus reci:

Zejan jesam.

Tu jedan Zidovin potete vre-da i napuni spugu octa i pa-stavi iu ne trsTo i da Isusupiti govoredi:

Zud i octa na ti piti,to inako neie biti.

Tu Marija reci pod kriiemstoi eii:O predragi mili sinu,da od tuge ne Preminugiedajuii napojenausta tvoja premedvenagorke Zudi, ljuta octa,sinu dragi Boga oca;ojme tugo ter velikavse dni meni i moga vika,slatki sinu, v dern sagri5i,toliku muku da trpis ti?

Tu Isus reci opet:

Vse sada jest svr5eno,6a je, ode, narejeno.

Tu opet reci Isus nikolikoviSim glasom:

lloLe, BoZe, ode mili,da zal ste me ostavili?Sad u ruke tvoje ovdi,vazmi duh moj, brzo hodi!

Tu Isus ispusti duh i tu senlnoga 6uda uiiniie. To vidirt

centurion s onimi ki 5 niimpod krii stahu, reie niim:

Vidite l', junaci, ova duda

ka se sada dine vsuda?Sunce j' i misec potamnilo,pravu svitlos,t je zgubilo.Ovo je sin boZji pravikoga mA nurka na kriZ stavi.

moj sin Zeljni, moja dika,tugo moja prevelika,ja bih tebe nigovalater suzami zalivalapo vse danke i vse noiijeda bi mi kako moiiumolit te da se prigne5ter me k sinku gori dvigneS.Pokle, sinko, tako pojde,tuZnu rnajku komu ojde?jure ne virn da'udinjukamo iu pojt, dragi sinu.Ojme sinko, tugo moja,ojme smrti ljuta tvoja,slatki sinu, meni reci,jer me ,kolju tuZni medi:ko bi tvoje pregriSen'jeda prije to umoren'je,a od Zidov puka tvoga,tvoje bratje, tvoga roda?Jeda kada 'njim 'sagriSi,ali ih koga dobra uli5ida te tako oni ubi5eter iestoko izmudi5e?O Zidove vraZdenici,

Centurion se obrata, priznaie Isusovo boZanstvo i moli gaza milost; sliino i Lonjin koji je Isusu probio prsa. Ivani Mariia su neutjeSni.

68 Zidovske rijedi u Matejevu evandelju (27, 46) glase: EIi,Eli, lama sabaktani. A to znadi: BoZe moj, BoZe moj, za5to sime ostavio?

6e Zidovi misle da zove proroka Iliju.?o trst, trstika

Tu se Marija pusti kriZu, aZidove ju odtisnu i reci Ma-rija:

Vi od njega biste zvani,a sada ste nesaznani,od sinka me ne tiskajte,claj k mrtvu mi priti dajte,gorkim pladem da protuZu,neka mrtva daj poljublju,ztrane njega vele ljuteke su v mojem srci krute.

Tu Mariia odrinuta od krilareci:

Kad ne dadu kriZu pritini se sinka naljubiti,claj gorko iu procvilitii kriZu se pornoliti.Frikloni se, drvo rkriia,da se k lmeni sin pribliZa,ka rnni prigrni kite tvojeda podinu tuge moje.A da bi mi prvo znaticla ie na teb' smrt prijati

7r neka barem mrtva poljubim

JQ Hrvatska knjiZevnost sred. vijeka lfJ464

tubojice i boZji kr,ivc^,tuZnoj majci plad Podastekad mi sinka nakazaste.Pokle sinka mi ubiste,i. njega svetu krv Proliste,mater takoj urnoriteter zajedno 5 njim rProPnite;tu milost mi udinite,mene Zive ne Pustite.0 Ivane, dragi sin'u,vse vesel'je meni minu,pristup simo, sinko dragii udenide izabrani,Zaluj rne5tra tvoga dragaumorena na kriZu naga.Ojme sinko, diko moja,ojme meni, tugo moja,tebi tuZim, slatki sinu,da pres tebe savsim g,inu.

Tu an'jel reci ta veraS:

Poda Gospa tad vapitis glasa moino govoriti.

Tu Gospoja govori Osipu iNikodemu:

Ja vas molim, o Osipe,od si,nka me ne ci,pite,pade grob mi otvorite,sinka majki pokaZite,jednu rid mu oiu reiiproiien'je iu od njega vzeti.Sinko dragi, ostaj zbogom,s tuZne majke blagoslovom.

z: U orig. prilnoga.

K tebi vapju vsimi glasiderui lica, skubu6 vlasi,ciia smrti, mulke, truda,k tebi vapju, drni Juda,zad ti proda sinka moga,rne5tra tvoga priZeljnoga?r:Ako lakom tuko biSetere 'pinez imit htiSe,meni njega bi5e prodati,a Zidovom ga ne izdati.

Tu Mariia reci Ptot an'jelwpogledavii na nebo:

TuZu na te, o an'jele,ki mi re6e, Gabrijele:

"Blaiena si mej Zenamiu,a ja pladu sad'suzami.Ti mi rede: rP,una s' radostio,a ja sam puna vse Zalosti.

Tu Gospoia poine puku go''voriti:

O vlasteli i vladike,tuge su mi prevelike,vsih vas molju vele drago,sa rnnom Zalte moje blago,vsoj radosti ja bih mati,Zalost s tugom mene lati.Zivot mi se prenemagajer izgu,bih sinka draga.Nu me sli5te vsi krstjane,sina boZja ljute rane,ne more se veie reii,smrt za grisnika hti podleii.O Adame, tuZu na te,

466

da udini, rec mi, brate,da za tvoje sagri5en'jesmrt pretrpi moje rojen'je?Gospodine, slava tebiki s' mi sinka vazel k sebi.Pokoj mi ti, sinko, budi,svoje majke ne zabudi!

Tu an'jel potni puku govoriti:

Tako Gospa tugova5e,vsa se v pladu skondava5e,od groba se ne dilja5e,svoje tuge spodita3e.Moljahu ju tja otiti,ne mogahu je od groba odriti,te5ko ju ,napokon odvedo5e,

mudno u grad privedo5e.Kad ju na stan dovedo5e,okolu nje vsi sedo5e,mali i veli tuj plakahu,Gospodina Za'lovahu.zgSlava tebi vsemoguii,ki nas spasi danas rnruii.Sad krstjane o vi pravi,Bogu va vsem vazda dragi,ki ste do5li Zalovati,Zeljno danas pos,lu5atimuku britku Gospodina,Isukrsta boZja sina,on vam daruj rajsku dikuki je blaZen va vek viku.

Amen.

Josio i Nikodem isprose od Pilata tiielo Isusovo, skinu gas kii:a uz iadikovtie triiu tulariia i lvana. {9.. kyiu poiavise i iaskajani Petar. Isusa polole u grob. Sliiedi konac:

;a U orig. Zavahu.

467

GOVORNICI

I'rvi angel, ki dini od prologa,t iAngel drugi do angel sedamna'desti.Veronika.Osib iz Abarimatiie'zPilat, sudac.Centuriun.tAbmer, sluga Pilatov.Akin, sluga Pilatov.

Nikodem, naslidnik fsttsov.SpiCiiat.tGospa blalena.Ittan evangelista.Magdalina.Marta.Mariia Salome.Marija Jakovlieva.86.

SKAZANJE SLIMJENJA S KRIZA TILA ISUSOVAPROLOG

Predmet scenskog prikazivanja-bilo je po Evropi' pa i kodnas. i snimanie Isusa 5^ffit;'l Fliganji'? " gt".u' Po. materiji'

:lifil'f f i-TgSLi'-*:?i!'h"oi'31',Jo?"fl :'T#'i?;tl':i:ifi#,;i:';;i;;:";i*;5e fiiio,i". Jedno nase prikazanje ove teme s.ad-u-

i';#. iJ" ii;; si"-e;]];k;* t"topi..t.d kol"m 1 Muka iz g' 1556'

tii i ii pit-.i t "s?l; u' ; jevern-om ai5 e1q Hrvatskog. prim orj a pod

;;'.i"";il, l,t#le7ii t'eleiip i slavon 6d Isusa kako ie s kriia snet'

ii-iiii erob postavtien Drugo - koje se od prvog-mlogq n9

iuriiful" i- saduvano je u jedn'om p_rekb-.100 godina mlact.m lati'i'T8to#i"t"i,iil';-Hi,;.; iitzu IV a 33) u kojem-ima jos nekoliko drueih irkvenih prikazanja, npr. P ri kaza.nl e s Lavno 8a .tls K.r.s'

nutia I{ukrstova, Prikazanie naviSienia- prtetste dtvtce Nrartle''iTr1;r;i;' ;;i"o't[bo', iiii t,ix"ra patridrhd, .Prikazanie. s"t' .I.vanakiii;iii"Tai. Nii oroJ su druga prikazanja nastala kasnije po;;iii;;"JiJ; pi"aiil"i'i" i

"es to" a'i'gadij oni dik-cij om i kompozi-

ciiom. a i k6mpilatori im nisu uvijek anonimni l(ao prlKazanJrma;i'"-tiid ;";a;dtl;.-ti -je

trvarsta prikazanja takocter izdao. va-iii"i,t.'sriii-iiiii niuditkt xx, t$gs. tz hvarske zbirke (tj'.izV;i;;";i;;"i'r"ri .*o i mi odiomke za ovo izianje da.se vidifakb se irv'arski izdanak ovoga prvotno sjevernodalmatrnskog prl-kazania izmiienio, npr. on ima na pocetku popts govornrKa ,rnastui 17 andela sa simbolima muke Isusove, - lz teKsta se vrolai-i"-." - barem neki dijelovi prikazanja - i pjevali'

Angel

Svih vas molju, o ikrstjane,od vidnjega Boga strane,u5i va5e naklonitetere s pomljons svi sli5itetuge muke Isqrsovetere suze Ivanovecii Isusa ljute smrtikoju za te hti prijati.Zato sfaki spomeni se:za te r.rmri na kriZ viseoter gospoju vi sdruiitei od srca propladite,ka noiaska grozno plade,boleznive suze tades Mandal'inom i Ivanomki su bolni njega ranom,i s njirni ga pokopajte,smrt njegcrvu razmi5ljajte,da njegovo pogreben'jesvin nam bude na spasen'je.

Angel s srebrniaci

Ovi pinez daSe ono,muudeniku nevirnom,uki za ovo rnalo blagaproda svoga meStra dragai celovom njega izda;o nevirni zali Juda,udenikom kti te oibrat,a ti njega prida na smrt.

Treii angel s t)erugomi s konoPi

Ovo konop kim vezaiei kim got'ku rnuku da5ei veruga ku stavi5ekad Isusa utriti5ena vrat njegw stiskajuiii,nemilo poteZuiiprik potoka Cedronskogastvonitelja vodei Boga.

' koji drZi (glumi) prologz AiarimatiiZ pogi'e3no prema lat. ab Arimathea, iz Arima-

tiie.- 3 centurion, zapovjednik jedne vojne centuriie-t Spiiijar, tal.-speziale, tigovac drogama i liiekovima.r pomnjomI viseii

I

riI

468 469

Cetvrti angel s rukom

Ovo ruka ona zalazau5nicu ka je dalaIsukrstu kada sta5e

Veronika s ubrusom

Bratjo moja, ,nu gledajte,Veroniku posluSajte.Kad Isusa gospodinaodsudi5e boZja sinai da5e rnu kriZ nositine moga5e 5 njim hoditi,n6mirih se putem tuZnagdi ga vode vele ruZna:evas mu obraz smeten bi5e

i prid Anom govora5e.Ta ga udri svojom rukom,uho ozdravi q.r vrtlu kom.zZad se, ruko, tad ne skratistvorca tvoga kad zamlati?

slavnom krvju i teciSe,na kolina tad san Pala,ubrus mu san bili dala'kirn je otrs slavno li5cekad leZa5e tot nidice;dudo velo tad zgodi se'naga prilika udini se

od njegova li5ca mila,kako da bi Ziva bila.Nu gledajte okrunjenai u krvi izgrubjena.ro

te5ko i gorko svakojako.Ne urnirn odi otvoriti,jer te hotih umoriti,ne umim milost ja Prositi,jer t' m'nogo zla htih stvoriti.Ojmeh zad sam uzrok ja bilda si toku rnuku trpil?Ojmeh glasom kim iu vaPiti,milost, BoZe, tvu Prositi?Za sve dals san t' ja umoril,

tve ufan'je nisam zgubil:Mandalinu, zlu gri5nicu,ti ju prija za udenicu,razbojnika jes usli5ilkad je s tobon na kriZ visil,ki t'propeie za njih molriloca tvoga da b' jinta Prostil.Zato prost'i, moj Isuse,pogledav5i na mO suze;ne gledaj mi sagri5en'ja,da pust zlobe odri3en'ja,prosti, Isuse, dive sinu,da ja tuZan ne izgirnu;od,meiu se svita ovoga,rrira ti je rnoja mnoga,oruZje m6 sve vite5ko,centurionu vele te5ko.Zato odbigni moj bat tvrditer daleko mene padi;i tolikoj mA kacito,biZi od mene sad oditoi razbii se vei svital mad,

Mandalina

Evo t', gospe, da s' Zelila,irilost jesi ti imila,gredu sneti sinka tvoga,tlraga vele me5tra moga,uistinu nose Skale

i priprave sve ostale;Osib stari nas ugleda

da ga nigdar ne vidin tad;i ov drugi o5tri maliu kuse se sve rasPali,md omZje ko ja meiubud u kuse, vei te ne iu;meiuii te ja od sebemo,trim, BoZe, sada tebemilosrdje, moj Isuse'na moje grihe ti smiluj se,

milosrdje, sinu Boga,sad po,miluj slugu tvoga.

prostri tvoga kriZa kiteneka mane obuhite,tspren da san te ja Progonili,na pokon jo5 umoril,na visini kriZa togane poznajui tebe Boga,prosti, prosti, gosPodine,ki s' milostiv nad sve ine,gospodine od milosti,prosti, prosti, Prosti, Prosti!

Ovdi tenturion obuimi krii.

Tako se reda svih 17 andela sttaki s iednim simbolom mukeIsusove i na kraiu Veronika:

Pilet, na molbu Josipa iz Arimateie, dopuita da mu.se predaiiiito ti"toro da ga'ukopa. Dotle'se centurion (koii ie raza-peo Isusa) raskaiao.

Centurion

O prislavni gospodine,prim griSnika da ne izgine.

-Ojmetr BoZe, da me s' stvoril,ne bih gri5nik ja te umoril;zat, r.ri mati me ne zdavitrneg 1e zalac na kriZ stavi?Ajmeh nikor se ne najdeki ti zada 1o1etz jade,ojmeh zmorih Boga tako,

7 kojom je rukom Isus ozdravio uho onoga sluge Sto ga jo

bio odsiekao Petar u Getsemanskom vrtu8 nagrtlenas otr, otrl, otro

10 izgrubljena, nagrdlena1r zadaYlt: tolike1:r LtZa S',re tO sto

Josip i Nikodem, poito su kod "ipiciiara" kupili pcmast,doldze prenxa kriitt nosedi liestve.

s Nikodemon gredu vreda,i ti jesu naslidnicii potajni udenicisinka tvoga, majko mila,koga si ti izgubila.Hotijmo se kuntentati,na sven hvalu Bogu dati,ki nas hoti usli5itii Zalosnih usli5iti.ts

14 im15 mene obuhvaters usliSiti vjerojatno pogre5no mj. uti|iti

471470

I

Ovdi gospa sede pod krii.Osib i Nikodem lajedno:

TuZna rnajtfte, molimo tei'srdeno prosimo teda odstupi5 t'i od tuda,daj nam prostor oda sfudada t' more,rno sirlka slimiti od kriZa sada odbiti rnrtvoga dati dolika si za,njim puna boli,stavimo ga u tve krilovele drago tere milo;udenici mi smo njega,naslidnici sirnka tvega,i na to17 smo pri5li ova{noda t' ga, gospe, pokopamo.

Gospa

Umiljeno ja vas molj'u,jere sinkom tudna bolju,gledajuii bridke ranekrvju plov'uire na sve strane:ti Osibe, iaiko dragi,s Nikodemon izabrani,zato njega vi slirnite,britke rane ne uvridite,da budete vi prijatiplaiu od Boga i imati.

Osib i Nikodem zajedno go-

vore - ton di Pange lingualt

Govore kaZui slavno tilo Ist*sovo hoded uz |kale.

Slavno tilo svemogogaIsukrsta sina Bogada dopusti t'i pro,petiprigrdobno Woj kiP sveti,da bi za te ,svit sgorio,jo5 ti ne bi sharan bio.

Ovdi Osib tite glavuIsusottu

Slavna glavo na vik vikeopravi nam rajske dike,ku grdobno svu razdri5ekad te trnom ukruni5ei krvnu ju ru6i,ni5e,

kad te trsjuzo po njoj biSe.

Ovdi oba ti6u bradu Isusovui govore:

Slavna brado os)kubjena,sva u krvi ognuSenai slinami popljuvana,slavinom krvju o5traPana!

Ovdi oba titu usta slavna igovore:

Ovo li su usta onaka nam da3e red zakona!zube stisnu, jazik mudiki spasen'ja svih naudi.

Tako oni pokazuiu sve poiedine diieloue Isuso.va-tiielq,zatim statfjaiu mitvo tiielo na krilo Mariiino. Sliiede iadi'kovke i tieienie.

Osib i Nikodem, oba drtiiugtavu Gospinu s obraza Isu-

sova (Vexilla regis).zr

O gospoje, majko draga,vei nestaje tebi snaga,jere odveie ti tugujeisinka tvoga i Zaluje5;znamo da te tve gorkostinadaSlesz su sve Zalosti,niSie manje, gospe mila,zadovoljno s' ti cvililai od plada jur tolikaprovrla bi rbistra r'ika;molimo te, ne umarajsama sebe ni skondavaj;Sto ti prudi ialovati,tuZna majrko i plakati?dopusti nam, rnolimo te,vazet tebi sinka toteda budemo udinitiu greb njega mi'shraniti;

mi pomasti kupili smoi 6ist lan6un prirnili smo,pusti njega da shranimoi poma5iu napravimo,zaE se moZe obnoiiti,grad se hoie zatvoriti.

Gospa

A vi dinte da van drago,vazmite rni moje blagoi mene s njim postavite,pored nr greb zatvorite.

Osib i Nikodem zajedno maiutilo sveto s aromati. O salu-

toris.zz

Ovo tilo sveto spravrno,pomaZmo ga i opravmo,ki distoiu ljubit hoti,divac u,mri na kriZ toti.

Tiieto potole u s.rob, nastaie ponovno naricanie i tie|enietriiu \4ariia i lvana, a Josip i Nikodem poluruiu ier da iepasti no6'i da te se grad zatvoriti. Sluge nagovore Pilata'tla na g,rob sta'tti straZu da ne bi doSli niegovi utenici iodniiel{ tiielo, ier ie onaj >hinac" za Zipota rekao da ie zatri d'ana iskrsiuti. Na kraiu andeo govori epilog obrataiuiise sluiaocima.

ri zato, zbog togats plivajuii u kn'i, tj. okrvavljenets ton di Pange lingua, ti. ton latinske crkvene- himne.Pangt'

lingua (Pjevaj jezide) - tako su se ovi stihovi imali pjevati

20 trsju, trstiu, trstikom

zt Vexilla reeis ie upozorenie da se ovai tekst ima pjevatikao crkvena him-na koia-podinje istim rijedima.

22 nadi5le, premaSile2t O saluiiris hostia - latinska crkvena himna po kojoj bi

se imali pievati ovi stihovi.

472 ltJ

lil

iit

i,

li

li

87.

PRIKAZANJE O USKRSNUCU ISUSOVU

Dramatizaciia fsusova uskrsnuia tematski se nadovezuje nalvtuku iti pasion.iku skupinu pjesama i prikazanja. Hrvats.kggla-eoliski tekst, saduvan u Tkonskom zborniku iz prve eetvrtl x-vl'itoiieia, ide'u tu skupinu i po stilu, jeziku i osmeradkim strhouim'J i .l*arna. Sadriaj radnje su poiedine. scene (zbog defekt-n"rti r"kopisa ne5to nepotpirne) koje prikazuju -zbivanje- nazemlii i nahebu posliie Isusove smrti. Radn.ia se osniva na tel(stuerlia"tii kio i'na i<r5ianskoj tradiciji, pa i onoj. apokrifnoj'Na apokrifima o Adamu i Evi odnosno o drvu kriZa s jedne stranei na^ apokrifnom Nikodimol'u evanieliu (-o Isusovoj ,provali utlmUl s' druge strane osniva se cjelokupna koncepcija drame l<aomisteri.ia kiSianskog otkupljenja koje je bilo nuZno zbog Ada-mova grijeha.

Tetst prikazania iz Tkonskog zbornika izdao je F' Fancev uGradi XlYl L939, a-mi smo ga revidirali po rukopisu.

LupeZ koii ie bio razapet s.Isusom na kr|Zu polazi uz eomoC ana6ta'u rai. Staiozavietni ptavednici iekaiu u limbuda ih Isus oslobodi: Ivan Krstiteli im navieS1uie skorlIsusov dolazak i oni se"vesele-

Stiiavii ovo Adam prizva Odgovori Sit svomu ocusvoga sina Sita i rete niemu: Adamu:

1 Da bi se razumjela cijela ova fabula o Situ, treba znati dase ona osniva na apokrifima o Adamovoj-.sm-rtr ko'll.su poznatri u naSoi elaeolislioi kniiZevnosti u razliditim verzijama (tsp'.-,vdie Apirkiif -o krsnom drvetu, br. 25 i Zivot Adama r 'Eve, br't6, ;rt;i.iiAdi-ouoj ,t iia. n.'Strohala, Stqre hrv. apokr' pritei legende 6I)

2 tj. u limbu3 slobodniI tj. Bogar Po staroj bizantinskoj eri od imaginarnog stvorenja ;vijg!1

do Kristova r6denja pro5lo je 5508 -Cq4inq' IZ gy-og -se deta[ai;p*;;G bizantinst<o podri ji:tlo apolirifa. Simboli ka Mihovilove

',,;-..,,k";-Ad"r"-ce ozaraviti, ti. on f njegovo potomstvo oslobodit

ee se istodnoe griieha kad se na sviietu rodi Isus i svojom smrcu:ra kriZu (krsnom drvetu) otkupi dovjedanstvo.

Sada reci Adam sinu svomuSitu:

Navisti, moj dragi sinu,ja te molju, vsu ristrinupatrijarham i Prorokomka si sli5al i videl okom,ka si sli5al od Mihovila,r,sa im povij ona dilakako te ja poslah k njemuza uzrdk poslan'ju semu.l

Sada rci Sit rtsim ki su vlimbu:

Nu sliSite pravlju da vamJa veli moj otac Adarn,l<i ste 'sa rnnom u tamnosti2i'ekaju6i biti prosti.sKad mi otac zapovidi:,Likara mi iskati idi!'ier nemoian on leZa5etere lika potribova5e,rrnoge zemlje tad obidohter na vrata rajska Pridoh;moljah kralja od krePosti:r,Daj 'mi ulja od milostiCa pomaZu oca moga,

jer tribuje lika tvoga.'Arhan'jel pride rekuii:,Ne trudi se ti pladuii,proseii da ni uzmoZno;ne prudi ti plakat grozno'jer Bog oie to da bude,Sveto pismo da se zbude.ea prosi5i nei' sada rim'iti,tribi ti je vrimene dekatipet tisui let dokli Pride5 njimi pet sat da izide,rtada oie wirne bitiIsuhrstu na svit Pritikoga Ivan ie krstitii tada ie Adam ozdraviti.Tad ki budu verovatiIsus ih ie pomazatisvetim uljem od rnilostii uvest ih ie v raj radosti.'

Opo sliiavii sveti rt limbi ireku:

U vsern budi Bogu hvalakoga nam je milost dalato od tebe sad sli5atida v radosti oiemo stati.

I

Nu pristupi, sinu, si'moter nam pravi da Zelimo,danu pravi vsim odito,jer je vrime stanovito,da to vide jur vsi svetiki su s nami ovdi sPet'i.

Ode dragi, 6a velite,to vam ,pravlju da Zelite.Nu pravite da vam rekuda ja brzo k varn doteku;da to veli starost tvojada povide ,usta moja.

474 475

Sada Satana zvana govorionim ki su v Pakli:

Napravljajte se prijati Izusaki sam sebe slavi govoreii daje sin boZji, a dlov'ik jest, jerese boji smrti i govori: Zalo-stna du5a rnoja dari do smrtimoje; i mnozi kih ja nakazahon ih ozdravi.

Sada znutra odgovara diavalGariel:

Ako ti mogui jesi, nu mi Pra-vi: kakov dlovik je ta Isuski bojeii se smrti nasuProtivtebi stoji. Znaj dobro, ako s'i govori da se on smrti boji,poplini,ti oie itebe i gore tebibude sa vsimi nami za vekinaSe.

Satana reie:

Das ne brin se ti, moj dragitovari5u, jer sam ja njega upustinji tental i Plk sam na-suprot,iv njernu dvigal i su-

licu sam nao6tril kom budeproboden; Zld i ocat sam srni-Sal zajedno, jure kriZ Pro . .alz

jesam; jure je vrimes da Pri-de v ruke na5e, da prebiva s

nami.

o U orie, Do.z U oriE. o5teieno.e U oriE. jure va Yrime.s nemoito mislim (od mniti)tt No ako li ga ipakrz zadatit.r nemojte

Odgovori Polelos diaval:

Da pravi nam, na5 stari bra-te, je ,li to on Isus ki je j,urot mrtvih Lazata vratil, kogami pod na5u oblast drZaho-mo?

ReEe Satana ki vani stoji:

Govoru vam da on jest!

Rebe Polelos djaval:

Zaklinjam te moiju tvoju inaiu, ne tije Privesti togaIsusa k nam, jere kad mi sli-Sahomo zapovid od ridi nje-ga, ubojasmo se i sa vsommoijom naSom ne mogosmoonoga Lazara udrZati. Mnjutoda on udvignuv6i se kakooral izide iz ruk rna5ih velebrzo. Da ako li Ba litt Prive-de5 totu k nam i on niku za-

bavu bude diniti svrhu nas'ovo ti se obitamo vsi stano-vito da ne br.rdeS veie narnigospodovati 'ter ti hoiemotudje smrt udiniti.tz

Odgovori Satana i rci:

Ne tijtets se bojati, bratjadraga, toga Isusa koga ja k

vam privedu, jer znajte tovsi dobro da on jest dlovik, ane Bog, i bude vazda Podoblastju ,naSom. U tom budi-te stanoviti i ako ino najde-te14 f,rego kako vam 'Pravlju,slobodno rni tada smrt udi-nite.

Rete Viliton djaval:

Oto dujerno 6a nam je rekalvsim odito da ta Isus imabiti pod oblastju ,na5u i akokada inako najdemo da mutudje smrt zadijemo. ea vamje s toga viditi?

Tu se krali DaYid PozivaSpasitelievu.

Sada vsi diavli poteku k rtra'tom i zapru vrata; i rete Sa'

t&na:

Otkuda bi ov toliko jak'i i to-liko svital i toliko liP svit ovki pod na5om oblastjom jestbil? Nikadar nam ni takovudast poslal. Gdo je o'n ki to-liko slobodno pred na5a vra-ta prihaja? Ne li to da bi se

na5ih muk bojal, da i druzihhode z uze na5e zneti; i onooni ki pod na5u oblastjuvzdi5u priteduii k nam da suZivot prijeli, nikadare ovdirnrtvi nisu ibili ni nigdare ne

14 druso natlete, viditets pl"en su du5e pravednikaL6 Zar

Sada vsi diavli reku kruto:

Budi tako!

Sada Isus pristuPi k YratomIimba i tuci:

Lirnba vrata otvorite,vladavci, ter me s,li5iteda vam moje ridi prave,da ulize kralj od slave!

Rete Satana:

Zatvorite vrata nevoljna igvozdena i vratnice zapritemoino da ne budemo plenje-ni, drZite plen!ts

na svoie proroitvo o dolasku

biSe veseli uznici v ovomstanu.

Odgovori diaval Gariiel Sa-tani govoreti i reie niemu:

Alita ne govorahomo mi tebi:ne tij toga Isusa privesti knam! a ti nam govora5e: akoino najdemo nego da ta Isusima biti pod oblastju naSu,

da ti smrt tudje udinimo. Ato vidimo kako je pri5al nanas, da m,nju da po,njem vsiovi ljudi slobodni budu. Obi-tam ti to mojom verorn daako moja bratja okolna o,te,

476

l

,l

niiednu ridlz neiemo krs'miti svrhu tebe, nego da Po-gine5.

Odgovori diaval I Proiel:Pomudita sada, moj dragibrate, i duvajmo dobro tavrata za sada da 'ta Isus nepoplini nas, koga je Privel tana5 nedostojni brat; da veruti obitam, kako izbudemotsovih nevolj, oierno ga Pogu-biti.

Tada Isus sopet tuci na vratagovorei:

O vladavci, otvorite,kljude limba ki drZite,jer se wime to pribliZezokralj od slave da ulize.

Odgovori Satana k Bogu irect:

Gdo je ta kralj od slavi?

Odgovori David Satani i reci:

Svetim duhom taknutzrprorokovah

i ove ridi vazda t' govorah,kako sam ti rekal tadagovoru ti oSi i sada:Gospodin je vsih kriposti

i v rvanji moian dosti;on je vedni kralj od slave,tako moje ridi Prave.

Vaspet tretii Isus tuci nartrata i rci:

Otvorite vrata tamnosti,jur je vrime od milosti,zapovida ,kralj od slavetim ki mu se Protiv stave.

Totu Isus slomi vrata i srteliSatanu i vlizii Isus P limb

primi Adama za ruku:

Mir tebi s tvojimi sinii sa vsimi pravadnimiki ste rmoj prihod Zelilisvezani u vraZjej sili!

Sada Isus izvedi vsih z limbagovoredi:

Obrani sveti moji,v kih prilika moja stoii,ki po djavli prehinjenibiste na srnrrt osujoni,jer po drivu nePosluhazzprijaste svit zloga dtrha,sad po drivl.r od sPasen'jaetvi primete ma smiljen'ja,jer kraljevstvo vam iu datiko ne bude pomankati,ko oiete uZivatii va veselji vazda stati!

'fotu Adam pokleknuv reie:

l{vala tebi, BoZe sveti,lci me odsud hoti zneti,lii me izbavi od ruk ovihneprijatelj zalih rnojih,.jer sam vele vapil k tebida me ,prime5 u raj k sebi.Sad si mene ti usli5alter sam pladan ja oti5al;o vi drazi moji sini,slavte Boga u istini!

Mihovil preuzima prauednike.

Reie pojtizr p rai i reci IsusMihovilu arhan'ielu:

Arhan'jelu, ja te zovutere t' zrudam druZbu ovu,ugodan stan da pripravi5,v svitlo mesto da ih staviS,ciia,kih sam ja plt prijeli cii kih sam muku trpeli za kih [sam] ja limb razbil,od tamnosti njih izbavil.

Tada Mihortil pojam Adamaza ruku povede oce svete vrai i reci Mihovil Adamu

stavedi ga tt rai:

O Adame ode stari,zapovid je po cesarirneni da te stavim u raj,da to svr5u, ruku podaj!Kad obeiah po tvom sinu,kad mi rede posalbinutvoju ku ga ti Salja5eda ti izdam, priibliZa5e,

Sada kriieti reci Gariieldjaval:

O bratja i tovari5i moji dra-gi, to vidimo da stan ov pust

Mihovil smjeita Adama i druge u rai; susredu lliju i Enoha(koii su bili za livota preuzeti u nebo) te lupeia koji nosikrii. Slijedi prizor s tlavlima.

to je vri'me jure pri5lo,da je tuko let izi5lokuko ,bi5e odludeno,v limbi stati vam sujeno.zsKad je Isus vas pohodil,moijm svoju oslo,bodil,da t' on ulja od rrnilosti,zozad su u njem vse radosti.Nu postupaj sada u rajtere njemu hvalu izdajki kraljuje sada i vazda,on je na5a dobra mazda,

jest ostal, a to vse zbogalaletoga na5ega Satane, zad onpravlja5e da ta Isus ima bitipod oblast nalu i ako inakonajdemo, da mu smrt udini-lt nijednu stvar, niSta

18 Suti10 oslobodimo se20 pribliZava se to vrijeme (pribliie je prezent od priblizati;

umiest6 se u orig. stoii ie)- 21 taknut, tj. nadahnut22 drivo neposluha je drvo grijeha u raju zemaljskomztt drivo od spasen'ja je kriZ

2a Rede da se podte.,5 Mihovil aludira na Sitovo poslanstvo o kojem je bilo go-

vora.26 dade ti on ulja milosti (tj. obeiani lijek)

478 479

T

mo, a vide mu mi obeiasrnoda - ko27 ga pripelja5 terebude niku zabavu dinil nadnami - da ga imarno Pogu-biti. ea vam je viditi?28

Reku rtsi vrazi:

Nu ga brzo pogubimo, na5uvolju vrh rnjega sPunimolzs

O dgovori Satana umili eno :

Molju vas, bratja mojad,raga,

malo me poslu5ajte!

Sada reci diaval lProcel:

Ne moli nas ni'Stare, zat teneierno sli5ati, toliko 'si la-gal nami koliko jure Preve'liko.so A vas svituju, mojidragi tovari5i, nu vsi Prista-nite k smrti njegagt za boljeva5e; i kako mene vidite di-neii sada, udri vsaki kakopsa nevernoga.

Satana prostri se na zemliukako mrtav, a diavli ga Po-nesu v limb s trusom i smra-

dom,splaiemivaPiem.

Dotle se andeli dogolore i poSalju andela G-abriela i Uriela7i it*2" Isusov {rob. Maiiia Magdalena, Mariia. Jakovliai Uariii Satomi dolaze na grob. Magdalena .iavlia.aposto'liii a'" je Isus uskrsnuo iz-grobq,-oni s,e uvieravaiu da .i.eprazan frob. Isus s9 Prikazuie Magdaleni. Ona to lavua

88.

OD ROJENJA GOSPODINOVA

Tema o roclenju Isusovu bila je nevjelojStno. nllogo.iskori-itena u kniiZevnosii i u ostaloj um.ietnosti. BoZiini ciklus rma trrbli,liirk"-ifi;: navjeStenje Marijino, roilenie^Isusovo u betle'l,emikoj Stauci i poklonstvo triju kralja Isusu. Sva se ta maEertJa;;ir;-il-i&itouirna evandeljh, osobito Luke (e:1. Ir), nadopu-niena bilo koiim realistidkim, pastoralnim, vjersk-o-dogmatsKlmiii humanim i-lirskim elementom. KniiZevna obradba r lzvoelenJet-.iti s,t tiiesno povezani s crkvenom odnosno liturgiiskom.prosla-

"o-- BoZieu 2S.'prosinca (kao i s niime -povezanim svetkoi-inama)'Siosa se kniiZevni tekstovi stapaju s liturgijskima'

-- --"Arvatskb pudko-crkveno pjesni5tvo -bogato--j-e piesrnama

. tra

boZiinu temu. Najstarije mu potvrde.idu- u xrv. st' uramalrza-.iiu-Uolii"itt temd niie bila tako tazvita kao teme muke i smrtitrsusove.-----lList malog boZiinog prikazanja. Od roien-i.a Gospodinovasaduvan ie u mlidim latinldRim rukopisima (Budlianska pjcsma-iiia iz 1640, Vitasoviieva-zadarska iz 1685. i Dragoba5ianska.sf.*ir tS. iti'pod. 19. st.), ali razliditi momenti govore za to-d-a-jei"t iiportoiub vei kraiem 15. st. U mlaclem razvoinom razdobliqi-lniiZevniiim tendenbiiama nastalo je u 16. st. prikazanjc Odiroioha Jezitsova koje s6 isprva pripisivalo Marinu Drlicu, zaLimMavru Vetranoviiu.- --' -Oatomci

Sto ih donosimo preuzeti su iz Vitasoviieve pje'.*a.i"e Ga. r'. Fancev w Nastaino.m yiepni.ku 36, e. 1928). s.vari-io"iom draeoba5ianskom (izd. Vi' Stefanii u Nas/. vi' -41' g.

iSjil. pi"t"ieki domet prikazanja ie skroman; metridka forma:osmeradki dvostisi s rimom aa, bb, cc'

Vpostotima i maici Mariii.

27 akore Sto vam se dini?2s nad niim izvriimo30 Dremnogocr jrristanile (privolite) na njegovu smrt

3l Hrvatska knjiZevnost sred. vijeka l$1

1/'\ gospoje i kraljice,Lf Bogom dana zarudnice,

sli5i mene sada stara!Zapovid je od cesara,

od Augusta Velikoga,gospodina sad rimskoga,da se ljudi svi popi5upo svem svitu Zivi iki su.r

Zapovid je staru, rn'laduda svak jide k svomu

graou,

da se dini zapisatiter da jima harad dati.

Sve je jino sad nam ojti,k Betlemu je triba pojti,volka nami sad prodatii tovarca popeljati;

na nj hoiemo klasti bra5noter hodimo jer je kasno,kruha s nami ponesimo,jer je daled, ter hodimo.

Najprvo Osip gortori prislavnoi divici Mariii: Osip mnogo tuian govoti Divici:

Pojrno naprid, druZbo draga, zato nami malo hajujer nas vide sad brezblaga, tere k sebi nam ne daju.

Osip doSad\i prid drugu ostariiu drta krat pokudivSiostaru re6e:

Gospodine po5tovani, Radite nas k vam prijati,me drZi nas ovde vani! da ti hoie5 to se plati:ja te'molju, primite nas ja sam s mojomda budemo s vami noias. dntZbenicom

tere s ovom Zivinicom.

Ostar drugi odgovara OsiPu:

Pojdi zbogom kude koli, sve vitezi i vladikene prijimljem na stan voli ter gospoje privelike;ni tovari ni ubozi, k njirn se tebi ,ne dostoji,jer su ovdi gosti mnozi, zuto zbogom mimo poji!

Poito su iednako pro\Ii i kod tredeg >ostara(, Josip pred'loii da podu "v jasle prinoCati". Mariia pristaie.

I tako rekii te riii slawn Diva i Osip poido{e u iasle. I takotudje slavna Diva pojde na molitrtu. Ona tako moleii pridek njoj an'jel Gabriel tere pote njoj s wlikim veseliem overiti govoriti onim nebeskim glasom. An'iel Gabriel govori:

Diva slavna odgovara OsiPu:

Ode u svem po5tovani,listo reci sada rneni,

Gdo je watar u ,sem stani,progovori sada s ,nami:

kamo hoie5 tamo hodi,kud ti pojde5 mene vodi.

moiemo li k vam pristatii tu s vami prinoiati?

I tako tudie ustafsi se oni poido\e ka Betlemu i pri\adiik prvoj ostariii Osip naiprvo pokutittsi iednomu ostaru rete:

Ostar odgovara Osipu:

Pojdi sbogom ti, nebore,nimam za'te ja komore;

ti ne ,rnoZe,S ovdi spati,nirnaS plaie da podati.

OsiP oPet ostaru govori:

Razumij mi da t' govoru, Sobom nosirn jisti, piti,ne prosirn ti ja komom. za stan'je Cu ja platiti.Jimim druZbu humiljenu, Ja te molju kako brata,listo bud'mo f pokrivenu. otvori nam tvoja vrata!

Zdrava Marija i Divice,zdrava arn'jelska o rkraljice,zdrava rnajko Gospodina,nebeskoga boZja sina!

Milosti si boije punai 'kriposti divstva kruna,ciia tvoga umiljenstvater veloga poniZenstva

Gospodin ie s tobom biti,jer ga nodas hoi'roditi;roditi ie5 Boga Ziva,a rbiti ie5 vavik diva.

BlaZena si mej Zenami,ti s'kraljica meju nami,

ti s' pridista golubica,ti s' nebeska cesarica.

Blaien plod utrobe tvoje,jer verova ridi mojekad ti rekoh da i' jimiti,sina boZja poroditi.

Sad sam posla,n od onogaoca Boga svemogogada ti jimam navistitida ieS noias poroditi.

Zato veruj da iu reii:da ie nodas sunce steii,o polnoii hoie bitikako poldne sve viditi;

Ostar opet Osipu govori:

Pojdi mimo, ne stoj veie,tebe nigdor prijat neie;ne hod' s volom ni s

tovaromk dobrim ljudem ni k

ostaroml

1 Aludira se na popis stanovni5tva obavlien za rim-skog. car rr

Aususta. Josip, Mariiin zarudnik, da bi se popisao, trebao je cllpode iz Nazaieta u Galileji u Betlehem u Judeii.

482 483

po svem svitu svi idolihote pasti na tleh doli,bozi te se nazoriti,jer ie Diva poroditi.

Pastiri te to vidititer se hote svi duditi,

O gospoje i vladiko,o nebeska vela diko,o kraljice okrunjena,Duha sveta ,napunjena!

Ja sad sli5ah 6a Gabrieltebi rede boZji an'jelda ieS noias ti roditi,sina boZja poroditi.

Ca iu sada ja nevoljan,tvoj zarudnik nedostojan,da iu sada udiniti,kamo li se noias diti?

Ne brini ,se, moj zabrani,tzarudnide Bogo'rn dani,Gospodin ie sve viditi,Gospodin ie providiti.

Slavna Diva odgottori Osipu i rete ove riii:

biti ie njim navistienosve da bude udinjeno.

An'jeli ie njim pravitii Boga te proslavitida je rodjen sad spasitelj,svim gri5nikom otkupitelj.

Jasle li su sada za te,to li ti su komore zlate?gdi su zibke pozlaiene,gdi I' razlike mnoge Plene?

Gdi lancuni rensa svilni,zgdi krpatu'ri zlata silni,gdi pritanki joS povoji,kako s'tebi jo3 dostoji?

Gdi zepita,r gdi blazine,gdi su, Divo, stvari jine,gdi su sluge, gdi divojke,gdi li babe i pridojke?

Gospodin ie usli5iti,rabu svoju uti5iti.Gospodin je svemoguii,sve 6e biti on buduii.

Rekii te riii an'iel iide pastirom navistiti. Osip iurtfi da

an'jel reie, pote ove riti Divi slavnoi govoriti. Osip svetigovort:

i slavna diva Marijenebeskoga "" tririi*I)!,if

3i vlasi doti i poktekrujii poie oca" riii_;:ili;.;:,, ::,i,,:,;i:,1ix:i ; ; "" p;;;;zi;

Ode BoZe svemogq,<;sliSi mene saa-2jii,.- Divstvo moic ti obrani,

i:ftl'.X43:1i: *i:" *''.'"?""ff;1",'"Ji: H;lTebi jesu svaka zqlo;.o _.divstvo molim rla pomoZci.

I f,?;.,,111'J' *u nGiJzn" ; "ui' .; "i1;I",lf il, &Ti';,

"",ti usjisi rlbu ov["'' iil??#t,:.inoJ-ffi,'Tako oni tas i hip L! Lai: ^tt.otja tvoja< ugljedq !3ij s^t|vna diva Marija reie: ,budi menitsusa,sinauozlbga-ip;,tii'rr,i#iiiiiiiX::i:;:#{i:iiliO prislavno porodlo," i;;i{;;; "r!;:lf,l;,

finko dra_si. ma radosti,sinu Oca nebes\oo" J-'"

__ jer se rodi brez ialosti.

Gospodina an'jels[l'.,r Ve.seli se du5a moja,Ti si moje sve vess1,if,'*' ler je ovo radost tvoia.

dika moja i poSte'"li- veselim se da vei mozu.ti si otac, ti stvq.fiji' ^-klanjam ti se kako Boerr.ti nevistac i spa51fil" Slava Ocu nebeskomu,

Sinko dragi, nigo h;il' slava tebi, sinku moo"nu,kranjam ti se maitriiuola,

illilX :;Sr'"T'""i,1f",,u.,t"'t:"t

;:,:#;&;, .,n":r:J, ; #tr i i a. p or i i a d i e t e i c e u o n e,, p t e

I tudje kako se po7vt, ,bule o poldyte. t t"\3'"!i!s tako se uiini svitlost veia nepoiaie se itditi ,"i"ii!!f,',!T,::i lt biiahu pri xoaii*ru'ifti"

o pasriri, bratjo ^^,i"'i'ioh't::":;;"

iedan pastir iin'im

il tij;;;j;'d".ilr*,^ N' gljedajte dudo velo,u ovoj noii sad se',I1' nu gliedajte dudno delo!

_i:1,3;te misg:fiIie' U"* l;ii",:,f;,;.',,,;"

r dijete prono5eq.6 Sto sviietli ) (u tru4n6511

I tako govore1i poda se pribliiati vrime od poroien'ia Isusova..A slavia Diva to dobro znaie i zoto poide ter pokliate i pustidoti oni svoji pristatki i slartni vlasi za zlamen'ie divstva itistode svoie, zai divam se pristoii nositi vlasi niz pletapui6eni, a ne onim ke dive nisu. I zato svim nevisticam, kadaie peljaiu k nevistacu sromu, iimaiu se niim pustiti vlaslniz-pteta za zlamen'ie difstva i \istode od puti. I zato prislatka

e svilene plahte remske (iz Reimsa)3 z.epita,6it ie po talij' zeppare (: napuniti, nabiti), daklc

ne5to kao madrac, strunjada.a izabrani

484485

-_-----l]Tr

Tu se vide sve crnike,smrici o5tri ter planike,andipresi tere borii datali i javori,

gora, polje'svekoliko;vijte dudo priveliko:votrki pasu i kozlice,janjci skadu i ovdice'

Ptice lete po svem,polju,nu gljedajte, ja vas molju,jo5 pol noii ni mirxrlo,a sve se je prosvitlilo.

Verovati gdo Ce moii,da dan rnoZe biti v noCi,jo5 se zora ,ni rodila,a zemlja se j' prosvitlila.

I tako pastiri meiu sobom govoredi eto an'iel boiii pridak njima i rede:

89.

MUKA SVETE MARGARITE

Latilsfa legeada o_.n1gci i smrti. Margarite nastala je u ra-nom srednjem vijeku. Sirila se u priievodima na narodnim iezi-cirna, zatim se pretakala u stihove i na kralu XV. stolieii sedramatizirala. Hrvatski prijevod legcnde u prozi saiuvan ie uPari5kom zborniku (Code Slave 73) iz 1375. g. i u Oxfordsi<omzborniku (Can. lit. 414) iz pod. XV. st., oba pisana glagoljskimprsmom.

Dramatizacija legende na na5em ieziku u osmeradkim dvo-stisima nalazi se u tri latinicom pisana nrkopisa. Naistariii i nai-bolji je rukopis firentinske biblioteke I-aurcnzianc bisan ncsclicna prijelazu XV-XVI. stoljeia - samo n.ru men jkl ju pr.va-(r2.1stiha. Drugi je Sibenski (Vrandiiev) rukopis iz drurgc' pr-rl. XVI.stoljeia, a treii ie Zadarski rukopis iz XVII. st. koii picnosi nazavr5etku datiranje: Lit tisuia pet sat rtiSe (ti. 1.500). Tekst Lau-renziane publicirao je zajedno sa studiiom i paralelnim tekstGvima taliianski slavist Carlo Verdiani u Ricercltc slavistiche v.1957. Sibenski i zadarski tekst obielodanio .ie Fr. Fancev u Na-stavnomttjesniku 33 (1925) odnosno uGradi XI (1932).

Ova dramatizacija predstavlja kasnije razdoblie na5ih pri-kazanja vei po svojoj temi - svetadkoj legendi. Piema Verdia-niju, dramatizacija (i versifikacija) nije izrattena ni po latinskoini po talijanskoj dramatizaciii, vei ie nastala kod nas na osno.,rilatinske prozne legende. eak isti pisac poku5ava dokazati da ieautor ove dramatizacije kao i drugih priloga u zborniku Laure"n-ziane sam Marko Marulii. Dok se*to ne a"ohZe uzi-u-Ju

""aiizbor odlomke iz Muke svete Margarite kao primier na5e versi-ficirane i dramatizirane svetadke legende nastale potkrai hrvat-skog srednjovjekovnog razdoblja. Prvi odlomak (koieg nema urulopisu Laurenziane) preuzimamo iz Zadarskog rukopisa (a),a drugi iz Firentinskog (b). Svraiamo painiu na narodni i pastoralni ton podetka prikazanja. Pudka pjesma na ova.i motiv ie ipronattena (Ovce pase Zadarkinja Mare - Grada XI. I8l.

ea govoriS ti, nebore,ali joiie 6ekaS zore,,briz se tebi jo5 noc diniter se dudi$ misedini.

Eto sunce vi5e gore,viditi ga vas svit more,ali ti se jo3ie sanjater'ti ni jo5 dosti spanJa?

Ne htijte se vi bojatini za dudo jo5 jimati,navi5iuju vztrn vesel'je,sina boZja porodjen'je.

A sada se veseliteter u Betlem vi pojdite,

z val.ida

Odgovara drugi pastir:

Nisi veie v noinoj tmini,to te sunce jur ne hini;stani gori, ni do span'janiti veie do leZan'ja,

jer pastiri ki su bdilijur su stada naPojili,zato stani tere hoditere vreda pojmo k vodi.

da naS rodjen jestsPasitelJ,

svega svita odkupitelj:koga rodi slarrna Diva

on u jasli,h sad pribiva,s njim je Diva tere staracOsip, volak ter tovarac.

Po anttelovim uputama pastiri podo\e u Betlem i nadolcopisani prizor. Pozdravliaiu Maiiiu i mole ie da im pokaletiietiia.'Po iednoi verziii tu ie kraj, a po drugoi (TomaJI'certoi) Mariia pokazuie diiete pastirima i priia im o navioStenii.t i por:od\niu, a'oni odaii poiast Mariii i Isusu; zatimpastiri 6dlaze pieiaiuii piesmi: "Proslavimo oca Boga 'ki nam posla sina svoga< itd.

486 487

a)

Podinje muka svete Margaritc

Bucle sveta Margarita ovce pasti i pasuti bude pistttttpeti ovako:

rava reste, cvate cvitak,reste zdravje, dobar Zitak.

Rosna trava reste svlttllt,nabrizgajte mlika ttrtlrrf

Pasite se prez obzirada pastirom date sira,

ki deiljaju va5i runida su lipa vlasa Puni.

Pastiri vas hote Prati,bistre vode naPajati,

da vam na Prud PaSa btrtlo,ne bledite,r Pas'te svrrrlel

Trava reste, rumen cvililk,vam ovdice dobar iitak,

ja sam vendac oPravila,na glavicu Postavila.

Pasite se, ovce z'drave,zelene je dosta trave.

Ne stra5'te se vuka ljutani ovoga rnoga Pruta.

Pas'te s mirom Po tom Polju,da ste site sve na volju!

Po travici toj zelenija iu brati cvit rumeni

ter 6u sebi vendac viti,dokle trava vas nasiti.

Pasite se, ovce mile,sve ste lipe, sve ste bile.

To rekii, izaide iedan gospodin ilnenom Olibti i Tapttt'ltl*slugam svoiim da uhite divoiticu ka pase ovce:

Sluge moje uhititedivojdicu ku vidite,

koja ove ovce Pase,kako zlato jima vlase!

Prived'te ju brzo k meni,da upitam ime Zeni!

Ako ona prosta bude,zvat (e mi se Zena svude.

Ako bude zakuPljena'od mene ie bit ljubljena.

Pinezi iu nju Platiti,hotnica ie moja biti.

Mnogu lipost ona iirna,ustrili me nje odima.

Cii velike nje liPostiudinim joj dobra ckrstl.

Brzo po nju sad Pojctittrter ju rk meni doveclile;

Na tom rnisti vei ne stollc.sada, sada Po nju Po.itr'l

PojchL sluge i uhite svetu Margaritu, a ona poie govorill:

Pomi,luj,me, gosPodine,ne iin' da mi duSa zgine!

BoZe, ki si Pun milosti,s Poganskih -" ttlp"'ut'l

488

t ne blejite

da pri neg me o,n umorl,rnoj mu jazik od,govori!

Tvoju kriPost skaT' velikukacla budem Pri krvniku'

U poganskoj jcsam r:uci,kako ovca mcu vuci.

Od ptidala kako Pticalaiena ,sam ja divica.

JaSe ,mene sad tuZnicukako ribu na udicu.

Kakono zvir u tenetupridoh u mnoi sad

Proklcttt'Slavni BoZe, Pomoz\ me,

u potnibi ne Pusti me!

l'tttltt slrtge gospodinu i do'vedu svetu Margaritu' i ieclanpride i re6e:

Diverujez ona Boga,propeli su PoPi koga.

I ivim srcem njega slidi,boge naSe menavidi.

ttlibri se rcromini u obraz tinedi iu k sebi priti i re\e:

',1,,r rri IJoZe, ti udini,l.r '.t' moj& Put ne shini!

lr rrz,llzi clivstvo rmoje,

t,r,,:.ltiruke k meni tvoje!ll p.nlr)c mi, BoZe, budi,

r r,lis kimi jesam ljudi!I rrrr rl it'trstVo anoje dini

,l,r sc, BoZe, ne Prehini.Nr .nn'si pamet moju

,l,r rrt: pustim veru tvoju!Ar,'t, l;r mi Po5lji svoga

l, r ,'lovika smore toga!I tt r or i mi kriPost tvoja

l,.rnrct i s njom usta moja,

I r.r vclikost, gosPodine,rrr s niom sloZna dojistine.

t ln,r vaSe boge P'suje,,r it'dnoga Boga Stuje.

ll,,,li ntalo, Zeno, simo,,,rllirrcla si neka vimo!

lllr' rram pravo Povidatit|r sc rri htis strahu dati!

Pravi meni, koga s' roda,ka li jesu tva gosPoda?

Nu jesi li Prosta Zenaali s' raba obuiena?

i kr5iansku veru slidim,a tv6 iboge nenavidim.

Odgovori sveta Margarita:

Odgovori Otibri svetoi Margariti:

l'.,,1,.rr Boga, rec' trni, slcrveS? Svaki strasi sad ostavi

l''r,n i#enom njega zove5? ter istinu meni pravi!

Nr'.:rrn raba zakuPljena,,l;r ia jesarn Prosta Zena

, U Fanceva: Di tteruie.:t ncmoj

489

rl

To rekii, izaide iedan gospodin imenom Olibri i zapovidaslugam svoiim da uhite divoiticu ka pase ovce:

rava reste, cvate cvitak,reste zdravje, dobar Zitak.

Pasite se, ovce zdrave,zelene je dosta trave.

Ne stra5'te se vuka ljutani ovoga rnoga Pruta.

Pas'te s mirom Po tom Polju,da ste site sve na volju!

Po travici toj zelenija iu brati cvit rumeni

ter 6u sebi vendac viti,dokle trava vas nasiti.

Pasite se, ovce mile,sve ste lipe, sve ste bile.

Pomiluj'me, gosPodine,ne din' da mi du5a zgine!

1 ne blejite

Rosna trava reste svuda,na'brizgajte mlika duda!

Pasite se prez obzftada pastirom date sira,

ki de5ljaju va5i runida su lipa vlasa Puni.

Pastiri vas hote Prati,bistre vode napajati,

da vam na prud PaSa bude,ne bledite,r pas'te svude!

Trava reste, rumen cvitak,vam ovdice dobar Zitak,

ja sam vendac opravila,na glavicu postavila.

Pinezi iu nj'r.r platiti,hot'nica ie moja biti.

Mnogu lipost ona jima,ustrili me nje odima.

Cii velike nje liPostiudinim joj dobra dosti'

Brzo po nju sad pojditeter iu ik meni dovedite;

Na tom rnisti vei ne stojte,sada, sada po nju Pojte!

Boie, ki si Pun milosti,s poganskih me ruk

oprosti!

488

Pridu sluge gospodinu i dopedu svetu Margaritu, i iedttttpride i rede:

Diverujez ona Boga,propeli su PoPi koga.

I svim srcem njega slidi,bose na5e nenavidi.

Otibri se promini u obraz \ineti ju k sebi priti i rede:

a)

Podinje muka svete Margarite

Bucle sveta Margarita ovce pasti i pasudi bude pisampeti ovako:

Slavni Boie, ti udinicla se moja Put ne shini!

'I'i uzdrLi divstvo moje,prostri ruke k meni tvoje!

t.l pomoi mi, BoZe, budi,vidi5 kimi jesam ljudi!

t)miljenstvo moje dinicla se, BoZe, ne Prehini.

Nc omrsi pamet mojuda ne pustim vem tvoju!

An'jela rni po5lji svogaki dlovika smore toga!

Otvori mi kriPost tvojapamet i s njom usta moja,

'llva velikost, gosPodine,ni s njom sloZna dojistine.

Ona vaSe boge P'suje,a jednoga Boga Stuje.

Hodi malo, Zeno, simo,odkuda si neka vimo!

Hti' nam pravo Povidatiter se ne htig strahu dati!

da pri neg me on umorl,rnoj mu jazik odgovori!

Tvojr"r kripost skai' velikukacla budem Pri krvniku.

U poganskoj jcsam ruci,kako ovca mcu vuci.

Od ptidala kako Pticalaiena ,sam ja divica.

JaSe rnene sad tuZnicukako ribu na udicu.

Kakono zvir u tenetupridoh u mnoZ sad

Prokletu'Slavni Boie, Pomozi me,

u potribi ne Pusti me!

Pravi meni, ,koga s' roda,ka li jesu tva gosPoda?

Nu jesi li prosta Zenaali 's' raba obuZena?

Sluge moje uhititedivojdicu ku vidite,

koja ove ovce pase,kako zlato jima vlase!

Prived'te ju brzo k meni,da upitam ime Zeni!

Ako ona prosta bude,zvat (e mi se Zena svude.

Ako bude zakupljena,od mene ie bit ljubljena'

Pojdu stuge i uhite svetu Margaritu, a ona poie govoriti:

Odgovori sveta Margarita:

Nisam raba zakuPljena,da ja jesam Prosta Zena

2 U Fanceva; Di Yeruie.s nemoj

i kr3iansku veru slidim,a tv6 iboge nenavidim.

Odgovori Olibri su)etoi Margatiti:

Koga Boga, rec'trni, slove5? Svaki strasi sad ostavit?n irienom njega zove5? ter istintr meni pravi!

489

tOdgovori sveta Margarita: U mom stanu hoieS stati

i mojom se Zenom zvati.Mnogu hoieS dast jimiti,

draga CeS mi svrh svih biti.Slavim, zovem gospodina

Isukrsta BoZja sina,ki proklinje boge tvoje

i uzdrii divstvo moje.Do ovoga, znaj, vri'mena

ne pogrdim ja imena;jime hoiu t' povidati

i kako ,se dinim zvati:

Pojte vreda, sluZbenici,Zeni ka je u tamnici,

Zad ni5ieti toj se daje5tere Zivot svoj izdaje6?

Ne hti' ,tako morit tebe,jur pomiluj sama sebe.

a nadelnik rodas ite, skra(eno idite

Ja sam roda plemenita,ime mi je Margarita,

Patriarkar rnoj bi otacki nimaSe blaga ko,nac.

Bi poganin kako ti si'duSu zgubi za zli grisi.

Jistinu ste svu sliSalida ste mene upitali.

ter ju k meni dovedite,sada, sada po nju itels

Hti' Stovati naSi bozi,darovat [t'] iu dari mnozil

lzvwn toga, toj lipostidati hoiu pinez dosti.

Odgovori sveta Margarita:

Odgovori Olibri:

Veruje5 li ti onoga DiS li, njega da svud slove5ki

-bi propet od nas Boga? i na pomoi sebi zove5?

Odgovori sveta Margarita:

Zginu tvojih otac slava, Kada Isus ov svit ojde,ler prope5e Boga prava. u nebesko stanje pojde.

Od njih svaki zlo dostiZe, U njem hoie kraljevati,prot Isusu ki se zdviie. nigdar konca ne imati.

Rasrdi se Olibri i reie:

Uhitite tu divicu jer protiv se meni srditer ju stav'te u tamnicu, a boge nam sve pogrdi.

Stave svetu Margaritu u tamnicu i poine Olibri iinitiposvetili\|e bogom, i dospivii sede i reie slugant:

Bog zrra, ki zna svaka dilada je meni du5a mila,

i to neie nigdar bitida iu ,njemu sagri$iti;

on jes'po kom divstvo nosim,ki rni daje sve 6a prosim.

On to more dobro znati,k tebi neiu ja pristati.

Ti nigdare tolikojene zneme5 me z vere moje.

Ki put podeh ja sliditi,nigdar neCu ostaviti.

Znaj da duJa rna verujeBoga koga svaki Stuje,

prid kim zemlia sva trepedei boji se more vede;

prid kirn jesu vitri v strahui svi mrtvi ki su v prahu,

gdo mu dini dast, po5ten'jepo svem svitu sve

stvoren'je.Boga slidim koga stan'je

nigdar nima pomanj,kan'je.Za njega iu ja u,mriti

i u svaku muku priti.

Pojdu sluge i privedu srtetu Margaritu, i kad dojde,reie njoj Olibri:

Nigdar rnene ne prihini5ni s moje me vere snimi5.

Pripravna iu na sve biti,ke mi muke hoi zaditi,

Isukrsta cii ljubavina svaku me rnuku stavi,

da divice sve ostale'sa mnom skupa Boga hvale.

trsus sebe da propeti,na5e du5e s pakla zneti.

Meni ni5tar ti ne priti,ne bojim se za nj umriti.

Prevelikim Bog poSten'jemzlamenal me jest

zlamen'jern.Zato te se ja ne bojim

ni se klanjam bogorn ..tvoJrm.

Gdi ne dasti5 rnoje boge,podam tebi rnuke rnnoge.

Pogrlbim te prez milosti,rastrkat iu tvoje kosti.

Ako rnene slidit bude3,velu slavu ti dobudeS.

Odgovori Olibri:

Odgovori sveta Margarita:

Ljubit iu te vei ner sebe,ne ostavirn nigdar tebe.

Md Zena ie5 prava biti,ako sama bude5 htiti,

i sva dobra ka su rneni,tebi budu, mojoj Zeni.

490 491

il

Sruge moje, vei ne ::':,':'"u" i,'r!\T:,, uuu zdvignitevreda s ovom ienom pojte ter Sibami svu izbijte,

i prid ovim dudnim pukom kad se rnene sad ne boji,mudite ju straSnom

r.lkom! neg protiva meni stoji!

Margarita hrabro podnosi biievanie i ispovijeda stojuvjeru. Olibri ioj dade tupati meso.

To rekii sveta Margarita, poinu ju i muditi i grebeni mesarazkidati, i videii Olibrij gdi njoi krv teciie zatisnu oti, nemoguti gledati gdi njoj teci\e, i svi ostali ki bihu s niim,

i tako posteti reie Olibrij svetoj Margariti govoreii:

To rekii, drakun otvori usta i polri svetu Margaritu, a onase prekriii u njem i tudie puknu drakun, a ona izaide vanka,

i toti diaval doide, i tako ona kleiee govori:

Margarita, kud se dila,da si sebi ti nemila!

Ne vidi,S li tvoje tiloda nigdire nije cilo?

Vele drago tebe moljuda udiniS moju volju.

Hti Stovati rnoji ibozi,jer njih St'uju ljudi mnozi,

il ieS umrit ti divicai prem kako jedna psica.

O pres stida, pse nedisti,nei'z bit vazda na torn

.mrstl,vrime skoro hoie priti

da mi hoie5 zaviditi.Tilo li iu rnilovati

ko iu crnoj zemlji dati?Ako tilo sad pomilirn,

Isukrsta ja uhilim.

Odgovori sveta Margarita Olibriju:

Gdi li ,rnene ne usliSiS,smrtju sebe ti uliSiS.

Moj zaisto rnad ie bitiki ie t' tilo razru5iti.

Rastrkati hoiu t' kostiod velike te liposti.

Viditi teo odi mojiizbrojeni udi tvoji.

I to vide tolikojeki okolo tebe stoje.

Kud bi du5a tvoja po5latu bi rnoja v m'uke doSla.

Ja to tilo krvi punim,neka duSu ja okrunim.

U nebeskom stan'j'u go,riIsus meni raj otvori.

Ne stra5i me vei nikto,re,ni5ta tvoi rni strah ne morc!

Hvalei slavim, Gospodine,tvoje jime dojistine,

ki usliSi molbu moj,ui poslu5a kripost tvoju.

Isukrste, vidni rkralju,tebe slavna sada hvalju,o

ki me zvalito iz drakuna,jerbo ,straha bih ja puna.

Stup si vere ti krstjanske,progonitelj jes' poganske.

Podetak si od mudrosti,ti Bog jesi pun milosti.

Slavni kralju o an'jelski,stvoritelju o nebeski,

utvrdi mi pamet mojui ulcripi veru tvoju!

Vidih moje verne duSei gdi drakun mrtav pude.

Ostavi se divs'tva rnoga,djavle stana paklenoga.

Ho6' liu du5e vei tentati,svega 6u te sad sentati.ts

Meni li si hotil priti,djavle crni, prehiniti?

Vidih mrtvu ubojicuki me poZritt ncvoljniou.

Vidih usta gdi otvori,da ga tvoja moi umori.

Vidih njega jidost zalada jest sasvim pomanjkala.

Vidih njega sve otroveda smogo5e ru,ke ove.

Verujuii kriia svetabih z drakuna van izneta.

Vidih njegarz svaka zalada na zernlju jesu pala.

Vas razvrZen vidih pakal,Zrlac od du5 da je pukal.

Vidih gdi moj kriZ procvitaraba tvoja Margarita.

Vidila sam veru mojugdi pokaza kripost svoju.

Ne zna5 da ja jimam Bogapomoinika svemogoga?

Ostavi se, ubojice,mene BoZje sluZbenice.

Isukrst je moj spasitelji svega zla obranitelj.

Poiavi se davao i moli Margaritu da ga pusti na slobodu,dosta je |to mu ie brata umorila.

To reksi popade djavla sveta Margarita za vlasi i vrie s niirntsna tla i sta mu na grlo i reie mu:

Margaritu bace opet u tamnicu. Tu se pojavi zmai (tlavao),a ona se molityom predaje Bogu.

8 kledeiio hvalimto izvali11 U Fanceva: pozri.1: njegovats baci gata hoie5 li15 bit ie isto Sto Sentati (u ARi), i to u prenesenom znadenju

"izlemati<' neces

i

492 493

A nedista hudobino,pri vojnik'u zla gidino,te

zna5 li da sam ja divica,Isusova nevistica?

Pravi meni, hudobnjade,duS 'ubozih udavljade,

Vele drago tebe molju,ne hotij me bit na volju.

Tz grla mi iznem' nogu,jer mi dajeS tugu rnnogu.

Odgovori djaval sttetoj Margariti:

Sve stvoren'je njega hvali,svi narodi veli i mali.

Isusova slavna dikane pomanjka viku vika.tz

odkuda je narav tvojacii ke stojiS prez pokoja?

Ma dila iu t' povidati,ni5ta neiu t'zatajati.

Htij me malo popustiti,sve hoiu ti izustiti.

l odkada sArn Bog Praviprorodastvo u te stavi,

irra si se udinila,sva si uda prominila.

V tebi jest BoZje zlamen'jezrko mi daje umoren'je.

Sada jesi okrunjena,sve kriposti naPu,njena.

Sluge moje, otiditevelik kotal donesite,

Vsemoguii o Isuse,Margarite gledaj suze,

Olibrii rasrditt se rete slugam:

Sad jest bila tva prilikaod;bilode bila mlika.

To zlamen'je v ruci ima5kim no mene ti uibiia5.

Isus v tebi sam pribiva,njegova se bojim gniva;

svezana me zato drZiS,tere na me tako rnrzi5.

da plamikorn oganj gori,Marsaritu da umori.

ti ranreLi uzu rnoju,sad pokaii kripost tvoju

titdl

Glas s neba osokoljuje Margaritu obecavaiuti ioi raiskukrunu.

To reksi sveta Margarita popade [djavla] i pota ga bitigovoredi: Marearita prisiliava dapla da ioi ptizna otkuda ie izalao

i-"t-tiaa mu moC. A kad ioi ie obeiao da nete tiniti zla-toii"*i. ona sa ie otpustild. Olibri dade ponovno muiiti

Mai'garitu kad ie- drskb odbila niegove zahtieve.

Pusti srteta Margarita, djaval govori:

b)

Znaj da Bezes ja se zovem samo sada ruke tvojei rnnogo se v paklu slovem, izbodoSe odi rnoje,

pak Belzebub prozvan jesam, sva plamikom moi mi zgori,zad prijatelj Bogu nisam. jer mi brata ti trmori.

Ciia rnene pravil8 rnnozi Zato nad mnom irnaS oblaststvoreni su svi ubui, ter rne prognat hod u

i ieral sam ja njih muku propast.lobi sam [v] tomu ja nauku.lo Od ,tebe straha prija nimah,

Ja vsakomu dviZem rati, jerbo biSe zemlja i prah.nigdor meni moi rne skrati, Odkad Isus u te pride

mene velik strah obide.

16 gidino, moLda od turskog >gidiu, tlidija, rogonjarr nikadra Zadarski: pravedni.re Zadarski i Sibenski: ier sam na tom bil nauku.:o Ovom dvostihu izmijenili smo mjesto prema Zadarskom-

Donesu sluge kotal i staviv ga na ogani puna ttode reciOtibriiu:

Ca nam rede svitlost va5a Hti nam sad zapoviditisve zasluZi sluZba na5a. da imamo udiniti.

Evo kotal rni naSli smo Drv donesli smo dostiki vam sada donesli smo. za sluZiti tvoj milosti.

Olibrii slugam reie:

Oganj vreda naloiite KuZeljom ga din'te vriti,kotal vode napunite, jer ju hoiu umoriti.

sad vreda to opravite, SveZite njeje rukeMargaritu v kotal stavite. neka sli5a veie muke.

Sluge nalole ogani i statte kotal s vodom na ogani, a unutrasveiu Margaritu koia buduii u kotlu na ognju poine govoriti:

zr Zadarski je ispravio stih:. Bolie rt tebi iest zlamen'ie.

494 495

F

To rekfii sveta Margarita u\ini se trus. Pride golubica nosedi

Trrnu svetoi Margiriti i sede na glatu nie i odvezav|i se ruken1e t izaide van Podi govoreii:

Gospodine,'kralju qrravi,ti v spasen'je mene stavi,

odizz sebe svom jakostju,opasa se sad kriPostju,

zad si mene prosvitlioi mnogo si me uzvisio.

U tvoju slavu do istinesada pridoh, GosPodine.

To rekii sveta Margarita, sliia se glas iz neba svetoiMargariti govoreti:

Hodi k meni Margarita,kad ne lj,ubi5 sega svita.

Hodi k ,rneni, ma divice,Isusova nevistice.

Hodi k meni sad u Pokojgdi Isukrst pribiva tvoj.

To se sliiavii obrne se puk i podne tterovati Boga govoretl:

Mene pusti muka ova,jere me ti Pomilova.

Ogleda me ti Isuse,gdi prolivah pladne suze.

Na daru ti hvala buditebe hvale svita ljudi.

Ne pomanjka tvoja dika,slavni BoZe, viku vika.

Hodi sa mnom ,kraljevatiu nebes,kom stan'ju stati.

Margarita jes' blaZena,boZjom krunom okrunjena.

Hranila si divstvo tvoje'sve divice hod gdi stoje.

Poznali smo da je pravii dostojan da se slavi'

RJEENIK

abiie adv. odmah 10,11,19,21,22, 38, 39, 57, 58, 79

abit m. (tal. abito) haljina,mantiia (redovnidka) 32

ad m. (grd.) had, podzemlje,pakao 15,28, 30, 31, 53

aer m. (gr1) zrak 56, 57ale koni. (de5.) ali 57rzli konj. i part. ili, da li 3, 19,

27,28, 32,37, 78, 85, 89tilkati gladovati 12cLlmuino n. (prema staronjem.

Almuosen) milostinja 32, 36ambar m. (arap.) jantar, iili-

bar 57aniipres m. dempres 88an'jel m. andeo 21,37upoitata m. (lat. apostata) ot-

padnik 9ar, are koni, jer, da 19,32, 49,

52, 57, 63, 79arhibiskup m. (grd.) nadbiskup

41, 48arhijerej m. (grd.) veliki sveie-

nik, biskup 5, 10

32 Hrvatska kniizevnost sred. vijeka IQJ

Verujemo i mi Boga,Isukrsta vsemogoga.

22 odjenu

arhimandrit m. (grd.) rccltivni-dki poglavar 42

arhiprvad m. (prema tal. rnlct.prevede) prvi u zboru kzrnt>nika ili sveienika 6

arhiiakan m. (grd.) arhiclakonJ)

art f. (tal. arte) vrsta, zanima-nie, zanat 32

aspidov adj. (prema grL aspis)zmiiski 53

aiie konj. i part. ako, kada, dali 8, 10, 12, t9-21, 38, 40, 44,48

avgust m. (lat. augustus) atr-gust (poiasni naziv za rinr-skog cara) 5

az pron. ja l, 4,5, 12, 15, 18-22,26,27, 30,35, 38, 44, 48, -sl

baba f. primalja 21

baleitar m. (tal. balcstro) spra-va za strijeljan.ie strelicama81

Afibrii dade pobiti srte prisutne gledaoce. Margariri dutlaodsieti glavu. Ati krvnit se niie usudio izvriiti zapoviitldok mu-ona niie zapriietila da nete ttidieti kralievstva nebeskoga ako ie ne ubiie.

NAPOMENA

Nakon uvodnog pregleda hrvatske tniiZevnosti srednjcg vileta'- toii ie moZda i"previ5e dobio bibliografski karaktcr -iasniie ce iskoiiti ono Sto je u5lo u izbor,- a sto le rzostalo ,rziriesa. Time ie se uoditi i kriterij izbora tekstova: dan- Je lanKrftiri"ii iriio-bravni okvir Zivota srednjeg vijg$q,.-unu tar kojega se

vrio malo mjesta daje odlomcima iz Iiturgilsklh te,Kstova' oa Dr

vise miesta irstalo za prozne i pjesnid'ke tekstove koJr se.moqgsa vi5e"ili manie prava ubrajati u llnjiZevn-ost' Na tol osnovr poor-

i"r i"ri i"-i"t ltoui u grupd: I. Hisiorijski i pravni spomenici,'ri.'

-eibriirti- i- lt i"rei i ;ki i"t rto"l, III. " Apokri ti, rV. vizije, --v.

b.ia"Ji-ifiiiijina, VII Svetadke legende, VII. Pride i romani,.VIIr'F;;J;;';i";;:lk. P.ies*", X. Diarnsko pjesnistvo'. Najslabije je;;;Sta moralno-didaktidka proza koja ie u rukopisima stvarnoiraiobilniie saduvana. Razlog je tomu Stednja-pro-stora, a to. J.e

laZlos i izostavlianiu mnogih drugih tekstova. Prednost smo dall;;ffi3ri;;-tcoji" iaii u veiir stari-nu, ali ip-?k su neki vrlo starii"iiiio"i, liao 5"to su apokrifi i legende- i-z XIII-XIV. st' izostalii"-o- rtioe toga 5to su doista vrl,c defektno saduvani i za na5u;;;ffi -;.r1t;;iuiti- ipr. Zivot Makariiev, Poslanica o nedielii,Lii"iai- t' ti. Poitu'pustinjaku itd.)' Ipak smo neke takve od-fofit" pot

"Sali reproducirati nadopunlvli- praznine prepriiava'

niem tctsta po dnieiml;;;i-; (ii:r. Dieta'Pavla i fel<tb, Niko-.'ibioi"-iri,idrtle, Ltg"rda o Evstdtiiu). Priznaie1no +q sF nekiteksiovi u5li po'riadefu da se dobiie'Sira regionalna i kulturno'historijska panorama. USli su neki odlomci zato Sto su J.edrnl;;l;d.6i odiedene kniiZevne teme (npr. Kniige Kata m.udrog.a,Piii'a o prctnudrom Akiru, Pitania i odgovori i odlomci iz htzto'to1a). Iiko smo donijeli dosta pjesama. fgje ie danaSnji ditalacteEe'prihvati ti zbog njihove jednblidnos I i, bezlidnosti, ipak nismodonijeli ni sve kojE su nam poznate iz XIV. st., a kamoli sve oneiz XV. stoljeia, npr. one vrlo Sablonizirane pjesme il Ko-rdulan-skepjesmarice. JoS smo bili izbirliivij! Prema pjesniikim (kao i dru-gim) tekstovima koii su se saduvali iek u kasniiim rukopisima, aliie moZe pretpostaviti da im je matica iz srednieg vijeka.- ?-lnisrno donju g;anicu tog pojma zaokruZili na prve deceniie XVI'iiofj"Cu - rie dirajuiitr- sivaranje na5ih prvih renesansnih knji-

J4t

Zevnika. Isto tako priznajemo da smo se do neke mjere rukovodiliiezidnim kriteriiem: vi5e.smo dali miesta tekstovima u koiima jc"r,'eie ude5ie domaieg stvaralaitva (makar ono bilo i prevodiladk<rili kompilatorsho) i-narodnog jezika. Stoga su bibliiskoiiturgijskit"krtoni - ukliudujuii i himne i sekvenciie - slabo.zastupani.Niiho't bi iezii daria5niem ditaocu pravio veie smetnje za razu'm'iievanie i<ao Sto ie ift bjti teii svi oni tekstovi ko.ie ubrajanrou itaroJlavensko knjiZevno nasliiede"

Buduii da se vi5e-manie radi o starim tekstovima koii sunastali i prepisivali se tokom 400 pa i 500 godina, u razlidnimiezidnim i kritturnim sredinama, a isto tako i prema vllo razli-iitim izvorima (grdkim, Iatinskim, crkvenoslavenskim, d95\!m'taliianskim), razumliivo ie da su tekstovi desto do nas doSli uvrld tesko citljivom

-i shvatliivom obliku. Da bi se koliko-tolikoditaocu omoguiilo razumiievanie, rastumadili smo neka .mjes.tau bilieikama-uz svaki odlomak, a opie, manje poznate rijedi obja-snili smo u Rietniku; zbog boljeg snalaZenja u Rietnik su unesenii neobidniji <jblici iz dekl-inacije i konjugaciie' Smatrali smo daie korisno uz riiedi broikama

-oznaditi u koiem se na5em tekstuiiied nalazi. Zat6 su tekstovi numerirani.

Uz poiedini odlomak ili tekst napisali smo uvodnu glalu otekstu i ni"eeovim izvorima, da bi i to pridoniielo razumijevanju'Sam tekst, iko nije veii, doniieli smo u cjelini, dok-.smo iz.veiihtekstova i2abrali odlomke koie smo smatrali ljepSima, ali smoizostavljene dijelove ukratko prepridali (u kursivnom petitu).

Tekstove smo, kad god je to bilo moguie, preuzimali iz ori'sinala ili ih s originalima kolacionirali i transkribirali ih modcr-fiom latiniikom frafijom, bilo da se radilo o glagoljskom, Ciril-skom ili starolatinidliom originalu. Nastoiali smo da ostanemoSto bliie originalu, jer smatiamo potrebnirn..da naSa dana5njaditaladka pubilika pride da izbllleg pogleda na5u- staru pisme-+osti kniiZevnbst. To ne bismo postigll kad bismo tekstove preveli naa""dSoli kniiZevni iezik, kako to dan-danas mnogi iine' Imajuiiiitt*,i Sardnilo i nedosljednosti grafije i ortografije starih rukopisa nije bilo moguie ni na5u transkripclju. posve uJednac.ltl.i< tomu niie bilo moguie napredac - s obzirom na raznollkeitadiie ieziEnog i ortdgrafskog razvitka - davati i izjednadenaditanja -s

clasovnim asirnilaciiama (osobito kad se izgubio polu'slas)" pa imo radiie ostavili neasimilirane suglasnidke skupove.6d 'osialitr vaZnijih pojedinosti naSeg postuP]<a. navodimo: gla'soliski i iirilski poluelas na tzv. slabijem poloZa.iu odnosno nainiestima edie ie^ono u na5em ieziku otpalo mi smo izostavili;ndorotiv edie s6 poluslas kod nas reflektirao kao glas a, mi smoea'reprod-*uiirali kao E smatrajuii takav poluglas kao danak tra-dicionalnoj ortografiji, a konadno on se u XII-XIII. st' jo5 nasvoj nadin izgovarao; alo je poluglas P98re5no bio. pisan na r.njp-stu"etimolo5(og a, onda s-mo ga-bez daljnjega pisali -a,' kad jenoluglasu bila funkciia ortografska, ti' da obiljeZi kako konsonanti+i \ n+i treba odvbjeno izgovarati, onda smo na mjestu polu-glasa pisali apostrof, daklo. I'i i n'i; naptotiv takav smo. apostrofZanemarili kod skupova d+i i t+i, jer se oni i bez njega izg<>

raraiu di i ti, dakle piicmo: tcsel'ic, irttin'i.c, an'iel, all tudie.,,iiii'i. lKLa tr'iakvim pozrt i.iama trm.iesto poltrglesa stoji znak i,*i lm" ga u konzervativnijim tel<-stovitna.zaclrlali, a u mla'limaiamiienitl al'rostrofom (clakie peniie i pcn'ie) oclnosno zatlctnariliTiiii ptticl. Uopc'c s r-rbilieZavanjem.glasa f irlra u naiit'u rukt>

"li-i-d neiviie 'pr.blcm:r, 1er za ni pisari

'isrt i.ri.rli stalnih

bravita. Stt-,ga smo sc drZ;-rli nekih opiih nadela u izgovoru staro-iiivcnskitr i starr,,hlvatsi;ih pozicija kao ito ie izgovol glasa 7

nred elasom c na pocetku riiedi i iza vokala (iego, tricjc i sl'), :r

Lrcd Ilasom i iolaci ia ie desto ploblcmatidna pa s!ll.:i\'rr srr:ll-iiiirim' slui.aicv"inra drZlli na5eg- lcnjiZevncg izgovo* ( iilr ili ilt ).Siovo ",Icrun" redovito transkriliiramo kao ,, ier or:ro cloistll oclgt>.rru.a to* qlasu u dakavskom narjedju, samo smo glL u sigul-nt'rStokarrskori reproducirali kao d. Naravno da smo znaliove rz i Ilrad se moraju- ditati palatalno t-fanskribirali kao ni i Ii ('1i"9!,iitiif. 6i; ;t tide gldgoljsl<og -ili iirilskog. zt-raha "iatn, t-rtllLrtilii*6-i" da ga,"p.oJnciramo J kao i na5i ili'ci i karro jc-. r*ru.ci

i,"tie"i""o,"i to stoga Sto u Sarenilu tekstova ne bis*ro desto biliiigir."l'i*t " da ga iZgovaramo, ti. kao e, i ili.ie (dakle. li:p, svitlo);;; [-;ia" naSi piieri Fcsto gri ie5e pa ->jatn piSu na micstima gdiciii-i-iio rtuSoii iskonsko e tti i, i t-a!5vip smo sludaievima pisali

"'lii lt t"rrt.ir:bi smo ispravili u tebi); isto tako smo "jatn likvi-

trilnli i onda kad ga po .iczidnim zakoni,na trcba izgovalatr l.r,ii. irni smo ga repiod'ucirali kao ia (dakle: Ekov : Jakou, d'lrli;' -,iiiitil.

clago]jsko slovo ,.iun rcproduciramo jy, alt -ako ono.toii'-itpiea- gfus;' u, onda ga ttzimimo t<99 ,l' Qt.asgljtkg ?,1t"j'orchiicli smo, prema njegoloj stvarno.l vruednostt, Kao sc lll .c';ii';'s;;k;t;'k5r" iti siaioslavenskom ono- ie ir. Nismo. platilii^rf if ,

-ir-"6[ oUien"g >i< i >iZe<<. Kad smo u.starim pridjc'"'sllim

formaciiama naisli na pisanie n'n (npr. lsltnn) nlsmo sc-zncall;;;i;;ii;;postoiano ii ldakle: islind.n.l.jer takvih potvrda imai'" ti"Li- i"i.iio.'ima, ali'u kosim padeZima te u srednjery i ?q"';b;;4" ;imitirati' smo -n'ni, -n'no, -n'na y -t1i; -no i. -rza (dakle:7;t;i,'i;;it;, istina). Staroslavensko id, ukoliko niie u naS.im

tckstovima zamiienieno znakom utlerv'o, ostavilr :mo ncpromr1e-nicno (dakle: toiB.olde i togoie). - Kratice, ti' skraceno prsanJe

riicti. koiih po obidajima srednjeg vijcka ima mnogo, mt smobrjz clalin"jega razrje5avali (npr. stago : svetago, grtrt : gospo'

clina itd.).Naravno da ie, Llza sva obia5njenja, d-itaocu koji ne -pozna

slarosluvcnski i starohrvatski jezilt stosta jos pre.viti.potcskoca.MoZcmo rla ri:rmo trpozoriti da pripazi !? nqkg opccpol.avc:,ll \ llrlaie rr rfinasrrjcm jcziku c (pilie --pi(e, dollt - doct); sl(u.prnail-;'a"i" i,i tliirie l- liiie),' ilovo I kao vokal dlnrrs ic u (pl k -"iitl'rlti,,,--

t'uicu); / na lii'aju sloga ili riicii danas \e o (zttal -iii,iirli.'riA,tt.s/to j, Lli i id u-knjiZevnom jc icziku d (gosp.oia.-gotpi,iilu, dojtlc -- d'ocle). Osobina ie. staril-r tckstorra i priiedlogi lli ,,o um jr'sto Stokavskog u, pa se pisari nc ustrudavaiu pisati.visurecl suslasnika pa iak i ispred drugoga v (npr. vpasti, vvedi)'t-l'Cit,"urtinr tcl<stovina se desto na podctku riicii izgubi vokal i,osobito u prijcdlogu iz (npr. ittt - ilno, zgubit ': izgubiti)'

542 543

l"Pii';':1,o'3,k:"0;:,ti,Y'i,fiii|'::i€T?:?.ililliLl':t:."iso"i na - t (sit -ioskatkadagrasina"-rii;,'!y"1,;"1':,'!!);2-'

j!)i,'o',,o,f tSXii,'ot

- s/usaracr'l:et"Ztlilliilili nase proslosti znati u ovoj.knjizi

vidieti sliku vlastitog naroda i njegova kulturnog brca u oavnrmi zdboravljenim vremenima.

VJEKOSLAV STEFANIC KAZALO

stoljeiima hrvatske knjiZevnosti (Ivo Frangei)

HRVATSKA PISMENOST I KNIIZEVNOSTSREDNJEG VIJEKA(Viekoslatt StefaniC)

Historiiski pogledStaroslirveniko kniiT.evno nasliedeZapadno i domaiBi6liografiia

,e u knjiZevnosti .

I. HISTORI]SKI I PRAVNI SPOMENICI

41627OJ

1. Baidanska ploda . 69

i: N;ipiai si ltecaka 7r:. t-jeiopis popa Duklianina (hrvatska redak-

??r-E'- ---' ' 7tciia)+. i""it oopa Martinca 1493. 82

S. S.'f"iitic: KnjiZice od Zitia rimskih arhije-reov i cesarov, Riieka 1531' u)

o. Vi"ta"i.ti-ra'kon' 89

i. p"Tileri .tut"t 95

B: hiilI;- sv.-'Benedikta ee

9: ia;"fiiil;ile rianievaca rII. reda 105

II. BIBLTTSKI I LITURGI|SKI TEKSTOVI

10. Gr5koviiev apostol . 109

ii. Fni^t oio o rirudrim i ludim dievicama ' 111

ii: b;tj".tt na gori 113

i3. Fi;;; "id p-i"tr"u*. ' 116

i+. rii"illi'tiii,' mtualca 118

ii. l;;;^ -ib"kalipsa r2oio. i;;Ji i., tiitoiti"re, ka pozrtiiu . r23i;. i';il"i;'*.-bi'it" rzs

lln'atska knjiZevnost sred. vijeka JIJ

III' APOKRIFI

18. Diela Pavla i Teklei;: 6i;i; a"a'i:J i Mateja u.gradu ljudoZdera '20. Diela apostola Petra i Andnle 'it. Piotoevandelie Jakovljevoi2. Nikod"movo evanatelieZf. S*.t Bogorodice Marijei4: k;i; ui"piin"t"t"to lice Isuhrstovo v Rim i- ' ilk. pogiU" Ana i KajaPa i Pilat '25. O krsnom drvetu26. Zivot Adama i Eve

129t33138rA1L1L

r+ot49

154L59t6L168rv4180

185191200220lz5226

. JJ5

. 337

. 342

. 345

. 354

VIII. POUCNA PROZA

54. Knjigc Kata Mudroga55. Pitanja i odgovori (Besjede triju svetitelja)56. Iz Fiziologa .

57. Lucidar58. Cvijct krcposti (Cvit vsake mudrosti)

IX. PJESME

59. Himna Cirilu i Metodiiu .

60. Hrst vskrse iz mrtvih (Uskrsna himna) .

61. Pisan svctago Jurja62. Zat mi tuzis, duse .

63. Svit se konda64. Sibenska molitva (Pohvale Gospi)65. O Mariia, boiia mati

27. Avramova smn28. O prekrasnom JosrpuiB: X.ff,liJ,' T Htit i"",i"ii' i' re gendom' o s i s inu

N. VIZIJE

30. Varohovo (Baruhovo) videnie31. Pavlova aPokaliPsa32. Dundulovo vielcnie .

33. eistili5te svetog Patriciia '34. Prepiranie duSe s tiielom '35. Razgovoi me5tra Polikarpa sa smrcu '

V. CUDESA MARIJINA

36. eovjek prodao aiavlu svoju Zenu '37. O dievoici bez ruku

VI. SVETACKE LEGENDE

38. Zitije Konstantina - Ciriia39. Legenda o sv. Veieslavu40. Legenda o Evstatiiu I ..'41. Lelencla o sv. Aleksu (Aleksiju) '42. Cudesa sv. Nikole43. Legenda o sv. Mavru '44. Zivot Marije Magdalene45. Zfuat sv. Katarine46. Legenda o Ivanu Zlatoustom ' '47. Sveti Jeronim i lav '48. eudo sv. Jeronima sa Silvanom

VII. PRICE I ROMANI

49. Zih svetih otaca50. Barlaam i Jozatat51. Frida o Premudrom Akiru 'S2. d"-u"ul troiski (Roman o Troji)

35936rJO+

368370374377379382385388391

393397400

23r23s

439446468474481487

497541

29129s304?1)320

66. Danu se vsi ponizimo67. Spasi, Mariie, tvoiih vernih68. Bog se rodi v Vitliomi (BoZiina pjesma)69. Va se vrime godi5ia (BoZiina pjesma)70. Narodi se je kralj nebeski .

71. Prigovaranje blaZene dive Marije i kriZaIsusova

72. Pesan ot muki Hrstt-rvi .

t+5247252256262266271274278265zdo

73. Isusova mudila74. Versi boZia tila75. Tri Marije hoiahu76, Sekvenciia za mrtve77. Pisan na spomenutje smrti78. TuZenje du5e i tiiela79. Bratja, brata sProvodimo80. Tu mislimo, bratia, da smo81. Sekvencija nad iunakom mrtvim82. Blagoslov Puka83. Zenska liubav

X. DRAMSKO P]ESNISTVO

84. PlLrd Mariiin85. Mrrka Spasitelia naSegatl6. Skazanic slimicnia s kriZa tila lsusova87. I'r'iklrzlinic o ttsktstruiu IsusovttttS. O(l rrr.it'n j:t GosPotlinova89. Mrrl<a svctc Margitritc

RietnikNlp,, ln('rrir (Y. .S.,)

4044084104t24r442I423427430434

53. Aleksandrida

546 547

rT

i ' i:, ili'i' "lti''',,,t''

,'u'u""',1

q, ,ri i,,.f,, 11

'

t

rl

,r:riiliiir,iifrl,:if;ilifi ,,,,

HRVATSKAKNIIZEVNOSTSREDMEGA

WTEKA

filri;:rilii46qrytrigg*,"i;' I |',.lrrr;riiuiili{w

q

PETsrortrd*HRVATSKErulrZEvNOSTI

1

r\ \,r,1" Ji

$ X.

,, ji ', ,

n\

'j:j

.-;:;;.----"u

\ljl',,",'11,,,r, il

iii:jil- fi

.,,,1,,.,1 "!,1,',,r' i

,.*."",.*,."n,/

' '',.ilmill$lll'