Kolegij Psihologija djeje igre Akad.god 2011/2012

Proces socijalizacije je interakcija ida, ega i superega

Igra je izrazito vana u situacijama u kojima agenti

drutva onemoguavaju zadovoljenje nekog impulsa; kroz igru ti se impulsi mogu zadovoljiti (na simbolian nain) Terapeutski znaaj igre; proivljavanje traume, rjeavanje problema Igra predstavlja mogunost iskazivanja podsvjesnih i nesvjesnih motiva i elja, emocija u sigurnoj okolini

Gregory Bateson (antropolog):

Akcije koje se poduzimaju u igri ne shvaaju se

ozbiljno kao kad se provode u stvarnosti Sve vrste kod kojih je prisutna igra imaju prilagoene signale koji drugima govore da li se radi o igri ili o stvarnosti; to znai da su vrste razvile neku vrstu metakomunikacije Postojanje igre u ljudske vrste govori o stupnju apstraktnog miljenja (odmak od konkretnog) Okvir igre: signaliziranje igre

Vanost sposobnosti izlaenja i ulaenja u razliite

uloge Bateson povezuje s mogunou preuzimanja razliitih uloga u odrasloj dobi Shizofreni bolesnici su izgubili okvir igre: ne postoji razlika izmeu igre i stvarnosti Garvey je analizirala verbalnu komunikaciju i odredila neke znakove igre kod djevojica; kod djeaka je vie neverbalnih znakova

Vygotsky:

Igra nije predominantna aktivnost predkolskog

djeteta ali je vodei izvor razvoja; omoguuje viu razinu razvoja (s konkretnog na apstraktni) Igra se pojavljuje kada dijete ne moe zadovoljiti svoje potrebe; kad bi moglo igra ne bi postojala Odreenje igre: zamiljena situacija u kojoj postoje pravila koja dijete ne potuje u realnom ivotu/nema potrebe U odnosu na Piageta koji dri da se pravila pojavljuju tek u kolskoj dobi

Igre zamiljanja se pojavljuju nakon 3.godine; nakon

baratanja iskljuivo konkretnim predmetima; odvajanje misli od objekta igre (pivota) Zona proksimalnog razvoja; raspon zadataka izmeu onih koje dijete samo moe svladati i onih koji su u slijedeoj fazi razvoja Tri su imbenika postavljanja ZPR na viu razinu: igra, odrasli i naprednija djeca

Igra dijete dovodi do najvieg stupnja razvoja jer prua

puno iri spektar aktivnosti i posljedica nego odrasli i druga djeca U igru se dijete ponaa kao da je na vij razini razvoja nego to to zaista jest

Igra pretvaranja ima dvije funkcije:

1. pomae djetetu da se suoi s neispunjenim

potrebama 2. pomae djetetu da odvoji objekt od znaenja, to predstavlja temelj za apstraktno miljenje i uporabu simbola kao to su slova

Asimilacija

Akomodacija Adaptacija Igra slijedi kognitivni razvoj/ne uzrokuje ga

U senzomotorikom razdoblju prisutna je jedino

funkcionalna igra

Igra je nezrela aktivnost koja doputa djeci da istrauju

i svladavaju sposobnosti koje e im trebati u stvarnom ivotu Igra je kontekst za upotrebu objekata kao orua za rjeavanje problema Igra zahtijeva odvajanje aktivnosti od konteksta u kojem se ona obino odvija

Razvoj igre u socijalnom kontekstu (Mildred Parten):

Izolirano ponaanje Ukljuivanje; promatranje drugih, oponaanje ali jo

daleko od drugih (poinje oko 2.god.) Paralelna igra Interakcija: bez dijeljenja zajednike svrhe Interakcija sa zajednikom svrhom