UVOD Poduzee Pik Vinkovci PC Lipovac bilo je do rata u sastavu biveg PIK Vinkovci. Od 1991. godine do 1997. godine to podruje je bilo okupirano. U svome razvoju poduzee je imalo nekoliko promjena vlasnika koje su bile rezultat drutveno ekonomskih kretanja u Republici Hrvatskoj. Godine 2005. podruje od 497 hektara obradivog poljoprivrednog podruja pripadalo je poduzeu Solanum d.o.o. Lipovac, a od travnja 2009 godine pripada poduzeu Lipovac d.o.o. u vlasnitvu poduzea Pik Vinkovci. Godine 2010 s ulazi u sustav Pik Vinkovci d.d. . koji je dio najveeg hrvatskog koncerna Agrokor d.d. s brojem od cca 45 000 uposlenih djelatnika.S razvojem velikih supermarketa u vlasnitvu koncerna ukazala se vea potreba za konzumnim povrem te dolazi do velikih investicija u povrtlarsku proizvodnju to se i vidi na primjeru P.C. Lipovac .Izgradnjom suvremenih skladinih kapaciteta i linija za pakiranje velikih kapaciteta postaje lider u proizvodnji povra u Hrvatskoj. Pik Vinkovci PC Lipovac Lipovac prostire se na istonom podruju Vukovarsko srijemske upanije, uz rijeke Bosut i Spavu. Sjedite proizvodnje je mjesto Lipovac, a proizvodnja kojom se poduzee bavi je: -primarna poljoprivredna proizvodnja, -sjemenarstvo, -povre, -skladitenje povra, Osnovni proizvodnji kapaciteti su: oranice, ekonomska dvorita, skladita, pakirnica i poljoprivredna mehanizacija.Posjeduje najmodernija skladita za suenje i skladitenje povra .Sve poljoprivredne povrine su blizu rijeke Spave to omoguava adekvatno navodnjavanje koje zahtijeva povrtlarska proizvodnja. Skladite s pakirnicom i upravom ,se nalazi u blizini izlaza na auto-cestu Zagreb Beograd to omoguava kvalitetnu i brzu dostavu proizvoda u otkupne centre u svim veim gradovima

1

Vrsta stroja

Marka i tip

Snaga/Zahvat

Godina nabave

Radni zahvat

Ostalo

TRAKTORI

Fendt 716 Fendt 412 Fendt 312 Fendt 810 Fendt 412 Masey 4270 JD 4750 JD 4440 JD 2850

160 KS 120 KS 120 KS

2008 2008 2009 2009

1 kom 3 kom 2 kom 1 kom 3 kom 2 kom 1 kom 1 kom 2 kom etverobrazdni Trobrazdni Teka Lake 2 kom. 2 kom. 1 kom 4 kom. 15 m 18 m 9m 6m 3m 3m Pneumatska 2 kom 1 kom Vueni noeni 4 kom Pretovarna 2 kom S zra. potiskom 2 kom

120 KS 110 KS 180 KS 140 KS 90 KS

2009 2001 1999 1999 1999 2008 2008 2000 2000 2008 2005

PLUGOVI TANJURAE PRIPREMAI

Overun Khun OLT OLT Germinator Razni

PRSKALICE

Hardi Hardi Hardi

1200 lit 1200 lit 300 lit

2008 2009 2008 2007 2001 2001

SIJAICA ROTO FREZE ROTO DRLJAE RASIPA PRIKOLICE VUENI KOMBAJN

Tive 2206 Baslier Kuhn

Bogballe Bielsma Tehnostroj DEWOLF

4t 12 t 12 t DVOREDNI

2008 2001 2008 2008

PRIJEMNI KO BIJLSMA HERCULES AUTOMATSKA MANTER VAGA

2008

50 T/h

2 kom

S DVIJE LINIJE 2001 ZA

5000 T/h

2 kom

2

PAKIRANJE LINIJA ZA PRANJE POVRA Struktura sjetve u 2010 godini prikazana je Tablicom 1. Tablica br.1. Struktura sjetve ratarskih kultura na oranicama Pik Vinkovci PC Lipovac 2010 godine Usjev Penica Luk Krumpir Kukuruz Jeam Soja Celer Graak Ukupno Povrina (ha) Prinos t/ha Ukupan prinos t cca 103 154 50 24 78 38 4 24 497 9 60 40 7 70 3,5 45 60 930 9288 2013 137 5486 134 214 1483 ALLROUND 2001 10 T/h 1 kom

U poduzeu je trenutno uposleno oko 80 radnika to je vidljivo iz Tablice br.2. Tablica br.2. Struktura uposlenih na PC Lipovac Radno mjesto Broj uposlenih radnika Struna sprema Uprava Uprava Uprava Traktoristi Pakirnica Sezonci Ukupno 4 1 4 13 9 50 80 VSS VS SSS SSS SSS NSS

Poduzee posjeduje najmoderniju mehanizaciju to je vidljivo iz Tablice br. 3. Tablica br.3. Mehanizacija i strojevi koji se koriste u proizvodnji PC Lipovac

3

2. AGROEKOLOKI UVJETI ZA PROIZVODNJU SOJE

2.1. Tlo Matini supstrat tala Vukovarsko - srijemske upanije je les eolskog porijekla. Na podruju upanije postoji 14 tipova tala od ega 6 pripada automorfnom (nema zadravanja prekomjerne vodu u tlu), a 8 hidromorfnom (prekomjerno vlaenje u itavom tlu) odjelu. Od ukupno 163.712 ha poljoprivrednih povrina u upaniji, automorfna tla zauzimaju 74.289 ha, hidromorfna 89.423 ha. Glavne karakteristike tla na oranicama Pik Vinkovci PC Lipovac su da ima ph vrijednost od 6,5 6,9 , a sadraj humusa 2,9 3, 10 %. Vrijednost pristupanog fosfora na 100 grama tla se kree od 25 30 i vrijednost kalija od 35 40. Za ova tla je karakteristino da su bogata fosforom i kalijem. Prema dubini ova tla spadaju u srednje duboka.Tlo je prakasto glinasto ilovastog mehanikog sastava. Spada u dobro porozna tla sa dobrim kapacitetom za vodu i dobrim kapacitetom za zrak.

2.2. Vremenske prilike Poljoprivredno poduzee Pik Vinkovci PC Lipovac nalazi se u regiji istone Slavonije i zapadnog Srijema. Ovu regiju karakterizira umjereno kontinentalna klima sa srednjom godinjom temperaturom oko 11 C (Tablica br. 5). Koliina oborina se smanjuje od zapada prema istoku, pa se godinja koliina oborina kree oko 657 mm. U prosjeku padne vie oborina u toplom nego hladnom djelu godine (Tablica br 4). Tablica br. 4. Srednje mjesene i godinje oborine na meteorolokim postajama Vukovarsko - srijemske upanije (mm) (razdoblje 1971 2000 g.) O b o r i n e ( mm ) mjesec Gradite upanja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godi

41,3 35,6 42,0 53,1 65,7 80,7 72,4 65,9

56,3 58,7 58,6 50,1 680,3 53,0 58,0 60,4 50,3 663,7 65,1 65,1 71,7 59,0 772,4 51,8 57,2 55,2 48,2 627,4 54,0 62,4 57,2 45,8 651,9

Vinkovci 41,3 36,9 39,6 51,3 58,5 85,5 67,1 61,7 50,6 44,2 48,2 61,9 67,8 90,7 75,8 72,3

Vukovar 39,3 31,0 40,4 47,9 52,0 84,8 58,7 60,9 Ilok 40,1 34,3 43,5 52,8 55,1 83,8 61,1 61,7

4

Prosjek: 679,1 mm Tablica br. 5. Srednje mjesene i godinje temperature zraka na meteorolokim postajama Vukovarsko srijemske upanije ( C ) ( razdoblje od 1971 2000g ) T e m p e r a t u r a (C ) mjesec Gradite upanja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosjek 11,2 11,2 11,6 11,3 11,3

0,3 2,4 6,9 11,5 16,7 19,6 21,2 20,7

16,6 11,3 5,6 1,7 16,8 11,3 5,5 1,6 17,1 11,6 5,7 1,9 16,8 11,4 5,6 1,7 16,8 11,6 5,8 2,1

Vinkovci 0,2 2,3 6,9 11,5 16,7 19,6 21,3 21,0 0,6 2,7 7,3 11,9 17,2 20,2 21,9 21,4

Vukovar 0,2 2,2 6,8 11,5 16,9 19,8 21,4 21,2 Ilok 0,4 2,3 6,7 11,3 16,6 19,4 21,3 21,0

Sa stajalita poljoprivredne proizvodnje, najzanimljiviji je pokazatelj glede ukupne koliine oborina u vegetacijskom periodu ( IV IX mjesec).Prosjek ukupne koliine oborina u vegetacijskom periodu za podruje Vukovarsko srijemske upanije iznosio bi 385,8 mm, to je 56,8% od prosjeka ukupnih godinjih koliina oborina za upaniju ( 679,1 mm tablica br.4 ). Tablica br. 6 Koliina oborina (mm ) i srednje temperature zraka ( C ) za Gradite Koliina oborina ( mm ) i srednje temperature zraka ( C ) za Gradite Godina Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Ukupno 66,7 70,7 84,0 68,4 65,4 65,7 44,9 55,9 30,3 49,3 43,3 75,3 318,1 337,1 351,3 Prosjek 23,8 23,8 22,0 19,7 22,7 22,4 17,8 14,8 16,4 18,48 19,33 19,23

Oborine ( mm ) 2008 2009 2010 36,1 49,1 38,5 52,7 52,7 57,5

Srednje temperature zraka ( C ) 2008 2009 2010 13,0 13,8 13,4 16,6 18,2 18,6 20,0 22,7 22,6

Viegodinji ( 30 g ) prosjek ( 1971 2000 ) mm C 53,1 11,5 65,7 16,7 80,7 19,6 72,4 21,2 65,9 20,7 56,3 16,6 394,1 17,71

5

Vremenske prilike u vegetaciji soje tijekom 2009 godine nisu bile povoljne. Ljetni mjeseci su bili ekstremno topli i vrlo suni, to se ne pamti u Hrvatskoj povijesti otkad se mjere temperature. Na ak 22 postaje nije registrirana kia, od ega 6 postaja u Slavoniji ( podaci DHMZ RH ). Vremenske prilike u vegetaciji soje tijekom 2010 godine su bile dosta povoljne. U svibnju i lipnju 2010 godine koliina i raspored oborina bili su dobri i povoljni. Moe se rei da su tijekom cijelog vegetacijskog perioda vladali povoljni uvjeti za proizvodnju soje. Punu zrelost nastupila je u drugoj polovini kolovoza, te je etva poela poetkom rujna.

3. AGROTEHNIKA PROIZVODNJE SOJE 3.1. Parcele koritene za uzgoj soje Od ukupno obradivih povrina ( tablica br.1 ) soja je u 2008 godini bila zasijana na 189,25 ha povrine ili 39,84 % udjela oranica od toga sjemenske na 184.68 ha i merkantilne na 4.58 ha. Tablica br.7 Parcele koritene za uzgoj soje u 2008 godini. Kultivar Parcela 2 T 6/2 _ 1171 3 T 6/3 _ 1172 4 T 6/4 _ 1173 Boly 44 C1 6 T 7/1 _ 1178 16 T 11/1 _ 974 18 T 11/3 _ 972 19 T 11/4 _ 971 20 T 11/5 _ 970 Ukupno Boly 44 OS Ukupno Podravka Ukupno 6 T 7/1 _ 1178 Krumpir 31 Luka/1 _ 959 Luk 17 T 11/2 _ 973 Luk Predusjev Povrina ( ha ) Krumpir Krumpir Krumpir Krumpir e.repa e.repa e.repa Luk 9.376 22.523 23.840 10.327 11.000 17.709 16.693 17.295 131.76 2.500 2.500 2.08 2.08 4.234

6

7 T 7/2 _ 1179 Podravka C1 9 T 7/4 _ 1189 17 T 11/2 _ 973

Krumpir Graak Luk

14.584 20.213 4.440 4.777 4.667 52.92 189.25

25 Krevine/1 _ 947 Penica 28 Krevine/4 _ 950 Penica Ukupno Sveukupno

Od ukupno obradivih povrina ( tablica br 1 ) soja je u 2009 godini bila zasijana na 76.54 ha ili 16,11 % povrine od toga sjemenske 68.28 ha i merkantilne 14.26 ha. Tablica br.8 Parcele koritene za uzgoj soje u 2009 godini. Kultivar Parcela Predusjev Povrina ( ha ) 6.067 2.709 2.193 3.295 14.26 8 T 7/3 _ 1186 Jeam 24.727 22.579 2.895 18.082 68.28 76.54 10 T 7/5 _ 1191 Jeam Tisa C1 11 T 8/1 _ 1180 Penica 14 T 8/4 _ 1183 Kukuruz Ukupno Sveukupno 15 T 10/1 _ 981 Penica Tisa 18 T 11/3 _ 972 Penica 19 T 11/4 _ 971 Penica 20 T 11/5 _ 970 Penica Ukupno

7

Od ukupno zasijanih povrina u 2010 godini soja je zasijana na 146,47 ha ili 30,78% povrine. Tablica br.9 Parcele koritene za uzgoj soje u 2010 godini. Kultivar Parcela 10/1 Podravka 11/3 6/1 Ika 6/2 6/3 6/4 Tisa K 1000 Sveukupno Predusjev Povrina ( ha ) Luk Krumpir Krumpir Krumpir Krumpir Krumpir 28.66 17.70 20.86 9.37 22.52 23.84 20.52 3.00 146.47

Dragalovci/3 Krumpir Krumpir

3.2. Obrada tla Pravilna obrada tla spada u najvanije agrotehnike mjere, koje doprinose dobivanju visokih prinosa soje. Pravovremena i visokokvalitetna obrada tla omoguuju dobivanje visokih i stabilnih prinosa soje, Kod obrade tla razlikujemo osnovnu i dopunsku obradu tla. Obje obrade tla su ovisne o predusjevu, tipu tla i klimatskim prilikama. Osnovna zadaa obrade tla je stvaranje povoljnog stanja oraninog sloja, unoenje organskih i mineralnih gnojiva i ostataka biljne mase kao i unoenja korova. Vrlo je vano istai da su dubina, vrijeme, nain i broj oranja u ovisnosti predusjeva, koliine ostataka od predusjeva,duine vremenskog perioda izmeu etve predusjeva i sjetve soje, dubine obrade prethodne kulture, energetskih mogunosti i dr. Predkultura odreuje vei ili manji broj operacija obrade. Poslije ranijih kultura potrebno je obaviti plitko oranje ili duboko tanjuranje, poradi unoenja biljnih ostataka i ouvanja vlage, a zatim oranje na punu dubinu s unoenjem osnovne koliine mineralnih gnojiva. Dubina oranja je od 25 30 cm, ovisno o tipu tla, ako je tlo propusnije oranje je plie, a ako je zbijenije dubina oranja se poveava. Kada je predusjev kukuruz, nakon berbe, kukuruzovina se tanjura ili isjecka tarupom, to ovisi o stanju i raspoloivoj mehanizaciji, potom se odmah ore na punu dubinu.Kvaliteta i dubina oranja ovise o stanju tla i

8

klimatskim prilikama. Ako su pale vee koliine oborina poetkom listopada, osnovna obrada je jako oteana. Isto tako ako su vladale ljetne sue, poetak osnovne obrade se pomie, a to ima za posljedicu pomicanja roka sjetve. Nakon oranja ide se s tekim tanjuraama i to sa dva ili tri prohoda, te potom sa sjetvo spremaem. Ako je predusjev bila eerna repa, prvo se rairi list da ne bi dolo do duine depresije zaoravanjem velike koliine zelene mase. Oranje se vri na dubinu od 25 30 cm, ovisno o tlu. Poslije repe tlo se lake i sa manje prohoda priprema sjetvu, osim ako je vaenje eerne repe pratila kia, jer se priprema znatno oteava. Najkvalitetnija obrada i predusjevna priprema postie se iza uljene repice, jer ona rano naputa tlo. Obrada se tada vri u ljeto, te se mora voditi rauna o vlanosti tla. Obradom suhog tla dolazi do jo veeg isuivanja i proces ugorenja se zaustavlja. Zato odmah po skidanju predusjeva vri se praenje strnita na dubinu od 8 10 cm. Obino se izvodi tanjuraama. Na ovaj nain se sauva vlaga i provociraju se korovi na nicanje. Nakon 30 40 dana izvodi se ljetno oranje na dubinu od 20 cm, ime se zaoravaju iznikli korovi, organsko i mineralno gnojivo. Ovo se oranje izostavlja ako je tlo suho, jer nema efekta. Nakon ovog oranja slijedi osnovno oranje do 30 cm dubine. Pred sjetvena priprema se obavlja tekim tanjuraama i drljaama, na ovaj nain se tlo usitni, poravna brazda i unite korovi. Obradu tla potrebno je obaviti sa to manje prohoda. Na oranicama PC Lipovac . Lipovac u sve tri godine primijenjene su sve osnovne obrade tla.Poradi nedostatka kie i predusjeva penice u rujnu 2008 godine i poetku listopada primijenjena je i dodatna obrada tla sa tekim tanjuraama da bi se to kvalitetnije izvrila priprema tla za sjetvu. U tablicama broj 9,10 i 11 prikazana je obrada tla po pojedinim parcelama od osnovne obrade do etve po godinama praenja. Tablica br. 9 . Parcela T 11/2 _ 973 Podravka C1 u 2008/09 godini. Koliina

Datum

Radovi

20.10.08. Gnojidba noenim ras. 1 Ha/Ha 20.10.08. NPK 7:20:30 20.10.08. UREA 46 % 25.10.08. Oranje 25 cm 25.02.09. Drljanje 400 Kg/Ha 150 Kg/Ha 1 Ha/Ha 1 Ha/Ha

9

12.04.09. Gnojidba noenim ras. 1 Ha/Ha 12.04.09. NPK 15:15:15 12.04.09. Priprema sjetve 17.04.09. Sjetva irokoreda 17.04.09. Podravka C1 20.04.09. Prskanje 18 m 20.04.09. Sencor WP 20.04.09. Dual gold 960 ec. 03.05.09. Prskanje 18 m 03.05.09. Pulsar 40 03.05.09. Radovit N 21.05.09. Prskanje 18 m 21.05.09. Dynam 75 WG 21.05.09. Radovit N 576 Kg/Ha 1 Ha/Ha 1 Ha/Ha 101 Kg/Ha 1 Ha/Ha 0.458 Kg/Ha 1.153 Kg/Ha 1 Ha/Ha 0.606 Ltr/Ha 0.102 Ltr/Ha 1 Ha/Ha 84.229 gms/Ha 0.214 Ltr/Ha

25.05.09. Meuredna kultivacija 1 Ha/Ha 25.05.09. KAN 27 % 15.07.09. Prskanje 18 m 15.07.09. Demitan SC 03.08.09. Sezonci PIK 16.09.09. etva BERTI 100 Kg/Ha 1 Ha/Ha 0.5 Ltr/Ha 4.485 Hrs/Ha 1 Ha/Ha

Tablica br 10. Parcela T 7/3 _ 1186 Tisa C1 u 2009/10 godini Koliina

Datum

Radovi

13.11.09. Gnojidba noenim ras. 1 Ha/Ha 13.11.09. NPK 7:20:30 13.11.09. UREA 46 % 432 Kg/Ha 194 Kg/Ha

13.11.09. Gnojidba noenim ras. 1 Ha/Ha 25.11.09. Oranje 25 cm 01.04.10. Drljanje 07.04.10. Priprema sjetve 08.04.10. Sjetva irokoreda 08.04.10. Tisa C1 1 Ha/Ha 1 Ha/Ha 1 Ha/Ha 1 Ha/Ha 92.640Kg/Ha

10

26.04.10. Prskanje 18 m 26.04.10. Dynam 75 WG 26.04.10. Radovit N

1 Ha/Ha 30 gms/Ha 0.300 Ltr/Ha

3.3. Gnojidba Gnojidba predstavlja agrotehniku mjeru kojom se korigira stanje pristupanosti hranjivih supstanci u tlu. Gnojidba ovisi o planiranom prinosu i rezervama u tlu, stoga emo najtoniju, najsigurniju i najracionalniju gnojidbu odrediti ako obavimo analizu tla. Za izgradnju 100 kg suhe tvari usjev soje usvoji: 6 9 kg N 3 4 kg P2O5 4 5 kg K2O 300 350 kg N 80 100 kg P2O5 160 180 kg K2O 40 100 kg/ha N 60 100 kg/ha P2O5 40 120 kg/ha K2O

U prinos od 3,5 t/ha zrna i odgovarajuu vegetativnu masu ugradi se: -

Gnojidbom bi trebalo dodati: -

Vrlo interesantna injenica je da soja kao leguminoza simbiotskim putem fiksira duik, pa tako kroz vegetaciju moe fiksirati i do 300 kg duika. Na korijenu soje stvaraju se tzv. kvrine bakterije, a za normalan razvoj tih kvrica bitna je pH reakcija tla (to neutralnija), u suprotnom izostaje vea ili manja fiksacija pa potrebe za duikom moramo nadoknaditi gnojidbom. Radi bolje fiksacije prije sjetve, sjeme se inokulira s kvrinim bakterijama (Biofiksin, Nitragin trgovaki naziv ), vano je znati da bakterije ne smiju doi pod direktan utjecaj sunevog svijetla. PRAVILO GNOJIDBE: 1. za osnovnu gnojidbu zaorati formulacije s povienim sadrajem P2O5 i K2O ( NPK 7:20:30, 10:20:30, 8:26:26. ) 2. predsjetveno gnojiti startnim gnojivima s izbalansiranim sadrajem svih hranjiva ( NPK 15:15:15, 18:18:18, )

11

3. prihrana se obavlja, samo ako pred cvatnju utvrdimo slab razvoj kvrinih bakterija, s KAN om: 100 150 kg/ha istog hranjiva ( N ) Na oranicama Pik Vinkovci PC Lipovac gnojivo se dodavalo u nekoliko navrata. Pred oranje, u jesen se unijelo mineralno kompleksno gnojivo NPK koje ima obinu formulaciju 7:20:30 u koliini od 400 kg/ha,URE a 46% u koliini od 150 kg/ha te za prihranu KAN 27% u koliini 106 kg/ha za soju tipa Boly 44 C1. Za proizvodnju soje tipa Podravka 95 utroeno je 93 kg/ha KAN a uz iste koliine NPK a i URE e kao kod sorte tipa Boly 44. . 3.4. Sjetva

Prilikom sjetve posebno je potrebno obratiti pozornost na rok sjetve, dubinu sjetve, pravilan izbor kvalitetnog sjemena, pravilnom izboru sorte, gustoi sklopa, koliini sjemena za sjetvu, te nainu sjetve. Soja se najee sije na meu redni razmak 40 50 cm i razmak u redu 3 5 cm. Optimalni broj biljaka za visoke prirode je 500 000 650 000 biljaka po ha ili 50 65 po m. Navedeni broj biljaka ovisi o duini vegetacije sorte. Ranije sorte siju se na vee sklopove. Koliina sjemena koje se sije kree se od 90 120 kg/ha. Sjetva se obavlja na dubinu 3 5 cm. Sjetvu je najbolje obaviti pneumatskim sijaicama. Prije sjetve sjeme soje treba obavezno inokulirati (umjetno zaraziti kvrinim bakterijama). Postupak se obavlja uz primjenu Nitragina ili drugih pripravaka bakterija koje se nabavljaju u pakovanjima za 50 ili 100 kg sjemena. Sadraj pakiranja se rastvori u 0,5 do 1 litre vode i izmijea sa sjemenom soje. Sjeme poslije toga ne treba izlagati direktnoj sunevoj svijetlosti. Postupak inokulacije treba obaviti jer kvrine bakterije koje ive na korijenu soje vre fiksaciju duika iz zraka koji je neophodan u gnojidbi soje. Soja u tlu ostavlja 30 70 kg istog N/ha, te je dobra pred kultura za veinu usjeva. Optimalni rokovi sjetve u istonoj Slavoniji su sredinom travnja, a u zapadnim dijelovima Hrvatske 15 tak dana kasnije. U sjetvu treba krenuti im temperatura tla dosegne 10 C. Optimalni rokovi najireg podruja uzgoja soje su od 15.04. do 30.04. Svakim danom kanjenja nakon 01. svibnja prinos opada do 25 kg. Gustoa sklopa ovisi o vegetacijskoj skupini sorte: O skupina: 550 600.000 biljaka/ha O - I skupina: 500 550.000 biljaka/ha 12

-

I - skupina: 450 -500.000 biljaka/ha Dubina sjetve na teim tlima iznosi 3 4 cm, a na lakim 4 6 cm.

Najzastupljeniji razmak sjetve je 45 - 50 cm, meutim vrlo rane sorte, za koje je karakteristino i slabije grananje, vrlo dobro reagiraju na sjetvu meu rednog razmaka od 25 cm. Za kvalitetnu sjetvu osobito je vana ve spomenuta kvalitetna priprema. Ujednaenim nicanjem bitno se podie sigurnost provoenja zatitnih mjera od korova u post tretmanima, koji se trenutno u proizvodnji najee prisutni. Izbor sortimenta se odreuje na osnovu istraivanja u makro pokusima. Poto se tei ostvarivanju to veih prinosa, izborom sortimenta se nastoje ublaiti nedostaci loe predsjetvene pripreme, a i nastoji se uskladiti izbor sortimenta s postojeim tipovima tla koji su prisutni. Pojedine sorte razliito reagiraju na rokove sjetve, pa prilikom odabira i o tome treba voditi rauna. Sortiment na oranicama PC Lipovac Lipovac sastoji se od vie sorti i to Podravka, Podravka C1, Boly 44 C1, Boly 44 OS, Tisa, Tisa C1 i Ika. Podravka je srednje rana sorta ( O I skupina ), indeterminiranog tipa rasta.Ima znaajnu ulogu u irokoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj i meu vodeim je sortama po visini i stabilnosti uroda zrna. Visina biljaka je 90 110 cm, kratkih internodija, zbitog habitusa, cvijet je ljubiast, dlaice sive i bezbojnog hiluma. Masa 1000 zrna je 180 185 grama. Sadraj bjelanevina u zrnu je do 41%, a ulja do 22%. Stabljika je vrsta, otporna na polijeganje, visoke tolerantnosti na glavne bolesti a posebno na plemenjau soje. Genetski potencijal uroda zrna je iznad 5 t/ha. Stabilnog je uroda zrna visoke kakvoe te iroke adaptibilnosti. Optimalni rok sjetve je krajem travnja na sklop od 580 -600.000 klijavih zrna/ha. Ika je srednje rana sorta, 0 I grupe. Visina biljke je 90 100 cm, ljubiastog cvijeta, sivih dlaica i utog hiluma. Masa 1000 zrna je 175 185 grama. Genetiki potencijal rodnosti je oko 6 t/ha. Bjelanevina u zrnu do 41 %, a ulja do 22 %. Vodea je sorta po povrinama i urodima u RH, a znaajno je proirena u Republici Maarskoj. Vrlo je stabilna, posjeduje bolju tolerantnost na glavne bolesti u odnosu na ostale sorte. Sjetva u drugoj polovici travnja na sklop 580 600 000 biljaka/ha. Tisa je srednje rana sorta I grupe. Visina biljke je 95 115 cm, ljubiastog cvijeta, svijetlo sivih dlaica i sivo crvenog hiluma. Masa 1000 zrna je 180 185 grama. Genetski potencijal rodnosti preko 5 t/ha. Bjelanevina u zrnu do 41 %, a ulja do 21 %. Odlikuje se visokom stabilnou uroda i kakvoom zrna. Otporna je na polijeganje i zadovoljavajue

13

tolerantnosti na glavne bolesti. Sjetva od poetka do kraja travnja na sklop 550 580 000 biljaka/ha.

3.5 Njega usjeva Soja je okopavinska kultura koje je dugo vremena izloena napadu korova. Korovi direktno utjeu na prirod soje; oduzimanjem ivotnog prostora, vode, svijetla i hranjiva. Korovi u soji najveu tetu nanose u prvih 2 3 tjedna nakon nicanja. Ovo razdoblje nazivamo kritino razdoblje. Sa sojom nie velik broj jednogodinjih iroko lisnih korova ( najvie loboda ), a neto kasnije niu i tir, ambrozija, abutilon i dr. Sa dolaskom povienih temperatura niu jednogodinji travni korovi; kotan, muhari, svraiceitd. Viegodinji korovi ( travni i iroko lisni ) kao pirika, divlji sirak, slak, osjak idr. niu tijekom cijele vegetacije. Stoga je suzbijanje korova vana i nezaobilazna mjera u tehnologiji proizvodnje soje. Danas se korovi u soji kao i drugim gospodarski znaajnim kulturama suzbijaju primjenom herbicida. Primjenu herbicida mogue je obaviti u 3 razliita roka: prije sjetve, prije nicanjan nakon nicanja soje i korova ( tablica br. 13 u Prilogu ). Pripravak na bazi glifosata, Herbocor, treba primijeniti prije obrade tla na sve ve iznikle korove ( jednogodinji irokolisni korovi, pirika, osjak ). Primjenjuje u dozi 1,5 4 l/ha ovisno o vrsti korova. Obrada tla je mogua ve 5 dana nakon primjene. Nakon obrade tla za sjetvu sjetvospremaem ili tanjuraom je mogue unijeti u tlo selektivni herbicid Lanos ( trifluralin 480 g/l ) na dubinu 5 8 cm. Lanos se primjenjuje za suzbijanje jednogodinjih travnih i nekih iroko lisnih korova u soji. Primjenjuje se u dozi i s drugim herbicidima 1,5 2,5 l/ha, ovisno o tipu tla, nakon sjetve, a prije nicanja. U ovom roku primjenjuje se Ston ( pendimetalin 330 g/l ) zemljini herbicid za suzbijanje jednogodinjih travnih korova ( kotan, svraice,muhari, divlji sirak iz sjemena, prosolike trave i dr. ) i nekih iroko lisnih ( mijakinja, obina konica i dr. ). Primjenjuje se u koliini od 4 6 l/ha. Najbolje rezultate u suzbijanju travnih i iroko lisnih korova u soji postiemo kombinacijom herbicida: STON (4 6 l/ha) + SENIOR (0.5 0,75 kg/ha) 14

-

STON (4 6 l/ha) + LINUREX 50 SC (2 2,5 l/ha) STON (4 l/ha) + SENIOR (0,35 kg/ha) + ORION (0,4 0,5 l/ha) LANOS (1,5 2 l/ha) + SENIOR (0.5 0,75 kg/ha)

Lanos se inkorporira prije sjetve dubinu 5 8 cm, Senior se primjenjuje nakon sjetve, prije nicanja. Soju napada mnogo uzronika biljnih bolesti, no za sada kod nas oni ne ine znatnu ekonomsku tetu, pa se suzbijanje protiv bolesti uglavnom ne provodi. Za plamenjau koristimo preparat Ridomil Gold u stadiju formiranja mahuna u dozi 3 kg/ha i Galben M u dozi 1,5 - 2,5 kg/ha. Preparat Ronilan FI koristimo za Phomopsis spp i Sclerotinia spp u stadiju formiranja mahuna u dozi 1 l/ha. Gubitak boje zelene zdrave lisne mase koji podsjea na zriobu (srpanj) u sunim i toplim godinama uzrokuje koprivin pauk i crveni pauk. Zatita od njih obavlja se akracidima: Demitan SC 0,05 0,07 % Mitac 20 0,2 0,3 % Nissorun 10 EC 03 0,5 l/ha Danirun 11 EC 0,6 l/ha i dr.

Prag za provoenje tretiranja protiv pauka je kad se na jednom listu naemo oko 5 pauka.

3.6 etva Poetak etve treba planirati kad je vlaga zrna 14 16 %, a za uvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12%. etva se obavlja kad je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti. Obavlja se itnim kombajnima, brzina kretanja ne smije biti vea od 5 km/sat. Brzinu okretaja motovila treba podesiti da pri udaru o biljku ne prouzroi osipanje zrna. Broj okretaja bubnja smanjiti ns 600 800 o/min i poveati razmak izmeu bubnja i podbubnja da se ne lomi zrnje. Radi smanjena gubitaka preporuuje se koritenje hedera s mogunou fleksibilnog podeavanja kose. Na oranicama PC Lipovac Lipovac etva je zapoela 03. rujna a zavrila 17. rujna 2010. godine, ali radi vremenskih uvjeta dolo je do stanke u vridbi (08 -15.10), to je u svakom pogledu utjecalo na kvalitetu krajnjeg proizvoda, no i pored toga rezultati ostvareni na svim zasijanim parcelama su bili zadovoljavajui. 15

4. OSTVARENI PRINOSI ZA SOJU Prirodi soje na plodnim tlima uz pravilnu agrotehniku mogu biti vei od 4 tone zrna/ha a najee su 2,5 3,5 t/ha.

Tablica br. 12. Prinosi zrna soje po kultivarima na oranicama Pik Vinkovci PC Lipovacod 2009 2010 godine. Povrina ( ha ) i prinos zrna ( t/ha ) po godinama etve Kultivar 2009 Ha Boly 44 C1 Boly 44 OS Podravka 131.76 2.50 2.08 t/ha 2.80 2.76 3.40 3.25 14.26 68.28 189.25 3.05 76.54 3.84 3.67 3.75 2010 ha t/ha

PodravkaC1 52.92 Tisa Tisa C1 Ukupno

16

5. ZAKLJUAK Za soju se jo uvijek govori kao o kulturi budunosti, prije svega radi njezina sastava sjemena i iroke namjene:proizvodnje ulja, ishrana stoke i upotrebe u prehrambenoj industriji.Sjeme u svom sastavu sadri: 40 % bjelanevina koje su po sastavu vrlo sline, gotovo identine bjelanevinama mesa, 20 % ulja vie od 30 % raznih ugljikohidrata, vitamine - C,B,A,D,E,K, minerale i dr. Vrlo vaan popratni proizvod kod soje je sojina sama ili pogaa, koja predstavlja nezamjenjivu proteinsko bjelanevinastu komponentu za izradu krmnih smjesa Kako je ve prethodno navedeno, a promatrajui prinos u 2008 - 2009. godini vidimo da je najvei prosjeni prinos postignut sa sortama Podravka 95 u iznosu od 3.3 t/ha, sa sortom Tisa 3.75 t/ha za razliku od sorte Boly 44 s prosjenim prinosom od 2.78 t/ha. Najvei prinos postignut je upravo zbog povoljnih vremenskih prilika. Soja je posijana u optimalnom roku. U poetnim fazama razvoja bilo je dovoljno oborina, tako da je nicanje bilo brzo i ujednaeno zahvaljujui dobroj obradi tla i dubini sjetve. etva je obavljena uz nepovoljne vremenske uvjete, to se ipak nije pokazalo odluujuim u prinosu. Iz priloenog je vidljivo da je prinos ostvaren na podruju mjesta Lipovac iznad prosjeka Republike Hrvatske. A razlog je da su pojedini dijelovi Hrvatske manje povoljni za uzgoj soje od ovog podruja, a razlog tome su klimatski uvjeti, vrsta tla i vremenske prilike ( prvenstveno koliina i raspored oborina tijekom vegetacije ), jer je za pretpostaviti da su dostignua u agrotehnici i sortimentu ila paralelno za sva podruja tijekom prole godine. Intenzifikacijom proizvodnje i poveanjem produktivnosti, odnosno prinosa zrna soje po jedinici povrine, nastaju tekoe i problemi uslijed neadekvatnog vraanja elemenata gnojidbom. Uspjeh sredstava za zatitu soje neosporno ovisi o nizu drugih tehnolokih zahvata koji prethode upotrebi kemijskih sredstava ili dolaze nakon njihove primjene. Efektu djelovanja kemijskih sredstava prethodi pravovremena obrada tla, njegova kvalitetna pripremljenost za sjetvu, izbalansirana gnojidba, izbor odgovarajuih sorti. Ovi parametri utjecat e na ostvareni prinos, samim time i na ostvareni financijski rezultat. Sve bolja organizacija rada i opremljenost mehanizacijom utjeu na obavljanje sjetve i etve u optimalnim rokovima, a samim time se postiu i vei prinosi soje.

17

7. LITERATURA Kovai.I dipl.in.( 2009 ) : Interni podaci Pik Vinkovci PC Lipovac Kovaevi V. prof.dr. ( 2008 ) : Interna skripta itarice - Poljoprivredni fakultet Osijek Mihali V. : Opa proizvodnja bilja kolska knjiga Zagreb, 1988. Todori. I., Graan R. : Specijalno ratarstvo kolska knjiga Zagreb, 1988. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu : Internet podaci Poljoprivredni institut Osijek : www.poljinos.hr Katalog 2008. godine DHMZ RH : www.crometeo.hr statistiki podaci o klimi

18