PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

Redovni studijStudiski program “Poslovna informatika (Inžinjering informacionih tehnologija)”

Predmet

ADMINISTRACIJA I ODRŽAVANJE IT SISTEMA

„ SLOBODNI SOFTVER I OPERATIVNI SISTEM LINUX”

(seminarski rad)

Predmetni nastavnikDoc. dr Goran Đukanović, dipl.inž.elek.

Student:Saša Ljubojević, dipl. Informatičar

Broj indeksa: 17-12\RPI-II

Banja Luka, juli 2013. godine

1 Uvod....................................................................................................................................32 Program otvorenog koda.....................................................................................................33 Licenca otvorenog koda.......................................................................................................54 GNU.....................................................................................................................................55 GLP......................................................................................................................................66 Programi otvorenog koda....................................................................................................6

6.1 LibreOffice...................................................................................................................66.2 MySQL.........................................................................................................................76.3 Apache HTTP server....................................................................................................86.4 GIMP............................................................................................................................86.5 Inkscape........................................................................................................................86.6 Mozilla Firefox.............................................................................................................86.7 Mozilla Thunderbird....................................................................................................8

7 Linux ( program otvoreng koda)........................................................................................98 Linux distribucije...............................................................................................................10

8.1 Sadržaj distribucije.....................................................................................................109 Prednosti Linux sistema.....................................................................................................12

9.1 Bezbijednost...............................................................................................................129.2 Stabilnost....................................................................................................................129.3 Snaga..........................................................................................................................129.4 Novac.........................................................................................................................129.5 Nema zakonskih prepreka..........................................................................................13

10 Nedostatci Linux sistema...............................................................................................1310.1 Podrška za hardver i periferne uređaje.......................................................................1310.2 Softverski paketi.........................................................................................................1310.3 Korak u nepoznato.....................................................................................................14

11 Ubuntu Linux distribucija..............................................................................................1411.1 Ubuntu filozofija........................................................................................................15

12 Zašto odabrati Ubuntu....................................................................................................1512.1 Stabilnost....................................................................................................................1512.2 Sigurnost.....................................................................................................................1612.3 Jednostavnost upotrebe..............................................................................................1612.4 Internacionalizacija....................................................................................................1612.5 Dostupnost..................................................................................................................1712.6 Besplatno i slobodno..................................................................................................1712.7 Zajednica....................................................................................................................1712.8 Isprobajte Ubuntu.......................................................................................................18

13 Struktura Ubuntu Linuxa...............................................................................................1814 Instalacija Ubuntu Linuxa..............................................................................................2015 Zaključak........................................................................................................................2716 Literatura........................................................................................................................28

2

1 Uvod

U prvom djelu rada ću govoriti o otvorenom softveru. Otvoreni softver (eng. Open source software) se odnosi na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar "open source" licence svim korisnicima koji ga mogu mijenjati, prepravljati i poboljašvati njegov sadržaj. To znači da uz 'open source' programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, što nije slučaj sa plaćenim softverom.

1

1998 godine, grupa pojedinaca je predstavila "open source" termin koji bi zamjenio "free software". Taj potez je označio početak open source softvera koji se mogao slobodno skidati sa interenta te u isto vrijeme vidjeti i prepravljati njegov izvorni kod. Cilj otvorenog softvera je napraviti programe razumljivijim i dostupnim.

U drugom djelu rada ću pokušati obraditi operativni sistem Linux. Linux je ime računarskog operativnog sistema koje je ime dobio po izvornom autoru Linusu Torvaldsu. Linus Torvalds je napravio svoje jezgro operativnog sistema koristeći SunOS, danas pod nazivom Solaris. Nakon određenog vremena nakon što je Torvalds koristio jezgro svog operativnog sistema, Torvalds je 1991. godine objavio svoj izvorni kod na internetu sa jednim razlogom : da ljudi iz čitavog svijeta učestvuju u razvoju operativnog sistema. Razlika Linuxa u odnosu na ostale računarske operatvne sisteme je to što je Linux slobodan softver, to jest izvorni kod je dostupan svima. Za njegov brzi razvoj zaslužni su razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za njegovo korištenje.

2 Program otvorenog koda

Open source odnosno otvoreni kod znči tačno ono što mu i ime govori – izvor programa mora da bude otvoren, dostupan svakome, a ne tajni. Izvor je programski kod koji daje program funkcijonalnost. Izvorni kod je napisan u poznatim programskim jezicima, kao što su C, C++, Java… Zbog toga bilo ko da vidi izvorni kod zna kako program radi svoj posao.

Program otvorenog koda obezbjrđuje i izvor zajedno sa programom. Izvor je smišljen da bude besplatan, kao u slobodi govora. Svakome je dopušteno da upotriebi program u bilo koju svrhu, dag a modifikuje i restribuira program. Nije potrebna dozvola.

Alternativa programu otvorenog koda je vlasnički program – program koji je ekskluzivno vlasništvo jedne ili više osoba ili kompanije. Potrebna je dozvola vlasnika za bilo kakvu upotrebu programa. Mnoge kompanije za proizvodnju komercijalnih programa prave profit tako što posjeduju programe i naplaćuju klijentima njegovu upotrbu. Za ove kompanije, program je proizvod kompanije. Izvorni kod je poslovna tajna kompanije, osnova njihove nade za profitom, sredstvo za upravljanje.Mnogi od komercijalnih programa sa kojima smo upoznati, kao što su Windows, MS Office i Photoshop, su vlasnički programi. Onima koji plate, kompanija obezbjeđuje program u formatu (binarni kod) koji sakriva izvorni kod. Korisnici programa mogu da vide šta program radi (na primjer, pronalazi greške u pravopisu) ali ne znaju kako program izvršava taj zadatak.

Većina razvoja programa otvorenog koda se organizuje kao projekat. Programeri dobrovoljci, često locirani širom svijeta, koordiniraju svoj rad putem interneta. Projekti

1 http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Opensource.svg

3

otvorenog koda komuniciraju sa njihovim korisnicima, i sa svijetom, putem web sajta projekta gdje je program dostupan za preuzimanje. Web sajt često obezbjeđuje informacije o programu i njegovim programerima, dokumentaciji za program, bazi podataka o greškama i procedirama za unošenje izvještaja o greškama u bazu podataka, mailing liste ili forme gdje korisnici mogu da diskutuju o programu, i druge srodne informacije.

Razvoj programa otvorenog koda je otvoren. To znači da je izvor programa postavljen na Webu onako kao se razvija, dostupan je svakoj radoznaloj osobi da ga upotrijebi i da na njemu radi. Korisnici iz različitih grupa, za različite stvari koriste program i različitih su nivo vještine u upotrebi programa, i imaju direktan pristup programerima preko web sajta. Rezultat je brza identifikacija grešaka i problema, povratna informacija o korisnim i ne tako korisnim funkcijama, ispravke grešaka koje su objezbijedili korisnici i sugestije za nove funkcije i/ili implementaciju funkcija.

Pristalice otvorenog koda vjeruju da program koji je proizveden ovim procesom (otvoreno, javno, sa mnogo testiranja, ulaganja, kontrole, kritikovanja i diskusije) je program boljeg kvaliteta. Vjeruje se da činjenica da su programeri motivisani zainteresovanošću za program, a ne zaradom, takođe povećava kvalitet. Neki progami otvorenog koda su postali veoma uspješni. Apache je vjerovatno najpoznatija priča o uspjehu, klasični projekat otvorenog koda koji je izuzetno uspjeo. Trenutno, Apache posjeduje oko 67% tržišta web servera.

Profit komercijalnih softversih kompanija u svijetu otvorenog koda ne zavisi od vlasništva nad programima. Korisnicima se naplaćuje poboljšanje programa ili servisa koji su srodni sa programom, kao što se vidi iz sledećih primjera:

Razvijanje i obezbjeđivanje grupa programa koje su tako kombinovane da dobro rade zajedno

Razvoj verzija programa sa jednostavnim instalacijonim procedurama Obetbjeđivanje tehničke podrške za korisnike programa Obezbjeđivanje konsultacija i programerskih ekspertiza za program Obezbjeđivanje modifikovane verzije programa za specijalne namje

Jedino ograničenje je da program otvorenog koda ne može da bude konvertovan u vlasnički program za bilo koju namjenu. Izvor mora da ostane otvoren.

Korisnici vlasničkih programa očekuju broj telefona koji mogu da nazovu kada imaju problema. Korisnici komercijalnih verzija programa otvorenog koda mogu da očekuju isto. To ne znači da korisnici koji sami preuzmu i instaliraju program otvorenog koda ne dobijaju pomoć. Koririsnici otvorenog koda podržavaju jedni druge. Informacija je dostupna sa mnogih izvora, ne samo sa jednog. Web je prepun mailing lista i foruma za programe otvorenog koda gdje korisnici sa velikim značajem, često uključujući i same programere, dobrovoljno pomažu novajlijama. Kada postavite pitanje na mailing listu, odgovor se često pojavi u našem mailboxu već za nekoliko sekundi.

4

Izdanja programa otvorenog koda nisu redovna i proizvoljna su. Nova verzija programa se izdaje kada programeri vjeruju da je ona spremna, često sa prethodnom najavom. Nova verzija može se izdati u toku jednog dana, kao odgovor na greške ili bezbjedonosne probleme. Korisnici programa otvorenog koda moraju da budu informisani. U suprotnom, nova verzija koja riješava dosadne probleme ili identifikuje bezbjednosni problem može da prođe nezapaženo.

3 Licenca otvorenog koda

Program spada pod zakon o autorskom pravu. Napisani kod programa je autorski zaštićen autorskim pravom, po standardnom podešavanju. Ako bilo ko koristi kod bez dozvole vlasnika autorskog prava, to je krađa ( piraterija ). Vlasnik autorskog prava može, da dozvoli bilo kome da upotrijebi program, definišući uslove upotrebe koje sam izabere. Licenca programa obezbjeđuje uslove u kojima vlasnik autorskog prava dozvoljava da upotrijebite program.

Ako ste ikad naručili ili instalirali program, vjerovatno ste se susreli sa licencom. Komercijalni programi obično uljučuju napisanu licencu. Ako ste program pruzeli sa interneta, obično postoji ekran koji zahtjeva da kliknete na saglasnost sa licencom prije nego što možete da instalirate/upotrijebite program. Takva licenca se zove licenca krajnjeg korisnika, takođe poznata i kao EULA.

Kad čitate EULA, otkrićete da vi u stvari niste naručili program. Umjesto toga naručili ste licencu za upotrebu programa. EULA specifikuje uslove ili rokove, pod kojima možete da upotrijebite program. EULA može da uključuje neke ograničavajuće uslove, kao što je ograničavanje programa na instaliranje na samo jednom računaru. Mudro je da pročitate EULA tako da znate svoja legalna prava i odgovornosti. EULA generalno nije otvoren za pregovore.

Program otvorenog koda takođe stiže sa licencom. Najčešće upotrebljena licenca otvorenog koda je General Public Licence (GLP). GLP je prilično neograničen. On tvrdi da možemo da upotrijebimo program za bilo koju namjenu. Možete da ga promjenite ako želite. Možemo da ga redidtribuiramo ako želimo. Međutim ne možemo da ga redistribuiramo kao vlasnički program. On mora da ostane otvorenog koda. Svako ko od nas dobije program ima pravo na izvor i ima pravo da ga promjeni i redistribuira.

GLP je razvijen od strane GNU-a. Često ga nazivaju i copyleft (igra riječi vezana za „copyright“ , right znači desno, left znači lijevo), i definisao ga je GNU kao osnovni metod za definisanje programa kao besplatnog i postavljanje zahtjeva da se sve modifikovane i proširene verzije programa moraju da budu besplatne. Cjeli tekst GPL-a, kao i ostale informacije koje se odnose na njegovu upotrebu možemo vidjeti na www.gnu.org/licenses/licenses.html#TOCGPL.

Dostušne su i druge licence programa otvorenog koda, kao što su licence za dokumentaciju. Informacije o licencama možemo vidjeti na www.gnu.org/licenses/licenses.html.

4 GNU

Šta je GNU? GNU je skraćenica za GNU’s Not UNIX, projekat koji je pokrenuo Richard M. Stallman 1984. godine. Cilj je bio da se razvije operativni sistem otvorenog koda

5

koji bi bio besplatno distribuiran svakom ko ga želi. U to vrijeme, nisu postojali efikasni operativni sistemi koji nisu bili vlasnički. GNU je namjeravao da to promjeni.

GNU je namjeravao da razvije sve programe koji su potrebni za proizvodnju kompletnog operativnog sistema, uključujući kernel, shell (program koji je međusobna veza između korisnika i kernela), pomoćne programe, kompajlere, editore teksta, programe za slanje pošte i tako dalje. GNU je namjeravao da obezbjedi sve programe koji su neophodni, tako da korisnici ne moraju da koriste vlasničke programe. GNU je filozofski gledano suprotno od vlasničkog programa.

GNU je istovremeno koordinirao razvoj mnogih programa, vođen listom programa koje treba razviti, programi koji su potrebni/poželjni. Programi su izdavani čim su razvijeni, ne čekajući da kompletan sistem bude spreman. Među prvim programima koji su izdati su GNU c kompajler (gcc) i editor teksta (EMACS). GNU nastavlja razvoj programa u sadašnjosti i u doglednoj budućnosti, i istovremeno održava i ažurira svoje postojeće programe.

Do 1992. godine, GNU je imao sve potrebne programe, osim što njihov kernel nije bio spreman. Međutim, kernel za Linux Linusa Torvaldsa je bio dostupan, tako da je GNU kombinovao njihov program sa kernelom Linuxa da bi napravili kompletan operativni sistem. Kernel Linuxa plus programi GNU-a plus dodatni programi i aplikacije čine Linux sistemom koji se danas nalazi na mnogim računarima. Kombinacije programa su stavili pojedinci ili kompanije u distribuciju, programski paket koji je instaliran na većini računara.

5 GLP

GNU GLP omogućava distributeru da “naplati pravljenje kopije i da može ponuditi garanciju za naplaćenu naknadu”. To pravilo je dopunjeno pravilom da distributer “za naplaćeni novac za kopiju distribucije mora da obezbijedi kompletnu I ispravnu kopiju odgovarajućeg izvornog progrtamskog koda”. Drugačije rečeno, GLP obezbijeđuje da se programi, kakav je operativni sistem Linux, besplatno distribuiraju. Najgore što vam može da se dogodi jeste da platitr troškove kopiranja. 6 Programi otvorenog koda

LibreOffice2

LibreOffice je programski paket namijenjen kancelariskoj obradi podataka razvijenih od strane Fondacije Dokumenata (engl. The Document Foundation) kao novi slobodni paket umjesto postojećeg OpenOffice.org. Kompatibilan je sa mnoštvom drugih programskih paketa poput Microsoft Office-a, te je dostupan na nekoliko platformi.

Ime programa je hibrid dviju riječi. Prva Libre, koja na španjolskom i francuskom jeziku znači slobodan (odnosno besplatan), dok je druga engleska riječ Office što znači kancelarija. Fondacija Dokumenata planira objavljivati novu verziju ovog projekta, svakih šest mjeseci, što bi ih na koncu dovelo do standardnoga rasporeda ostalih projekata.

Verzija LibreOffice 3.3 je preuzeta preko 1,3 milijuna puta. Predinstaliran je kao uobičajeni programski paket za kancelarisku obradu, na operativnim sistemima Ubuntu, OpenSUSE, Linux Mint, i Fedora.

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/LibreOffice

6

Programi u paketuSve komponente paketa LibreOffice su potpunu iste kao i one u OpenOffice.org, ali s

drugim nazivima.

LibreOffice Writer je program namijenjen obradi teksta, najsličniji programima Microsoft Word ili WordPerfect. Takođe se može koristiti kao WYSIWYG editor.

LibreOffice Calc je program namijenjen tabelarnoj obradi podataka, te služi za rješavanje problema matematičkoga tipa (troškovnici, računi). Najsličniji je programima Microsoft Excel i Lotus 1-2-3, sa ponekim jedinstvenim opcijama.

LibreOffice Impress je prezentacijski program u ovom paketu, koji liči Microsoft PowerPointu. Prezentacije su ovim programom mogu eksportovati kao .SWF fajlove, što bi omogućilo pregled na bilo kojem računaru koje ima instaliran Adobe Flash.

LibreOffice Base je program za upravljanje relacijskim bazama podataka, koji je pružen kao alternativa programu Microsoft Access. Kao i Access, može se koristiti sa sljedećim bazama podataka: Access databases (JET), ODBC, i MySQL ili PostgreSQL.

LibreOffice Draw je program namjenjem vektorskom crtanju, takođe pružen kao alternativa programu Microsoft Visio. Kompatibilan je sa ranijim opcijama programa CorelDRAW. Neke od opcija ovog programa omogućavaju objavljivanje, kao što to mogu programi Scribus i Microsoft Publisher.

LibreOffice Math je poseban program, dizajniran za kreiranje i uređivanje matematičkih formula. Program koristi varijantu XML-a, prethodno definiranu u OpenOffice.org programskom paketu. Formule se mogu izravno unositi u programe LibreOffice paketa kao što su Writer i Calc.

MySQL3

MySQL je besplatan, open source sistem za upravljanje bazom podataka. Uz PostgreSQL MySQL je čest izbor baze za projekte otvorenog koda, te se distribuira kao sastavni dio serverskih Linux distribucija, ali takođe postojeverzije i za ostale operativne sisteme poput Mac OS-a, Windowse itd.

MySQL baza je slobodna za većinu načina upotrebe. Ranije u svom razvoju, MySQL baza podataka suočila se s raznim protivnicima MySQL sistem organiziranja podataka jer su joj nedostajale neke osnovne funcije definisane SQL standardom. MySQL baza je optimizirana kako bi bila brza nauštrb funkcionalnosti. Nasuprot tome, vrlo je stabilna i ima dobro dokumentirane module i ekstenzije te podršku od brojnih programskih jezika: PHP, Java , Perl, Python...

MySQL baze su relacijskog tipa, koji se pokazao kao najbolji način skladištenja i pretraživanja velikih količina podataka i u suštini predstavljaju osnovu svakog informacionog sistema, tj. temelj svakog poslovnog subjekta koji svoje poslovanje bazira na dostupnosti kvalitetnih i brzih informacija. MySQL i PHP su osvojili veliki dio tržišta jer su open source, dakle, mogu se besplatno koristiti.

3 http://hr.wikipedia.org/wiki/MySQL

7

Apache HTTP server4

Apache HTTP Server jest besplatni/open source web server za Unixolike sisteme, Microsoft Windows, Novell NetWare i druge platforme. Apache je najčešće korišteni web server na Internetu s udjelom višim od 60%. Apache sadrži potpuno konfigurabilan interfeis te autentikacijske baze zasnovane na DBMS-u. Podržan je od više grafičkih interfeisa koji imaju jednostavniji i lakši način konfiguracije samih servera. Apache razvija i održava otvorena zajednica programera pod vodstvom Apache Software Foundation.

GIMP5

GIMP (GNU Image Manipulation Program) je najpopularnija besplatna aplikacija za obradu/kreiranje računarskih slika za Linux operativni sistem, koja je dostupna i kao komercijalna aplikacija. Ovaj program ima jako dobru podršku za razne filtere koji se koriste pri radu sa računarskom grafikom pa je čak po kvaliteti upoređivan i sa Adobe Photoshopom.

GIMP je programiran pod X11-a na UNIX-om, ali je dostupan i za Linux, Microsoft Windows i Mac OS X operativne sisteme.

Inkscape6

Inkscape je vektorsko–grafički program za crtanje distribuiran pod GNU-ovom opštom javnom licencom. Dostupan je u operativnim sistemima Linux, FreeBSD, Mac OS X, Microsoft Windows. Iskazani cilj je da ovaj program postane moćna grafička alatka u potpunosti u skladu sa standardima XML, SVG i CSS. Ipak, Inkscape-ova implementacija standarda SVG i CSS je još uvek nepotpuna. Najuočljiviji je nedostatak podrške za animaciju i SVG fontove.

Inkscape ima višejezičku podršku, čak i za komplikovana pisma, što je opcija koju trenutno ne podržava većina komercijalnih aplikacija za vektorsku grafiku. Među jezicima na koje je lokalizovan je i srpski.

Mozilla Firefox7

Mozilla Firefox je besplatni internetski browser otvorenog koda čiji razvoj koordiniraju Mozilla Foundation i Mozilla Corporation. Kao engin za prikaz web-stranica Firefox koristi softver Gecko koji implementira većinu trenutačnih web-standarda.

U januaru 2013. godine Firefox je bio treći najpopularniji preglednik na svijetu s udjelom od oko 20%.

Na Firefoxovim službenim stranicama nude se instalacijski paketi za operativne sisteme Android, Linux, Mac OS X i Microsoft Windows, a Firefox je također uključen u distribucije mnogih operativnih sistema temeljenih na Linuxu i drugim Unixoidima.

Mozilla Thunderbird8

Mozilla Thunderbird je slobodni softver koji radi kao internetski klijent za čitanje i slanje poruka e-pošte, članaka na news grupama, chat (instant dopisivanje putem protokola

4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Apache_HTTP_poslužitelj5 http://hr.wikipedia.org/wiki/GIMP6 http://en.wikipedia.org/wiki/Inkscape7 http://hr.wikipedia.org/wiki/Mozilla_Firefox#cite_note-w3counter1-38 http://hr.wikipedia.org/wiki/Mozilla_Thunderbird

8

kao što su XMPP i IRC) i praćenje vijesti u formatu RSS. Softver razvija Mozilla Foundation a prva službena verzija objavljena je 7. decembra 2004. godine.

Glavne mogućnosti programa su sljedeće: podržava sve mogućnosti elektroničke pošte (POP, IMAP, poruke u HTML

formatu, RSS) filtriranje neželjene pošte Anti-Phishing zaštita napredna sigurnost prilagođavanje programa svojim potrebama programski dodatci (proširenja) koji programu dodaju nove funkcije teme kojima se mijenja izgled korisničkog interfeisa

7 Linux ( program otvoreng koda)

Linux je operativni sistem. On obezbjeđuje da hardver računara bude koristan. On sarađuje sa hardverom da bi izvršio zadatke koje treba da uradimo, kao što je čuvanje informacija u fajlovima, prikazivanje informacija na ekranu, slanje podataka na štampač, sabiranje dva broja. Operativni sistem je posrednik za sve što radimo na računaru.

Linux nije veliki, monolitni program. On je kolekcija mnogih programa koji zajedno čine računar korisnom alatkom. Srce Linuxa je kernel gdje se nalaze operavije niskog nivoa. Bez kernela ne postoji ništa. Međutim, kernel sam po sebi nije dovoljan. Mnogi drugi programi kombinovani čine Linux operativni sistem koji se nalazi na vašem računaru.

Linux je zasnovan na UNIX operativnom sistemu, koji je razvijen 1970-ih za pokretanje na centralnim jedinicama i mikroračunarima. Linux je nastao 1991. a njegov tvorac je student univerziteta u Helsinkiju u Finskoj, Linus Torvalds, želio je da pokrene operativni sistem sličan UNIX-u na svom računaru. Pošto nije postojalo ništa što bi odgovaralo njegovim zahtjevima, on je odlučio da ga napiše. Aktuelni kernel Linuxa je napisao kao rezultat tog napora – proizveden radom programera širom svijeta koje je koordinirao Torvalds. Kad je postavio svoj projekat na Web u svom ranom stadijumu, otkrio je veliko interesovanje. Izgledalo je da mnogi ljudi žele operativni sistem kao što je ovaj i priskočili su u pomoć. Linux je izdavan skoro svake nedelje i povratne informacije dobijene od storine korisnika su inkorporirane u njegov razvoj, što je bilo olakšano brzim razvojem World Wide Weba.

Od početka, Linux je bio otvorenog koda. On je besplatno distribuiran svakome ko ga je želeo. Zvanični web sajt za Linux, gdje su dostupne najnovije vjesti i gdje može da se preuzme aktuelni izvor je www.linuxhq.org (Linux Headquaters).

9

Ostali programi koji Linux čine korisnim na računaru mogu da se preuzmu sa različitih web sajtova. Centralni izvor za pomoćne programe Linuxa, kompajlere, aplikacije i ostale programe je GNU (opisan ranije u ovom radu). Postoje mnogi drugi pojedinačni projekti i web sajtovi kompanija za programere koji su dio kompletnog, instaliranog Linux sistema.

Iako bilo koji korisnik može da preuzme kernel Linuxa i da preuzme sve komponente kompletnog Linux sistema, to nije jednostavno. Veoma malo korisnika instalira Linux na ovaj način. Većina Linux sistema se instalira iz distribucija – kolekcija programa koje je sastavila grupa ili kompanija često sa pojednostavljenom procedurom instalacije.

8 Linux distribucije

Linux operativni sistem koji je instaliran na vašem računaru nije jedan, veliki program. To je kolekcija mnogih programa. Možete sami da nabavite svaku komponentu Linux sistema, daunloudujući ih i instalirajući svaku od njih posebno da biste kreirali sistem koji tačno odgovara vašim potrebama. Međutim, to nije jednostavno; morate dobro da poznajete Linux da biste to uradili. Većina korisnika ne instaliraju sami djelove. Oni radije instaliraju Linux distribuciju.

Distribucija (često se zove distro) je kolekcija programa koje spajaju grupe ili kompanije. Ona uključuje sve komponente koje su potrebne za obezbijeđivanje kompletnog Linux sistema kad se instalira na računar. Međutim, distribucije mogu da se razlikuju po uključenim komponenatama, i mogu da se fokusiraju na različite aspekte. Na primjer, jedna distribucija može da naglašava laku upotrebu i instalaciju dok druga može da ističe veliki broj aplikacija. Kompletnije informacije o distribucijama su dostupne na www.distrowatch.org, koji održava veliku bazu podataka o Linux distribucijama.

Sadržaj distribucije

Linux distribucije mogu da uključuju sljedeće komponente:

Kernel Linuxa: Srž Linuxa. Kernel sarađuje sa hardverom da bi izvršio zadatke koje zahtjevate od računara, kao što je snimanje teksta u fajl, prikazivanje teksta ili grafika na ekranu, ili slanje teksta ili grafike na štampač. Ne postoji operativni sistem bez kernel.

Shell: Program koji je međusobna veza između korisnika računara I kernel. Najpoznatiji shell koji se koristi na Linux je Bash (Born again shell) shell, koji je tako nazvan zato što je izveden iz ranijeg shella koji se zvao Bourne shell.

Linux komande, pomoćni programi i aplikacije: Programi koji izvršavaju zadatke. Zadatak može da bude jednostavan, kao što je prikazivanje sadržaja fajla na ekranu. Ili, zadatak može da bude prilično složen, kao što je procesuiranje riječi sa njegovom složenom funkcionalnošću. Kad god ukucate komandu Linuxa ili pokrenete aplikaciju, vi pokrećete program koji obezbjeđuje funkcionalnost koja vam je potrebna.

Kompajleri: Kompajleri prevode jezik koji razumiju ljudi u jezik koji razumije računar. To znači, ljudi pišu programe na jeziku, kao što je C ili Java, sličnom ljudskom jeziku. Kompajleri konvertuju C ili Java kod u jezik mašine tako da računar može da pokrene program.

10

Desktopovi: Aplikacije koje obezbjeđuju grafički interfejs Linuxu. Dostupno je nekoliko Desktopa, što vam omogućava da selektujete onaj koji najviše odgovara vašim potrebama. Neki desktopovi obezbjeđuju interfejs je sličan interfejsu Wundowsa.

Neke komponente su potrebne da bi obezbjedile koristan Linux system, kao što je kernel, shell I mnoge komande i pomoćni programi Linuxa. Sve distribucije obezbjeđuju zahtjeve. Međutim, većina distribucija obezbjeđuje vise od minimum. Distribucije se razlikuju po sledećim karakteristikama:

Više ili manje programa: Distribuucije obezbjeđuju različite programe. Na primjer, skoro sve distribucije obezbjeđuju program za procesuiranje riječi. U stvari, većina distribucija uključuju LibreOffice, kancelariski program sličan Microsoft Officeu. Međutim, ne uključuju ga sve distribucije. Dostupni su drugi programi za provesuiranje riječi, kao što je KOffice, kancelariski paket koji je napravljen za upotrebu sa KDE desktopom. Neke distribucije nude vise od jednog kancelariskog programa.

Distribucija može da uključuje stotine ili hiljade programa. Možete da vidite koji programi su uključeni na web sajtu distribucije. Pored toga, DistroWatch izvještava o listi programa, prikazujući da li distribucija uključuje programe.

Prisutnost ili odsutnost bilo kojeg pojedinačnog programa nije dovoljan razlog za biranje distribucije. Mnogi programi mogu da se dodaju nakon što je Linux instaliran. Međutim, ako distribucija uključuje sve programe koji su vam potrebni i instalira ih u toku procedure instalacije, to je mnogo lakše nego da kasnije preuzimate I dodajete programe posebno.

Više ili manje ažuriranih verzija nihovih komponenti: Linux program se često ažurira. Neke distribucije uključuju najnovija izdanja, nastojeći da budu što je moguće vise u toku sa razvojem. Druge distribucije naglasak stavljaju na stabilnost, ne uključujući nova izdanja programa dok verzija nije dokazano stabilna. Neke distribucije obezbijeđuju procedure za održavanje Linuxa aktuelnim nakon što je instaliran.

Različiti desktopovi: Većina distribucija obezbijeđuje desktop. Dva glavna desktop su KDE I GNOME, ali dostupni su i drugi. Većina distribucija obezbjeđuje KDE, GNOME ili oba.

Pomoćni programi koji se razvijaju specijalno za distribuciju: Neke kompanije razvijaju pomoćne programe specifične za njihove distribucije, olakšavajući na taj način korisnicima održavanje i administraciju. Na primjer, SuSE je razvio YaST (Yet Another Setup Tool) da bi pojednostavio instaliranje i konfigurisanje svojih distribucija.

Različite procedure instalacija: U prošlosti, Linux je imao reputaciju za tešku instalaciju. Kao odgovor na to, nekoliko distribucija je razvilo procedure da bi pojednostavilo instaliranje.

11

Različiti nivoi podrške: Neke linux distribucije obezbijeđuju zvaničnu podršku, koja je jednaka sa podrškom za vlasničke programe.

Svaka distribucija ima web sajt koji sadrži informacije o distribuciji. Generalno gledano možete da preuzmete distribuciju sa web sajta. Fajlovi koje preuzimate su obično CD imidži (ISO images) koje kopirate na CD; zatim instalirate sa CD-ova. Neke distribucije se takođe prodaju u upakovanom setu, sa CD-ovima i možda uputstvom.

9 Prednosti Linux sistema

Ni jedan operativni system nije savršen i bez problema, ali kako vrijeme prolazi operativni sistem Linux je sve bliže i bliže savršenstvu. Savremeni operativni sistem Linux se lakše instalira I ne morate restartovati računar prilikom učitavanja drajvera. Neću Vas umarati svim prednostima koje smatram važnim, već ću vas upoznati sa najvažnijim činjenicama.

BezbijednostRecite zbogom programima za borbu protiv virusa i prestanite brinuti. Iako operativni

system Linux nije 100% imun na viruse, veoma je blizu tome. Zapravo, do dana današnjeg, većina virusa za operativni sistem Linux ne obitava u slobodnom prostoru (samo u kontrolisanim okruženjima labaratorija). To ne znači da niko nije pokušao da napravi virus, već da je operativni sistem Linux modeliran tako da bude bezbijedan. Zbog toga virusi ne postoje u svijetu linuxa, a svi problem sa bezbijednošću se brzo i efikasno riješavaju. Bezbijednosni propusti su dobro opisani. Nije neobično da se otkrije bezbijednosno propust i da se takav propust riješava za nekoliko sati. Ukoliko postoji nedostatak, onda ne morate da čekate pojavljivanje sledeće verzije operativnog sistema.

StabilnostStabilnost operativnog sistema Linux je gotovo legendarna. Živjeći u svijetu u kojem su

ljudi navikli da jednom ili vise puta dnevno restartuju svoje računare, nailazimo na korisnike operativnog sistema Linux koji govore o nedeljama, a ponekad i mijesecima, rada bez restartovanja računara. Poruka “Illegal operations” i plavi ekran smrit nisu dio operativnog sistema Linux. Naravno, programi ponekad neočekivano prestanu sa radom, ali tada ne povlači “pad” cijelog operativnog sistema.

SnagaLinux je višeprogramski višekorisnički operativni system. Operativni system Linux je

dizajniran tako da pruži snagu I fleksibilnost velikog server. Web sajtovi I server elektronske pošte, za koje se koristi operativni sistem Linux, prenose informacije preko Interneta i pokreću preduzeća različitih veličina. Iza prijeteljskog izgleda grafičkog radnog okruženja nalazi se velika snaga.

NovacUz pomoć računara možete da obavite sve što želite, a da ipak ne potrošite novac na

softver – kao na nov softver, tako i na nadigradnje. Besplatan softver za operativni sistem Linux je, zapravo, “bezobrazno” raznolik.

12

Nema zakonskih preprekaKad koristite operativni sistem Linux ne orate brinuti o kopiji licence za operativno

sistem. GNU licenca, koju sam pomenuo, vam omogućava da legalno kopirate I didtribuirate CD-ove sa operativnim sistemom Linux, ukoliko to želite.

Ipak, trebalo bi da znate da, iako operativni sistem Linux možete distribuirati bez zakonskih prepreka, ne znači da je sav softver za Linux takođe obuhvaćen istom licencom. Ukoliko kupite ili sa Interneta preuzmete softver, morate obratiti pažnju na licencu pod kojom ste softver dobili.

10 Nedostatci Linux sistema

Ništa nije savršeno. Prelaskom na operativni sistem Linux mnogo toga dobijate, ali ipak moram da vam predočim i šta su nedostatci prelaska na novi operativni sistem.

Podrška za hardver i periferne uređaje

Mogućnost korištenja različitog hardvera pod operativnim sistemom Linux je, iskreno rečeno, najveća. Kad pogledate sve platform na kojima se izvršava operativni sistem Linux, onda se može reći da je podrška za hardver bolja nego u operativnom sistemu Windows. Nažalost, postoje neki uređaji koji su napravljeni specijalno za operativni system Windows. Za neke štampače I skenere postoji ograničena podrška za operativni sistem Linux jer proizvođači sporo prave drajvere. Najveći broj uređaja sasvim dobro radi u operativnom sistemu Linux i malo je vjerovatno da ćete imati posebnih problema. Sa druge strane, uvidjećete da ste u operativnim sistemima koje ste koristili (OS) morali da učitavate drajvere kako biste neki uređaj mogli da koristite, a da operativni sistem Linux automacki prepoznaje i omogućava korišćenje velikog broja perifernih uređaja, a da ne morate ništa da uradite ili da nabavite drajvere. Osim toga, Linux zajednica je puna života. Ukoliko ste “bacilli oko” na novi hardver, možete se kladiti da je neki Linux programmer takođe obratio pažnju na isti hardver.

Softverski paketiZa operativni sistem Linux postoji ogromna količina softvera. Najveći dio tog softvera

nije komercijalan i može se besplatno preuzeti sa internet. Postoje hiljade video-igrica, alatki, Internet i poslovnih aplikacija koje možete pokrenuti. Da biste ih imalo ne morate uložiti mnogo truda. Većina savremenih distribucija sadrži nekoliko stotina paketa na CD-ovima sa operativnim sistemom, što je vise nego dovoljno da obavite posao i da se zabavljate. Za najveći dio softvera ćete utrošiti samo vrijeme koje je neophodno za preuzimanje sa internet.

Sa druge strane, komercijalni softver, uključujući nove 3D video-igrice, je teško naći. To će se mjenjati kako operativni sistem Linux bude sticao popularnost.

Postoje načini da riješite takve problem. Pošto sam pomenuo pokretanje video-igrica za operativni sistem Windows, reći ću Vam samo da možete preuzeti pakete Wine i Cedega koji Vam omogućavaju igranje takvih video-igrica.

13

Korak u nepoznatoDa budem iskren, prelazak na operativni sistem Linux je za mnoge korak u nepoznato.

Stvari neće biti kao u operativnom sistemu na koji ste navikli, ali u većini slučajeva je to dobro. Moraćete da učite neke stvati i moraćete da ih obavljate na drugačiji način.

Ipak, ukoliko ste navikli da koristite grafičko okruženje operativnog sistema Windows i sasvim dobro pomoću miša zadajete komande, znate da pošaljete elektronsku poruku, pretražujete Web ili stavljate memorandum u program za obradu teksta, prelazak na operativni sistem Linux Vam neće predstavljati problem. Vaš operativni sistem Linux je modern grafičko okruženje, a veći dio znanja koje ste stekli u starom operativnom sistemu se može upotrijebiti i u novom.

11 Ubuntu Linux distribucija

Ideja Ubuntu projekta je stvoriti operativni sistem, baziran na slobodnom softwareu, koji će biti lak za instaliranje, korištenje i nadogradnju. Svakim novim izdanjem Ubuntu napreduje na tom putu. Zapravo je Ubuntu, već sada, pretekao sve svoje takmace, uključujući poznati Microsoft Windows.

Ubuntu je jednostavniji za instalaciju i korištenje. Ubuntu je daleko sigurniji. Ubuntu je potpuno besplatan.

Prva verzija Ubuntua izišla je 20. oktobra 2004, a nove verzije izlaze redovno svakih 6 mjeseci.Svako izdanje nosi broj godine i mjeseca izdanja: 11.04 – znači da verzija izlazi u aprilu 2011. Neke verzije nose oznaku LTS (Long Term Support) i podržane su 3 godine (dakle, redovno se izdaju nadogradnje za sav software), odnosno 5 godina na serveru. Ostale su verzije podržane 18 mjeseci. Mnogo programera i entuzijasta radi na razvoju projekta. Ubuntu je preveden na sve poznate jezike i u potpunosti internacionaliziran. U prevođenju i razvoju softwarea i samog sistema, možete i sami sudjelovati.

Osnovno izdanje, Ubuntu Desktop Edition, vizualno je oslonjen na grafičko radno okruženje GNOME koje je jednostavno i intuitivno . Postoje i verzije koje koriste i druga grafička okruženja, kao Kubuntu (KDE) ili Xubuntu (Xfce).Službena izdanja su:

Ubuntu Desktop Edition, za osobna računala (stolna i laptop). Ubuntu Server Edition, za servere.

Derivati su:

Edubuntu – za obrazovanje, kako u školi, tako i kod kuće. Kubuntu – distribucija koja koristi grafičko radno okruženje KDE umjesto GNOME. Mythbuntu -i pretvara Ubuntu u kućno kino i multimedijalni centar. UbuntuStudio – za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja. Xubuntu – koristi grafičko radno okruženje Xfce umjesto GNOME.

Mythbuntu, Ubuntu Studio i Xubuntu nisu komercijalno podržani od strane Canonicala.

14

Za Ubuntu i njegove verzije postoji profesionalna podrška (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službena izdanja i komercijalno podržane verzije Ubuntua. Besplatnu pomoć i podršku možete dobiti od zajednice korisnika kroz forume i stranice posvećene operativnom sistemu Ubuntu.

Ubuntu filozofijaOdakle naziv Ubuntu?

Ubuntu je etička i humanistička filozofija, fokusirana na oslanjanje i odnos među ljudima. Riječ Ubuntu ima korijen u Bantu jezicima južne Afrike i predstavlja originalni afrički koncept. Značenje riječi: “Ja sam ono što jesam, zato što smo Mi ono što jesmo”. Slično slikovitom opisu: “Jednu je slamku lako slomiti, ali snop slamki je teško”. Desmond Tutu objašnjava Ubuntu na ovaj način: ” Osoba s Ubuntu je otvorena i dostupna drugima, potvrđujući druge, ne osjeća se ugroženom ako su drugi sposobni i dobri, on ili ona ima za pravilo samouvjerenost koja dolazi od spoznaje da su on ili ona pripadnici veće cjeline i osjeća se poniženo kada su drugi poniženi, te kada su drugi mučeni ili potlačeni. Jedna od izreka u našoj zemlji je Ubuntu – bit ljudskog bića. Ubuntu govori posebice o činjenici da ne može postojati ljudsko biće u izolaciji. To govori o našoj povezanosti. Ne možete biti čovjek sami od sebe, a kad imate ove kvalitete – Ubuntu – to potvrđuje vašu velikodušnost.

Mi mislimo o sebi previše često samo kao pojedinci, odvojeni jedni od drugih, dok ste povezani i ono što radite utječe na cijeli svijet. Kada radite dobro, dobro se prostire svuda, to je za cijelo čovječanstvo. ”Nelson Mandela objašnjava Ubuntu ovako: ” Putnik kroz zemlju zaustavlja se na selu i on ne mora pitati za hranu ili vodu. Kada dođe, ljudi mu sami daju hranu, zabavljaju ga. To je jedan aspekt Ubuntua, ali za sobom vuče različite aspekte. Ubuntu ne znači da se ljudi ne bi trebali sami obogatiti. Pitanje je: Hoćete li to učiniti kako bi omogučili zajednici oko vas da bude sposobnija i bolja.”

Ubuntu u Africi ima snažan politički, ali prvenstveno vjerski značaj.S obzirom da u Africi postoje mnogobrojne zajednice, sa svojim ritualima i vjerovanjima, svima je zajedničko vjerovanje da preci nastavljaju živjeti među živima kao duhovi, te ukoliko imate nekakav problem ili potrebu – obratit ćete se precima, koji će se za vas zauzeti kod Boga i ljudi. Tako se održava veza i sa živima i sa mrtvima na istoj razini, tvoreći jedinstveno zajedništvo dva svijeta. Tako će afrikanac dati sve od sebe da postane predak vrijedan poštovanja.

Nije čudno da je Mark Shuttleworth, kao južnoafrikanac, odabrao upravo ovo ime za svoju Debian verziju, jer je upravo filozofija Linuxa i Open Sourcea: Dijeljenje i zajedničko napredovanje.

12 Zašto odabrati UbuntuUbuntu ima mnoge prednosti nad Windowsima. Ovdje govorim o prednostima

korištenja Ubuntu sistema i zašto biste ga možda željeli isprobati Zapamtite Ubuntu dolazi kao live CD-a, tako da ga možete isprobati bez mijenjanja vašeg trenutno instaliranog operativnog sistema.

Stabilnost

15

Ubuntu je izgrađen na legendarno stabilnom Debian GNU / Linux operativnom sistemu. Ukoliko se sruši aplikacija u Ubuntu, to neće zaključati radnu površinu, pa tako niti uzrokovati gubitak podataka iz drugih otvorenih programa.

Razlog za stabilnost Ubuntu je način na koji je stvoren i na koji se održava. Ako netko pronađe problem stabilnosti u Ubuntu aplikaciji, problem može biti prijavljen, te automatski preusmjeren i distribuiran u Ubuntu sistem.

Ubuntu izvorni kod je također dostupan, tako da probleme mogu naći i sami korisnici. Nema čekanja za kumulativne pakete nadopune, samo funkcionalan i solidan sistem

na raspolaganju. Ubuntu aplikacije su testirale hiljade ljudi širom svijeta kako bi provjerili njihovu

stabilnost. Debian GNU / Linux je toliko stabilan da pokreće neke od najkritičnijih računarskih

sistema u svijetu. Softverske probleme u Ubuntu možete i vi prijaviti, a često se vrlo brzo rješavaju.

Sigurnost

Sigurnost vašeg računara se drži u najvećoj važnosti od strane Ubuntu tima. Ubuntu nudi jaku sigurnost kao standard. Virusi, spyware i adware su praktično neviđeni u Ubuntu, a sigurnosna pitanja se rješavaju vrlo brzo.

Ubuntu štiti važne dijelove sistema od narušavanja sigurnosti, ograničavajući kako im se može pristupiti bez administratorske lozinke.

Sigurnosni problemi obično se rješavaju brzo i učinkovito, često samo nekoliko dana nakon izvještaja.

Linux distribucije, kao Ubuntu, se naširoko koriste kao web serveri, upravo zbog svoje posebno snažne sigurnosti.

Ubuntu ima sigurnosno ažuriranje sistema jednostavno za korištenje, koje će vas upozoriti kada su novi sigurnosni update-i dostupni.

Jednostavnost upotrebe

“Ubuntu je Linux za ljudska bića” – programi koje koristite su dizajnirani za vas, osobe koje ih koriste, i nisu napravljeni ništa složenije nego što je apsolutno potrebno. To ne znači da Ubuntu nema snage – Ubuntu desktop je pun inovativnih riješenja, o kojima drugi operativni sustavi tek počinju razmišljati.

Poruke su sročene na lako shvatljiv način, tako da ih trebate pročitati samo jednom. Vaši programi su raspoređeni na način koji ih čini vrlo lakima za pronaći. Programi imaju tendenciju da su kompaktni i moderniji, s naglaskom na zadatke koje

želite postići.

Internacionalizacija

Ubuntu može koristiti svatko, bez obzira gdje živi i kojim jezikom govori. Uz podršku za više od 100 jezika, u rasponu od Afrikaans do Zulu i jednostavan pristup novim prevodima kada su napravljeni, Ubuntu je istinski međunarodni operativni sistem. Možete čak poslati i svoje prevode!Kao i prevode, Ubuntu također nudi niz skupova znakova i načina unosa, tako da možete koristiti računar baš na bilo kojem jeziku.

16

Prevodima je doprinjeo veliki broj volontera iz cijelog svijeta. Možete predložiti prevode i sami, koristeći on-line Rosetta uslugu. Novi jezički paketi mogu se instalirati brzo i jednostavno, koristeći alat jezičkd

podrške.

Dostupnost

Ubuntu uključuje niz alata dostupnosti po defaultu, uključujući i povećalo, čitač ekrana i tastaturu na ekranu. Takođe su na raspolaganju najmoderniji alati, kao što je inovativni Dasher aplikativni ulaz i Orca čitač ekrana.

Ubuntu projekt posjeduje tim pristupačnosti, koji je posvećen tome da Ubuntu bude dostupan svima.

Alati dostupnosti su gotovo uvijek na raspolaganju za vas, od instalera do radne površine.

Ubuntu čini svako izdanje sve dostupnijim. Možete pomoći kako bi Ubuntu bio pristupačniji kontaktiranjem tima za dostupnost

(Accessibility Team) i izvješćivanjem bilo kakvog problema.

Besplatno i slobodno

Ubuntu je besplatan i open-source. Nikada vam neće biti naplaćena instalacija i korištenje Ubuntu, i uvijek možete modificirati, koristiti i distribuirati (slobodno dijeliti drugima !). To ne znači samo da ćete uštedjeti novac za vaš softver, to također znači da je softver koji koristite potpuno transparentan i otvoren za javnost.

Sigurnosni problemi su pronađeni brže. Nema neugodnih iznenađenja, koja mogu biti uključena bez vašeg znanja. Možete čak i sami napraviti promjene na Ubuntu. Ako imate tehničko znanje da to učinite, možete sami mijenjati svoje omiljene

aplikacije. Svako može koristiti Ubuntu.

Zajednica

Bez zajednice u pozadini, nema ni Ubuntu; bez zajednice, Ubuntu ne bi bio operativni sistem svjetske klase kakav je danas. Od pružanja prevoda, testiranja, podrške u pisanju novog softvera i popravljanja problema, zajednica je sastavni dio uspjeha Ubuntu. Svatko se može uključiti, onoliko puno ili onoliko malo koliko želi. Možete pomoći oblikovati smjer Ubuntu projekta i poboljšati program za ljude širom svijeta.

Svako može pridonijeti Ubuntu. Ubuntu Kodeks ponašanja i Vijeće Zajednica pomaže voditi zajednicu i osigurava da

svatko ima jednaku priliku dati svoje mišljenje. Postoje brojni timovi i projekti unutar Ubuntu za ljude s različitim interesima i

idejama.

Isprobajte Ubuntu

17

Moguće je testirati da li Ubuntu radi na vašem računaru, bez promjene ili utjecaja na vaše fajlove na bilo koji način, prije nego što ga instalirate trajno. To možete učiniti pomoću Ubuntu Desktop CD-a, koja je u stanju pokrenuti narezanu verziju Ubuntu na računalu bez instalacije.To je dobra ideja iz nekoliko razloga:

To vam omogućuje da utvrdite da li je Ubuntu kompatibilan s vašim hardverom Pomaže vam da osjetite kako Ubuntu funkcioniše, te će vam omogućiti da istražite

neke od njegovih mogućnosti Pomaže vam da odlučite da li je Ubuntu pravo rješenje za Vaše računarske potrebe,

bez ikakvog utjecaja na system koji trenutno koristite Desktop CD sadrži odabir aplikacija koje možete koristiti bez instalacije Ubuntu.

Međutim, budući da se cijeli sistem pokreće s CD-a,računar će raditi puno sporije nego kada je Ubuntu u potpunosti instaliran.

Kako bi isprobali Ubuntu, trebate ili pristup računalu s Ubuntu, ili svoju kopiju Ubuntu CD-a.

13 Struktura Ubuntu Linuxa

/ root - korijenski direktorij. Obično sadrži samo druge direktorije./boot Sadržava kernel i boot učitavače. Kernel se nalazi pod imenom vmlinuz./etc Sadrži konfiguracijske fajlove sistema. Svi ovi fajlovi su tekst fajlovi.

Neki primjeri:/etc/passwdOsnovne informacije o korisnicima./etc/fstabTabela uređaja koje sistem montira prilikom dizanja. Definiše uređaje./etc/hostsIP adrese i host nazivi potrebni sistemu./etc/init.dSadrži skripte koje se pokreću prilikom dizanja sistema..

/bin, /usr/bin /bin Sadrži većinu programa u sistemu. Programi potrebni sistemu./usr/binKorisnički programi.

/sbin, /usr/sbin Administratorski programi (superuser binaries).

/usr Razne stvari koje podržavaju programe (programska podrška)./usr/share/X11Podrška za X windows sistem./usr/share/dictRiječnici za speling provjeru. /usr/share/docRazni dokumentacijski fajlovi, raznih formata./usr/share/manMan stranice (priručnik)./usr/srcSource code fajle. I čitav linux kernel source kod.

18

/usr/local Sadrži programe koji nisu dio službene distribucije. Ukoliko želite neke programe samostalno instalirati:Ovo je mjesto za to !

/var Sadrži fajlove koje se mijenjaju dok je sistem u radu./var/logLog fajlovi. Pogledajte ih s vremena na vrijeme, čisto da provjerite je li sistem OK./var/spoolFajlovi koje koristi neki proces (printer ili mail).Npr. mail se kod primanja prvo smješta u /var/spool/mail

/lib Dijeljeni librariji (kao DLL u ostalim sustavima)

/home Ovdje korisnici drže svoje datoteke.Zapravo, ovo je jedino mjesto gdje korisnici smiju pisati i brisati.Ovdje držite sve svoje fajlove. Tako sve ostaje čisto.

/root Direktorij superusera !

/tmp Ovdje programi pišu svoje privremene datoteke./dev Ne sadrži fajlove – već uređaje !

Npr./dev/fd0 – prvi floppy/dev/sda (ili dev/hda) – prvi hard disk

Svi uređaji koje prepoznaje kernel se nalaze ovdje.

/proc On ne sadrži fajlove. On zapravo ništa ne sadrži – potpuno je virtualan !Putem njega možete pogledati u kernel. Npr./proc/cpuinfo Prikazuje kako kernel vidi vaš procesor.

/media,/mnt Ovdje se nalaze montirani uređaji.

Sistem montira razne uređaje. Neke i kod botanja (etc/fstab). Oni mogu biti fiksni (HDD), ili izmjenjivi (CD, DVD, USB storage). Dok nisu montirani (mount), ne mogu raditi.

/mediaKoristi sistem za automatsko montiranje./mnt Koristi se za ručno montiranje.

19

14 Instalacija Ubuntu Linuxa

Nakon što ubacite CD/DVD ili USB memoriju sa instalaciom Ubuntu distribucije i podesite boot opciju na vašem računaru, pokrenuce se Ubuntu Live (živa) verzija. Imaćete mogućnost da isprobate Ubuntu sa medija na kojem se nalazi i opciju da odmah pokrenete instalaciju. Ako odaberete da isprobate Ubuntu, sadržaj instalacije će se prekopirati u RAM memoriju i operativni sistem će raditi ali malo sporije. A ako odaberete da želite odmah instalirati pokrenuće se instalaciski proces.

Nakon što odaberete jezik instalacije i pokrenete instalaciju, ona će provjeriti radi li sve što je potrebno za instalaciju sistema. Takođe pitaće Vas želite li instalirati mp3 kodeka i automacku nadogradnju sistema tokom instalacije (ako vam radi internet konekcija).

20

Instalacija će vam ako je moguće automacki ponuditi opciju da podesite svoju internet konekciju.

Sada možete odrediti hoćete li instalirati Ubuntu uz stariju verziju ili Windowse, nadograditi stariju verziju na novu, obrisati stariju verziju ili Widowse i instalirati novu, ili ručno urediti particije.

21

Ako koristite automatsku opciju jednostavno povucite mišem i odredite koliko prostora ćete dati kojem operativnom sustavu:

Prve dvije su prilično automatske, zato ćemo mi obraditi zadnju. Ručna priprema particija.

22

Priprema particija.Ako imate drugi OS (Windows) već instaliran, tada nemojte obrisati te particije.

Ukoliko ste u Windowsima pripremili particije ili više njih za Ubuntu, onda barem jedna (ona za root particiju) mora biti primarna, nikako extended particija. Najbolje je prostor za Ubuntu OBRISATI (Ukloniti particije u disk managementu i pretvoriti ih u free space , a zatim u unallocated space) Obavezno provjerite da nemate više od tri primarne particije.

Particije odredite ručno.

23

Ako pravite novu particiju, odaberite free space zatim opciju Add... Zatim tu odredite veličinu particije odaberite Ext4 journaling file system i postavitr / u opcije Mount point (sa / se označava root particija). Zatim pritisnite OK i pokrenite instalaciju.

Ubuntu Vas neće ostaviti da beskrajno čekate kraj instalacije. Nećete gubiti vrijeme uzalud i dok se sistem instalira, Vi ćete podesiti ostale opcije sistema.

Dok sve podesite i pregledate šta sistem nudi, on će već biti instaliran.Odaberite lokaviju i vremensku zonu.

24

Zatim odaberite koji jezik tastature želite koristiti, takođe imate opciju da isprobate da li vam sve radi kako treba (npr. ŠĐĆŽ).

Nakon toga dobićte opciju da kreirate korisnički nalog, podesite parametre za isti pritisnete Continue opciju i pričekate kraj instalacije.

25

Dok čekate da se instalacija zavrži, Ubuntu će Vas obavjestiti šta je novo u instaliranoj verziji.

Kad se instalacija završi dobićete obavještenje da je sve gotovo i da restartujete računar kako bi ste u potpunosti završili instalaciju.

26

15 Zaključak

Tačka gledišta otvorenog koda se prilično razlikuje od tačke gledišta trgovaca vlasničkim prograbom. Izvor programa mora da bude otvoren, dostupan svakome, a ne tajna. Svako je slobodan da upotrijebi program u bili koju svrhu, da modifikuje program, ili da redistribuira program. Nije potrebna dozvola.

Većina razvoja programa otvorenog koda je organizovana kao projekat sa programerima volonterima, koji se često nalaze razbacani širom svijeta, kordinirajući njihov rad putem Interneta. Program otvorenog koda se postavlja na Webu u stanju u kojem je napravljen i dostupan je svim zainteresovanim osobama da ga upotrijebe ili da na njemu rade. Komercijalne kompanije u svijetu otvorenog koda naplaćiju poboljšanje programa ili servise koji su vezani za program, a ne sam program, kao što to rade kompanije vlasničkih programa.

Kao bilo koji drugi program, program otvorenog koda dolazi sa licencom. Najčešće upotrijebljena licenca otvorenog koda je General Publice License (GPL). GPL je prilično neograničena. Ona tvrdi da možete da upotrijebite program u bilo koju svrhu. Možete da ga promjenite ako želite. Možete da ga redistribuirate ako želite. Međutim, ne možete da ga redistribuirate kao vlasnički program. On mora da ostane otvorenog koda. Svako ko primi od Vas program ima pravo na izvor i ima pravo da ga promjeni ili da ga redistribuira.

Linux je operativni sistem otvorenog koda. Srce Linuxa je kernel, ali potrebni su mnogi drugi dodatni programi da bi Vaš računar postao korisna alatka. Mnogi od dodatnih programa su razvijeni od GNU (GNU´s Not UNIX ) projekta. Kernel Linuxa plus GNU programi plus dodatni programi i aplikacije čine Linux sistemom koji danas nalazi na mnogim računarima.

Iako bilo koji korisnik može da preuzme kernel Linuxa i da preuzme komponente kompletnog Linux sistema, to nije jednostavno. Veoma malo korisnika instalira Linux na ovaj način. Radije, većina Linux sistema se instalira iz distribucija – kolekcija programa koje su sastavili grupe ili kompanije, često sa pojednostavljenom procedurom instalacije.

Zbog toga svi programi otvorenog koda, kao što su Linux, Apache i mnogi drugi, nezaustavljivo grabe velikim koracima prema milionima računara.

27

16 Literatura

Skok u Linux; Jenet Valde; Kompjuter biblioteka; 2007 Čačak Prelazak na Linux zbogom Windowsu; Marcel Gagne; Kompjuter biblioteka 2007

Čačak Sigurni koraci malog pingvina; Aleksandar Stanisavljević; E-Book Priručnik za administratore Linux sistema; Lars Wirzenius, Jonna Oja, Stephen

Stafford; E-Book Info – Informatički magazin; Poeta Pista d.o.o. Sarajevo Libre – Časopis o slobodnom softveru; libre.lugons.org ; E-book http://ubunity.org/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Apache_HTTP_poslužitelj http://hr.wikipedia.org/wiki/MySQL http://hr.wikipedia.org/wiki/LibreOffice http://en.wikipedia.org/wiki/Inkscape http://hr.wikipedia.org/wiki/GIMP www.linuxhq.org www.distrowatch.org http://hr.wikipedia.org/wiki/Mozilla_Firefox#cite_note-w3counter1-3 http://hr.wikipedia.org/wiki/Mozilla_Thunderbird http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Opensource.svg

28