Specijalista socijalne medicine i specijalista medicinske ...
Transcript of Specijalista socijalne medicine i specijalista medicinske ...
spec. dr med. Nina Smiljanić
Specijalista socijalne medicine i
specijalista medicinske informatike
ELEKTRONSKA OBRADA PODATAKA
i ADMINISTRACIJA
• U svakodnevnom radu sa pacijentima u medicinsku
dokumentaciju unosi se velik broj podataka
• Ručna obrada podataka više ne zadovoljava potrebe
korisnika jer je spora i podložna greškama pri unosu
Elektronska obrada podataka
Elektronska obrada podataka predstavlja prvu fazu u korištenju računara u poslovne svrhe.
Osnovna funkcija:
1. automatizacija masovne ručne obrade podataka i
2. efikasno funkcionisanje organizacije uz što nižetroškove
EOP ubrzava unos podataka koji se automatsko obrađuju što doprinosi efikasnom funkcionisanju organizacije
Brzina i preciznost unosa i obrade podataka
se postižu automatizacijom:
jedan podatak se unosi samo jednom
automatsko obrada i distribucija celom sistemu,
velika količina podataka se ne unosi već se automatski
popunjava
sistemska kontrola ispravnosti podataka u računskom i
logičkom smislu
DEFINICIJA OBRADE PODATAKA
Podaci su skup činjenica, poput adrese, imena i prezimena, izmerenih laboratorijskih rezultata, rezultata testa ilivremenskih izvještaja. Razni snimci, zapisi i fotografije se mogusmatrati podacima.
Podela podataka: brojčani, npr. imereni TA, ŠUK, brojevi telefona... nebrojčani, npr. krvna grupa, imena i prezimena kombinacije brojčanih i nebrojčanih činjenica, npr.tipov
virusa – H1 N2
Obrada podataka je manipulisanje podacima radi dobivanjaupotrebljivih oblika informacija.
Obrada obuhvata brojčana izračunavanja, ali i premeštanjepodataka s jednog mesta na drugo.
Osnovna medicinska dokumentacija
U osnovnu medicinsku dokumentaciju u zavisnosti od vrste
medicinske dokumentacije upisuju se sledeći podaci:
1. Podaci o pacijentu
2. Podaci o zdravstvenom stanju i zdravstvenim uslugama
1. Podaci o pacijentu
1) Podaci o ličnosti
2) Podaci o osiguranju
3) LBO (lični broj osiguranika)
4) Podaci o izabranim lekarima
5) Medicinski podaci
6) Lična medicinska istorija
7) Porodična medicinska istorija
8) Podaci o invalidnosti i nesposobnosti
9) Podaci o faktorima rizika
10) Socijalni podaci o pacijentu
2. Podaci o zdravstvenom stanju i
zdravstvenim uslugama:
1) Podaci o poseti2) Razlog posete3) Lična anamneza i objektivni nalaz4) Dijagnoze5) Zdravstvene usluge pružene u toku posete6) Planirane zdravstvene usluge7) Izdati medicinski dokumenti8) Podaci o lekovima (medikamenti)9) Izdata medicinsko-tehnička pomagala10) Ugradni medicinski materijal11) Značajne medicinske informacije12) Pristanak pacijenta13) Podaci o plaćanju
PODACI / INFORMACIJE / ZNANJE
u sistemu zdravstvene zaštite
PODACI
Činjenica/e, zapažanje/a
INFORMACIJE
Obrađeni podaci sa određenim smislom / ciljem (da sedonese optimalna odluka)
ZNANJE
Kolekcija informacija koja omogućavarazumevanje, prosuĎivanje i odlučivanje
Zakon o pravima pacijenata
Član 20.
Nadležni zdravstveni radnik dužan je da uredno vodimedicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom, i daevidentira sve preduzete medicinske mere, a posebnoanamnezu, dijagnozu, dijagnostičke mere, terapiju irezultat terapije, kao i savete date pacijentu.
Medicinska mera je zdravstvena usluga koja se pruža u:preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacionesvrhe.
Medicinska dokumentacija
Medicinska dokumentacija predstavlja kratak zapisnik o stanju pacijentovog zdravlja, o radu na utvrĎivanju toga stanja, o terapiji i ishodu terapije.
Sastavnim delom dokumentacije smatraju se i razni tehnički pokazatelji i laboratorijski nalazi.
Osnovna svrha medicinske dokumentacije jeste da omogući pravilno lečenje pacijenta i da bude podloga za naučnoistraživački rad.
Predstavlja skladište informacija, u obliku sažetih ifiltriranih izveštaja, o susretima pacijenta sa sistemomzdravstvene zaštite i instrument za sigurnukoordinaciju, kontinuiranu i sveobuhvatnuzdravstvenu zaštitu.
NAMENA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE
1. ObezbeĎivanje podataka u zdravstvenoj zaštiti pacijenata,
2. Finansijski i zakonski dokument
3. Osnova je za različita istraživanja.
Elektronska zdravstvena dokumentacija
- definicija -
Trajna (doživotna) elektronska kolekcija zdravstvenih
informacija o individualnom korisniku – od rođenja
do smrti, koju formiraju ovlašćeni zdravstveni radnici,
a koja može biti distribuirana na brojnim
odgovarajućim mestima u odreĎenom obliku.
5 P elektronske zdravstvene
dokumentacije:
1. prava informacija
2.pravom pacijentu
3.dostupna pravoj osobi
4. na pravom mestu
5. u pravo vreme
INFORMACIONI SISTEM
sistem koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obraĎuje i
isporučuje informacije važne za organizaciju i društvo
tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog ko se
želi njima koristiti, uključujući
rukovodtvo, klijente, zaposlene i ostale.
ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEM
Integrisani komunikacioni računarski sistem za sakupljanje, obradu, izveštavanje i korišćenje zdravstvenihinformacija i znanja koji su podrška odlučivanju.
NIVOI ZIS-A
Komponente zdravstvenoginformacionog sistema
ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEM
STATISTIKA
Nauka koja se bavi:
Sakupljanjem
Klasifikacijom
Deskripcijom
Analizom
Interpretacijom
Prezentacijom
kvantitativnim istraživanjem pojava u cilju njihovedeskripcije, analize i generalizacije zaključaka
Kako do podataka ?
Direktno - ispitivanje pacijenta
Indirektno - pregledom
dokumentacije, izveštaja, protokola...
U medicini, podatak predstavlja pojedinačno zapažanje ili skup pojedinačnih zapažanja ilikombinacija prethodna dva.
Kvantitativni podaci
- Merenje (telesne visina i težina, ŠUK) – kontinuirana obeležja
- Brojanje (broj pacijenta, broj popušenih cigareta, broj obroka)
– diskontinuirana obeležja (imaju cele brojeve)
Kvalitativni podaci
- Podaci kojima pridružujemo reči, simbole, imena
(pol, bračno stanje, zadovoljstvo, osećaj boli, krvne grupe)
Podatak je obeležje koje se statistički obraĎuje
Kako obraĎujemo podatke ?1. SreĎivanje podataka
I grupisanje ili distribucija frekvencija (najelementarniji način obrade podataka)
II prikazivanje rezultata: tabelarno i grafički
2. Opisivanje podataka
I veličina skupa
II srednje vrednosti (mere centralne tendencije)
III mere varijabiliteta
3. Analiza – procena unutargrupnih i meĎugrupnih odnosa
4. Generalizacija zaključka
1. Sređivanje podataka grupisanje tj. razvrstavanje podataka u grupe ili
grupne intervale = DISTRIBUCIJA FREKVENCIJA
svakoj grupi ili grupnom intervalu pridružujemo određenu frekvenciju:
1. APSOLUTNA FREKVANCIJA
2. RELATIVNA FREKVENCIJA
3. KUMULATIVNA FREKVENCIJA
Definicije i primer za frekvencijeApsolutna frekvencija - direktan rezultat razvrstavanja jedinica posmatranja po
grupama ili grupnim intervalima.
Relativna frekvencija - odnos apsolutne frekvencije i ukupnog broja jedinica
posmatranja osnovnog skupa.
Kumulativna frekvencija- na predhodnu relativnu frekvenciju se doda naredna i
tako do kraja
Distribucija frekvencija- raspodela učestalosti je kompletan prikaz rasporeĎivanja
jedinica posmatranja statističkog skupa po grupama ili grupnim intervalima.
Starost Frekvencija Relativnafrekvencija %
Kumulativnafrekvencija %
20 – 29 4 2,0 2,0
30 – 39 11 5,4 7,4
40 – 49 43 21,0 28,4
50 – 59 82 40,0 68,4
60 - 69 65 31,7 100,1
Ukupno 205 100,1
Primer za grupisanje podataka
za numeričke - diskontinuirane podatke
Tabela - Distribucija frekvencija
Evidencija broja pacijenata Tabela br.1
Dan u nedelji
Frekvencija RelativnaFrekvencija %
Kumulativnafrekvencija %
pon 48 23,4 23,4
ut 40 19,5 42,9
sr 36 17,6 60,5
čet 35 17,1 77,6
pet 46 22,4 100,0
Ukupno 205 100,0
Primer za grupisanje podataka
za numeričke - diskontinuirane podatke
Grafikon za diskontinuirane numeričke podatkeBroj pacijenata u 5. nedelji 2013.
48
4036 35
46
0
10
20
30
40
50
60
ponedeljak utorak sreda četvrtak petak
dan u nedelji
Primer grupisanja podataka za
numeričke – kontinuirane podatke
Tabela - Distribucija frekvencija
Starost pacijenata
Starost Frekvencija RelativnaFrekvencija %
Kumulativnafrekvencija %
20 – 29 4 2,0 2,0
30 – 39 11 5,4 7,4
40 – 49 43 21,0 28,4
50 – 59 82 40,0 68,4
60 - 69 65 31,7 100,1
Ukupno 205 100,1
Primer za grupisanje podataka za kontinuirane numeričke podatke - Grafikon
Starost pacijenata u 5. nedelji 2013.
4
11
43
82
65
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
20 - 29
30 - 39
40 - 49
50 - 59
60 - 69
Primer za grupisanje podataka za atributivne podatke
Tabela - Distribucija frekvencija
Zadovoljstvo pacijenata Tabela br.3
Stepen zadovoljstva Frekvencija Relativnafrekvencija %
Kumulativnafrekvencija %
Veoma nezadovoljan 5 2,4 2,4
Nezadovoljan 11 5,4 7,8
Ni zadovoljanNi nezadovoljan
64 31,2 39,0
Zadovoljan 93 45,4 84,4
Veoma zadovoljan 32 15,6 100,0
Ukupno 205 100,0
Primer za grupisanje podataka
atributivni podaci – grafikon
Zadovoljstvo pacijenata
2.4%
5.4%
31.2%
45.4%
15.6%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
veoma nezadovoljan
nezadovoljan
ni zadovoljan ni nezadovoljan
zadovoljan
veoma zadovoljan
Kako napraviti tabelu u Wordu (1)1. Iz menija Insert biramo opciju Table:
2. Kad kliknemo na malu strelicu
ispod teksta Table, otvara se
padajući meni:
3. Možemo mišem preći preko
kvadratića i tako odrediti broj
kolona i redova koji želimo
Kako napraviti tabelu u Wordu (2)
Ili odaberemo opciju Insert Table i sami odreĎujemo broj
redova i kolona
Kako napraviti tabelu u Wordu (3)Dalje, Klikom na tabelu otvaramo dodatni meni Table
tools / Design, koji omogućava izbor različitih stilovakroz Table Styles za izgled tabele, ili Shading :
Kako napraviti tabelu u Wordu (4)
Tabelu možemo i sami nacrtati ako izaberemo opcijuTable tools / Draw table.
Kako napraviti grafikon (1)
•Postavimo kursor na mesto
gde želimo da ubacimo
grafikon.
•Izaberemo Insert/Chart
na radnoj površini
dokumenta i pojaviće se
paleta raznih vrsta
grafikona
•Odaberete željeni izgled
grafikona, kliknete
Kako napraviti grafikon (2)• Pojavi se grafikon sa tabelom u koju upisujemo
podatke koje želimo da prikažemo na grafikonu
Kako napraviti grafikon (3)•Tokom upisivanja podataka možemo odmah na
grafikonu videti sve izmene koje smo uneli
•Zatvaramo na x dokument sa tabelom i ostaje samo
grafikon
Kako napraviti grafikon (4)•Za doterivanje grafikona klikne se na grafikon i
prikaže se opcija Chart Tools i kroz dodatnu opciju
Design (automatski) ili Home birate boje (klik
mišom)
Kako napraviti grafikon (5)
- desnim klikom birate opciju Add Data Labels za
prikaz upisanih vrednosti uz stupce, a Edit Data da se
ponovno otvori tabela za upisivanje podataka
Šta smo prešli do sada?
Grupisali smo naše podatke:
u tabele (frekvencije)
i u grafikone
I sada sledi opis podataka...
Opis podataka
1. VELIČINA SKUPA
Statistički skup je predmet proučavanja statistike (predstavlja celinu sastavljenu od istovrsnih elemenata sa zajedničkom promenljivom karakteristikom)
2. SREDNJE VREDNOSTI (MERE CENTRALNE TENDENCIJE)
Aritmetička sredina: zbir svih vrednosti podeljena sa brojem članova
Medijana: centralna vrednost
Mod: tipična, najčešća vrednost, sa najvećom frekvencijom
3. MERE VARIJABILITETA:
SD (standardna varijacija): prosečno odstupanje od sredine
CV (koeficijent varijacije): mera varijabiliteta (granica 30%)
Minimalna vrednost: najmanja vrednost u uzorku
Maksimalna vrednost: najveća vrednost u uzorku
Interval varijacije: Maksimalna vrednost – minimalna vrednost
Primer
–grupisanje podataka u tabeli i grafikonu
ŠUK pacijenata Tabela br.1 ŠUK pacijenata Grafikon br.1
ŠUK Frekv. Rel.fr. Kum.fr.
Manje od 3,9 2 1,1% 1,1%
3,9-5,6 78 43,3% 44,4%
5,7-7,2 62 34,5% 78,9%
7,3-11,1 31 17,2% 96,1%
Više od 11,1 7 3,9% 100%
Ukupno 180 100% 0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
manje od 3,9
3,9-5,6
5,7-7,2
7,3-11,1
više od 11,1
Primer: Opis podataka Veličina uzorka: 180 pacijenata sa izmerenim šećeromSrednje vrednosti vrednosti
Aritmetička sredina 6,4mmol/L
Medijana 5,8 mmol/L
Mod 4,9 mmol/L
Mere varijabiliteta vrednosti
SD 2,01 mmol/L
CV 31,41%
Min 2,3 mmol/L
Max 16,7 mmol/L
Interval varijacije 14,4 mmol/L
UporeĎivanje
ŠUK kod pacijenta u x i y mestu
Mesto Arit. sr. Me Mod SD CV min max
X mesto 6,4 5,8 4,9 2,01 31,41% 2,3 16,7
Y mesto 5,3 5,1 5,0 1,17 22,08% 4,0 7,1
Kako prezentovati rad?
Tekst prezentacije Prvi slajd je naslovni (sadrži naslov, po potrebi podnaslov i ime
autora
Na drugom slajdu: sadržaj prezentacije
Tekst se piše u formi teze a ne rečenice
Izbegavajte opise; koristite samo ključne reči i fraze
Na jednom slajdu je dovoljno 4-5 teza
Mnogo teksta=loša prezentacija
1 do 2 slajda po minuti
Ovako ne treba!
Izbor fontova
Naslov slajda 44
Teza 28
Podteza 24
Minimalna veličina fonta u tekstu 18
Koristi se neki čitak, standardni font tipa Times New
Roman i Arial
Ukrasni font se koristi samo u naslovu
Ne koristi se za ceo tekst Bold i Italic
VELIKA SLOVA: SAMO KADA JE NEOPHODNO JER SU TEŠKA ZA ČITANJE
Izbor boja i pozadina slajdova Boja fonta treba u kontrastu sa pozadinom
Koristiti jednu boju u više tonova
Koristite boje da bi povremeno nešto naglasili
Koristiti jednostavne, privlačne pozadine slajdova
Ista pozadinu na svim slajdovima u prezentaciji
Ne postavljati sliku ispod teksta, već u istoj ravni
Izaberite jednu vrstu prelaza izmeĎu slajdova
Ne preterujte sa animacijama(zbunjujuće i neozbiljno)
Ovako ne treba!
Kako napraviti prezentaciju (1.) Nađite kroz start: Microsoft Office PowerPoint 2007
Kliknite i ...
Kako napraviti prezentaciju (2.)...otvara se 1.slajd ...sačuvajte dokument
Kako napraviti prezentaciju (3.)Izgled pozadine slajda birate kroz opciju Design
Na novi slajd prelazite preko opcije Home/New Slide
Kako napraviti prezentaciju (4.)Tekst se upisuje klikom na Click to add title/text
Tabele, grafikoni, slike se rade kroz odabir ikonica