Službeničko zakonodavstvo prema

pozitivnom pravu Republike Hrvatske

Priredila: dr.sc. Marijeta Vitez Pandžić

1. Uvodna razmatranja

Zakon o državnim službenicima (Narodne novine,49/12 – pročišćeni tekst, 37/13, 38/13, 01/15,138/15, 61/17), kao temeljni propis u područjuslužbeničkih odnosa u državnoj službi otvorio jenovo poglavlje u razvoju i primjeni modernoghrvatskog službeničkog prava.

Razrada ovog Zakona nastavljena je brojnimprovedbenim propisima koji, uz njega, čine važnesastavnice sustava službeničkog prava državnihslužbenika.

Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladus pravilnikom o unutarnjem redu i premausvojenom planu prijma u službu.

2. Način popunjavanja radnih mjesta

u državnoj službi Slobodna radna mjesta u državnoj službi

popunjavaju se putem javnoga natječaja. No,prije raspisivanja javnoga natječaja slobodnoradno mjesto može se popuniti putemnapredovanja, internog oglasa, premještaja ilirasporeda državnog službenika.

Slobodno radno mjesto u državnom tijelu možese popuniti prijmom u državnu službu osobe kojaje na temelju ugovora o stipendiranju iliškolovanju u obvezi raditi određeno vrijeme udržavnoj službi pa se tada javni natječaj neprovodi.

Izbor kandidata kojima će se popuniti

slobodna radna mjesta, bilo da se radna

mjesta popunjavaju javnim natječajem ili

internim oglasom, obavlja se na temelju

njihovih stručnih sposobnosti, vještina,

stečenog radnog iskustva u struci, rezultata

ostvarenih u njihovom dosadašnjem radu te

rezultata pokazanih na testiranju.

Za kandidata izabranog putem javnog

natječaja ili internog oglasa koji je već

državni službenik u tome tijelu, donosi se

rješenje o rasporedu na radno mjesto.

Popunjava li se radno mjesto kandidatom

koji nije zaposlen u državnoj službi, donosi se

rješenje čelnika tijela ili osobe koja u tijelu

rješava po tome pitanju, a po izvršnosti toga

rješenja donosi se rješenje o rasporedu na

radno mjesto.

Prije raspisivanja javnog natječaja sva su

državna tijela dužna kod središnjeg tijela

državne uprave nadležnog za službeničke

odnose, provjeriti ima li na raspolaganju Vladi

službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored

na radno mjesto koje treba popuniti.

3. Postupak prijama u državnu

službu Postupak prijama u državnu službu, može

biti:

- redoviti: provodi se za prijam u državnu

službu osoba s određenom stručnom

spremom, bez radnog iskustva (vježbenici)

- izvanredan: provodi se za potrebe prijma

stručnih osoba s odgovarajućim iskustvom

na radna mjesta utvrđena pravilnikom o

unutarnjem redu.

Osoba koja se prima u državnu službu

mora imati:

a) odgovarajući stupanj obrazovanja,

b) odgovarajuće stručno znanje i radno

iskustvo, osim u slučaju prijma

vježbenika,

c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje

poslova radnog mjesta na koje se prima,

d) hrvatsko državljanstvo.

U državnu službu ne mogu biti primljene osobe:

a) protiv kojih se vodi kazneni postupak po

službenoj dužnosti ili koje su proglašene

krivim za kazneno djelo za koje se kazneni

postupak vodi po službenoj dužnosti,

b) kojima je prestala državna služba zbog teške

povrede službene dužnosti, u razdoblju od

četiri godine od prestanka državne službe,

c) kojima je prestala državna služba zbog toga što

nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju

od četiri godine od prestanka državne službe.

Listu kandidata prijavljenih na javni natječaj, kojiispunjavaju formalne uvjete propisane natječajem,utvrđuje komisija za provedbu natječaja, kojuimenuje čelnik tijela. U komisiji obvezno mora bitipredstavnik središnjeg tijela državne upravenadležnog za službeničke odnose.

Kandidate koji su zadovoljili formalne uvjetenatječaja, komisija za provedbu natječaja upućujena testiranje radi provjere njihovih stručnihsposobnosti, vještina i stečenog radnog iskustva ustruci. Izbor kandidata obavlja se na temeljupokazanih rezultata na testiranju između najviše10 kandidata koje su pokazali najbolje rezultate.

Kada nijedan kandidat nije postigaozadovoljavajuće rezultate na provedenomtestiranju, postupak prijma se obustavlja.

Izabrani kandidati primaju se u državnu

službu rješenjem čelnika tijela, a to

rješenje je upravni akt, protiv kojega je

dopuštena žalba u roku od 15 dana

odboru za državnu službu.

Osoba primljena u državnu službu postaje

državni službenik danom početka rada.

Dan početka rada utvrđen je rješenjem o

rasporedu na radno mjesto.

4. Probni rad

Osobe se u pravilu primaju u državnu službuna neodređeno vrijeme i to uz obvezniprobni rad.

Za osobe primljene u državnu služburedovitim postupkom (vježbenici) probni rad(vježbenički staž) traje 12 mjeseci.

Za osobe primljene u državnu službuizvanrednim postupkom probni rad traje 3mjeseca.

Za osobe koje na radno mjesto dolazenapredovanjem ili premještajem nijepotreban probni rad.

Na kraju probnog rada državnogslužbenika se ocjenjuje ocjenom:

a) “zadovoljava” - kada se na osnovi rada ipokazanog znanja i učinkovitostislužbenika može očekivati da ćeslužbenik i dalje uspješno izvršavatiposlove radnoga mjesta,

b) “ne zadovoljava” - kada se na osnovirada i pokazanog znanja i učinkovitostislužbenika ne može očekivati da ćeslužbenik uspješno izvršavati posloveradnoga mjesta.

Službeniku koji na probnom radu nije

zadovoljio, otkazuje se državna služba, o

čemu se donosi rješenje najkasnije u roku

od osam dana od dana isteka probnog

rada.

Ako se takvo rješenje ne donese u

spomenutom roku, smatra se da je

službenik zadovoljio na probnome radu.

5. Državni stručni ispit Državni službenik koji je zadovoljio na probnom

radu dužan je najkasnije u roku od 6 mjeseci odisteka probnog rada položiti državni stručni ispit.

Državni stručni ispit sastoji se od općeg iposebnog dijela. Postupak i način polaganja teprogram državnoga stručnog ispita propisuje Vladauredbom.

Državni stručni ispit polaže se pred Državnomispitnom komisijom koja se ustrojava prisredišnjem tijelu državne uprave nadležnom zaslužbeničke odnose (trenutno je to ministarstvouprave).

Službenik koji ne položi ispit u roku od 6 mjeseci,prestaje državna služba istekom posljednjeg danaroka za polaganje ispita (osim iz opravdanihrazloga).

6. Klasificiranje radnih mjesta u

državnoj službi Radna mjesta u državnim tijelima klasificiraju se na

slijedeći način: potrebno stručno znanje, složenostposlova, samostalnost u radu, stupanj suradnje sdrugim državnim tijelima i komunikacije sastrankama, stupanj odgovornosti i utjecaj nadonošenje odluka.

Sustav klasifikacije radnih mjesta u državnoj službi,razvrstava se prema slijedećim kategorijama:

a) radna mjesta rukovodećih državnih službenika,

b) radna mjesta viših državnih službenika,

c) radna mjesta nižih državnih službenika.

Nazive i opise radnih mjesta u državnom

tijelu utvrđuje pravilnikom o unutarnjem

redu, čelnik tijela uz prethodno odobrenje

središnjeg tijela državne uprave nadležnog

za službeničke odnose.

7. Ocjenjivanje rada državnih

službenika Ocjenjivanje rada i učinkovitosti službenika

provodi se svake godine za prethodnukalendarsku godinu (do 28. veljače tekuće godine)

Ne ocjenjuju se službenici koji su u prethodnojkalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci,bez obzira na razloge.

Postupak ocjenjivanja rada i učinkovitostislužbenika provodi se kroz tri glavne faze:

a) planiranje poslova koje državni službenik trebaobaviti,

b) kontrola rada i učinkovitosti,

c) ocjenjivanje rada i učinkovitosti.

Rad i učinkovitost državnog službenikaocjenjuje neposredno nadređeni službenik,pri čemu utvrđuje njegovu učinkovitostuspoređivanjem rezultata izvršenih poslova srezultatima utvrđenim u opisu njegovogradnog mjesta i radnim planovima.

Ako službenik nije zadovoljan predloženomocjenom, ima pravo dati primjedbunadređenom službeniku, koji je dužan tuprimjedbu razmotriti zajedno saslužbenikom.

Čelnik tijela donosi rješenje o ocjeni ilislužbena osoba ovlaštena za donošenjerješenja o ocjeni.

Rad i učinkovitost državnog službenikaocjenjivat će se ocjenama; “uspješan”,“primjeran”, “izuzetan”, “zadovoljava”, “nezadovoljava”.

Državnog službenika koji je ocijenjenocjenom “zadovoljava” upućuje se nadodatno stručno osposobljavanje ili sepremješta na drugo radno mjesto iste ili nižesloženosti poslova, unutar istog stupnjaobrazovanja.

Državnom službeniku koji je ocijenjenocjenom “ne zadovoljava” prestaje državnaslužba po sili zakona, danom izvršnostirješenja o ocjenjivanju.

8. Napredovanje državnih službenika

Državni službenik može napredovati redovito i

izvanredno.

Državni službenik može napredovati redovito ako je:

a) je jedanput ocijenjen ocjenom »izuzetan« ili najmanje

dva puta uzastopno ocjenom »primjeran« ili najmanje tri

puta uzastopno ocjenom »uspješan« ili višom ocjenom,

b) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o

unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku

napredovanja može rasporediti,

c) ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.

Državni službenik napreduje izvanredno,

ako ispunjava uvjete za raspored na radno

mjesto propisane uredbom Vlade kojom

se uređuje napredovanje državnih

službenika.

Državni službenik promiče se u okviru

istoga radnog mjesta dobivanjem povišice

plaće.

9. Povrede službene dužnosti

Povrede službene dužnosti mogu biti lake

i teške.

Pogledati lake i teške povrede službene

dužnosti u čl.98. i 99. Zakona o državnim

službenicima

O lakim povredama službene dužnosti

odlučuje čelnik tijela, ako posebnim

zakonom za službenike pojedinih državnih

tijela nije drukčije određeno.

O teškim povredama službene dužnosti u

prvom stupnju odlučuje službenički sud, a

u drugom stupnjuViši službenički sud.

Službeničke sudove i Viši službenički sud

ustrojavaVlada.

Na postupak zbog povrede službene

dužnosti primjenjuju se odredbe zakona

kojim se uređuje opći upravni postupak.

Postupak zbog povrede službene dužnosti

je hitan i javan. Odlukom tijela koje vodi

postupak može se iznimno isključiti

javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja

službene ili druge zakonom propisane

tajne ili drugih opravdanih razloga.

Postupak zbog lake povrede službene

dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela,

na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog

nadređenog službenika.

Postupak zbog teške povrede službene

dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba

koju on za to ovlasti, danom predaje

zahtjeva za pokretanje postupka

nadležnom službeničkom sudu.

U postupku zbog povrede službene dužnosti oodgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, ao pitanjima postupka zaključkom.

Protiv odluke čelnika tijela u postupku zbog lakepovrede službene dužnosti može se podnijetižalba nadležnom službeničkom sudu u roku odosam dana od dana primitka odluke.

Protiv odluke službeničkog suda u postupku zbogteške povrede službene dužnosti može sepodnijeti žalba Višem službeničkom sudu u rokuod osam dana od dana primitka odluke.

Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbogpovrede službene dužnosti može se pokrenutiupravni spor.

Za lake povrede službene dužnosti mogu

se izreći sljedeće kazne:

a) usmena opomena,

b) pisana opomena,

c) pisana opomena s upisom u osobni

očevidnik državnog službenika,

d) novčana kazna u visini do 10% plaće

službenika isplaćene u mjesecu kad je

kazna izrečena.

Za teške povrede službene dužnosti mogu seizreći sljedeće kazne:

a) novčana kazna na vrijeme od jednog do šestmjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20%ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecuu kojem je kazna izrečena,

b) premještaj na drugo radno mjesto nižesloženosti poslova istog stupnja obrazovanja,

c) prestanak državne službe. Državni službenik kojem je utvrđenaodgovornost za tešku povredu službenedužnosti ne može se promicati i napredovati uslužbi u roku od dvije godine od dana izvršnostirješenja o odgovornosti.

10. Odgovornost za štetu

Državni službenik je dužan naknaditi štetukoju u službi ili u svezi sa službom namjernoili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti podkojima je nastala utvrđuje čelnik tijela,odnosno osoba koju on ovlasti, rješenjemkoje nije upravni akt.

Prije donošenja rješenja čelnik tijela dužan jesaslušati službenika.

Ako službenik odbije nadoknaditi štetu, štetase nadoknađuje po općim propisimaobveznog prava.

O visini i načinu naknade štete čelnik tijela idržavni službenik mogu zaključiti pisanisporazum.

Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov.

Rok za naknadu štete ne može isteći prijedana u koji se isplaćuje plaća za obračunskorazdoblje u kojemu je donijeto rješenje, amože se dogovoriti i plaćanje u obrocima.

Za naknadu štete na stvari može se pozahtjevu službenika dopustiti uspostavaprijašnjeg stanja o njegovom trošku uprimjerenom roku. O tome se zaključujepisani sporazum.

U postupku zbog povrede službene

dužnosti može se odlučivati i o naknadi

štete nastale državnom tijelu povredom

službene dužnosti.

Ako je do štete došlo postupanjem po

nalogu nadređenog službenika, a službenik

je prethodno stavio pisano upozorenje

nadređenom da bi izvršenjem naloga

mogla nastati šteta, službenika će se u

cijelosti osloboditi od odgovornosti za

štetu.

11. Prestanak državne službe

Državna služba prestaje:

a) sporazumom - na temelju pisanoga sporazumadržavnog službenika i čelnika tijela,

b) istekom roka – državna služba na određenovrijeme,

c) otkazom - državnom službeniku se otkazujedržavna služba ako nije zadovoljio na probnomradu te na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelupodnese državni službenik,

d) po sili zakona i

e) na drugi način propisan zakonom.

O prestanku službe donosi se rješenje u roku odosam dana od nastupa okolnosti koje su razlog zaprestanak službe.

Državnom službeniku prestaje državna služba posili zakona u slijedećim slučajevima;

a) smrću,

b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog općenesposobnosti za rad,

c) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godinamirovinskog staža – posljednjeg dana godine ukojoj su ostvareni ti uvjeti,

d) kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznudugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnuosudu za kazneno djelo – danom saznanja zapravomoćnost presude, osim ako mu jepravomoćnom presudom izrečena uvjetnaosuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radomza opće dobro,

e) kad neopravdano izostane s rada petradnih dana uzastopce,

f) ako ne položi državni stručni ispit upropisanom roku,

g) ako se sazna da u vrijeme prijma udržavnu službu nije ispunjavao uvjete zaprijam u državnu službu propisaneZakonom,

h) kad se sazna da je u vrijeme prijma udržavnu službu postojala zapreka zaprijam u državnu službu propisanaZakonom,

j) kad mu je izrečena kazna prestanka

službe u postupku zbog teške povrede

službene dužnosti,

k) ako se po premještaju neopravdano ne

javi na dužnost u zakonskom roku,

l) ako ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«,

m) u drugim slučajevima utvrđenim

zakonom.

12. Namještenici

Na prava, obveze i odgovornostinamještenika primjenjuju se opći propisi oradu (Zakon o radu), Zakon o državnimslužbenicima i u skladu s njim sklopljenikolektivni ugovor (Kolektivni ugovor zadržavne službenike i namještenike).

Termine namještenik i službenik koristi se zazaposlenike u državnim službama ili uupravnim tijelima jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, kojima se njihovaprava, obveze i odgovornosti uređujuposebnim zakonima.

Namještenik radi na pomoćno-tehničkimposlovima i ostalim poslovima čije je obavljanjepotrebno radi pravodobnog i kvalitetnogobavljanja poslova iz djelokruga tijela.

Kolektivnim ugovorom za državne službenike inamještenike, što se tiče radnog odnosa, uređenoje:

- sistematizacija radnih mjesta namještenika upojedinom državnom tijelu,

- način zasnivanja radnog odnosa u skladu sUstavom zajamčenim pravom svakog državljaninaRepublike Hrvatske da pod jednakim uvjetimasudjeluje u obavljanju javnih poslova i budeprimljen u javne službe

- sklapanje ugovora o radu.

Radna mjesta namještenika utvrđuju sepravilnikom o unutarnjem redu državnogtijela kao radna mjesta za obavljanjepomoćno-tehničkih poslova.

S namještenikom se sklapa ugovor o radutemeljem provedenog internog oglasa ilijavnog natječaja.

Prilikom sklapanja ugovora o radu snamještenikom može se ugovoriti probnirad.

Probni rad namještenika može trajatinajduže dva mjeseca.

Namješteniku koji nije zadovoljio na

probnom radu prestaje radni odnos

otkazom koji mora biti u pisanom obliku i

obrazložen. Ako poslodavac namješteniku

otkaz ne dostavi najkasnije posljednjeg

dana probnoga rada, smatrat će se da je

zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Na udaljenje s rada i odgovornost

namještenika za povrede radne dužnosti

primjenjuje se odredbe Zakona o

državnim službenicima o udaljenju iz

službe te odgovornosti državnih

službenika za povrede službene dužnosti.

Rad i učinkovitost državnog službenika

ocjenjivat će se ocjenama; “uspješan”,

“primjeran”, “zadovoljava”, “ne

zadovoljava”.

Pitanje plaća i dodataka na plaću riješeno jeKolektivnim ugovorom za državne službenikei namještenike koji propisuje osnovnu plaćukao umnožak koeficijenata složenostiposlova radnog mjesta na koje jenamještenik raspoređen i osnovice zaizračun plaće, uvećan za 0,5% za svakunavršenu godinu staža.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci zauspješnost na radu, dodaci za poslove sposebnim uvjetima rada i druga uvećanjaplaća (noćni rad, prekovremeni rad,vikendom, blagdanima i sl.)

Izmjenama i dopunama Zakona o

državnim službenicima, pomoćno-tehnički

poslovi mogu se ponuditi vanjskim

pružateljima usluga.