12.7.2021.

1

SMJERNICE

O DUŽNOJ PAŽNJI ZA PODUZEĆA IZ EU-a RADI UKLANJANJA RIZIKA OD PRISILNOG RADA U

NJIHOVU POSLOVANJU I LANCIMA OPSKRBE1

UVOD

Procjenjuje se da je 25 milijuna ljudi u svijetu podvrgnuto prisilnom radu2. Od toga su 16 milijuna žrtve iskorištavanja u privatnom sektoru, 4,8 milijuna žrtve su seksualnog iskorištavanja, a 4 milijuna žrtve su prisilnog rada za koji su odgovorne državne vlasti. Prisilnim radom nerazmjerno su pogođene žene i djevojčice.

Borba protiv prisilnog rada prioritet je EU-a3. U skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima EU radi na iskorjenjivanju svih kršenja temeljnih načela i prava na radu, uključujući prisilni rad, promicanju zaštite žrtava od nasilja povezanog s radom te ratifikaciji i učinkovitoj provedbi temeljnih konvencija MOR-a. U skladu s Ugovorima EU-a EU promiče poštovanje ljudskih prava u svijetu, uključujući prava radnika. To uključuje dugotrajno zalaganje EU-a za „dostojanstven rad”4.

Odgovorno poslovno ponašanje europskih poduzeća ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovite provedbe politika EU-a o ljudskim pravima, među ostalim u pogledu rada. EU promiče odgovorno poslovno ponašanje5 u svim sektorima proizvodnje i na svim razinama lanca opskrbe te zaštitu žrtava kršenja i povreda ljudskih prava povezanih s poslovanjem. U tom smislu poziva poduzeća iz EU-a da poštuju ljudska prava, uključujući prava radnika, bez obzira na njihovu lokaciju, veličinu, sektor, kontekst u kojem posluju, vlasništvo i strukturu.

SVRHA

1 Informacije navedene u ovom dokumentu ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije ili Europske službe za vanjsko djelovanje, koje se ni u kojem slučaju ne mogu smatrati odgovornima za njihovu moguću uporabu. 2 Globalne procjene modernog ropstva (2017.); https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/documents/publication/wcms_575479.pdf 3 Vidjeti, na primjer, Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2020.–2024. https://www.consilium.europa.eu/media/46838/st12848-en20.pdf 4 Npr. Komunikacija Europske komisije, Promicanje dostojanstvenog rada za sve. Doprinos EU-a provedbi programa za

dostojanstven rad u svijetu, COM(2006) 0249 final; Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe, prosinac 2020.; 5 Vidjeti Europska komisija, Radni dokument službi, Društveno odgovorno poslovanje, odgovorno poslovno ponašanje te poslovanje i ljudska prava: pregled napretka, ožujak 2019.; https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2019)143&lang=hr

12.7.2021.

2

U Komunikaciji Revizija trgovinske politike od 18. veljače 2021.6 Europska komisija obvezala se pružiti smjernice koje će poduzećima iz EU-a pomoći u poduzimanju odgovarajućih mjera za uklanjanje rizika od prisilnog rada u njihovu poslovanju i lancima opskrbe, u skladu s međunarodnim smjernicama i načelima dužne pažnje. Ovim dokumentom ispunjava tu obvezu.

Cilj ovog dokumenta pružiti je europskim poduzećima praktične smjernice za provedbu djelotvornih praksi dužne pažnje u pogledu ljudskih prava kako bi iz svojih lanaca opskrbe uklonila rizik od prisilnog rada7. U smjernicama se konkretno objašnjavaju praktični aspekti dužne pažnje i pruža pregled međunarodnih standarda o odgovornom poslovnom ponašanju i dužnoj pažnji koji su relevantni za borbu protiv prisilnog rada.

Smjernice se odnose samo na rizik od prisilnog rada i ne bave se dužnom pažnjom u pogledu drugih rizika u lancu opskrbe.

6 Komunikacija Europske komisije, Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika, COM(2021) 66 final; https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:5bf4e9d0-71d2-11eb-9ac9-01aa75ed71a1.0006.02/DOC_1&format=PDF 7 Ovaj dokument sadržava praktične smjernice za učinkovitu primjenu postojećih međunarodnih i dobrovoljnih smjernica i načela o dužnoj pažnji. Njime se ne stvaraju pravne obveze za poduzeća. Stoga nije pravno obvezujući.

Kako prepoznati prisilni rad

Prisilni rad – međunarodno priznata definicija prisilnog rada iz Konvencije MOR-a br. 29 o prisilnom radu glasi „svaki rad ili usluga koji se od neke osobe zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne, i za koje se ta osoba nije ponudila dobrovoljno”.

Primjeri prisilnog rada (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim primjerima):

državni programi kojima se nameće prisilni rad osobama zadržanima iz administrativnih razloga, zatvorenicima u istražnom zatvoru, političkim zatvorenicima, osobama zadržanima zbog sindikalnih aktivnosti ili mirnog okupljanja

dužničko ropstvo povezano s provizijama za zapošljavanje i/ili u kontekstu trgovanja ljudima

„prisilan uzgoj”, tj. obvezan uzgoj koji poljoprivrednike veže uz njihovu zemlju i prisiljava ih da svoje proizvode prodaju točno određenom koncesionaru

oslanjanje na „radnu disciplinu” radi proizvodnje, tj. obvezu rada kao kazne za kršenje pravila poduzeća ili neispunjavanje proizvodne kvote

novačenje djece u oružane snage ili paravojne organizacije

ograničenja mogućnosti radnika da promijene poslodavca ili da napuste zemlju domaćina bez dopuštenja poslodavca

ograničenja kretanja radnika u kombinaciji s drugim prisilnim mjerama (npr. prijetnja ili uporaba sile)

neredovita, kasna i odgođena isplata plaće ili neisplata plaće kao sredstvo vezivanja zaposlenika na zaposlenje

prisiljavanje radnika na veći broj prekovremenih sati nego što je dopušteno nacionalnim pravom ili kolektivnim ugovorima (ako postoje) pod prijetnjom kazne

12.7.2021.

3

EU je u nekim sektorima već uveo obvezne standarde i aktivno promiče učinkovitu provedbu međunarodnih standarda o odgovornom poslovnom ponašanju. Relevantni međunarodni instrumenti uključuju:

Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima (poveznica) Smjernice za multinacionalna poduzeća Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj

(OECD) (poveznica) Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje

(poveznica) Trostrana deklaracija Međunarodne organizacije rada (MOR) o načelima za

multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku (poveznica) Temeljne konvencije MOR-a (poveznica)

Kako je najavljeno u Programu rada Europske komisije za 2021., Komisija trenutačno priprema zakonodavni prijedlog o „održivom korporativnom upravljanju”8 za poticanje dugoročno održivog i odgovornog korporativnog postupanja. Budućim prijedlogom uvest će se obvezna dužna pažnja u pogledu ljudskih prava i okoliša, među ostalim u pogledu rizika povezanih s prisilnim radom.

Za potrebe ovih smjernica, u skladu s terminologijom koja se upotrebljava u Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća, dužna pažnja postupak je koji bi poduzeća trebala provoditi kako bi utvrdila, spriječila i ublažila stvarne i potencijalne rizike povezane s prisilnim radom u vlastitom poslovanju, lancima opskrbe i poslovnim odnosima i objasnila na koji se način bave tim pitanjem.

Djelotvornu dužnu pažnju, kojoj je cilj omogućiti poduzećima da spriječe i ublaže negativne učinke koje uzrokuju ili kojima pridonose, trebalo bi poduprijeti nastojanjima da se odgovorno poslovno ponašanje ugradi u politike i sustave upravljanja.

Poduzeća se potiču da procijene potencijalnu izloženost svojeg lanca opskrbe aktivnostima koje uzrokuju ili pridonose povredama ili kršenjima ljudskih prava te da provode odgovarajuće politike dužne pažnje kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim standardima dužne pažnje i standardima rada u pogledu prisilnog rada.

Dodatne informacije i potporu u suočavanju s problemom prisilnog rada mogu pružiti:

Služba MOR-a za pomoć poduzećima u području međunarodnih radnih standarda (poveznica)

Priručnik MOR-a za poslodavce i poduzeća za borbu protiv prisilnog rada (poveznica) Nacionalne kontaktne točke OECD-a za odgovorno poslovno ponašanje (poveznica)

DUŽNA PAŽNJA – PRAKTIČNI ASPEKTI

Ako poduzeća dužnu pažnju provode na učinkovit način, mogu utvrditi i ukloniti potencijalne i stvarne negativne učinke koje njihovo poslovanje, proizvodi ili usluge, uključujući u njihovim

8 https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12548-Odrzivo-korporativno-upravljanje_hr

12.7.2021.

4

lancima opskrbe i poslovnim odnosima, imaju na ljudska prava i okoliš. Riječ je o kontinuiranom, proaktivnom i reaktivnom procesu čiji je cilj postizanje stalnih poboljšanja. Upravljanje rizicima u području rada i ljudskih prava može biti propisano zakonom ili biti zahtjev ulagača ili poslovnih partnera. Osim toga, dužna pažnja može pomoći u zaštiti poslovnog ugleda poduzeća i smanjenju troškova sudskih postupaka.

Dužna pažnja trebala bi biti razmjerna rizicima i primjerena okolnostima i kontekstu pojedinog poduzeća, uključujući posebnosti početnog dijela lanca opskrbe i veličinu poduzeća. Osim toga, trebala bi se osim na moguće negativne učinke koje poduzeće može uzrokovati ili kojima bi moglo pridonijeti svojim aktivnostima, proizvodima ili uslugama primjenjivati i na učinke povezane s njegovim poslovnim odnosima, uključujući društva kćeri, dobavljače i ugovaratelje. Budući da bi dužnu pažnju trebalo prilagoditi prirodi rizika, važno je razmotriti kako ti rizici utječu na različite skupine, primjerice žene, vjerske ili etničke manjine.

Nadalje, osim što može pomoći poduzećima da se proaktivno bave rizicima i da ih uklanjaju iz svojih lanaca opskrbe, među ostalim u visokorizičnim kontekstima, dužna pažnja može pomoći poduzećima da odluče kad i na koji način odgovorno prekinuti poslovni odnos ili suradnju s dobavljačima.

Prema okviru OECD-a za dužnu pažnju učinkovita dužna pažnja sastoji se od šest koraka9:

1. uključivanje odgovornog poslovnog ponašanja u politike i sustave upravljanja poduzeća

2. utvrđivanje i procjena stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka poslovanja, lanaca opskrbe i poslovnih odnosa poduzeća

3. zaustavljanje, sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka 4. praćenje provedbe i rezultata 5. izvještavanje o načinu borbe protiv negativnih učinaka 6. osiguravanje zaštite prava ili suradnja na zaštiti prava kad je to potrebno

POSEBNI ASPEKTI ZA PRISILNI RAD

Pri provedbi postupaka dužne pažnje posebno treba obratiti pozornost na sljedeće aspekte:

Politike i sustavi upravljanja trebali bi biti prilagođeni riziku od prisilnog rada, među ostalim na sljedeći način:

donošenjem „politike nulte tolerancije” prema prisilnom radu, zajedno s drugim politikama relevantnima za pojavu prisilnog rada u opskrbnom lancu poduzeća, npr. u pogledu praksi zapošljavanja i zadržavanja, podugovaranja, korištenja agencija za zapošljavanje, prisilnog rada koji financira država

u politici i sustavima upravljanja trebalo bi jasno definirano da dobavljači i zaposlenici neće doživjeti odmazdu zbog prijavljivanja rizika ili slučajeva prisilnog rada. Dobavljače ili zaposlenike ne smije se odvraćati od prijavljivanja rizika ili slučajeva prisilnog rada, već treba osigurati jasan postupak za rješavanje i, prema potrebi, eskalaciju prijavljenih rizika

9 Vidjeti Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, str. 21.–35., 2018. Vidjeti Prilog za pregled aktivnosti u svakom koraku.

12.7.2021.

5

informiranjem ključnih zaposlenika (kao što su referenti ili službenici za nabavu) i dobavljača o tome što je prisilni rad (npr. uobičajeni oblici prisilnog rada, vrste ugroženih radnika i lanaca opskrbe te očekivanja dobavljača, posebno onih koji posluju u kontekstima s višim rizikom). Posebno je važna interna informiranost poduzeća o tome kako vlastite aktivnosti, kao što su prakse kupnje, mogu povećati rizik od neovlaštenog podugovaranja i drugih čimbenika rizika povezanih s prisilnim radom.

Čimbenici rizika za prisilni rad koji se obično nazivaju „upozorenja” (tj. pokazatelji rizika)10 i koje treba uzeti u obzir pri analizi lanaca opskrbe i vrijednosti kao dio dužne pažnje:

a) Čimbenici rizika povezani sa zemljom

Zemlje koje nisu ratificirale temeljne konvencije MOR-a11 ili ih slabo provode12

Zemlje s državnim programima koji mogu među ostalim uključivati: masovnu mobilizaciju za potrebe velikih nacionalnih razvojnih programa (posebno u

planskim gospodarstvima) programe rada i/ili strukovne programe usmjerene na pripadnike manjina (npr.

etničkih ili vjerskih)

Pravni režimi u kojima je zabranjen miran štrajk

Zemlje s politikama i programima rada u zatvoru13

Nemogućnost provođenja detaljnih procjena rizika, na primjer zbog prijetnji ili prisilne prisutnosti vlade/poslodavaca itd.

b) Čimbenici rizika povezani s migracijom i neformalnim radom

Zapošljavanje radnika migranata, posebno nezakonitih migranata

Radnici zaposleni preko trećih strana, uključujući vladinih službi za zapošljavanje

Radnici su smješteni na mjestu rada ili im je poslodavac osigurao smještaj izvan mjesta rada

Prisutnost neformalno zaposlenih radnika

Ne postoje pisani ugovori o radu

Prisutnost djece i adolescenata na radnome mjestu, posebno u opasnim okruženjima

Radnici ne govore lokalni jezik

c) Čimbenici rizika povezani s prisutnošću čimbenika rizika duga

Postoje kreditni dogovori i programi zaduživanja za radnike

10 Ako se u lancima opskrbe utvrde „upozorenja” za prisilni rad, trebalo bi provesti detaljniji postupak dužne pažnje kako bi se procijenio rizik od prisilnog rada, odnosno kako bi se razotkrile i mapirale činjenične okolnosti poslovanja, lanaca opskrbe i poslovnih partnera s upozorenjem. To može uključivati dodatan angažman dionika i procjene na terenu koje se sastoje od prikupljanja informacija o čimbenicima rizika. Vidjeti odjeljak u nastavku: „Provođenje detaljnih procjena rizika posebnih visokorizičnih dobavljača ili segmenata lanca opskrbe” 11 https://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=NORMLEXPUB:11001:0::NO::: 12 https://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=1000:11000:::NO::: 13 Prema međunarodnom pravu rad zatvorenika općenito se ne smatra prisilnim radom. Međutim, „nedobrovoljan rad zatvorenika koji nisu proglašeni krivima na sudu i čiji rad ne nadzire javno tijelo smatra se prisilnim radom. Isto tako, prisilnim radom smatra se i nedobrovoljan rad zatvorenika u korist privatnog poduzeća.” Vidjeti OECD (2017.) „Smjernice o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe u sektoru odjeće i obuće”, str. 129., s upućivanjem na MOR (2015.) „Borba protiv prisilnog rada: Priručnik za poslodavce i poduzeća.”

12.7.2021.

6

Mogućnost radnika da slobodno raspolažu svojim plaćama je ograničena (npr. nerazmjeran dio njihovih plaća oduzima se za smještaj)

Radnici nemaju slobodan pristup svojim identifikacijskim i boravišnim ispravama

Radnici se pod prijetnjom kazne prisiljavaju na veći broj prekovremenih sati nego što je dopušteno nacionalnim pravom ili kolektivnim ugovorima (ako postoje)14

Zabilježeni su slučajevi fizičkog ili psihičkog zlostavljanja, nasilja ili uznemiravanja

Provođenje detaljnih procjena rizika posebnih visokorizičnih dobavljača ili segmenata lanca opskrbe:

Jačanje provjera kad je rizik veći, na primjer provođenjem detaljnih procjena agencija za zapošljavanje kojima se koriste dobavljači, ili „slabih točaka”, kao što su trgovci robom koji nabavljaju sirovine ili djeluju na početku lanca opskrbe u visokorizičnim područjima.

Aktivno uključivanje raznih dionika u područjima s povećanim rizikom, na primjer sindikata, civilnog društva ili drugih stručnjaka.

Poboljšanje osposobljavanja zaposlenika i dobavljača u visokorizičnim područjima te uspostava strožih postupaka prekvalifikacije dobavljača.

Osiguravanje slobodnog i nenajavljenog pristupa radnome mjestu i radnicima radi prikupljanja informacija i provedbe procjena na radnom mjestu.

Razgovor s radnicima u sigurnom okruženju, bez prisutnosti njihovih rukovoditelja, uz pomoć tumača ako je to potrebno (npr. u slučaju radnika migranata ili radnika koji pripadaju nacionalnim manjinama).

Poduzimanje mjera za uklanjanje rizika od prisilnog rada:

Potpora, uključujući, prema potrebi, financijsku potporu dobavljačima i poslovnim partnerima za provedbu dogovorenih planova korektivnih mjera. Podupiranje socijalnog dijaloga na razini poduzeća osiguravajući predstavnicima

radnika potrebna sredstva kako bi mogli sudjelovati u razvoju učinkovitih kolektivnih ugovora.

Uključivanje razumnih prijetnji i uvjeta za raskid suradnje ako se ne dokaže poboljšanje, u skladu s dogovorenim rokovima i pokazateljima u planovima korektivnih mjera.

Mjere za uklanjanje rizika mogu se razlikovati ovisno o tome želi li poduzeće (a) raskinuti suradnju s dobavljačima ili poslovnim partnerima i izbjeći utvrđene rizike od prisilnog rada ili (b) dalje surađivati kako bi radilo na sprečavanju ili ublažavanju negativnih učinaka prisilnog rada tako da utječe na politiku vlade i prakse zapošljavanja u tvornicama.

Uklanjanje rizika od prisilnog rada koji financira država:

Važno je analizirati imaju li dobavljači ili poslovni partneri autonomiju u odabiru dobavljača ili materijala iz izvora po vlastitom izboru ili imaju li mogućnost na neki drugi način sudjelovati u programima rada koje financira država.

14 „Iako se ne može svaki prekovremeni rad smatrati prisilnim radom, do prisilnog rada dolazi ako je prekovremeni rad obvezan i premašuje tjedna ili mjesečna ograničenja dopuštena zakonom, bez obzira na razloge za takav prekovremeni rad”; vidjeti OECD (2017.) str. 129. i MOR (2015.).

12.7.2021.

7

Isto tako je važno razmotriti korake koji se mogu poduzeti kako bi se izravnim obraćanjem ili dopisima sektorskih udruženja vlade koje financiraju prisilni rad upozorile na taj problem.

Ta upozorenja mogu uključivati: izražavanje ozbiljne zabrinutosti zbog prijavljenih slučajeva prisilnog rada zahtjev za transparentnosti i uvidom u informacije, uključujući u vezi s informacijama

o proizvodnji na razini pogona, trgovanjem, vrstama ugovora o radu, ugovorima i slobodi kretanja

zahtjev da se revizorima i procjeniteljima omogući slobodan pristup zahtjev da vlada surađuje s međunarodnim promatračima i relevantnim

multilateralnim organizacijama, kao što su Ujedinjeni narodi ili Međunarodna organizacija rada

rokove i posljedice nedjelovanja

Odgovoran raskid suradnje:

Prisilni rad ima ozbiljan negativan učinak. Raskid poslovnog odnosa primjeren je kao krajnja mjera nakon neuspjelih pokušaja sprečavanja ili ublažavanja ozbiljnih učinaka, kad se negativni učinci ne mogu ispraviti, ako nema razumnih izgleda za promjenu ili ako subjekt koji je prouzročio učinak ne poduzme hitne mjere za sprečavanje ili ublažavanje utvrđenih učinaka.

Kako bi poduzeća mogla izvršiti pritisak, u mnogim slučajevima moraju imati mogućnost raskinuti suradnju. U tim bi situacijama poduzeća isto tako trebala uzeti u obzir moguće negativne učinke odluke o raskidu suradnje i spriječiti ih. Ako poduzeće utvrdi da je raskid suradnje najprikladnija mjera, postoji niz radnji koje može poduzeti kako bi osiguralo da postupak raskida suradnje bude odgovoran, na primjer: da je u skladu s nacionalnim zakonima, međunarodnim standardima rada i

odredbama kolektivnih ugovora da je s poslovnim partnerom unaprijed dogovorena razina na kojoj će se rješavati

pitanje raskida suradnje da su upravi i sindikatu, ako postoji, pružene detaljne informacije na kojima se temelji

odluka o raskidu suradnje da je poslovni partner kad god je to moguće na vrijeme obaviješten o raskidu suradnje

Poduzeće možda neće uvijek moći okončati poslovni odnos u kratkom roku, na primjer ako je trajanje poslovnog odnosa uvjetovano ugovorom ili praktičnim razlozima (npr. ulaganje u udruženi portfelj) ili ako je dobavljač ključan za poslovni odnos (npr. ključna sirovina koja je nužna za glavni proizvod dostupna je samo od male skupine dobavljača koji posluju u visokorizičnom kontekstu). U takvim se slučajevima preporučuje da poduzeća: podnose izvješća o situaciji najvišoj razini poduzeća nastave pratiti poslovni odnos i preispitaju odluku o njegovu nastavku ako se

okolnosti promijene obrazlože odluku o nastavku poslovnog odnosa – na koji je način ta odluka u skladu s

politikama i prioritetima, koje se mjere poduzimaju kako bi se pokušao izvršiti pritisak radi ublažavanja učinaka te na koji će se način poslovni odnos pratiti u budućnosti

Zaštita prava:

12.7.2021.

8

Kad poduzeće utvrdi da je prouzročilo ili pridonijelo stvarnim negativnim učincima, trebalo bi otkloniti takve učinke osiguravanjem zaštite prava ili suradnjom na zaštiti prava.

Nastojati vratiti pogođenu osobu ili osobe u situaciju u kojoj bi se nalazili da nije došlo do negativnog učinka (gdje je to moguće) i omogućiti zaštitu prava koja je razmjerna značaju i razmjeru negativnog učinka.

Savjetovati se s pogođenim nositeljima prava i njihovim predstavnicima te surađivati s njima pri utvrđivanju odgovarajuće zaštite prava.

Prisilni rad kazneno je djelo15. Poduzeća trebaju uspostaviti sustav za prijavljivanje kaznenih djela lokalnim tijelima. Ako su izazvali prisilni rad ili mu pridonijeli, poduzeća trebaju surađivati s lokalnim tijelima kako bi pomogla u pružanju odgovarajućih oblika zaštite prava.

MEĐUSEKTORSKI ASPEKTI KOD PROVEDBE DUŽNE PAŽNJE ZA ODGOVORNO POSLOVNO PONAŠANJE

Provedba rodno osjetljive dužne pažnje:

Rizici od štete u lancu opskrbe često su različiti za muškarce i žene. Na primjer, veća je vjerojatnost da će žene biti lošije plaćene od muškaraca i češće ih se povezuje s nesigurnim, neformalnim ili nezakonitim zapošljavanjem (čimbenici rizika za prisilni rad).

Žene mogu biti nerazmjerno izložene seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju i uznemiravanju na radnome mjestu kako bi ih se natjeralo na prisilni rad i zadržalo u tom obliku rada.

Pri utvrđivanju rizika od štete poduzeća trebaju uzeti u obzir okolnosti u kojima bi moglo doći do nerazmjernog utjecaja na žene, na primjer: u kontekstima u kojima se žene suočavaju s ozbiljnom diskriminacijom

u kontekstu sukoba i nakon sukoba

u sektorima i globalnim lancima opskrbe u kojima je zaposlen velik broj žena, kao što su odjevni sektor, sektor elektronike, turizam, zdravstvena i socijalna skrb, rad u kućanstvu, poljoprivreda i sektor svježe rezanog cvijeća

Osim toga, poduzeća će možda trebati prilagoditi mjere koje poduzimaju kako bi utvrdila, spriječila, ublažila i uklonila te učinke, primjerice: prikupljanjem i procjenom podataka razvrstanih po spolu

utvrđivanjem preklapajućih/akumuliranih ranjivosti (npr. domicilne, nepismene radnice)

razvojem rodno osjetljivih sustava upozoravanja i zaštitom zviždača te procjenom jesu li mehanizmi za pritužbe rodno osjetljivi, uzimajući u obzir prepreke koje ženama mogu onemogućiti pristup tim sustavima

podupiranjem ravnopravnog i smislenog sudjelovanja žena u savjetovanjima i pregovorima.

Diskriminacija etničkih ili vjerskih manjina:

15 Kako je definirano člankom 2. stavkom 1. Konvencije MOR-a br. 29, isključujući situacije obuhvaćene člankom 2. stavkom 2. Konvencije.

12.7.2021.

9

Slučajevi prisilnog rada koji su usmjereni protiv određene etničke ili vjerske skupine ili koji u praksi nerazmjerno pogađaju određenu etničku ili vjersku skupinu mogu biti dio šire diskriminacije politike16 vlade ili poduzeća.

U tom slučaju poduzeća iz EU-a trebaju poduzeti mjere kako bi osigurala da njihova poduzeća ili lanci opskrbe ni izravno ni neizravno ne pridonose takvim politikama ili praksama te kako bi pokušala zaustaviti, spriječiti ili ublažiti negativne učinke (primjerice vršenjem određenog pritiska ili raskidom suradnje) s kojima su izravno povezani, čak i ako nisu pridonijeli tim učincima.

Prisilni rad povezan sa sirovinama nepoznatog ili visokorizičnog podrijetla:

Važno je osmisliti i donijeti obvezujući, vremenski ograničen i mjerljiv plan s dobavljačima ili drugim poslovnim partnerima kako bi se vjerodostojno prikupile i provjerile informacije o podrijetlu.

Ako je nakon provedbe plana podrijetlo još uvijek nepoznato ili je prijavljeno da potječe iz visokorizične zemlje, treba procijeniti je li moguć slobodan pristup radnome mjestu i radnicima kako bi se prikupile informacije i provele procjene radnog mjesta. Ako to nije moguće, dobavljačima treba savjetovati da sirovine nabavljaju od trgovaca robom izvan područja visokog rizika.

POPIS RELEVANTNIH INSTRUMENATA EU-a I MEĐUNARODNIH INSTRUMENATA

Popis postojećih instrumenata ili inicijativa EU-a i međunarodnih instrumenata ili inicijativa o odgovornom poslovnom ponašanju i dužnoj pažnji koji se primjenjuju na poduzeća iz EU-a i koji su relevantni za prisilni rad17.

Europska unija

Odgovorna nabava minerala: Uredbom EU-a o odgovornoj nabavi minerala18 utvrđuju se obveze dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike EU-a koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja u cilju razbijanja veze između trgovine mineralima, oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava.

Izvješćivanje o nefinancijskim informacijama / održivosti poduzeća: Direktivom EU-a o nefinancijskom izvješćivanju19 od velikih trgovačkih društava uvrštenih na burzu, banaka i osiguravajućih društava s više od 500 zaposlenika zahtijeva se da svake godine dostavljaju informacije o okolišu, socijalnim i kadrovskim pitanjima, ljudskim pravima te mitu i korupciji,

16 Tj. do diskriminacije dolazi kad je jedna zaštićena skupina (u ovom slučaju etničke ili vjerske manjine), izričito (u okviru politike) i/ili u praksi, nerazmjerno pogođena negativnom praksom (u ovom slučaju prisilnim radom). 17 Ovim dokumentom nisu obuhvaćeni nacionalni instrumenti i zakonodavstvo koji bi također mogli biti relevantni za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu prisilnog rada. 18 Uredba (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (SL L 130, 19.5.2017., str. 1.–20.). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32017R0821&from=EN 19 Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.–9.). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014L0095&from=EN

12.7.2021.

10

uključujući informacije o postupcima temeljite analize koji se provode radi upravljanja rizicima povezanima s poslovanjem poduzeća. Na temelju Direktive Europska komisija izdala je neobvezujuće smjernice o nefinancijskom izvješćivanju20 kako bi se poduzećima pomoglo da objavljuju nefinancijske informacije na relevantan, koristan, dosljedan i usporediviji način. Direktiva se trenutačno preispituje. Komisija je u travnju 2021. donijela prijedlog Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, kojom će se izmijeniti postojeći zahtjevi za izvješćivanje iz Direktive o nefinancijskom izvješćivanju. Prijedlogom se predviđa uspostava standarda za izvješćivanje o održivosti, uključujući obvezu poduzeća da objave na koji način poštuju temeljne konvencije MOR-a.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)

Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća21 preporuke su vladâ poduzećima u vezi s odgovornim poslovnim ponašanjem u područjima kao što su ljudska prava, rad, okoliš, korupcija i zaštita potrošača. Vlade koje se pridržavaju Smjernica dužne su uspostaviti nacionalnu kontaktnu točku koja savjetuje poduzeća o odgovarajućim mjerama i osigurava platformu za posredovanje i mirenje za rješavanje praktičnih pitanja koja se mogu pojaviti pri provedbi Smjernica.

Smjernice OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje namijenjene su pružanju pomoći poduzećima u provedbi preporuka o postupanju s dužnom pažnjom iz Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća.

OECD je izdao i sljedeće sektorske smjernice o dužnoj pažnji:

Odgovorna nabava minerala (poveznica) Odjeća i obuća (poveznica) Poljoprivreda (poveznica) Ekstraktivna industrija (poveznica) Financijski sektor (poveznica) Rad djece u lancima opskrbe mineralima (poveznica)

Ujedinjeni narodi

Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (poveznica), koja su jednoglasno podržale države članice UN-a u lipnju 2011., prvi su globalni standard za sprečavanje i uklanjanje rizika od negativnih učinaka na ljudska prava povezanih s poslovnim aktivnostima te čine prvi međunarodno dogovoreni okvir o poslovanju i ljudskim pravima. U skladu s Vodećim načelima UN-a odgovornost poduzeća za poštovanje ljudskih prava odnosi se na međunarodno priznata ljudska prava koja se shvaćaju barem kao ona navedena u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima i načelima koja se odnose na temeljna prava utvrđenima u Deklaraciji MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu (poveznica). Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) izdao je Interpretativni vodič o korporativnoj odgovornosti za poštovanje ljudskih prava (poveznica).

20 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52017XC0705(01)&from=EN 21 http://mneguidelines.oecd.org/guidelines/

12.7.2021.

11

Ključni instrumenti UN-a za ljudska prava dostupni su ovdje (ovdje). Za procjenu rizika specifičnih za pojedine zemlje poduzeća mogu potražiti savjet, na primjer, i u izvješćima nadzornih tijela UN-a (poveznica), preporukama univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava (poveznica) ili radu relevantnih posebnih izvjestitelja UN-a (npr. posebni izvjestitelj za suvremene oblike ropstva (poveznica)).

Međunarodna organizacija rada

Trostranom deklaracijom MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku (poveznica) pružaju se političke smjernice poduzećima, vladama te organizacijama poslodavaca i radnika kako bi se stvorilo poticajno okruženje za odgovorno poslovno ponašanje u područjima kao što su zapošljavanje, osposobljavanje, uvjeti rada i života te industrijski odnosi, na temelju međunarodnih radnih standarda.

U Deklaraciji MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu (poveznica) od država se zahtijeva da poštuju i promiču načela i prava slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, ukidanje prisilnog ili obveznog rada, ukidanje rada djece i ukidanje diskriminacije pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja

Relevantni instrumenti MOR-a navedeni su u nastavku.

Konvencije koje se izravno odnose na prisilni rad:

C029 – Konvencija o prisilnom radu, 1930. (br. 29) (poveznica) P029 – Protokol iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu (poveznica) C105 – Konvencija o ukidanju prisilnog rada, 1957. (br. 105) (poveznica) C182 – Konvencija o najgorim oblicima dječjeg rada, 1999. (br. 182) (poveznica)

Ključne konvencije o čimbenicima rizika za prisilni rad:

C138 – Konvencija o najnižoj dobi, 1973. (br. 138) (poveznica) C87 – Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje, 1948. (br. 87)

(poveznica) C98 – Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, 1949. (br. 98)

(poveznica) C100 – Konvencija o jednakosti plaća, 1951. (br. 100) (poveznica) C111 – Konvencija o diskriminaciji (zapošljavanje i zanimanje), 1958. (br. 111)

(poveznica) C187 – Konvencija o promicanju okvira za sigurnost i zdravlje na radu, 2006. (br. 187)

(poveznica) C155 – Konvencija o zaštiti na radu, 1981. (br. 155) (poveznica) C190 – Konvencija protiv nasilja i uznemiravanja, 2019. (br. 190) (poveznica)

Relevantne preporuke:

R203 – Preporuka o prisilnom radu, 2014. (br. 203) (poveznica) R190 – Preporuka o najgorim oblicima dječjeg rada, 1999. (br. 190) (poveznica) R146 – Preporuka o minimalnoj dobi, 1973. (br. 146) (poveznica)

12.7.2021.

12

R164 – Preporuka o zaštiti na radu, 1981. (br. 164) (poveznica) R171 – Preporuka o zdravstvenim uslugama na radu, 1985. (br. 171) (poveznica) R197 – Preporuka o promicanju okvira za zaštitu na radu, 2006. (br. 197) (poveznica) R205 – Preporuka o zapošljavanju i dostojanstvenom radu za mir i otpornost, 2017.

(br. 205) (poveznica) R206 – Preporuka o nasilju i uznemiravanju, 2019. (br. 206) (poveznica)

Za opće informacije i informacije o postupanju s dužnom pažnjom za pojedine zemlje poduzeća mogu konzultirati:

opća načela MOR-a i operativne smjernice za pravedno zapošljavanje (2019.) (poveznica)

primjedbe nadzornih tijela MOR-a o primjeni konvencija C29, C105, C182 (poveznica), opće istraživanje MOR-a o temeljnim konvencijama o pravima na radu

2007.(poveznica) i 2012. (poveznica), globalne procjene modernog ropstva MOR-a: Prisilni rad i prisilno sklapanje braka

(2017.) (poveznica) publikacije o prisilnom radu Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) (poveznica)

i Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) (poveznica), „socijalnih partnera” MOR-a

Za informacije o pojedinim sektorima i prisilnom radu koje je prikupio MOR vidjeti:

Poprečan pregled prisilnog rada (poveznica) Pokazatelji MOR-a o prisilnom radu (poveznica) Informacije MOR-a o različitim sektorima (poveznica) Ribarstvo (poveznica)

DODATNE INFORMACIJE

Ocjena usklađenosti

Sustavi i programi koje podupiru industrija, razni dionici i vlade mogu poslužiti kao dodatni alati za potporu poduzećima u provedbi postupanja s dužnom pažnjom.

OECD je razvio i testirao metodologiju za ocjenjivanje usklađenosti tih programa s detaljnim preporukama za postupanje s dužnom pažnjom koje su dogovorili vlada, industrija i dionici civilnog društva.

Za dodatne informacije vidjeti: Odjeća i obuća (poveznica); Minerali (poveznica)

Poslovne mreže za dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe

Poslovne mreže za dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe poduzećima omogućuju kolegijalnu razmjenu informacija i nude mogućnosti za zajedničko djelovanje i učinkovitije revizije. Primjeri uključuju:

Globalna poslovna mreža MOR-a o prisilnom radu (poveznica)

12.7.2021.

13

amfori – trgovina sa svrhom (poveznica) Responsible Business Alliance (Savez odgovornih poduzeća) (poveznica) Inicijativa za etičku trgovinu (poveznica)

PRILOG – POSTUPAK POSTUPANJA S DUŽNOM PAŽNJOM PREMA OECD-u: KORACI I

AKTIVNOSTI

KORAK AKTIVNOSTI

1. Uključivanje odgovornog poslovnog ponašanja u politike i sustave upravljanja poduzeća

Izraditi, donijeti i širiti politiku odgovornog poslovnog ponašanja u kojoj se na temelju relevantnih instrumenata izražava predanost poduzeća načelima i standardima dužne pažnje.

Primjenjivati politike odgovornog poslovnog ponašanja poduzeća u nadzornim tijelima i sustavima upravljanja poduzeća u okviru redovitih poslovnih procesa.

Uključiti politike i očekivanja u pogledu odgovornog poslovnog ponašanja u odnose s dobavljačima i poslovnim partnerima.

2. Utvrđivanje i procjena stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka poslovanja, lanaca opskrbe i poslovnih odnosa poduzeća

Provesti detaljnu analizu kako bi se utvrdilo u kojim je poslovnim aktivnostima i odnosima najizglednije da postoje najveći rizici za odgovorno poslovno ponašanje.

Ponavljati i provoditi sve detaljnije procjene najvažnijih rizika koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti i odnosa.

Procijeniti povezanost poduzeća sa stvarnim ili potencijalnim negativnim učinkom kako bi se utvrdili odgovarajući odgovori, a posebno je li poduzeće prouzročilo negativan učinak, doprinosi li mu ili je s njime izravno povezano.

Prema potrebi aktivnosti usmjeriti na najvažnije rizike i negativne učinke.

3. Zaustavljanje, sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka

Obustaviti aktivnosti koje uzrokuju negativne učinke u pogledu odgovornog poslovnog ponašanja ili im pridonose te razviti i provoditi plan kojim se sprečavaju i ublažavaju mogući negativni učinci.

Izraditi i provoditi plan za sprečavanje ili ublažavanje stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka koji su zbog poslovnog odnosa izravno povezani s poslovanjem, proizvodima ili uslugama poduzeća.

4. Praćenje provedbe i rezultata

Pratiti provedbu i učinkovitost aktivnosti poduzeća u vezi s dužnom pažnjom.

Iskoristiti iskustva stečena praćenjem kako bi se u budućnosti poboljšali procesi.

5. Izvještavanje o načinu borbe protiv negativnih učinaka

Javno izvještavati o politikama dužne pažnje, postupcima i aktivnostima koje se provode kako bi se utvrdili i uklonili stvarni ili potencijalni negativni učinci, uključujući o nalazima i ishodima tih aktivnosti.

6. Osiguravanje zaštite prava ili suradnja na zaštiti prava kad je to potrebno

Ako poduzeće utvrdi da je prouzročilo ili pridonijelo stvarnim negativnim učincima, otkloniti te učinke osiguravanjem zaštite prava ili suradnjom na zaštiti prava.

Prema potrebi, osigurati zakonite mehanizme zaštite prava ili surađivati u okviru takvih mehanizama kako bi pogođeni dionici i nositelji prava mogli podnijeti pritužbe i nastojati ih riješiti s poduzećem.