SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR … · 2019. 7. 24. · ZS zimska...

Bosna i Hercegovina

DIREKCIJA CESTA Javno preduzeće FEDERACIJE BiH “PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE” Sarajevo Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

KNJIGA III: ODRŽAVANJE PUTEVA

DIO 3: ZIMSKA SLUŽBA

Sarajevo/Banja Luka 2005

Održavanje puteva Zimska služba

SADRŽAJ

3.3.1 OPŠTI DIO...................................................................................................3 3.3.2 ORGANIZACIJA ZIMSKE SLUŽBE ...................................................................5 3.3.3 POSTAVLJANJE OPREME I SIGNALIZACIJE ZA ZIMSKU SLUŽBU ....................10 3.3.4 INFORMACIJE O VREMENSKOJ SITUACIJI I STANJU KOLOVOZA...................13 3.3.5 SPREČAVANJE POLEDICE............................................................................14 3.3.6 UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA .....................................................................15 3.3.7 MATERIJALI ZA POSIPANJE ........................................................................17 3.3.8 VANREDNI DOGADJAJI...............................................................................24 3.3.9 AKTIVNOSTI NAKON ZAVRŠENE ZIME .........................................................24 3.3.10 ANALIZA ZIMSKE SLUŽBE ...........................................................................25 3.3.11 OBRAZOVANJE ZA ZIMSKU SLUŽBU ............................................................26 U3.3.12 »BJELI PUTEVI«.........................................................................................26 3.3.13 ZIMSKA SLUŽBA U NASELJIMA....................................................................26

PRILOZI 1...Plan zimske službe (Operativni program zimske službe) 2...Održavanje stanica za pračenje vremenske situacije (CV stanice)

RS-FB&H/3CS – DDC 433/04 knjiga III – dio 3 strana 1 od 27


3.3.1 OPŠTI DIO Najobimniji i najskuplji dio redovnog održavanja javnih puteva predstavlja zimska služba, koja obuhvata niz djelatnosti, radova i poslova neophodno potrebnih za održavanje prohodnost puteva i zimskim uslovima odgovarajuće bezbjedno odvijanje saobraćaja na putevima. Radovi, koji obuhvataju zimsko održavanje javnih puteva jesu: pluženje snijega i sniježne bljuzgavice, te posipanje kolovoza zbog sniježnih padavina i poledice, održavanje kolovoza, postavljanje i održavanje rubnih motki, snijegobrana i dopunske saobraćajne signalizacije. Zimski period traje u pravilu od 15.novembra tekuće godine do 15.marta slijedeće godine odnosno zavisi od vremenskim neprilika. Održavanje javnih puteva zimi znači obezbjedjivanje prohodnosti puteva i odgovarajuće bezbjednosti saobraćaja. Za obezbjedjivanje uspjeha potrebno se je planski i pravovremeno, unaprijed pripemiti na rad zimske službe. Pri izvođenju zimske službe predlažemo da veću ulogo odigra naročilac usluge, a to je ponovo uslovljeno odgovarajućom opremom, prije svega cestovnim vremenskim stanicama u povezivanju s metereološkim službama. Na taj bi način jako smanjili troškove dežurstva, jer su u tom slučaju radnici u pripremljenosti kući (do 85 % manji troškovi ) i preraspoređuju se u dežurstvo na radnom mjestu bitno kasnije. Različitim stupnjevima pripremljenosti (do 3) takođe se, obzirom na jačinu i količinu padavina, bolje (čitaj jeftinije) prilagođava potreban broj ljudi i usluga za pojedine akcije. Pri načinu gdje se izvođač radova sam odločuje (i sam odgovara) za početak i učestalost izvođenja radova u zimskoj službi troškovi su mnogo veći (i do 1/3 – provjeren podatak). A da i ne spominjem potrošnju posipnih materijala i posljedično nepotrebneg opterećenja okoline. Od izvođača treba zahtijevati da se prilagađaju savremenim trendima u vezi opreme i znanja ljudi. Savremena oprema za potrebe zimske službe bitno smanjuje potrošnju vremena i materijala, a isto tako moguća je lakša kontrola potrošnje materijala, ako su te mašine opremljene savremenom tehnologijom (automatsko bilježenje posipa s kasnijim prijenosom u računar obračuna i nadzora), opremljenost sa GPS praćenja vremena i puta (zato je za to vrijeme teško odn. nemoguće raditi i za druge naručioce). Za izvođenje radova zimske služb veoma je važno obrazovanje ljudi o pravilnom posipanju, o materijalima za posipanje itd.. Isto tako za operativno izvođenje zimske službe potreban je sastanak prije početka zimske službe sa svim izvođačima, Policijom i naručiocem. Nakon završetka zimske službe potrebno je organizirati sastanak s istim učesnicima s kratkom analizom izvođenja zimske službe i na osnovu još svježih misli zapisati mjere za otklanjanje grešaka u narednoj zimi. Prije svake zimske sezone potreban je pregled i preuzimanje mehanizacije za izvođenje zimske službe, gdje je potrebno provjeriti prije svega stanje mašina za posipanje, da li imajo potvrde o izvedeni kalibraciji posipanja. Ista se mora zahtijevati najmanje za ½ posipača po spisku u svakoj sezoni i za sve one koji su bili oštećeni.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom tekstu imaju sledeće značenje: Jedinica za održavanje puta je sastavni dio preduzeća za vršenje redovnog održavanja puteva, koje održava zaključenu cjelinu odredjene vrste puteva (do 220 km puteva); Baza za održavanje puteva su objekti i površine namijenjene upotrebi za održavanje puteva; Gustoća posipanja (density of spreading, Streudichte) je koločina materiala za posipanje na jedinicu posute površine Vrijeme obilaženja je vrijeme utrošeno za pluženje odnosno posipanje u Operativnom programu predvidjenog odsjeka puta i povratak u početni položaj;


Zimska služba Održavanje puteva

Plužna jedinica je sastav od najmanje jednog teretnog vozila sa montiranim plugom i vozačem; Plužna grupa je sastav od više teretnih vozila sa montiranim plugovima i vozačima, koji može isplužiti kolovoznu traku u toku jednog prolaska; Posipna jedinica je sastav od najmanje jednog teretnog vozila sa montiranim uredjajem za posipanje i vozačem; Posipna grupa je sastav od više teretnih vozila sa montiranim uredjajima za posipanje sa vozačima, koji mogu posuti kolovoznu traku u jednom prolasku; Posipni materijal (deicing material, auftaundes Streumittel, Auftaumitte) je materjial za sprečavanje odnosno smanjenje poledice kolovoza i za povećanje frikcione sposobnosti kolovoza zimi; Prioritet predstavlja poredak zimskog održavanja od I do IV. Prednost imaju niži brojevi. Snijegobran je prepreka, koja smanjuje brzinu vjetra i s tim omogućuje odlaganje snijega na predvidjenoj lokaciji; Stepen punjača snijegobrana je odnos površina popunjenosti punjača prema ukupnoj površini snijegobrana; Zimska mehanizacija su vozila, radne mašine, priključci i oprema, koji se koriste kod zimskog održavanja puteva; Zimska služba (winter maintenance (service), Winterdienst) je zajednički pojam za sve mjere i radne postupke, koji su potrebni za održavanje odnosno obezbjedjivanje bezbjednog saobraćaja na putevima zimi; obuhvata:

- radove prije početka zimske službe i radove nakon završetka, - posmatranje i javljanje stanja na putu - posipanje kolovoza, i - odstranjivanje snijega.

Zimska saobraćajna signalizacija i oprema puteva je saobraćajna signalizacija i oprema, koje jesu potrebne u vrijeme zimske službe;

Zimski uslovi su pogoršani uslovi vožnje na putevima zbog zimskih pojava (padanje snijega, poledica, zahladjenje, bura, itd.);

Poledica je pojava zagladjenosti kolovoza sa smanjenom prionljivost, koja je uslovljena vremenskim prilikama. Poledica nastaje zamrzavanjem vode i vlage na kolovozu. S obzirom na vrstu nastanka razlikujemo slijedeće oblike:

Sniježna daska je poledica, koja nastaje prilikom prionljivost snijega na kolovoz i gaženjem i smrzavanjem ugaženog snijega usled vožnje vozilima ili smrzavanjem sniježne bljuzge ili ostataka snijega Srežna poledica (inje na kolovozu) je poledica, koja nastaje zbog zamrzavanja vlage iz vazduha na kolovozu Ledeni sloj je homogeni sloj leda, koji nastaje na kolovozu zbog ledene kiše ili padanjem kiše na podhladjen kolovoz i smrzavanjem vode od topljenja snijega, kao i druge vode, koja se pojavljuje na kolovozu (sa prilaznih puteva, sa bermi, iz kosina i rigola). Ledeni sloj može nastati i usljed izljevanja vode na kolovoz sa strane ili topljenja snjige u toku dana.

Sniježni smet nastaje ako vjetar prenosi suhi snijeg, koji se gomila na mjestima u usjecima i zasjecimana kojim opada brzina vjetra pa i drugim (uz žive ograde, u usjecima i zasjecima, rubove kosina, uz zgrade, naprave protiv buke,…);

Lavina nastaje kada na strmim pobočjima iznenada na kolovoz sklizne veća količina snijega sa odronima kamenog materiala, rastlinja i drveča. Upotrebljene skračenice i formule:

strana 4 od 27 knjiga III – dio 3 RS-FB&H/3CS – DDC 433/04


OPZS operativni program zimske službe ZS zimska služba NaCl natrijev hlorid MgCl2 magnezijev hlorid CaCl2 kalcijev hlorid

3.3.2 ORGANIZACIJA ZIMSKE SLUŽBE Zimska služba prema Pravilniku traje od 15.novembra tekuće godine do 15.marta slijedeće godine odnosno u skladu sa stvarnim vremenskim prilikama. Zimsko održavanje puteva znači obezbjedjivanje prohodnosti i odgovarajuće bezbjednosti saobraćaja. Za obezbjedjivanje uspjeha potrebno se je na poslove zimske službe planski i pravovremeno unaprijed pripemiti. Pripreme za zimsku službu se odvijaju u skladu sa izradjenim Operativnim programom zimske službe (u daljem tekstu OPZS). Na proljeće, kada se završe zimska sezona i aktivnosti, pravi se temeljita analiza zimske službe za proteklu zimu. Takva analiza je osnova za pripremu planova provodjenja zimske službe u slijedećoj sezoni. Već u toku ljeta se pristupa izradi operativnog programa zimske službe na osnovu postojećih podataka iz proteklih zima, podataka o raspoloživim kapacitetima i materijalima. Upravljač putova za izvodjenje zimske službe mora sklopiti ugovore za izvodjenje zimske službe sa nadležnim osposobljenim izvodjačima. Zimska služba se organizuje na područjima održavanja puteva preko zimskih punktova održavanja. Na punktovima održavanja nalaze se u pripravnosti ljudi, vozila, mehanizacija, materiali i druga oprema. Direkcija ceste Federacije BiH izrađuje Operativni program zimske službe sa kojim se reguliše slijedeće:

• naručuje izradu Operativnog programa zimske službe, • odredjuje posebne uslove za izvodjenje zimske službe (posebne izjave o

opremi, materijala, skladišta, preventivnih akcija, obrazovanja), • odredjuje način izvodjenja dežurstava svih aktera uključenih u zimsku

službu, • odredjuje posebne zahtjeve oko izvodjenja akcija, • odredjuje način obavještavanja javnosti o stanju i prevoznosti puteva, • naručuje izradu analize zimske službe, • naručuje pregled puteva na kraju djelovanja zimske službe, zbog

utvrdjivanja oštećenosti sa predlogom plana popravka nastale štete. Uputstvo je sastavnio dio Operativnog programa zimske službe. Izvodjači zimske službe su odgovorni u skladu sa prihvaćenim Operativnim programom. Za čišćenje snijega i posipanje puteva na odredjenom području održavanja putne mreže (npr. cestovna baza), odgovoran je prvenstveno rukovodilac baze (jedinice održavanja puta). On mora voditi brigu o što efikasnijem izvodjenju zimske službe sa postojećom kadrovskom postavom i raspoloživim napravama i mašinama. Prije svega mora voditi brigu o pravovremenoj pripremljenosti na rad na početku zime i efikasnost u toku zime same. Rukovodilac službe mora poslove zimske službe uskladiti sa nadredjenima kako ne bi dolazilo do vremenskih i tehničkih neuskladjenosti u održavanju puteva, a prije svega na dodirnim tačkama sa drugim cestovnim bazama. Rukovodilac baze mora ekonomično angažovati mašine i tehničko osoblje.



3.3.2.1 Prethodni radovi Ljeti se pristupa izradi Operativnog programa zimske službe (OPZS) na osnovu postojećih podataka iz prošlih zima, te podataka o raspoloživim i potrebnim kapacitetima. Izvodjači pripreme Operativne programe zimske službe i 30 dana prije početka zimskog perioda predlažu programe na pregled i potvrdu stručnoj službi upravljača – naručioca. Prethodne aktivnosti – pripremni radovi u pravilu traju od 01. oktobra do 15. novembra tekuće godine i obuhvataju:

• izradu Operativnog programa zimske službe; • postavljanje zimske saobraćajne signalizacije; • postavljanje zimske opreme puteva; • pripremu deponija materijala za posipanje; • pripremu baza za održavanje puteva za potrebe zimske službe; • pripremu zimske mehanizacije; • prethodno obavještavanje javnosti.

Prije nego što naručilac prihvati predloženi OPZS, izvodjač zimske službe (ZS) mora sazvati sastanke zainteresovanih državnih i opštinskih organa. Na sastanke se može pozvati i izvodjač ZS sa susjednih područja i privrednih subjekata, koje se tiče izvodjenje ZS (autobuska preduzeća, skijališta, …). Učesnici sastanka imaju mogućnost saopštiti mišljenje i primjedbe, koji se odnose na poboljšanje izvodjenja i koordinaciju ZS. Izvodjač ZS nakon upoznavanja svih zainteresovanih organa i privrednih subjekata, upućuje OPZS sa njihovim mišljenjima i primjedbama na potvrdu naručiocu.

3.3.2.2 Operativni program zimske službe (OPZS) Osnovni dokument za izvodjenje zimske službe je Operativni program zimske službe. Za pojedino područje program priprema ugovorni izvodjač zimske službe, a pregleda i uskladjuje stručna služba upravljača – naručioca. Operativni program zimske službe mora biti maksimalno detaljan i sadržavati najmanje podatke o:

• organizacionoj šemi rukovodjenja, te nadležnosti i odgovornosti izvodjača zimske službe,

• prethodne radove i radove nakon završetka zime, • plan putne mreže sa oznakama prioritetnih razreda i polazišnih mjesta za

izvodjenje zimske službe, • plan dežurstava, obaveze prisutnosti, stepena pripravnosti i rasporeda radnih

grupa, • plan posipanja protiv poledice i plan uklanjanja snijega, • sadržaj podataka, šifrant i šemu obavještavanja o stanju i prohodnosti puteva, • raspored mehanizacije, opreme, materijala za posipanje i radnika za izvodjenje

planiranih poslova • preventivno servisiranje sve potrebne mehanizacije i opreme za obavljanje radova

u zimskoj službi, • stručno osposobljavanje i obrazovanje izvođača na održavanju i stručnih radnika, • označavanje puteva sa odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom i opremom

puteva (znakovi upozorenja), postavljanje rubnih motki, snijegobrana i dopunske saobraćajne signalizacije

• dovoljna količina materijala za posipanje na deponijama, • mjesta i način izdvajanja pojedinih vrsta vozila u toku nepovoljnih uslova na

putevima,



• važniji telefonski brojevi • uslove organizacije u vanrednim vremenskim uslovima, • obavještavanje javnosti.

Operativni program mora neophodno sadržavati grafičke prikaze putne mreže sa ucrtanim mjerama. Iz prikaza mora biti vidljiva uskladjenost djelovanja prema prioritetima. Na osnovu iskustvenih podataka u programu je potrebno odrediti i okvirnu potrebnu količinu materijala za posipanje radi sprečavanja poledice na putevima. U prilogu navodimo uzorak sadržaja Operativnog programa zimske službe.

3.3.2.3 Pripremni radovi Pripremni radovi pred zimu, koji se po pravilu počinju izvoditi u mjesecu oktobru, obuhvataju prije svega radove kao što su:

• priprema deponija materijala za posipanje na kritičnim odsjecima puteva i u bazama,

• postavljanje rubnih motki, • postavljanje snijegobrana, i • dopunske saobraćajne signalizacije – »zimskih« saobraćajnih znakova i rubnih

motki, te • aktivnosti u pripremi programa i obrazovanja radnika.

U jesenjem periodu se pripreme za zimsku službu zaključuju s time što se obezbjedjuje: pripremljenost raspoložive mehanizacije za zimsku službu uključujući

dokumentaciju u vezi sa kalibriranjem jedinica za posipanje od ovlaštenog servisera,

pripremljenost osoblja, dopunsko znanje učesnika u izvodjenju zimske službe, potrebne skladišne prostore za materijale za posipanje, dovoljne količine materijala za posipanje (natrijev hlorid, magnezijev hlorid i

kamena sitnjež), priprema puteva i njihove okoline za zimske uslove odnosno za zimsku službu

(postavljanje snijegobrana, dopunska zimska signalizacija, rubnih motki, itd.)

3.3.2.4 Troškovi stojnine, pripravnosti i amortizacija Trošak stojnine za vozilo, koje je opremljeno sa automatskim posipačem (posipač je montiran za sve vrijeme obavljanja zimske službe) je iznos nadoknade za vozilo, koje je potrebno za obavljanje zimske službe, što znači da se ne može koristiti za druge poslove (na primjer na gradilištu). Troškovi stojnine za vozila se obračunavaju samo za vozila rasporedjena na 1.stepen pripravnosti, što znači u principu za jedno vozilo na punkt, odnosno zimsku tačku za područje magistralnih odnosno regionalnih puteva. Iznos odštete se izračunava tako što se cijena sata (fiksni utrošak jednog sata za predmetno vozilo) pomnoži sa 140 sati/mjesec. To predstavlja iznos efektivnih sati, koji dobijen iz dugogodišnjeg prosjeka za vozilo na mjesec. Kod mjesečnog obračuna sati se, naravno, svi faktički obavljeni efektivni sati oduzimaju od tog iznosa. Vrijednost efektivnog sata sastavljena je od vrijednosti fiksnog dijela troška+varijabilnog dijela troška za predmetno vozilo. Troškovi stojnine se u principu priznaje i za mašine, koje su potrebne za nesmetano obavljanje zimske službe i to, prije svega, za rovokopače i utovarivače, koji su potrebni za pripremu mješavine za posipanje i tovarenje mješavine odnosno soli. Broj sati priznatih za prisutnost za mašine zavisi od dogovora, a preporučuje se 20 sati/mjesec. Princip obračuna je isti kao za vozila (efektivni sati se oduzimaju). Priznaje se 1 rovokopač odnosno utovarivač na 1 zimski punkt odnosno bazu.



Pripravnost za vozila je iznos nadoknade za sva vozila, koja koristimo u vrijeme zimske službe prema planu zimske službe (3.faza pripravnosti). U suštini je to iznos, koji priznajemo izvodjaču zimskog održavanja da nam u to vrijeme obezbijedi potreban broj vozila iz plana zimske službe, pravovremeno ih opremi sa potrebnom opremom i vozila pošalje u akciju. To znači da je vozila potrebno prerasporediti iz drugih dijelova (gradilišta), opremiti ih sa plugom i posipačem i nakon završene akcije vozila ponovo rasporediti na stare poslove. Troškovi montaže i demontaže zbog toga se ne plaćaju posebno. Iznos odštete je ujedno i garancija da će izvodjač vozila zaista upotrijebiti za našeg naručioca, a ne za nekog drugog. Obračun odštete se izračunava na slijedeći način: od broja svih efektivnih sati vozila kod izvodjača u zadnjoj sezoni, oduzimaju se sva vozila rasporedjena u 1.fazi. Preostali broj sati se dijeli sa 4x140 sati (4 je 4 mjeseca – vrijeme izvodjenja zimske službe). Broj, koji dobijete je broj priznatih odšteta na mjesec. Taj broj nije jednak broju vozila u 3.fazi pripravnosti. Amortizacija: Kada u zimskoj službi govorimo o amortizaciji onda mislimo na one priključke, mašine i opremu, koji su nam potrebni isključivo za obavljanje radova u zimskoj službi. To su, prije svega, sniježne freze (na vlasiti pogon ili ne, sniježni odmetavač, silosi za so, cisterne za MgCL2 ili CaCl2, itd.). Problem je, naime, u tome da za te specijalne mašine ne znamo koliko ćemo ih u pojedinoj sezoni trebati, zbog čega je nemoguće formirati vrijednost tarife uključujući amortizaciju. Obično su te mašine veoma skupe (na primjer, rezači snijega na vlasiti pogon). Zbog toga se dogovara, da se za te mašine amortizacija plaća u fiksnom iznosu za sezonu, u skladu sa dogovorenom dužinom amortizacionog perioda. Nakon isteka tog perioda, naručioc može tražiti novu mašinu ili se (uobičajno), ako je mašina ili uredjaj još u dobrom stanju ona i dalje koristi (načelo racionalnosti), a za mašinu se plaćaju još samo direktni troškovi popravke. Periodi amortizacije za plugove, posipače i freze mogu iznositi 3, 7, 10 ili 14 godina ovisno od dogovora Naručioc – Izvodjač. Stepeni pripravnosti (faze pripravnosti) mehanizacije i radne snage – dimenzioniranje na 1 bazu ili zimski punkt za održavanje: 1. faza: mehanizacija – 1 vozilo u pripravnosti u bazi (vozilo je opremljeno sa

posipačem i plugom, u slučaju potrebe za vanrednom intervencijom može to vozilo ići na intervenciju i odmah djelovati), rovokopač ili natovarvivač u pripravnosti u bazi. radna snaga – 1 vozač u pripravnosti-dežurstvu u bazi, mehaničar i putar u vrijeme redovnog rada u bazi mogu obavljati posao, u slučaju akcije se odmah uključuju u akciju, a van radnog vremena su u pripravnosti kod kuće (15% trošak cijene redovnog sata).

2. faza: mehanizacija – u pripravnost se uključuje i dodatno vozilo opremljeno kao vozila u 1.fazi, radna snaga – u dežurstvo odnosno pripravnost: na radno mjesto (van redovnog radnog vremena) dolaze mehaničar i putar, koji su u 1.fazi u pripravnosti kod kuće, a u pripravnosti kod kuće su dodatno vozilo, 1 vozač i 1 putar.

3.faza: u trećoj fazi je u pripravnosti na radnom mjestu sva raspoloživa mehanizacija i radna snaga predvidjena Planom zimske službe. Obično je to već početak akcije.

Iskustveni normativi: Broj punktova je obično već odredjen, jer je obično riječ o nekakvom naslijedjenom sistemu, te bi njihovo razmještanje u smislu racionalizacije operativnih puteva bilo preskupo. U principu bi jedna baza trebalo da pokriva 100 – 200 km puteva, a taj uvjet se može smanjiti zavisno od specifike područje u dogovoru Naričioc – Izvodjač. Za odredjivanje potrebnog broja vozila u 3.fazi, iz iskustva, normativ iznosi oko 25 km puta



sa dvije trake na jednu plužinu odnosno posipnu jedinicu. Nju je, naravno, potrebno prilagoditi s obzirom na konfiguraciju terena. Zimski troškovi namijenjeni su za vozila i mašine, koji su uključeni u operativni plan zimske službe, ali nisu čitavo vrijeme u upotrebi. One predstavljaju nekakvu »rezervaciju« za vozila i mašine, koji se koriste na drugim dijelovima i po potrebi moraju biti na raspolaganju zimskoj službi. Zimski trošak se plaća i za rovokopač, koji se nalazi na zimskom punktu za održavanje i namijenjen je pripremi mješavine za posipanje i utovaru posipnog materijala ukoliko to nije drugačije regulisano (silosi ili transportne trake). Zimski troškovi se plaćaju u fiksnom mjesečnom iznosu za pojedino vozilo.

3.3.2.5 Dežurstvo i pripravnost Pripravnost je podijeljena na tri stepena i zavisi od najavljenih vremenskih prilika. Prvi stepen pripravnosti je stalni, bez obzira na vremenske uslove i traje 24 sata dnevno. On počinje i završava se sa danom, koji odredjuje naručilac odnosno u skladu sa pravilnikom o održavanju puteva od 15.novembra tekuće godine do 15.marta slijedeće godine. Dežurstvo u drugom i trećem stepenu se odredjuje zavisno od vremenskih prilika i nalaže se pismenim putem. Stepeni pripravnosti su slijedeći: I. stepen pripravnosti U svim jedinicama za održavanje puteva mora biti dežurni radnik, čije radno vrijeme traje neprekidno 24 sata (minus 8 sati – redovno radno vrijeme). On izvodi pregled puteva i kontrolu njihove prohodnosti, te ujedno obavlja sve radove potrebnog posipanja mjesta na kojima postoji opasnost od poledice i otklanja sve manje nedostatke. Jedan dežurni radnik pokriva 80 do 120 km puta.. U principu je to vozač, kojem je dodijeljeno teretno vozilo opremljeno sa motornim posipivačem i čeonim plugom. Dežurni radnik obavlja stalnu kontrolu stanja kolovoza, a posebno kritičnijih dionica, koje su već iz iskustva poznate i moraju biti zapisane u IPZS. To su, prije svega, oštre okuke, veće nizbrdice, mostovi, osione dionice, putni prelazi preko željeznice, putna raskršća, itd. Obračun dežurstva u I fazi: vozač 720 sati – 176 (redovni rad) = 544 sati/mjesec (izračun je napravljen na prosjek dana u mjesecu – obračun se izvodi prema faktičkom stanju dana) U pravilu je u popodnevnom vremenu, slobodnim danima i noću kod kuće u pripravnosti i mehaničar mašine za natovar posipnog materiala. U slučaju nastanka vanrednih prilika (sniježna oluja, iznenadna poledica, itd.) u akciju zimske službe kao jedinice za posipanje ili jedinice za pluženje, uključuje se i ekipa, koja je u pripravnosti kod kuće. U prijepodnevnom vremenu se radnici izvodjači poslova zimske službe nalaze na radnim mjestima i ako ne učestvuju u akcijama zimske službe, obavljaju poslove redovnog godišnjeg održavanja. Napomena: Poslovi zimske službe se u periodu kada nema intenzivnih akcija odstranjivanja snijega, posipanja puteva i drugih poslova, dopunjuju sa neophodnim radovima redovnog održavanja puteva, koje je moguće ili čak preporučljivo vršiti u zimskom periodu (sječa uz put, čišćenje, signalizacije,…). Poslovi redovnog održavanja, koji moraju biti izvedeni u zimsko vrijeme, važni su za očuvanje puteva, zaštitu okoline i obezbedjenje uredjenog izgleda puteva. Za neke od tih poslova, kao što su na primjer obrezivanje rastlinja, ponovno otkopavanje zasutih jarkova (u koliko tlo nije zamrznuto), itd., a mogu se obaviti u zimsko vrijeme kada vegetacija



miruje, a zemlja zamrznuta. Radovi se izvode u redovno radno vrijeme, u periodu prvog stepena pripravnosti. II. stepen pripravnosti Na osnovu najave Hidrometereološkog zavoda o pogoršanju vremenskih prilika odnosno odredbe dežurne službe naručioca, izvodjenje zimske službe prelazi u drugu fazu pripravnosti. To znači da se pored dežurnog radnika prvog stepena, dodatno aktiviraju ekipe, koje se nalaze u pripravnosti kod kuće i, prema potrebi s obzirom na prognozu vremena, na kritičnim tačkama i druge ekipe, koje se do tada nalaze na radnim mjestima. Obračun se izvodi prema stvarno obavljenim satima. III. stepen pripravnosti Sa početkom snijega i najava još većih sniježnih padavina, aktivira se potreban broj ekipa i mehanizacije, a sa jakim sniježenjem i sve po izvedbenom programu, odredjene ekipe i mehanizacija. Prema izvedbenom programu zimske službe u stanju pripravnosti su i dodatne ekipe i mehanizacija, koji, inače, izvode radove redovnog održavanja i angažuju se odmah po nastanku potrebe za tim.

3.3.2.6 Zimski pregledi Zimski pregledi namijenjeni su prvenstveno pregledu puteva u smislu posmatranja stanja kolovoza s obzirom na poledicu. Pregledi se vrše ujutro izmedju 3 i 5 sati u vrijeme zimske sužbe ili prema potrebi u vrijeme prelaznog perioda (prije zimskog i poslije zimskog perioda s obzirom na vremenske prilike). Zimski pregledi se vrše dnevno, za lijepog vremena (suhi period) sa poluteretnim vozilom, koji pored sve opreme za službu pregledanja u prostoru za teret ima i posipne materijale za sprečavanje poledice. U periodu promjenjljivog vremena pregledi se vrše sa teretnim vozilom sa posipačem. Zimski pregledi se vrše i na poseban zahtjev policije, ukoliko ova javi da je na odredjenoj dionici došlo do poledice. Kod takvih pregleda potrebno je odstranititi i sve nepravilnosti, koje ugrožavaju bezbjedan tok saobraćaja (obezbjedjenje mjesta opasnosti, odstranjivanje kamenja…).

3.3.3 POSTAVLJANJE OPREME I SIGNALIZACIJE ZA ZIMSKU SLUŽBU Postavljanje zimskih saobraćajnih znakova, rubnih motki i snijegobrana se izvodi u periodu pred početak zimske službe. Saobraćajni znakovi Zimske prilike na putevima zahtijevaju više informacija o saobraćajnim uslovima i uslovima vožnje nego u ljetno vrijeme. Potrebna je dodatna saobraćajna signalizacija, koja je predvidjena u planu izvodjenja zimske službe. Izvodjač redovnog dijela održavanja mora predvidjenu zimsku saobraćajnu signalizaciju postaviti prije nastupanja zimskih prilika. Zimska saobraćajna signalizacija, koja korisnike informiše o stanju puteva, mora odgovarati stvarnom stanju. Rubne motke Za označavanje širine kolovoza i smjera puta u zimsko vrijeme potrebno je postaviti rubne motke, koje mora biti obojeno sa 33 cm širokim žuto-crvenim poljima. Razdaljinu izmedju rubnih motki potrebno je prilagoditi uslovima i može iznositi najviše 50 m. U krivinama sa manjim poluprečnikom i u predjelima sa maglom, razdaljina izmedju rubnih motki mora biti 25 m i manje. Rubne motke je potrebno postaviti tako da plug pluži do podnožja koca, ne prekorači plužnu plohu i ne dodiruje prepreke. Postavlja se na putnu stranu smjerokaza. Ako se rubne motke postavlja izvan ivičnjaka, takav kolac u pravilu mora imati na vrhu pribijenu crvenu horizontalnu daščicu. Opasna mjesta na kojima postoji opasnost skliznuća i mjesta kao što su proširenja, ivičnjaci, ograde i slično, potrebno je dobro označiti rubnim motkama. Na putevima na kojima se očekuje veća visina snijega i smetovi, rubne motke moraju biti više od očekivane visine snijega. Rubne motke mogu



biti od drveta i drugog odgovarajućeg materijala. Drveni dijelovi moraju imati donji kraj zašiljen i zaštićen premazom.

Slika: Postavljanje rubnih motki Snijegobrani Na nekim lokacijama pri sniježnim padavinama, vjetar (bura) može na kolovozu napraviti smetove. Stvaranje smetova na kolovozu potrebno je spriječiti sa postavljanjem snjegobrana, koje smanjuju brzinu vjetra. Snjegobran mora biti na takvoj udaljenosti od puta da snijeg nagomilan pred ili iza prepreke ne seže na put. Snjegobran dijelimo na trajne i privremene.

• Trajni snijegobrani Tamo gdje su smetovi česta pojava, a moguće je dobiti zemljište za njihovo postavljanje, potrebno je postaviti trajne snjegobrane u obliku nasada od odgovarajućeg grmlja ili drveća. Položaj nasada potrebno je prethodno odrediti probom.

• Privremeni snijegobrani Privremene snijegobrane je pred zimu potrebno postaviti na odgovarajućim mjestima, a nakon zime ih ukloniti. Na tim preprekama se brzina vjetra smanjuje i snijeg se gomila prije ili iza njih, ali tako da ne seže do puta. Ako snijegobrani djelimično propuštaju vjetar, dužina smeta je s obje strane prepreke veća. U slučaju propuštanja vjetra, dužina smeta iznosi 5 puta visinu prepreke sa vjetrovite strane (ispred prepreke) i 8 do 10 puta na suprotnoj strani. Kod pune popune iznosi dužina smeta na strani sa koje puše vjetar 10 put visinu palisade, a na suprotnoj strani 15 puta. Kod snijegobrana sa stepenom popunjenosti 0,5 iznosi potrebna udaljenost 12 do 15 puta visinu snjegobrana. Snijegobrani mogu biti od različitog materijala (drveta, žice, tkanine, i dr.)

Koeficijenti snijegobrana

Stepen popunjenosti 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7

Koeficijent (k) 0,74 0,86 1,00 1,14 1,29

• Postavljanje snijegobrana

Za svaku dionicu puta na kojoj se pojavljuju smetovi potrebno je sa planom odrediti smjer postavljanja snijegobrana ovisno od smjera vjetrova. Ako postoji više smjerova vjetra,



zaštitu je potrebno urediti tome odgovarajuće. Zaštita najbolje djeluje ako je postavljena pravougaono na smjer vjetra; ako je ugao izmedju palisade i smjera vjetra veći od 60 stepeni, efekat je dobar. Tamo, gdje ima više smjerova vjetra, preporučuje se stepenasto postavljanje snijegobrana. Najvažnija je udaljenost snijegobrana od ivice kolovoza, kako snijeg koji se gomila uz snijegobran ne bi dosegao do kolovoza. Udaljenost snijegobrana od kolovoza zavisi od brzine vjetra i obima nanešenog snijega u zavjetrini, od oblika terena i efikasnosti snijegobrana. Udaljenost protivsniježne prepreke od kolovoza koji štiti, mora biti odredjena tako da je za 5 m duža od dužine smeta iza palisade. Treba koristiti snijegobrane koji propuštaju vjetar. Ako kod nepovoljnih sniježnih uslova nije dovoljan jedan red snijegobrana, da bi vjetar nanio sav snijeg, treba postaviti dva ili više redova, te povećati njihovu visinu. Udaljenost izmedju redova mora iznositi deset puta visinu, dok zadnji red mora od kolovoza biti udaljen za petnaest puta visinu. Pojedini redovi ne treba da budu duži od 80 do 100 m. Kada ima više redova snijegobrana, moraju jedna drugu prelaziti za najmanje 10 m. Efikasnost postavljenih snijegobrana se utvrdjuje na slijedeće načine: • na kraju vjetrovitog perioda pomoću fotografiranja količine snijega uz palisade, • posmatranjem i mjerenjem smetova (geodetska mjerenja).

Slika: Postavljanje snijegobrana kod vjetra koso na put

Slika: Dupli red snijegobrana kod velikog prostora ispred puta i smjera vjetra poprijeko na put



Slika: Postavljanje snijegobrana kod vjetra poprijeko na put

Na osnovu redovnih godišnjih posmatranja, na različito postavljenim snijegobranima treba utvrditi najefikasniji način zaštite kolovoza od sniježnih smetova. Poznate su i snjegobrani koje sprečavaju, da snijeg sa puta kod pluženja ne pada na površine na kojima bi ometao ili ugrožavao saobraćaj ili komšijama prouzrokovao štetu. Na kraju zimeNa kraju zime potrebno je zimsku signalizaciju skloniti. Posao treba obaviti tako da se saobraćajni znakovi i stubići što manje oštete. Saobraćajne znakove treba odvesti u jedinicu za održavanje puta, gdje ih treba očistiti i složiti na odgovarajuće mjesto. Nedostajuće i pokvarene znakove treba pravovremeno naručiti, tako da prije nove zime budu na tačkama za održavanje. Na proljeće kada snijeg počinje nestajati, treba skloniti rubne motke i snijegobrane. Snijegobrani ne smiju ostati predugo na poljoprivrednim površinama kako ne bi ometale poljoprivredne radove. Snijegobrane nakon uklajanja treba popraviti i složiti na odgovarajuće mjesto, te odgovarajuće zaštititi.

3.3.4 INFORMACIJE O VREMENSKOJ SITUACIJI I STANJU KOLOVOZA Podatke o pojavama dijelimo na podatke o vremenu (npr. temperatura, brzina vjetra) i podatke o putevima (na pr. temperatura kolovoza, ostatak sredstva za otapanje kolovoza). Za održavanje puteva važni su kako prvi, tako i drugi podaci. Izvodjači redovnog održavanja moraju imati pomagala odnosno uredjaje za utvrdjivanje najmanje slijedećih podataka: utvrdjivanje visine snijega, temperature zraka i ostatka sredstava za otapanje na kolovozu. Najbolji i najkvalitetniji podaci o stanju kolovoza u zimskom periodu se dobijaju pomoću putnih meteoroloških stanica (PMS)

3.3.4.1 Saradnja sa meteorološkom službom Za efikasnu i ekonomičnu zimsku službu od odlučujućeg značaja je što ranije saznanje očekivanog vremena. Samo u tom slučaju može služba za održavanje puteva pravovremeno i uz ekonomski opravdane troškove izvesti zadatke sprečavanja ili smanjenja posljedica zime na saobraćaj. Sa hidrometeorološkom službom potrebno je uspostaviti odgovarajuću ugovornu saradnju. Treba se dogovoriti o sadržaju i vremenu obavještavanja, te o lokacijama važnim za službu za puteve. Hidrometeorološka služba je veoma važna i kod odluka vezanim za sniježne lavine (zatvaranje pojedinih dionica puteva ili druge mjere).

3.3.4.2 Putne meteorološke stanice (PMS) Kao što smo rekli PMS daju najkvalitetnije podatke za donošenje odluka u zimskoj službi. U tom slučaju su prognoze hidrometeorološkog zavoda više preventivnog značaja i više se



uključuju u duže najave nego u prognoziranje. Naravno, informacije moraju biti dvosmjerne i predstavljati dopunu jednog modela s drugim. Podaci, koje dobijamo iz PMS su:

- temperatura vazduha - temperatura vozne površine - temperatura u unutrašnjosti kolovoza - relativna vlažnost vazduha - padavine (vrsta i količina) - količine još raspoloživih materija za rastapanje poledice na kolovozu

Podaci moraju biti dokumentovani. Mjerne stanice moraju biti locirane na karakterističnim mjestima. Stanje izmedju stanica se utvrdjuje s obzirom na karakteristične podatke, koje dobijete sa višestrukim predhodnim mjerenjima u različitim situacijama, tzv. Termal maping. Slabost sistema je, prije svega, u sorazmjerno visokom trošku početne investicije i zahtjevnom održavanju sistema. Ako se razvoj vremena teško ocjenjuje ili na raspolaganju nema podataka mjerenja, vrše se kontrolne vožnje – zimska služba pregledanja.

3.3.4.3 Ostale pomoći za odlučivanje Kod prelaska padavina i brzo se mijenjajućih vremenskih prilika, preporučuje se tijesan kontakt sa susjednim službama, koje taj dogadjaj prije zahvata. Isto tako nisu za podcjenjivanje iskustva i znanja pojedinih radnika zimske službe, a naročito o lokalnim specifičnostima.

3.3.5 SPREČAVANJE POLEDICE Preventivno posipanje je potrebno izvoditi zbog sprečavanja stvaranja poledice, prije svega na kritičnim dionicama puta, kao i prije najave sniježnih padavina. Dionice puta na kojima je predvidjeno preventivno posipanje moraju biti vidljive u izvedbenom programu zimske službe. Preventivno posipanje treba izvršiti kada je razvoj klimatskih uslova takav da se sa velikom vjerovatnoćom može očekivati da će doći do poledice. Izvodjač zimskog održavanja mora klimatske uslove utvrditi pomoću stanica automatskog javljanja stanja na kolovozu (putne meteorološke sanice). Tamo gdje tih stanica nema, mora koristiti najave hidrometeorološkog zavoda, po mogućnosti one, koje su posebno pripremljene za puteve. Ako takvih najava nema ili ne odgovaraju stvarnom stanju na odredjenoj mikrolokaciji, izvodjač je dužan osloniti se na vlastita mjerenja klimatskih parametara i na iskustvene podatke. Izvodjač zimskog održavanja, prije početka preventivnog pospanja mora sa posebnim aparatima za mjerenje, izmjeriti i ostatak sredstva za topljenje na kolovozu. Na osnovu tih parametara i na osnovu potrebnog vremena od početka akcije do tada, kada je dionica puta posuta, odredjuje se početak preventivnog posipanja. Vrijeme preventivnog posipanja potrebno je brižljivo odrediti, jer ako se preventivno posipanje obavi prerano, vjetar i saobraćaj odstranjuju posip, a efekat je takav kao da preventivnog posipanja i nije bilo. Ako se sa preventivnim posipanjem zakasnilo, stvara se poledica i bezbjednost saobraćaja je ugrožena. Preventivno posipanje potrebno je izršiti sa vlažnom soli, koja se sastoji od suhog NaCl, koji se vlaži sa otopinom CaCl2 ili MgCl2 u odgovarajućem omjeru.. Oprema za posipanje može se namontirati na teretnjak na površinu teretnjaka za teret ili na drugo transportno vozilo, umjesto prostora za teret. Transport sredstva za posipanje se vrši iz rezervoara ili prostora za teret preko prenosne trake ili pužastog prenosa do



razdjelnika sredstva za posipanje, koji je montiran na zadnjem dijelu vozila. Oprema za posipanje vlažne soli montira se na površinu teretnjaka za teret. Montirana je jednako kao i prije spomenuti uredjaj, a pored toga je opremljena i sa rezervoarom sa slanom otopinom, pumpom i odgovarajućim diznama za raspršavanje za vlaženje suhe soli. Vlaženje se odvija na putu materije iz rezervoara i prije njenog pada na kolovoz. Zahtjevi za posipače sredstava za otapanje Gustina posipanja se mora kretati izmedju 5 i 40 g/m2. Regulisanje doziranja mora biti jednostavno. Širina i pojas posipanja kod uredjaja sa jednim tanjirom mora biti postavljiva za područje od 2 do 6 m. Pojas posipanja se prema izboru nalazi na lijevoj ili desnoj strani ili u sredini iza vozila. Za normalno odvijanje je obično dovoljno posipanje negdje oko 15gr/m2. Sredstvo za otapanje mora što ravnomjernije posipati iza vozila. Izbacivanje posipa ne smije biti sprečavano dijelom vozila za posipanje ili opreme. Posebna vodilica obezbjedjuje ravnomjerno rasporedjivanje posutog sredstva. Tanjir za posipanje kod punog vozila ne smije biti više od 0,5 m iznad kolovoza. Oprema za raspršavanje slane otopine može se montirati na keson teretnjaka odnosno umjesto njega. Uredjaj je opremljen sa vlastitim rezervoarom za slanu otopinu, pumpom i diznama za raspršivanje za rasporedjivanje tekućih sredstava za otapanje. Ako je suha so prije posipanja na kolovoz navlažena, potrebno je odrediti količinu slane tekućine s obzirom na količinu soli. Ona može iznositi u pravilu najviše 30%. Kod mijenjanja količine posipa, odnos smjese mora ostati isti. Za ostatke sredstava za posipanje u uredjajima, mora postojati mogućnost da se isprazne i u toku mirovanja vozila. Preventivno posipanje se vrši u slučajevima kada je za očekivati da će se temperature spustiti ispod nule i da će zbog toga doći do poledice na vlažnim mjestima (mostovi, osojna mjesta). Količina posipa sa solju ne smije prelaziti 10 g/m2.

3.3.6 UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA 3.3.6.1 Uklanjanje snijega Vrsta, obim i vrijeme potrebno za čišćenje snijega, te posipanje zavisni su od važnosti, funkcije puta, toka i konstrukcije puta. Saobraćajne i vremenske prilike odredjuju upotrebu tehničkih sredstava i osoblja u vršenju zimske službe. Izvodjenje čišćenja snijega i posipanja u skladu sa ovim predlogom uputstava trebalo bi da ostvari više ciljeva:

• prohodnost javne putne mreže mora biti obezbijedjena i nakon obilnijih novih sniježnih padavina i sniježnih smetova u skladu sa pravilnikom;

• prepreke u korištenju puta zimi moraju biti što manje, kako bi se saobraćaj mogao odvijati bezbjedno;

• uprkos zimskih uslova, mora biti obezbjedjena odgovarajuća bezbjednost saobraćaja i to sa odgovarajućim čišćenjem snijega i posipanjem (u skladu sa prioritetom);

• pritom je potrebno težiti uštedama sa optimiziranim plužnim putevima, optimalnom brzinom vožnje vozila zimske službe s čime obezbjedjujemo manju potrošnju goriva i manje opterećujemo okolinu.

Na mjestima na kojima se dotiču ili ukrštaju jedan ili više puteva, snijeg se ne smije odgrtati ili bacati na saobraćajne površine puteva, koji se priključuju na put, koji se pluži. Tamo, gdje se na putevima, koji se ukrštaju ili priključuju nalaze različiti izvodjači redovnog održavanja, moraju se prethodno dogovoriti o postupku odgrtanja ili odbacivanja snijega na drugu saobraćajnu površinu.



Kod ukrštanja puteva ili ukrštanja puteva sa željeznicom u različitim nivoima, snijeg se ne smije odbacivati ili odgrtati na niže ležeću saobraćajnicu. Sve izuzetke potrebno je pismeno dogovoriti izmedju izvodjača redovnog održavanja. U toku sniježnih padavina, a posebno kod odstranjivanja snijega, snijeg ostaje na saobraćajnoj signalizaciji i putnoj opremi, zbog čega saobraćajna signalizacija nije prepoznatljiva i funkcionalna. Zato je treba očistiti barem toliko da bude funkcionalna.

3.3.6.2 Sniježne lavine Za puteve na koje napadaju veće količine snijega i gdje zbog strmih kosina iznad puta postoji opasnost sniježnih lavina, potrebno je operativnim planom zimske službe predvidjeti mogućnost zatvaranja takve dionice. Nakon većih sniježnih padavina potreban je pregled padine iznad puta od strane stručnjaka za sniježne lavine (obično iz hidrometeorološkog zavoda). Za ocjenu opasnosti od pokretanja sniježnih lavina se koristi evropska petostepena ljestvica opasnosti od pokretanja sniježnih lavina. Navedeni stručnjak nakon pregleda opasnog mjesta priprema izvještaj i predaje ga naručiocu. Naručioc na osnovu povoljnog izvještaja odredjuje pluženje takve dionice puta.

3.3.6.3 Uklanjanje leda Operativno posipanje potrebno je vršiti s obzirom na stanje kolovoza. Vrijeme proteklo od primljene informacije na punktu tački za zimsko održavanje o nastaloj poledici do početka akcije, odnosno do trenutka kada vozila sa posipačima napuste tačku za zimsko održavanje, ne smije iznositi više od 10 minuta za 1. vozilo u 1. stepenu pripravnosti. U 2. stepenu pripravnosti može vrijeme u kojem vozila sa posipačem napuste tačku za zimsko održavanje iznositi 10 minuta za prva dva vozila.

Oprema Pored opreme namjenjene za preventivno posipanje upotrebljava se i druga oprema. Oprema za posipanje sa dvije komore može se instalirati na vozilo, a namijenjena je punjenju i izbacivanju dvije različite vrste materiala za posipanje. U tu opremu možemo odvojeno puniti dvije različite vrste soli odnosno so i grubi pijesak i/ili sitan kamen. Takva kombinacija je veoma upotrebljiva kada se smjenjuju makadamski i asfaltni kolovoz. Vučni posipači se priklapaju na teretno vozilo ili transporter sa uredjajima te vrste. Uredjaji su opremljeni sa vlastitim kesonom, uredjajem za transport i razdjeljivačem sredstava za posipanje. Ako rezervoar dopire ispod kesona teretnjaka, s njegovim podizanjem ponovo obnavljamo rezervu sredstava za posipanje u rezervoaru. Gustoća posipanja (material za hrapavljenje ili mješavina istog sa solju) mora biti podesiva i kretati se u području od 50 do 300 g/m2, širina i pojas posipanja moraju biti podesivi u području od 2 do 6 m. Sredstva za posipanje za hrapavljenje su, prije svega, prirodne kamenine u obliku pijesaka i izdrobljenog kamena. Da bi smo postigli efekat hrapavljenja, zahtjevana količina posipnog materiala iznosi najmanje 100 g/m2, a obično se preporučuje količina posipa od 150 g/m2; odnos pijeska i soli od 3/1 do 2/1 mjereno prostorno. Posipna sredstva za hrapavljenje mogu se posipati iza vozila ili ispred njegovih pogonskih točkova. Posipanje sredstava za posipanje može se vršiti sa visine od 0,5 m. Sredstvo za posipanje mora biti što ravnomjernije rasporedjeno po kolovozu. Mora postojati mogućnost da biramo postavku toka posipanja, na pr. lijeva ili desna strana odnosno sredina iza vozila. Rasporedjivanje sredstava za posipanje mora biti ravnomjerno za vozilom. Visina posipanja ne smije biti veća od 0,5 m. Za efikasno odklanjanje poledice, sredstva je potrebno miješati u pravilnim odnosima. Pritom je, naravno, veoma važna i vlaga, koja je već prisutna na kolovozu i vlažnost



vazduha. Sva sredstva za otapanje leda, naime, kod reakcije s vlagom ispuštaju toplotu. Kao pomoć u odlučivanju su zbog toga veoma važni radni dijagrami materija za otapljanje. Radni dijagram natrijevog, magnezijevog i kalcijevog klorida (efikasnost pri miješanju sa vlagom-vodom)

Na završetku zimske sezone potrebno je posipna sredstva za hrapavljenje odstraniti i odvesti.

3.3.7 MATERIJALI ZA POSIPANJE Prije početka zime neophodno je obezbediti najmanje trečinu posipnog materiala palniranog za predstoječu zimu. Aktivnosti sprečavanja i otklanjanja poledice su obavezni dio zimske službe i zavise od vrste i debljine leda, klimatskih uslova, mehanizacije, koja je na raspolaganju, i prednosnog razreda. Stepeni pripravnosti i aktivnosti kod sprečavanja i otklanjanja poledice odredjeni su izvedbenom programu zimske službe. Poledicu sprečavamo i otklanjamo na slijedeće načine:

- mehanički način (posipanje sa pijeskom, mljevenim kamenom i drugim), - hemijski način (posipanje sa rastapajućom materijom), - kombinovan način (posipanje smjese pijeska i sredstva za rastapanje).

3.3.7.1 Vrste posipnih materiala, karakteristike, skladištenje Nabavljač – ponudilac soli mora kod nabavke uvažavati uslove, koje mora ispunjavati so za posipanje kolovoza (natrijev hlorid (NaCl), kalcijev hlorid (CaCl2) i magnezijev hlorid (MgCl2)).



3.3.7.2 Tehnički uslovi

3.3.7.2.1 So za posipanje – natrijev klorid NaCl2

3.3.7.2.1.1 Granulometrijski sastav i dozvoljena vlažnost odredjena kod 110 oC Granulometrijski sastav odredjen prema postupku standarda EN 933-1 i EN 933-2 na dolje navedenim sitima Dozvoljena vlaga odredjena prema postupku standarda ASTM E534-91 kod 110 °C

Morska i kamena so – rasuto stanje 0/4 mm, vlaga do 4%:

Zahtjevani granulometrijski sastav za nabavku morske ili kamene soli 0/4 mm: zrna / mm

> 4.00 max 10% 2.00/ 4.00 15 - 40 % 0.40/ 2.00 40 - 70 % < 0.40 max 15 %

Preporučena metoda pregleda: EN 933-1 i EN 933-2 Dozvoljena vlaga s obzirom na zahtjevan granulometrijski sastav za morsku ili kamenu so 0/4 mm je max 4% Preporučena metoda pregleda: ISO 2483

Morska i kamena so – rasuto stanje - granulacije 0/2 mm

Zahtjevan granulometrijski sastav za nabavku morske ili kamene soli 0/2 mm: zrna / mm

> 2.00 max 20 % 1.00/ 2.00 30 - 80 % 0.20/ 1.00 30 - 60 %

< 0.20 max 15 %

Preporučena metoda pregleda: EN 933-1 Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevan granulacijski sastav za morsku i kamenu so 0 - 2 mm je max. 4% Preporučena metoga pregleda: ISO 2483

Morska i kamena so za silose 0/4 mm


> 4.00 max 10% 2.00/ 4.00 15 - 45 % 0.40/ 2.00 40 - 70 % < 0.40 max 15 %

Preporučena metoda pregleda: EN 933-1 Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevani granulometrijski sastav za morsku i kamenu so 0 - 4 mm je max. 1% Preporučena metoda pregleda: ISO 2483

Morska i kamena sol za silose 0/2 mm


> 2.00 max 20 % 1.00/ 2.00 30 - 80 %



0.20/ 1.00 30 - 60 % < 0.20 max 15 %

Preporučena metoda pregleda: EN 933-1 Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevani granulometrijski sastav za morsku i kamenu so 0 -2 mm je max 1% Preporučena metoda pregleda: ISO 2483

3.3.7.2.1.2 Hemijska analiza osušenog uzorka za morsku i kamenu so (NaCl)

Sadržina NaCl min 96 %

Sadržina netopljivih materija max 2 % Preporučena metoda pregleda: ISO 2479

3.3.7.2.1.3 Efikasnost soli pri topljenju leda uz uvažavanje temperature - 5 oC Zahtjevana efikasnost topljenja je najmanje 5 ml leda za vrijeme od 60 min pri posipu 100 g/m2. Preporučena metoda pregleda: SHRP H-205.1

3.3.7.2.1.4 Dodatak kod stvrdnjavanja za morsku ili kamenu so 0/2 in 0/4 mm Rasuto stanje i silos Ponudjač je dužan navesti podatke o vrsti i količini korištenog dodatka protiv stvrdnjavanja i priložiti analizu. Priožena mora biti analiza svih cijanida u slučaju korištenja cijanidnih kompleksa.Dozvoljena količina kalijevog heksacijanoferata (II) trihidrat (II) trihidrata (K4Fe(Cn)6 * 3 H2O) je minimalna količina, koja trajno sprečava ugrudvavanje, ali ne više od 150 mg/kg u originalno nabavljeni soli. Preporučena metoda pregleda: Doc. CEES/CN Nr.136

3.3.7.2.2 Težki metali

Preporučljive najviše dozvoljene koncentracije opasnih materija, koje može sadržavati so:

Najviše dozvoljene koncentracije opasnih materija Arsen (As) max. 0.5 mg/kg Bakar (Cu) max. 2.0 mg/kg Kadmij (Cd) max. 0.5 mg/kg Olovo (Pb) max. 2.0 mg/kg Živo srebro (Hg) max. 0.1 mg/kg

Ponudjač je dužan priložiti izvještaj ovlaštene organizacije o ekotoksikološkim podacima za dodatke protiv stvrdnjavanja i mjerenje sadržaja teških metala.

3.3.7.2.3 Posipni materijal – kalcijev (CaCl2) ili magnezijev hlorid (MgCl2)

3.3.7.2.3.1 Hemijska analiza uzorka Rastopina kalcijevog hlorida:

- Zahtjevana koncentracija za nabavku 24 % - raztopina - odnosno 20 % - raztopina - sadržaj netopivih materija max 1 %

Rastopina magnezijevog hlorida: - Zahtjevana koncentracija za nabavku 30 % - raztopina - sadržaj netopivih materija max 1 %

Suhi kalcijum hlorid ili magnezijum hlorid: - Zahtjevana vrednost kalcijum hlorida 75 %



- odnosno magnezijum hlorida 47 % - sadržaj netopivih materija max 3 %

Postupak utvrdjivanja koncentracije rastopina je moguće jednostavno utvrditi na osnovu odredjivanja gustoće. Postupak je propisan u standardima ISO 649-1 i ISO 649-2.

3.3.7.2.3.2 Teški metali Ponudjač je dužan priložiti izvještaj osposobljene organizacije sa analizom sadržine teških metala o ekotoksikološkim podacima za dodatke protiv stvrdnjavanja i mjerenja sadržaja teških metala.

3.3.7.2.3.3 Uzorci i test kontrola Test kontrola se mora izvoditi na izporučenim količinama svih različitih posipnih materiala. Uzimanje uzoraka mora biti izvedeno slučajno na kamionu u toku istovara posipnog materijala u skladištu izvodjača posipanja, a mora ga obaviti predstavnik od naručioca ovlaštene organizacije. Uzorak posipnog materijala NaCl mora vagati 2 kg, biti hermetički zatvoren i odgovarajuće označen sa nazivom nabavljača, granulacijom i izvorom odnosno porijeklom, te mjestom uzimanja. Uzorak posipnog materijala CaCl2 rastopine 24% ili 20% ili MgCl2 30%, mora iznositi 1 litar, biti hermetički zatvoren i odgovarajuće označen sa nazivom nabavljača, koncentracijom i izvorom odnosno porijeklom, te mjestom uzimanja. Troškove uzimanja i analize uzorka za test kontrolu snosi naručilac posipnog materijala. Nabavljač mora priložiti original izvještaja o pregledu, koji ne smije biti stariji od 3 mjeseca. Izvještaj mora posjedovati original potpis i original žigove na svim stranicama.

3.3.7.2.3.4 Unutrašnja i vanjska kontrola nabavljenih količina Unutrašnja kontrola nabavljenih količina vrši se kod dobavljača i izvodi se kod svake nabavke 500 t posipnog materiala, a obuhvata analize navedene u ovim smjernicama. Na svakih 5000 tona dobavljač naručuje kod ovlaštene organizacije analize po svim tačkama i dostavlja naručiocu izvještaj o izvršenoj unutrašnjoj kontroli posipnog materijala. Unutrašnja kontrola rastopina CaCl2 i MgCl2 mora se vršiti sa strane nabavljača kod svake proizvedene sarže i obuhvata analize navedene u ovim smjernicama. Naručilac mora u toku nabavke proizvoljno provjeriti istovjetnost analize uzorka i nabavljene rastopine ili suhog uzorka. Test kontrola se vrši sa ovlaštenom organizacijom o nabavci 50.000 l. Troškovi unutrašnje kontrole su troškovi nabavljača. Troškove test kontrole snosi naručilac posipnog materiala.

3.3.7.2.4 Odstupanja od zahtjevanog granulometrijskog sastava i vlažnosti soli NaCl i smanjivanje cijene ponude s obzirom na još dozvoljena odstupanja

3.3.7.2.4.1 Morska i kamena so za posipanje granulacije 0 - 4 mm Zahtjevan granulometrijski sastav za nabavku morske i kamene soli granulacije 0-4 mm:

zrna / mm zahtjevan gran.sastav odstupanje u % snižavanje ponudjene u % od zahtjevane do cijene u %

> 4.00 max 10% 5 2 2.00/ 4.00 15 - 40 % - - 0.40/ 2.00 40 -70 % - - < 0.40 max 15 % 5 5

Za svakih slijedećih 1% odstupanja od zahtjevanog granulometrijskog sastava, ponudbena cijena se smanjuje za slijedećih 1%. Nabavka posipnog materijala sa sadržajem zrna >4 mm i


U slučaju da je preuzeti, vizuelno prihvatljiv posipni materijal, potrošen, a hemijskom analizom koja zahtjeva dalji postupak utvrdjeno da je posipni materijal prema tehničkim zahtjevina neprihvatljiv, cijena se smanjuje za 10% za sve nabavljene količine posipnog materijala. Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevan granulometrijski sastav za morsku i kamenu NaCl granulacije 0-4 mm:

dozvoljena vlažnost sadržaj vlage u sniženje ponudjene test uzorku u cijene u %

% do max 4 % 4,5 5 5,0 10

5,5 20

Nabavka posipnog materijala sa sadržinom vlage iznad 5,5% za naručioca nije prihvatljiva. U slučaju da je preuzet vizuelno prihvatljiv posipni materijal potrošen, a hemijskom analizom, koja zahtjeva duži postupak utvrdjeno da je posipni material prema tehničkim zahtjevima bio neprihvatljivog kvaliteta, cijena se snižava za 15% za sve nabavljene količine posipnog materijala neodgovarajućeg kvaliteta.

3.3.7.2.4.2 Morska i kamena so za posipanje granulacije 0-2 mm,vlažnost do1% Zahtjevan granulometrijski sastav za nabavku morske i kamene soli NaCl granulacije 0-2 mm:


> 2.00 max 20% 5 2 1.00/ 2.00 30 - 80 % - - 0.20/ 1.00 30 - 60 % - - < 0.20 max 15 % 5 5

Za svakih daljih 1% odstupanja od zahtjevanog granulometrijskog sastava, ponudbena cijena se smanjuje za daljih 1%. Nabavka posipnog materiala sa sadržajem zrna >2 mm iznad 5 % i



> 4.00 max 10% 5 2 2.00/ 4.00 15 - 45 % - - 0.40/ 2.00 40 - 70 % - - < 0.40 max 15 % 5 5

Za svakih slijedećih 1% odstupanja od granulometrijskog sastava se cijena ponude smanjuje za daljih 1% Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevan granulometrijski sastav za morsku i kamenu so 0 - 4 mm


u % do

max 1 % 1,2 5 1,4 10

¸ 1,6 20

Nabavka soli sa sadržinom vlažnosti iznad 1,6% nije prihvatljiva.

3.3.7.2.4.4 Morska ili kamena so za silose granulacije 0 - 2 mm Zahtjevan granulometrijski sastav za nabavku morske ili kamene soli 0 - 4 mm


> 2.00 max 20% 5 2 1.00/ 2.00 30 - 80 % - - 0.20/ 1.00 30 - 60 % - - < 0.20 max 15 % 5 5

Za svakih slijedećih 1% odstupanja od granulometrijskog sastava se cijena ponude smanjuje za daljih 1% Dozvoljena vlažnost s obzirom na zahtjevan granulometrijski sastav za morsku i kamenu so 0 - 2 mm


u % do

max 1 % 1,2 5 1,4 10 1,6 20

Nabavka soli sa sadržinom vlažnosti iznad 1,6% nije prihvatljiva.

3.3.7.2.4.5 Otopina kalcijevog (CaCl2) ili magnezijevog hlorida (MgCl2)

Zahtjevana koncentracija za nabavku otopine:

zahtjevana koncentracija

smanjena konc. u % od zahtjevane koncentracije

sniženje cijene ponude u %

Otopina 20 % 1 % 5 % Otopina 20 % 2 % 10 % Otopina 24 % 1 % 4 % Otopina 24 % 2 % 9 % Otopina 30 % 1 % 4 % Otopina 30 % 2 % 9 %



Odstupanje od zahtjevane koncentracije može iznositi najviše 2% ispod deklarisanog stepena koncentracije. Nabavka rastopina sa većim % odstupanja od 2% u donju granicu nije dozvoljena. Odbici za nekvalitet se sabiraju. Maksimalna ukupna suma sniženja ponudebene cijene u % može biti 22%. Nabavka soli sa sniženjem većim od 22% nije prihvatljiva.

3.3.7.2.5 Preporuke

Kod izbora posipnih materijala primjereno je izvesti postupak skupljanja dobavljača preko javnog konkursa. Ponudjači moraju kod predaje ponude na javnom konkursu priložiti uzorke i izvještaje u skladu sa gore navedenim zahtjevima. Izaberu se najmanje dva ponudioca za svaku vrstu izabranog posipnog materijala, prije svega zbog obezbjedjivanja stanja rezervi pri eventualnim teškoćama jednog dobavljača.

3.3.7.2.6 Skladištenje materiala za posipanje

Posipni materijal (so) skladištimo u suvom stanju. Kapacitet svih skladišta mora odgovarati barem za jednomjesečnu godišnju upotrebu. Kod materijala za rastapanje (so) vrijeme skladištenja ne bi smjelo prelaziti jednu godinu.

3.3.7.2.7 Skladištenje čvrstih materija

Dimenzije hala za skladištenje treba da se ravnaju prema lokalnim mogućnostim i treba da iznose u širini 10-12 m. Da bi teretnjaci i tegljači mogli u halama iskipovati posipni materijal, potrebna im je dužina od 20 m i svjetla visina od 9 m. Iz pomenutih veličina proizilazi volumen od cca 600 t posipnog materijala. Kod skladištenja materija za rastapanje (so) potrebno je uvažavati dovoljnu korozionu zaštitu. Vertikalni silosi općenito primaju 30 do 250 t. Napravljeni su od čelika, drveta ili umjetne materije i moraju biti u upotrebljivom stanju. Prostori za skladištenje soli moraju biti uredjeni tako, da je onemogućeno zagadjivanje okoline sa solju. Na kraju sezone silosi se moraju isprazniti, a so prerasporediti u obična skladišta. Silosi se prije početka sezone pune sa svježom solju. Kamena sitnjež za posipanje može biti na deponiji, ali mora biti zaštićen od padavina. Za skladištenje posipnih materija za lokalnu potrošnju učesnika u saobraćaju, uz puteve, trgove, pločnike, mostiće, na usponima, postavljaju se kontejneri volumena 0,5 do 1 m³.

3.3.7.2.8 Skladištenje i priprema otopine soli

Kod upotrebe navlažene soli zahtjeva se uredjaj za pripremu solne otopine. Za pripremu rastopine otopine od suhe soli, potreban je uredjaj koji se sastoji od posude za rastapanje soli, posude za rezervu rastopine otopine i pumpe, te uredjaji za punjenje. Ako kupujemo koncentriranu otopinu, uredjaj za pripremu se sastoji od posude, čiji volumen ne smije biti manji od 30.000 l, te stanice za miješanje za postizanje željene koncentracije. Kapacitet stalne rastopine otopine mora pokrivati više intervencija zimske službe.

3.3.7.2.9 Efekti na okolinu

3.3.7.2.9.1 Posipne materije za rastapanje Materije za rastapanje izazivaju štetu na putu, zgradama, vozilima i na okolini puta:

- korozija vozila, armature na objektima i zgradama sa lošom ili oštećenom zaštitom od korozije,

- kontaktna oštećenja na raslinju u neposrednoj blizini puta,



- oštećenje raslina i dijelova raslina kao posljedica primanja velikih količina natrijevih i hloridnih materija iz tla,

- oštećenja kod riba zbog kratkotrajne zasićenosti vode sa hloridima nakon kiše. Smanjenje posipne količine, posebno sa upotrebom vlažne soli, poboljšana tehnologija posipanja i pojačane mjere zaštite, mogu obezbijediti manje oštečivanjem okoline.

3.3.7.2.9.2 Posipni materiali za hrapavljenje Posipni materijal za hrapavljenje općenito nema hemijskih efekata na put i njegovu okolinu. Ali ga saobraćaj odbacuje preko ivica puta na bližu okolinu. Dolazi do slijedećih efekata:

- začepljenje uredjaja za odvodnjavanje; - zagadjenje za poljoprivredu upotrebljivih površina; - zagadjenje zelenih površina i podizanje bankina; - šteta na parkranim i vozilima u vožnji; - šteta od stvaranja prašine.

Kod skupljanja posipnog materijala, zbog prašenja dolazi do ugrožavanja zdravlja ljudi. Pokupljeni posipni materijal potrebno je preraditi sa posebnim postupcima. Njegova ponovna upotreba je samo uslovno moguća.

3.3.8 VANREDNI DOGADJAJI Riječ je o postupcima i mjerama u slučaju elementarnih nepogoda.

3.3.8.1 Vrste elementarnih nepogoda Elementarne nepogode su nepredvidjeni dogadjaji većeg obima, koji imaju nepredvidjen uticaj na kolovoz (nanosi, lavine, odroni, poplave, oluje, veliki snijeg, poledica, ledena kiša...)

3.3.8.2 Postupci u slučaju elementarnih nepogoda Kada se desi elementarna nesreća, policija ili gradjani obavještavaju izvođača na rednom održavanju o nastaloj elementarnoj nepogodi. Izvođač na održavanju puta na terenu obilježava nastalu situaciju sa saobraćajnom signalizacijom i o tome telefonski i pismeno izvještava naručioca i kontrolu. U obavještenju moraju biti navedeni put, dionica, stacionaža, vrste oštećenja i ocjena vrijednosti sanacije. Ako se elementarna nepogoda desila na većem području, koje prevazilazi granice područja održavanja, obavještava o tome i izvođača na tom području. Izvođač priprema predračun za uspostavljanje prohodnosti i upućuje ga naručiocu. Nakon dobijanja narudžbe od strane kontrole, počinje sa uspostavljanjem prohodnosti. Ako je rješavanje elementarnog dogadjaja dugotrajnije, izvođač na održavanju priprema projekat blokade, upućuje ga naručiocu i izvodi zatvaranje puta. Zatvaranje puta može biti djelimično ili potpuna na polovini kolovoza, a put može biti i u cjelini zatvoren. U tom slučaju je potrebno odgovarajuće označiti i zaobilazne puteve. Radovi na otklanjanju elementarnih dogadjaja mogu se izvoditi kao hitno potrebni ili preko konkursa javnog nadmetanja na nivou države. U koliko je riječ o većim štetama, a otklanjanje štete se ne može finansirati iz postojećih budžetskih postavki, otklanjanje štete se finansira iz budžetske rezerve za šta vlada predlaže interventni zakon.

3.3.9 AKTIVNOSTI NAKON ZAVRŠENE ZIME Nakon završene zimske sezone je izvođač na održavanju dužan odstraniti, očistiti i izvršiti odgovarajuće popravke i oprati vozila mašine i opremu od soli. Potrebno je odgovarajuće spremiti zimske saobraćajne znakove, rubne motke, snijegobrane i ostalu u zimskim uslovima potrebnu opremu.



Saobraćajna signalizacija Posao treba obaviti tako da se saobraćajni znakovi i stubići što manje oštete. Saobraćajne znakove potrebno je prevesti na jedinicu za održavanje puta, gdje ih treba očistiti i složiti na odgovarajuće mjesto. Manjkajuće i pokvarene znakove potrebno je nadokanditi tako da pred novu zimu budu na punktovima za zimsko održavanje. Rubne motke i snijegobrani Rubne motke se na završetku zimske službe sklanja s puta. Polomljene rubne motke se odstranjuju, a motke sa oštećenim vrhom zašilji i premaže sa zaštitnim premazom. Rubne motke se skladišti na pokrivenim deponijama na punktovima za zimsko održavanje. Snijegobrani na poljoprivrednim površinama ne smiju na proljeće ostati predugo kako ne bi smetale poljoprivrednim radovima. Palisade je potrebno nakon uklanjanja popraviti i složiti na odgovarajuće mjesto, te ih zaštititi. Spremanje i čišćenje skladišta i deponija posipnih materiala Nakon završene zime potrebno je izvršiti pregled svih skladišta i deponija posipnih materijala i pripremiti ih za narednu zimu. Čitava jedinica za održavanje odnosno pripadajući objekti, moraju u svako vrijeme, a posebno u vrijeme zimske službe biti uredjeni. Materijal i alat moraju biti čisti i složeni na za to odredjenom mjestu. Dostup do materijala i alata, koji se koriste u održavanju puteva mora biti omogućen. Posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti okoline.

3.3.10 ANALIZA ZIMSKE SLUŽBE U težnji da se posao zimske službe poboljša i pojeftini, potrebno je nakon završene sezone napraviti analizu zimske službe. Ona obuhvata:

- prepreke, koje su uzrokovali snijeg i poledica za učesnike u saobraćaju; - vrijeme reagovanja izvodjača zimske službe, posljedice; - finansijsku analizu poslova obavljenih u zimskoj službi.

3.3.10.1 Zapisnik o mjerama i kontrola mjera Kod zimske službe je važna dobra i potpuna dokumentacija svih mjera, što je dokaz o pravilnom izvršenju obaveze čišćenja i posipanja. Vozač mora kod preduzimanja mjera obuhvatiti odnosno dokumentovati slijedeće podatke:

- datum mjere, - područje mjere i put do tog područja, vožnja prema planu odnosno sva odstupanja

od plana, - stanje na brojčaniku kilometara/prevezen put, - vrsta posipnog materiala, ukupna potrošnja posipa, naknadna punjenja, regulisana

gustoća posipanja, - podaci o čišćenju (da/ne), - najvažnije vrijeme preduzimanja mjera s navodjenjem svakog mjesta njihovog

preduzianja, - voditi podatke od kada do kada je padao snijeg, visinu koliko je napadao oko puta i

koliko ga ima na kolovozu. Na punktu se pored toga moraju bilježiti i opšti podaci o vremenu, temperaturi, stanju kolovoza i mjerama (početak, završetak, plan mjera, provodjenje mjera). Svi podaci se arhiviraju zbog moguće kasnije analize i dokaza.



3.3.10.2 Statistika i vrednovanje zimske službe U toku zime prikupljeni podaci služe za:

- dokumentovanje mjera zimske službe (i u slučaju garancije), - obračun (posebno za iznajmljena vozila), - statistiku zimske službe za vlastite potrebe i, prema potrebi, za obrazloženje višim

instancama, - produbljene analize mjera kao osnove za dalje planove mjera i opreme.

3.3.11 OBRAZOVANJE ZA ZIMSKU SLUŽBU Zimsko održavanje puteva je zbog specifičnih uslova veoma zahtjevno. Svako nestručno ponašanje može se osvetiti. Neophodno potrebno je obrazovanje, periodično ponavljanje i obrazovanje uz uvodjenje novina odnosno promjena. Obrazovanje se izvodi kod izvođača na zimskom održavanju i to kao predavanja o opremi, materijalima i zakonodavstvu. Jednako se organizuju prezentacije nove opreme, koju obično izvode prodavci ili proizvodjači. Za rukovodioce zimskog održavanja mora se izvesti posebno kratko obrazovanje prije početka zimske službe. Školovanje treba da bude teoretsko i praktično. Kod školovanja su posebno važne slijedeće teme:

- prognoze vremena i posmatranje vremena, veza izmedju vremenskih dogadjaja i zimske službe;

- osnove zimske službe i upotreba posipnih materiala; - mjere za ekonomično korištenje posipnih materiala; - planiranje mjera, tok i bilježenje mjera; - vozila i mašine, rukovanje mašinama uključujući praktične vježbe; - iskustva prošle zime (statistika, specifičnosti, sažeci); - novosti za predstojeću zimu (nove mašine, programi, regulativa, saznanja, itd.)

3.3.12 »BJELI PUTEVI« Na putevima izvan naselja se samo u izuzecima možemo odreći posipanja solju. Za uvrštavanje u »bijelu mrežu« puteva u obzir dolaze samo dionice:

- sa malim saobraćajnim značajem i malim saobraćajnim opterećenjem; - sa pravolinijskim trasirnim elementima i malim usponima; - sa mogućnošću obilaska drugim putevima; - bez tačaka sa povećanom gustoćom saobraćajnih nezgoda; - bez posebnih vrsta saobraćaja (linijski ili školski autobusi); - ceste sa makadamskim kolovozom; - putevi uz posebno zaštićena područja sa osjetljivim ekosistemom

Takve dionice moraju biti posebno označene i putarska služba ih mora intenzivno posmatrati. Posipanje materija za hrapavljenje je posebno odgovarajuće za visinske puteve na područjima sa mnogo snijega i većom učestalošću padavina. Dionice takvih puteva je potrebno redovno kontrolisati i posipanje prema potrebi ponoviti.

3.3.13 ZIMSKA SLUŽBA U NASELJIMA Obaveze izvođača na održavanju puteva u naseljima dodatno su definisane u opštinskim odlukama o održavanju puteva. One u pravilu odredjuju način odstranjivanja snijega (odvoženje) kao i prioritete pluženja s obziom na važnost javnih puteva, pri čemu imaju prednost oni putevi na kojima se odvija javni saobraćaj. Opštine daju poslove zimskog održavanja ugovornim izvodjačima.



Ugovorni izvodjači moraju izraditi Operativni program izvodjenja zimske službe u kojem rasporedjuju površine prema prioritetima čišćenja, pri čemu su putevi podijeljeni u kategorije i odvojeni su od čišćenja nesaobraćajnih površina. Sadržaj Operativnog progama je identičan sadržaju koji navodimo u prilogu. OPZS potvrdjuje upravljač. U OPZS kod planiranja pluženja mora biti predvidjena uskladjenost različitih izvodjača zimske službe u smislu: ne naplužiti snijeg drugom, bilo na raskrsnicama ili na pločnicima, parkiralištima… Rubne sniježne nanose izmedju kolovoza i pločnika je potrebno dovoljno rano odstraniti kako bismo izbjegli sužavanje kolovoza odnosno pločnika. Na parkiralištima se snijeg prvo skuplja sa strane na gomile i kasnije odvozi vozilima. Posipanje u naseljima je predvidjeno kako na kolovozu tako i na biciklističkim stazama, a iznimno i na pločnicima, koji se posipaju samo kada je poledica. U naseljima se u pravilu ne posipa sa materialom za hrapavljenje. Opštine mogu obavezu čišćenja i posipanja prenijeti na vlasnike parcela uz put, što u pravilu važi za pločnike odnosno pješačke pojase uz rub kolovoza.



RS-FB&H/3CS – DDC 433/04 knjiga III – dio 3 - prilog 1

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

KNJIGA III: ODRŽAVANJE PUTEVA

DIO 3: ZIMSKA SLUŽBA

PRILOG 1: PLAN ZIMSKE SLUŽBE

Sarajevo/Banja Luka

2005



OPERATIVNI PROGRAM ZIMSKE SLUŽBE 200../200..

NASLOVNA STRANICA: Broj:___________ Datum: ___________ Naručioc:

________________________________________________________________

Nadzorni organ: ________________________________________________________________________ Pripremio: ____________________________________ Odgovorni vođa ZS: ___________________________ Direktor Pregledao (nadzor): ____________________________ Datum: __________________ Potvrdio (odgovorni): ______________________________ Datum: __________________



»PREDUZEĆE« NARUČIOC Datum: ____________ broj: ____________ PREDMET: Izjave PREDUZEĆE _________________________kao izvodjač zimske službe izjavljuje:

vozila, strojeve(mašine) i opremu, koje su planom uključene u zimsku službu, se neće upotrabljavati za izvodjenje zimske službe na drugim cestama;

skladišta materijala za posipanje su odvojena;

da su obezbjedjene dovoljne količine sitneža, kojih mora biti dovoljno za čitavu zimsku

sezonu. Obračun upotrebe će se vršiti mjesečno;

da lokacija, koje bi zahtjevale postavljanje snijegobrana na području u odnosu na iskustva iz prijašnjih godina, nema (samo za društva, koja nemaju lokacije snjegobrana);

da ćemo preventivna posipanja ograničiti na nužno potrebna;

izjavljujemo, da su sve vodje baza upoznate sa operativnim programom zimske

službe.

Direktor



»PREDUZEĆE« NARUČIOC Datum: ______________ Broj: ______________ PREDMET: Izjava o trenutnom stanju tehničkih sredstava PREDUZEĆE _________________________, kao izvodjač zimske službe izjavljuje, da su tehnička sredstva za izvodjenje zimske službe:

teretna vozila - tehnički besprijekorna nakon napravljenog tehničkog pregleda;

strojevi(mašine) - pripremljeni za sezonu sa potrebnim dozvolama;

oprema - obnovljena investicijski i redovno - izvršen pregled.

Direktor:



»PREDUZEĆE« NARUČIOC Datum: ___________ Broj: ___________ PREDMET: Izjava o kalibraciji jedinica posipanja PREDUZEĆE _________________________, kao izvodjač zimske službe izjavljuje, da je 50% naših jedinica posipanja kalibriranih kod ovlaštenog servisera.

Direktor: PRILOG:

• Potvrde o kalibraciji (za ovim listom)


strana 8 od 49 knjiga III – dio 3 - prilog 1 RS-FB&H/3CS – DDC 433/04

NARUČIOC Datum: ______________ Broj:_______________ PREDMET: Izjava Društvo .......................................................................................................…., kao inžinjer i konsultant poslova kod održavanja i zaštite državnih cesta izjavljuje, da su svi nadzorni inženjeri upoznati sa operativnim programom zimske službe. Nadzorni inženjer: _______________________________

Direktor


RS-FB&H/3CS – DDC 433/04 knjiga III – dio 3 - prilog 1 strana 9 od 49

SADRŽAJ IZVEDBENOG PROGRAMA ZIMSKE SLUŽBE 1 OPŠTE ..........................................................................................................11 2 SPISAK CESTA ................................................................................................11 3 SPISAK CESTA PO CESTOVNIM JEDINICAMA ZA ODRŽAVANJE ..................................12 4 OBRAZLOŽENJE OPERATIVNOG PROGRAMA ZIMSKE SLUŽBE ....................................13

4.1 OSNOVA (PLAN) ..................................................................................................... 13 4.2 DEŽURNA SLUŽBA .................................................................................................. 14 4.3 TRAJANJE ZIMSKE SLUŽBE...................................................................................... 14

5 ORGANIZACIJSKA ŠEMA, VODJENJE, TE NADLEŽNOSTI I ODGOVORNOSTI IZVODJAČA U ZIMSKOJ SLUŽBI .........................................................................15

6 VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI...........................................................................16 7 TELEFONSKI BROJEVI ODGOVORNIH RADNIKA Preduzeća.......................................16 8 RAZVRSTAVANJE CESTA PO PRIORITETAMA .........................................................16 9 KARTA PRIORITETA KOMPLETNE CESTNE MREŽE...................................................18 10 KAPACITETI SKLADIŠTA MATERIJALA ZA POSIPANJE ..............................................19 11 IZRAČUNAVANJE POTREBNIH NORMATIVNIH KOLIČINA MATERIJALA ZA

POSIPANJE ....................................................................................................20 12 STANJE ZALIHA MATERIJALA ZA POSIPANJE .........................................................21 13 NAČIN OBRAČUNAVANJA ZIMSKE SLUŽBE (DEŽURSTVA I PRIPRAVNOSTI) PO

POJEDINIM FAZAMA RADA ................................................................................22 13.1 UPUTSTVO OBRAČUNA DEŽURSTVA I PRIPRAVNOSTI ............................................... 22

13.1.1 I. Stepen pripravnosti..................................................................................... 22 13.1.2 II. Stepen pripravnosti ................................................................................... 22 13.1.3 III. Stepen pripravnosti .................................................................................. 23 13.1.4 Skladištenje soli ............................................................................................. 23 13.1.5 Zimski pregledi .............................................................................................. 23 13.1.6 Drugi poslovi ................................................................................................. 23

14 STANJE MEHANIZACIJE I OPREME, TE RASPOREDJIVANJE MEHANIZACIJE PO JEDINICAMA ODRŽAVANJA................................................................................24

15 UREDJENE DEPONIJE UZ KOLOVOZ NA KRITIČNIM DEONICAMA CESTA ......................24 16 SPISAK OPASNIH DEONICA NA CESTAMA, GDJE ČESTO NASTAJE POLEDICA ................25 17 MATERIJALI, KOJI SE UPOTREBLJAVAJU PRI POSIPANJU CESTA ................................26 18 LOKACIJE ZIMSKE CESTOVNO-SAOBRAĆAJNE SIGNALIZACIJE...................................26 19 LOKACIJE ZA POSTAVLJANJE SNIJEGOBRANA........................................................27 20 RUBNE MOTKE................................................................................................27 21 OSNOVE ZA ODREDJIVANJE BROJA JEDINICA ZA POSIPANJE I PLUŽENJE....................28 22 NACRT PLUŽENJA............................................................................................29 23 NACRT POSIPANJA ..........................................................................................30 24 DEŽURSTVA, OBAVEZA PRISUTNOSTI, STEPEN PRIPRAVNOSTI I RASPORED

RADNIH SKUPINA, TE ZADATCI DEŽURNIH U ZS ....................................................30 24.1 ZADATCI GLAVNOG DEŽURNOG U ZIMSKOJ SLUŽBI.................................................. 31 24.2 ZADATCI DEŽURNOG U ZIMSKOJ SLUŽBI U CESTOVNOJ BAZI ................................... 32

25 NAČIN OBAVJEŠTAVANJA..................................................................................32 25.1 NADZOR NAD STANJEM PROHODNOSTI ................................................................... 33 25.2 ŠIFRANT ZA IZVJEŠTAVANJE O STANJU I PROHODNOSTI CESTA ............................... 33



25.3 OBRAZAC »OBAVIJEST O VANREDNIM DOGADJAJIMA«..............................................34 25.4 DEŽURNI U ZIMSKOJ SLUŽBI ...................................................................................35

26 INTERVENCIJE U IZUZETNO NEPOVOLJNIM VREMENSKIM PRILIKAMA ........................36 26.1 ŠTAB ZIMSKE SLUŽBE .............................................................................................36 26.2 OPŠTA POLEDICA....................................................................................................36 26.3 PODHLAĐEN KOLOVOZ............................................................................................36 26.4 LED NA DRVEĆU I GRMLJU ......................................................................................37 26.5 SNJEŽNE VIJAVICE..................................................................................................37

27 SPECIJALNE ZIMSKE MAŠINE I RASPORED ............................................................37 28 MJESTA I NAČIN ISKLJUČIVANJA POJEDINIH VRSTA VOZILA KOD NEPOVOLJNIH

USLOVA NA CESTAMA ......................................................................................38 29 SPISAK AUTODIZALICA SA LOKACIJAMA...............................................................38 30 PREVENTIVNO POSIPANJE.................................................................................39 31 REKAPITULACIJA PROGRAMA ZS.........................................................................39 32 PREDMJER I PREDRAČUN RADOVA ZIMSKOG ODRŽAVANJA ......................................40 33 SPECIFIČNOSTI, ZNAČAJNE ZA ZIMSKO ODRŽAVANJE AUTOCESTA ............................42

33.1 PREDNOSNI RAZREDI..............................................................................................42 33.2 ODSTRANJIVANJE SNIJEGA......................................................................................42 33.3 POLEDICA...............................................................................................................42 33.4 OKRETANJE NA AUTOCESTI.....................................................................................42 33.5 BURA .....................................................................................................................42 33.6 MATERIJAL ZA POSIPANJE.......................................................................................43 33.7 DEŽURNA SLUŽBA...................................................................................................43

34 ORGANIZACIJA ZIMSKE SLUŽBE NA AUTOCESTAMA ................................................44 34.1 VODENJE ZIMSKE SLUŽBE .......................................................................................44 34.2 NAČIN I OPIS OBAVJEŠTAVANJA ..............................................................................45 34.3 UPUTSTVO O OZNAČAVANJU I ZAŠTITI VOZILA ZAUSTAVLJENIH NA ZAUSTAVNOJ

TRACI AUTOCESTE..................................................................................................47


RS-FB&H/3CS – DDC 433/04 knjiga III – dio 3 - prilog 1 strana 11 od 49

1 OPŠTE

Zimska služba obuhvata skup aktivnosti i poslova, potrebnih za omogućavanje prevoznosti cesta i sigurnosti saobraćaja u zimskim prilikama. Izvode se, kada je zbog zimskih pojava (snijeg, poledica, led idr.) ugroženo normalno odvijanje saobraćaja. Nepravilno i nepravovremeno posredovanje ovlaštenih službi bi u zimskim prilikama pruozročilo veliku privrednu štetu, zato je u skladu sa odredbama Zakona nužno organizirati kvalitetnu službu za zimsko održavanje cesta. Za neometano izvodjenje zimske službe, bez većih zastoja saobraćaja, potrebno je pripremiti sljedeće: - pripremiti operativni program zimske službe kao osnovni dokument o organizovanosti

zimske službe. U programu su obuhvaćeni svi podatci i sva potrebna uputstva radnicima, uključenim u izvodjenje zimske službe;

- obezbjediti dovoljnu količinu sredstava za posipanje i materijala; - osposobiti svu potrebnu mehanizaciju, opremu i specijalne zimske strojeve (mašine)

za rad u zimskoj službi; - pripremiti i opremiti ceste sa odgovarajućom zimskom signalizacijom i opremom; - organizovati pravovremeno obavještavanje korisnika cesta preko sredstava javnog

informisanja. Održavanje ceste je na području, koga pokriva Preduzeće ________________________, uredjeno sa ugovorom za redovno održavanje cesta, sklopljenim izmedju naručioca i Preduzeća ________________________ Preduzeće ________________________ na svom području održava: _____ km avtocesta, _____ km brzih cesta, _____ km glavnih cesta i _____ km regionalnih cesta, u ukupnoj dužini _______________km.

2 SPISAK CESTA

AUTOCESTE, BRZE CESTE, MAGISTRALNE CESTE, REGIONALNE CESTE

Odsjek cesta Tok dionice dužina odsjeka (m)

PLDP voz./dan

prioritet

UKUPNO:



3 SPISAK CESTA PO CESTOVNIM JEDINICAMA ZA ODRŽAVANJE

CESTOVNA BAZA ___________ AUTOCESTE, BRZE CESTE, MAGISTRALNE CESTE, REGIONALNE CESTE

Odsjek cesta To

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR … · 2019. 7. 24. · ZS zimska...

Documents

Transcript of SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR … · 2019. 7. 24. · ZS zimska...