Sorte smokava na Labinštini · Slika 2.a) Ficus carica ssp. caprificus i b) Presjek kroz njenu...
Transcript of Sorte smokava na Labinštini · Slika 2.a) Ficus carica ssp. caprificus i b) Presjek kroz njenu...
Istraživački rad za natjecanje iz biologije
veljača, 2014.
Mateja Klapčić, 1.razred gimnazije
Manola Licul, 1.razred gimnazije
Mentor:
SANDRA JURAN,PROF.
Sorte smokava na
Labinštini
Srednja škola Mate Blažine
Rudarska 4, Labin
052/856-277
Istarska županija
2
Istraživački rad za natjecanje iz biologije
veljača, 2014.
1.razred gimnazije
1.razred gimnazije
Sorte smokava na
Labinštini
3
SADRŽAJ
1.UVOD………………………………………………………………………..…..4
1.1. Sistematika i građa smokve……………………………………………............4
1.2. Sorte smokava………………………………………………………………….6
2.OBRAZLOŽENJE TEME……………………………………………………….8
3.MATERIJAL I METODE RADA………………………………………………10
3.1.Područje istraživanja…………………………...…………………………...…10
3.2. Metode rada………………………………...……………………...…………11
3.2.1 Deskriptorij stabla smokve…………………………………………………..11
3.2.2 Deskriptorij lista……………………………………………………………..12
3.2.3. Deskriptorij ploda…………………………………………………….……..13
4.REZULTATI…………………………………………………………………….15
4.1. Istraživani lokaliteti i nalazišta………………………...……………………...16
4.2. Brojnost stabala po lokalitetima…………………...………………………….16
4.3. Morfološka identifikacija sorti……………………………………...………...19
4.3.1. Stablo smokve………………………………..……………………………..19
4.3.2. List smokve……………………………………………..…………………..20
4.3.3. Procjena oblika plodova, boje pokožice i mesnatog usplođa………...….….20
5.RASPRAVA……………………………………………………………………..22
6.ZAKLJUČCI…………………………...………………………………………..24
7. SAŽETAK…………………….……………………………………….……….26
8.POPIS LITERATURE………………………………………………..………….27
4
1. UVOD
1.1. Sistematika i građa smokve
Obična smokva (Ficus carica L.) dijeli se u dva oblika, i to: Ficus carica ssp.
Sativa (pitoma i plemenita smokva, „domaća“ smokva jestivih plodova,ženski oblik) i
Ficus carica ssp. caprificus (divlja smokva ili smokvina, muški oblik, nejestivih
plodova, no važna za oprašivanje i rodnost pitome smokve). Smokva se prirodno razvija
u obliku grma,ali se u uzgoju obično daje prednost stablu. Životni vijek stabla kreće se
od 50 do 70 godina. . Kora je pepeljasta,u mladih stabala glatka,u starijih obično
ponešto raspucana.
Ficus carica L. potječe iz zapadne Azije. U osnovi su srcolikog oblika, ali plojka
lista je najčešće razdijeljena u tzv. lapove. Urez između lapova nazivamo sinus. Broj
lapova je sortno svojstvo. Kod smokve je prisutna heterofilija tj. pojava da na istom
stablu nalazimo više različitih oblika listova. Plod koji u običnom životu nazivamo
smokvom je cvat. Svaka smokva razvija četiri tipa cvjetova: tri tipa ženskih i jedan tip
muških:
-Ženski fertilni cvjetovi (s razvijenom plodnicom) nalaze se u ljetnoj cvati pitomih i
divljih smokava.Nakon oplodnje razvije se sićušni oraščić s plodnom sjemenkom.
-Ženski cvjetovi s nerazvijenom plodnicom su sterilni cvjetovi, kod njih nema oplodnje
i tvorbe plodova oraščića. Nalazimo ih samo kod pitome smokve i to u proljetnoj cvati.
Divlja ih smokva nema.
-Ženski šiškasti cvjetovi su sterilni, nalaze se samo u cvatima divlje smokve i pitoma ih
smokva nema . U zimskoj cvati to su jedini cvjetovi. U njima živi i razvija se osica
Blastophaga grossorum L. koja je jedini posrednik u oprašivanju smokve. Sa smokvom
živi u simbiotskom odnosu tako da neke sorte smokava ne donose normalan urod bez
nje; nekima je njeno prisustvo poželjno, a nekima nepotrebno.
Slika 1.Osica Blastophaga grossorum L.
5
-Muški cvjetovi razvijaju se samo u cvatima divlje s., i to u proljetnoj i ljetnoj
cvatnji.
Slika 2.a) Ficus carica ssp. caprificus i b) Presjek kroz njenu proljetnu cvat
Pitoma smokva ih nema . Za oprašivanje smokve od važnosti su samo cvjetovi proljetne
cvati, oblikom slični običnim ženskim cvjetovima .Sastoje se od tri do pet prašnika sa
dvodjelnim prašnicama (anterama).
Kad antere puknu bezbroj polenovih zrnca ispuni prostor oko usta cvati. U to
vrijeme druga generacija osice Blastophaga grossorum L. završava svoj razvoj,napušta
cvijet divlje smokve, noseći na sebi puno peludnih zrnca (Prgomet i Bohač, 2003).
Plod je cvat smokve; jestiva tvorevina. Plodovi mogu nastati od proljetnih i
ljetnih cvati. Proljetne plodove, koji sazrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja
nazivamo cvjetunicama. One obično nisu jestivi plodovi, no kod mnogo sorti čine i
glavni rod.Te su smokve dvorotke (Bjelica, Fico della Madonna, Petrovača bijela i
crna).Od ljetnih cvatova nastaju ljetno-jesenski plodovi. Oni su glavni rod smokvinog
stabla (Bakarić i sur., 1989).
Smokva zahtijeva plodna,rastresita i lakša tla. Dobro se adaptira na različite tipove tla
zbog tolerantnosti na sušu,zaslanjenost, klorozu (žuticu pri nedostatku željeza) i aktivni
kalcij. Iznimno dobro joj odgovaraju aluvijalna tla, vapnenačka tla i crvenica.
Optimalna vrijednost pH se kreće između 6 i 7,8. Smokva se može razmnožavati na tri
osnovna načina: reznicama, cijepljenjem i sjemenkama. Smokva počinje rađati treće
godine nakon sadnje.
Smokva sadrži velike količine vitamina C, B kompleksa, karotena, fosfata, a bogata je i
hranjivim vlaknima, što je čini posebno korisnom u reguliranju probave. Mineralna
vrijednost smokve je viša nego u većine drugog voća te je bogata magnezijem,kalcijem i
kalijem , koji sudjeluju u regulaciji krvnog tlaka te na taj način pomažu u zaštiti
6
krvožilnog sustava. Velike je kalorične vrijednosti, svježi plod sadrži 12-14 posto šećera
( uglavnom fruktoze i glukoze),a količina šećera u suhom plodu je između 50 i 70 %
(Lianju i sur., 2003.). Antocijani, jedna od glavnih skupina flavonoida ,značajno su
pridonijeli svojim snažnim antioksidativnim svojstima smokve (Vinson, 1998 ; Lepidot
i sur. , 1999 ). Smokvini antioksidansi mogu obogatiti lipoproteine u plazmi i zaštititi ih
od naknadne oksidacije ( Vinson i sur. , 2005).
1.2. Sorte smokava
Petrovača bijela je dvorotka, ima bujan rast i veliku okruglastu krošnju. Prvi rod
dospijeva krajem lipnja (cvjetunica okruglastog oblika). Pokožica je tanka, svjetlozelene
boje. Težina od 50 do 100 g, meso je crvenkasto, sočno i slatko. Drugi rod Petrovače
bijele pospjeva od sredine kolovoza do srednine listopada; težina od 40 do 50g, bez
vrata i smatra se glavnim rodom.
Slika 3.a) Plodovi Petrovače bijele i b) Plodovi Petrovače crne
Petrovača crna je dvorotka, guste okrugle krošnje. Cvjetunica dozrijeva od polovice
lipnja do polovice srpnja. Za razliku od Petrovače bijele, plod je kruškolikog oblika,
težine do 70g. Pokožica je zelena uz peteljku, ali je prema vrhu ploda ljubičasta. Drugi
plod dozrijeva početkom rujna.
Slika 4.a) Plodovi Bjelice i b) Plodovi Fico della Madonna
7
Bjelica je bijela dvorotka, talijanskog podrijetla s bujnim rastom i visokom
krošnjom. Prvi rod nije obilat za razliku od drugog koji ima debelu pokožicu.
Fico della Madonna je poznata kao bijela dvorotka..Česta je na istarskom poluotoku i
na Kvarneru.Ima krupne cvjetunice ( 100 do 150 g) kruškolikog oblikakoje dozrijevaju
sredinom srpnja. Drugi je rod obilniji, ali su plodovi sitniji (60 do 70 g).
Šaraguja je crna jednorotka i prilično je otporna na niske temperature. Rano
počinje donositi i obilan rod. Plodovi dozrijevaju od polovine kolovoza do polovine
listopada. Plodovi su spljoštenog su oblika s izraženim vratom i težine 30-50 grama.
Pokožica je sivkasto- ljubičasto crvena. Meso je žućkasto, a unutrašnjost intenzivno
crvena.
Plodovi se koriste u svježem stanju.Posebna aroma mesa ploda svrstava je u vrlo
tražene sorte ( Prgomet i Bohač, 2003).
Slika 5. Plod Šaraguje
Smatramo da smokvarstvo vrlo važna grana poljoprivrede na našem području , a
može biti unosno zanimanje i putokaz za mnoge mlade poljoprivrednike. Mogućnosti,
tradicija, podneblje i dobri stručnjaci govore u prilog tomu. Zanimala nas je situacija na
našem području i koje su sorte najučestalije.Očekujemo da je rasprostranjenost smokava
na području Labinštine važan pokazatelj da smokvarstvo ovdje nije izumrlo i da se
uzgoj vodećih sorti i dalje nastavlja.
8
2. OBRAZLOŽENJE TEME
Smokva je iznimno cijenjeno južno voće. Simbolizira život, mir, blagostanje i
plodnost. Naše područje sjeveroistočnog dijela istarskog poluotoka oduvijek je bilo
gastronomski vrlo interesantno, puno posebnosti kao što je istarsko vino, masline,
šparoge, a među njima je i smokva, često hraniteljica obitelji. Smokva je bila sastavni
dio našeg djetinjstva, iako dosad nismo prepoznavali njezin značaj.
Svrha našeg istraživanja jest utvrditi koje sve sorte smokava prevladavaju na
širem području Labinštine kako bi ustanovili njenu opstojnost i distribuciju zbog
važnosti smokvarstva na ovom području, sve većeg interesa stanovništa za ovu biljnu
vrstu i važna nutricionistička svojstva koja ova biljka posjeduje, a mnogima od nas još
nisu znana .
Slika 6. Plodovi i krošnja obične smokve (Ficus carica L.)
U priobalnim krajevima Republike Hrvatske uspijeva velik broj sorti, a one se dijele
prema razlikama u plodonošenju i boji pokožice ploda. Najpoznatije su sorte: Petrovača
bijela i Petrovača crna, Bjelica, Zimnica, Zamorčica, Šaraguja, Fico della Madonna,
Vodenjača, Bružetka crna i Bružetka bijela i Rezavica.
Slika 7. Različitost sorti smokava prema plodovima
9
Ciljevi našega rada:
ustanoviti rasprostranjenost pojedinih sorti smokava na Labinštini,
popis, fotografiranje nađenih sorti i bilježenje njihovih staništa,
uočavanje različitosti među pojedinim sortama (građa lista, oblik ploda,
konzistencija, boja pokožice ploda),
izraditi detaljan popis i distribuciju sorti smokava na Labinštini .
Naše hipoteze:
smokva je biljka vrijednih nutricionističkih svojstava,
za smokve su značajna topla i sunčana staništa, pa se zato javljaju na južnijim
stranama i padinama , najčešće u vinogradima ,
distribucija različitih sorti smokava na području Labinštine ukazuju na prevagu
pojedinih sorti koje na ovom području bolje uspijevaju,
za naše područje ( obzirom na geografske uvjete), očekujemo dobru distribuciju
Petrovače bijele i Petrovače crne, te svakako Bjelice ( Belice) , sorte Fico della
Madonna i Šaraguje.
10
3. MATERIJALI I METODE RADA
Rad obuhvaća istraživanje na terenu (prikupljanje podataka i uzimanje uzoraka) i
rad u školskom laboratoriju (determinacija i obrada podataka).
Terenski rad vršen je odlaskom na različite lokacije Labinštine i tamo su obavljena
promatranja (brojnost vrsta,vrste rasta,oblik krošnje, lisni segmenti, prikaz plodova
različitih sorti smokava na odabranim lokalitetima).
Podaci sa terena statistički su obrađeni i izrađena je karta distribucije pronađenih sorti
smokava na istraživanom području. Za determinaciju sorti korištena je dostupna
literatura (Bakarić i sur., 1989; Grassi , 1990 ; Prgomet i Bohač , 2003).
3.1. Područje istraživanja
Područje Labinštine obuhvaća prostor od oko 220 km 2 na jugoistočnom dijelu
istarskog poluotoka , geografski vrlo raznoliko (istočni je dio okružen morem kao i dio
južnog dok je sjeverni i zapadni dio na višim nadmorskim visinama- do 300 m) .
Slika 8. Područje Labinštine
11
Građa tla je krška, podloga vapnenačka, prisutne su krške tvorevine ( vrtače, uvale,
polja) ,uglavnom pokrivene crvenicom koja je glinasta do ilovasta. Klima je
submediteranska sa relativno velikom veličinom padalina. Temperatura je u skladu s
klimom (prosjek za najtoplije mjesece je 23o
a za najhladnije oko 5o
C). Biljni je pokrov
submediteranske vegetacije (as. Querco-Carpinetum orientalis croaticum) u kojoj
prevladavaju hrast medunac (Quercus pubescens Willd.) i bijeli grab (Carpinus
orientalis Mill.), a u južnijem dijelu prisutan je utjecaj eumediteranskih elemenata u
kojima prevladava hrast crnika (Quercus ilex L.). Terenska istraživanja su vršena od 12.
rujna do 15. studenoga 2013. na 4 lokaliteta (okućnice,vinogradi):
1. lokalitet- Kapelica ( 13 lokacija)
2. lokalitet- Rabac (17 lokacija)
3. lokalitet- Nedešćina (14 lokacija)
4. lokalitet- Pićan (12 lokacija)
3.2. Morfološke značajke u identifikaciji različitih sorti smokava
Metodologija praćenja temeljila se korištenjem deskripcijskih metoda ( Bandelj Mavsar
i sur., 2008 ), a određivani su sljedeći parametri:
1. rast stabla smokve
2. gustoća krošnje
3. određivanje broja lisnih segmenata ,
4. određivanje stupnja lisne razdijeljenosti
5. oblik plodova, pokožica i meso usplođa
3.2.1. Deskriptorij stabla smokve
Morfološke su razlike prisutne u različitih sorti, no i unutar istih zbog uvjeta staništa,
starosti stabala i agrotehničkih mjera.
Ad 1. Procjena rasta stabla smokve prema deskripcijskim slikama (slika 9.)
a) b) c)
Slika 9. Rast stabala smokve: a) uspravan rast, b) malo otvoren, c) jako otvoren
12
Ad 2. Procjena gustoće krošnje stabla smokve (slika 10.)
a)
b) c)
Slika 10. Gustoća krošnje smokve : a) rijetka b) srednje gusta c) gusta
3.2.2.Deskriptorij lista
Smokva ima izraženu heterofiliju i zato je determinacija sorti prema morfološkim
značajkama lista vrlo teška ( Prgomet i Bohač, 2003). Veličina lista također ovisi o
uvjetima staništa i nije pouzdan pokazatelj. Za determinaciju sorti smokava po
lokalitetima rađene su:
Ad 3. Određivanje broja lisnih segmenata (slika 11.)
a) b) c) d)
Slika 11. Broj lisnih segmenata: a) bez segmenata, b) tri , c) pet, d) sedam i više
Ad 4.) Određivanje stupnja lisne razdijeljenosti
13
Slika 12. Stupanj lisne razdijeljenosti: a) cjelovit b) slabo razdijeljen , c) prosječno
razdijeljen,d) izrazito razdijeljen, e) vrlo izrazito razdijeljen
3.2.3..Deskriptorij ploda
Plod je najbolji pokazatelj različitosti među pojedinim sortama. Oblik i boja usplođa su
tipične za pojedine sorte, no uvijek ima i iznimaka.
Ad 5.) Određivanje oblika plodova (slika 13.)
a) b) c)
Slika 13. Oblik ploda: indeks-širina/visina: oblik svijeće, okrugli plod, ravno položen
Ad 6.) Određivanje boje pokožice plodova (slika 14.)
1.ljubičasta 2.modro-ljubičasta 3.smeđa
4.smeđe-zelena 5.zelena boja 6. svjetlo zelena 7.žuta boja
Slika 14. Boja pokožice plodova
Ad 5.) Određivanje boje usplođa ploda (slika 15.)
14
1. bijela 2. žuta 3. žuto- smeđa 4. roza 5.crvena
6.tamno-crvena 7. ljubičasta
Slika 15. Boja „ mesa“ usplođa
Za svaku sortu istaknute su njezine važne morfološke osobine i podaci su obrađeni u
poglavlju Rezultati.
Slika 16 .a) Listovi i b) Plod sorte Petrovače bijele
15
Slika 17. a) Listovi i b) Plod sorte Petrovače crne
Slika 11. a) Listovi i b) Plod sorte Bjelica
Slika 12.a) Listovi i b) Plod sorte Šaraguja
16
Slika 13. a) Listovi i b) Plod sorte Fico della Madonna (Zeleni Matalon)
4. REZULTATI
4.1. Istraživani lokaliteti i nalazišta
U tablici 1. navedena su nalazišta stabala smokava po lokalitetima s pripadajućim
staništima i raznolikošću sorti smokava na njima.
Tablica 1. Prikaz istaživanih područja
* na ovom lokalitetu nađena su i stabla smokve bez plodova
4.2 . Brojnost stabala po lokalitetima
Lokalitet (Kapelica)- 2 km jugozapadno od Labina, sa najučestalijim sortama smokava.
Lokaliteti Nalazišta Broj
uočenih
stabala
Staništa Raznolikost
sorti
Kapelica* 13 21 okućnice,vinogradi 3
Rabac 17 33 okućnice 3
Nedešćina 14 27 okućnice,vinogradi 4
Pićan 12 57 okućnice,vinogradi 5
17
0
2
4
6
8
10
12
14
Brojnost stabala
Sorte smokava
Lokalitet Kapelica
Petrovača bijela
Bjelica
Zeleni matalon
Graf 1. Sorte smokava na lokalitetu Kapelica
Lokalitet (Rabac) – 5 km jugozapadno od Labina, sa karakterističnim sortama:
Graf 2. Sorte smokva na lokalitetu Rabac
0
5
10
15
20
Brojnost stabala
Sorte smokava
Lokalitet Rabac
Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
18
Slijedi lokalitet (Nedešćina)- 3 km sjevernije od Labina, sa karakterističnim sortama
smokava:
Graf 3. Sorte smokva na lokalitetu Nedešćina
Lokalitet (Pićan)- 25 km sjeverozapadno od Labina, sa karakterističnim sortama
smokava.
0
2
4
6
8
10
Brojnost stabala
Sorte smokava
Lokalitet Nedešćina
Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
Zeleni matalon
0
2
4
6
8
1012
14
16
Brojnost stabala
Sorte smokava
Lokalitet Pićan
Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
Zeleni matalon
Šaraguja
19
Graf 4. Sorte smokva na lokalitetu Pićan
Graf 5. Sorte smokava na Labinštini
4.3 . Morfološka identifikacija sorti
Korištenjem deskripcijskih metoda ( Bandelj Mavsar i sur., 2008 ), određene su
karakteristične osobitosti pojedinih sorti.
4.3.1. Stablo smokve
Procjena rasta stabala i oblika krošnje izvršena je deskripcijskim opisima:
.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Sorte smokava
Bro
jno
st s
tab
ala
Petrovača bijela BjelicaZeleni matalonPetrovača crnaŠaraguja
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Uspravan
rast
M alo
otvoren
Otvoren Jako
otvoren
OBLIK RASTA
BR
OJ S
TA
BA
LA Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
Zeleni matalon
Šaraguja
20
Graf 6. Oblik rasta stabala pojedinih sorti
Graf 7. Tip krošnje stabala pojedinih sorti
4.3.2. List smokve
Smokva ima izraženu heterofiliju i determinacija sorti prema morfološkim značajkama
lista je:
0
510
15
20
2530
35
40
Rijetka Srednje
gusta
Gusta
krošnja
Tip krošnje
Bro
j sta
ba
la
Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
Zeleni matalon
Šaraguja
21
Graf 8. Lisni segmenti i razdijeljenost lista u promatranim sortama
4.3.3. Procjena oblika plodova, boje pokožice i mesnatog usplođa
Plod je najbolji pokazatelj različitosti među pojedinim sortama. Oblik ploda određivale
smo prema deskriptoriju.
Graf 9. Oblik plodova pojedinih sorti
Tablica 2. Boja pokožice ploda i usplođa
Sorte smokava Boja pokožice Boja usplođa
0 5 10 15
Lisni segm ent i
Lisna r azdij elj enostLisni segmenti
Razdijeljenost
lista
Broj segmenata
Šaraguja
Zeleni matalon
Petrovača crna
Bjelica
Petrovača bijela
0102030405060708090
100
%
Oblik
svijeće
Okrugli Ravno
položen
Petrovača bijela
Bjelica
Petrovača crna
Zeleni matalon
Šaraguja
22
Petrovača bijela zelena roza
Bjelica svjetlo-zelena roza do žute
Petrovača crna smeđe- zelena roza
Zeleni matalon zelena roza
Šaraguja smeđe - zelena crvena
23
5. RASPRAVA
Smokva postaje sve interesantnija biljna kultura u svijetu , kako zbog njenih
ljekovitih svojstava i nutricionističkih odlika, tako i zbog mogućnosti njenog ekološkog
uzgoja ( Prgomet i Bohač, 2003).
Sve više istraživanja pozitivnih učinaka smokve za ljudsko zdravlje potiče razvoj
smokvarstva i prerade smokava u gotove proizvode (Al- Zalzaleh, 2009; Venter i sur.,
2009; Perez, 2009).
Dosad su vršena opsežna istraživanja sorti smokava na području slovenske i
hrvatske Istre . U skladu s rezultatima istraživanja na tim područjima (Bandelj Mavsar i
sur., 2008 ; Prgomet, 2007) i deskripcijskim metodama procjene rasta stabala tipičnih
sorti smokava na našem području , gustoće krošanja stabala, određivanja broja lisnih
segmenata, te stupnja lisne razdijeljenosti i procjene oblika plodova, boja pokožice
plodova i „mesa“ usplođa, zaključile smo da su najučestalije sorte smokava na
Labinštini Petrovača bijela i Petrovača crna, te svakako Bjelica ( Belica) , sorte Fico
della Madonna i Šaraguja.Slična istraživanja vršena su 2006. i 2007. godine na području
Medulina (Vrhovnik i sur., 2007).
Istraživanje je provođeno na četiri lokaliteta Labinštine, istražena su 13 nalazišta
u Kapelici sa 21 stablom ,17 nalazišta u Rapcu sa 33 stabala, 14 nalazišta u Nedešćini sa
27 stabala i 12 nalazišta u Pićnu sa 57 stabala. Iz provedenih istraživanja vidljivo je da
je u Kapelici naučestalija sorta Petrovača bijela pred Bjelicom i Zelenim matalonom, u
Rapcu prevladava Bjelica ispred Petrovače bijele i Petrovače crne. Sjeveroistočni
lokaliteti Nedešćine bogatiji su sortama , a tu prevladava sorta Petrovača bijela pred
sortom Petrovačom crnom i Zelenim matalonom i Bjelicom. U unutrašnjosti Labinštine
– Pićanštini dobra je distribucija sorti (puno vinograda, široke okućnice) i tu prevladava
sorta Bjelica pred Petrovačom crnom.Naišle smo na dobru raširenost Šaraguje koja je tu
udomaćena sorta i vrlo česta u vinogradima.Ona je prema karakteristikama i otpornija
na nešto niže prosječne temperature ovog područja i dobrog je plodonošenja
(siromašniji,težački kraj Labinštine).Iz ovog proizlazi da se u skladu sa rezultatima
autora Bandelj Mavsar i sur., (2008) i Prgometa, (2007).
Obzirom na morfološke osobitosti istaknutih sorti zaključujemo da Petrovača
bijela ima uspravni rast rijetke krošnje , Bjelica otvoren rast i srednje gustu krošnju,
24
Zeleni matalon manje otvoren rast stabla rijetke krošnje , a Petrovača crna jako otvoren
rast guste krošnje. Šaraguja je primjer crne jednorotke malo otvorena rasta stabla i guste
krošnje, u skladu sa rezultatima Bandelj Mavsar i sur.,(2008).
Smokva ima izraženu heterofiliju i determinacija sorti prema morfološkim značajkama
lista je vrlo teška .Najveću razdijeljenost lista imaju sorte Šaraguja, Petrovača bijela i
Bjelica, dok sorta Zeleni matalon prednjači u broju lisnih segmenata .
Plod je najbolji pokazatelj različitosti među pojedinim sortama. Oblik i boja
usplođa su tipične za pojedine sorte, što umnogome olakšava determinaciju sorti. Iz
dobivenih istraživanja zaključujemo da sorte Bjelica ,Šaraguja i Petrovača bijela i crna
imaju okruglaste plodove a Zeleni matalon plodove oblika svijeće.
Oblik plodova i boja usplođa odličan su pokazatelj pripadnosti pojedinim sortama
smokava , pa zaključujemo da su Petrovača bijela i Zeleni matalon zelene boje i roza
usplođa, Bjelica je svjetlo zelene pokožice i roza do žute boje usplođa , a Petrovača crna
i Šaraguja su smeđe –zelene , ali im se boja usplođa razlikuje jer je Šaraguji boja
usplođa crvena.
Sve je veći broj deskriptorija pojedinih sorti koji uz detaljne analize pomažu u
determinaciji i olakšavaju stručnjacima i poljoprivrednicima odabir najadekvatnijih sorti
za određena područja obzirom na klimatske uvjete, reljef i sl. (Messaoudi i sur., 2009;
Lianju i sur., 2003 ; Karadeniz 2003.).
Rezultati istraživanja danas su opširniji i obuhvaćaju i DNA analizu uzoraka,
tako da osim deskriptivnih metoda , postoje puno sigurnije metode određivanja
pripadnosti pojedinim sortama (Bandelj Mavsar i Javornik, 2007).
Za potpunija istraživanja trebalo bi obuhvatiti veće područje i uključiti i druge
deskripcijske metode (izgled peteljke lista, izgled vrata ploda, boja ostiola, boja
tekućine koja izlazi iz ostiola,težina plodova, vrijeme sazrijevanja u dvorotki i
jednorotki, komparacija težine plodova prve i druge berbe u dvorotki itd.).To bi
zasigurno bio vrlo interesantan , ali i zahtjevan projekt.
25
6. ZAKLJUČCI
Svrha našeg istraživanja bila je utvrditi koje sve sorte smokava prevladavaju na širem
području Labinštine kako bi ustanovili njenu opstojnost i distribuciju .
smokva ima važna nutricionistička svojstva ,
smokvarstvo je važno za naše podneblje ,
iz provedenih istraživanja vidljivo je da su naučestalije sorte na Labinštini
Petrovača bijela i Bjelica , a česte su i Zeleni matalon i Crna Petrovača
u unutrašnjosti Labinštine – Pićanštini dobra je distribucija Šaraguje
(jednorotke), koja je otpornija na nešto niže prosječne temperature ovog
područja Labinštine,
rast stabla,izled krošnje,lisna razdijeljenost i broj lisnih segmenata , oblik ploda,
boja pokožice ploda i usplođa dobri su morfološki pokazatelji različitosti
pojedinih sorti,
Zeleni matalon manje otvoren rast stabla rijetke krošnje , a Petrovača crna jako
otvoren rast guste krošnje,
Šaraguja je primjer crne jednorotke malo otvorena rasta stabla i guste krošnje,
smokva ima izraženu heterofiliju i determinacija sorti prema morfološkim
značajkama lista je vrlo teška ,
najveću razdijeljenost lista imaju sorte Šaraguja, Petrovača bijela i Bjelica, dok
sorta Zeleni matalon prednjači u broju lisnih segmenata,
plod je najbolji pokazatelj različitosti među pojedinim sortama.
sorte Bjelica ,Šaraguja i Petrovača bijela i crna imaju okruglaste plodove a
Zeleni matalon plodove oblika svijeće,
Petrovača bijela i Zeleni matalon zelene boje i roza usplođa, Bjelica je svjetlo
zelene pokožice i roza do žute boje usplođa, Šaraguji je boja usplođa crvena,
ostale deskripcijske metode su izgled peteljke lista, izgled vrata ploda, boja
ostiola, boja tekućine koja izlazi iz ostiola, težina plodova, vrijeme sazrijevanja
u dvorotki i jednorotki, komparacija težine plodova prve i druge berbe u
dvorotki .
26
7. SAŽETAK
Cilj našeg rada bio je ustanoviti rasprostranjenost pojedinih sorti smokava na
Labinštini.
Rad je obuhvaćao istraživanje na terenu (prikupljanje podataka i uzimanje
uzoraka) i rad u školskom laboratoriju (determinacija i obrada podataka).
Terenski rad vršen je odlaskom na 4 različite lokacije Labinštine (Kapelica, Rabac,
Nedešćina, Pićan) i tamo su obavljena promatranja stabala i listova, deskripcija
plodova, pokožice i usplođa različitih sorti smokava na odabranim lokalitetima.
Podaci sa terena statistički su obrađeni i izrađena je karta distribucije pronađenih
sorti smokava na istraživanom području. Za determinaciju sorti korištena je dostupna
literatura (Bakarić i sur., 1989; Grassi , 1990 ; Prgomet i Bohač , 2003).
U unutrašnjosti Labinštine – Pićanštini dobra je distribucija Šaraguje (jednorotke),
koja je otpornija na nešto niže prosječne temperature ovog područja Labinštine.
Šaraguja je primjer crne jednorotke malo otvorena rasta stabla i guste krošnje,
smokva ima izraženu heterofiliju i determinacija sorti prema morfološkim značajkama
lista je vrlo teška ,najveću razdijeljenost lista imaju sorte Šaraguja. Petrovača bijela i
Bjelica, dok sorta Zeleni matalon prednjači u broju lisnih segmenata, plod je najbolji
pokazatelj različitosti među pojedinim sortama, sorte Bjelica.
Šaraguja i Petrovača bijela i crna imaju okruglaste plodove a Zeleni matalon
plodove oblika svijeće.
Petrovača bijela i Zeleni matalon zelene boje i roza usplođa, Bjelica je svjetlo
zelene pokožice i roza do žute boje usplođa, Šaraguji je boja usplođa crvena.
Iz provedenih istraživanja vidljivo je da su naučestalije sorte na Labinštini Petrovača
bijela i Bjelica , a česte su i Zeleni matalon i Crna Petrovača.
27
8. POPIS LITERATURE
Al- Zalzaleh H., 2009. The Fourth International Symposium on Fig. Merknès, 17.
Bandelj Mavsar D., Bohanec B., Bučar Miklavčič M., Butinar B., Javornik B., Jakše J.,
Podgornik M., Prgomet Ž., Skrt A., Tomažič I., Vrhovnik I., Valenčič V., 2008. The
Common Fig ( Ficus carica L.) in Istria: Morphological, Molecular and Some Chemical
Characteristics. Publishing House Annales, Koper.
Crisosto C. H., Bremer V., Ferguson L., Crisosto G.M., 2010. Evaluating Quality
Attributes of Four Fresh Fig (Ficus carica L.) Cultivars: Harvested at Two Maturity
Stages. Hortscience 45(4): 707–710.
Giusti M. M., Wrolstad R. E., 2000. Characterización and Measurement of
Anthocyanins by UV-Visible Spectroscopy. John Wiley & Sons, Inc.
Herre E.A., Jand'er K.C., 2008. Evolutionary Ecology of Figs and Their Associates:
Recent Progress and Outstanding Puzzles. Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. 39:439–58
Joseph B., Raj S.J., 2011. Pharmacognostic and phytochemical properties of Ficus
carica Linn- An overview. International Jurnal of PharmTech Research vol. 3, no.1
Kalaskar M.G., Shah D. R., Raja N. M., Surana S. J., Gond N. Y., 2010.
Pharmacognostic and Phytochemical Investigation of Ficus carica Linn. Ethnobotanical
Leaflets 14: 599-609
Karadeniz T., 2003. Proceedings of the 2nd
International Symposium on Fig. ISHS,
Caceres, 205.-208.
Lianju W., 2003. Proceedings of the 2nd
International Symposium on Fig. ISHS,
Caceres, 191.-196.
Messaoudi Z., 2009. The Fourth International Symposium on Fig. Merknès, 111.
Pérez F., 2009. The Fourth International Symposium on Fig. Merknès, 22.
Prgomet Ž., Bohač M., 2003. Smokva: Botanička svojstva smokve i sorte smokava.
SKINK, Rovinj.
Venter E., 2009. The Fourth International Symposium on Fig. Merknès, 21.
Vinson J.A., 1999. The Functional Food Properties of Figs. Cereal Foods World vol. 44,
no. 2
Vrhovnik I., 2007. Common Fig ( Ficus carica L.) in Istria: Morphological,
Molecular and Some Chemical Characteristics. Publishing House Annales, Koper, 9.-
11.