spektroskopija.pdf

31
3. ULTRALJUBI 3. ULTRALJUBI Č Č ASTA i VIDLJIVA ASTA i VIDLJIVA SPEKTROSKOPIJA (UV SPEKTROSKOPIJA (UV - - Vis) Vis)

Transcript of spektroskopija.pdf

  • 3. ULTRALJUBI3. ULTRALJUBIASTA i VIDLJIVA ASTA i VIDLJIVA SPEKTROSKOPIJA (UVSPEKTROSKOPIJA (UV--Vis)Vis)

  • 2 Podsjetnik:

    Spektroskopske instrumentalne metode slue za prouavanjeatomske i molekulske strukture spojeva

    Baziraju se na interakciji elektromagnetskog zraenja sa uzorkom, pri emu promatrana (mjerena) tvar emitira ili apsorbira tono

    odreenu koliinu zraenja koja se mjeri i interpretira

    Elektromagnetsko zraenje karakterizirano je valnom duljinom(/nm) i frekvencijom (/Hz)

    Sunevo (bijelo) svijetlo sastoji se od ultraljubiastog (UV),vidljivog (Vis) i dijela infracrvenog elektromagnetskog zraenja

  • 3vidljivo svijetlo

    ultraljubiasto

    blisko

    daleko(vakuum)

    blisko

    infracrveno

    UV (blisko) zraenje: 200-400 nm, Vis zraenje: 400-800 nm

    UV/Vis spektrometri operiraju unutar podruja 200-800 nm

  • 4 UV/Vis zraenje (E = h) u molekuli uzrokuje prijelaz valentnih elektronau vie nepopunjene energetske orbitale

    Razlikujemo 3 tipa elektrona: , i n-elektroni

    -elektroni ukljueni u zasiene -veze zahtjevaju puno viu energiju za pobuivanje nego to je

    to energija UV-zraenja

    zato spojevi koji sadre zasiene veze ne apsorbiraju

    UV zraenje

    -elektroni ukljueni u nezasiene -veze ugljikovodika prisutni u dienima, trienima i aromatskim spojevima

    n-elektroni nevezni elektroni (nisu ukljueni u veze izmeu atoma) sadre ih organski spojevi koji sadre atome sa neveznim

    elektronskim parovima (kisik, duik, halogen)

    Apsorpcija UV/Vis energije zraApsorpcija UV/Vis energije zraenjaenja

  • 5 *

    n *

    n *

    *

    *

    *

    Prijelazi elektrona u pobuenom stanju:

    u *, n u *, n u * i u *

    Energija potrebna za dane prijaleze kree se u nizu:

    * > n * > * > n *

    (vezna)

    (vezna)

    n (nevezna)

    * (protuvezna)

    * (protuvezna)E

    n

    e

    r

    g

    i

    j

    a

    molekulske orbitale

  • 6 Prijelaz elektrona n u * zahtjeva najmanju energiju i karakteristian jeza nezasiene molekule koje sadre kisik, duik ili sumpor.U UV-spektrima daju slabu vrpcu.

    Prijelaz elektrona u * dogaa se u molekulama u kojima su svi elektroniukljueni u jednostruku vezu i nema slobodnih elektronskih parova, znaiu zasienim ugljikovodicima.Potrebna je visoka energija, niih valnih duljina od UV/Vis zraenja (

  • 7 molekula butadiena je primjer konjugiranog sustava

    Konjugirani sustavi: konjugirani dieni, polieni (sadre naizmjeninopostavljene dvostruke i jednostruke veze), kod kojih je omoguenopreklapanje p-orbitala

    Zakljuno u UV/Vis podruju apsorbirat e zraenje:1. molekule koje sadre grupe koje omoguavaju * prijelaz elektrona

    (npr: etilen, acetileni, konjugirani sustavi...)2. molekule koje sadre i n i -elektrone, pa je omoguen n* i *

    prijelaz elektrona (nezasieni sustavi sa heteroatomima koji sadrenevezne elekronske parove)

  • 8 molekulske orbitale butadiena:

    etiri molekulskeorbitale

    VEZNA MO

    VEZNA MO

    PROTUVEZNA MO

    PROTUVEZNA MO

    0 vorita3 vezne interakcije0 protuveznih interakcija

    1 vorite2 vezne interakcije1 protuvezna interakcija

    2 vorita1 vezna interakcija2 protuvezne interakcije

    3 vorita0 veznih interakcija3 protuvezne interakcije

    2 je najvia popunjena molekulska orbitala (HOMO)3 je najnia nepopunjena molekulska orbitala (LUMO)

  • 9 Prolazak UV/Vis zraenja kroz molekulu uzrokuje pobuivanje elektrona uz njihov prelazak iz najvie popunjene MO u najniu nepopunjenu MO

    HOMO LUMO

    etiri atomskeorbitale

    UV zraenje

    elektronskakonfiguracija

    osnovnog stanja

    elektronska konfiguracijapobuenog stanja

    E

    n

    e

    r

    g

    i

    j

    a

    *

  • 10

    butadien

    valna duljina (nm)

    a

    p

    s

    o

    r

    b

    a

    n

    c

    i

    j

    a

    UV- spektar butadiena

    max = 21 000

  • 11

    Vitamin A (retinal) poliacetilen benzen

    akrolein cikloheksanon

    Primjeri jo nekih konjugiranih sustava:

    Primjeri alkena konjugiranih saneveznim parom elektrona

  • 12

    Dio molekule koja je apsorbirala UV/Vis zraenje naziva se KROMOFOR

    Apsorpcija zraenja dana je Lambert-Beerovim zakonom:

    A = log (Io /I) = cl

    A = apsorbancija

    = molarni apsorpcijski koeficijent(ekstinkcija stari naziv; L cm-1 mol-1)

    c = koncentracija mol/L

    l = duljina elije/ cm

    Io = intenzitet ulazne zrakeI = intenzitet zrake nakon prolaska

    kroz uzorak

    Uzorak je apsorbirao zraenje kada je intenzitet zrake prole kroz uzorak (I) manji od intenziteta ulazne zrake (Io) i omjer Io /I je vei od 1.

    Kada je omjer Io /I = 1, A = 0 NEMA APSORPCIJE

  • 13

    Molarni apsorpcijski koeficijent () je mjera za intenzitet (koliko je jakomolekula apsorbirala zraenje pri nekoj ).Za spojeve sa veim (> 10 000 koja je karakteristina za * prijelazekonjugiranih polienskih sustava) potrebna je manja c (npr: 10-5 mol/ L)i obrnuto (c = 10-2 mol/ L za 10-100)

    UV/Vis spektar je graf apsorbancije uzorka (A) u ovisnosti o valnoj duljini ()

    [alternativno se moe registrirati transmitancija (propusnost) T = I / Iou ovisnosti o ]

    Spektralni podaci karakteristini za uzorak su:1. valna duljina(e) pri max apsorbanciji max2. vrijednost molarnog apsorpcijskog koeficijenta pri max apsorbanciji

    Vrijednost se rauna iz jednadbe: =

    A

    c l.

  • 14

    Veliina ovisit e o veliini kromofora, te o vjerojatnosti da e zraenje odreene biti apsorbirano kada pogodi kromofor (P = 0-1)

    = 0,87 1020 P a. . P = vjerojatnost prijelaza a = presjek kromofora (cm2)

    Faktori koji utjeu na vjerojatnost prijelaza opisani su selekcijskim pravilom.Npr: n * prijelazi elektrona su nii u energiji od * prijelaza, no im je do 1000x manji. Razlog tomu je to se n orbitale ne preklapaju dobrosa * orbitalom, pa je vjerojatnost prijelaza vrlo mala. Suprotno, kod * prijelaza se orbitale znaajno preklapaju, pa je vjerojatnost prijelaza P blizu1.

  • 15

    E

    n

    e

    r

    g

    i

    j

    a

    v

    e

    z

    n

    a

    p

    r

    o

    t

    u

    v

    e

    z

    n

    a

    Efekt konjugacije na vrijednost valne duljine apsorbiranog UVEfekt konjugacije na vrijednost valne duljine apsorbiranog UV--zrazraenjaenja

    Poveanjem konjugiranosti poveava se energija HOMO, a smanjuje energijaLUMO orbitale, pa je potrebno manje energije za elektronski prijelaz u visoko konjugiranim, nego u nekonjugiranim ili manje konjugiranim sustavima. Posljedino apsorpcija zraenja e biti pri viim kod vie konjugiranog sustava.

  • 16

    a

    p

    s

    o

    r

    b

    a

    n

    c

    i

    j

    a

    max = 20 000

    UV-spektar izoprena

    buta-1,3-dien

    maxmax = 217 nm= 217 nm

    Supstituenti vezani na kromofor takoer utjeu na apsorpciju zraenja(u ovom sluaju metilna skupina kod izoprena pomie apsorpciju prema

    viim s obzirom na butadien)

  • 17

    UV-spektar poliena pokazuje kako svaka dodatnadvostruka veza u konjugiranom -elektronskomsustavu pomie apsorpcijski maksimum oko30 nm u jednom smjeru (prema viim ). Isto tako se udvostruuje sa svakom novom konjugiranomdvostrukom vezom.Konjugiranou sustava javlja se tzv. BATOKROMNIPOMAK.

  • 18

    Terminologija za apsorpcijske pomakeTerminologija za apsorpcijske pomake

    1. BATOKROMNI POMAK pomak k vioj (crvenom dijelu spektra- niaenergija)

    nastaje prilikom poveanja KONJUGIRANOSTI

    2. HIPSOKROMNI POMAK pomak k nioj (plavom dijelu spektra-via energija)

    3. HIPERKROMNI POMAK k veem (poveanje intenziteta)

    4. HIPOKROMNI POMAK k manjoj (smanjenje intenziteta)

  • 19

    UV-spektar naftalena, antracena itetracena takoer pokazuju batokromni pomak (u usporedbi s

    benzenom). Tetracen je naranast

    jer grupe slabijih apsorpcija pomaknute

    ve pri crvenom dijelu spektra

    (do ~ 470 nm).

    Benzen kao konjugirani sustav pokazuje vrlo jaku apsorpciju zraenja blizu180 nm ( > 65 000), slabiju apsorpciju na 200 nm ( > 8 000) i grupu

    puno slabijih apsorpcija na 254 nm ( = 240).

  • 20

    Intenzitet apsorpcije varira od 10 do 10 000, a u naelu je nii kod

    n *, nego * (zbog selekcijskog pravila prijelazi n * suzabranjeni)

    UV-spektar nezasienog ketona pokazujevrlo jaku * apsorpciju na 242 nm, sa = 18 000 i slabu n * apsorpciju blizu300 nm i = 100.Za n * prijelaz potrebna manja Enego za * .

  • 21

    heksanheksan

    200360

    205255

    n __> *n __> *

    metilbromidmetiljodid

    C-X X=BrX=I

    etanoletanol

    175,000

    275200

    n __> * __> *

    nitrometanN=O

    heksanheksan

    1510,000

    290180

    n __> * __> *

    etanalC=O

    heksan10,000180 __> *heks-1-inCC

    heksan15,000171 __> *etenC=C

    otapalomax, nm

    PobudaSpojKromofor

    Tablica jednostavnih kromofora i njihovihTablica jednostavnih kromofora i njihovihkarakteristikarakteristinih apsorpcija zranih apsorpcija zraenjaenja

  • 22

    WoodwardWoodward--Fieserova pravilaFieserova pravila

    Vrijednosti max i za konjugirane sustave ovise o samoj prirodi konjugiranogsustava i njegovim supstituentima

    Ova pravila daju korelaciju izmeu molekulske strukture i apsorpcijskog

    maksimuma

    KROMOFOR

    AUKSOKROM

    Auksokrom je supstituent koji sam po sebi nije kromofor, ali poveava ili kada je vezan na kromofor (npr: alkilna, hidroksidna, alkoksi i amino-skupina, halogeni)

  • 23

    Tablica: Woodward-Fieserova pravila za konjugirane diene: vrijednosti zaauksokromne grupe

    Grupa Korekcija supstituenta (nm)

    Sljedea konjugirana C=C + 30

    Alkilna skupina + 5

    Alkoksi (OR) skupina 0

    Egzociklika veza + 5

    2,4-dimetilpenta-1,3-dien

    buta-1,3-dien

    KROMOFOR = 217 nm

    kromofor: 217 nm3 alkilne skupine: 15 nm

    pretpostavka max: 232 nm; naeno: 232 nm

    RAUN:

  • 24

    Boja i vidljivi spektarBoja i vidljivi spektar

    Organski spojevi koji apsorbiraju zraenje u UV-dijelu elektromagnetskogzraenja (200-400 nm) su BEZBOJNI

    Pigmenti su obojani anorganski i organski spojevi

    metiloran(boja)

    krocetin(iz afrana)

    -karoten(iz mrkve)

  • 25

    Poveanje broja konjugiranih veza izaziva BATOKROMNI EFEKT, pa takvi spojevi apsorbiraju u Vis podruju.

    ljubiasto-indigo plavo zeleno uto naranasto crveno

    VIDLJIVI DIO SPEKTRA

    Kada bijelo sunevo svjetlo prolazi ili se reflektira kroz obojani spoj (otopinu), jedan se dio Vis-spektra apsorbira.

    Onaj dio spektra koji preostane, a registrira ga ljudsko oko jekomplementarna boja

  • 26

    Boja apsorbiranogzraenja / nm Zapaena boja

    ljubiasta

    plava

    plavozelena

    utozelena

    uta

    naranasta

    crvena

    400

    450

    500

    530550

    600

    700

    utanaranasta

    crvenacrvenoljubiasta

    ljubiastaplavozelena

    zelena

  • 27

    UVUV--spektar spektar --karotena:karotena:

    a

    p

    s

    o

    r

    b

    a

    n

    c

    i

    j

    a

    valna duljina (nm)

  • 28

    UV/ Vis SPEKTROFOTOMETARUV/ Vis SPEKTROFOTOMETAR

    Pojednostavljena shema dvosnopnog spektrofotometra:

    ---- mono-kromator

    -------- referenca

    uzorak

    ------

    ----

    -----

    -----

    detektor

    detektor

    omjerizvor

  • 29

    I0 intenzitet referentne zrake po prolasku kroz otapaloI intenzitet zrake koja prolazi kroz uzorak

    UV 200-400 nm

    Vis 400-800 nm

    A = log I0 / I

  • 30

    Naelo UV/ Vis spektroskopije: prolaskom UV/ Vis zraenja kroz otopinuuzorka, dio se apsorbira (A), a dio prolazi (T)

    Otapalo koje se koristi ne smije apsorbirati UV/ Vis zraenje:etanol, heksan, voda, CH2Cl2

    Kivete (drai za otopine uzorka) su izraene od kvarcnog stakla, kojiproputa UV/ Vis zraenje

    UV/Vis spektroskopija

    U kratkom vremenu, spektrofotometar skenira UV/ Vis spektar i na

    detektoru registrira (nm) pri kojoj nastupa apsorpcija

  • 31

    LITERATURA:LITERATURA:

    1. D. A. Skoog, J. J. Leary, Principles of Instrumental Analysis, 4th Ed.,Saunders College Publishing, 1992.

    2. L.G. Wade, Organic Chemistry, 6th Ed., Prentice Hall, New Jersey, 2006.3. P. Y. Bruice, Organic chemistry, 4th Ed., Prentice Hall, New Jersey, 2004.

    Napomena: animirani prikazi (slike) na web adresama:http://www.youtube.com/watch?v=O39avevqndU&feature=relmfu