Slobodna Bosna [broj 873, 1.8.2013]

8/22/2019 Slobodna Bosna [broj 873, 1.8.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 1/68I

www.slobodna-bosna.b

SVI DODIKOVI KUMOVI: KUM CARUJE, SNAGA KLADE VALJ


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 2/68



KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNEPAPIRE„GOSPODARI BERZE“ NAPOKON

POLA@U RAÛNEIako je Vrhovni sud Federacije BiH jo{

po~etkom maja presudio da Komisija zavrijednosne papire, ~iji je mandat istekaoprije vi{e od ~etiri godine, moè obavljatisamo tehni~ke poslove, njezin predsjedniki ~lanovi HASAN ]ELAM, MATEJ@IVKOVI] i MILORAD RAJLI] donijeli suod 2009. na stotine rje{enja ~ija jezakonitost krajnje upitna; Komisiji zavrijednosne papire FBiH, prije dvadesetakdana, upu}en je prvi zahtjev za naknadu{tete u iznosu ve}em od tri milijuna KM

ZIJAD BLEKI] - BLEK STENAKRALJ ME[ETARENJAZIJAD BLEKI], predsjednik Nadzornogodbora Sarajevske berze SASE i vlasnikbrokerske ku}e „Eurohaus“, fiktivno je zabasnoslovnu sumu prodao nekretnine„Vradis investicijama“ da bi naplatio svojeusluge i izbjegao pla}anje poreza; to je

samo jedna od brojnih krivi~nih prijava kojisu protiv kontroverznog berzovnogme{etara podnesene sarajevskomKantonalnom tuìteljstvu

KRALJEVSKE BENEFICIJESVA PRAVA I PRIVILEGIJE

DR@AVNIH POSLANIKAZloupotrebom zakonodavnih ovlasti,poslanici u Parlamentu BiH sebi suizglasali i ozakonili ~itav niz dodatnih pravai privilegija o kojima obi~ni smrtnici mogusamo sanjati

STRATE[KA KUMSTVAMILETOM, ILI SILOM

U posljednjih dvadesetak godina MILORADDODIK se okumio sa brojnim strana~kimsaradnicima i prijateljima iz Lakta{a, koji su

se potom bogatili meteorskombrzinom; na{a novinarka je istraìla da li

je Dodik skandalozne kumovske ustupkepravio zbog sebe ili zbog kumova

EGIPATSKO VRELO LJETOPROF. DR. IVAN IVEKOVI]Najnovije doga|aje u Egiptu, vojni udarkoji, navodno to nije, perspektivedemokracije, uli~ne sukobe sa krvavimposljedicama za „SB“ komentira dr. IVANIVEKOVI], profesor na Ameri~komsveu~ili{tu u Kairu, jedan od najcjenjenihpoznavatelja egipatskih prilika u svijetu

JEDAN BAUK KRU@IEVROPOMDIJAMANTSKA DIJASPORA

Pro{lonedjeljnim bijegom iz {vicarskogzatvora Milana Popari}a iz Livna nakonkojeg je uslijedila senzacionalna plja~kadragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj krimi-nalac o~ito u~estvovao, ponovo jeaktuelizirana pri~u o “Pink Panterima”,plja~ka{ima dragulja sa prostora biv{eJugoslavije za kojom traga vi{e od tridesetzemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-akgodina oplja~kali nakit vrijedan preko 300miliona eura; na{a novinarka pi{e o(bezuspje{nim) naporima Interpola daraskrinka, pohapsi i procesuira najorga-

niziranioju grupu balkanskih razbojnika

NA[A NADAMOSTARSKI BLUES ZA „ARENU“Bosanskohercegova~ka glumica NADA\UREVSKA (61) nagra|ena je na upravozavr{enom 60. filmskom festivalu u Puli„Zlatnom arenom“ za glavnu ènsku uloguu filmu „Obrana i za{tita“ BOBE JELÎ]A;u otvorenom intervjuu za „SB“ \urevskagovori o filmu i bh. teatru danas, djetinjstvui odrastanju u Sarajevu, rediteljima ikolegama glumcima sa kojima je

sara|ivala u protekle ~etiri decenije...

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

52

26

30

44

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Slijede}i broj SlobodneBosne bit }e u prodaji u

utorak, 6. augusta u Sarajevua u srijedu, 7. augusta uostalim gradovima BiH.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 4/68SLOBODNA BOSNA I 1.8.201

4

PREKO VODE DOSLOBODE

Goran Te{i}iz Vlasenice

priprema bijegu AustralijuMe|u Vlaseni~anima se posljednjihdana pri~a kako se Goran Te{i} zvaniGoce , jedan od tamo{njihosumnji~enika za ratne zlo~ine, spremana bijeg u Australiju. Te{i} je navodnopri kraju procesa va|enja dokumenatau australskoj ambasadi u Beogradu kojimu omogu}avaju boravak u ovoj zemlji.Kako se tvrdi, u va|enju dokumenatamu pomaè bliska rodica Sanja Te{i}

koja ve} godinama ivi u Australiji.Te{i} je, prema tvrdnjama preìvjelihVlaseni~ana, u pijanom stanju bezmilosti ubio ~etvoricu zarobljenikazloglasnog logora Su{ica. Prematvrdnjama svjedoka zlo~ina koji su sedoga|ali u ovom gradu, Te{i}evetorture nije preìvio Dèvad [ari} ~ijasestra Fatija Mehanovi} tvrdi da ga jestrijeljao upravo Te{i}. SakibDautovi}, koji je u logoru Su{ica biotako|er zarobljen, tvrdi da je Te{i} biome|u njegovim mu~iteljima. Za ratnezlo~ine u logoru Su{ica pred Sudom

BiH osu|eni su Predrag Bastah iGoran Vi{kovi}, dok je DraganNikoli} zvani Jenki, biv{i komandantlogora, koji je priznao krivicu, osu|en uHagu. (N.H.)

Vladaju}a garnitura Republike Srpske, predvo|ena Miloradom Dodikom, svojskise posljednjih godina trudila da unaprijedi

politi~ke i poslovne veze s Izraelom,stavljaju}i poseban akcenat na privla~enjeizraelskih turista. U Jerusalemu je otvorenozasebno predstavni{tvo RS-a, koje vodiDodikov li~ni savjetnik Arie Livne smjese~nom pla}om od oko 5.000 eura, s

primarnim zadatkom da promovira privredne i turisti~ke potencijale RS-a.

Iz Izralea su svako malo pristizaledelegacije politi~ara, privrednika, novinara,omladinskih organizacija, koje su o tro{kuentitetske vlade danima obilazile najzna~aj-nija turisti~ka odredi{ta Republike Srpske.Sam Dodik se u {est navrata, {to u BanjojLuci {to u Jerusalemu, susreo s biv{imizraleskim {efom diplomatije AdvigoromLiebermanom, a vjerovatno bi se jo{ koji

put sastali da izraelski {ef diplomatije nije ume|uvremenu odstupio s du`nosti zbogumije{anosti u nekoliko krupnih korupcij-skih skandala.

Turisti~ki uposlenici RS-a redovno su posl jednjih godina obilazili turisti~ke

sajmove u Izraelu, nakon kojih optimisti~no najavljivali pravu najezdizraelskih turista u RS.

Prva izda{nija tursti~ka ètva u RSo~ekivala se u protekloj, a pogotovo teku}oj, 2013. godini. No, rezultati su vinego skromni.

U jeku turisti~ke sezone, u junu 201godine, u Republici Srpskoj boravilo slovom i brojem osam (8), a tokom cijelo

prvog polugodi{ta ove godine svega 6

turista iz Izraela. Barem polovina me| pristiglim gostima iz Izraela boravila jetro{ku Vlade RS-a. Godinu ranije, brizraelskih turista u RS-u, iako zanemarlji

bio je ne{to ve}i nego u ovoj godini kada o~ekivao turisti~ki bum.

Istina, izraelski turisti nisu ~esti ni Federaciji BiH, no ipak ih je u prvo

polugodi{tu 2013. godine bilo ravno p puta vi{e nego u istom razdoblju u RS-u.

Cjelokupni prihod koji je RS ostvariod izraelskih turista tokom protekle godin

jedva bi pokrio jednomjese~ne tro{kov predstavni{tva RS-a u Jerusalemu.

(E. Hod i

RS privukla

osam turista iz Izraela!

DODIKOV TURISTIČKI BUĆ

MINI MARKET

IZNEVJERENA OÊKIVANJA Nakon susreta sa biv{im izraelskim {efom diplomatije Advigorom Liebermanom Milorad Dodnajavljivao je navalu izraelskih turista u RS, no to se nije desilo

Dragan Nikoli} Jenki



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


NIJE BILO, AL’ ]E BITI

Auto-ku}aLijanovi}uvezla kamione

i dizalice ba{onakve kakvenamjerava kupitiEP HZHBKada je po~etkom maja Dnevni avaz objavio informaciju da je uElektroprivredi Hrvatske zajednice

Herceg Bosne dogovorena nabavkateretnih vozila i dizalica od kompanijeAuto Lijanovi}i iz Mostara, ~lanoviUprave tog javnog poduze}a `urno sudemantirali novinarske navode.Reagiraju}i na tekst u Dnevnom avazuda su od auto-ku}e u vlasni{tvu obiteljiIvankovi}-Lijanovi} kupljena teretnavozila u vrijednosti 800.000 KM, ali iprijetnje federalnog premijera NerminaNik{i}a da }e cijeli postupak javnihnabavki biti preispitan, predstavniciElektroprivrede HZHB objavili surezultate svih tendera iz pro{le godine. mada su prezentirani podaci potvrdili daod tvrtke u vlasni{tvu obitelji federalnog

premijera Jerka Ivankovi}a Lijanovi}anisu kupljena vozila vrijedna 800.000KM, prema informacijama izElektroprivrede HZHB Auto Lijanovi}i }ezasigurno biti favorizirani na tenderimakoji se tek pripremaju. Mostarska jeauto-ku}a, naime, nedavno iz Hrvatskeuvezla ~etiri kamiona s nadogradnjom(dizalice) marke Mercedes , s namjeromda ih (pre)prodaju ElektroprivrediHZHB. (S.M.)

MINI MARKET

Otvorenje rekonstruisanogmosta Topal Osman-paše

Jerko Ivankovi} Lijanovi}



I

nformacija koju je objavio jedan dnevni list, a koju su

prenijeli svi vode}i portali, ti drski nepismeni skakavci,nadmeni nakupci na medijskoj pijaci, da su dvojicadràvnih parlamentaraca, Sulejman Tihi}, koji je pri tomi predsjednik SDA, najja~e bo{nja~ke stranke, i LazarProdanovi}, poslanik Dodikovog SNSD-a, vode}e srpske

partije, iz dràvnog budèta „povukli“ dvaneast, odnosno jedanaest hiljada maraka, po osnovu „smrti majke“, pokazala se kao neta~na. Demantirana je ta vijest promptno, u roku od odmah i iz Tihi}evog i izProdanovi}evog kabineta - parlamentarcima kojima umrenajbliì srodnik, po zakonu, ne pripadaju tri njihove

pla}e, kako je pisalo u novinama, nego tri prosje~ne,narodske , pla}e. (Dodatno je vjetar na tu vatru dodalaodluka Evropske komisije da suspendira skoro desetmiliona maraka namijenjenih razvoju turizma i malog

poduzetni{tva, jer se bh. parlamentarci nisu u stanjudogovoriti ni o ~emu.) Osnovica za obra~un nadoknade za„snrt bli`njeg srodnika“, dakle, nije 4-5 hiljada marakakoliko mjese~no zarade dràvni poslanici, nego jeosnovica „simboli~nih“ 800 maraka koliko je prosje~na

pla}a rijetkih (jedva malo ne{to preko polovine radno-sposobnog stanovni{tva) uposlenih na nivou dràve.

Uslijedile su reakcije u javnosti (negativne,histeri~ne, osvetoljubive) na ovu vijest koja je u osnovi~udan surogat onoga {to je jedan srpski knjièvni klasik

prije tridesetak godina metnuo kao naslov svoje knjige:STVARNO I MOGU]E. Stvarno je, dakle, da dràvni

poslanici za smrt ~lana familije dobijaju dvije i po-trihiljade maraka, a mogu}e je, izvodivo tehni~ki,

proceduralno, da se ta cifra petostruko napu{e, digne donebesa. Politi~ka klasa, i parlamentarna i van parlame-ntarna, naprosto je izgubila vjerodostojnost i za tonajmanje i najzadnje treba optuìvati „tendenciozne,neprofesionalne medije“. Da je bilo (t)ko, iz bilo kojeg

parlamentarnog kluba u formi nacrta, ili prijedloga,licitirao sa ve}im koeficijentom nadoknade za „smrtne

slu~ajeve u familiji“, ne treba sekunde sumnjati da bi

nai{ao na svenacionalni parlamentarni koncenzu

jednodu{nu podr{ku. Pro~itao sam negdje, nije mi se da provjeravati, kako se unutar nekog dràvnozakonodavnog tijela/organa, nekakve komisijiczaklju~ilo da istaknute li~nosti, ministri, parlamentarci, pi nièrangirana ~inovni~ka boranija na slu`beni

putovanjima ne smiju spavati u hotelima koji imaju ispo~etiri zvjezdice. Time bi, zaklju~eno je, nepopravljiv

pojeftnili dignitet dràve i trajno uru{ili njen ugled svijetu. Da se malo uporedimo sa dràvama koje nemajskoro nikakav dignitet i ~iji je ugled ni{tavan: nedavno j

poluprivatno, u Bosni i Hercegovini boravio biv

ministar vanjskih poslova Njema~ke K laus Kinketrenutno na du`nosti predsjednika Saveznog suda uboge, posljednje evropske banana-dràvice. Ne postodràvni parlamentarac u BiH, od kudravog dobojskokavgadìje Drage Kalabi}a, preko de`mekasto

predratnog kakanjskog pozornika Nike Lozan~i}a (koji ravnomjerno opusto{io i budèt Hrvatskog sabora

parlamenata u BiH), pa do korpulentnog vogo{}anskovizionara Asima Sarajli}a, koji bi prihvatio da kona~i improviziranim, neuvjetnim, uvredljivim preno}i{timakojima je prespavao doktor Kinkel, na Tjenti{tBa{~ar{iji, u Mostaru... [to bi rekao jedan od najlucidnij

ratnih zlo~inaca, prostodu{ni Mostarac Vinko Martinov[tela, „Jeko Kinkel?!“

Od Daytona pa do dana{njih dana, pla}

parlamentaraca u BiH, na svim razinama, nisu pove}avale, one su, u pravilnim razmacima, sam

„uskla|ivane“, naravski, sve u skladu sa pozitivnizakonskim propisima i standardima koje su oni samizglasali, ni po babi ni po stri~evima. Prije nekolikmjeseci zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo bili svi{e nego prijatno iznena|eni kada su im mjese~ne pla}nakvasale za dodatnih 750 maraka. U budètu ovokantona, prora~unu koji je sistemski opuhan, ispra`nje

ispumpan, iz kojeg svakog mjeseca milion maraka iscu

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Posljednjim budžetskim trzajima, Kanton Sarajevo isplaćuje i plaće,po četiri pet-hiljada maraka bruto, bivšim, smijenjenim, SDP-ovimministrima, njima četvorici-petorici, koji su se pri tom vratili naprethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojima nikadanisu ni prestali dobivati plaće, paušale, nadoknade...

SMRT RODITELJA JENEPROVJERENA GLASINAPi{e: SENAD AVDI]

Parlamentarci Sulejman Tihi} i Lazar Prod



samo na saniranje banditskog java{luka u Gradskomsaobra}ajnom preduze}u (GRAS-u) prona|ene su „budètskerezerve“ za materijalno stimuliranje narodnih poslanika.Posljednjim budètskim trzajima, Kanton Sarajevo ispla}uje i

pla}e, po ~etiri pet-hiljada maraka bruto, biv{im, smijenjenim,SDP-ovim ministrima, njima ~etvorici-petorici, koji su se pri tom

vratili na prethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojimanikada nisu ni prestali dobivati pla}e, pau{ale, nadoknade...

Sulejman Tihi}, o~ito, nije hajrovao dvanaest hiljada budètskihmaraka od smrti matere, ali je, o~ito, njegov problem su{tinskenaravi i dubinskog nepovjerenja koje „uìva“: „Najgore je {to miniko ne vjeruje, jarane“.

Lider Stranke demokratske akcije potro{io je odavno sve kreditevjerodostojnosti, iskrenosti, pa i u~tivosti i odgovornosti.Bravure sa nebrojivim stanovima po Sarajevu, {ibicarenje sa

bankarskim kreditima i garancijama, nerazja{njena involviranost uraspodjelu dobiti stanovitih javnih poduze}a... sve je to osnaìloskepti~nost prema njegovim „pravno ~istim“ argumentima. Ni

kontraargumenti, me|utim, nisu za potcijeniti: sa pla}om od 5hiljada maraka Tihi} bi morao raditi, nigdje ni feninga skrenuti,deset godina da bi (is)platio svoj najnoviji stan u sarajevskom„Importane centru“ koji (ga) nije ko{tao manje od pola milionamaraka. Vjerojatno je to provu~eno kroz papire, prepariranoanga`manom notara, poresko-~inovni~kih simpatizera na koncuispalo ~isto i nesumnjivo, ali „narod zna“ da tu, najmanje re~eno,nisu ~ista posla. I zato mu ne vjeruje ~ak i onda kada je u pravu.

Stotinu puta mi je, uzaludno, bezuspje{no, ~ovjek od strukefinansijsko-urbanisti~ke natenane obja{njavao, crtao, shemu pokojoj je lider HDZ-a BiH Dragan ôvi} uknjiìo svoju vilu. Ne onukrasoticu na moru, u Zaostrogu, taj sam gra|evinsko-pravni

poduhvat skoro pa ukapirao, nego ovu najnoviju u mostarskomnaselju Bare, ~ija se vrijednost procjenjuje na dva-tri miliona

maraka. Pojavljuje se u toj operaciji stanovita Hrvatica, Hercegovka

u poodmaklim godina, fiktivna, navodno, koja je finansirala gra|evinsko nasilje koje je podrazumijevalo i promjenu prirodnotoka obli`nje rijeke Radobolje. Ve} je me|u Mostarcim

promijenjen tekst sevdalinke „[to li mi se Radobolja muti“ modernisti~ki, suvremeniji, prikladniji „[to li mi se Radoboljkrivi“. Elem, koliko je moj neprakti~ni mozak mogao doku~iti, ta

bakica, pred sam kraj svoga ìvota, pri punoj svijesti i savjesodlu~ila svoju vilu u Mostaru prepisati najve}im za{titnicimhrvatskih nacionalnih interesa u Hercegovini, a i {ire, obitelji ovisuprugu Draganu i èni Bernardici, na ~elu sa djecom.

Sve da ova pri~a i nije do kraja ta~na, a uvjeren sam da u osnovnikonturama nije sasvim neta~na, ona je zaìvjela, ili }e zaìvjeti narodu, kao ilustracija fatalisti~ke mantre da su svi politi~ari isti. I

jo{ gore, da su isti i kada govore istinu i kada laù, i kada priziva pravnu dràvu da „radi svoj posao“ i kada vri{te da su „`rtve politi~montiranih procesa“. Tvrdnje da su bosanskohercegova~ke politi~kelite trajno i nepopravljivo korumpirane, kvarne, podle, samoìv

be{}utne mogu se doimati kao jeftini populizam. Za kojim,

nedostatku ozbiljnijeg anga`mana, lijenosti i nemo}i pose` parazitski, paraderski, nevladini privatnici, konformisti~ka nevladin bratija, tipa onoga iritantnog Buda Spancera, stranim donacijamna{opanog Darka Brkana, koji je od gra|anskog bunta naprav

privatni biznis, kao i njegove antikorupcijske replike Eldina Kari}(preko trista kila ìve vage obojica „vagaju“).

Mantra da su „svi polti~ari isti“, dakle da su kleptomanmuljatori, kriminalci, recidivisti u kriminalu, klijentelisti~k|ubrad, u osnovi jeste populisti~ka i problemati~na. Ali, ni

na narodu, gra|anima, zadatak da je revidira(ju), nego je to zada} politi~ara. Neka se oni potrude, ako ho}e i ako mogu, da doka`na njima je taj dio pravne procedure, da su sve {to su stekugruntili, stekli zakonski i legalno. Narod to nije u stanju i da ho}

a ne}e. Narod je samo strana u tom (dokaznom) postupku...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

} pred sudom javnosti, ili, ne klepe}i budètima

PARLAMENTARNA VE]INA Solidarnost i ljubav iz (vitalnog nacionalnog) interes



ÊTVRTAK , 25. JULI“Lideri SDA i SBB-a SULEJMAN

TIHI] i FAHRUDIN RADONÎ] sreli suse danas u IMPORTANE CENTRU”,ekskluzivno saznaje “AVAZOV” portal. Paotkriva i potankosti, nisu ni{ta pili budu}ida obojica poste, razmijenili su mi{ljenjakako o svemu tako i o sva~emu. Suma sum-marum: vi{e pri~a{e nego {to razgovara{e.

Obojica lidera, Tihi} i Radon~i}, stanuju u“Importane centru”, pa je jedino zanimljivavijest ta da se njih dvojica ne sretnu i ne

popri~aju, a ne da se vide i porazgovaraju.Sretnem danas kom{iju, lijepo se upita-

mo, ni{ta ne popijemo i ìv ne znam {ta daradim: da tu ekskluzivu turim na portal ili

pri~uvam za ambiciozniji neki tekst?

PETAK, 26. JULI“Nekada mi bude i ào i krivo {to u

bo{nja~kom politi~kom korpusu ne postojinekakav ekvivalent Lijanovi}ima”, vajkami se dobro politi~ki i nacionalno izo{treni

poznanik. I precizira: “[teta {to ne postojineko kod nas ko tako vje{to, hladnokrvnokrade, a jo{ vje{tije i hladnokrvnije pori~ekriminal, brani neodbranjivo, vu~e za nosinstitucije, pravosu|e, vlade, parlamente”.

Jeste, zbilja. Da su Jerko, Mladen, SlavoIvankovi} kojim slu~ajem Bo{njaci,razmi{ljam, kako bi se zvala njihova stran-ka? Vjerojatno: “MUSLIMANSKA BRA-]A”!

SUBOTA, 27. JULIHolivudski ratni blockbuster, potenci-

jalni hit film “Killing Season”, sa ROBER-TOM DE NIROM i JOHNOM TRA-VOLTOM u glavnim ulogama u osnovi inije toliko lo{, koliko su ga ocrnili mahomsvi kriti~ari, ukoliko ga se i{~itava u jedi-nom mogu}em ànrovskom klju~u: kaomanje-vi{e neuspjelu grotesku. Groteska,naravno, nije isto {to i puka zajebancija,groteska ima i karikaturalnu dimenzijukada stravi~an doga|aj postaje istovremenoi smije{an. Dok se ameri~ki ratni veteran izBosne (De Niro) i srpski “[korpion”(Travolta) krvni~ki, sadisti~ki uzajamno

mu~e, umjesto ga|enja, mu~nine, odvrat-nosti kod mene je to izazivalo nekontroliransmijeh i tek povremeno podsmijeh.

Kako ne}e!?“Odakle ste Vi?”, pita u ameri~koj

vikendici u koju se povukao pred PTSP-omDe Niro svoju bosansku `rtvu, ina~e

pla}enog ubicu Travoltu. “Iz Lukomira”(selo na Bjela{nici). “Ja sam jedno vrijemebio raspore|en na Bradini” (rodno selo

poglavnika Ante Paveli}a). Upi{ ìvi,urnebesno zabavna glupost, kakav je i kom-

pletan film.Bio je prije rata (a ima ga i nakon rata,

nadam se i dan-danas) nezaobilazan gradskilik, [uki, boem, likovni umjetnik, filozof,imaginarni svjetski putnik, pa, pored osta-log, opri~avao znatièljnoj publici kojenikada nije manjkalo kako je, zasitiv{i sedugogodi{njeg neinspirativnog ìvota uJapanu, odlu~io da se vrati u Bosnu.“Do|em na autobusku stanicu u Tokiju ikaèm gospo|i na {alteru: “Jednu kartu doVakufa”. “Do Gornjeg ili Donjeg?”, pitame Japanka.

NEDJELJA, 28. JULI“Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} jenajobi~nija bena (budaletina)”, dijagnosti-cira danas hercegova~ki pravoslavno-crkveni tajkun VLADIKA GRIGORIJE.Ostane li predsjednik Srbije ravnudu{an naovu uvredu, to moè govoriti samo o dvijestvari: da je Nikoli} (postao) bene-volen-tan, ili da Grigorije ima je-benu za{titu uvrhu SPC-a!

PONEDJELJAK, 29. JULI

Kada god se ponadam da sam razumiosmisao (duh) Briselskog sporazuma izme|uPri{tine i Beograda, odmah se na|e neko dame u tome bolno razvjeri. [ta zna~idana{nji apel kosovskim Srbima kojiupu}uje Aleksandar Vulin, {ef kancelarijeVlade Srbije za Kosovo. (Ina~e, rije~ je oveselom jednom svatu, crnoku{ulja{u

bra~nog para Milo{evi}-Markovi} koji je prije 15-20 godina, sve citiraju}i Dònija[tuli}a, dokazivao arijevski karakter vasko-likog srpstva). “Srbi na Kosovu se morajuizlaskom na izbore integrisati u tamo{njedru{tvo, jer to albanska strana ne èli!”

Dva-tri puta pro~itam, i dalje ne kon-

tam. Pomaè mi u tome najve}i srpsaforisti~ar ALEKSANDAR BALJAK kosrpsku muku “i Kosovo i Evropa” ovakra{~lanjuje: ”Oko uslova za predaju snama nema poga|anja. Zato smo potpisabezuslovnu kapitulaciju”.

UTORAK, 30. JULI Na tvrdnje federalnog poslanika EKRE

MA PRO[I]A MAR[ALA, ~lanKom{i}eve Demokratske fronte, da su mJASMIN DURAKOVI], MIRSAD ]ATIi BAKIR HAD@IOMEROVI] nudili pa(milion maraka!) ukoliko u Parlamenglasa za njihov povratak na FTV, danas regira jedan od prozvanih, reìser niznevi|enih filmova Jasmin DurakoviOpovrgava Pro{i}eve tvrdnje, najavljutu`bu, te uzgred omalovaàva “medi

bliske Demokratskoj fronti”, koji su m

dali prostor. Dakle, portal “SlobodnBosne”. “Ja nisam blizak nijednoj strancniti politi~aru”, hvali se Durakovi}. To m

bezrezervno treba vjerovati, da, dakle, ni

blizak nikome, ta~nije da niko nije blizanjemu. Kome se god reìser Durakovi} pr bliì, popljuje ga!

SRIJEDA, 31. JULIVjerovatno se prevelika socijaln

medijska, pa i politi~ka odgovornostrovalila na le|a sporta i sporta{a u zemljma biv{e SFRJ. Pa, ako je ve} tako, ukolik

je sport indikator, lakmus-papir i dobrihlo{ih nacionalno-politi~kih vibracija regiji, onda stvari oko normalizacije, kooeracije nikada bolje stajale nisu. Recim

najbolji srbijanski atleti~ari na zadnjiBalkanskim igrama su Amela Terzi}, EmBekri}, Asmir Kola{inac, Jasmin Ljajinajbolji bh. atleti~ar je baca~ koplja DejaMileusni}. Ko{arka{ku selekciju BiH voHrvat Aleksandar Petrovi}, hrvatskHercegovac Jasmin Repe{a, a slovena~kSrbin Boà Maljkovi}. Opet trener jednood “stubova srpstva”, Crvene zvezde , Slovenac Slavi{a Stojanovi} (naslijedRobija Prosine~kog, Hrvata)...

Gledam sino} zagreba~ki Dinamo kvalifikacijskoj utakmici za Ligu prvak

pa vi{e ima u “Dinamu” igra~a kojima treb

~estitati Bajram nego u Sarajevu i @elji !


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



NESPORAZUMNI PREKIDRADNOG ODNOSA

Uprava BHRT-alansirala glasine

da je direktorMarijo Peji} zasporazumniprekid radnogodnosa dobio10 hiljada KMIako je odlukom Disciplinske komisije u

aprilu vra}en na funkciju direktoraBHT1, Marijo Peji} je ~lanovimaUpravnog odbora BHRT -a nedavnouputio neopozivu ostavku. U op{irnomobrazloènju, Peji} je naveo kako jeostavku podnio zbog neslaganja srukovodnom politikom generalnogdirektora BHRT-a MuhamedaBakarevi}a i njegovih najbliìhsaradnika Nermina Durme, DèniteJusufbegovi} i BelminaKaramehmedovi}a . „Iz po{tovanjaprema televizijskim profesionalcima idugogodi{njim djelatnicima BHRT-a,

koji su svoje znanje iprofesionalizam ugradili u temelje temedijske ku}e, nemam pravo {utjeti itako postati sau~esnik u procesudestabilizacije, na kojem je stvorenkontrolirani kaos u kojem profitirajuneformalni centri mo}i“, napisao jePeji}, navode}i brojne nepravilnosti uradu menad`menta dràvnog javnogservisa. Izme|u ostalog, Peji} jeoptuìo direktora BHRT-a Bakarevi}aza kr{enje Zakona o javnom RTVservisu BiH, diskriminaciju i mobing nad

MINI MARKET

Mje{tani srebreni~ke mjesne zajedniceSu}eska razo~arani su na~inom raspodjelesredstava za afaltiranje puteva u ovomdijelu Srebrenice. Povratnici u Su}esku

tvrde, izme|u ostalog, kako je federalnoMinistarstvo za povratak, u okviru programa podr{ke povratnicima, planiraloove godine asfaltirati put ka srebreni~komselu Zabojna, duga~ak dva kilometra. Usvemu ne bi bilo ni~eg ~udno da u Zabojni

bilo ko ìvi. Kako tvrde Srebreni~ani, putse asfaltira samo kako bi u njega

povremeno mogao dolaziti profesor Adib\ozi} koji tu ima vikendicu. Smatrajukako je neshvatljvo da se asfaltira put samoradi ne~ije vikendice, dok put ka osnovnoj{koli Su}eska u koju idu djeca povratnikanije planiran za asfaltiranje. „Me|u

Bo{njacima se pri~a da je asfaltiranje putado vikendice Adiba \ozi}a i zapo{ljavanjenjegovog sina u op{tini Srebrenica upravocijena profesora \ozi}a za diplomske,

doktorske i magistarske disertacije koje ontreba da obezbijedi za odre|ene kadroveSDA iz Podrinja na tuzlanskomuniverzitetu uz pomo} svojih kolega“, stojiizme|u ostalog u pismu koje su potpisalimje{tani Su}eske. Isto tako, povratnici uselo Brakovce, od kojih gotovo niko neradi, moraju skupiti 20 hiljada maraka da

bi dobili pomo} Op}ine za asfaltiranje. Tozna~i da svaka porodica mora izdvojiti 500maraka, dok se obnova puta ka selu ukojem povremeno obitava \ozi} finansiraiz budèta.

(N. H.)

DIPLOMSKI JAD

Kadrovi SDA željniakademskog zvanja odlučiliasfaltirati put do vikendice

profesora Ðozića

Nogometni sudija Emir Ale~kovi} saslu{an je ove sedmice u prostorijama NS BiH .Ale~kovi} je u Savez stigao u pratnjiadvokata kako bi dao izjavu „na okolnost“seksualnog skandala u ~ijem se sredi{tuna{ao pro{le sedmice. U isto vrijemesaslu{ani su i roditelji i djeca koji su protivAle~kovi}a podnijeli prijavu. Svi susaslu{ani i dali su pismenu izjavu oskandalu koji je potresao NS BiH.Ale~kovi}a je Savezu prijavio roditelj koji

tvrdi da je kao sudijski mentor seksualnouznemiravao njegovog maloljetnog sina i

jo{ dvojicu polaznika kampa za talente. Unarednih nekoliko dana razmotrit }e seiskazi svjedoka te iskaz Emira Ale~kovi}a iu NS BiH }e nakon toga odlu~iti kako }ereagirati. Kako saznajemo, mogu}e sudvije opcije. Jedna od njih je da se cijeli

slu~aj, uz krivi~nu prijavu, preTuìteljstvu Sarajevskog kantona a dru

je da se uz ili bez dizanja krivi~ne prijav pokrene i disciplinski postupak u save protiv Ale~kovi}a. Kako je SB ve} pisalanekoliko navrata, Ale~kovi}a suspendovao Sudijski komitet nakon {to u Savez stiglo nekoliko prijava od roditekoji tvrde da je bh. sudija sa FIFA-iniobilje`jem njihovoj djeci slao SMS poruneprimjerenog sadràja. U svojim istupim

u medijima, Ale~kovi} je tvrdio kako rije~ o nesporazumu. Nekoliko dakasnije, kako se tvrdi, promijenio je prite po~eo govoriti kako su mu skand„spakovala“ trojica {to biv{ih {to aktuelnsudaca, uposlenih u Savezu, ljubomornna njegovu karijeru i uzlet nme|unarodnoj sceni?! (N.H

SUDIJU NA SUD

Slučaj sudije EmiraAlečkovića pred disciplinskim

ili Kantonalnim sudom

MuhamedBakarevi}



PRO ET CONTRA


uposlenicima, lo{u poslovnu politiku iprikrivanje informacija o finansijskomstanju. Sada ve} biv{i direktor BHT1 je,osim ~lanovima Upravnog odbora,obrazloènje ostavke proslijedio i svimurednicima programa i Sindikatu, anakon {to su plasirane glasine da jeMariju Peji}u za sporazumni prekid

radnog odnosa ispla}eno 10.000 KM.(E.H.)

TRUP BEZ GLAVE

PripadnicimaElezovekriminalnedruìne sudit

}e se u BiH, anjihovom vo|iElezu u SrbijiDràvni tuìtelj Dubravko âmparatrebao bi u narednih dvadesetak danazavr{iti optu`nicu protiv ~lanovazlo~ina~ke organizacije Darka Eleza,koji su uhap{eni u septembru pro{legodine, u akciji „Lutka“. Nakonvi{egodi{nje istrage, prikupljenihdokaza, ra~unaju}i i iskaze svjedoka

pokajnika, Tuìteljstvo BiH }e podi}ioptu`nicu protiv dvadeset pripadnikaElezove kriminalne druìne, koji seterete za ubojstva, poku{aj ubojstava,plja~ke, zelena{tvo i druga te{kakaznena djela. Budu}i da je Vi{i sud uBeogradu po~etkom godine odbiozahtjev Ministarstva pravde BiH zaizru~enje Darka Eleza, koji u zatvoru uSremskoj Mitrovici sluì devetogodi{njukaznu, procesuiranje vo|e jedne odnajozlogla{enijih kriminalnih organizacijau BiH vjerojatno }e biti prepu{tenosrbijanskom pravosu|u. (S.M.)

MINI MARKET

EDHEM BIBER

Predsjednik ESV-a

DA/NEUkoliko se zaista pokaè da jehrana lo{eg kvaliteta, smatramda je njihov {trajk gla|uopravdan. [to se ti~ekablovske televizije, smatramda je to izvoljevanje i da je toizvan onoga {to je normalnobilo gdje u svijetu.

ESAD HRVAÎ]

Advokat

DA/NEUkoliko su pouzdane

informacije da im je uskra}enoosnovno pravo na informisanjei na kvalitetniju hranu, smatramda im je zahtjev opravdan.Ukoliko je ovaj {trajk gla|usamo jo{ jedan u nizuzloupotreba, ne podr avam ih.

MIRO LAZOVI]

Potpredsjednik SDU-a

DASmatram da su opravdanizahtjevi pritvorenika jer oniimaju svako pravo na potpunoinformisanje i na kvalitetnuishranu.

NIKOLINAVELJOVI]

Urednica naTV1

NEVjerujem da bi im vrijeme brèprolazilo, pogotovo uz dodatne

HD pakete. Moèmo to i ovakogledati. Stotine parova u BiHne moè imati djecu, a dràvaim ne pla}a skupe postupkevantjelesne oplodnje. Oni nisuoptuèni, niti pod istragom,samo su po{teni gra|ani ove

dràve koji imaju problem. E,oni bi trebali prosvjedovati!

IGOR GAVRAN

Ekonomskiekspert

NE[trajk gla|u pritvorenika SudaBiH nije opravdan i smatramda su oni i previ{e za{ti}eninau{trb obi~nih gra|ana BiH.

MESUD LAKOTADirektorNarodnihdu}ana

NEMi{ljenja sam da nisuopravdani zahtjevi i da nemajurazloga za {tajk, jer kad bi imse ispunili svi zahtjevi, onda tone bi bio zatvor. PritvoreniciSuda BiH imaju koliko-tolikonormalne uslove za ìvot ismatram da im se ne kr{eosnovna ljudska prava.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li opravdanim

zahtjeve pritvorenika SudaBiH koji štrajkuju glađu zbogkablovske TV i loše hrane?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dubravkoâmpara



Pro{lotjedna odluka Kantonalnogsuda u Sarajevu kojom se

poni{tava Rje{enje Komisije zavrijednosne papire FederacijeBiH o upisu u Registar ~lanova

Nadzornog odbora Bosnalijeka imenovanihispred kompanije Haden, sasvim }e sigurno

prouzro~iti pravi potres na ovda{njemtrì{tu kapitala, ~ije }e posljedice daleko

prema{iti aktualna previranja u sarajevskojtvornici lijekova. Iako je tek borba za

prevlast nad Bosnalijekom pa`nju javnosti

skrenula na rad Komisije za vrijednosne

papire FBiH, ~injenica je da je protivnjezinog odmetnutog menad`menta ve}

podneseno nekoliko kaznenih prijava, kao ida }e ta brojka, i to vrlo brzo, biti znatnove}a. Posljednje je dvije prijave podnijelauprava kompanije Bosnalijek koju

predstavlja v.d. direktora [efik Handì} ifederalni ministar energije, rudarstva iindustrije Erdal Trhulj.

KOMISIJA ZA TEHNI^KE POSLOVEPrema navodima iz kaznenih prijava

koje se odnose na sporni upis novih ~lanova Nadzornog odbora Bosnalijeka, predsjed-nik i ~lanovi Komisije za vrijednosne

papire FBiH Hasan ]elam, Matej @ivkovi}

i Milorad Rajli} terete se za zlouporabu

slu`benog poloàja, odnosno, prekora~enovla{}enja. U prijavi koja je dostavljenFederalnoj upravi policije i Kantonalnotuìteljstvu u Sarajevu, predstavniBosnalijeka i Ministarstva energijrudarstva i industrije FBiH naveli su kaksu ]elam i dvojica njegovih najbli`suradnika, iako su znali da im je mandistekao 6. maja 2009. i da od tada nemajovla{}enja propisana Zakonom o Komisza vrijednosne papire, 20. juna ove godindonijeli Rje{enje kojim se u RegistKomisije upisuje pet novih ~lanov

Nadzornog odbora Bosnalijeka. U tosmislu valja pojasniti kako je Rje{enje, koj

je pro{log tjedna poni{teno odluko

Kantonalnog suda u Sarajevu, donesen


KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNEPAPIRE BEZ MANDATA

BLOKIRANO TR@I[TE KAPITALAPi{e: SUZANA MIJATOVI]

Iako je Vrhovni sud Federacije BiH još početkom maja presudio da Komisija zavrijednosne papire, čiji je mandat istekao prije više od četiri godine, može obavljat

samo tehničke poslove, njezin predsjednik i članovi HASAN ĆELAM, MATEJŽIVKOVIĆ i MILORAD RAJLIĆ donijeli su od 2009. na stotine rješenja čija je

zakonitost krajnje upitna; Komisiji za vrijednosne papire FBiH, prije dvadesetakdana, upućen je prvi zahtjev za naknadu štete u iznosu većem od tri milijuna KM



dva i pol mjeseca nakon {to je presudomVrhovnog suda Federacije BiH nepobitnoutvr|eno da ~lanovi Komisije zavrijednosne papire nisu po isteku mandataimali ovla{}enja za dono{enje bilo kakvihodluka, izuzev onih koje se odnose naobavljanje „tehni~kih poslova“. Konkretnosu ]elam i njegova druìna imali ovlastisamo da provode pravomo}ne sudske

presude, ispla}uju pla}e uposlenicima,vode ra~una o odràvanju objekta, pla}anjukomunalnih usluga... No, umjesto da se

drè svojih zakonskih ovla{}enja -reguliranja uvjeta i na~ina izdavanjavrijednosnih papira i dionica i njihovog

prometa, ~lanovi su Komisije, uz pomo}mo}nih i utjecajnih mentora iz sjene,vremenom postali pravi „gospodari berze“.

Presuda Vrhovnog suda FBiH kojom }ese, bez sumnje, nakon Kantonalnog suda uSarajevu, rukovoditi svi ostali op}inski ikantonalni sudovi u Federaciji, ueventualnim procesima protiv ~elnikaKomisije za vrijednosne papire, donesena

je 4. aprila ove godine, po tu`bi Dru{tva zaupravljanje fondovima Bosinvest Sarajevo.

Ovom je sudskom odlukom, naime, poni{teno rje{enje o oduzimanju dozvole zarad Bosinvestu, koje je doneseno 9. maja2010., uz obrazloènje da je ~lanovima

Komisije za vrijednosne papire u to vrijemeistekao mandat. Budu}i da je, istodobno,~lanovima Komisije za vrijednosne papire

po isteku mandata bilo dozvoljenoobavljanje samo tehni~kih poslova, njihovonezakonito pona{anje u slu~aju registracijenovog Nadzornog odbora Bosnalijeka

predstavlja najgrublje kr{enje presudeVrhovnog suda Federacije, koje bi moralo biti sankcionirano. Sasvim je, me|utim,drugo pitanje {to }e se dogoditi ako vlasniciDru{tva za upravljanje fondovimaBosinvest, kojima je prije vi{e od tri godinezabranjen rad, pokrenu tu`bu za naknadu{tete.

OD[TETNI ZAHTJEVOD TRI MILIJUNA KM

Njihov bi od{tetni zahtjev, uzimaju}i uobzir raniji promet na berzi, mogao iznositinajmanje desetak milijuna KM, posebice

jer se naga|a kako je oduzimanje dozvoleBosinvestu bilo motivirano osobnimrazlozima predsjednika Komisije zavrijednosne papire Hasana ]elama.

No, ako u slu~aju Bosinvesta jo{ ni poznato ho}e li biti podnesena tu`ba znaknadu izgubljene dobiti, prvi zahtjev zisplatu nov~anih sredstava po osnovu {teKomisiji za vrijednosne papire FBiupu}en je prije dvadesetak dana. Poslao g

je R amo Hadàjli}, direktor brokerske ku}

Kvantum iz Sarajeva, koji je od Komisiza vrijednosne papire traì da mu do konc jula isplate preko tri milijuna KM! Kako snavodi u obrazloènju Hadàjli}evozahtjeva, brokerska ku}a Kvantum koncem septembra 2009. obratila Komisza vrijednosne papire traè}i odobrenje z

prospekt dionica javnom ponudom pute berze, uz koje su priloìli svu potrebndokumentaciju. ^lanovi su Komisijme|utim, 26. februara 2010., dakle nako{to im je istekao mandat, odbili zahtje

predstavnika Kvantuma, koji su naknadnizra~unali da je toj brokerskoj ku

prouzro~ena materijalna {teta u iznosve}em od 2,7 milijuna maraka:

planirana je emisija 150.000 dionica pcijeni od 13 KM i uz godi{nju kamatnu stop


„GOSPODARI BERZE“ NAPOKON POLA@U RAÛN

Protiv odmetnutih ~lanova Komisije za vrijednosnepapire FBiH sprema se desetak kaznenih prijava,

zbog zlouporabe poloàja, prekora~enja ovla{}enja,

nano{enja milijunskih {teta...

Za svog dugogodi{njeg ~lanstva uKomisiji za vrijednosne papire FBiHMatej @ivkovi} je uspio da doktorira istekne zvane sveu~ili{nog profesora -trenutno je anga iran kao predava~ naSarajevo School of Science andTechnology. Pored @ivkovi}a, nau~noj sekarijeri posvetio i predsjednik Komisijemagistar Hasan ]elam koji, tako|er,sprema doktorat na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu. Premda je ]elamovdugogodi{nju mentor profesor MehmedJahi}, zvani~no }e mu u pripremi

doktorske disertacije pomagati AdnanRov~anin, profesor na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu i, nimalo slu~ajno,~lan Nadzornog odbora Registravrijednosnih papira FBiH.

MENTORI IZ SJENE

Budući doktor naukaHasan Ćelam za mentora izabraoAdnana Rovčanina

PREDSJEDNIK BEZ MANDATA I OVLA[]ENJA Hasan ]elam jena funkcijupredsjednikaKomisije zavrijednosne papireimenovan 2004.,o{te}eni vlasnicikompanija ioplja~kanidioni~ari optuùjuga za milijunsku{tetu

POSLOVNA I NAU^NA SURADNJA Adnan Rov~anin, profesor Ekonomskogfakulteta i ~lan NO Registra vrijednosnihpapira



od 12 posto. Drugi od{tetni zahtjev brokerskeku}e Kvantum iznosi 464.000 KM, zbogzabrane prometa dionicama, koje je Komisijaza vrijednosne papire FBiH izdala po~etkommarta 2010. Prethodno je odlukomOp}inskog suda u Sarajevu odbijen kaoneutemeljen zahtjev Komisije za vrijednosne

papire za brisanje rje{enja o pove}anjuosnovnog kapitala brokerske ku}e Kvantum,{to je, uz presudu Vrhovnog suda FBiH, jo{

jedna sudska odluka koja ide u prilog tojkompaniji. Nakon okon~anog sudskog

procesa, predstavnici su Kvantuma pro{legodine protiv predsjednika Komisije zavrijednosne papire Hasana ]elama i ~lanovaMilorada Rajli}a i Dàfera Alibegovi}aKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu

podnijeli kaznene prijave. Optuùju}i ih zazlouporabu slu`benog poloàja i ovlasti,odlu~ivanje izvan zakonskog mandata inano{enje {tete, menad`ment Kvantumgrupe navodi kako su trojica ~lanovaKomisije donijela nezakonito rje{enje koje je

rezultiralo njihovom blokadom trgovanjadionicama na Sarajevskoj berzi i u Registruvrijednosnih papira FBiH.

TU@BE O[TE]ENIH DIONIÂRAPodnositelji su kaznene prijave tako|er

ustvrdili kako je nezakonitim postupcima~lanova Komisije za vrijednosne papirenjihovoj kompaniji onemogu}en daljirazvoj i nanesena golema materijalna {teta,

dodaju}i da su do zabrane ostvarivaliizuzetne poslovne rezultate. Premda jekaznena prijava Kvantum Group podnesena

prije godinu dana, istraga, sve doskora, nijedaleko odmakla. Za o~ekivati je, me|utim,da }e poslije „afere Bosnalijek“ i takaznena prijava biti istraèna, kao i ostale

prijave koje su u me|uvremenu upu}ene odo{te}enih radnika i dioni~ara vi{e

poduze}a.

Nakon presude Vrhovnog sudFederacije BiH u „predmetu Bosinvestkaznenu prijavu protiv predsjednikKomisije za vrijednosne papire Hasan]elama, Dàfera Alibegovi}a i MiloradRajli}a podnijeli su i radnici, odnosndioni~ari, tvrtke Market-komerc iz ZenicPrema navodima iz kaznene prijav~lanovi su Komisije Rje{enjem koje sdonijeli u decembru 2011. onemogu}radnicima i umirovljenicima Markekomerca da prodaju svoje dionice ntenderu, i tako pogodovali novisuvlasnicima, trgova~koj kompaniji Bing

iz Tuzle, da oplja~kaju njihovu firmu.„^lanovi Komisije za vrijednosn

papire su donosili odluke isklju~ivo psvom naho|enju, mimo zakona i na krajnsumnjiv na~in, nanijev{i milionske {tekoje }e nadle`ne federalne institucimorati u kona~nici sanirati“, napisali su

prilogu kaznene prijave radnici, dioni~ariumirovljenici Market-komerca. Kaknezvani~no doznajemo, kaznene prijavspremaju ili su ih ve} podnijeli i o{te}edioni~ari poduze}a Valj~i}i KonjiDobrinja Sarajevo, Standard Sarajevo

No, sve i da dobiju sudske sporove prot~lanova Komisije za vrijednosne papiroplja~kani dioni~ari, o{te}eni vlasnikompanija i brojni drugi koji su godinamupozoravali na sporni anga`man Hasan]elama i njegovih poslu{nika, te{ko da }nadoknaditi pri~injenu {tetu. Na ra~unKomisije za vrijednosne papire FBiH imsredstava, ali za visoke pla}e uposlenika]elamova je posljednjih godina iznosioko 4.000 KM. Suma jeste velika, ali izbliza dovoljna da Hasan ]elam, do pridesetak godina direktor Privredne banke Travniku, u Sarajevu kupi tri luksuzn

stana.


KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Dugogodi{nja poslovna suradnjaizme|u predsjednika Komisije zavrijednosne papire FBiH Hasana ]elama ivlasnika brokerske ku}e Eurohaus ZijadaBleki}a vremenom je prerasla u bliskeprijateljske i kumske veze. Tako su Hasan]elam i njegova supruga Hana bili me|u

uglednim zvanicama na svadbi Bleki}evek}erke Azre, dok je najmo}niji sarajevskibroker Zijad Bleki} bio vjen~ani kum]elamovom sinu Dànanu. Mladi Dànan]elam, kojem je otac Hasan prepustioluksuzni stan u strogom centru Sarajeva,osniva~ je i suvlasnik kompanije ERP Consulting , zajedno s poslovnim partneri-ma Mersadom Mehi}em i Edinom[kalji}em. U po~etku skromna tvrtka, sgodi{njim prometom do 700.000 KM, ume|uvremenu je postala uspje{nakompanija, budu}i da su 2011. zavr{ili sprometom od 2,2 milijuna maraka. Za nagli

je poslovni uzlet mladog biznismenaDànana, prema tvrdnjama upu}enih,najzaslu`niji tata Hasan ]elam. (M.F.)

POSLOVNE, PRIJATELJSKE I KUMSKE VEZE

Džanan Ćelam, sin Hasana Ćelama,postao uspješan biznismen zahvaljućiocu i kumu Zijadu Blekiću?!

DUGOGODI[NJA PRAVNA BITKA Vrhovni sud FBiH presudio je da je Bosinvestu nezakonito oduzeta dozvola za rad

ZAVIDNI POSLOVNI REZULTATIDànan ]elam, direktor ERP Consulting



Slobodna Bosna ve} je pisala kakosu predsjednika Federacije BiH@ivka Budimira krajem aprila ovegodine u njegovom uredu uPredsjedni{tvu BiH uhapsili

pripadnici Jedinice za podr{ku Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA-e)

predvo|eni Jovicom Mirosavljevi}em, kojise javno deklarira kao ~etnik („Chetnics“).

Mirosavljevi} je bio i na ~elu specijalacaSIPA-e koji su po~etkom ovog mjesecauhapsili i pritvorili [emsudina Mehme-dovi}a, poslanika u Parlamentarnoj sku p{ti-ni Bosne i Hercegovine, kojeg je Tuìla{tvoBiH dvanaest sati kasnije pustilo naslobodu.

Akcijom privo|enja Mehmedovi}arukovodio je Mario Kapetanovi}, inspektor Centra za istraìvanje za ratne zlo~ine uSIPA-i, zajedno sa svojom bliskomsuradnicom Dènanom Omerhodì},inspektoricom ove dràvne agencije izGora`da. U internim krugovima u SIPA-i

inspektor Kapetanovi} (kojeg je na tu

du`nost, tvrdi se, postavio njegov susjed izKiseljaka, biv{i ~lan Predsjedni{tva BiHIvo Miro Jovi}) vaì za krajnje

problemati~nog ~ovjeka. Protiv njega sudisciplinskim organima SIPA-e upu}ene

brojne prijave u kojima ga se teretilo zarazli~ite vrste zloupotrebe poloàja,muljanje sa dnevnicama, nestanak elektron-ske opreme, ali i dilanje povjer ljivihinformacija iz istraga o ratnim zlo~inima„zainteresiranim klijentima“.

No, nisu se samo interni disciplinski

organi, unutarnja kontrola SIPA-e bavili(ukoliko su se uop}e bavili!) inspektoromMariom Kapetanovi}em. „SlobodnaBosna“ iz pozdanih izvora u Tu`teljstvuBosne i Hercegovine saznaje da je protivKapetanovi}a prije vi{e od godinu dana

prijavu podnijela i dràvna tuìteljicaVesna Budimir, {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH. TuìteljicaBudimir, koja zastupa optu`nicu protivoptuènih za zlo~in nad Hrvatima u seluTrusina, optuìla je Kapetanovi}a da je

primio novac od Zulfikara Ali{page Zuke,komandanta jedinice Armije BiH Zulfikar ,

~iji su pripadnici po~inili zlo~in u Trusini i

kojem se sudi pred Sudom BiH. ZulfikAli{pago uhap{en je od strane pripadnikSIPA-e u svom ugostiteljskom objektu Sarajevu 1. februara 2010. kao posljednod osumnji~enih za zlo~in nad 19 hrvatskcivila i tri vojnika u Trusini. Tri mjesec

prije njega, 4. novembra 2009., uhap{en jnjegov zamjenik Nihad Bojadì}, dok sostali pripadnici „Zulfikara“, MensuMemi}, Senad Hakalovi}, Nedàd HodìDèvad Sal~in, Edin Dèko i R asemHandanovi} uhap{eni jo{ ranije. Navodn

je prema tvrdnjama i dokazima koje prikupila tuìteljica Budimir, Ali{pago zodga|anje svoga hap{enja platio MarijKapetanovi}u nemalu svotu novcPodsjetimo, Ali{pago se od jula pro{godine brani sa slobode, nakon {to je SudBiH poloìo kauciju od 530 hiljada KM.

Za{to direktor SIPA-e Goran Zubacnajdelikatnijim slu~ajevima, poput hap{nja Budimira i Mehmedovi}a, pose e zkompromitiranim, u najmanju ruknevjerodostojnim kadrovima poput spcijalca Jovice Mirosavljevi}a i inspektoMarija Kapetanovi}a, moè samo o

odgovoriti.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SENAD AVDI]

Potpuni kadrovski haos koji vlada unutar Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPAupotpunjuju optužbe i prijave protiv nekih od njenih najistaknutijih djelatnika

Marija Kapetanovića, inspektora u Odjelu za ratne zločineSIPA-e, tužiteljica Vesna Budimir prijavila za primanje

novca od Zulfikara Ališpage!

SPEKTAKULARNA HAP[ENJA BUDIMIRA I MEHMEDOVI]A

I Budimira i Mehmedovi}a uhapsili sukompromitirani kadrovi SIPA-e; u prvom

slu~aju bio je to Jovica Mirosavljevi} zvaniêtnik, a u drugom Mario Kapetanovi}



Predsjednik Nadzornog odboraSarajevske berze SASE i vlasnik

brokerske ku}e Eurohaus ,kontroverzni biznismen i berzovnime{etar Zijad Bleki} spominje se u

najmanje pet, {et prijava podnesenihKantonalnom tuìla{tvu Sarajevo uslu~ajevima Vranica d.d., Vradis iUnionivest izgradnja objekata . Sve su ovekrivi~ne prijave Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo upu}ene 2011. godine, a nanesena{teta procijenjena je na preko 38 milionaKM. O sumnjivim poslovima izme|uVranice, Vradisa i Unioninvesta izgradnjaobjekata, bh. javnost je manje, vi{e upoznata,osim sa slu~ajem prometa nekretnina izme|uVradis investicija i Zijada Bleki}a uBusova~i. Ova krivi~na prijava te{ka 1,2

miliona KM Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo upu}ena je 22. aprila 2011. godinea, pored Bleki}a, za ~injenje krivi~nog djelakorupcije i utaje poreza prijavljeni su iMuharem Bajri}, predsjedavaju}i Skup{tine

Dru{tva Vradis investicije , R amiz Bibi},direktor Vradis investicija i pomalozaboravljeni biv{i direktor GRAS-a IbrahimJusufrani} Bimo u svojstvu biv{eg direktora

Unioninvest izgradnja objekata .KUPI JEFTINO, SKUPO (NE) PRODAJ

Kako se navodi u prijavi, MuharemBajri} u dogovoru sa Bleki}em i Bibi}em u

namjeri da izvr{i utaju poreza donio odluku o kupovini zemlji{ta u Busova~i pcijeni od 44 eura po kvadratnom metru. Nosnovu donesene odluke zaklju~en j

kupoprodajni ugovor o fiktivnoj kupovinekretnine izme|u privrednog dru{tvVradis investicije, kao kupca, i ZijadBleki}a i Nermina Brki}a, kao prodavc

Na osnovu tog kupoprodajnog ugovo


ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

ZIJAD BLEKIĆ, predsjed-nik Nadzornog odboraSarajevske berze SASE ivlasnik brokerske kuće„Eurohaus“, fiktivno

je za basnoslovnu sumuprodao nekretnine „Vradisinvesticijama“ da binaplatio svoje usluge iizbjegao plaćanje poreza;to je samo jedna od broj-nih krivičnih prijava kojisu protiv kontroverznog

berzovnog mešetarapodnesene sarajevskomKantonalnom tužiteljstvu

ANTOLOGIJA ME[ETARENJA

BLEKI]-BIMO JUSUFRANI]



Bleki}u su ispla}ena sredstva u iznosu od1,15 miliona KM. Ta sredstva Bleki}u sutrebala biti ispla}ena po osnovu obavljenih

povremenih i privremenih poslova koje jeobavio za Vradis investicije , a na koje seobra~unava i pla}a porez na dodana

primanja po stopi od 30 posto. Ovakvimfiktivnim ugovorom o kupoprodajinekretnine budèt Kantona Sarajevoo{te}en je za 345 hiljada KM. Ibrahim

Jusufrani} Bimo sumnji~i se da je kao

tada{nji direktor Unioninvest izgradnje objekata potpisao ugovor o pozajmiciVradisi investicijama u iznosu od 1,2miliona KM iako je znao ili morao znati daVradis investicije nisu u mogu}nosti vratititaj novac, niti je novac ikada vra}en, ~ime

je Unioninvest izgradnji objekata nanio{tetu u spomenutom iznosu.

POKLONU SE NE GLEDA U ZUBEPri~a o zemlji u Busuva~i po~inje

krajem aprila 2007. godine kada Zijad

Bleki} i Nermin Brki} kupuju nekretnine uBusova~i od Josipe Wolf i MarijanaLjubi~i}a. Bleki} i Brki} kupuju blizu 12dunuma imanja koje se sastoji od oranica,vo}njaka, pa{njaka, {ume te ku}e i zgrade zadogovorenih 30 hiljada KM, iako jeKomisija za procjenu nepokretnosti usastavu Tunjo La{tro, Nijaz Begovi} i Ivica

Petrovi} navedene nekretnine procijenila naukupnu vrijednost od 43,8 hiljada KM. Osimod Josipe Wolf i Marijana Ljubi~i}a,

polovinom oktobra iste godine dvojacBleki}-Brki} kupuju jo{ 12 dunuma zemljeod Lucije [imi}, posjed Brdo, koji se sastojeod oranica i vo}njaka, od Lucije [imi}spomenuti dvojac kupio je za 14 hiljada KM.Godinu dana kasnije, ta~nije 10. septembra2008. godine Bleki} i Brki} koji su imanje u

Busova~i platili 44 hiljade maraka „prodat“

}e za nevjerovatnih 1,152 miliona KM.Dakle, 8. septembra 2008. godin

sklopljen je ugovor o pozajmici izme|firme Unioninvest izgradnja objekata, koj

je zastupao Ibrahim Jusufrani}, i Vradinvesticija, koje je zastupao Ramiz Bibi},iznosu od 1,2 miliona KM. Dva dankasnije sredstva su upla}ena ntransakcijski ra~un Vradis investicijotvorenog kod Fima banke , a dan kasnije 1,152 miliona KM preba~eno na ra~uZijada Bleki}a otvoren u UniCredit banc

Istog dana kada su obavljene finansijsktransakcije preko bankovnih ra~una, dak10. septembra 2008. godine, Bleki} i Brk

potpisali su kupoprodajni ugovor direktorom Vradisa investicija RamizoBibi}em, o prodaji oranica Brdo i Lukova

povr{ine 13,4 dunuma po cijeni od 589.51eura, odnosno 1,152 miliona KM.

Kupoprodajni ugovor potpisan je nosnovu odluke o kupovini zemlji{ta koju donijela Skup{tina privrednog dru{tvVradis investicije 1. septembra 200godine, a koju je potpisao Muharem BajriOvdje je interesantno naglasiti i to da sspornog datuma 10. septembra 200godine supruge dvojca Bleki}-Brki}, IfeBleki} i Ehlimana Brki}, pred notaroMilo{em Jovovi}em dale saglasnost svoji

muèvima da mogu prodati nekretnine


KRALJ ME[ETARENJ

Nekretnine u Busova~i koje je sa svojim partneromNerminom Brki}em Zijad Bleki} platio 44 hiljade KM,

fiktivno je prodao “Vradis investicijama“ za 1,1 milion KM!

BLEK(I]) STENA Zijad Bleki}, predsjednik Nadzornogodbora Sarajevske berze i vlasnik brokerske ku}e Eurohaus

KRIVI^NE PRIJAVEU dokumentaciji proslije|enoj Kantonalnom tuìla{tvu Sarajevo jedna od prijava tereti Zijada

Bleki}a za korupciju i izbjegavanje pla}anja poreza “te{kog” 350 hiljada KM



Busova~i koje su u{le u bra~nu ste~evinu.(Ne)o~ekivano, Komisija za procjenunepokretnosti u sastavu Tunjo La{to,Vensan Tetari} i Zdravko Vidovi} vrijed-nost nekretnina procijenila je na 1,152miliona KM, a na osnovu te procjeneodre|en je porez na promet nekretnina uiznosu od 57 hiljada KM. Taj iznos platilesu Vradis investicije 22. septembra 2008.godine.

Kona~no, krajem juna 2010. godine privredno dru{tvo Vradis investicije do-nijelo je odluku o pripajanju Unioninvestuizgradnja objekata, koji je kao pravnisljedbenik preuzeo sva prava i obaveze,osnovni kapital, imovinu, potraìvanja iobaveze Vradis investicija. Tako je izemlji{te vrijednosti 1,2 miliona KMunijeto u nekretnine Dru{tva Unioninvestizgradnja objekata i evidentirano kao„zemlji{te Busova~a“ u vrijednosti 1,2 mili-ona KM. Me|utim, zemlji{te Brdo iLukova~a veli~ine 13,4 dunuma prema

zamlji{no-knji`nom izvatku Slu`be zageodetske i imovinsko-pravne posloveOp}ine Busova~a vodi se na Nerminu

Brki}u i Azri Bleki}. Naime, po~etkofebruara 2010. godine Zijad Bleki}njegova k}erka Azra potpisali su ugovor

poklonu po kojem je tata Zijad svojk}erci Azri poklonio nekretnine Busova~i, me|u kojima su i sporne ~esticoranica Brdo povr{ine 4.252 kvadratnmetra i oranica Lukova~a povr{ine 9.14kvadratnih metara. Ovim ugovorom Blek

je svojoj k}erci Azri, izme|u ostalogarantovao da su poklonjene nekretninisklju~ivo njegovo vlasni{tvo, da ni

bra~na ste~evina, da na istim ne posto prava potraìvanja tre}ih lica. Ovakvgaranciju Bleki} je dao iako je znao da dvije poklonjene parcele za 1,152 milionKM 2008. godine „prodao“ Vradinvesticijama! Poklonjene nekretninzahvalna k}erka Azra ubrzo je vratila ocZijadu Bleki}u, ali procedura Katastarskom uredu nije privedena kraju p

se one i dan-danas vode na Azri Bleki}.


ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA

Zijad Bleki} rijetko se hvali svojimposlovno-prijateljskim vezama koje uprkos

tome ne mogu ostati tajne. Naime, prijenekoliko godina, samo za odabrane, nasvom imanju u Ustikolini proslavunovogodi{njih praznika organizovao jeSenad [ahinpa{i} [aja. Tom eventu,pored samog organizatora, navodno su bilinazo~ni i Zijad Bleki}, Fahrudin Radon~i},aktuelni ministar sigurnosti BiH, VeselinBarovi}, crnogorski biznismen i njegovposlovni partner Boi{a [otra. Na taj skup„uspje{nih“ biznismena i jo{ uspje{nijihme{etara bio je pozvan i jedan ugledni bh.privrednik koji se, èle}i izbje}i druènje snjima, zahvalio na pozivu uz izvinjenje da jezbog poslovnih obaveza sprije~en da budenazo~an okupljanju poslovne „elite“.

NA KAHVI SA MINISTROM

Blekićev tim za pobjede:Šaja, Fahro, Veskobar...

ŠAH (KAZA) MAT:2008. godine Zijad Blekići Nermin Brkić koji suimanje u Busovači platili44 hiljade maraka

„prodat“ će zanevjerovatnih1,152 miliona KM

BIMIO MOJ...Ibrahim BimoJusufrani}, biv{idirektor JKPGRASSarajevo i aktuelnivlasnik Univreziteta u

Travniku

BIMIO MOJ...Ibrahim BimoJusufrani}, biv{idirektor JKP GRASSarajevo i aktuelnivlasnik Univreziteta u

Travniku

SELO VESELOVeselin Barovi}, crnogorski me{etar brojjedan



Zloupotrebom zakonodavnih ovlasti, poslanici u Parlamentu BiH sebi suizglasali i ozakonili čitav niz dodatnih prava i privilegija o kojima obični

smrtnici mogu samo sanjati

POSLANIK U

^ETVEROGODI[NJEMMANDATU ZARADI

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIK

POLA MILIONA KM!1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA



Vijest da je zastupnicima uParlamentu BiH Lazaru Prodano-vi}u i Sulejmanu Tihi}u ispla}eno

po 12 hiljada KM na ime pomo}izbog smrti ~lanova uè porodice,

ponovo je skrenula pa`nju javnosti na

~injenicu da su bh. parlamentarci, klasi~nomzloupotrebom zakonodavnih ovlasti, samisebi izglasali a potom i ozakonili ~itav niz

basnoslovnih finansijskih privilegija okojima obi~ni smrtnici mogu samo sanjati.Rije~ je o cijeloj lepezi ozakonjenihfinansijskih privilegija ~iji zbir na godi{njojrazini u prosjeku po jednom zastupnikuiznosi oko 90 hiljada KM!

Pored redovne pla}e za profesionalnianga`man, jo{ jednu cijelu pla}u

parlamentarci zara|uju na temelju poslani-~kog pau{ala, toplog obroka, dnevnica,regresa, honorara za rad u komisijama,nadoknada za najam stana, za posjetu

porodici, za kori{tenje privatnog auto-mobila u slu`bene svrhe. Parlamentarci susebi izglasali i dodatne privilegije: u slu~aju

bolesti, smrti, odlaska u penziju, neza posle-

nosti nakon isteka mandata itd.

Rije~ je o dvadesetak razli~itih privile-gija i prava koja su zapisana u trinormativna akta: u Odluci o obra~unu pla}ai ostalih materijalnih prava, u Pravilniku okori{tenju internih i eksternih usluga(reprezentacija, telefon, slu`beni automobilitd.) te u Zakonu o pla}ama i naknadama uinstitucijama BiH.

OSNOVNA I DODATNA PRAVAOsnovna pla}a zastupnika utvr|uje se

mnoènjem koeficijenta s osnovicom:

koeficijent „obi~nog“ zastupnika iznosi 8,4, predsjedavaju}ih komisija 8,5, a predsjeda-vaju}ih i dopredsjedavaju}ih dva doma 8,7.Osnovica za sve njih je ista - trenutnoiznosi 480 KM. To prakti~no zna~i daosnovna neto pla}a „obi~nog“ zastupnika

iznosi ne{to vi{e od 4.000 KM, a s minulim

staòm od dvadesetak godina 4.400 KM.Uz osnovnu pla}u od 4.400 KM, svakizastupnik prima i tzv. poslani~ki pau{al uiznosu od oko 800 KM, naknadu za topliobrak u mjese~nom iznosu od oko 160 KM,regres za godi{nji odmor u iznosu od 4.000KM, te naknadu za gradski prevoz u punomiznosu.

Dakle, parlamentarac sa stalnimmjestom boravka u Sarajevu godi{njezara|uje oko 70 hiljada KM, odnosno 80hiljada KM, ra~unaju}i i skoro obavezni

honorar u iznosu od oko 10 hiljada KMgodi{nje po osnovu anga`mana u razli~iti

parlamentarnim komisijama.Poslanik s privremenim boravkom

Sarajevu, uz pla}u od oko 80 hiljada, imadodatne tri privilegije: naknadu za odvoje


Zastupnik Lazar Prodanovi} i delegatSulejman Tihi} nisu iz dràvne kasanaplatili po 12 hiljada KM na ime pomo}izbog smrti ~lanova uè porodice, kako jeobjavljeno u nekim dnevnim novinama.Naplatili su znatno manji iznos - po 2,4hiljade KM, {to je u skladu s Odlukom o

na~inu obra~una pla}a i ostalih materijal-nih prava poslanika i delegata uParlamentu BiH. U 12. ~lanu ove Odluke,propisano je da se „u slu~aju smrti ~lanauè porodice poslaniku ili delegatuispla}uje jednokratna nov~ana pomo} uvisini tri prosje~ne neto pla}e u BiH“.

ISPRAVAK KRIVOG NAVODA

Prodanović i Tihić naplatili po2,4 hiljade KM

Pi{e: ASIM METILJEVI]

20

Uz pla}u koja je {est puta ve}a od bh. prosjeka, poslaniku iva i u petnaestak dodatnih finansijskih privilegija

KRIVI NAVODZastupnicima Tihi}u i Prodanovi}u nijeispla}eno po 12 nego po 2,4 hiljade KM

KRIVI NAVODZastupnicima Tihi}u i Prodanovi}u nijeispla}eno po 12 nego po 2,4 hiljade KM

OTPREMNINA ZA PENZZastupnik SNSD-a Krstan Simime otpremnine dobio je 28.0



ìvot u mjese~nom iznosu od 400 KM,naknadu za iznajmljivanje stana umjese~nom iznosu od 500 KM, te naknaduza posjetu porodici (~etiri puta mjese~no)koja, zavisno od udaljenosti, varira od 6 do10 hiljada KM godi{nje. Dakle, poslanik

privremeno nastanjen u Sarajevu u prosjekuzara|uje 98.000 KM! Toliko pribli`nozara|uje i svaki poslanik nastanjen izvanSarajeva, koji u pravilu koristi privatniautomobil u slu`bene svrhe: za svaki

pre|eni kilometar iz dràvne kase naplati0,5 KM.

POSLANI^KE PRIVILEGIJEOsim redovne pla}e i razli~itih naknada,

svaki zastupnik u Parlamentu BiH ima pravokoristiti slu`beno vozilo i slu`beni mobilnitelefon, pri ~emu ~lanovi kolegija dva domanaroda, predsjednici komisija i predsjedniciklubova imaju pravo na li~nog voza~a,internu i eksternu reprezentaciju (od 150 do1.000 KM mjese~no), na pla}ene tro{kovemobilnog telefona, tako|er u rasponu od 150do 1.000 KM mjese~no.

Mimo seta „osnovnih prava“,

parlamentarci su sebi dodijelili i cijeli ndodatnih prava i privilegija koje mogiskoristiti pod odre|enim uvjetima.

Svaki parlamentarac nakon istekmandata ima pravo na dodatnih 12 pla}a osnovnom iznosu od oko 4.400 KMmjese~no. Rije~ je o „bijelom hljebu“ nkoji parlamentarac ima pravo cijelu godinnakon isteka mandata. Iskustvo je pokazada ovu privilegiju koristi vi{e od 90 pos

parlamentaraca - ~ak i oni koji su priizbora „zamrznuli“ radni odnos u mati~norganizaciji.

U slu~aju da po isteku mandata stekn pravo na odlazak u penziju, parlamentara

ima pravo na otpremninu u visini od ok25.000 KM ({est osnovnih neto pla}a). Ov privilegiju u aktuelnom mandatu do sada iskoristio samo jedan zastupnik - K rstaSimi} iz SNSD-a, koji je na ime otpremnininkasirao oko 28 hiljada KM. U ve}iradnih organizacija, visina otpremnine n

prelazi tri prosje~ne neto pla}e u dràvdakle 2,4 hiljade KM, {to je 12 puta manod otpremnine koju su sami sebi utvrdizastupnici u Parlamentu BiH.

U slu~aju smrti poslanika ili delegatnjegovoj porodici ispla}uje se naknada visini od oko 25 hiljada KM ({e

prosje~nih neto pla}a), a u slu~aju smrnekog od ~lanova porodice, poslanik im pravo na naknadu u visini tri prosje~ne ne pla}e u dràvi, dakle oko 2,4 hiljade KM

Ukoliko se poslanik te{ko razboli i budmu potrebna hitna terapijska intervencikoju utvrdi ljekarski konzilij, tro{kolije~enja isplatit }e se iz budètskih rezerVije}a ministara BiH.

Povrh svega, parlamentarcima nraspolaganju stoji i interni restoran regresiranim cijenama kao i slu`benkancelarija s neograni~enom upotrebofiksnog telefona i besplatnim primjercimdnevnih i sedmi~nih novina.

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIK

pla}a u visini pet prosje~nih pla}a udràvi

pau{al u visini prosje~ne pla}e udràvi

naknada za topli obrok naknada za odvojeni ìvot - 400 KM naknada za regres - 4.400 KM naknada za iznajmljivanje stana -

500 KM pravo na kori{tenje slu`benog

automobila pravo na kori{tenje privatnog

automobila u slu`bene svrhe naknada za reprezentaciju (od 150

do 1.000 KM) naknada za kori{tenje slu`benog

mobitela (od 150 do 1.000 KM) pomo} porodici u slu~aju smrti

poslanika - 25.000 KM pomo} u slu~aju smrti ~lana uè

porodice - 2,4 hiljade KM pravo na 12 neto pla}a nakon isteka

mandata - 52.000 KM pravo na otpremninu - 25.000 KM naknada tro{kova lije~enja naknada u slu~aju invaliditeta

BOG JE PRVO SEBI BRADU STVORIO

Spisak prava iprivilegijadržavnihparlamentaraca

DUG SPISAK PRIVILEGIJA:

Uz osnovnu plaću od 4.400KM, svaki zastupnik primai tzv. poslanički paušal uiznosu od oko 800 KM,naknadu za topli obrak umjesečnom iznosu od oko160 KM, regres za godišnjiodmor u iznosu od 4.000KM, te naknadu za gradskiprevoz u punom iznosu




Uduhu stare srpske tradicijeMilorad Dodik je sklopio brojnakumstva. A kum, prema istojtradiciji, naravno, nije dugme.

Njegov kum Mile Radi{i}, biznis-men i vlasnik firme Grand trade , koji gradi

tr`ni centar u gradskom banjalu~kom parku, nesumnjivo ima i neku drugu ulogu. Na to upu}uju ustupci i privilegije u koji-ma je kum Radi{i} uìvao kako bi izgradiosvoje poslovno carstvo.

Zbog izgradnje City centra kao Radi{i-}evog poslovnog poduhvata ìvota Dodik

je poslao policiju na nedu`nu porodicuVuli} koja nije htjela da ovom kontro-verznom biznismenu ustupi svoje par~ezemlje u centru Banje Luke.

“Niko nije dirao imovinu @eljka Vuli}a,ve} je pristupni put koji se nalazio na grad-skom zemlji{tu sada promijenjen i nalazi

se, tako|e, na gradskom zemlji{tu. Ako jebilo ko trebao ne{to da kaè, onda je treba-lo da kaè policajcu kojem je Vuli}polomio obje noge”, pravdao je MiloradDodik nasilje policije prema porodici Vuli},kojoj se poku{ava oduzeti zemlji{te ukorist Dodikovog kuma Radi{i}a.

Nakon batinjanja Vuli}i su pritvoreni,me|utim @eljko Vuli}, zbog psihi~ke tor-ture kroz koju prolazi posljednjih nekolikomjeseci, zavr{io je na psihijatriji. Vuli} jevlasnik imovine u centru grada na kojojgodinama drì automehani~arsku radion-icu. No, gradnjom stambeno-poslovnog

objekta “Grand tradea”, kako tvrdi, uzurpi-

ran im je dio imovine i osnovni prilazradionici zbog ~ega su poku{ali obustavitiradove. Radi{i}, pored toga {to ga èliotjerati sa posjeda, traì i {est miliona KMnadoknade zbog ometanja radova kojeizvodi na zelenoj povr{ini u centru grada.Mediji pod kontrolom Dodika objavili suda je Vuli}u za imanje navodno nu|en mili-on KM, ali da je on tu ponudu odbio traè}itrostruko vi{e.

“@eljko Vuli} brani svoju imovinu odnekoga ko pravi impozantnu imovinu, izakoje, o~igledno stoji prvi ~ovjek RS-aMilorad Dodik”, ogolio je ~itavu golgotuVuli}a poslanik PDP-a Branislav Boreno-vi}.

Mile Radi{i} nakon rata je radio kaovoza~ Branislava Loli}a, tada{njeg direkto-ra KBC-a Banja Luka i visokogfunkcionera Srpskog narodnog savezaBiljane Plav{i}. Me|utim, za manje oddvadeset godina, biv{i {ofer je sa 200 mili-ona KM zapo~eo izgradnju City centra u

banjalu~kom Picinom parku.

Radi{i}, kao jedan od najbliìhDodikovih prijatelja, u me|uvremenu je biodirektor Lutrije RS-a. Poznate su brojnemalverzacije preko Lutrije RS-a iz tog vre-mena. Dodik je, prije tri godine, Radi{i}u

povjerio jo{ jedan izuzetno profitabilan posao - uvo|enje fiskalnih kasa u RS-u.Proces fiskalizacije u RS-u ko{tao je oko250 miliona KM.

KUME, IZGORI (FISKALNA) KASA!Radi{i}, koji je Dodikov dugogodi{nji

intimus i saradnik u mnogim nezakonitim poslovima, uz pomo} Dodika kupio jeMedicinsku elektroniku. Krajnji cilj

kupovine ove firme bilo je zemlji{te u cetru grada, na kojem se nalazi zgradElektronike, koje je vrijedno nekolikdesetina miliona KM. Ova firma nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija Banjoj Luci. Radi{i} je za kupovinu ovozemlji{ta dobio kredit upravo od IRB-a RSa u iznosu od 3,5 miliona KM.

Naime, na{ izvor iz Vlade RS-a tvrdi d je Radi{i}u kupovinu Medicinske elektronike po bagatelnoj cijeni omogu}io Dodli~no i personalno, a sve kako bi nzemlji{tu pored ove firme i stare zgradVlade RS-a kumovi Radi{i} i Dodizgradili grandiozni poslovno-stambekompleks.


STRATE[KA KUMSTVA

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: Mario ILIÎ]

U posljednjih dvadesetak godina MILORAD DODIKse okumio sa brojnim stranačkim saradnicima iprijateljima iz Laktaša, koji su se potom bogatili

meteorskom brzinom; naša novinarka je istražilada li je Dodik skandalozne kumovske ustupke pravio

zbog sebe ili zbog kumova

KUM CARUJE,SNAGA KLADE

VALJA



Prije tri godine Radi{i} je uhap{en sagrupom saradnika pod optu`bom da je nanezakonit na~in kupio Elektroniku,me|utim godinu dana kasnije Okru`ni sudu Banjoj Luci ih je oslobodio iako je tuìlacSpecijalnog tuìla{tva RS-a GoranGlamo~anin u zavr{noj rije~i ustvrdio da jetokom su|enja u potpunosti dokazana krivi-

ca optuènih.

Drugi Dodikov kum, R anko [krbi}, far-makolog po struci, donedavno ministar zdravlja u Vladi RS-a, a odnedavnoambasador u Beogradu, poti~e iz Dodikovogrodnog mjesta Aleksandrovac. Kao i Dodik,i [krbi} je strastveni ljubitelj ko{arke.

[krbi} se obogatio na nabavci skupemedicinske opreme za Klini~ki centar u

Banjoj Luci bez raspisivanja tendera. Zbog

nekontrolisanih malverzacija kod javnnabavki lijekova, medicinskog materijalaopreme, sve u saradnji sa Fondozdravstvenog osiguranja RS-a, [krbi}smijenjen sa mjesta ministra zdravstva. zgrade Vlade RS-a iza{ao je kao najbogat

ji ministar otkad postoji RS. Stanovi Be~u, vila na Azurnoj obali, stanovi

Beogradu, vile u Banjoj Luci, skupocje

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

MILETOM, ILI SILO

Dodikovi kumovi Mile Radi{i}, Ranko [krbi}, BudimirStankovi} me|u najbogatijim su ljudima u RS-u

KUM SVIH KUMOVA UREPUBLICI SRPSKOJMilorad Dodik najpoèljniji jekum u RS-u jer je prema svimsvojim kumovima bio posebnizda{an i naklonjen



automobili koje je stekao namje{tanjemtendera, sve je to u posjedu diplomate[krbi}a.

[krbi} je prije godinu dana smijenioMirka Staneti}a, tada{njeg direktora KBC-a, jer je odbio da za izvo|a~a radova narekonstrukciji i dogradnji KBC BanjaLuka, vrijednoj 100 miliona KM, izaberefirmu Sloboprom, koju je [krbi}favorizirao. SIPA je jedno vrijemeistraìvala [krbi}eve poslove sa sara-

jevskom firmom Bosna med , vlasnikaMehe Mu{i}a, u kojima je Fond zdravstvaRS-a o{te}en za desetine miliona maraka.Istraga je, me|utim, prije dva mjeseca,obustavljena.

Na lecima kojima je nedavno oblijeplje-na Banja Luka, osvanula je informacija da

je [krbi} tokom ministarskog mandataukrao 950 miliona KM!!?

Za Dodikovog kuma Budimira Stanko-vi}a zvanog Buda javnost je saznala kada je

poslanik u Narodnoj Skup{tini RS-a

Dragan âvi} postavio poslani~ko pitanje,upu}eno Vladi RS-a. âvi} je tada pitao ko je ovom ~ovjeku dozvolio da prisvoji 30hektara zemlji{ta Poljoprivredne {kole ucentru Banje Luke. âvi} je u posljednjihgodinu dana nekoliko puta postavio ovo

poslani~ko pitanje, me|utim, nikada nijedobio precizan odgovor. To {to su Dodik ikum Buda bacili oko na zemlji{te ove {kolenije slu~ajno.

KUM BUDA, MESAR IPREPRODAVAC ZEMLJE

Budimir Stankovi} je sa Dodikom i{aozajedno u srednju Poljoprivrednu {kolu,gdje su obojica zavr{ili mesarski zanat.Stankovi} je prije rata drào mesaru u cen-tru Banje Luke. Kasnije se po~eo bavitigra|evinskim zemlji{tem, a kapitalni mu je

posao sa zemlji{tem Poljoprivredne {kolena kojem je zaradio 27 miliona KM. Tu sumu svesrdno pomogli direktor Poljo privre-dne {kole Edi Hane{, te Republi~ka upravaza pravne i geodetske poslove. Kada jezapelo u Geodetskom zavodu RS-a,Milorad Dodik je smijenio Tihomira Gligo-ri}a, a na njegovo mjesto postavio lojalnog

Mladena Kova~evi}a.Prema zvani~nim podacima, Stankovi} je postao vlasnik vi{e stotina dunuma atrak-tivnog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u{iroj gradskoj jezgri, koji prema procjena-ma vrijedi preko 50 miliona KM. Stankovi}

je i vlasnik restorana zatvorenog tipa Kej , ukojem se Dodik redovno “opu{ta”.

Dragan âvi}, koje se od opozicionih poli ti~ara najvi{e bavio fenomenomStankovi}, do{ao je do zaklju~ka da suRepublika Srpska i grad Banja Luka ostali

bez vi{e stotina dunuma atraktivnoggradskog gra|evinskog zamlji{ta zbog

djelovanja mo}nika na vlasti u RS-u i

Banjoj Luci, a ~ime je grupa ljudi do{la u priliku da zgrne desetine miliona KM.

Nije nepoznanica da Poljoprivredna{kola u Banjoj Luci raspolaè stotinamahektara zemlji{ta. Zbog naglog {irenja iizgradnje Banje Luke zemlji{te ove srednje{kole u Lazarevu (Budàku) odjednom je

postalo atraktivno za gra|evinsku izgradnjui postalo je predmet interesovanja mnogih{pekulanata.

[kolski odbor Poljoprivredne {kole uBanjoj Luci donio je odluke kojima se izri~itodaje direktoru {kole pravo da “provede

postupak i zaklju~i ugovor o adekvatnojzamjeni zemlji{ta”, kako bi Poljoprivredna{kola “obavljala djelatnost poljoprivredne

proizvodnje koja je ujedno i obrazovno-odgojna djelatnost “, zbog toga {to je GradBanja Luka zemlji{te ove {kole proglasio“gradskim gra|evinskim zemlji{tem “.

Desetine hektara gradskog gra|evinskog zemlji{ta dato je bagatelnDodikovim tajkunima, koji su ga dobili zamjenu za bezvrijedne parcele u seoski

podru~jima oko Banje Luke i Lakta{Glavni menadèr ovih poslova sa zemlj{tem Poljoprivredne {kole je BudimStankovi}, Dodikov kum.

Najupe~atljiviji primjer zaklju~ivanovih ugovora bio je onaj s PericoRepaji}em iz Lakta{a, ~iji je nadimak PeDukat. Osoba koja je povezala Repaji}a sEdijem Hane{om, direktorom Poljo priredne {kole, zove se Budimir StankoviRepaji} je prije realizacije zamjenzemlji{ta pokupovao zemlji{te u selima koBanje Luke i Lakta{a, u Trnu, IvanjskojBakincima. Kada je to zemlji{te uknjiìo vlasni{tvo, uslijedila je zamjena toseoskog zemlji{ta za gradsko u Budàku.

24

STRATE[KA KUMSTVA

Da Milorad Dodik drì do kumstva,pokazuje njegove kumovske veze saSlobodanom Puhalcem, biv{im mini-strom privrede i energetike. Puhalca jekumstvo sa Dodikom dovelo do direk-torskog mjesta u novoformiranoj firmi Gas- Res , koja bi trebala da bude angaòvanana izgradnji Ju`nog toka u RS-u.

Kumstvo s Dodikom dovelo je na visokupoziciju i Milana Kova~a iz [ipova. Naime, on

je bio {ef op{tinskog parlamenta i lokalnogSNSD-a a sada je ~lan Glavnog odboraSNSD-a, ~lan Skup{tine Udruènja Podru~neprivredne komore Banjaluka, ve}inski vlasnik direktor Drvne industrije “[ipovo” i ~lanNadzornog odbora u JP “[ume Srpske”.

SVE KUM DO KUMA

Svi Dodikovi kumovi bave seprofitabilnim biznisom




Direktor Hane{ zamijenio je 137dunuma gradskog gra|evinskog zemlji{taza 424 dunuma seoskog zemlji{ta. Osimovih ugovora, Hane{ je napravio jo{ 4sli~na ugovora.

Ubrzo potom Budo Stankovi} uknjiìo jena svoje ime 392 dunuma zemlje, koja je rani-

je bila vlasni{tvo Poljoprivredne {kole, a kojusu Perica Repaji} i drugi poput njega prvobit-no uknjiìli na sebe zamjenom za bezvrijedneseoske parcele po Ivanjskoj, Bakincima idrugim selima oko Banje Luke i Lakta{a.

Plan je bio da se napravi ugovor o poslovno-tehni~koj saradnji Poljoprivredne

{kole s beogradskom kompanijom Delta holding Miroslava Mi{kovi}a, po kojem je{kola trebala biti dislocirana u seosko

podru~je, a da lokacija na kojoj se nalazi{kola s preostalim zemlji{tem pre|e uvlasni{tvo Mi{kovi}a. Kada je Vlasnik Delta holdinga od toga odustao, Stankovi}

je zemlju preprodao Bingu iz Tuzle i Oktan prometu iz Bijeljine.Budimir Stankovi} je, u vrijeme dok je

imao dobre odnose sa Tihomirom Gligo-ri}em, u Geodetski zavod zaposlio svogsina Dragana Stankovi}a, ina~e kum~eMilorada Dodika. Godinu dana niko

mla|eg Stankovi}a niko nije vidio na posla uredno je primao platu. Mla|i Stankov

je nakon smjene Gligori}a odjedno postao [ef za javne nabavke iako je i dalimao status zaposlenog na odre|eno vr

jeme.Da je Dodik prema kumu Budi bio kra

nje slab, dokazuje i to {to je prije ~etgodine iz gradske kase izdvojeno oko pomiliona KM da bi se napravio most kovodi samo do privatnog skladi{ta gra|eviskog materijala u vlasni{tvu BudimiStankovi}a. Odluku o izgradnji mosdonijela je Skup{tina Grada. Pri tome sodbornici dovedeni u zabludu jer je samdvadesetak metara od Budinog mosnalazio oronuli most koji je trebalo da budrekontruisan. Kada je Borko Dàji}, presjednik nevladinog udruènja Forum rodtelja, zbog ove prevare podnio prijavokru`ni tuìlac je donio odluku da se istr

ga u ovom predmetu ne}e provoditi jer n postoji sumnja da je po~injeno krivi~ndjelo zloupotreba slu`benog poloàjDàji}, me|utim, ~ak tvrdi da je BudimStankovi} nezakonito dobio i gra|evinskzemlji{te na kojem je sagradio gra|evinskskladi{te, a koje je potom na kori{}enjustupio suprugu Dodikove sestre!

Da Milorad Dodik drì do kumstvi ima najbogatije kumove, potvr|uje infomacija kojom raspolaù strane obavje{tajnslu`be, po kojoj je Dodik sa najbliìm krgom svojih saradnika i kumova raspola`

bogatstvom koje se procjenjuje na milijard

KM!


MILETOM, ILI SILO

DODIKOVA MRE@A KUMOVA Ranko [krbi}, Mile Radi{i}, Budimir Stankovi} i Milan Kova~ najvi{e su profitirali na kumstvu sa Dodikom

BATINE OD KUMA

@eljko Vuli} i njegov sin Dragan brutalno su pretu~eni jer kumu Radi{i}u ne daju svoju zemlju



EGIPATSKO VRELO LJETO

Najnovije događaje u Egiptu, vojni udar koji, navodno to nije, perspektivedemokracije, ulične sukobe sa krvavim posljedicama za „SB“ komentira

dr. IVAN IVEKOVIĆ, profesor na Američkom sveučilištu u Kairu, jedan odnajcjenjenih poznavatelja egipatskih prilika u svijetu

EGIPATDO DEMOKRACIJEI NAZAD



Profesor dr. Ivan Ivekovi} bio jediplomata nekada{nje SFR Jugosla-vije u vi{e dràva, izme|u ostalih

bio je ambasador u Egiptu. Duèod dvije decenije profesor je na

Ameri~kom sveu~ili{tu u Kairu. U nau~nim

i diplomatskim krugovima vaì za jednogod najboljih poznavatelja politi~kih,socijalnih, vjerskih prilika u ovoj arapskojzemlji koja posljednje dvije godine prolazikroz jednu od najve}ih politi~kih kriza usvojoj novijoj povijesti. Profesor Ivekovi}u razgovoru za Slobodnu Bosnu analiziraturbulentne doga|aje u Egiptu od po~etka„egipatskog prolje}a“, pa do najnovijihkrvavih obra~una na ulicama Kaira, ali idrugih gradova.

Profesore Ivekovi}u, ono {to se

odigralo 3. juna u Egiptu, ~ime je sru{ensa vlasti predsjednik Mohamed Mursi,po jednima je revolucija, po drugimanarodni ustanak, a to su mi{ljenja kojapreovladavaju u egipatskoj javnosti, sobzirom da su milioni ljudi iza{li i ~etiridana protestirali, traè}i predsjednikovodlazak. Me|utim, analize izvan Egiptakaù da se radilo o vojnom udaru zboginvolviranja vojske, koja je Mursijuzvani~no oduzela vlast, ustav proglasilanelegitimnim, ugasila nekoliko televizi -skih stanica i uhapsila neke od va`nihpristalica njegove politi~ke stranke.

Kako vidite egipatska de{avanja od 30.juna pa naovamo?

Vojska je intervenirala i smijenilademokratski izabranog predsjednika. Tosigurno nije bio „trijumf demokracije“ ili„druga revolucija“, kako neki tvrde.Iskoristila je situaciju da se rije{ineugodne kohabitacije sa Mursijem iumjesto njega i njegovih islamista postavina ~elne pozicije Mansura i tranzicijskuekipu po svom izboru. Mursi i nekih 300-400 njegovih su u zatvoru a da niza{ta jo{nisu optuèni. Ako to nije vojni pu~, {to je

to? No, jedino je Amerikancima doistava`no kako nazvati tu smjenu, jer imajuzakon koji im zabranjuje pruànje pomo}zemljama u kojima je do{lo do vojnogudara. A preko pomo}i Egiptu, 1,2 milijardedolara godi{nje, direktno sura|uju segipatskom vojnom institucijom i toadministracija èli nastaviti uprkosnedoumicama Kongresa.

GDJE JE „ZABRLJAO“ MURSI Znamo da je Mursi pri obavljanju

svoje predsjedni~ke du`nosti zakazao u nizu

elemenata. Kao glavni razlozi za pobunu

protiv njegove vladavine mogli bi seokarakterizirati: ekonomsko stanje,nesigurnost, islamizacija i Sirija. Ipak, da lise mogao predvidjeti ovakav ishod situaci e?

Da, potpuno je zabrljao, ali za to dijeliodgovornost sa tzv. sekularno-liberalnomopozicijom. Prvo zato jer se nije osamostalioi odvojio od svoje mati~ne organizacije -Muslimanskog bratstva. Zatim, {to on i nje-

gova administracija nisu imali nikakvustrate{ku viziju, a jo{ manje nekakav programza izlazak iz politi~ke krize i rekonstrukcijudevastirane privrede. Iscrpljivali su se

poku{avaju}i ishoditi u inozemstvu donacije izajmove za kupovinu ìta za prehranusiroma{nih i nafte, dizela i butan-gasa bezkojih zemlja ne moè funkcionirati, a te pare

nisu stizale zbog nestabilnih politi~kih prilikau zemlji. Jedino se je bogati Katar, koji se je

povezao sa Muslimanskim bratstvom, isprsio,

ali je to bilo nedovoljno.

Mursi nije shvatio da on zapravo nvlada zemljom, ve} da konce vuku generakoje je sam unaprijedio. Ni{ta novo Egiptu, jer je vojna institucija s svojim mno polom prisile bila snaga iza autoritarnreìma Nasera, Sadata i Mubaraka. Vojnisu smijenili Mubaraka kako bi sa~uvali svostatusne i ekonomske interese. @rtvovali szatim iz istih razloga dvojicu svojih ~elnikamar{ala Tantavija i {efa zdruènog

general{taba Enana. Sada su se rije{Mursija. Nisu to mogli u~initi bez pre{utno

pristanka Washingtona, koji je jednako kaooni zainteresiran za sta bilizaciju politi~k

prilika u zemlji - Obamina administracizbog svojih geopoliti~kih pozicija na tur blentnom Bliskom istoku, a egi patski generazbog svojih ekonomskih interesa.

„Muslimansko bratstvo“ zsada ne prihvata nikakav kompromsa vojskom i prijelaznom vladomkoja je tu do slijede}ih izbora

januaru. Takvo stanje konstantnvodi nemirima. Mislite li da }Bratstvo u budu}nosti imati mo}politi~kom ìvotu Egipta i postoji {ansa da se Mursi vrati na vlast dkraja mandata?

Bratstvo se sada bori za sv politi~ki opstanak. Prijeti mu potpunmarginalizacija. I ve} se umjesnjega guraju druge islamisti~kgrupe, u prvom redu salafisti~kstranka Al-Nur (Svjetlost) koja objavila svoju „neutralnost“ teku}im konfrontacijama.

Prema prvoj objavi Al-Sisijtranzicijski period do izbora novo parlamenta i novog predsjednika trebao trajati {est mjeseci. Premnovom priop}enju predsjedni{tva devet mjeseci. Mislim da, ukoliko Bratsvo odlu~i na povratak institucionalne tokove i pristuizborima, i ako mu to bud

dozvoljeno, jo{ uvijek moè ra~unati n podr{ku prili~nog dijela elektoratRaspolaè sa brojnim i disciplinirani~lanstvom - kaù od 700.000-800.00~lanova - moè se ponovo popeti na vrh, a

ne sa tako masovnom podr{kom kao n pro{lim parlamentarnim izborima. U prilomu ide i heterogeni karakter sekularnliberalnih snaga. To se vidi i po sastav

prijelazne vlade koja uklju~uje ljevi~arcentriste i desne konzervativce. Izgleda dsu diferencijacije ve} po~ele u okvirim

Nacionalne fronte spasa, najve}e formacikoja se suprotstavljala Mursiju.

Poznato je da je ameri~ki predsjednObama osudio hap{enje Mursija, a isto taki njema~ka kancelarka Angela Merktraìla je njegovo hitno osloba|anje. Za{im je Mursi toliko vaàn? Bili su


PROF. DR. IVAN IVEKOVI

“JedinoAmerikanci

imaju problem stim kako nazvativojni udar u

Egiptu“

Razgovarala: MEDINA D@ANBEGOVI]MUHAMED (Kairo)

ISCRPNA ANALIZA Profesor doktor Ivan Ivekovi}



prijateljstvu i sa Mubarakom, ali pokazujudaleko ve}u zabrinutost zbog islamisti~kiorijentiranog predsjednika? Koliko se moègovoriti o umije{anosti stranih sila uegipatsko pitanje, od svrgavanja Mubarakado danas?

I u slu~aju na{ih sukoba inozemni sufaktori bili umije{ani, ali smo misvojeru~no odradili glavni dio „posla“.Mursi sam po sebi nije vaàn niWashingtonu ni Berlinu, ali im je vaànEgipat, najmnogoljudnija zemlja u regiji saogromnim utjecajem na kretanja uarapskom svijetu. Sa svim proma{ajima

politike zapada prema Iraku, Libiji, Siriji ievo sada prema Turskoj, treba im stabilanEgipat na koji se mogu osloniti.

Osim toga, tu je i Sueski kanal, strate{ka pomorska prometnica koja povezujeEvropu sa Azijom. Tankeri kanalomdnevno prevoze oko milijun barela nafteuglavnom namijenjene evropskim korisni-cima. Cjevovodima poloènim uz kanal se

dnevno pumpa dodatnih 1,1 milijuna barela.Egipatski nemiri sa sigurnosnim

problemima Sinaja su zahvatili i oblastSueza. Najkriti~nije je u samom graduSuezu, gdje su {trajkovi, policijsko-vojnarepresija i odnedavno sukobi mursijevacai antimursijevaca poremetili funkcioni-ranje velike luke, {to je nagnalo vi{einozemnih brodarskih kompanije pre-orijentirati se prema drugim sidri{tima.Amerikanci su uo~i 30. juna objavili kakosu prema egipatskim obalama „za svakislu~aj“ uputili vi{e svojih ratnih brodova.

KRITI^NO U SUEZU Iako je general Abdel Fattah Al-Sisi

najavio „~i{}enje“ Trga Rabiatul Adawiyahu kairskoj ~etvrti Nasr City, koji predstavljanajve}e i ujedno glavno okupljali{teMursijevih pristalica, jo{ ni{ta nijepoduzeo. Da li je rje{enje u razilaènjunaroda poslije ramazana? Kako ocjenjujetenjegove poteze i, ujedno, kakvo je Va{emi{ljenje o njemu?

Ja sam mislio da }e se situacija uvrijeme ramazana smiriti i pogrije{io sam.

Ne znam i nitko ne zna kako }e se stvarirazvijati poslije. îni se da je vojska za sadaodustala od ~i{}enja tog trga u Nasr Citijuod Mursijevih pristalica. Sisi je ~ak na{aoshodnim izjaviti kako su to demonstranti„bra}a“ vojnika.

U ~emu je razlika, a u ~emu opetsli~nost izme|u pobune naroda 25. januara2011. i 30. juna 2013. godine? Kako to iza{to generalu Al-Sisiju trebao je samojedan dan da Vladi izda ~etrdesetosmosatniultimatum kako bi se udovoljilo volji naro-da, a 2011. godine vojsci je trebalo 18 dana

da odgovori?

Generali su 2011. oklijevali, jer su predsobom imali op}enarodnu pobunu u kojojsu sudjelovali svi. Nisu tu masu moglisavladati oru`jem. A 30. juni ove godine jedugo i pa`ljivo pripreman sa vi{em jese~-nom demonizacijom Mursija, Musliman-skog bratstva i njihovih saveznika. To je, uzrastu}u nezaposlenost, nesta{ice i

poskupljenja {to su poga|ali siroma{ne, prekide struje i kontra produktivne potezeMursijeve administracije, bitno utjecalo na

mobilizaciju politi~ke opozicije. Mnogo prije 30. juna vojne su snage u suradnji sa policijom bile raspore|ene po strate{kim punktovima gradova. Mislim da je prvasvrha ultimatuma bila prisiliti Mursija injegove na kapitulaciju, odnosno prisiliti ihda se spuste sa svog umi{ljenog pijedestala„vlasti“ i pristanu biti jednom od desetak

polit~kih grupa pozvanih na „saslu{anje“ .Mursijevci su mislili kako su to samo

prijetnje i nemalo su bili iznena|eni kada sushvatili da su otpisani. Smatrate li da je pokret „Tamarrod“,

kome se pripisuju najve}e zasluge za

organiziranje masovnih protesta {irom

Egipta protiv Mursijevog reìma, bobu~avan i finansiran od strane Zapada? Jli sve po~elo kampanjom od posljedndva-tri mjeseca ili davno prije toga?

Neki od tih mladih ljudi sigurno su bfinansirani od strane nekih zapadnorganizacija civilnoga dru{tva. Ali nsmatram da je to bilo odlu~uju}e.

Da li je mogu}e Egipat graditi kasekularno dru{tvo?

Sjetite je koliko je stolje}a i ratovtrebalo Evropljanima da odvoje vjersko o politi~koga. Na „brdovitom Balkanu“ t proces jo{ traje. A u Egiptu sekularizaci jo{ nije ni po~ela.

Moète li nam ne{to re}i o dana{njeEgiptu u pore|enju sa Egiptom iz vremenkada ste bili ambasador SFR JugoslavijeAko postoje promjene, {ta je dovelo dnjih?

Puno se toga promijenilo i to ne naboljali smo se svi mi tako|er mijenjali, pa i jA za odgovor na Va{e pitanje bi treba

napisati ~itavu knjigu.


EGIPATSKO VRELO LJETO

Turski premijer Erdogan, otkako jeizgubio bliskoga saveznika protiv Sirije,upli}e se u unutarnja pitanja Egipta,stalno kritiziraju}i „demokratska pra-va“. Koliko se naru{eni odnosi izme|udviju dràva mogu ozbiljno odraziti naregion?

Dok su se promjene odvijale u Egiptu,AKP-ova vlada premijera Erdoganasuo~ila se sa protestima na istanbulskomtrgu Taksim i susjednom Gezi parku koji sedo danas nisu smirili. Drugo, zbogpromjena u Egiptu, pat situacije u Siriji idvorskog pu~a u Kataru, koji je bio uskopovezan sa organizacijama Muslimanskogbratstva u Egiptu, Siriji i dìhadisti~kimgrupama {to operiraju u Libiji, ~itav jeneootomanski projekt turske politike uregiji doveden u pitanje. Turska seodjednom na{la izoliranom u regiji.

No, ne vidim kako Erdoganova tvrdnjada je u Egiptu izvr{en vojni udar protivdemokratski izabranog predsjednikapredstavlja „mije{anje u unutra{njestvari“?. Da li ~estitke {to su ih Mansuruuputili vlastodr{ci Saudijske Arabije,Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta,kona~no i novi katarski emir Tamim, svereìmi koji se ne mogu pohvalitidemokratskim kredibilitetom, tako|er

predstavljaju „mije{anje u unutra{njestvari“? Sa ~estitkama je pristiglo i 12 milijarddolara njihove pomo}i, pologa i zajmovaNajve}e odu{evljenje ru{enjem Mursija sume|utim, javno manifestirali Izraelci. @ivjelsu sa opsesijom da sa Hamasom u Gaziislamistima u Siriji, Muslimanskim bratstvomu Egiptu i Hizbulahom u Libanonu ìve u„islamisti~koj opsadi“. Laknulo im je kada jeMursi sru{en. Uputili su Washingtonu javnpoziv da ne zateè sa pruànjem vojnepomo}i Egiptu.

TURSKA I EGIPAT

Ko se, zapravo „miješa uunutrašnje stvari“ Egipta

Turski premijer Erdogan



JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM

PINK PANTERIBALKANSKA

“

DIJAMANTSKA LIGA“

Prošlonedjeljnim bijegom iz švicarskog zatvora Milana Poparića iz Livna nakonkojeg je uslijedila senzacionalna pljačka dragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj krimi

nalac očito učestvovao, ponovo je aktuelizirana priču o “Pink Panterima”,pljačkašima dragulja sa prostora bivše Jugoslavije za kojom traga više od trideset

zemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-ak godina opljačkali nakit vrijedan

preko 300 miliona eura; naša novinarka piše o (bezuspješnim) naporima Interpolada raskrinka, pohapsi i procesuira najorganiziraniju grupu balkanskih razbojnika



Oni su u posljednjih deset godinaoplja~kali preko 200 draguljarni-ca {irom svijeta. Inteligentni su,ne predvidivi, hladnokr vni i br zi.Oni su Pink Panteri, naj poznati ja

planetar na plja~ka{ka sku pina. Koriste

posebne taktike i tehnike, sve su izvedenemunjevito, neke za samo pola minuta.Kradu drsko i nepredvidivo tamo gdje ihniko ne o~ekuje. Otimaju simbole mo}i iuticaja najbogatijih ljudi na svijetu. Ovako

pripadnike najtraènije kriminalne grupeopisuju inspektori Interpola koji im godina-ma poku{avaju u}i u trag.

Prema podacima Interpola, Pink Panterokuplja vi{e stotina ~lanova, svi su sa prostora

biv{e Jugoslavije, uglavnom iz Srbije i CrneGore. Njihov dosada{nji plijen je ve}i od 320miliona eura. Analiziraju}i njihove akcije,istraìtelji su uo~ili da su plja~ke neobi~nodobro isplanirane i da su izvedene sa gotovovojni~kom disciplinom i precizno{}u. Plja~kePantera traju najvi{e do 60 sekundi, nigdje nije

bilo ubijenih i te{ko povrije|enih, {to jedoprinijelo pozitivnom imidù ove grupe. Unjihovoj mreì plja~ka{a je oko 200 ljudi. U

pitanju su “izbru{eni” kradljivci dragulja kojinikoga ne ostavljaju ravnodu{nim.

Zanimljivo je da, prema saznanjimaInterpola, ova banda prvo prona|e kupca zanakit, a tek onda se organizuje grupamomaka sa Balkana koja ima zadatak da gaukrade-dobavi.

U nedjelju (27. 07.) oko podneva, uhotelu Carlton u Cannesu u kojemu seodràvala izlo`ba skupocjenog nakita, uspektakularnoj plja~ki ukraden je nakit uvrijednosti od oko 40 miliona eura. BBC jetri dana kasnije javio da je vrijednostukradenog dragog kamenja pove}ana sautvr|enih 40-ak na vi{e od 100 milionaeura i da je po vrijednost druga u historijiFrancuske.

Nakon {to je pro{le nedjelje stigla vijesto bijegu Bosanca Milana Popari}a iz{vicar skog zatvora, a ~etiri dana kasnije ivijest o velikoj plja~ki dragulja iz luk-

suznog hotela u Cannesu, nije dugo trebaloda se ova dva doga|aja poveù.Popari} je, uz jo{ jednog zatvorenika, iz

}elije u [vicarskoj pobjegao u pro{lu srijedu,~ime je postao tre}i ~lan Pink Pantera koji je[vicarcima zbrisao u posljednjih nekoliko

mjeseci. Bijeg je bio spektakularan. Prilikom{etnje zatvorskim dvori{tem, njegovi su sekompanjoni kombijem zabili i razvalili

za{titnu ogradu, a potom prema zatvorskim~uvarima otvorili paljbu iz automatskogoru`ja. Stvorili su haos u kojem su Popari}ui zatvoreniku Adrianu Albrechtu (52) dodalimerdevine kako bi presko~ili ogradu. Nakontoga je jedno od vozila dignuto u zrak, adrugim su Popari} i njegovi pomaga~i pob-

jegli, i to prema Francuskoj ~ija je granicaudaljena 15-ak kilometara. Bijeg je izveden u

pravom filmskom stilu kao i sve akcije Pink Pantera koje su drske i na prvi pogledsamoubila~ke. Ozlije|enih nije bilo. HotelCarlton je u vlasni{tvu izraelskog milijarderaLeva Levijeva, a davnih je dana u njemu sni-

mano nekoliko scena Hitchcockova legedarnog filma ‘Dr`‘te lopova!’, u kojemu Carry Grant glumio lovca na kradljivce dra

ulja.

CANNES, IZVORI[TE DIJAMANATAKako javljaju francuski mediji, mogu

nost da se banda Pink Panter ponovnaktivirala je uznemiruju}a i sigurnosnslu`be {irom svijeta uzimaju je prili~nozbiljno.

Odmah nakon njegovog bijega iz zatvorInterpol je svim zemljama u Evropi poslaobavijest da je Milan Popari}, koji se terezbog te{kih krivi~nih djela, u bjekstvu. Kakza na{ list tvrdi Himzo Selimovi}, direktDirekcije za koordinaciju policijskih tijeBiH, Interpol je odmah i na{oj zemlji uputovu informaciju. Rije~ je o momku ro|enou Kelnu koji je do svoje trinaeste godinìvio u selu Provo kod Livna. Me|utim, zbovelikog broja razbojni{tava i te{kih plja~kikojima je u~estvovao 2007. godine bio osu|en na devet godina zatvora. Popari} j

prema bazi podataka Interpola, bio ~la bande Pink Panter i aktivan sudionik u nekliko “nezaboravnih” kra|a dijamanatMe|utim, on nije jedini pripadnik Pantekoji ima bh. porijeklo.

Tokom na{eg istraìvanja o ~lanovim

bande Pink Panter saznali smo da najve}a baza podataka o Pink Panterimnalazi u Lyonu, u Francuskoj. U sjedi{Interpola oformljena posebna grupa “PinPanter”, koju ~ine policajci koji jure ovme|unarodne kradljivce dijamanata. Oni sna jednom mjestu objedinili sva saznanja


DIJAMANTSKA DIJASPOR

Nakon {to su sve policije svijeta povjerovale da su“Pink Panteri“ obezglavljeni, plja~kom dijamanta u

Cannesu“

balkanski juveliri“

su ih porazili

Pi{e MIRHA DEDI]

ÎSTAÎ SVJETSKIH DRAGULJARNICA U razbojni~kim pohodima, od Tokija, preko Dubaija i Pariza, do posljednjeg u Cannesu, Pink Panteri su prazni li vitrine najpoznatijih draguljarnica

MilanPopari}



vi{e od trista krivi~nih djela kra|a i kra|a u poku{aju. Oni Pantere tretiraju kaome|unarodni problem. Do sada jeuhap{eno nekoliko desetina njih, me|utim

jo{ uvijek je misterija kako su organizovaniPink Panteri i kako regrutuju ~lanove. Naweb stranici Interpola moè se saznati da

policije iz nekoliko evropskih zemaljaredovno drè sastanke i razmjenjujuinformacije vezane sa Pantere, njihoveotiske prstiju, fotografije i DNK nalaze.Prema informacijama Interpola, policijaMonaka je odigrala klju~nu ulogu u identi-fikaciji ~lanova ove bande i hap{enju neko-liko njenih ~lanova.

Od 1999. godine stotine osumnji~enih je povezano sa vi{e od 340 plja~ki u 35 zemalja.Interpol navodi i nekoliko njihovih spektaku-larnih plja~ki u kojima su kori{tene metode“hrabro i brzo”. Zna se da mnogi ~lanovidolaze sa prostora biv{e Jugoslavije, ali i da“djeluju” u brojnim zemljama i na svim kon-tinentima. Prema saznanjima Interpola, za

upis u Pink Pantere ~eka se red. Naupra`njeno mjesto se javlja po dvjestakandidata. Me|utim, zanimljivo je da nikadaniko nije ocinkao svog kolegu razbojnika.

BRZO, DRSKO, EFIKASNOPrema procjeni evropskih detektiva,

jezgra iz koje je organizacija nastala je izCrne Gore, odnosno pripadnika mafija{kogklana s Cetinja, koji se s vremenom {irio nakriminalce iz Srbije i BiH.

I posljednja plja~ka u Cannesu ima pre- poznatljiv potpis bande Pantera kojaupra`njava efektne, brze i hrabre akcije.

Tako su se 2007. dva ~lana bande zabilaautomobilima kroz izlog prodavaonicedragulja u jednom {oping centru u Dubaiju.Sama plja~ka trajala je dvadesetak sekundi,a banditi su pobjegli s plijenom vrijednim11 miliona eura. Za plja~ku u Dubaijuosumnji~ena je ~etvero~lana grupa u kojoj

su bili Dragan \or|evi} iz Leskovca,Du{ko Poznan iz Biha}a, Milan Ljepoja iMladen Lazarevi} iz Ni{a. Godinu danakasnije dvojica njih su sasvim slu~ajnouhap{eni u Monaku. Prilikom saobra}ajnenesre}e koju su imali, njihove lica sa potjer-nice prepoznao je policajac koji je iza{ao nauvi|aj.

Te iste godine dva ~lana Pink Pantera provalila su u draguljarnicu u Tokiju,

poprskali prodava~ice suzavcem i za manod 30 sekundi pobjegli s plijenom vrijenim 2,1 milion eura. Poslije su zbog

plja~ke uhap{eni R adovan Jelu{i} i R ifHadìahmetovi}, obojica crnogorski dràljani. Jelu{i} je pro{le godine izru~en CrnGori, gdje mu se treba suditi zbog plja~keTokiju, a kada je uhap{en 2010. u Italij

putovao je s falsifikovanom hrvatsko putovnicom. Jo{ jedna ìvopisna plja~k

JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM

Svjetsku “slavu” Pink Panterimadonijela je plja~ka juvelirnice Le Supre – Diamant 2004., u Tokiju. SneànaPanajotovi} iz Ni{a, koja je imala la`ni~e{ki paso{, i britanska dràvljankaDoroty Fasola May bile su izvidnicetokom plja~ke i, nakon {to su im dale sig-nal da je “vazduh ~ist”, u radnju su u{liAleksandar Radulovi}, koji je posjedovao

falsifikovani hrvatski paso{, i \or|ijeRa{ovi}. Ra{ovi} i Panajotovi} suuhap{eni u Beogradu tokom plja~kezlatare Maki . Pred Specijalnim sudomosu|eni su na po sedam godina zatvora.Aleksandar Radulovi} i dvojica njegovihpomaga~a uhap{eni su u Danskoj, u aprilu2005., dok su plja~kali zlataru u centruKopenhagena.

Nakon {to su se Radulovi} i ve}ina nji-hovih sau~esnika na{li iza re{etaka, nascenu stupaju Ni{lija Milan Ljepoja i njego-va grupa. Po~etkom 2006., Ljepoja, Milo{Jovanovi} i Mladen Lazarevi} iz Ni{a, sa

Predragom Lovri}em iz Karlovca i Du{komPoznanom iz Biha}a, plja~kaju zlataru uVaduzu, glavnom gradu Lihten{tajna,odnose plijen u vrijednosti od “nekolikomiliona eura”. U maju te godine lihten{tajn-ska policija hapsi Ljepoju i sprovodi ga uistra`ni zatvor. Ljepoja iste godine bjeì izzatvora i sa svojom grupom u kojoj je Bi{}anin Poznan odlazi u Dubai, gdje

2007. izvode “nezaboravnu” plja~kajuzlatare. Du{ka Poznana je u Monaku pre-poznao policajac tokom uvi|aja nakonsaobra}ajne nezgode. Ro|en je 1977godine u Biha}u. Sa porodicom je iz ovoggrada odselio prije rata i nastanio se uSrbiji. Prema podacima do kojih smo do{liposjeduje bh. dràvljanstvo i njegovo seime i mati~ni broj nalaze u podacimaCIPS-a. Poznan je posjedovao i hrvatskfalsifikovan paso{, i to na ime MarinkoMari}. Interpol ga je traìo godinama, zanjim je bila raspisana crvena potjernicazbog brojnih plja~ki draguljarnica.

KRIMINALNA JUGOSFERA

Bišćanin Duško Poznan slučajnouhapšen u Monaku


UHAP[EN ZBOG POÊTNI^KIH GRE[AKA Pripadnik Pantera Rifat Hadìahmetovi} iz Crne Gore uhap{en je u Tokiju



Pink Pantera dogodila se u decembru 2008.u Parizu. Tamo su ~etiri ~lana bande,maskirani u ène, uletjeli u draguljarnicu

Harry Winston i pobjegli sa oko 100 mil-iona dolara plijena. Kada su 2005. orobilidraguljarnicu u Saint-Tropezu, pobjegli sugliserom. Tako|er su 2008. godine maski-rani razbojnici izbu{ili tunel u Milanu kakobi pokrali izloèni Damiani nakit.Razbojnici su kopali tunel nekoliko nedjelja,i to iz zgrade u susjedstvu koja je bila uizgradnji. Prilikom plja~ke svezali suosoblje plasti~nim kablom i ljepljivomtrakom, a zatim pobjegli sa zlatom, dija-mantima i rubinima vrijednim oko 20 mil-iona dolara.

[ef ove dobro naoruàne bande u neko-liko akcija bio je izvjesni AleksandarNikoli}, ~iji je DNK policija prona{la uDubaiju.

Pro{le godine italijanska policija uRimu uhapsila je Mitra Marjanovi}a (60),

jednog od “mozgova” bande Pink Panter,

koji je s dvojicom saradnika pro{le zimeusred dana oplja~kao dijamante vrijedne1,5 milijun eura iz zlatare Roberto Coin.Italijanska {tampa je tada pisala kako su

plja~ka{i biv{i vojnici iz Srbije i Crne Gorete da policija vjeruje da je plja~ku osmislioMarjanovi}.

Britanski list The Sunday People nakon plja~ke u Canesu je tako|er objavio ~lanaku kojem stoji da ve}ina pripadnika Pantera“vu~e korijene iz stra{nog gra|anskog ratakoji je ozna~io raspad Jugoslavije 1990.godine i da su neki od njih bili pripadnici~ak i Arkanovih Tigrova, k oji su krivi zamasakre u Bosni i Hercegovini“.

Interpol je procjenjivao da organizacijaima nekoliko stotina ~lanova, me|utim, u

posljednje vrijeme preovladava teori prema kojoj ih je oko 60, ali pri plja~kamuvijek sara|uju s lokalnim kriminalcima.

Sami ~elnici Interpola i Europoiznosili su teze o tome ko je sve “vo|aodnosno “mozak” grupe Pink Panter. Taksu pominjana imena Predraga Vujo{evi}(alijas “Marko”) sa Cetinja i PetRadonji}a iz Nik{i}a, dok je jedno vrijemovu “titulu” nosio i Ni{lija Milan Ljepoj

Na prvi pogled bi se moglo re}i da je rijeo grupi koja “sezonski” mijenja {efovkada se neko od njih na|e iza re{etaka.

“Mladi ljudi, takozvani vojnici, koizvr{avaju plja~ke ne znaju {efove. O~esto bivaju samo telefonski obavije{teni ciljevima organizatora. Po pravilu radi se ‘blic-plja~kama’ na osnovu naloga”, objanio je Ewald Ebner, {ef odsjeka za op{kriminal u Kriminalisti~koj slu`bi austr

jske policije, dodaju}i da uhap{eni ~lanone daju nikakve podatke o organizatorim

plja~ki, koji izvi|aju zlatare, iznajmljuj

sobe i preuzimaju plijen.

[EFOVI I IZVR[IOCISmatra se da su Pink Panteri zaprav

samo izvr{ioci naru~enih kra|a kojmotivisani eljom da pobjegnu od siroma{tv

biraju romanti~nu ponudu da ìve kao filmu. Operativni dio posla dakle obavljaBalkanci, ali preprodaja ukradene robe obavlse preko ljudi koji dolaze iz Italije, Holandii Izraela. Pretpostavlja se da Pink Panteri rad

po narud`bi novo pe~enih ruskih oligarha, aldrugih kolekcionara nakita.

Zanimljivo je da do sada ukradedragulji i nakit nikada nisu prona|eni, {uve}ava mitove i legende o ovojh band

Njihovo precizno planiranje akcija je kljuuspjeha. Plan plja~ke Pantera

besprijekoran i gotovo uvijek pobjegn policijskog potjeri, ocjenjuju inspektokoji im poku{avaju u}i u trag.

U posljednjih nekoliko godina plja~kPink Pantera {irom Evrope redale su se kana traci. Policijski inspektori tvrde da pr

padnike bande odlikuje ma{ta i smjelost, da njihove plja~ke pokazuju da imajsmisao za humor, ~ak i improvizacij

Tokom plja~ki bili su razli~ito kostimiranU Japanu su nosili ki{obrane kao ve}instanovnika, u Parizu su imali opremu zgolf kojom su provalili u izlog, u Italiji obla~ili u ènsku odje}u, a u Monaku skladu sa VIP gostima bili besprijekornodjeveni. Nakon akcija bjeàli su na bicilima, mopedima, gliserima i brzim autima

Prema novinskim napisima, i ameri~FBI i hongkon{ka policija bave se “podmatk om Pink Pantera”. Izme|u ostalog navodi da FBI Pink Pantere sumnji~i za seiju plja~ki zlatara u SAD-u, dohongkon{ka policija istraùje prepade n

vi{e tamo{njih trgovaca dijamantima.


DIJAMANTSKA DIJASPOR

META PANTERA SU SVJETSKI BOGATA[IPink Panteri naj~e{}e plja~kaju u mondenskim mjestima poput Cannesa

FILMSKE PLJA^KEBALKANSKE BANDEPolicija tvrdi da su nji hove akcije

vojni~ki organizirane i vo|ene



Brazilom i nekim drugimdijelovima Latinske Amerike {irese protestantske zajednice i drugioblici duhovnosti, opada kat-oli~ki utjecaj. No sada{nji rimski

biskup pokazao je da ga od toga, ili odlegalizacije gay brakova, vi{e brinunepravde u svakodnevnom ìvotu, slabostsiroma{nih i bolesnih i zanemarenih.

ZAHVALNOST PREMA NEBURicardo Izecson dos Santos Leite,

poznatiji pod nadimkom K aká, osoba jekakvu malo ko ne bi poèlio za znanca,

prijatelja, kolegu, supruga, zeta. A on je ivjernik ~ije pona{anje i imid` njegovuCrkvu mogu ~initi ponosnom i bitinavo|eni kao primjer i uzor drugima. Nogometa{

iznimnog talenta, ofenzivac i plejmejker, brz u pokretu, okretan na terenu, vje{t udriblingu, sa odli~nim pregledom situacije,

pravovremenim i preciznim dodavanjima teudarcima goleme snage, pomogao jesvojim klubovima i brazilskoj nacionalnojselekciji u osvajanju najve}ih trofeja. Kaosin profesorice i inìnjera iskoristio jedobar ìvotni standard svoje porodice da uzsportsku karijeru ne zanemari {kolovanje.Bogatstvo u kojem je odrastao i jo{ punove}e koje je stekao svojim igrama, teuspje{ni manekenski nastupi u reklamnimkampanjama, nisu ga ispunili arogancijom inebrigom za druge, kao {to ga povremenagrubost i stres posla kojim se bavi nisugurnuli ni u huliganske ispade ni u divlje“zabavljanje”. Religija mu je

prioritet u ìvotu jo{ od 12.godine, a pogotovo odnesre}e u 18. kad je

plivaju}i ozlijedioki~mu ali se i


PAPIN POSJET BRAZILU

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]Foto: REUTERS

Papa je trijumfalno “odradio” planetarni okup katoličke omladine u Brazilu;dodatno je zaintrigirao medije, ali i zabrinuo neke u Crkvi koji smatraju da je on

autsajder koji je isuviše sklon uzdrmavanju temelja njihove institucije

FRANJOSUPERSTARNeki sada u Franji vide velikog reformatora, ~akrevolucionara, a on sam to zacijelo ne misli biti



oporavio potpunije i lak{e nego sumedicinari predvi|ali, {to je on pripisaoBogu i otad desetinu svih prihoda darujeCrkvi, a humanitarno donira i drugdje, pa ikao najmla|i UN-ov po~asni ambasador u

programima za suzbijanje gladi u svijetu.Vi{egodi{nju zaljubljenost u

tinejd`ersku prijateljicu Caroline pretvorio je u brak kao 23-godi{njak, crkvenimvjen~anjem dan prije Badnjaka. Za njen

album kr{}anske pop muzike napisao je i snjom otpjevao pobo`nu pjesmu (Presente de Deus ). Gospel mu je omiljena glazba,Biblija najdra`a knjiga, blizak jeorganizaciji Atletas de Cristo , golove

proslavlja i nijemim pokazivanjemzahvalnosti prema nebu. Kad je 2007.izabran za najboljeg fudbalera svijeta,


KO SAM JA DA DRUGIMA SUDI



rekao je da mu Bog daruje vi{e nego se ikadusudio moliti. Dvije godine ranije slavio jeosvajanje Kupa konfederacija u majici“Isus vas voli”, a brazilski naslov prvakasvijeta te klupske pobjede Milana u Italiji iEvropi slavio je javnim molitvama inatpisom “Ja pripadam Isusu” na potko-{ulji.

U cijeloj toj idili~noj pri~i iznajmnogoljudnije zemlje s rimokatoli~kom

ve}inom na svijetu postoji samo jedan problem~i} - Kaká nije katolik, nego protestant. Davno su pro{li ratovi me|uzapadnim kr{}anima, uz tek poneki lokalniizuzetak poput Sjeverne Irske, pa ni to ne bi

bio problem osim za najzagriènije bigote,da nema jo{ jedne ~injenice: protestantskose kr{}anstvo munjevitom brzinom isnagom poplave {iri donedavno uvjerljivokatoli~kim Brazilom, a takvih trendova imai drugdje u okolnim zemljama, kao {to su tui primjeri sekularizacije, legalizacije gay

brakova, opadanja crkvenog utjecaja...

Kaká nije jedini protestant me|u istak -nutim dana{njim majstorima naj popu-larnijeg brazilskog sporta, u kojem tazemlja prednja~i planetarno po osvojenim

pokalima a ve} vi{e od pola stolje}a istilom igre, jer me|u reformirane kr{}anespadaju i npr. Alex i Lúcio. Jedan prote-stant, Jo o Fernandes Campos Café Filho,

postao je jo{ 1954. godine predsjednik Brazila, ali u to vrijeme u ukupnomstanovni{tvu te zemlje nije bilo ni pet posto

protestanata, od kojih su neki bili potomcinjema~kih i drugih useljenika, a neki

preobra}eni pod utjecajem ameri~kih,

{kotskih i drugih misionara prez biter ijan-ske, metodisti~ke, baptisti~ke, adventi-sti~ke i ostalih crkava. Popis stanovni{tva2000. godine otkrio je da ih je ve} 15,4%, a2010. i 22,2%, dok nedavno istraìvanje

pokazuje dodatni brzi rast na 25%, a 19% pripada pentekostalnim zajednicama, poznatima po eufori~nosti i transu za jedni-~kih molitvi, ali ~esto i po neprijateljstvu

prema Rimu.

IDEALAN IZBORSve je to kontekst koji su na umu imali

mnogi me|u kardinalima koji su prijenekoliko mjeseci birali novog Papu. Jednaod pobuda za to da prvi put na poloàj“rimskog biskupa” izaberu Ju`noameri-kanca bila je u korektnosti i uvaàvanju

brojnosti latinoameri~kih katolika, ve}enego na bilo kojem drugom kontinentu. Alidruga je pobuda zasigurno bila izabritnutost zbog slabljenja rimokatoli~kogutjecaja u tome dijelu svijeta, uz ja~anje

protestantskih i drugih crkava, nekr{}an-skih zajednica (poput spiritista kojih npr. uBrazilu ima ve} ~etiri miliona), kao iagnosticizma i ateizma. U tim se

razmi{ljanjima kao favorit nametnuo

kardinal Odilo Scherer, nadbiskup SaoPaula, brazilski Nijemac i daljnji ro|ak uglednog pokojnog kardinala AlfredaScherera. Njegov izbor, me|utim, bio jeoteàn snagom talijanskog lobija ukardinalskom konklavu koji je nakon

poljskog i njema~kog pape odlu~no poku{avao tu titulu “vratiti” Talijanima, pri~emu je njihov izabranik bio Angelo Scola.înilo se da bi poprili~no moglo potrajati to

nadmetanje kad se tre}a struja pametnosjetila ju`noameri~kog Talijana, te je takoargentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio

postao do{ao na ~elo cijele Crkve. Njegov je izbor strate{ki mudar zbog

jedne va`ne ~injenice - opadanje utjecajaRima u Latinskoj Americi bilo je uvelike

povezano s o{trim odbijanjem kojim je taCrkva reagirala na Teologiju oslobo|enja,tamo{nji popularni pokret u kojem su imnogi klerici i milioni vjernika vidjeli naduza povezivanje socijalnog osvije{tenja skr{}anskom duhovno{}u, za hrabar otpor

brojnim vojnim i drugim diktaturama u

kojima su ~esto stradavali i sve}enici i

obi~ni vjernici a koje su pod izgovoroo~uvanja stabilnosti ili sprje~avanja {irenkomunizma sluìle interesima pojedinsumnjivih ljudi i korporacija, doma}ih stranih, koje su se grubo bogatile i mimzakona i etike. Kad se ~inilo da Ivan PavII. ima sluha za takve brige i razo~arenjanade, kao i njegov kratkotrajni prethodnIvan Pavle I., pobudilo je to radost zajedni{tvo, pa su ga i u Brazi

odu{evljeno do~ekali 1980. godine. Poljs papa, me|utim, imao je lo{e iskustvo komunizmom u svojoj zemlji, pa nije bsimpatizer socijalisti~ke retorike, te 1984. i 1986. predvodio osude Teologioslobo|enja. Osje}aj iznevjernosti, kako ovih dana podsjetila Ilze Scamparindopisnica brazilske televizije Globo Italije, bio je osjetan pri njegovom drugo

posjetu toj zemlji, deceniju nakon prvogakadgod bi se u tamo{njim TV programimtih dana pojavili izvje{taji o papininastupima ili bi on sam bio gost, gledanotih kanala u tim je minutama drasti~n

opadala.


PAPIN POSJET BRAZILU

Kada je argentinski isusovac za svoje

papinsko ime izabrao Franjo (Francesco,Francisco, Francis...), time je doneklepokazao i interes za misionarski rad iposve}ivanje i dalekim krajevima, kakvimse odlikovao jedan od najpoznatijihisusovaca, Francis Xavier (FranjoKsaverski). No, ovaj papa je pozne dobi,nije veliki putnik, ni osobit poliglot, ne trebaod njega o~ekivati brojne posjetekraljevima i gradovima, a ni uro|enicima ipra{umama. I sam je kao glavni uzoristaknuo jednog drugog Franju, Asi{kog, tj.Ivana iz Assisija, pa tu treba nazrijeti iostale ~etiri poruke njegovog odabira

imena, koje bi i nakon ovoga posjetaBrazilu trebale odrediti njegov rimskipontifikat.

Jedna, ona kojom se svidio mnogima,ali i zasmetao nerijetkima i u kleru, stalno

je isticanje bitnosti solidarnosti sasiroma{nima (“poveri, poveri”, ne prestajegovoriti). Pritom on otvoreno prigovaranekim crkvenim velikodostojnicima vo`njuu skupim limuzinama, dizajnerskupresti`nost odje}e, skupe satove,najmodernije mobitele i ostale ure|aje.Ipak se vjeruje da njegovo zagovaranje“siroma{ne Crkve” ne zna~i potpuno

odbacivanje materijalne imovine jer Crkvabez imetka ne bi ni mogla pomagati

gladnima, besku}nima, bolesnima, nit

nauci, kulturi, {kolovanju...Druga “asi{ka tradicija” je ljubav premasvim bi}ima, “svim stvorenjima Bo`jim”kako je nastupno poru~io, daklenesvo|enje empatije samo na ljude, jer druge vrste osje}aju bol i strah, radost utjehu, nadu i èlju, pa kako je FranjoAsi{ki propovijedao pticama tako i ovaFranjo blagoslov udjeljuje i psima ma~kama. I to ne da bi zabavio javnost.

Tre}a tradicija, koju je i papa Wojtylanagla{avao na me|ureligijskim molitvenimokupima u Assisiju, jeste zbliàvanjeizme|u razli~itih kr{}anskih crkava, ali

razumijevanje s drugim vjerama, i to nesamo “abrahamskim”, pa i s ljudima koji nevjeruju u Boga, ali se trude ìvjeti eti~no na korist i drugima. Ovaj je papa ve} nekeoko sebe skandalizirao kad je rekao daprema spasu idu i pripadnici drugih vjerapa i bezbo`nici.

êtvrta poruka imena koje je odabrao je misti~na zaljubljenost, predanost sudbinkoja mu je propisana. Pokazao je to i uBrazilu, kad nije odbio 40 vrhunskuvje`banih ~uvara i jo{ 15-ak hiljada osobau osiguravanju tih velikih skupova, ali je mirno rekao da zna kako ne}e ìvjeti n

sekundu dulje ali ni kra}e od onoga kolikomu je odredio Bog.

PREDANOST SUDBINI

Ne boji se intriga u Rimu pa mu nibrazilske bande nisu strašne



Crkva ne bi zadràla stabilnost iizdràla razna isku{enja u ova dva milenijada je bila previ{e kolebljiva, ali i da nimalonije oslu{kivala o~ekivanja. Tako bi i sadanerealno bilo od nje o~ekivati da se pokajezbog pregrubog odbacivanja Teologijeoslobo|enja, ali i da iz toga ne izvu~e neke

pouke za ubudu}e. U tome je smislu papaFranjo idealan izbor, jer on s jedne stranenije pripadao toj “isuvi{e ljevi~arskoj”struji u latinskoameri~kim zajednicama,kao {to to nije najvjerovatnije nijedan odsada{njih kardinala, koje su sve imenovali

prethodna dvojica papa, ali s druge strane ikao nadbiskup Buenos Airesa i sada kao

papa, Bergoglio je vlastitim primjerom pokazivao skromnost, materijalnunezahtjevnost, brigu za siroma{ne, ne baha-tost i jednostavnost u susretima s “obi~nimljudima”, pa ga se ne povezuje ni s onim

pojedincima koji su svoje crkvene tituleunov~ili i koji preferiraju druènje s

mo}nima i imu}nima.U tome treba traìti razlog ~injenice da je prvo Franjino inostrano putovanje nakonizbora za papu - dolazak na (vi{ednevni)Svjetski dan mladih u Rio de Janeiro, biotoliko trijumfalan, sa tri miliona vjernika nasve~anoj misi, s jednakim odu{evljenjem

prisutnih i kad im se obra}ao na jezikudoma}ina, portugalskom, i na jeziku svojezemlje, {panjolskom, i na jeziku rimskog

biskupa, talijanskom. Izazvao je nelagoduzaduènih za svoje osiguranje kad jeumjesto u vozilu s posebnom izolacijom odmogu}eg atentata odlu~io provozati se kroz

neke od najopasnijih sirotinjskih kvartova,

favela, u Fiatu Punto , sa otvorenim bo~nimstranama prozirnog dodatno povi{enogkrova.

^VRSTO NA TLU Ni{ta mu se nije opasno dogodilo ni kad

je zastajkivao da bi se dodatno posvetiorazgovoru i molitvama s okupljenima, osim{to je time uve}avao njihovu zahvalnost i

po{tovanje prema sebi, ali i instituciji koju predstavlja. Na{ao je vremena i zavolontere, me|u kojima su 52.000 biloBrazilci a 8.000 stranci, kao {to su doma}ini

bili ve}ina na cijeloj toj manifestaciji, ali iuz sudjelovanje velikog broja hodo~asnikaiz vi{e od stotinu zemlja, uklju~uju}i i sveevropske zemlje, s posebno velikimgrupama iz SAD-a i Italije (po 7.000mladih). Niz organiziranih doga|aja i

popratna potro{nja donijeli su brazilskojekonomiji posrednu korist od, kako se

procjenjuje, ~ak 1,2 milijarde dolara.

Svjetski mediji, sve vi{e nau~eni na potrebu brzih i saìmaju}ih prikaza svega o~emu se govori, najprije su se sna{li tako dasu izvijestili kako se papa Franjo “pokazao uBrazilu ve}om zvijezdom i od MickaJaggera”. A glavne su naslovi stigli kad seaktualni nasljednik svetog Petra ve} vra}ao uVatikan, te u avionu porazgovarao snovinarima o temama koje su ih zanimale - okorupciji u Crkvi, o glasinama da }e ukinutiVatikansku banku, o gay lobiju u rimskojKuriji... Za vatikansku je banku rekao da sesa savjetnicima i stru~njacima konzultirakako najbolje sprije~iti budu}e pranje novca,

pronevjere i sli~na nedjela kakva su nedavno

u njoj otkrivena. Na{alio se da nijednokardinalu nije jo{ u li~nim dokumentimvidio da pi{e “homoseksualac”, ali i rekao d~ini se, postoje i tu razne interesne grupelobiji, od gay do masonskih povezivanjPritom nije zvu~ao kao neki srednjovjekovmra~njak, “lovac na vje{tice” ni teoreti~zavjere, uvjeren da je samo on u pravu a sostali sumnjivi, nego kao ~ovjek “koji ~vrsstoji na tlu”, svjestan da se u raznikontekstima pojedinci ~esto potajn

povezuju da bi ostvarili poneki dobitak karijeri ili ìvotu. Brazil je jedna od zemalkoje su odignorirale crkvene prigovore krenule u legalizaciju gay partnerstava

brakova, i smatralo se da }e se Bergogliooko toga uzrujavati. On je me|utim upitao “ko sam ja da drugima sudim”, isti~u}i dsama ~injenica ne~ije spolne orijentacije nigrijeh, s time da se i od takvih sve}eniko~ekuje ìvot u celibatu. Zatraìo je i ve}ulogu èna, i u Crkvi, s time da ipak ne

postati sve}enice. Neki sada u Franji vide velikoreformatora, ~ak revolucionara, a on sam zacijelo ne misli biti. Drugi odmahujrukom, uvjereni da on zapravo ni{ta nimalo niti moè niti namjerava bitn

promijeniti, ali i takvi se vjerovatno varajDolazi jesen, vrijeme za njegove ujednodlu~ne i oprezne kadrovske organizacijske odluke. Njegov vedri likotvoren pogled mnoge dovodi u zabludu nkoju upozoravaju rije~i francuskoimpresionisti~kog slikara R enoira: “Kad ~ovjek smije{i, ljudi ga ne shva}aj

ozbiljno.” 1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

KO SAM JA DA DRUGIMA SUDI

MISA U RIJUNiko ne zna koliko je ta~no ljudi slu{alopropovijed pape Franje na Kopakabani



Pro{le su 43 godine otkako jeSlovenija bila ko{arka{ki centar svijeta, a reprezentacija Jugosla-vije osvojila Svjetsko prvenstvo uko{arci. Posljednjih nekoliko

mjeseci Ljubljana se intenzivno priprema

za po~etak jo{ jednog velikog ko{arka{kog

natjecanja - ovog puta u pitanju jeEvropsko prvenstvo koje }e se odràti od 4.do 22. septembra, a u~estvovat }e 24zemlje. To {to je u pitanju Evropsko, a neSvjetsko prvenstvo, ne zna~i da }emo ove

jeseni gledati ni{ta manje kvalitetnuko{arku, kaè Ivo Daneu, ambasador “EuroBasketa 2013”, legenda jugosloven-ske i slovena~ke ko{arke, koji je te davne1970. sa reprezentacijom SFRJ osvojio

zlatnu medalju. „Naprotiv“, kaè Daneu,

„evropska prvenstva ponekad znaju bikvalitetnija od svjetskih, ili Olimpijskigara...“

BEZ „MU]KI“ NA @RIJEBANJUMnogo toga se u protekle ~etiri deceni

promijenilo u samom sistemu i na~inigranja ko{arke u svijetu. [to se ti~ljubitelja ovog sporta sa prostora bivJugoslavije, najve}a i najuo~ljivi

promjena u odnosu na 1970. je svakako


SPORT

Pi{e: MAJA RADEVI]

Legenda jugoslovenske i evropske košarke, ambasador FIBA-e na predstojećem„EuroBasketu 2013“, Slovenac IVO DANEU za „SB“ govori o predstojećemEvropskom prvenstvu u košarci, čiji će domaćin biti Slovenija u septembru,komentira kakve su šanse reprezentacija šest ex-YU republika i prisjeća se

„zlatnih vremena“ naše košarke...

CRNA GORA I SRBIJA IMAJUNAJVEĆE ŠANSE; BOSANCI I

HRVATI BI MOGLI IZNENADITI...

KO[ARKA[, TRENER, AMBASADOR SVOGSPORTA Ivo Daneu jedan je od 50najve}ih igra~a svih vremen



{to }e se umjesto jedne, zajedni~kereprezentacije, na predstoje}em EP-utakmi~iti {est zemalja, kaè Ivo Daneu.

“Nekako se i dan-danas te{ko naviknutina tu ~injenicu — i nama, koji smo nekadaaktivno u~estvovali u razvoju ko{arke, igledaocima koji su nas bodrili iz utakmiceu utakmicu… Devedesetih godina, kada seJugoslavija po~ela raspadati, mislio sam da}e i kvalitet ko{arke na ovim prostorimajako pasti. Ali, eto, ove godine imamo {est

ekipa na Evropskom prvenstvu i to je

odli~na stvar. Hrvati su zajedno saSlovenijom u skupini C u Celju, a uJesenicama su Litva, Latvija, Srbija, CrnaGora, Makedonija i Bosna i Hercegovina.Takav je bio `rijeb, nije bilo nikakvemu}ke”, kroz smijeh kaè Daneu.

Me|u biv{im jugoslovenskim re pu bli-kama Daneu najve}e {anse na ovomEvropskom prvenstvu daje Crnoj Gori iSrbiji.

“Crna Gora }e svakako biti vrlo jaka,

imaju veoma dobru ekipu, sa centrima

Nikolom Pekovi}em i Nikolom Vu~ev}em, koji igraju u NBA ligi, i vjerujem dsigurno prolaze kroz prve dvije faztakmi~enja. Srbija, tako|er, uprkos tom{to njihov selektora Du{an Ivkovi} immnogo problema sa sastavljanjem ekipe;o

su uvijek jaki. Prije dvije godine Makedonija je iznenadila… Moram prznati da od svih ex-Yreprezentacijanajslabije poznajereprezentaciju Bosne i Hercegovine, ali on{to je u ovom trenutku izvjesno jeste da }imati vrlo teàk zadatak jer su u veomjakoj grupi. Hrvatska bi tako|er mogiznenaditi…”

O reprezentaciji doma}ina Evropsko prvenstva Daneu kaè: “Najvi{e se pla{iza Sloveniju. [to se ti~e same organizaciprvenstva, pripreme idu veoma dobro

siguran sam da }e organizacija bibesprijekorna, ali ekipa… Ve} smo ostabez jednog sjajnog igra~a, Bene Udrihkoji se povrijedio, morao je na operacijusada mora dva mjeseca da miruje. Nznamo jo{ ni ho}e li se odazvati ErazeLorbek… Upitno je i ho}e li u Slovenzaigrati neki od najve}ih evropskko{arka{a dana{njice, Dirk Nowitzki zNjema~ku, kao i bra}a Gasol za [panjosku. Ipak, ne sumnjam da }e to biti izuzetnkvalitetno takmi~enje.”

Za reprezentaciju SFRJ Ivo Daneodigrao je od 1956. do 1970. godine 20

utakmica. Pored zlata na Svjetsko


IVO DANEU, AMBASADOR “EUROBASKETA 2013

ZLATNO DOBA JUGOSLOVENSKEKO[ARKEIvo Daneu sa peharima sa SP-a 1970. (lijevosa Radivojem Kora}em (gore)



prvenstvu 1970., jedna od najtrofejnijih ekipa jugoslovenskog sporta osvojila je i srebro naOlimpijadi u Meksiku 1968., bili su tako|er vice{ampioni na svjetskim prvenstvima1963. i 1967., a na evropskim 1961., 1965. i1969. godine. Daneu je 1967. u Jugoslaviji

progla{en Sportistom godine . Nakon {to je prestao aktivno igrati, trenirao je ljubljanskuOlimpiju (1970-1971) i Rudar Trbovlje (1976). Godine 1991. FIBA ga je uvrstila nalistu 50 najve}ih ko{arka{a svijeta, a 2007.

postao je i ~lan FIBA-ine Dvorane slavnih.Interesantno je da je Daneu jedan od

rijetkih profesionalnih igra~a koji je sve

vrijeme svoje karijere imao „stalan posao“u preduze}u. âk i u vrijeme dok seodràvalo Svjetsko prvenstvo 1970., Daneu

je bio zaposlen na Zagreba~kom velesajmu.„Ako neko u NBA-u uzima dva miliona

dolara godi{nje kao, recimo, na{ Lorbek,onda se mora podrediti tom klubu i njegovim~elnicima i to je sasvim logi~no. Zbog toganikada nisam to èlio, bez obzira na novac iponude da igram u inostranstvu. Nisam èlioda mi neko diktira kako moram igrati, pa ~akmo`da i namjerno izgubiti neku utakmicu…Htio sam da budem samostalan, zato sam sei zaposlio”, obja{njava Ivo Daneu i prisje}a

se svojih prvih nastupa za reprezentaciju:“Upisao sam Fakultet za sport, a po{t

sam ve} tada po~eo igrati za reprezentacijtrebali smo i}i tri sedmice na neke pripremu Poljsku. Nije dolazilo u obzir da se tolikdugo izostaje sa nastave i moji profesori nfakultetu su mi onda rekli da odlu~im: ili }igrati ko{arku, ili nastaviti da studiramOdlu~io sam se za ko{arku. U vojsku saoti{ao 1962. i poslije vojske sam szaposlio na Zagreba~kom velesajmu. Tamsam radio sedam godina, od 1963. do 197Moji saigra~i su trenirali prijepodne, a sam, zbog posla, radio samo ve~erntreninge. Ali, imao sam neku prirodnkondiciju. Recimo, uvijek sam bolje igraako dan prije utakmice ne treniram, zrazliku od ve}ine ostalih igra~a.”

NI[TA BEZ DVOMETRA[A Nakon sedam godina, Daneu je odlu~

dati otkaz na Velesajmu jer se, kako ka`

nije ba{ najbolje slagao sa direktorom. “NVelesajam su obavezno dolazili najveprivrednici i vode}i politi~ari iz svrepublika SFRJ. Scena je bila svake godinista: Josip Broz Tito se vozi u onim svojimelektri~nim kolicima, a mi za njim tr~imod paviljona, do paviljona… Uglavnomkad mi je prekipjelo dao sam otkaz zaposlio se u IMV-u.”

Nekada si mogao izgubiti samo jednutakmicu i biti prvak, a sada{nji sistem ne dozvoljava, kaè na{ sagovorniKo{arka se igra druga~ije, od igra~a, alitrenera se traè drugi kvaliteti…

“Prije nekoliko godina prvi put sagledao snimak na{e finalne utakmice protAmerikanaca sa SP-a 1970. i smijao sam od srca, sve je tu gledano sa ove vremenskdistance smije{no, od toga kakvi su nam bidresovi, pa do na~ina na koji su se igrakretali po terenu…”, pri~a Ivo Dane“Ko{arka je sada puno druga~ija, modernijkao i sve drugo uostalom, ne samo u sportRecimo, igra~i su sada mnogo vi{i. U modoba, kada sam po~eo igrati za reprezentacij1956. godine centar je bio jedan HrvaMileti}, koji je bio visok 189 cm. Sadbekove igraju dvometra{i, sve su vi{i, ja~brì ali zbog toga imaju i vi{e gre{aka.”


SPORT

Na pitanje ko je najbolji ko{arka{ ikada saprostora biv{e Jugoslavije, Ivo Daneu bezdileme odgovara: „Kre{imir ]osi}!. On je sveznao. Mogao je igrati beka, sjajno je vodioloptu, znao je preko drugog igra~a da dodaloptu centru, dok smo svi mi ostali to nekakopoku{avali da ’provu~emo’ okolo... Naàlost,

Kre{o nije bio ba{ fizi~ki toliko spreman, aliniko nije mogao do}i u onaj krug tri, ~etirimetra oko ko{a kad je on igrao. Ma, sve su tobili dobri momci, funkcionisali smo zajednokao jedna mala porodica. A u kolektivnomsportu, ako nema tog drugarstva, onda nemani rezultata, ni uspjeha. Nikad nismo bililjubomorni ako bi neko dao ko{ vi{e, nijepostojala ta vrsta takmi~enja izme|u nas. Tu

je najve}a uloga trenera.“O aktuelnom selektoru reprezentacije

Slovenije, Boìdaru Maljkovi}u, Daneukaè: „Njega su angaòvali zbog toga {tonijedan Slovenac nije imao autoritet me|u

igra~ima. Iskreno, to je ne{to {to ba{ nemogu shvatiti. U vrijeme dok sam jaaktivno igrao, trenera se moralo po{tovatimaksimalno. Naravno, bilo je uvijek malihtrzavica i mi igra~i smo se ponekaddogovarali izme|u sebe na terenu, aliznalo se ko ima posljednju rije~.“

NAJVE]I SVIH VREMENA

„Krešo Ćosić je bio najveći igračikada rođen na ovim prostorima“

40

KO[ARKA[KA REPREZENTACIJA SFRJ 1967.Rajkovi}, Cvetkovi}, @orga, Skansi, Marojevi}, [olman, ]osi}, Ra`natovi}, ermak, Daneu,Ple}a{ i Kora}

SAIGRA^ IZ “OLIMPIJE”Ivo Daneu posmatra akciju Boruta Basina

Kre{imir ]osi}


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 41/681.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Bh. košarkaške zvijezde EMIR MUTAPČIĆ i NIHAD ÐEDOVIĆ od naredne ćesezone surađivati u minhenskom BAYERNU; SB piše o novom bavarskom sport-skom projektu, košarkaškom klubu koji želi poći stopama „starijeg nogometnog

brata“ i u narednim sezonama postati evropskim košarkaškim prvakom

BALKANSKIBAYERN MÜNCHENSvetislav Pe{i}, Emir Mutap~i} i Nihad \edovi} grade

ko{arka{kog bavarskog giganta, budu}eg prvaka Evrope

VELIKA BAVARSKA PRI^



Pri~a je ista kao i u nogometu.Konkurencija jadikuje i boji se da}e liga postati igra jednogvelikana sa „malim“ klubovima.Berlin i Hamburg od ovoga ljeta

vi{e nisu sredi{ta njema~ke ko{arke. To je

postala bavarska prijestolnica München.Recept je isti kao i u nogometu, vrhunskitrener, pametno uloèn novac (koji u ovomklubu nikada nije bio problem) i kupovinasvega {to vrijedi u njema~koj ligi. Bayern jenajve}i njema~ki nogometni klub, mnogi }ere}i i najve}i na svijetu. Sada to isto èli

postati i manji brat, koji je 1989. godineispao iz Bundeslige i u nju se vratio tek

prije dvije godine. A temelj tog novogko{arka{kog giganta ~ine od ove sezonedva Bosanca i dva Srbijanca. Tim sa klupe

predvodi Svetislav Pe{i}, njegov pomo}nik je Emir Mutap~i}. Na terenu }e sedokazivati Nihad \edovi} a klupsku

politiku transferiranja igra~a vodi sportskidirektor, sin Svetislava Pe{i}a, Marko,ro|en u Sarajevu.

MUKI I KARISve je po~elo prije dvije godine kada je

Ulie Hoeness, predsjednik Bayerna , naSkup{tini kluba traìo da se 200 hiljada~lanova izjasni èli li profesionalniko{arka{ki klub. Sedamdeset procenata~lanova se izjasnilo za to i krenulo se uakciju. Ko{arka{ki klub jo{ uvijek nema

teìnu kakva je ona nogometnog, no radi seubrzano na tome. Budèt za ovu sezonu jesedam miliona eura i u klubu se nadaju da}e to biti prvi, ali krupan korak kaevropskom vrhu. „Na{ zadatak je da, prijesvega, nagovijestimo da Bayern moè dabude cijenjena marka i u ko{arci. Radujenas lijepa atmosfera u klubu i nevjerovatanodziv navija~a koji uvijek do vrha popunedvoranu koja ima 7.000 mjesta. U~etvrtfinalu doma}e lige i u polufinalu sBambergom prosje~no je me~eve gledalo1,75 miliona televizijskih gledalaca, {to jerekord u Njema~koj“, pri~ao je Pe{i}.

Svetislav Pe{i} je u respektabilna osoba usvijetu ko{arke, no u Njema~koj uìvaogroman ugled. Stru~njak koji je, saMutap~i}em, stvorio berlinsku Albu , u ruke

je dobio ko{arka{ku sekciju vjerovatnonajve}eg kluba na svijetu. Zadatak je jasan- od ko{arka{a u Evropi stvoriti isto ono {tou FC Bayern zna~i u svijetu nogometa.Klub nije do sada imao zna~ajnijeg uspjeha,osvojili su tek dva naslova prvaka

Njema~ke, ali tako davno, daleke 1954. i1955. godine, da se toga gotovo niko vi{e ine sje}a. A kada su bavarski nogometa{izapo~eli pohod koji je kulminiraoovogodi{njim osvajanjem Lige prvaka , u

klubu je odlu~eno da i ko{arka{i trebajuuraditi isto za koju godinu. Kratko, za

podsje}anje, kakvu karijeru iza sebe imaKari Pe{i}. Po~eo je kao igra~ u Pirotu,nastavio u Partizanu i Bosni. Sa Bosnom jeosvojio prvenstvo i Kup Jugoslavije 1978.

godine a zatim i Kup evropskih prvakagodinu dana kasnije. Trenersku karijeruzapo~eo je u Bosni 1982. godine i tu ostao

naredne ~etiri sezone. Kada je Njema~ka pitanju, {est godina je bio selektoreprezentacije s kojom je 1993. godin

postao prvak Evrope. Od 1993. pa do 200 bio je {ef stru~nog stoèra berlinske Albekojom je 1995. osvojio Kup Radivoj

Kora}a i ~etiri uzastopne titule prvak Njema~ke. U Berlinu je nastavljendugogodi{nja suradnja sa Mutap~i}emveza koja se nije prekidala ~ak i kada su

putevi razdvajali, Pe{i}a u [paniju Srbiju, a Mutap~i}a u Poljsku. „To je ìvi meni je ~ast {to sam svih ovih godina imapriliku ìvjeti i raditi sa stru~njakom, aliosobom kakva je Svetislav“, kaè za SMutap~i}. „Zajedno smo gradili berlinskAlbu i kada smo oti{li na razli~ite stranostali smo u kontaktu. Prije nego {to preuzeo Bayern zvao me je i traìo da masistiram. Bio sam slobodan i rado saprihvatio ponovo raditi sa njim. Ovo veliki klub, veliki projekat i èlio sam bidio toga. Imamo istu ko{arka{ku filozofijsli~no razmi{ljamo i nadam se da }emuspjeti.“

FAN SCHWEINSTEIGERPro{le sezone Bayern je izgubio

polufinalu doigravanja za prvak Njema~ke. Nakon te utakmice najavili kako }e za narednu sezonu osvjeìti timkorigirati ga na nekim pozicijama nkojima do tada nisu imali kvaliteta rje{enj

Mjesec-dva prije po~etka prvenstv


KO[ARKA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

MUKI I KARI:Mutapčić i Pešić su vezanidecenijama; od sarajevskeBosne preko berlinskeAlbe, pa sve do danaskada su šefovi struke

minhenskog Bayerna

EMIR MUTAPÎ]Velika je ~ast i izazov u karijeribiti dio minhenskog kluba



korekcije su napravljene, ali tako da ekipaizgleda potpuno druga~ije u odnosu na

pro{lu sezonu. Jednostavno, uradili su istoono {to nogometni klub radi - klju~nimrivalima iz Bundeslige oteli su najva`nijeigra~e. Iz berlinske Albe , osvaja~a kupa,dovedeni su Heiko Schaffartzik i Nihad\edovi}. Na tome se nije stalo pa jeangaìran i Antona Gavel iz Bamberga ,najtraèniji igra~ Bundeslige . Pored njih,Bayernov dres u novoj }e sezoni nositi iJohn Bryant, MVP igra~ BBL-a u

posljednje dvije sezone, zatim LuccaStaiger, Yassin Idbihi te Bryce Taylor. U

Bayern iz Ukrajine stiè i AmerikanacMalcolm Delaney. Nama je, ipak,najzanimljivije to {to su Pe{i} i Mutap~i}insistirali na dolasku Nihada \edovi}a,reprezentativca BiH iza kojeg je dobrasezona u berlinskoj Albi . Vratio se,zapravo, ku}i jer je u ovom gradu ìviosedam godina, od 1990. godine, kada jenjegova porodica tu preselila iz BiH.“Bayern je veliki klub s velikim

ambicijama i drago mi je {to }u tre}sezonu zaredom imati priliku da igraEuroligu. Posebno se radujem saradnji Pe{i}em i Mutap~i}em i nadam se da }opravdati o~ekivanja”, rekao je \edovnakon {to je potpisao jednogodi{nji ugovoMutap~i} kaè da su \edovi}a dugskautirali, no da su im njegovi kvaliteti bi

poznati jo{ iz vremena kada je igrao sarajevskoj Bosni.

„Ima svoje ko{arka{ko ime u Evropsnagu i iskustvo iako je jo{ uvijek mlad

poja{njava Mutap~i}. „Ima sve {to namtreba, zna jezik, ima iskustvo Euroligmomak je koji moè jo{ puno napredovatiu isto vrijeme moè biti oslonac ekipMislim da je i za njega dobro {to je do{akod nas. Mi smo dobili igra~a koji nam rje{enje na vi{e pozicija, a on opet prilikda napreduje sa ovim stru~nim {tabomBayern ima velike ambicije da nakonogometa klub ostavi dubok trag i ko{arci. Novac u Münchenu nije nikad

problem. „Ta~no je da novac nije problemali za razliku od drugih klubova, Bayenema mecenu ili vlasnika koji bjesomu~nulaè. Ovdje je svaki euro zara|en“, ka`Mutap~i}. „Pametno se radi, investirdovode se veliki sponzori, klub zara|uje dmarketinga i ovo je jedno superuspje{npreduze}e. No, ni{ta od toga nije stvorenpreko no}i, ovdje nije do{ao neAbramovi~ sa milijardama. Radi neumorno i zato i Bayern jeste takav.“

Pe{i} i Mutap~i} imaju beskrajn podr{ku Ulija Hoenessa, predsjednikkluba. Nije tako ~esto u ko{arka{kim kolik

u nogometnim prostorijama, no stalno je kontaktu sa na{im stru~njakom. „Sjaja~ovjek, pravi predsjednik“, kaè Mutap~i„Ima viziju, sposoban je, svjestan je da smmlad klub ali zna {ta èli. I nije od onih koho}e sve preko no}i. Svjestan je da je ovproces koji }e potrajati, ali je isto taksiguran da }emo sve ovo izgurati onakkako smo zamislili.“

Jedna od najzanimljiviih pri~a kada je pitanju ko{arka{ki klub jeste ona da najvatreniji navija~ ovog tima BastiaSchweinsteiger, jedan od najboljih igra~nogometne sekcije. „Dolazi i na me~eve

na treninge kad ima vremena. Kad ho}malo da igra s nama, obi~no se pojavi dresu zvijezde Miami Heata LeBronJamesa i s la`nim tetovaàma na ruci, komogu da se kupe i samo se navuku prekkoè, da bi izgledao opasnije“, ispri~ao nedavno Pe{i}. „Posljednjih godina, pzavr{etku fudbalske sezone, odlazio je nfinale NBA po{to je navija~ MiamijZimus je traìo da mu nabavim dres MarkJari}a pa sam morao da zovem Markovooca Sre}ka da mi po{alje jedan. Ofudbalera, poslije njega na na{e me~evdolaze naj~e{}e Robben i sportski direktSammer.“

4

VELIKA BAVARSKA PRI^

Nije mnogo igra~a iz Bosne iHercegovine u svojoj karijeri nosilo dresminhenskog Bayerna, no oni koji jesu uovom su klubu osvajali naslove prvaka iostavili dubok trag. Radmilo Mihajlovi},Hasan Salihamdiì} i Zvjezdan Misimovi}bili su igra~i bavarskog velikana. No, jednombiv{em bh. nogometa{u, koji nikada nije

imao priliku zaigrati za tim iz Münchena, auvijek je isticao kako je to najve}i klub nasvijetu, nedavno je ukazana posebna ~ast.Naime, Envera Mari}a, dugogodi{nji trenergolmana berlinske Herthe , pozvao je ToniTapalovi}, aktuelni trener vratara, dasavjetima pomogne usavr{avanje ManuelaNeuera, po mnogima trenutno najboljeggolmana svijeta. Mari} je desetak danaNeueru prenosio tajne posla koji jeusavr{avao godinama. „To je veli~inaBayerna “, kaè Emir Mutap~i}. „Klub kojiima vrhunske uslove, koji moèangaìrati koga ho}e u svijetu nogometa,

ne bjeì od toga da nekoga zamoli zapomo}, za savjet. Mara uìva ogromanugled u Njema~koj, jedan je odnajcjenjenijih stru~njaka u ovoj zemlji itrebamo biti ponosni {to Bayern u njemuvidi ~ovjeka koji svojim znanjem iiskustvom moè pomo}i njegovimigra~ima da budu jo{ bolji.“

LETE]I MOSTARAC

Marić Neueru pokazao„kako se to radi“


NIHAD \EDOVI]Nakon djetinjstva u Munchenu, petnaestak godina kasnije vratio se u Bavarsku

Enver Mari}



Kolega Emir Imamovi} o Nadi\urevskoj je jednom napisao:„Ona, zapravo, na sceni i pred kamerama i nije bila Nada \urevska, nego sve one ène od

Varje do Safe; ène koje nije glumila nego bila - one. A to je vrhunac glume: da se ne vidi!“ Nadu \urevsku te{ko je nagovoritida da izjavu za novine, a kamoli intervju. Anije joj lako ovih dana ni hodatisarajevskim ulicama: stigla je dijaspora isvakih nekoliko metara je zaustavljaju,traè autogram, èle da se slikaju s njom...Sva ta „drama“ u potpunoj je suprotnosti sakarakterom ène koja }e zbog psa na samrtikojeg mora njegovati odbiti glavnu ulogu ufilmu. Ali, to je Nada \urevska...

DVA LICA MOSTARA Povod za ovaj razgovor je Zlatnaarena koju ste dobili na upravo zavr{enom60. filmskom festivalu u Puli, za glavnuènsku ulogu u filmu Obrana i za{tita BobeJel~i}a. Nije vam to prva glavna uloga ufilmu, a nije ni prva Zlatna arena... OJel~i}evom filmu se posljednjih nekolikomjeseci mnogo govorilo u regiji, i {ire - odMostara do Berlina... Kakvo je biloiskustvo raditi ovaj film?

Sve je bilo nekako „dramati~no“, po~evod samog odabira glumaca. To je Bobin

prvi film i veoma ozbiljno je pristupio

svemu tome. Do{ao je u Sarajevo, donio mi

scenarij i rekao da ja nisam jedina glumicau opciji za tu ulogu, ima ih jo{ dosta...Odmah sam nekako pomislila da nemam

previ{e {anse, uzela sam scenarij i nisam ga~ak ni pro~itala, jer nisam htjela da àlim zaulogom koju ne}u dobiti. Tako je pro{lonekoliko mjeseci, onda je Bobo zvao dado|em na probno snimanje, a meni je to„smrt“. Ne volim probna snimanja, to me

potpuno izbaci iz ravnoteè, tako da sam

mu rekla da ne}u do}i. Osim toga, u tovrijeme imala sam psa koji je ve} bio jakostar i nepokretan, brinula sam o njemu inisam ga èljela ostaviti, a nisam imalasnage da se odlu~im da ga eutanaziram. I

pro{la je jo{ godina dana prije nego {to samse ponovo ~ula sa Bobom. Na kraju, kada jemoj pas uginuo, odlu~ila sam da kona~no

prihvatim ulogu. Mislim da je na Bobinuodluku da dobijem tu ulogu puno uticaoBogdan Dikli}. Mi smo stari prijatelji,nismo se vidjeli skoro 20 godina, a negdjetamo 1979. smo zajedno radili Bife Titanik ,

to je bio prvi film Emira KusturiceUglavnom, snimanje Obrane i za{tite

proteklo u izvanrednoj atmosferi, svakuloga, pa i ona najmanja, bila je zaista ddetalja razra|ena i Bobo je jako studioznradio na cijelom tom projektu, puno razmi{ljao o svemu. On je ina~e reditekoji ima neki apsolutni sluh, ako se takmoè re}i. Zaista je sjajan.

Lik Milene koji igrate u filmu uklapse u neku tipi~nu sliku balkanske èneprili~no u sjeni mu{karca, uvijek nastoji dsmiri situaciju, da svi budu zadovoljnsvoje potrebe stavlja u drugi plan... Je li tna neki na~in karakteristi~no i za ve}inènskih uloga pisanih za film na oviprostorima?

Ne samo za film, nego i za pozori{tkada je rije~ o doma}im dramskiautorima. Na Balkanu se èna nekakuvijek realizuje kroz svog mu{karca. Kadsam igrala Hasanaginicu , nije mi palo n

pamet da pitam kako se ona zapravo zovTa èna je prosto - Hasanaginica i to je njeidentitet. @ene na Balkanu, u Bosni, nose sobom tu jednu anti~ku dramaturgiju. Jedakriti~ar je napisao da sam u Obrani i za{todigrala „bosansku Antigonu“. Milena èna koja je skoro nevidljiva, aistovremeno jako prisutna. Ona je ~uvognji{ta, pokreta~ ìvota, hrabra, neustra{va èna, koja ima visoke moralne kriterij

Njoj je obraz iznad svega.

U Mostaru ste pred sami po~etak rasnimali TV seriju Aleksa [anti}. Ovog pu

radili ste film koji, iako je prvenstven


NA[A NADA

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

MARIO ILIÎ]

Bosanskohercegovačka glumica NADA ÐUREVSKA (61) nagrađena je na upravo

završenom 60. filmskom festivalu u Puli „Zlatnom arenom“ za glavnu žensku uloguu filmu „Obrana i zaštita“ BOBE JELČIĆA; u otvorenom intervjuu za „SB“ Ðurevskgovori o filmu i bh. teatru danas, djetinjstvu i odrastanju u Sarajevu, rediteljima i

kolegama glumcima sa kojima je sarađivala u protekle četiri decenije...

INTERVIEW

Nada Ðurevska glumica

Bilo mi je su|eno da igram nevidljive,

ali nevjerovatno hrabre ène

NA GLUMAČKOJ AUDICIJI:Primili su me, mada jedva... Moj suprugMiroslav Avram tada jebio profesor i direktorKamernog i njemu samse dopala na audiciji,pa je nagovarao ove

druge da me prime...


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 45/681.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 4

MOSTARSKI BLUES ZA „ARENU

ISKRENA I NENAMETLJIVA “Najbolje se osje}am kada sam na sceni. Gluma mi

do|e kao stvarnost, a sve ostalo je kao neki san”



osobna drama, nosi i sna`nu politi~kudimenziju. Jeste li i Vi doìvjeli Mostardanas kao „podijeljeni grad“?

Odmah poslije rata - jo{ se i{lo prekoIgmana - krenuli smo na turneju pooslobo|enim dijelovima BiH i dalje, doHrvatske, Slovenije... Taj prvi poslijeratnisusret sa Mostarom za mene je bio stra{an:razvaline, ru{evine, smrt, gdje god

pogledate... Nimalo poput onog Mostara

koji pamtim dok smo snimali [anti}a . Asada, na ovoj „bosanskoj“ strani i dalje sumnoge ku}e poru{ene, bez krovova,

prozora. .. A na drugoj strani sve je popravljeno, ure|eno, ljudi su nekakozadovoljni... Tu se vidi ta razlika. Ali {to seti~e samih Mostaraca, mislim da oni

poku{avaju nastaviti ìvot i oprostiti koliko je mogu}e, iako je veliko zlo u~injeno.Te{ko je oprostiti, ali to je jedini na~in da~ovjek postane slobodan.

U posljednjih par godina ostvarili ste

nekoliko zaista upe~atljivih filmskih uloga,prvo sa Safom u filmu Jasmina NedàdaBegovi}a, a sada i sa Milenom u Obrani iza{titi... U Jasmini ste glumili pored jednogod najboljih, Zijaha Sokolovi}a, uJel~i}evom filmu gluma~ki partner bio vamje Bogdan Dikli}, koji je u filmu poprili~an„ters“, a neki kaù da je takav i privatno...

Pa, ào mi je ako }u nekome pokvaritiimid` „tersa“, ali ne pamtim kada sam sevi{e smijala nego dok sam snimala saBogdanom i sa Zikijem. Pored toga {to suizvanredni glumci, obojica su nevjerovatnointeligentni i duhoviti ljudi. Zike je pomalo

perfekcionista i reaguje na sve {to se doga|aoko njega, a Bogdan ima taj neki mir, jedanstav intelektualca koji onako sa strane sveanalizira i posmatra. Rijetkost je da se sa

partnerom moè{ sporazumjeti samo pogledom, da ne mora{ ni{ta ni re}i, a sanjima je ba{ tako bilo.

MAKEDONKA U SARAJEVU Ro|eni ste u Skoplju, gdje ste proveli

prvih nekoliko godina ìvota prije nego {toste sa porodicom do{li u Sarajevo. OtkudMakedonka da zavr{i u Sarajevu?

U Skoplju smo ìvjeli do moje drugegodine, a onda su mamu dekretom prebaciliu }ilimaru u Zrenjanin. Sje}am se da samtamo i{la u obdani{te. Moja mama Vesela

bila je jedan od najmla|ih ~lanova Partije uMakedoniji, njena biografija bila je i u~itankama za osnovne {kole, kao uzor mladima. Bila je izuzetna osoba, skromna,nenametljiva... Proveli smo nekoliko godinau Zrenjaninu, a onda smo do{li u Sarajevo,gdje je ìvjela tatina sestra. Tada sam ve}

bila drugi razred osnovne {kole i ovdje samnastavila i}i u {kolu „Hasan Kiki}“. Kaodijete sam se kupala na Miljacki, na

Skenderiji, gdje su stanovali tetak i tetka...

Zavr{ili ste srednju medicinsku {kolu.Zbog ~ega ste odlu~ili da studirate glumu, ane, recimo, medicinu, {to bi bio logi~anslijed?

Tata je poginuo kad sam imala 14godina, mama je slabo zara|ivala, nas dvijesmo ìvjele same kao podstanari i bilo jete{ko... Smatrala sam da moram zavr{itineku {kolu koja }e mi omogu}iti da {to prijena|em posao i tako sam upisala medicinsku{kolu. U ~etvrtom srednje imali smo

predmet psihologija i ja sam se zaljubila utaj predmet, a bogami i u mog profesora

Brki}a, koji nije bio mnogo stariji od nas...Uglavnom, zavr{ila sam {kolu i po~ela slati prijave na razne konkurse za posao, ali nikome nije htio primiti. Tada je mama dobilastan od preduze}a i tako sam odlu~ila dastudiram, mada smo i dalje ìvjeli jakosiroma{no. Imala sam jednu bluzu koju bihuve~e oprala, ujutro ispeglala i ponovoobukla. Mislim da sam pola fakulteta u toj

bluzi provela. U pozori{tu do tada nikadnisam bila, ~ak ni sa {kolom, jer nisamimala {ta da obu~em. Ali jo{ kao dijete samstra{no voljela da se {minkam kremom zacipele! Gdje god bi je sakrili, ja sam je

pronalazila i stalno mi je lice bilo crno od

kreme. I dan-danas oboàvam taj mirisElem, kao djevojka sam bila jako stidljivnisam imala ni prijateljice, pa sam u jednotrenutku odlu~ila malo da „socijalizujem“, i odem tako u KUD IvLola Ribar u Hrasnom. Htjela sam da idena folklor. Do|em tamo, kad ono smu{karci tamo niì od mene! Okrenem da idem i na izlazu nabasam na R eihanDemirdì}a. Pita me: „Kuda, ljepotice?Kaèm: „Ku}i!“ On me uhvati za rukuugura u prostoriju gdje je bila dramsksekcija. Tamo sjede neki ljudi i kaù m„Hajd’ malo ~itaj.“ I tako je nekako po~e

sa glumom... Audiciju ste imali u Kamernom teat

55?Primili su me, mada jedva... Moj supru

Miroslav Avram tada je bio profesor direktor Kamernog i njemu sam se dopana audiciji, pa je nagovarao ove druge dme prime (smijeh,op.a)... Miro je bio lekti puno smo radili zajedno. Imala savelikih problema sa govorom na sceni, bisam uàsno tiha i publika u posljednjiredovima me uop{te nije mogla ~uti kagovorim. Ali eto, uz njegovu pomo} sam

nekako savladala, a kasnije se rodila


NA[A NADA

PONOVO ZAJEDNO NA FILMU POSLIJE 33 GODINE“Ne pamtim kada sam se vi{e smijala nego dok sam snimala sa Bogdanom i sa Zikijem”



ljubav... Tako sam zavr{ila na Akademiji.Psihologiju nisam nikada diplomirala, ado{la sam do ~etvrte godine.

Va{a prva uloga bila je Varja uêhovljevom „Vi{njiku“...

Ne, prva uloga bila je iza scene, ono kadvi~ete!

A na sceni? Na sceni je bio mjuzikl Dvanaesta no}

po Shakespeareu, reìrao je JurislavKoreni}. Gertruda Muniti} igrala je Violu, a

ja sam dobila ulogu Olivije na audiciji jer

sam lijepo pjevala. Varja je prva u Narodnom pozori{tu Sarajevo, a odigralasam je kao gost.

„HAMLET“ ILI „TURBOFOLK“ Mnoge Va{e kolege kaù da je u

Kamernom najteè igrati, jer je publika takoblizu. Po ~emu pamtite ta prva profes onal-na iskustva na sceni?

Istina, bilo je jako te{ko, ali kasnije vamto nekako u|e u krv i vi{e ne moète bez te

blizine. Kad sam prvi put igrala u Narodnom pozori{tu, ~inilo mi se kao da je publika kilometrima udaljena od scene...

Ali, dobro je mijenjati pozori{ta i igrati nrazli~itim scenama.

U ansamblu Narodnog pozori{Sarajevo ste od 1979. godine. Sara|ivali ssa mogim rediteljima, posljednjih godinmo`da naj~e{}e sa Sulejmanom Kupusvi}em, kojeg kriti~ari nerijetko „optuùjuza populisti~ki, komercijalni teatar... [mislite o tome: treba li sarajevskoj publivi{e klasi~nih komada, poput Hamleta, pak vi{e predstava kao {to je @ensturbofolk bend?

Mislim i jedno i drugo. Realnost je takvda danas, kada napravite neku predstavu pklasi~nom djelu, ima}ete publiku na mo`ddesetak izvedbi i poslije vi{e ne. A @ensturbofolk bend je na repertoaru bio sko~etiri godine i uvijek je sala bila punSulejmanove predstave su uvijek provoktivne. On je dobar reditelj, imao je krasnreìja i volim to {to propagira domatekstove. Kada sam sa Jasnom Dikli}

Kamernom radila predstavu Sara Berna pitala sam se ho}e li iko do}i to da gleda bilo je publike na prvih deset predstavkasnije tako-tako, igrali smo skoro godindana, a onda nam je jedna ena rekla da n

je gledala dvanaest puta. Te{ko je dati ta~asud o tome {ta treba igrati, ali mislim da u su{tini publika ta koja kreira repertoar.

Oni koji Vas poznaju kaù da je Nad\urevska „netipi~na glumica“: drugirije~ima, ne volite ba{ previ{e da se slikateda govorite o sebi, izbjegavate intervjuenovinare, ne patite od sujeta koje nerijetkprate Va{u profesiju... Kako ste uspjeli svovih godina da ne podlegnete svim ti„~arima slave“?

Mislim da je gluma stvarala~ki ~in, a nsredstvo za namicanje dobiti. Nema potreb

puno ni pri~ati o svemu tome, jer kroz svouloge kaèm sve {to treba. Sve drugo moduzima energiju. Stalno sam u potrazi ztim nekim mirom, ravnoteòm... Bilo tako krasnih uloga i uvijek bih se stra{n

prepala kad me ~eka neka velika ulogêsto bih poèljela da je ne igram, bojasam se da ja to ne}u mo}i. Puno sam i te{k

radila u ovih 40 godina, nikada ni{ta nido{lo lako...Drugi umjetnici, kada rade, uzimaj

materijal iz prirode, ili neke vje{ta~kmaterijale. A glumac uzima sebe. I tmaterijal koji glumac koristi je ~esnedovoljno elasti~an, jako promjenljizavisi od mnogih stvari, morate imati veliksposobnost samokontrole da bi se rodio tlik koji u vama ìvi. Sigurna sam da je

jedna od najteìh umjetnosti. Nekako se nkraju sve zavr{i na tome: evo vam menmoje uloge, i to je to. Najbolje se osje}akada sam na sceni. Gluma mi do|e ka

stvarnost, a sve ostalo je kao neki san.

MOSTARSKI BLUES ZA „ARENU

Ljudi me na ulici zovu Mubera (lik izserije Viza za budu}nost , op.a.),pozdravljaju me sa „selam alejkum“ i ja imodgovorim, naravno. Jednom smo bili uJajcu na Pozori{nim igrama i do{la jegrupa djece, traè autogram. Ja sepotpi{em kao Nada \urevska, a oni svi u~udu, gledaju u mene i pitaju: „[ta jeovo?! Ko je ovo?!“. A najsla|a mi jedijaspora, oni sve to gledaju, prate,snimaju sve epizode. To je valjda ta nekanostalgija. Jednom me je neki ~ovjek zvaona ulici: „Muberaaaa!“. Stanem ja, {ta }u,da ga ne uvrijedim, a on prilazi s djecom iènom i kaè: „Ja sam iz Australije,imam sve tvoje kasete! Evo sad smo sIlidè, vozili smo se fijakerom, slikali ses konjem, pa moèmo li se i s tobomslikat’?“ Rekoh: „Moè, nema problema,samo to }e te ko{tati pet eura.” A on }e:„Uuu, to je skupo!“

„Pa koliko si dao da se slika{ skonjem?“, pitam ga. Kaè: „Marku!“„Dobro“, rekoh, „daj onda marku!“

NEPODNO[LJIVA MO] TELEVIZIJE

Ponekad sam Nada, a češće Mubera


PRVA GLUMA^KA ISKUSTVA NAJVI[E SE PAMTE \urevska u drami Izvor 1979. godine

SLIKA ZA USPOMENUSa mladom oboàvateljicom na ôbaniji



PRI^A O EKSKLUZIVNOJ PLO^I

Narednog mjeseca navršava se trideset i pet godina od promocije albuma MODRARIJEKA grupe INDEXI; o ovoj fenomenalnoj, bezvremenskoj ploči, baš kakav je,

uostalom, bio i autor stihova MAK DIZDAR, za SB govore dva člana našegnajvećeg benda: FADIL REDŽIĆ i NENAD JURIN

IMA JEDNA “MODRA RIJEKA”



Tokom najtoplijeg dana u ovojgodini, 29. jula, razgovarali smo sFadilom Redì}em o albumu koji

je snimljen, pak, tokom januara prije trideset i pet godina.

Precizirajmo: album se zove Modra rijeka ,

grupa je Indexi , stihovi su remek - djelo

Maka Dizdara, a bas gitarista ovog benda,spomenuti Redì}, napisao je muziku zadvije pjesme, s rajom iz grupe i NikolomBorotom bio producent i, naravno,fantasti~no odsvirao sve svoje dionice. Kaoi uvijek, prije i poslije toga. I danas. Mi

boljeg basistu nismo imali. Ma, svi sufantasti~no svirali, i Davorin Popovi}otpjevao, pa je tako u septembru 1978. izvani~no promovisan mo`da ne najbolji, ali

vjerovatno najljep{i bosanskohercegova~kialbum svih vremena! Ba{ kao {to i Miris dunja nije najbolji, ali je na{ najljep{i film.

BREGOVI]EV KOMENTARU postavi Indexa tada su, pored

Popovi}a i Redì}a, bili i solo gitaristaSlobodan Bodo Kova~evi}, bubnjar \or|eKisi}, klavijaturista Nenad Jurin, a

pomagao im je i njihov ~lan od 1969. do1973., klavijaturista i aranèr R ankoRihtman. “To je bila Bodina ideja”,odgovara Fadil Redì} na na{e pitanje

otkud ideja za snimanje konceptualnogalbuma: “Bodo je i ina~e bio progresivac, i po meni najoriginalniji kompozitor u biv{ojJugoslaviji. Izuzetno nemirnog muzi~kogduha. Napisao je vrlo malo pjesama kojekre}u i zavr{avaju u istoj vrsti takta, u~etiri/~etvrtine. Mo`da Pruàm ruke i jo{

poneka, a sve ostale su neka vrstaeksperimenta sa ritmovima, sa promjenamataktova, sa svim i sva~im. On se igrao s timdosta uspje{no, pa i na Modroj rijeci . Doniomi je zbirku Maka Dizdara, pa sam po

njegovoj ‘narud`bi’ napisao muziku za pjesme Slovo o ~ovjeku i Blago . Ali, uosnovi je to Bodin projekat. Od anga`managlumca Fabijana [ovagovi}a pa doklavijaturiste Tihomira Popa Asanovi}a.

Nikola Borota je bio producent za Jugoton.A na miks u München su i{li Bodo i,mislim, ton majstor Mufid Kosovi}. Jako sedobro sje}am snimanja po~etkom 1978. uZagrebu, zato {to mi se 10. januara rodila

k}erka Sanja.” Muziku za prvu pjesmu na A

strani plo~e, Modru rijeku , kao i za BroPustinju , More i instrumentalnu kompozciju More II napisao je Bodo Kova~eviModra rijeka se na kraju albuma ponavljali uz Makove stihove koje ~ita Fabija[ovagovi}, dok je na album uvr{ten i Zapo zemlji , bez muzi~ke podloge; dovoljno

bilo recitovanje za mnoge najve}ehrvatskog glumca ikad, starog, dobro[ove.

Projekat Modra rijeka bio je pomarizi~an, gotovo preambiciozan, mada sIndexi bili vrsni muzi~ari. “Mi smo vetada balansirali izme|u rocka i popa. Tkoketiranje s popom je ustvari po~elo uspjehom pjesme Sanjam Hrvoja Heged{i}a, koja je bila vi{e pop nego roc

pogotovo refren u toj pjesmi, onak{lagerski. Pa smo onda nastupali n

festivalima. Aleksandar Kora} napisao jrecimo, Predaj se srce . Vrlo uspje{n

pjesmu, pa se kasnije i nije bilo lako odretog popa. Kad gleda{ na You Tubenajprihva}enija pjesma Indexa je Bacila jsve niz rijeku , a odmah poslije nje je Predse srce . A to nisu rock pjesme. ZapravBacila je sve niz rijeku je izme|u roc

balade i popa, ali nije rockerska kao {to to Svijet u kome ìvim”, obja{njava Fad

Redì}. Mada i Modra rijeka im


I DANAS ORIGINALNO I PROGRESIVN

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: ARHIV SB, MARIO ILIÎ]

Album u ~ijoj su realizacijisudjelovali najzna~ajniji umjetnicitog vremena u BiH: Mersad Berber,

Dragan S. Stefanovi},Ranko Rihtman, Nikola Borota,

“Indexi“ i sve na }ilimu satkanom odstihova velikog Maka Dizdara!

“INDEXI”, 1976. GODINEBodo Kova~evi}, \oko Kisi} i Fadil Redì}(stoje); Neno Jurin i Davorin Popovi} (sjede)



kvalitetnih rock elemenata i momenata.“Indexi su svoju muziku stvarali bez preve-likog udubljivanja u njene marketin{ke efe-kte. Predmet interesovanja bila je muzikanetto - i to je bilo ono {to je odre|ivalokvalitet i intenzitet na{e muzi~ke

produkcije. Zajedni~ki ìvot Indexa jetrajao onoliko koliko je trajao koncert,

proba ili snimanje. Interes Indexa je manje-vi{e po~injao i zavr{avao muzikom. Mi ukorist posla nismo `rtvovali veliki diougodnosti privatnog ìvota”, govorio nam

je pro{le godine Ranko Rihtman, kada smo pisali tekst o pedesetoj godi{njici osnivanjaIndexa .

Mostarski muzi~ar Sanel Mari} Mara,koji je na svom prvom studijskom albumukomponovao muziku na stihove bosansko-hercegova~kih pjesnika, pa i MakoveBrotnjice , kazao nam je nedavno da je bilonenormalno te{ko. “Poku{avao sam na vi{ena~ina preto~iti Brotnjice u melodiju, ali u

po~etku nije i{lo jer sam sve vrijeme

razmi{ljao logi~ki. Tek kada sam odustao i predao se stihovima, tek tada se melodijadesila i nekako prirodno pojavila”, kaè. ARedì} komentari{e: “Vrlo je rizi~no pravitimuziku na stihove Maka Dizdara. Zato {tonjegovi tekstovi nisu pop. Nisu ne{to {to selako vari, ili lako slu{a. Tu se treba dobrozamisliti. Nisu Makovi stihovi: ‘Zatvoren utijelo, zarobljen u kosti/Pa }e tvoje kosti,tvoje meso bosti...‘, za {iroke narodnemase. I zbog toga je ta plo~a prili~noekskluzivna, nekako elitisti~ka. Meni jedraga i da je nismo napravili ne{to bi,

jednostavno, nedostajalo. A mi smo, ina~e,

imali problem zato {to nismo imali pjesnikau grupi. To je bio hendikep Indexa , jer tekst je uvijek ja~a komunikacija od muzike.Goran Bregovi}, Arsen Dedi}, K emalMonteno svojim mislima, svojim rije~imadirektno komuniciraju s publikom, a mi tonikada nismo bili u situaciji. Rezultat jeModra rijeka . Kada smo objavili plo~u,sreo sam Gorana Bregovi}a, a njegovkomentar je bio: ‘Sve ste to dobro, al’ ne valjaju vam tekstovi.’ Goran k’o Goran,mora biti originalan, mora ne{to re}i. A htio

je, istina, re}i da to publika ne}e prihvatiti.I bio je u pravu”, tvrdi Fadil Redì}. NisuIndexi punili dvorane kao Bregovi}ev

bend, ali nema ni on u vlastitoj diskografiji primjerak kao {to je Modra rijeka .

KOLEKTIVAN, SU[TINSKI RAD Na Wikipediji se moè pro~itati da u

pjesmi Modra rijeka postoji “pravilnosmjenjivanje silaznih i uzlaznih akcenata i

pribli`no jednaka zastupljenost vokala, {to~itavoj pjesmi daje odmjeren ton”. Je liVama bilo lak{e zbog “odmjerenog tona”,

pitamo na{eg sagovornika: “Mi smo u tomestara {kola i u~eni smo da treba voditi

ra~una o akcentima. Mo`da je na Modroj

rijeci teè bilo uskladiti note sa timakcentima, ali vodili smo ra~una. U {koli seu~i da svaki akcent treba biti na svommjestu.” Slovo o ~ovjeku je Fadilu Redì}ume|u najdraìm pjesmama u karijeri.“Ponosim se tom pjesmom. Joj, namu~iosam Bodu na snimanju. Kada sam preslu{aodemo snimku koju sam pravio namagnetofonu svidio mi se zvuk gitare, kojazvu~i oktavu dublje nego realno. Ne moguse sada sjetiti kako sam i za{to to uradio.Uglavnom, na snimanju sam natjerao Boduda snimamo duplo ve}om brzinom. Pa je onmorao svirati duplo brè da bi dobili tajefekat. To je bila trka. Ali, Bodo je stvarno

bio majstor na akusti~noj gitari. I apsolutnostojim iza te pjesme. Kad su mi je donijeliizmiksanu iz Münchena bio sam, mo`da jeneskromno, odu{evljen. Ipak, najdraà

pjesma u karijeri mi je Bacila je sve niz rijeku . A onda su u istom rangu Balada iSlovo o ~ovjeku ”, kaè Fadil Redì}.

Kova~evi}evi aran`mani, pogotovo u

saradnji s Rihtmanom, sad smo mi maneskromni zbog suda koji donosimo i nakon trideset i pet godina od snimanja, nModroj rijeci su vi{e psihodeli~ni, Redì}evi jazz/funky: “U pravu stRecimo, u pjesmi Blago , za koju sanapisao muziku, ima dosta i Bode. Vodio nekakve ritmi~ke eksperimente. A za ovostalo dao je instrukcije Ranku RihtmanDa, naprimjer, klavirski uvod bude madebbusyjevski , klasi~arski... Ma, sve je kolektivan rad, u su{tini”, veli nam RedìA nas je izuzetno interesovalo {ta skonkretno, Redì} i Kova~evi} najvislu{ali u to vrijeme. Pretpostavljamo, PinFloyde , {to nam je Redì} i potvrdi“Slu{ali smo mi sve u to vrijeme. Normaln

je da smo slu{ali i Floyde , jer su oni b jedna od klju~nih grupa, sa najve}iutjecajem na nas. A Bodu smo u grupi zvaEnglez. Uvijek je bio sklon tzv. undegroundu, psihodeliji. Kad su ono Beatle

prestali raditi, jel ‘69., ‘70? A mi smo ‘6


PRIÂ O EKSKLUZIVNOJ PLOÎ

FADIL REDŽIĆ: “Da ‘Indexi” nisu snimili ‘Modrurijeku’, nešto bi, jednostavno, nedostajalo”



objavili Plimu . Tako da... Jako sam volioBeatlese . A svi smo mi prije toga voljeliShadowse , instrumentale. Na{ prvikoncert... Ma, daj, {ta }e nam pjeva~! A kadgovorimo o Pjeva~u, Davorinu, Bodo bi mu

svoje pjesmu direktno prenosio gitarom,dok sam mu ja svoje pjesme pjevao.”Generalno, kompozicije koje su stvaraliRed i} i Kova~evi}, pa tako i one naalbumu Modra rijeka mogao je, valjda,

otpjevati samo Davorin Popovi}. “Imao jetalenat za sport i muziku, ali nije bio

previ{e od nekakvog posla. Njegov otacStipo pjevao je u horu Proleter . Bio je dobar

pjeva~ i smatrao je da bolje pjeva od

Davora. Nije imao neki volumen glasa,mislim na Davora, ali je bio vrlo suptilan.Kada bi osjetio pjesmu, doìvio je, onda bito jako lijepo donio. Ima puno pjesama nakoje ne moè{ ostati ravnodu{an, nego

vjerovati u ono {to pjeva”, govori naRedì}, trenutno na odmoru u Sarajevu. O1996. stanovnik je Atlante.

Kako mu sada, pa i u Atlanti, zvuModra rijeka kada je preslu{ava: “Ima

dobrih pjesama. Ali, ja nisam neko kstalno slu{a muziku. Nekada upalim radioako je neka dobra klasika ili jazz tu ostanem. Previ{e je neke ~udne muzike oktebe. Volim i blues, Stinga mogu poslu{aOd na{ih, dopada mi se Dubioza kolektiDopada mi se i Dino [aran i njegova ekipSvi|a mi se kako pjeva. Kao onaj pjeva~australske grupe Man at Work . Leèran jeisti~e Fadil Redì}. I Dubioza kolektivLetu {tuke snimili su do sada albume kosu u{li u bosanskohercegova~ku muzi~kantologiju, gdje je ve} trideset i pet godinmjesto Modroj rijeci . Prvom studijskoalbumu Indexa . Nisu te 1978. plo~objavili ni Bijelo dugme ni Zdravko ôli

No, jesu Indexi . Jo{ sa slikom MersadBerbera, koju je grafi~ki upakovaodnosno omot napravio, Dragan Stefanovi}. Za sva vremena! I da znate,neke da podsjetimo, obnovljeno izdanzbirke pjesama Modra rijeka - koja je pr

put promovisana 1971. - od 28. juna jzahvaljuju}i Fondaciji Mak Dizdar njihovoj oficijelnoj stranici, dostupnapsolutno svima. Bitno je samo da imakonekciju. Pa da uìvate. âk i na moru

Valjda su i plaè “pod vajrlesom”.


I DANAS ORIGINALNO I PROGRESIVN

Negdje pred samozaklju~enje ovog teksta javionam se Nenad Jurin,klavijaturista Indexa, ~lan grupeod po~etka 1976. godine. Ve}dugo ìvi i radi u slovena~komPiranu.

Kakva su Va{a iskustva

sa snimanja Modre rijeke ?Sje}am se tog januara

1978., snimanja Modre rijeke utada{njem Jugotonovom studijuu Zagrebu. Iako smo materijaluvje`bavali u Sarajevu, unovembru i u decembru 1977. i

koliko-toliko, da tako kaèm,srasli s tom muzikom, nasnimanju je bilo prili~no“guravo”. Naravno, pjesme subile, a takve i ostale, prili~nozahtjevne u izvo|a~kom smislu.Nismo mogli svi u}i u studio ina: 1, 2, 3, 4, krenuti svizajedno. Tako da je u po~etkubilo dileme {ta najprije snimiti,koji instrument, a kojimredoslijedom dalje. Koliko sesje}am, na nekoliko mjesta smonajprije snimili metronom, potomneki “harmonski” instrumental,pa tek onda bubanj, bas i ostalo.To je za mene bio novitet.

Cijeli projekat je, usvakom pogledu, bio novitet.

Da. Kompoziciono tehni~ki,mislim da je Bodo, koji je autorve}ine pjesama, uglazbljivanjustihova velikog Maka pristupio nadruga~iji na~in i u tome nadasveuspio. Pored sjajnih, ponekad ineobi~nih melodijskih linija, iharmonskih sklopova u Rankovimaran`manima, kao novost umuzi~kom izrazu upotrijebili smoneke nove instumente i zvukove,koji se do tada nisu koristili, ili subili novost na svjetskom tr i{tu.Npr. “e-bow” (elektri~no gudalo),spravica koju Bodo koristi nagitari na uvodnoj melodiji Modre rijeke . Projekat je bio smion, alismo svi “ìvjeli” za njega. Znalismo da se pjesme ne}e vrtiti nasvim radio stanicama i da ne

moèmo ra~unati na veliki tira`,pogotovo {to smo tada biliograni~eni samo na podru~jeJuge, {to se ti~e distibucije pa imarketinga, ali smo nestrpljivo~ekali reakcije. Krajem godine, ilipo~etkom sljede}e, ne sje}am se

dobro, kona~no smo dobili“potvrdu” za na{ trud. Plo~aModra rijeka progla{ena je zanajbolje ostvarenje u kategorijirock glazbe u 1978. godini.

I Fadila Redì}a sampitao, pa }u i Vas, kako Vam2013. zvu~i Modra rijeka ?

Ovih godina, ponekad,“prebirem” po www stranicama vezanim za Modrurijeku i ~itam komentare ljudiiz cijelog svijeta. Bude tu i“stranaca”, ne samo dijasporakoji jako pozitivno pi{u iiznena|eni su kako se ranijenije ~ulo za te pjesme,napisane i izvedene prijetrideset i pet godina. Ali, tadanije bilo Youtubea.

NENAD JURIN, KLAVIJATURISTA “INDEXA”

“Modra rijeka je bio smionprojekat, ali smo svi ‘živjeli’za njega”

“MAKOVA HI@A”Stola~ka uspomenana Maka Dizdara



Jo{ i danas, u svijetu hiperprodukcijesvega i sva~ega, muzike pogotovo,

postoje ljudi ~iji vam odlazak moèizmamiti suzu. Ba{ takva je bilavijest da je pro{le subote u

kalifornijskoj bolnici Scripps Hospital preminuo JJ Cale, gitarist, tekstopisac, producent, inènjer zvuka, jednostavno

majstor, ~ijim su se djelom inspirirali nekiod najva`nijih muzi~ara u posljednjih~etrdesetak godina. Barem kad je rije~ orock and rollu.

CLAPTONOV PIJETETOn sam, bio je tihi genijalac ~ijim su se

najboljim pjesmama proslavili drugi. Istina,ne moè se re}i da nije bilo i obrnuto:verzije Cocaine i After Midnight EricaClaptona ili Call me the Breeze grupeLynard Skynard “harale” su top listama iradio stanicama, ali tajna tog groovea

nazvanog Tulsa sound zauvijek ostaje bezsvog kralja. Njegove pjesme su svirali,

prakti~no, svi koji ne{to zna~e u tomsvijetu: Johnny Cash, Neil Young, TomPetty, Carlos Santana, Allman Brothers ,Bryan Ferry... No, JJ je uvijek odavao

po{tovanje onome ko mu je bio najbliì -“Slowhandu”, rekav{i da bi u ìvotu,vjerovatno prodavao cipele, da nije biloErica. Clapton nije ostao duàn. U intervjuuVanity Fairu je rekao da je “~ovjek koga odsvih ìvih ljudi najvi{e cijeni na svijetuupravo JJ Cale”.

Njegova muzika (bila) je hibrid, nastaospajanjem countryja, bluesa, rockabillyja i

bluegrassa, {to je na kraju davalo ~udesanrezultat - ne{to {to dodiruje sve ànrove, a(p)ostaje ne{to svoje. Ako bi se uspjehumjetnika ra~unao prema tome koliko jeutjecao na druge - {to je uvijek jedan odsigurnijih pokazatelja ocjene ne~ijeg rada -te{ko da bi se na{ao neko zna~ajniji odCalea. Ne{to od esencije tog zvuka najboljese ~uje na sessionu snimljenom u studijuParadise 1979., na kojem svira jo{ jedan

“lav”, magi~ni klavijaturist Leon Russell.

Neil Young je rekao da su dvojicanajboljih gitarista koje je ikada ~uo JH(Hendrix) i JJ. A oni koji cijene, recimo,Marka Knopflera znaju koliko SultanSwinga duguje starijem kolegi izOklahome, koji je svoj prvi albumNaturally snimio relativno kasno, u 34.godini ìvota. Do 2009. snimio ih je iautorski potpisao ~etrnaest, a na njimauglavnom sviraju “ljuti” doajeni - od manje

poznatih “doma}ina” iz Alabame i

Tennesyja (koji ~esto bolje zvu~e odrazvikanih “zvijezda”) do pravihdijamanata kakvi su Tommy Cogbill,Buddy Herman, kralj Telecastera JamesBurton, Billy Preston, Stanley Jordan i

pomenuti Russell. A nije ba{ da mu jetrebalo: sam je svirao bas i klavijature,

odavno znao koristiti svu studijsku tehnik producirao i miksao svoje snimke. JJ davno sam radio ono {to danas rade milioljudi. Ali, veli~ina se poznaje i po tomkoliko ste spremni dati {ansu drugima.

SO LONG...JJC je to uvijek znao. A znao je

Clapton. Nakon svirke na CrossroadFestivalu Eric je poèlio da snimi album nkojem }e glavni biti JJ: “Koliko god sam trudio, nikad do kraja nisam uspio snim

plo~u na kojoj }u zvu~ati kao on. Prije negodem pod zemlju, ho}u da snimim album kojem }e on biti na ~elu.” Tako je 200nastao svojevrstan testament (dese

pjesma s te plo~e se zove Last Will anTestament ) koji je osvojio Grammyja znajbolji savremeni blues album, i koji }e svjerovatno slu{ati i kad nas vi{e ne budPored veterana, me|u kojima po~asnmjesto zauzima jedan od najve}“driblera” na svijetu - Taj Mahal, data {ansa i novoj blues generaciji poput Derek

Trucksa ili Johna Mayera, koji }e nastav pronositi ovu muziku onima koji dolaze.

Postoji jedan snimak od prije desetagodina gdje JJ i Clapton sviraju skup

Nakon uvoda JJ mahne glavom Ericu dodsvira pasa` kako bi se “u{lo” u pjesmu,Eric odmahne glavom, {to, nikad, valjddotada nije zabiljeèno. A zna~ilo je: “N

prije tebe, majstore!” Kako na bini, tako iìvotu, reklo bi se. So long, JJ, nau~io svijet muzike jednoj od najbitnijih stvarda se sve {to svira moè mijenjati na bikoji na~in, ali ako se mijenja na pogre{ana~in, ni{ta od toga ne vrijedi.

Prema dana{njim standardima muzi~kindustrije JJ Cale, vjerovatno, ne bi b

prepoznat kao gitarski virtuoz, a mo`da ga i kao autora - kao {to uostalom i jesunjegovo vrijeme, smatrali staromodnim ali to {to je ostavio taj ~ovjek (p)ostalo klasika. Sre}a da je bio okruèn onima kosu to, makar i u poznim godinama, zna

prepoznati. Dovi|enja, bijeli ~ovje~e mo`da najmek{im osje}ajem za {est ìcaklasi~an 12 bar blues s one strane velik

bare.


IN MEMORIAM

Pi{e: AHMED BURI]

Umro je JJ, koji je za NEILA YOUNGA, uz JH, što će reći JIMIJA HENDRIXA,najbolji gitarista kojeg je ikada čuo; ERIC CLAPTON tvrdi da nikad do kraja nije

uspio snimiti ploču na kojoj će zvučati kao ON, CALE

DOVIÐENJA, BIJELI ČOVJEČE

“Tulsa sound“zauvijek ostaje

bez svog kralja!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 53/681.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 5

JJ CALE (1938. - 2013

SVESTRANI DOAJEN

JJ Cale, jedinstven i neponovljiv



Susan Cain je studirala naPrincetonu i Harvardu, postalauspje{na advokatica sa karijeromna Wall Streetu i godinama se

borila da u tom vrlo ambicioznomokruènju ne pokaè znakove svojeslabosti: povu~enost, nelagodu od javnognastupa, nervozu od stalnog sretanjamno{tva ljudi... Iako su njena karijera i njenìvot spolja djelovali idili~no, ona se,

prema sopstvenim rije~ima, osje}alaneprekidno kao stranac, kao neko na

privremenom radu na drugoj planeti.Prilikom jednog okupljanja sa biv{imkolegama sa fakulteta razmi{ljala je o tomekoga najvi{e tra~aju i kome najvi{e zavide.„Iako ljubomora nije pohvalna stvar, onanam pomaè da otkijemo svoje stvarne

èlje - zavidimo ljudima koji su ostvariliono {to i nas najvi{e privla~i, makar to sebii ne htjeli priznati“, kaè Susan koja jeshvatila da najvi{e zavidi prijateljima kojisu pisali i bavili se psihologijom. Napustila

je dotada{nju karijeru, posvetila seodgajanju dvojice svojih sinova i narednihsedam godina prou~avala temu iz

psihologije koja joj se u~inila posebnova`nom za njen ìvot, a to je Jungov jo{uvijek vrlo aktuelni koncept introvertnih iekstrovertnih tipova ljudi: Susan je uo~ilada nam ova podjela omogu}ava da

progovorimo o nekim problemima

identiteta koji su danas itekako relevantni.

POVUÊNOST NIJE ISTO [TO ISTIDLJIVOST

I sama introvert, Susan je odlu~ila daistraì diskriminaciju kojoj su u dana{njemzapadnom dru{tvu povu~eni ljudi ne pra-vedno izloèni. Rezultat je knjiga Tiho: Snaga introvertnih u svijetu koji ne prestaje da brblja koja joj je proteklih mjesecidonijela veliku popularnost i izazvalaveliko interesovanje. U svom prou~avanju,Susan je sedam godina obilazila mjesta na

kojima se introvertni ljudi ili okupljaju ili


ZA[TO (NI)JE NAJVA@NIJE BITI COOL

Američka spisateljica SUSAN CAIN, bivša advokatica sa prestižnim obrazovanjemproslavila se proteklih mjeseci objavivši knjigu „Tiho: Snaga introvertnih u svijetu

koji ne prestaje da brblja“; frustrirana time što se na povučene osobe udanašnjem zapadnom društvu gleda kao na inferiorne građane drugog reda,Cainova u svojoj knjizi podsjeća na velike umove koji su ostvarili značajna

dostignuća upravo zato što su se povlačili u osamu i razmišljali...

TIMSKI RAD JE PRECIJENJENPi{e: ADISA BA[I] SUSAN CAIN,

JAVNI INTROVERTNjena knjiga doprinosi

razumijevanju, prihvatanju ipo{tivanju ljudi kojima je

jo{ uvijek zna~ajnije{ta govore od toga

kako govore



poku{avaju lije~iti . Njena knjiga je jedanuvjerljiv pledoaje za razumijevanje,

prihvatanje i po{tivanje ljudi kojima je jo{uvijek zna~ajnije {ta govore od toga kako govore.

Na pitanje britanskog lista Guardian {tasu to introvertne osobe, Susan Cainodgovara: „To zavisi od na~ina na kojireagujete na stimulaciju, uklju~uju}i idru{tvenu stimulaciju. Dakle, introverti

vi{e vole okruènja u kojima je stimulacijamanja, oni se tu osje}aju najbolje. Zarazliku od njih, ekstroverti ùde zastimulacijom da bi bili u svom elementu.Va`no je razumjeti da se radi samo o tome{ta ko preferira, u ~emu se osje}a bolje:ljudi ~esto mje{aju stvati i misle da suintroverti neki asocijalni tipovi, a ne radi seuop{te o tome. Povu~enost tako|er nije isto{to i stidljivost. Stidljivi ljudi stahuju oddru{tvene osude, to su osobe koje su narazgovoru za posao ili na zabavidramati~no zabrinute oko toga {ta }e ljudi

misliti o njima. Povu~eni ljudi uop{te nemoraju imati taj strah, oni se naprosto boljeosje}aju u mirnijem okruènju.“ Po{to je,

po sopstvenom priznanju, i sama introvert,Susan je èljela skrenuti pa`nju nanepravedno potcjenjivanje povu~enih ljudi:„Naàlost, dana{njim zapadnim dru{tvom,a posebno korporativnom Amerikom ~iji seuticaj {iri posvuda, dominira imperativekstrovertnosti. Ve} od obrazovnog sistemazasnovanog na grupnom radu ustimulativnom okruènju favorizuju seekstroverti kojima takva sredina vi{e prija.Ono {to od introvertne djece radimo od

po~etka, to je da ih obu~avamo da postanuekstroverti, nastupaju javno, u~e seprezentiranju sebe i svojih ideja. Vreme-

nom ih prezentiranju po~injemo u~iti vinego mi{ljenju samom. Kasnije u posbolje prolaze oni koji govore samouvjerenoodlu~no i rje~ito nego oni koji zaista imaj{ta da kaù.“

Osim sredine koja traì od introvertn

djece da se mijenjaju i uklapaju da uspjela, problem nekad mogu biti i roditeljSusan Cain je u okviru svog sedmogod{njeg istraìvanja intervjuisala razneksperte, psihologe, psihijatre, pedagogPosebno je zanimljiv slu~aj koji joj ispri~ao psiholog za djecu, doktor JerMiller sa Univerziteta Michigan. Njemu dvoje bri`nih roditelja u ~ak ~etiri navradovodilo svog sedmogodi{njeg sinEthana, traè}i pomo}. Prigovor se sastojau tome da je dje~aka tukao i napada~etverogodi{nji brat, a da se on nije braniRoditeljima nije bilo problemati~n

pona{anje mla|eg sina, ali su bili zgroèizostankom agresivnosti i odbrambenoduha kod Ethana. „Oboje roditelja bilo


ODBRANA POVUÊNOS

Dana{nje brbljivo dru{tvo bi prezrelo Einsteina,

Darwina, Kafku, Curievu, Newtona...

U kratkom sumiranju razlika izme|uintrovertnih i ekstrovertnih osoba u

ljubavnom i seksualnom ìvotu, SusanCain zaklju~uje: „Ekstrovertni ljudi imajuvi{e seksualnih partnera nego introvertni,{to je prednost za svaku vrstu koja èli dase razmnoàva, ali oni su skloniji prevari i~e{}e se razvode, {to je na kraju lo{ije za

porodicu. Oni su skloniji rizicima, teèbrzom postizanju uzbu|enja i brzom

ostvarivanju cilja, bilo da je on ekonomskidru{tveni ili seksualni. Ekstroverti ~e{}evje`baju, ali introverti doìvljavaju manjepovreda i nesre}a. Ekstroverti poznajuvi{e ljudi i imaju ve}u dru{tvenu podr{kuali u prosjeku ~ine i vi{e zlo~ina.“

(NE)MALE RAZLIKE

Ekstroverti su privlačniji,ali i skloniji prevari

Darwin

Newton Einstein Roosevelt



vrlo ekstrovertno, to su bili ljudi sauspje{nim karijerama, korporativnimposlovima i sna`nim atletskim figurama.Njihov sin je bio {kolski primjer {trebera,povu~enog mirnog djeteta koje se ni u~emu nije izdvajalo. On je volio svojehobije, ali u nastavi nije bio posebnouspje{an. Bio je jednostavno radoznao,pametan i sasvim zdrav dje~ak. Problem jebio samo {to se jako razlikovao od svojih

roditelja, a roditelji nisu uvijek u stanju dato prihvate. Uz malo {irine, ljubavi irazumijevanja, prihvatamo da su na{a djecaili na{i roditelji naprosto druga~iji od nas,ne patologiziramo njihova stanja. Ovi rod -te ji nisu povjerovali mojim argumentima ina{li su drugog psihologa, insistiraju}i natome da je njihovo dijete depresivno. Bojimse da }e tek lije~enje zdravog djetetastvoriti probleme“, ispri~ao je autorici

knjige doktor Miller.Dobra sposobnost javnog nastupa,

rje~itost, uvjerljivost i samopouzdanost, su, podsje}a u svojoj knjizi Susan Cain, bile nacijeni jo{ od dana antike: Grci su jakocijenili dobre govornike, a za Rimljane jenajgora kazna bila isklju~ivanje iz dru{tva i

dru{tvenog ìvota.KULT SAMOUVJERENOSTI

Iako Amerika ima dugu tradiciju knjigaza samopomo}, sopstveni razvoj i una pre-|enje (prve datiraju jo{ iz sedamnaestogvijeka!), sve do dvadesetih godinadvadesetog vijeka, vladala je tzv. kultura

karaktera : ljudima je savjetovano kako daunaprijede svoju moralnost, skromnost,

po{tenje...Od dvadesetih godina pro{log vijeka, sa

popularizacijom filma i nastankom sistemazvijezda, dolazi i do sna`nog zaokreta

prema kulturi li~nosti , pri ~emu se fokus premije{ta na spolja{njost. Pozitivneosobine postaju privla~nost, karizma-ti~nost, seksipil, a na~in na koji govori{

postaje va`niji od sadràja. Mijenja se i jezik reklama, od pouzdanost i i pragmati~nosti, sve vi{e se okre}e kazavodljivosti i prodavanju presti`nog stilaìvota. Sve ve}i je pritisak da se pokaè

samopouzdanje, a popularna {tampa tridesetih godina ènama posebno savjetuda se klone stidljivih mu{karaca jer su ovjerovatno homoseksualci. Stidljivost

jednako kao i povu~enost sve vi{e patolgizira, strah od javnog nastupa se prvi pnaziva bole{}u (social anxiety disorder

po~inju se i propisivati lijekovi protiv takvvrste nervoze. Od 1920-ih psiholog AlfreAdler uvodi pojam kompleksa inferiornoskoji se kao oblak nadvija nad djecu roditelje: odjednom treba u~initi sve da taj kompleks ne dobije, a on sa druge stran

postaje izgovor za svaku nesigurnost neuspjeh.

Ideal ameri~kog kapitalisti~kog dru{tv

(koji }e mnogo decenija kasnije donesetranzicijskim vjetrovima zaìvjeti i nna{im prostorima) postaje li~nost dobro

prodava~a, uvjerljivog, sugestivnog ~ovjka koji nedvojbeno vjeruje u ono {govori. Problem nastaje kada dob

prodava~ postane presudan kvalitet zsvakog uspje{nog ~ovjeka, pa ~ak i zumjetnika ili nau~nika. Ekstrovertno

postaje va`na osobina i za vjerske vo| politi~are, sve javne li~nosti. Liderstv postaje neodvojivo od ekstrovertnosti, iakzapravo i introverti zbog svoje analit~nosti, studioznosti, posve}enosti

refleksivnosti nekad mogu uspje{nij predvoditi kolektiv. U sistemu o{tr poslovne borbe, nije dovoljno imati dobideje, rje{avati probleme i otkrivati novstvari, odjednom je jednako va`no te idedopadljivo predo~iti nadre|enima. firmama se po~inje mijenjati izglekancelarija, sve vi{e je otvorenog prostorazajedni~kih prostorija u kojima nema najmanje prilike za osamu. Ovo je posebnizraèno u firmama gdje se traì kreativrad, a osnovna misao vodilja je da smkreativniji u timu te da vi{e ljudi mo`smisliti bolje stvari od pojedinca.


ZA[TO (NI)JE NAJVA@NIJE BITI COOL

Zanimljiv primjer takozvanog „javnogintroverta“, povu~ene osobe sa javnimzanimanjem, penzionisani je harvardskiprofesor psihologije Brian Little. Proslavljenii omiljeni profesor, dobitnik nastavni~kestipendije 3M koja se smatra svojevrsnimpredava~kim Nobelom, zapravo je velikiosamljenik. Poznata je anegdota kad jegostuju}i u Kanadi pozvan da u pauziizme|u dva predavanja ru~a sa ostalimprofesorima. On je u trenu izmislio da je

brodsko modelarstvo njegov hobi i oti{ao uluku da sam {eta i posmatra brodove. To jegodinama ostao njegov obi~aj, i svoj la`nihobi je njegovao sve dok fakultet nijepremje{ten daleko od obale. U drugoj prilicise u pauzi sklonio u WC, a otkad ga je nekirevnosni kolega tamo prona{ao i zapodjenuorazgovor iz susjedne kabine prepoznav{i gapo cipelama, profesor Little je vodio ra~unada u svom skloni{tu podigne noge uvis dokse skriva od po{tivalaca.

INTROVERTI SA JAVNIM KARIJERAMA

Genijalni predavač se od poštivalacaskrivao u WC-u

U SVAKOME ČUČE OBA TIPA:

Introverti više vole mirnija okruženja u kojima jestimulacija manja, oni se tu osjećaju najbolje.Za razliku od njih, ekstroverti žude za stimulacijom,društvom i gužvom da bi bili u svom elementu



Susan Cain u svojoj knjizi podsje}a na jednu jako va`nu stvar: istinski revolucio-narna otkri}a i djela nisu nastajala zakonferencijskim stolovima, nego u glavama

pojedinaca od kojih su mnogi uìvali usamo}i ili bili nesposobni za savr{ene javnenastupe. Me|u najpoznatije i najdrasti~nijeintroverte spadaju tvorac teorije o evolucijiCharles Darwin, fizi~arka i nobelovkaMarie Curie, suosniva~ Applea Steve

Wozniak, matemati~ar i fizi~ar IsaakNewton, Albert Einstein, knjièvnik FranzKafka, aktivistkinja za ljudska prava isupruga ameri~kog predsjednika EleanorRoosevelt, borkinja protiv aparthejda R osaParks... Odbijaju}i poziv na ve~eru, CharlesDarwin u jednom pismu doma}inima lju ba-zno odgovara: „Znate, do{ao bih ja kod vas,ali tamo bih mogao sresti ljude koje samve} odbio zaklev{i im se da nikad ne idemna ve~ere.“ Kada Franzu Kafki ljubljenavjerenica napi{e da bi ga rado posmatralakako pi{e, on joj u panici odgovara da to ne

dolazi u obzir jer kad bi ga ona gledala, onne bi bio u stanju napisati ni retka.U nekim kulturnim sredinama aktivan

dru{tveni ìvot postaje nuàn za uspje{nukarijeru, ali takav ìvot ne prija svimljudima jednako. Eleanor Roosevelt je kaoizuzetno pametna i dru{tveno osvije{tenaèna imala velikih problema kada se na{la u

ulozi supruge politi~ara, a kasnije i supruge predsjednika SAD-a. Prijemi i javni nastupisu joj predstavljali poseban problem, ali sevremenom privikla i na taj dio svog ìvota,

nau~ila da ljude uvjerava u svoje stavovena kraju postala jedna od idejnih tvoracUN-ove Me|unarodne povelje o ljudski

pravima.Introverti, otkriva Cainova, ne vo

bezna~ajne kurtoazne razgovore, radije druè jedan na jedan i zadubljuju u ozbiljnrasprave sa jednim ili dva sagovornikEkstrovert }e na prijemu cvrkutati vremenu, godi{njem odmoru ili posluènj

sa {to ve}im brojem ljudi. Takvo okruènj}e ekstrovertne ljude ispunjavati osje}ajezadovoljstva, a gu`va je sa svojo

podsticajno{}u za njih pravi izbor. Granicizme|u introvertnih i ekstrovertnih ljume|utim nije tako stroga.

Ova tipizacija je, smatra Susan Caivi{e poput elasti~ne vrpce: ona rastegljiva, ali do izvjesne mjerSpecifi~na je situacija sa takozvani

javnim introvertima: to su ljudi koji p prirodi svog posla moraju biti mnogo kontaktu sa drugim ljudima, ali i

zapravo samo}a i ti{ina mnogo vi prijaju. Oni tokom karijere uspijevajnau~iti da govore staloèno u javnosti, a}e se ipak najradije nakon toga povla~iti svoj privatni prostor na oporavak . âkkad steknu slavu, drà}e se dalje o

javnosti, a kao primjer javnog intoverSusan Cain navodi Billa Gatesa.


ODBRANA POVUÊNOS

PRODAVAČ UMJESTOMISLIOCA: Kapitalistički

ideal je da svi budu dobriuvjerljivi prodavači, odvjerskih vođa, prekoumjetnika, do naučnika



KULT MARKETKLAPA CESARICE & EDINKARAMAZOV

Klapa Cesarice &Edin Karamazov

U moru

razli~itihspojeva, dueta,suradnji, za“uho” je zapelodoistanesvakida{njeostvarenje.“Suhi” album,

na kojem pratnju klapi Cesarice dajelutnja. Obrada starih dalmatinskih,makedonskih i rumunjskih skladbi, pravi

je raritet. Jo{ kad tomu dodamo~injenicu kako je lutnju odsvirao zeni~kimag Edin Karamazov, jasno je kakose album mora poslu{ati.

HUGH LAURIE

Didn’t It Rain“Ki{i li ili ne”,pita sezaljubljenikbluesa iklasike,popularniglumac iglazbenik

Hugh Laurie.Slavni Dr. House, iz istoimene TVserije, ve} je snimio jedan studijskialbum o kome smo i pisali, a nije pro{lodugo, ponovno se “uselio” u studio.Album Didn’t It Rain ~ini trinaestpjesama, a Laurie je ovoga puta albumposvetio glazbi ameri~kog juga.

ONE REPUBLIC

NativeIako ih mnogi

glazbeni kriti~ariopisuju kao boyband verzijuslavnogbritanskogColdplaya, One Republic su

doista hitmakeri. Native je nazivnjihovog tre}eg studijskog uratka, asadrì dvanaest pjesama. Iako su ve}duboko zagazili u mainstream, tu i tamoomakne im se neki riff ~isto kao za~inbez kojeg je nemogu}e napraviti poprock hit.

Najve}a zvijezda popularne glazbe uregionu Severina Vu~kovi} snimila je novistudijski album i promptno krenula na turneju

po zemljama biv{e Juge kako bi ga predstavila brojnim fanovima. Nakonnedavnog koncerta u Mostaru uskoro }e Sevenastupiti i pred sarajevskom publikom, i to12. listopada u dvorani Zetra . Iako mu{ki dio

populacije zasigurno vi{e cijeni njene uratke

iz oblasti “lu~ke kapetanije”, Severinu uglazbenom smislu ne treba potcjenjivati.

Za po~etak njezine glazbene karijerezasluàn je Banjalu~anin sa zagreba~komadresom Zrinko Tuti}. Doista, Severina semoè pohvaliti odli~nim nakladama iizvrsnom posjetom njezinih koncerata. Tako

je nekoliko puta punila splitski Poljud , a uz pomo} sarajevskog menadèrskog magaRake Mari}a uspjela je 2009. sru{iti rekord po

broju prodanih ulaznica u beogradskoj Areni .Album Dobrodo{ao u klub otvara

istoimena pjesma. Severina je prevarena i

osvetni~ki raspoloèna. Mo`da jeinspiraciju potraìla u vlastitim ìvotnimiskustvima, brojnim prekidima i pomirenji-ma sa srbijanskim tajkunom MilanomPopovi}em. Petnaesti studijski albumSeverine nastavlja se pjesmom Ko me tjero uz koketiranje s narodnjacima, neparniritam, harmoniku, flautu i prepoznatljivu“ruku” Gorana Bregovi}a.

A onda spoj nespojivog. Blues for{pil nausnoj harmonici i narodnja~ki ritmovi uljetnom hitu Uzbuna . Tu je i jo{ jedan ljetnihit, pjesma Italiana . “Nudili mi pola NovogSada, Zagreb no}u kada ki{a pada, nudili

mi bosanske doline...”, uvodni je tekst u

pjesmi Slaba na slabi}a . Jasno je kako Sevmisli na svoju publiku u cijeloj regiji i nograni~ava se, poput mno{tva njezinkolega, na lokalne pri~e.

Najozbiljnija pjesma na albumDobrodo{ao u klub , barem tekstualno,Grad bez ljudi. Preslu{ali smo i solidnlatino pjesmicu Ostavljena , ali i hit singlnovog albuma Brad Pitt . Posteljina od vin

potvr|uje ranije pretpostavke kako se Sev polako, ali sigurno odmi~e od pop glazbeulazi u vode turbo folka. U istom stinastavlja i pjesma Tarapana , uz harmoniki mandolinu i naslov kao da je “utekao”nekog Cecinog omota. Svoj novi albuSeverina zatvara solidnom pjesmom Tangkoju je otpjevala u duetu sa @eljkoBebekom. (M. Ili~i

MUZIKA

“Dobrodošao u klub”, Severinin novi studijski album

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Tom Vek : A Chore

2. Rival Sons: Pressure and time

3. Friendly Fires: Live those days tonight

4. Little Dragon: Ritual Union

5. Datarock : Catcher in the rye

6. Brookes Brothers: Beautiful (feat.Robert Owens)

7. Wugazi: Sleep Rules Everything

Around Me

8. Bon Iver: Calgary

9. Wild Flag: Glass Tambourine

10. Underworld: Diamond Jigsaw

Treba ti cura fina, treba ti

Severina...

LJETNA RAZBIBRIGA Regionalna pop zvijezdaSeverina novim albumomDobrodo{ao u klub sve vi{eklizi u vode turbo folka



Confessions of an Eco Terrorist jedugometra`ni dokumentarni film iznimnozna~ajnog sadràja. Reìrao ga je Peter JayBrown, a scenarij za njega napisao TimothyWade Huntley. Kao i mnogi drugi dobridokumentarni filmovi i ovaj uz dobru pri~uposjeduje i iznimno zanimljivog glavnoglika, koji je strastven u svom htijenju, ukojem ga prepreke ne mogu sprije~iti.

Kapetan Paul Watson se smatra jednimod najtraènijih zalagaoca za za{titu io~uvanje okoli{a. Ovaj film prikazujeintrigantnu pri~u o njemu - pri~u o ~ak tri-deset godina njegovog djelovanja. Za PaulaWatsona {ire mase su mogle saznati putememisije Whale Wars koja se emitirala naAnimal Planetu . Sudjelovao je u stvaranjuGreenpeacea . Unato~ tome, zbog svojebeskompromisnosti izba~en je iz njega.Velik doprinos tome su dale njegovenekonvencionalne metode.

Rije~ je o osobi koja je neoptere}enapolitikom, kalkulacijama, birokracijima,strahovima... Watson je osnovao svoj timljudi, The Sea Shepherd Society , koja sebavi za{titom ìvota u moru. Iznimno jaka,zna~ajna osobnost, Paul Watson, osoba jekoja bi svojom energijom i uporno{}umogla ohrabriti sve one koji se bore i mu~eu toj borbi protiv bahatosti, zla, pohlepe,nesvjesnosti te nesavjesnosti.

Autor ovog filma, Peter Jay, bavi sefotografijom, snimanjem, reìranjem,produciranjem filmova i TV emisija. Strastprema prirodi odvela ga je na mnoga mjesta

diljem divne nam Planete. Studirao je na

Londonskom sveu~ili{tu, Salzbur{komsveu~ili{tu, Bowdoin Collegeu (Maine) ikoledù za dizajn u Pasadeni (Kalifornija).

Zahvaljuju}i njegovom djelovanju mnoge bitne stvari su dokumentirane. U najgoremslu~aju, harddiskovi s njegovim djelima ostat}e za budu}e generacije da bar na njima vide

prirodu, ìvotinje i neke druga~ije ljude kojisu nekada djelovali na ovoj Planeti i trudili sedjelovati za op}e dobro, pojam tako stran nana{im prostorima. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETOBITELJSKE VEZE

NaderMoghaddas

Iz zemljeprebogate

kulturom, Irana,izdvajam filmObiteljske veze ,

koji je reìrao Nader Moghaddas, a zakoji je scenarij napisao AfsanehMonadi. Rije~ je o novijem ostvarenjuiranske produkcije, nastalom u 2011.godini. Talat i Kamali su stariji ljudi,supru`nici koji vlakom iz svog sela idu uglavni grad sa èljom da posjete svojudjecu. Naàlost, djeca ne}e imativremena za njih... Ocjena: 4

NO] ZA SLU[ANJE

Jelena Rajkovi}No} za slu{anje povijesno pripada“mladom” hrvatskomfilmu, nastalomdevedesetih godinapro{log stolje}a. Autorica

reìje je Jelena Rajkovi}. Mala radiopostaja. Program se iznenadno prekida.U studio je u{ao Bruno s bombom uruci. Uzima voditelja za taoca te nastojiispraviti {tetu koju su mu mediji nanijeli,

laù}i o tome da je poginuo zbog ~egamu je djevojka umalo izvr{ilasamoubojstvo. Pri~a o medijskimmanipulacijama i posljedicama koje telaì sa sobom mogu donijeti. Ocjena: 4

OBI^NO NEPOZNATILOPOVI

Mario MonicelliObi~no nepoznati lopovi je

igrani, crno-bijeli film iz1958. godine.Scenarij zafilm napisala

su ~ak ~etiri scenarista: AgenoreIncrocci, Furio Scarpelli, SusoCecchi d’Amico i Mario Monicelli.Dante je iskusni provalnik koji }e bitimentor fotografu Tiberiu i biv{emboksa~u Peppeu, koji vode grupicukriminalaca u jednoj plja~ki. Zbognjihovih problema i sam plan }e bitiproblemati~an. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Wolverine (James Mangold)2. Prikazivanja (James Wan)3. Gru na supertajnom zadatku (Pierre

Coffin & Chris Renaud)4. Turbo (David Soren)5. Starci 2 (Dennis Dugan)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Hobit: Neo~ekivano putovanje (PeterJackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

2. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,Columbia Pictures, Blitz film i video)

3. Zambezija (Wayne Thornley, Blitz film ivideo)

4. Atlas oblaka (Tom Tykwer, AndyWachowski, Lana Wachowski, WarnerBros. Pictures/Discovery Film)

5. Croods (Kirk De Micco, ChrisSanders, Twentieth Century Fox)

Borba protiv zla

ZNAÂJAN SADR@AJPaul Watson, jedan od najtraènijih zalagaoca za za{titu i o~uvanje okoli{a

Film “Confessions of an Eco Terrorist” (SAD, 2011.),reditelja Petera Jaya Browna



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Grupa mladih komi~ara s hercegova~kihprostora, koja djeluje kao dio Standup.ba, jena turneji. Njihov show ve} je odu{eviopubliku u îtluku i Nevesinju, a 1.8. o~ekujeih nastup u Trebinju, kao i gostovanje naWest Herzegowina Festu , zadnje ve~eri togfestivala”, javljaju sa bljeska. No, o~ekuje ih

jo{ mnogo nastupa.

U utorak, 30. jula, a u okviru manifestacijeLivanjsko kulturno ljeto 2013., otvorena jeizlo`ba fotografija U ti{ini na{e ulice , autoraMarina Mamuze. Prihod od prodaje tihfotografija, sa livanjskim motivima,namijenjen je lije~enju Ive Dali}a. MarinMamuza, pak, pobjednik je nekolikokonkursa iz oblasti fotografije.

U Busova~i }e se, 9. i 10. augusta, odràtiBeer Festival . Prvu no} Festivala svira, zazagrijavanje, grupa Heppek iz Kiseljaka,poslije njih nastupa sarajevski bend Billy

Andol , a zvijezde su ~lanovi Zabranjenog

pu{enja. Narednu no}, publiku }e zabavljatiTaxi band i Ekonomska kriza, a poslije njih iLetu {tuke .

^lanovi ansambla Halka, o ~ijem smoprvom albumu nedavno pisali, 10. augusta}e odràti koncert na Ljetnoj pozornici Ilidà.

Nakon toga, predstoji im turneja u desetbosanskohercegova~kih gradova. Prva trikoncerta su u Tuzli, 23. augusta, potom dankasnije u Bijeljini, a 25. augusta i u Br~kom.Organizator turneje je Agencija Gramofon .

“U proteklih nekoliko mjeseci projekat Burn

Residency je ponudio kreat ivnim italentovanim DJ-evima ìvotnu priliku, daprovedu nezaboravno ljeto te pokaù svojeumije}e u najboljim klubovima Ibize”. Ovegodine prijavilo se 5.000 u~esnika iz 90

zemalja, a Bosnu i Hercegovinu }epredstavljati DJ El Karihno.

Objavljena su imena tro~lanog ìrijaovogodi{njeg 15. INTERBIFEP-a u Tuzli,koji }e biti odràn od 17. septembra do 2.novembra. To su: dugogodi{nji profesorumjetnosti i slikarstva Atilla Ilkayaz izTurske, potom Elise Del Prete, kustosica,osniva~ i umjetni~ki direktor Rezidencije zame|unarodne umjetnike i kustose Nosadela

Due iz Bolonje, i na{ slikar IsmarMujezinovi}.

Film Obrana i za{tita , scenariste ireditelja Bobe Jel~i}a, Mostarca sastalnom adresom u Zagrebu, apsolutni

je pobjednik 60. festivala igranog filma

u Puli. Nagra|en je sa ~ak sedamZlatnih arena .

“Toliko Arena zaista nisamo~ekivao, budu}i da nisam gledaoostale filmove iz Takmi~arskogprograma, zato {to nisam ni bio u Puli.U Dubrovniku sam radio predstavu. Asiguran sam da je bilo dosta kvalitetnihfilmova drugih redatelja. Gledao samsamo Sve}enikovu djecu VinkaBre{ana i mislim da je to odli~an film.S druge strane, ne doga|a se ba{ ~estoda ìri ima tako hrabre odluke, u smisluda jednom filmu dodijeli toliko Zlatniharena. Obi~no se Arene raspodijele”,

veli Bobo Jel~i}.Dodjela nagrada u Puli odràna je27. jula, a ve} naredni dan Bobo je biou Dubrovniku, na premijeri predstaveAllons Enfants , koja je autorski

projekat njega i Nata{e Rajkovi}:“Super je pro{lo. Pogotovo {to u tojpredstavi govorimo o nekim aktualnimdoga|anjima u Dubrovniku, kao {to je,naprimjer, Sr|.”

Obrana i za{tita uvr{tena je i uTakmi~arski program predstoje}egSarajevo Film Festivala .

Toliko “Arena” nisam o~ekivao

BOBO JELČIĆ, reditelj

NIKOLA GALIĆ, direktor “West HerzegowinaFesta” u Širokom Brijegu

NIKOLA GALI]“Novac ve}inomdobijemo od pokroviteljate od natje~ajaza potpore projektima”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-873-182013 61/681.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Na Brionima ste se Vi i reditelj AhmedImamovi} pro{log vikenda druìli sa Radetom[erbedìjom i njegovom k}erkom Ninom. Vikao producent i reditelj Imamovi}, nakon devetgodina i snimanja filma Go West, pripremateteren za novu saradnju sa [erbedìjom?

Ta~no. Pa smo pro{li vikend bili njegovigosti dva dana. Prije toga smo na jubilarnom,60. Festivalu igranog filma u Puli prisustvovalidodjeli Nagrade Fabijan [ovagovi} Radetu[erbedìji. To je, za one koji ne znaju, nagradaglumcu ~ije je djelo ostavilo trajan trag u

povijesti hrvatskog filma. Poslije toga smo sevratili na Brione i 27. jula, u prijatnom dru{tvu,

proslavili njegov {ezdeset i sedmi ro|endan. Asutradan smo radili na scenariju i prilago|avaliga situaciji. Zadovoljni smo ura|enim poslom.

Jo{ uvijek je to, zapravo, sinopsis...Ili, scenarij bez dijaloga, koji su napisali

Ahmed Imamovi} i Emir Imamovi}. Poredano je ono {to }e sede{avati u filmu. Ukratko, pri~a je to o ocu koji se nakonsedamnaest godina pojavljuje na vratima doma svoje k}erke iz

prvog braka i traì pomo} za svoju k}erku iz drugog braka, kojoj bi trebala biti transplantirana jetra, jer se ne slaù markeri njegai njegove druge supruge, tako da je prinu|en traìti pomo}nekoga iz svoje najbliè porodice. K}erka iz njegovog prvog

braka je siroma{na i izdràva svoju baku i sebe, a majka, to jestenjegova prva èna je umrla. On je imu}an i k}erki, koju }e igratistvarna Radetova k}erka Nina, nudi novac.

Kada }ete po~eti snimati film?Sljede}e godine. Sada prikupljamo novac. Jedna od lokacija

za snimanje navjerovatnije }e biti Rijeka. Ipak, sada ne moguotkrivati detalje, jer smo jo{ u pregovorima.

SAMIR SMAJIĆ, direktor sarajevske producentske kuće “Comprex”

Direktore raznoraznih festivala u BiH obavezno, u ovojrubrici, pitamo imaju li novca za organizaciju. A Nikolu Gali}a,direktora West Herzegowina Festa koji }e se u [irokom Brijeguodràti od 1. do 3. augusta, pak, pitamo otkud im novac zaorganizaciju? “Novac ve}inom dobijemo od pokrovitelja te odnatje~aja za potpore projektima. Ali, za organizaciju Festivala, uovim vremenima krize, kada se za sve odvaja znantno manjenovca, ne stiè dovoljno sredstava”, veli Gali}.

Kako god, opet }e West Herzegowina Fest biti muzi~ki,filmski i Festival kratke pri~e. U muzi~kom dijelu, izme|uostalih, nastupaju S.A.R.S., Goran Bare i Majke te Letu {tuke .“Kao i svake godine, veliko je zanimanje autora za Festival. Ovegodine odabrali smo, od 33 filma i 127 kratkih pri~a, 21 film i 23pri~e koje }e biti objavljene u festivalskom Fanzinu. A odsedamdeset i jednog benda ukuse selektora Festivala zadovoljiloje njih dvanaest, koji }e se u tri festivalske ve~eri nastojatisvidjeti publici i ìriju”, obja{njava direktor WHF-a.

Sve ovo, sve ove godine, glede i unato~, ipak ima smisla, jeli tako? “Iako organizacija iziskuje puno vremena i napora, jersvi mi radimo druge poslove uz ovo, svaki put nas reakcijepublike i sudionika potaknu da nastavimo s Festivalom . Kadavam velike zvijezde, bilo da nastupaju, bilo da su u ìriju, ili pak

samo obi~ni gosti, unato~ tome {to su obi{li ve}inu ovakvihdoga|aja u regiji, kaù da je WHFest najopu{teniji festival nakojem su bili, onda imate dokaz da radite pravu stvar. Kada vamnatjecatelji, bez obzira pobje|uju li ili ne, iz godine u godinuuporno {alju svoje radove, i kada se {iri krug onih koji se èlepredstaviti publici i staviti u svoje ìvotopise i na{ festival, ondavam je to ogroman poticaj da nastavite dalje. @elja nam je bilapokazati kako i u malim sredinama postoje velike ideje i u tomemislimo nastaviti. Ako se mi umorimo i istro{imo, vjerujemo da}emo me|u mla|im poklonicima WHF-a na}i zamjene”,odgovara Nikola Gali}.

Nova saradnja sa [erbedìjom

I u malim sredinama postoje velike ideje

DRU@ENJE NA BRIONIMA Rade [erbedìja, Samir Smaji}, Nina [erbedìja i Ahmed Imamovi}



1. Kako Memorijalni muzej “Rodnaku}a Ive Andri}a” radi ljeti?

Udarni~ki, do~ekujemo turiste sasvih kontinenata svijeta...

14. Da li je bolje biti lijep i pametanili ruàn i glup?Pod a) u starosti, pod b) u mladosti.

19. Tangili badi}Tange.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina?Budite slobodni, kao{to je Bosna!

16. Opi{ite Seida Memi}aVajtu u tri rije~i?Jedina istinska zvijezda saovih prostora.

5. [ta ne morate imati u friìderu?

Travni~ki ili Vla{i}ki sir.

7. [ta obaveznonosite na plaù?Ribarski pribor.

11. Koliko ima istine u izreci:“Ko je sretan ni u hali nijegladan?”Ima, ima...

13. [ta obla~ite kada èlite izgledatimoderno?

Neku od narodnih no{nji iz BiH.

3. Da li ste kao mali sanjali da

}ete biti direktor, ne~ega?

Ta k o s t ra{ ne s ne sa n jao nisa m...

2. A zimi?

Pr i pr emamose z a l jet nusez onu.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kao Vladimir Peri}.

S vremena na vrijeme...

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih uspostavio

Aristokleovu idealnu dràvu.

18. Osoba koja Vamide na ganglije?Ribo~uvar na Vrbasu.

20. A, begova ili{kembe ~orba?Aristokratskavarijanta.

17. S kim biste volj

eli

otplesati tango?

S A ld i no m K u r i}e m

.

12. Da li je{utnja zlato?

Samo ako se~uva u trezoru.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sazliju iz KUD Karaula .

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? S por t sk i r ibolov ac.

by DINO BAJRAMOVIC

ENES ŠKRGO, kus tos Memori jalnog

muze ja u Tra vniku: “ Va j ta je jedina

is tinska z vi jezda sa o vih pros tora”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Tremal Nayk, bengalski lovac na tigrove.



KLIN ÔRBA

U

sun~ano nedjeljno jutro pila sam kafu u tek polivenoj ba{~i jedne kafanice na Mejta{u. Mladikonobar bio je od onih rijetkih nenametljivih:

spustio je kafu na sto, ne sje}am se da je rekao ~ak ni poslovi~no izvolite, i nestao u mra~nom okviru otvorenihvrata iza kojih je dopirala uti{ana muzika. Prije nego {tosam ra{irila novine, bacila sam pogled prema zamandalje-noj pekarici na suprotnoj strani raskrsnice. Nigdje ìvedu{e. Ne ra~unam ~angrizave nevidljive jutarnje ptice, i

jednu bubicu koja lijeno kruì oko {olje s kafom.Osvrnem se: dolje je grad. Isti onaj grad koji pamtim iznekih davnih jutara, s kraja devedesetih, u kojima sam ba{u ovoj kafanici pila kafu, ~ekaju}i distributere mlijeka dazavr{e isporuku u ovom kvartu.

Sarajevo, izmrcvareno vrelinom julske no}i, kunja u

zasluènoj svjeìni jutra. Jo{ se ne budi. Spava i {uti.Du{a je kao ova buba lijena, ne{to joj se silno dopada ukruènju oko svijeta koji miruje. Svjeìna i obamrlost uistoj slici. Onomad mi se ~inilo da upravo najvi{e volimtakvo Sarajevo, ovo koje u nedjeljna jutra spava i {uti.Jutros? Ne znam. Voljela bih da se probudi. I da

progovori. [ta je vidjelo, {ta je ~ulo, ~emu je svjedo~ilo?Mo`da ovaj mr{avi iznureni ~ovjek, koji se upravospustio s Bjelava u moj vidokrug, mo`da on poznaje

pakao strepnje da bi {utnja mogla postati vje~nost, a time bi vje~no bivstvovalo i zlo o kojem se {uti.

S

arajevske novine srame`ljivo pi{u: “Nastavljena jeekshumacija koja je po~ela 22. jula na deponiji

sme}a u Bu}a Potoku u Sarajevu. Posmrtni ostaci zasada nisu prona|eni, osim nekoliko sitnih kostiju koje suprona|ene tokom probnog kopanja, kazala je danas Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejlaêngi}. Po njenim rije~ima, na temelju probnog kopanjakoje je trajalo vi{e od tri mjeseca, a po~elo je 22. aprilaove godine, prona|ene su sitne kosti - dva pr{ljena i jednorebro za koje su antropolozi utvrdili da je rije~ o ljudskimkostima...”

Poruka javnosti glasi: Pih! Samo nekoliko, ta~nijesamo tri sitne kosti. Tja, ako }emo pravo, to je ptica moglaispustiti iz kljuna. I, pozor, molit }u lijepo, ne moèmouzimati za ozbiljno ono {to je tek probno kopanje. Zna se{ta su probe u teatru. To se ni u {to ra~una. Generalna

proba tek nagovje{tava {ta bismo mogli imati u premijeri.

A u premijeri, za sada, ni{ta. Nema kostiju, nema Srb pobijenih u Sarajevu, nema zlo~ina.

Uzmimo, za po~etak, da nam je nepoznat auto

pjesme Svjedok , te da samo znamo da je napisannekad nakon rata u Bosni i Hercegovini. Negdj

mo`da u Sarajevu. Mo`da u ovoj {utljivoj julskoj nedjeljIli, bilo gdje u BiH.

Kamione s le{evima {to su pro{li kroz jutro u magnisam vidio/ zatvorio sam ~vrsto o~i ~ulo se sambrujanje motora i sitna ki{a/ ni{ta nisam vidio/ nisatovario slab sam/ tovario je onaj ludi iz sela ja sam i{ao{etnju dalje iza ku}a iza/ puckale su gran~ice povojni~kim ~izmama/ nisam vidio ni{ta/ ne znam ko snisu dozivali nisu govorili/ puckale su gran~ice po

nogama nisam ~uo/ ni{ta ja ne znam doktor je napisao dimam psihi~kih problema/ otkud znam pod ceradama ~ilica.../ oti{li su niz drum kamioni dolje prema selu nisamvidio/ ~vrsto stisnute o~i tuda je putovao zvuk/ mo`da ~etiri kamiona ne vi{e/ koliko je bilo ljudi/ ne znamnekad ih sanjam ni{ta ne govore samo ne}e da zatvoo~i/ ja svoje stisnem ja~e ~vrsto ~vrsto/ da ni{ta ne vidim

Mo`da ovaj mr{avi iznureni ~ovjek, koji se upravspustio s Bjelava u moj vidokrug, mo`da o

poznaje pakao strepnje da bi {utnja mogla postavje~nost, a time bi vje~no bivstvovalo i zlo o kojem {uti. Mo`da je, mislim, ba{ ovaj ~ovjek jedan onebrojenih Svjedoka . Neko bi morao znati, neko je mora

vidjeti i ~uti, unato~ pucketanju gran~ica pod vojni~ki~izmama. Koliko je kamiona {to su pro{li kroz jutro maglu? Ko je tovario, da li ba{ sve onaj ludi iz sela?

P.S. Voljela bih da je barem pjesma Svjedok napisanu Sarajevu ovog {utljivog nedjeljnog jutra, ali nijObjavljena jeste u Sarajevu, u izdava~koj ku}i Zoro,knjizi naslova O ~emu misle varvari dok doru~kujAutorica je mlada banjalu~ka knjièvnica Tanja StupaTrifunovi}. A Sarajevo? [ta ono misli, {ta ~eka? Mo`dda i ovda{nji pjesnici progovore, kad ve} svjedoci ne}Imao bi, vjerujem, {to{ta svjedo~iti i nazovi predsjednDru{tva pisaca BiH, osim {to sveobuhvatnoj {utn

privodi svakog sarajevskog pjesnika koji je koliko-tolik prokazivao zlo kojim smo okruèni.

Sarajevo, izmrcvareno vrelinom julske noći, kunja u zasluženoj svježini jutra. Još se ne budi. Spava i šuti. Duša je kao ova buba lijena, nešto jojse silno dopada u kruženju oko svijeta koji miruje. Svježina i obamr lostu istoj slici. Onomad mi se činilo da upravo najviše volim takvoSarajevo, ovo koje u nedjeljna jutra spava i šuti. Jutros? Ne znam

SITNE KOSTI,SITAN ZLOÎNPi{e: FADILA NURA HAVER




Ro|endan genija: Stolje}e i pol Henryja Forda

Ove je nedjelje obiljeèna 150.godi{njica od ro|enja Henryja Forda,~ije su inovativne ideje revolucionalizi-

rale transport i dovele do masovnemobilizacije. Prikladno globalnom uticajuHenryja Forda, godi{njica njegovog ro|enjaobiljeàva se u zemljama {irom svijetatokom 2013. Tako su Fordovi prodava~i naazijskom trì{tu pokrenuli Mjesec Fordovog naslje|a pretvaraju}i prodajne salone uizlo`bene prostore koji ovjekovje~uju bogatuFordovu historiju. Henry Ford je, uvo|e-njem automobila na masovna trì{ta,poljoprivredne ekonomije SAD-a i svijetapretvorio u prosperitena industrijska iurbana trì{ta. Mnogi histori~ari ga smatrajuzaslu`nim za stvaranje srednje klase uAmerici. Visoke minimalne plate -revolucionarne za to vrijeme - postavile sutemelj za pravednu raspodjelu bogatstvakompanije, ~ime je izvr{en uticaj nacjelokupnu kasniju praksu upravljanja.Henry Ford se u po~etku borio da Ford Motor Company odrì na stabilnimfinansijskim temeljima, a sa Modelom T ta jeborba urodila plodom. Ovo kultno vozilo

debitiralo je u oktobru 1908., zapo~inju}inovu eru u Americi. Sa vi{e od 15 milionaprodatih Modela T Ford Motor Company naciju je postavio na to~kove. NakonModela T , inovativni duh Henry Fordaisplivao je i u brojnim drugim sferama.Godine 1913. godine Henry Ford je

predstavio prvu pokretnu traku zaautomobile. Za 18 mjeseci smanjio jevrijeme za proizvodnju Modela T sa 12 i pona sat i po najavljuju}i modernu auto-industriju. Kako bi smanjio fluktuaciju radnesnage, Henry Ford je 1914. vi{e negoudvostru~io dnevnicu radnicima; sa 2,34dolara za devetosatni radni dan na 5 dolaraza osam sati rada. S ciljem pobolj{anjakvaliteta, Henry Ford je insistirao naposjedovanju, upravljanju i koordiniranjusvih resursa potrebnih za proizvodnju cijelogautomobila. Ovaj princip, poznat kaovertikalna integracija, uveden je u praksu1927. sa Modelom A.

„Ono {to je moj pradjed zapo~eo, naro~itona polju inovacija, i danas inspiri{e na{eopredjeljenje za jakim poslovanjem,odli~nim proizvodima i boljim svijetom“,

izjavio je izvr{ni predsjednik Forda Bill For„Milionima ljudi stavljamo na rapolaganneo~ekivani nivo tehnologije, ubrzavamrazvoj novih proizvoda i poti~emo rastvaranjem novih radnih mjesta obezbje|ivanjem slobode kretanjaFordov inovativni duh i danas vodi Ford Mot

Company , a ogleda se kroz raznoliku linivozila, od F-150 pick-upa, preko sportskoMustanga i hibridnog Mondea. Njegov duìvi kroz tehnologije kao {to su Ford SYNCnova tehnologija EcoBoost motora.Henry Ford umro je 7. aprila 1947. u 8godini. Vi{e od 50 godina kasnije, 199godine, Forbes magazin proglasio ga biznismenom stolje}a, a 2012. dokumentrac u produkciji History Channel izdvojio g

je kao osobu koja je izgradila Ameriku (ThMen Who Built America) „Vizija mopradjeda bila je da pobolj{a ìvot ljuprave}i automobile dostupnprosje~nom ~ovjeku“, nagla{ava Bill For

“Njegova vizija da proizvodi automobipo razumnim cijenama, a pouzdane u~inkovite, i danas odjekuje i defini{na{u viziju.“

P E T A B R Z I N A

Priredio: Nedim Hasi}



Alija Hasanovi} - Uredni{tvu

Vaš „izvor“ me oklevetao

(Ko nisko pada, visoko leti;Po{tena ciganska posla, SB, 871)

Po{tovani,

Na stranama 56. i 57. Va{eg cijenjenoglista u dijelu teksta sa podnaslovom „Nikokao [eki“, iznesen je niz neistina koje supovrijedile moj ugled i ugled moje djece kojaspremaju zavr{ne ispite za fakultet iprimorani su odgovarati na brojnetelefonske pozive svojih kolega i kolegica ospornom tekstu.

Ja, Alija Halila Hasanovi} sam dijete izmje{ovitog braka. Niti ja, niti moja djecanemaju ni{ta sa romskom populacijom,pogotovu kako navodi Va{ „izvor“, romskimzapisima. Znam da je novinarski zadatak dadonese pri~u sa terena, ali ovog puta steobmanuti.

Veoma je nekorektno nekoga koga nepoznajete nazvati nadriljekarom. Jediniposao kojim se bavim je lije~enjebioenergijom. Dokaz uspje{nosti na tompolju su moji brojni pacijenti koje samizlije~io od steriliteta, epilepsije, bolestiprobavnog trakta, ki~menog stuba...

Ako èlite, dobit }ete brojeve telefona

svih izlije~enih s kojima sam i dalje ukontaktu i foto dokumentaciju preko dvijestotine ro|enih beba, koje su se rodilenakon mojih bioenergetskih tretmana.

Moje „milijarde“ o kojima su Vam pri~alisu sa~injene od osmijeha i radostiizlije~enih, te mog zadovoljstva. Finansijskiaspekt je za mene nebitan i to ljudi uVisokom znaju.

Iako ne volim eksponiranje i publicitetimam vrlo korektan odnos sa novinarima,tako da sam Vam ostao duàn pri~u iz prveruke.

Operacija zuba me sprije~ila da Vasprimim, jer nisam bio u stanju razgovarati.

Potpis pod fotografiju moje ku}e je

tako|er jedan od uzroka mog reagiranja, jerne odgovara istini nego teìsenzacionalizmu.

Prava je {teta {to ste saslu{aliiskrivljenu pri~u o meni i to po svoj prilici odonih koji mi ne ele dobro. Za Vas sam imaopotpuno drugu pri~u koja odi{e istinom istvarnom pozitivom.

Bez obzira na sve, moja vrata su Vamuvijek otvorena uz prethodno uskla|ivanjetermina. Tek tada }ete upoznati pravog AlijuHasanovi}a, pozitivca, kolekcionara,~ovjeka koji lije~i...

Do skorog susreta.S po{tovanjemAlija Hasanovi}

U PRODAJI


REAGIRANJA



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 200 EUR

Polugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE



portal slobodne bosne

najveca tvornica

Slobodna Bosna [broj 873, 1.8.2013]

Documents

Transcript of Slobodna Bosna [broj 873, 1.8.2013]