Slobodna Bosna - 933 - 25.09.2014

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]: [TA ]E BITI S BOSNOM?

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

FERMAN STI@E SA KOSOVA

PRAVOSUDNI CUNAMI

Tu`iteljstvo BiH naredilo istragu protiv Radon~i}a, [ahinpa{i}a, Ori}a...

ISPRAVNA-oglasi sedmica-933:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.9.2014 13:51 Page 1

PRAETORIOUS

TOP SECRETISTRAGA PROTIV FAHRUDINARADONÎ]AMjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Pri{tini pro~itao optu`nicu protivNASERA KELMENDIJA, {ef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH BO@O MIHAJLOVI]potpisao je naredbu za otvaranje istrageprotiv FAHRUDINA RADONÎ]A, EKREMALEKI]A, NASERA ORI]A I SENADA[AHINPA[I]A [AJE, zbog sumnje da susudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZADELALI]A ]ELE; na{a novinarka otkriva{to je dràvni tuìtelj Mihajlovi} naredioinspektorima SIPA-e i federalnog MUP-a, ikoji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

NO] NEMA SVJEDOKA PROVOKACIJA SA TREBEVI]APostavljanje krsta na Zlati{tu iznadSarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; na{a novinarkaotkriva ko je naru~io postavljanje “inatkrsta”, ko ga je instalirao i {ta je bio krajnjicilj ove akcije

IBRO DIRKA, BA[DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTADirektor Federalne uprave za inspekcijskeposlove IBRAHIM TIRAK na nezakonitna~in donio je Pravilnik o unutra{njojorganizaciji i sistematizaciji Uprave naosnovu kojeg namjerava uposliti jo{dvadesetak “podobnih” ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor,~iji su ~lanoviizloèninevi|enimpritiscima, anjihove primjedbena rad direktoraTirka Vlada FBiHignori{e

RUSMIR MAHMUT]EHAJI]“POSLJEDNJI MOHIKANAC”BOSANSTVARusmir Mahmut}ehaji} je jedan odnosilaca ideje “bosanstva” koju pro-movira u svojim knjigama, nau~nimradovima, kroz rad Me|unarodnogforuma Bosna, te u svojim intervjuima.Jedan od najzna~ajnijih i najvi{e citi-ranih intelektualaca iz Bosne iHercegovine, u intervjuu za SlobodnuBosnu govori o promjenama, o svojojnovoj knjizi, bosanskoj politici, zna~ajuHa{kog tribunala…

SKANDAL NA IZBORU ZAMISS BiH: KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[ENe sti{ava se bura oko posljednjeg izboraMiss Bosne i Hercegovine na kojem je lentunajljep{e djevojke ponijela 20-godi{njaISIDORA BOROVÂNIN sa Pala; nakon {toje jedna od djevojaka koje su se takmi~ileprije tri godine, MERIMA HAD@I], javnoiznijela te{ke optu`be na ra~un Direkcijeizbora o ucjenama, prijetnjama i nemoralnimponudama, njene navode potvr|uje i biv{isaradnik porodice ZUBAK-JOVANOVI] kojiu razgovoru za na{ magazin tvrdi: izborMiss BiH samo je pokri}e za iskori{tavanjemladih, naivnih djevojaka

PRERASPODJELA TRGOVINSKOG BIZNISA TUZLANSKI BINGO U POHODU NATRGOVINSKI TRONFrancuska trgovinska ku}a „Intermarshe“,vlasnik trgovinskog lanca „Interex“, definitivnose povla~i s trì{ta BiH, a cijeli lanac njihovihmaloprodajnih objekata preuzima tuzlanskipoduzetnik Senad Dàmbi}, vlasnikbrzorastu}eg trgovinskog lanca „Bingo“

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

32

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.9.2014 23:33

PRAETORIOUS

SLOBODNA BOSNA I 25.9.2014.4

KEMO, SINE, ZAKLJUÂJ(SA)RADNJU

Kemal âu{evi}(jo{) nema status svjedokapokajnika Ma koliko se u javnosti posljednjih danaspekuli{e o suradnji biv{eg direktoraUprave za indirektno oporezivanje BiHKemala âu{evi}a sa Tuìla{tvomBiH, prema navodima âu{evi}evogadvokata Asima Crnali}a, njegovklijent zvani~no nema status svjedokapokajnika. Naime, prema navodima bh.novinske agencije Patria, imenaDragana ôvi}a, Dragana Vranki}a iVjekoslava Bevande nalaze se me|uimenima politi~ara koje je âu{evi}spominjao u izjavi prilikom hap{enja, akoji su koristili svoj politi~ki utjecaj ipozicije radi stjecanja imovinske koristi.Advokat Crnali} nije èlio komentiratieventualnu suradnju njegovog klijentasa Tuìla{tvom BiH, ali je istakao daâu{evi} nema status svjedokapokajnika jer to bi se odrazilo na proceskoji se protiv njega vodi, sa ~ime bi on,kao njegov advokat, morao biti upoznat.Prema njegovim rije~ima, zvani~no jo{uvijek nisu pokrenute nikakve inicijativei razgovori koji bi vodili ka promjenistatusa osumnji~enika Kemalaâu{evi}a.

(M.F.)

Misterija {ta je se novcem od donacija zasanaciju {tete izazvane majskim poplavamau Republci Srpskoj i Federaciji BiH jo{ nijerije{ena. Zbog toga su oba entiteta na udarukritika stranih ambasada. Pojedine ambasadeoptuìle su politi~ke lidere u BiH da su isko-ristili donacije za krpljenje budètskih rupa,a da je najmanje koristi od njih imalopoplavljeno stanov ni{tvo. Ozbiljne optu`besu posebno ispisane na web straniciAmeri~ke amba sade. Gdje su zavr{ili milionimaraka pitanje je na koje i opozicija u RS-utraì odgovor. MMilica Laki}, ~lan SDS-ovogOdbora za finansije, kaè:

“Mi ta nov~ana sredstva ne moèmo davidimo na ra~unu, a ni kroz budèt gdje suoti{la.

RTRS je u maju od vlasnika licence zaRoland Garros dobio pravo da besplatnoprenosi najva`nije me~eve, a da sav prihodod marketinga uplate u Fond solidarnosti zaobnovu RS-a, me|utim ne znamo gdje suoti{la ni ta sredstva.”

Naime, Radio-televizija RS-a, zahvalju-ju}i humanom gestu vlasnika prava jednogod ~etiri najve}a svjetska teniska turnira,prenosila je najva`nije me~eve sa RolandGarrosa, na kojem je ina~e NNovak \okovi}izgubio u finalu sa RRafaelom Nadalom.

“Duboko pogo|eni nesre}om izaz-vanom poplavama koje su ovih dana

pogodile va{u zemlju, rije{ili smo da na imedonacije besplatno ustupimo prava prenosasa idejom da RTRS proda reklame i spon-zorska prava i dobijeni novac uplati uhumanitarne svrhe”, navodi se u dopisu kojije vlasnik prava za Roland Garros uputioRTRS-u. Ovu odluku podràla je i Teniskafederacija Francuske.

Ina~e, DDra{ko Milinovi}, direktorRTRS-a, ujedno je predsjednik Teniskogsaveza Republike Srpske. On je po~etkomjuna ove godine bio u Francuskoj kako bigledao me~eve Novaka \okovi}a. Gdje jeMilinovi}, biv{i Dodikov {ef kabineta,preusmjerio sredstva dobijena od marke tin -{kih sekundi, vjerovatno je poznato lideruSNSD-a koji ga je postavio na ovu poziciju.

U odgovoru na optu`be stranih ambasa-da, iz Vlada RS-a je saop{teno da su infor-macije o stotinama miliona KM pomo}istranih donatora najobi~nija la` te da sujedi na donatorska sredstva koja su upla}enana ra~un Vlade RS-a dobijena od VladeSrbije i da su namijenjena za sanaciju {kolau Doboju i [amcu. I dok doma}i i stranizvani~nici razmjenjuju me|usobne optu` -be, gra|ani koji su ostali bez krova nadglavom jo{ su daleko od useljenja u svojedomove. Mnogi }e u improvizovanomsmje{ taju do~ekati zimu.

(M. Dedi})

NI DONACIJE NI SANACIJE

MINI MARKET

Direktor RTRS-a Draško Milinović donacije

od Roland Garrosa nije uplatio poplavljenima

Kemal âu{evi}

GDJE SU NESTALE DONACIJEDra{ko Milinovi}, direktor RTRS-a i predsjednik Teniskog saveza RS-a

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.9.2014 23:20

PRAETORIOUS

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PROPALA DEBATA PREDSJEDNI^KIH KANDIDATA

Pored Suljagi}a,jo{ ~etiri predsjedni~ka kandidata ultimativno traè su~eljavanje sIzetbegovi}em! Nakon predsjedni~kog kandidata DF-aEmira Suljagi}a, koji je izri~itozahtijevao da se u televizijskoj debatipred kamerama FTV-a su~eli sBakirom Izetbegovi}em, jo{ ~etiripredsjedni~ka kandidata ultimativno sutraìla ravnopravan tretman - ilisu~eljavanje s Izetbegovi}em ili ne}esudjelovati u tv debati! Dodatni problem predstavlja ~injenicada se tv debate ne bi snimale nego bii{le uìvo, u razdoblju od 6. do 10.oktobra u ve~ernjim satima, kada }e seve}ina predsjedni~kih kandidata nalazitina zavr{nim predizbornim skupovimadiljem BiH.Po svemu sude}i, od predsjedni~kedebate pred kamerama FTV-a ne}e bitini{ta. (A.M.)

MINI MARKET

Ženski karavan miraSarajevo 19.9.2014.

Bakir Izetbegovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.9.2014 23:21

PRAETORIOUS

ČETVRTAK, 18. SEPTEMBAR

Na su|enju GORANU HAD@I]U,lideru Republike Srpske Krajine, u Haagu,svjedok VOJISLAV [E[ELJ za pokolj nadHrvatima u Vukovaru i poglavito zlo~in naOv~ari tereti ALEKSANDRA VASILJE -VI]A, {efa Kontraobavje{tajne slu`be JNA.„Vasiljevi} je“, kaè [e{elj, „„naredio pripad -ni cima JNA, Gardijske brigade, da pobiju250 Hrvata na Ov~ari.“

O odgovornosti generala Vasiljevi}a zaovo zvjerstvo (kao i brojna druga u Hrvat -skoj i Bosni i Hercegovini) pisao sam prijedeceniju i pol. [e{elj je, me|utim, u tovrijeme, svjedo~e}i na su|enju SLOBO -DANU MILO[EVI]U, taj zlo~in pripisao„lokalnim teritorijalcima“, (ne) po sred nonjihovom {efu Hadì}u.

Oba{ka pitanje koji su razlozi {to [e{eljdanas odgovornost sa Hadì}a prebacuje naVasiljevi}a; konstatujem tek da se nakon 25godina kona~no u ne~emu, makar to „ne{to“bilo toliko tragi~no, slaèm sa svojimprofesorom [e{eljem!

PETAK, 19. SEPTEMBAR

Poznanik iz sarajevskog suda mediskretno pita ko mi je bio izvor, „zvi`da~“iz te pravosudne institucije „na okolnostzastare“ presude od godinu dana zatvorakoja je prije nekoliko godina izre~enaESEDU RADELJA[U, poslaniku ukantonalnoj Skup{tini. „„Nismo ba{ tolikointimni da bih ti to povjerio“, glasio je mojodgovor kojim nije bio pretjerano

odu{evljen. Koliko mi je poznato, prijenekog vremena Na{a stranka traìla je odsarajevskog pravosu|a „istoriju bolesti“,odnosno obja{njenje kako je i pod kojimokolnostima (pritiscima, intervencijama,parama...), presuda protiv Radelja{azastarjela „ko Gr~ka“. Da li je i kakavodgovor ta stranka dobila, to ne znam.

Nedjelju-dvije ranije, nakon {to smoobjavili kako je Radelja{ prije tri-~etirigodine uz pomo} op}inskih vlasti u NovomGradu (prije svih tada{njeg na~elnikaDamira Hadì}a) iz op}inskog budètaopuhao okuglih milion maraka, ponovo(nam) se, umjesto hitre i energi~ne (re)akcijenadle`nog tuìteljstva, postavljalo pitanjeotkud nam „sporna“ dokumentacija. I,dakako, za{to smo je objavili upravo sada,na vrhuncu predizborne kampanje, a neranije, prije sto-dvjesto godina, valjda.

Ve} sam na ovom mjestu napisao daEsed Radelja{ nije glavno lice u kriminalnojfarsi u Sarajevskom kantonu: on je nali~jekorumpirane politi~ke, pravosudne, aka -dem ske, medicinske elite.

Nego, znate onaj vic kada se Radelja{vratio sa Univerziteta na Sokocu safakultetskom diplomom i prosjekom ocjena~ista desetka pa kaè jaranima: „„Da samznao da je ovako jednostavno diplomirati,Boga mi bih zavr{io i srednju!“

SUBOTA, 20. SEPTEMBAR

Mislio sam da je vic, ali nije: VANESSAREDGRAVE, jedna od najve}ih svjetskihfilmskih i pozori{nih glumica, snimadokumentarni film o radnicima/radnicama


Nisam pojma imao da se još uvijekodržava seosko-vašarska manifestacija„Izbor za Miss BiH“, čiju licencu držidvoje-troje opskurnih prevaranata izTuzle. Večeras to saznadoh i to odkolegice Arijane Saračević, koja je neko-liko sati prije početka tog „spektakla“ nasvom profilu objavila ime pobjednice.Pa se sjetih kako sam prije skoro 15godina otišao na „Bal Roma“ u tadašnjojRobnoj kući Sarajka da slušamneprežaljene velikane romske muzikeVIDU PAVLOVIĆ i ŠABANABAJRAMOVIĆA (oboma je to bioposljednji nastup u Sarajevu). Dok tevečeri sjedim i pijem sa Šabanom, orga-nizatori me, bez pitanja, uz još četiri-pet „uglednih javnih i kulturnih radni-ka“, mislim da je Nazif Gljiva bio pred-sjednik, turili u žiri za izbor „Miss BalaRoma“. Pritisli me sa svih strana i znanii neznani Romi da glasam za njihovufavoritkinju, kćerku, sestru, prijateljicu.„Pa, burazeru, glasaj za onu mojuEsmeraldu, vidi je kako je lijepa, ne dagledati u sebe“, pritišće me nekadašnjikomšija koji je u Sarajevo stigao čak izBolonje, kako reče, „sa najbližim saradnicima“. Velim mu kako je(novčana) nagrada simbolična, sto-dvjesto maraka, a on me presiječe:„Jeste, ali znaš koliko joj to pojačavacenu kad je budemo udavali.“ Ta, mojafavoritkinja, pretpostavljate, ispala uprvom krugu glasanja. Ona što je pobi-jedila otvorila frizerski salon u Bolonji...

PADAJ ISIL-E I NEPRAVDOAh Iraka, u ve~eri rane,

sastala se dru`ba vehabija

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 21:23

PRAETORIOUS

nesretne tuzlanske firme DITA! Moète lizamisliti iti jednog doma}eg filmskogreìsera (nakon smrti BATE ÊNGI]A,kojem su sindikalne teme bile opsesija, padonekle i MIROSLAVA ]IRE MANDI]A)da se spusti na taj nivo, da pojeftini, ugrozi„autorski integritet“, pa snimi film otragediji stotina opusto{enih preduze}a istotine hiljada radnika obogaljenih uprivatizacijskom i tranzicijskom zlo~inu?Tr~ali su oni (reìseri) dok je trebalo zasumnjivim skorojevi}kim kapitalom isnimali reklame za „Ditine“ deterdènte,(„Fakat miri{e bijelo“), ali sad, kada je sveoti{lo u vraìju mater, kada su „Ditini“proizvodi „mrtvi i bijeli“, zasukati rukave,baviti se dosadnim socijalnim pri~ama, nedaj Boè! Nikakve fajde od toga nema, samose moè{ nekome va`nome zamjeriti paostati bez budètskih para za svoje dosadne,negledljive, besmislene filmove...

NEDJELJA, 21. SEPTEMBAR

Nisam pojma imao da se jo{ uvijek odràvaseosko-va{arska manifestacija „Izbor za MissBiH“, ~iju licencu drì dvoje-troje opskurnihprevaranata iz Tuzle. Ve~eras to saznadoh i tood kolegice AArijane Sara~evi}, koja je nekolikosati prije po~etka tog „spektakla“ na svomprofilu objavila ime pobjednice.

Pa se sjetih kako sam prije skoro 15godina oti{ao na „Bal Roma“ u tada{njojRobnoj ku}i Sarajka da slu{am nepreàljenevelikane romske muzike VIDU PAVLOVI]i [ABANA BAJRAMOVI]A (oboma je tobio posljednji nastup u Sarajevu). Dok teve~eri sjedim i pijem sa [abanom, organi za -to ri me, bez pitanja, uz jo{ ~etiri-pet„uglednih javnih i kulturnih radnika“,mislim da je NNazif Gljiva bio predsjednik,turili u ìri za izbor „Miss Bala Roma“.Pritisli me sa svih strana i znani i neznaniRomi da glasam za njihovu favoritkinju,k}erku, sestru, prijateljicu. „„Pa, burazeru,glasaj za onu moju Esmeraldu, vidi je kakoje lijepa, ne da gledati u sebe“, priti{}e menekada{nji kom{ija koji je u Sarajevo stigao~ak iz Bolonje, kako re~e, „sa najbliìmsaradnicima“. Velim mu kako je (nov~ana)nagrada simboli~na, sto-dvjesto maraka, aon me presije~e: „„Jeste, ali zna{ koliko joj topoja~ava cenu kad je budemo udavali.“ Ta,moja favoritkinja, pretpostavljate, ispala uprvom krugu glasanja. Ona {to je pobijedilaotvorila frizerski salon u Bolonji...

PONEDJELJAK, 22. SEPTEMBAR

Nema dana da mi se neko od sugra|ana neizjada zbog neprijatnosti i nasilja koje je on,ili neko njegov bli`nji pretrpio na ulicamaSarajeva. Biv{i premijer Sarajevskog kantonaSAMIR SILAJD@I] danas je zvao uredakciju da se poàli na lokalnu policiju kojani{ta nije poduzela nakon {to su mu u dvanavrata, u kratkom vremenskom razdoblju,huligani usred bijelog dana premlatili, pa

oplja~kali maloljetnog sina. Pune su puncijatecrne hronike ovda{njih novina brutalnih, pa ipotresnih, svjedo~anstava u huliganstvu,nasilju, bezakonju na sarajevskim ulicama.

Ako se dobro sje}am, u vrijemeSilajdì}eve Vlade desio se stra{ni zlo~in naddje~akom DENISOM MRNJAVCEM.Gra|ani su iza{li na ulice, ru{ili zgraduKantona, smijenili tada{nju gradona~elnicuSEMIHU BOROVAC. Pred nerijetko ne -kontro liranim i neartikuliranim pritiskom,odnosno bijesom javnosti, da ne kaèm„ulice“, vlasti su se kona~no trgnule ipokrenule sveobuhvatan program borbe protivmaloljetni~ke delinkvencije, preveniranjanasilja, izmjene kaznenog zakonodavastva. I,{ta se desilo, odnosno promijenilo? Ni{ta, ilimnogo manje od toga; ista meta, nedu`nigra|ani, naj~e{}e djeca, isto odstojanje. Gdjesmo bili - nigdje, {ta su (u)radili - ni{ta.

[ta se pomaklo u „projektu“ uklanjanjanepreglednih ~opora zlo~estih pasa lutalicasa najfrekventnijih sarajevskih ulica?Aktuelne kantonalne vlasti su izgradilenekakve azile, odnosno tvrde da su izgradile,a zapravo su potro{ile silne milione zanjihovu izgradnju a da problem nije po mak -nut s mjesta. Pa{~ad i dalje, sve u {esnaest,ujedaju, napadaju, zapi{avaju „olimpijskigrad“.

Kad god iza|em iz Sarajeva, a ne de{avase to ~esto, sve mi se teè i mu~nije vratiti nanjegove ulice. Ba{ ko u onom vicu kad jeMujo uhvatio zlatnu ribicu u Miljacki, a onaga preklinje: „„Sve }u ti èlje ispuniti, samome ne vra}aj u Miljacku!“

UTORAK, 23. SEPTEMBAR

Prije godinu i pol dana kolega ZLATKODIZDAREVI], biv{i diplomata i vrhunskipoznavatelj prilika na Bliskom istoku, nakonpovratka iz Sirije bio je zgroèn mogu}no{}u dau toj zemlji vlast preuzmu „pobunjenici“,odnosno kako im je ve}ina svjetskih medija i(zapadnih) diplomata tepala „udruènaopozicija“ koja je nasrnula na re im diktatoraBa{ara el-Asada. Svjedo~e}i o iskustvima saputovanja u Siriju, Dizdarevi} je u brojnim~lancima i reportaàma u rije~kom Novom listu inovinskim i televizijskim intervjuima scenarij ukojem bi politi~ki, vjerski, svjetonazorskinekoherentna i antago niz irana „opozicija“preuzela vlast u toj zemlji nazvao apokalip ti~ nim,ali mogu}im jer bio on zna~io kraj kakve-tak veSirije i po~etak uàsnog, nepredvidivog rata.

Ve~eras, nakon {to su jutros SjedinjeneAmeri~ke Dràve sa savezni~kim dràvamapo~ele zra~ne udare na dìhadiste ISIL-a, natri televizijska kanala („AL JAZEERA BAL -KANS“, HRT, RTV Slovenija) gledamspecijalne emisije ovim povodom, u kojimadesetak kom pe ten tnih sugovornika,profesora, analiti~ara, novinara, diplomata izregije analiziraju zbivanja u ovom dijelusvijeta. Manje-vi{e, svi sa slaù oko toga daovi doga|aji ozna~avaju kraj Iraka, kao {toLibiju tretiraju kao „biv{u dràvu“.Uostalom, Kraj Iraka bio je naslov knjige

ameri~kog diplomate PPetera Galbraitha,objavljene jo{ 2006. godine. Preiskusnihrvatski novinar DDraèn Vukov Coli}podsje}a da je ambasador Galbraith, prijedolaska u Hrvatsku, po~etkom 90-ih godinaobavljao povjerljive diplomatsko-obavj e -{taj ne po slo ve me|u ira~kim Kurdima, aprotiv reìma SSadama Huseina. Danas onpomaè Kurdima u uspostavljanju vlastitenacionalne dràve na teritoriji najmanje tripostoje}e dràve.

Ono {to mene najvi{e zanima, a na {taniko nema pouzdan odgovor jeste: ko jeodgovoran za ISIL? Ko je finansirao,ohrabrivao, podsticao taj radikalisti~ko-sunitski, vojno-vjerski pokret? Ne}e biti dase sve doskora, do prije mjesec i po dana,nije znalo za ISIL, njegovu ideologiju,planove, radikalizam, svirepost...

Zanima me to, prije svega, jer sa to nasu BiH, ali i u cijeloj regiji itekako duboko isudbinski ti~e - ko po Makedoniji, Kosovu,Srbiji, Bosni... ve} godinama finansira, {titi,tolerira, ohrabruje mikro kalifatskezajednice jer je o~ito da su oni i uorganizacijskom, vjerskom, doktrinarnom,idejnom pogledu dio iste planetarne po{asti!

SRIJEDA, 24. SEPTEMBAR

Akademik ABDULAH SIDRAN,povodom postavljanja krsta na Zlati{tu,predlaè-apelira da se „dok ne pro|u izbori tastvar treba ignorirati“, odnosno, „da sve trebana {egu okrenuti i nipo{to ne pravitidramatizaciju, jer onda radimo za njega“(tj.MILORADA DODIKA, predsjednikaRepublike Srpske). Slaèm se gotovo upotpunosti, samo ne znam zbog ~ega bi {egu,trebalo oro~iti samo na nekoliko nedjelja, doizbora, zajebavati se treba ili nikako ili vazda.

Kada smo kod postavljanja krstova,skoro nezapaèno, u medijskom zape}ku,protekla je vijest o poku{aju dopremanjavelikog kamenog krsta prije nekoliko dana zacrkvu u Zvorniku. Ogromni krst dovezen jehelikopterom Oruànih snaga Bosne iHercegovine, me|utim zbog nevremena,olujnog vjetra, nije ga se uspjelo staviti,u`lijebiti u predvi|eno postolje nanovosagra|enoj crkvi. Ni{ta protivpravno,ilegalno, inadìjski, iritantno, o~ito, u tojoperaciji nije bilo, samo se tako moèobjasniti da je zahtjevna operacija okodopremanja i instaliranja krsta na zvorni~kojcrkvi protekla bez ikakvih problema, osimonih vremenskih.

Ali, vratimo se {egi. Predizbornoj ipostizbornoj. Kruì Palama (tu sam gakupio!) praskav vic. Obi{ao Dodik unu~e, pamu se ono pohvali: „„Dedice, maca namomacila ~etvoro ma~i}a i sve ~etvoro }eglasati za tebe i SNSD.“ Nakon nekogvremena zove unu~e dedu-Mileta i pla~nimglasom o~ajava: „„Deda, samo dvoje ma~i}aho}e da glasaju za tebe!“ „Kako, suncededino, {ta je bilo sa ono drugo dvoje?“„Progledali, deda, progledali“, briznu dijeteu nezadrìv pla~. �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 21:24

PRAETORIOUS


JA POVEDOH V.D. JANJU...

Salihovi} u SADna simpozij ome|unarodnomterorizmu poveobiv{u kolegicuiz Op}inskogsuda JanjuJovanovi}Goran Salihovi}, glavni tuìteljTuìteljstva Bosne i Hercegovine,nezaobilazan je sudionik svih doma}ih,regionalnih, planetarnih okruglihstolova, seminara, simpozija. Posljednjiod njih, na kojem je tuìtelj Salihovi}boravio nedavno, odràvao se uSjedinjenim Ameri~kim Dràvama aposve}en je borbi protiv globalnogterorizma. Zanimljivo je da Salihovi}udru{tvo na ovom vi{ednevnomsimpozijumu pravi Janja Jovanovi},vr{iteljica du`nosti predsjednicesarajevskog Op}inskog suda. Kakveveze sutkinja jednog op}inskog suda(makar bila i v.d. predsjednica) ima saborbom protiv me|unarodnogterorizma, prili~no je nejasno svakomeosim, valjda, tuìtelju Salihovi}u.Jovanovi}ka i Salihovi}, prije njegovogimenovanja za glavnog tuìtelja, bili sukolege na Op}inskom sudu Sarajevo.

(S.B.)

MINI MARKET

Nakon {to je krajem pro{le godinepovukao kandidaturu za mjesto ~lanaUpravnog odbora Univerziteta uSarajevu, BBakir Alispahi} se po svemusude}i nije odrekao akademske karijere.Kako nezvani~no saznajemo, Alispahi} uzpomo} AAdila Osmanovi}a, s kojim jesjedio u Kadrovskoj komisiji SDA, lobirakod dekana Fakulteta kriminalisti~kihnauka (FKN) NNedàda Korajli}a, da se zaprijem profesora raspi{e konkurs po mjeriAlispahi}a. S obzirom da na FKN-u imadosta SDP-ovih simpatizera, ovaj„problem“ navodno je rije{en uz pomo}direktora Euroasfalta Hameda Rami}a

koji je SDP-ov favorit pri izvo|enjuradova na koridoru 5C. Za akademskozbrinjavanje Alispahi}a dobivena jena~elna saglasnost nekih uticajnihkadrova SDP-a. Strana~ki stav na FKN-uprenijet je preko Nik{i}evog savjetnikaAdmira Mujanovi}a, koji je u ro|a~kimvezama sa profesorom FKN-a EEldaromMujanovi}em. Nakon toga dekan Korajli}pustio je pri~u o „dogovoru“ SDA i SDP,te da FKN treba jedan nastavnik koji je„politi~ki jak“ i koji bi kao takav fakultetuosigurao ravnopravan tretman sa ostalimfakultetima. (M.F.)

(K)AKADEMSKA KARIJERA

Bakir Alispahić hoće na Fakultet

kriminalističkih nauka

Tek {to je prva sedmica izbornekampanje u Republici Srpskoj pro{la bezozbiljnijih incidenata, uz uobi~ajenekafanske prepirke, ve} krajem pro{lenedjelje dogodilo se nekoliko fizi~kihnapada na aktiviste opozicije.

Aktivisti SNSD-a premlatili su nekolikopoliti~kih neistomi{ljenika u Banjoj Luci,Kneèvu i Lakta{ima, a demolirane su iprostorije Udruènja EKO-kultura koje jenedavno javno podràlo Savez zapromjene. Uprkos brojnim prijetnjama iincidentima, policija nije reagovala.

Tokom proteklog vikenda, u BanjojLuci je napadnut aktivista SDS-a koji je unedjelju nave~e radio na strana~kom{tandu, na Trgu Krajine ispred RK Boska.Na mladi}a je nasrnulo nekoliko mla|ihmu{karaca koji su ga psovali i dovikivalimu da je “Dodik kralj”, a potom su ga ipremlatili. Nesretni mladi} je zavr{io ubolnici sa lak{im povredama. Policija sena{la na licu mjesta i sa~inila zapisnik, alihuligane nije privela.

Manje sre}e je imao NNedjeljkoGojkovi}, kojeg su u petak, na strana~kojtribini SNSD-a u Golom Brdu kodKneèva, premlatila dvojica ~lanova te

stranke. Na strana~koj tribini Saveza zapromjene u Lakta{ima tako|er se dogodioincident, kada je grupa mladi}a, ~lanova isimpatizera SNSD-a po~ela da zvi`di idobacuje tokom tribine. Rije~ je o sinulidera lokalnog SNSD-a BBudimiraStankovi}a, koji je sa svojom ekipompoku{ao da ometa skup opozicije. Ta grupamladi}a pretukla je i strana~kog aktivistuopozicije u Velikom Bla{ku kod Lakta{a,ali zbog straha on slu~aj nije prijaviopoliciji. (M.D.)

SVE ĆE TO DODIK POMLATITI

Aktivisti opozicionog Savezaza promjene na meti vandala

iz Dodikovog SNSD-a

Milorad Dodik

Goran Salihovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.9.2014 23:27

PRAETORIOUS

PRO ET CONTRA


OSA PROTV FOSS-a

Biv{i glavnioperativac OSA-eMuhidin Ba{i}podnio kaznenuprijavu protivMeddìde KresoBiv{i na~elnik Odjeljenja za borbu protivorganiziranog kriminala u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji Muhidin Ba{i},koji je pravomo}nom sudskom presu-dom progla{en krivim za ratni zlo~in iosu|en na sedam godina zatvora, pod-nio je nedavno Dràvnom tuìteljstvukaznenu prijavu protiv predsjedniceSuda BiH Meddìde Kreso. Nakon {toje dobio otkaz u OSA-i, nekada{nji jeoperativac Ba{i} Tuìteljstvu BiH pri-javio sutkinju Kreso zbog navodnogometanja istrage protiv ranijeg zamjeni-ka direktora federalne tajne slu`be(FOSS) Ivana Vuk{i}a. Kako se navodiu kaznenoj prijavi Muhidina Ba{i}a,Vuk{i} je u ljeto 2009. bio pod tajnomistragom, budu}i da su postojale indicijeda nezakonito koristi opremu za pris-lu{kivanje (koju je ranije ukrao izFOSS-a), kao i da je umije{an u krimi-nalne poslove u Hypo Alpe Adria banciMostar. Primjena posebnih istra`nihradnji - pra}enja i prislu{kivanja IvanaVuk{i}a, tvrdi Muhidin Ba{i}, nijeme|utim bila mogu}a jer je predsjedni-ca Suda BiH odbila potpisati odobrenje.Ba{i} je jo{ naveo kako je MeddìdaKreso naknadno promijenila odluku iodobrila prislu{kivanje Vuk{i}evih krimi-naliziranih poslovnih partnera, ali ne ibiv{eg zamjenika direktora FOSS-a.

(S.M.)

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Urednik talk-showa“Zabranjeniforum”

NETo je ~ista manipulacija predizbore, primitivan na~inkomunikacije. Krst je uhri{}anstvu svetinja i neznam kako se neko moèigrati sa takvim stvarima!Nije mi jo{ jasno kako Crkvanije reagovala na postavljanjekrsta na Zlati{tu? Ljudima jejasno da gamad politi~arska,~ast izuzecima, igra nasvaku kartu!

PREDRAG KOVA^

Na~elnikaOp{tineIsto~na Ilidà

NEMi{ljenja sam da ne}e zahla-diti odnose izme|u ova dvagrada jer u ovom trenutkupostoji mnogo vi{e ljudi kojiznaju iz kojih razloga i ko jepostavio krst na Zlati{tu. Sadruge strane, smatram dakrst ne bi trebao da budesimbol bilo kakvih podjela.

SLA\ANAJA[AREVI]

Novinarka BN TV-a

NE/DASmatram da krst naZlati{tu ne}e zahladitiodnose izme|u “normalnih”ljudi, a {to se ti~e onihdrugih, mi{ljenja sam dasve odluke moè daporemeti.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DARadi se o klasi~nojprovokaciji koja se moèkoristiti za podizanjetenzija i u politi~kom i usvakom drugom smislu. Odrazli~itih aktera ovisit }e dali }e se situacija pogor{atiili ne. Mislim da je posebnaodgovornost na SPC kojabi trebala reagirati upravcu smirivanja situacije,jer se radi o religijskomsimbolu.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik SDS-au Predsta v ni -~kom domu

NEPono}no, kukavi~kopostavljanje dvijebandere koje nazva{ekrstom i spomenikomjedino je pokazalo da„velikim Srbima iz SNSD-a“ni mrtvi nisu sveti. Takvo pona{anjezahladilo je odnosgra|ana Isto~nogSarajeva prema njima.

AMIR ZUKI]

GeneralnisekretarSDA

DATo je anticivilizacijski,najprovokativniji ~in inajgrublji na~in vrije|anja`rtava njihovih porodica isvih gra|ana Sarajeva.Naàlost, ovajprotivzakonski ~in }ezahladiti odnose.

Smatrate li da će postavljanje krsta na Zlatištu zahladiti odnose između Sarajeva i Istočnog Sarajeva?

Priredila: Ma{a ]osi}

Meddìda Kreso

Foto: Mario Ili~i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.9.2014 23:27

PRAETORIOUS

[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal i korupciju TuìteljstvaBiH BBoò Mihajlovi} potpisao jesredinom augusta naredbu zaotvaranje istrage protiv FFahrudina

Radon~i}a, EEkrema Leki}a, NNasera Ori}a iSenada [ahinpa{i}a [aje, zbog sumnje dasu kao ~lanovi zlo~ina~ke organizacijeNasera Kelmendija sudjelovali u pripremiubojstva RRamiza Delali}a ]ele! Istragaprotiv Kelmendijevih bosanskih prijatelja iposlovnih ortaka zvani~no je zapo~elamjesec i pol dana nakon {to je ameri~kituìtelj AAndrew Hughes na Osnovnom suduu Pri{tini pro~itao optu`nicu protivkosovskog narko-dilera, ali je sve dopo~etka ovog tjedna bila strogo ~uvanatajna. No, prema informacijama do kojih jeekskluzivno do{la Slobodna Bosna, tuìteljBoò Mihajlovi} je od 4. jula, kada jeSpecijalno tuìteljstvo Kosova objavilooptu`nicu protiv Nasera Kelmendija,morao pregledati na stotine dokaza koje suu Sarajevo poslali istraìtelji EULEX-a,prije nego {to je poslao naloge Dràvnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iFederalnoj upravi policije (FUP), i otvorionovu istragu, ovoga puta, protivinkriminiranih suradnika mafija{kog bossas crne liste State Departmenta.

RAMIZ DELALI] ]ELO, TAJNI POLICIJSKI DOU[NIK

U povjerljivom dokumentu TuìteljstvaBiH upu}enom SIPA-i i FUP-u, pored

policijskog dosjea Nasera Kelmendija,zatraène su i informacije o nekolikonerije{enih ubojstava na podru~ju Sarajevakoja se povezuju s obra~unima unutarnarko-podzemlja, ali i podaci iz ranijihistraga o {vercu oru`ja na Kosovo.Znakovito je, tako|er, da je posebnanaredba dostavljena Financijsko-obavje -{taj nom odjelu SIPA-e i odnosi se naprovjeru nov~anih transakcija izme|uNasera Kelmendija i njegovih poslovnihpartnera u BiH, i to zbog ozbiljnih sumnjida je posrijedi bilo pranje novca umilijunskim iznosima. Podsjetimo da jeCIN prije pet godina objavio vi{e ugovoraizme|u Radon~i}eve kompanije Avaz iNasera Kelmendija, osobno, o razmjeninekretnina. Prema poslovnoj dokumen ta -ciji, vlasnik Avaza je 2004. ustupio

novoprido{lom „uglednom biznis menu“ sKosova svoju veleljepnu ku}u u Velikojaleji na Ilidì, a zauzvrat je od Kelmendijadobio poslovni prostor u zgradi Jabuka uZenici i 200.000 KM. Godinu dana kasnije,Naser Kelmendi je Fahrudinu Radon~i}uprodao dva blindirana terenca Jeep GrandCherokee.

Ponovno }e se, kako sada stoje stvari,analizirati i transkripti telefonskih razgo -vo ra Nasera Kelmendija, Nasera Ori}a iIsmeta Bajramovi}a ]ele (ubio se koncem2008.), koji su prislu{kivani u ranijimistragama, kao i njihovi (navodno ~esti)kontakti s Fahrudinom Radon~i}em.Tuìteljstvo BiH }e, sasvim izvjesno,saslu{ati i vi{e svjedoka, koji su ve} daliiskaze me|unarodnim istraìteljima sKosova. Na tom se popisu, kako doznajemo


TOP SECRET

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Mjesec i pol dana nakon što je američki tužitelj ANDREW HUGHES na Osnovnomsudu u Prištini pročitao optužnicu protiv NASERA KELMENDIJA, šef Posebnogodjela za organizirani kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH BOŽO MIHAJLOVIĆ

potpisao je naredbu za otvaranje istrage protiv FAHRUDINA RADONČIĆA, EKRE-MA LEKIĆA, NASERA ORIĆA I SENADA ŠAHINPAŠIĆA ŠAJE, zbog sumnje da susudjelovali u pripremi ubojstva RAMIZA DELALIĆA ĆELE; naša novinarka otkrivašto je državni tužitelj Mihajlović naredio inspektorima SIPA-e i federalnog MUP-a,

i koji su dokazi u Sarajevo stigli s Kosova

Tuìtelj Andrew Hughes: “Fahrudin Radon~i} je bioposlovni partner i politi~ki i medijski za{titnik kriminalca

Nasera Kelmendija“

F E R M A N S T I @ E S A K O S O V A ( ! )

TAJNA ISTRAGATuìtelj Boò

Mihajlovi} naredio je otvaranje nove

istrage protiv bosanskih partneraNasera Kelmendija

fahro:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:35

PRAETORIOUS


ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]A

OD DILERA DO LIDERA

F A H R U D I N R A D O N ^ I ]

OSVETA DR@AVNE MAFIJE ILI BESKOMPROMISNI OBRAÛN S KRIMINALOMFahrudin Radon~i} je uz kandidaturu za ~lana Predsjedni{tva BiH priloìopotvrdu Dràvnog tuìteljstva, da se protiv njega ne vodi istraga, da seTuìteljstvu obratio dva mjeseca kasnije, dobio bi sasvim druga~iji odgovor


PRAETORIOUS

iz izvora bliskih istrazi, nalaze i dvije ène:[ejla Jugo-Turkovi}, supruga ZZijadaTurkovi}a i nekada{nja novinarka Avaza,te AAzra Sari}, koja je 2007., u vrijeme kadaje ubijen Ramiz Delali} ]elo, bila njegovadjevojka.

SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI]Prema navodima iz optu`nice

Specijalnog tuìteljstva Kosova, koju jeOsnovni sud u Pri{tini potvrdio 12.septembra, Naser Kelmendi se tereti da je,zajedno s Fahrudinom Radon~i}em,Ekremom Leki}em, MMuhamedom AlijemGa{ijem, Naserom Ori}em, Senadom[ahinpa{i}em, BBenjaminom Halilovi}em,Edinom Ahmetspahi}em i srbijanskimkriminalcima LLjubi{om Buhom ûmetom,Milovanom Jeremi}em, MilanomOstoji}em, Strahinjom Ra{etom iNeboj{om Vukomanovi}em organiziraokriminalnu grupu sa ciljem eliminacijeRamiza Delali}a ]ele. Ranije smo,podsjetimo, objavili da se o ubojstvu ]eleDelali}a razgovaralo na nekoliko sastanakakoje je Kelmendi imao sa svojimbosanskim ortacima tijekom 2006., prijenego {to se prihvatio da organizira mu~kulikvidaciju mafija{kog protivnika. TuìteljAndrew Hughes, naime, tvrdi da jekriminalna grupa Nasera Kelmendija nakonsmrti Ramiza Delali}a (potkraj juna 2007.)ostvarila i zna~ajnu nov~anu dobit. „„RamizDelali} se mije{ao u mreù me|unarodnetrgovine drogom koju je optuèni NaserKelmendi uspostavio u Sarajevu i {iromregije, tako {to je bosanskim policajcima ituìocima davao informacije o kriminalnimaktivnostima optuènog. Ubistvo je daljeizvr{eno i kao osveta za ubistvo SelveraLeki}a“, pi{e u optu`nici.

Naser Kelmendi i njegovi kriminalnipartneri su, navodi tuìtelj Hughes,unajmljenim egzekutorima iz SrbijeStrahinji Ra{eti i Neboj{i Vukomanovi}uplatili najmanje sto tisu}a eura.Obja{njavaju}i nadalje razloge zapodizanje optu`nice ameri~ki je tuìteljnapisao da je Fahrudin Radon~i} u Sarajevubio poslovni partner, ali i politi~ki za{titnikNasera Kelmendija. „„Radon~i} je mrzioDelali}a iz vi{e osobnih razloga.Radon~i}eva supruga je bila u vezi sDelali}em tijekom rata, prije njezine udajeza Radon~i}a, ~ime se Delali} hvalio.Delali} je, tako|er, javno obznanio da je uposjedu dokumenata koji dokazujuRadon~i}evu suradnju s neprijateljemtijekom rata, kao i njegove intrige protiv

drugih lidera u ratnom Sarajevu“, pojasnioje tuìtelj Hughes. Za svjedokinju [ejluJugo-Turkovi} je u optu`nici Specijalnogtuìteljstva Kosova navedeno da je biladugogodi{nja uposlenica u novinsko-izdava~koj ku}i Avaz i novinarka TelevizijeAlfa. „„Ona je razvila bliske poslovneodnose s Fahrudinom Radon~i}em, koji jeuklju~ivao u va`ne odluke vezane zanjegovo medijsko carstvo. S obzirom da jebila me|u rijetkim novinarima suniverzitetskim obrazovanjem koji su radiliza Avaz i da je te~no govorila engleskijezik, Radon~i} je traìo od nje da mupomaè na va`nim sastancima sme|unarodnim i lokalnim poslovnimpartnerima i politi~arima.“

Za [ejlu Jugo-Turkovi} se jo{ napo mi -


TOP SECRET

�

PROVJERA POSLOVNIH TRANSAKCIJA“Ugledni biznismen” Naser Kelmendi po dolasku u Sarajevo uselio je ku}u Fahrudina Radon~i}a u naselju Ilidà

PRIJATELJSKA DRU@ENJA U RADON PLAZISenad [ahinpa{i} [aja i Naser Ori} bili su na sastanku nakojem je, navodno, dogovorena likvidacija Ramiza Delali}a


PRAETORIOUS

nje da je prethodno bila zaposlena u MUP-u Kantona Sarajevo, zbog ~ega joj jeFahrudin Radon~i} i povjerio da radi unovinskoj crnoj kronici. [ejla Jugo-Turkovi} je, upravo kao novinarka Avaza,2006. oti{la u Tursku, kako bi uradilaintervju s Ramizom Delali}em ]elom, kojije u to vrijeme bio u bjekstvu.Istraìteljima EULEX-a je prije nekolikomjeseci ispri~ala da je bila prisutna kada jeDelali}a nazvao Kelmendi i zaprijetio da}e poslati Kurde, koji }e ga ubiti za satvremena. Iskaz [ejle Jugo-Turkovi} jepotvrdio i za{ti}eni svjedok - biv{ipripadnik Kelmen di jevog kriminalnogklana, koji je u Pri{tini svjedo~io da jeNaser Kelmendi organizirao svoje ljude dapretuku Ramiza Delali}a.

U optu`nici Specijalnog tuìteljstvaKosova se isti~e da je [ejla Jugo-Turkovi}upozorila Ramiza Delali}a da se protivnjega sprema zavjera. ]elina tada{njanevjen~ana supruga Azra Sari} je opisala daje ]elo postao zabrinut zbog upozorenjakoje je dobio - po~eo je provjeravati da liima eksploziva ispod automobila, mijenjaoje stanove, po~eo nositi pancir, izbjegavatiizlaske...

Tre}i svjedok EEmir Poljak je izjavio da

je upozorio Ramiza Delali}a, nakon {to jeinformaciju da se sprema njegova likvi da -cija dobio u beogradskim kriminalnimkrugovima. Prema tvrdnjama ovog svje -doka, ]elu je zanimalo ho}e li se napada~iokomiti na njega samog, ili na cijelunjegovu obitelj.

KELMENDIJEVA DISTRIBUTERSKA MRE@A

Sude}i prema izjavama tuìteljaAndrewa Hughesa, na su|enju NaseruKelmendiju, najavljenom za mjesec dana,Specijalno tuìteljstvo Kosova saslu{at }epreko dvadeset svjedoka, me|u kojima jenajmanje pet insidera, ~iji je identitetza{ti}en. Svjedoci pokajnici su u svojimiskazima otkrili kako je u posljednjemdesetlje}u funkcionirala Kelmendijevame|unarodna mreà krijum~ara droge odTurske, preko Balkana, do Holandije iVelike Britanije. „„Od 2000. do 2012.godine Naser Kelmendi je kao {ef {irokostruktuirane i organizirane kriminalnegrupe koordinirao uvozom i izvozom velikekoli~ine droge, koja je skrivana uautomobilskim pregradama, namje{taju,vo}u, odje}i, tekstilu...“, stoji u optu`nici.Tuìteljstvo navodi da je Naserov sin

Liridon Kelmendi upravljao distribucijomdroge u Srbiji, ali i nekim zapadno europ -skim dràvama, dok se kao njihovi klju~nikompanjoni spominju tjelohranitelj HHarisMeha novi}, voza~ SSead Akeli}, auto meha -ni~ar @@eljko Boì}, te dvojac zaduèn zaveze u Turskoj HHakija Krli} i IIlijer Kastrati.U poslovima kupovine, pripreme itransporta droge, Kelmendijev jenajpovjerljiviji suradnik bio izvjesni AAsmirKala}. Svi oni su bili uklju~eni u {vercdroge koji je i{ao u dva smjera - izHolandije su krijum~arene tablete ekstazija,dok je iz Turske (Istan bu la), istom rutom,prevoèn heroin. Za{ti}eni su svjedocikazali da je u samo jednoj po{iljci znalo bitii po 50 kilograma heroina (?), kao i da sedroga deponirala i prepakirala u Sarajevu,Tuzli i vi{e lokacija na Kosovu. Istodobnoje jedan svjedok potvrdio kako se umodificiranim rezervoarima za gorivo znaloprokrijum~ariti i po 100.000 tabletaekstazija, dok je drugi govorio da je heroinskrivan u podstavi cerade na kamionu. Osimvelike koli~ine tableta ekstazija i heroina,optu`nica Nasera Kelmendija tereti i zailegalni uvoz preko dvije tone anhidridasir}etne kiseline, supstance koja se koristi upostupku tzv. pranja heroina. �


ISTRAGA PROTIV FAHRUDINA RADONÎ]A

Nakon {to je Specijalno tuìteljstvoKosova po~etkom jula objavilo optu`nicuprotiv Nasera Kelmendija u kojoj jeFahrudin Radon~i} naveden kaovisokopozicionirani ~lan njegovezlo~ina~ke organizacije, lider SBB-a jeodgovorio da je njegov progon politi~kimotiviran, u reìji SDA. „[ejla Jugo-Turkovi} je igra~ka u rukamaIzetbegovi}eve mafije, a Dubravkoâmpara je njegov tuìlac“, izjavio jeRadon~i}, dok je cijelu svoju medijskuimperiju stavio u pogon, poku{avaju}idiskreditirati dràvnog tuìtelja. No, kakonaredbu za otvaranje istrage oKelmendijevim sau~esnicima u ubojstvu]ele Delali}a nije naredio tuìteljâmpara, nego {ef Posebnog odjela zaorganizirani kriminal i korupciju BoòMihajlovi}, bit }e zanimljivo pratiti ho}e liRadon~i}evi novinari i njega optuìti da jeprivatni tuìtelj Bakira Izetbegovi}a.Jednako su tako neuvjerljive i izjaveFahrudina Radon~i}a kako je njegovadugogodi{nja miljenica [ejla Jugo-

Turkovi} bila samo jedna od mnogobrojnihuposlenica Avaza s kojom nije imao bliìhkontakata. Kakav je status novinarkaopskurnog, u velikoj mjeri promafija{kogtabloida Expressa imala u kompaniji Avaznajbolje svjedo~i fotografija, snimljena prije

vi{e od 12 godina, na kojoj FahrudinRadon~i} tada{njeg visokog predstavnikaWolfganga Petritscha do~ekuje u dru{tvu(tako|er, biv{eg) glavnog i odgovornogurednika Dnevnog avaza Fahrudina \apei [ejle Jugo. �

„AVAZOVA“ MEDIJSKA OFANZIVA

Hoće li Fahrudin Radončić, nakon Čampare, i njegovog šefa Božu Mihajlovića optužiti da je„Izetbegovićev privatni tužitelj“?!

DOÊK ZA VISOKOGPREDSTAVNIKA

Fahrudin Radon~i}, Fahrudin\apo i [ejla Jugo u razgovoru s

Wolfgangom Petritschem


PRAETORIOUS


NO] NEMA SVJEDOKA

Postavljanje krsta na Zlatištu iznad Sarajeva uzburkalo je javnost i izazvaloburne reakcije u cijeloj BiH; naša novinarka otkriva ko je naručio postavljanje

“inat krsta”, ko ga je instalirao i šta je bio krajnji cilj ove akcije

^ETIRI (RATKA) MLADI]A IDU S TREBEVI]A

K R S T U O K O

Dodikov jastreb Sta{a Ko{arac tvorac je “karikaturalnog” krsta na Zlati{tu

KRST:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:50

PRAETORIOUS

“Bruka i sramota {ta mi napravi{e”,uzviknuo je uhvativ{i se za glavu BBranislavDuki}, predsjednik Saveza logora{a RS-a,kada je umjesto betonskog krsta od 26metara na Zlati{tu ugledao banderu prekokoje je ìcom pri~vr{}ena greda. Upu}enitvrde da je Duki} u ranim jutarnjim satimagutao knedle, ali povratka (mu) nije bilo.

Ipak, od ove improvizacije Duki} se kaoinicijator podizanja spomen-krsta ogradiorije~ima da je posrijedi “privremenorje{enje”. Ina~e, idejno rje{enje zaspomenik od bandere dao je Dodikov jas-treb SSta{a Ko{arac, ~lan Glavnog odboraSNSD-a, koji je sa Duki}em mjesecimaunazad radio na ovom “projektu”.

Ko{arac je, kako saznajemo, naloìoAleksandru Todorovi}u, upravnikuElektrodistribucije Isto~no Sarajevo, koji jeina~e i poslanik SNSD-a u Skup{tiniop{tine Isto~no Novo Sarajevo, da njegoviljudi od bandera naprave krst. Kri{om, podokriljem no}i, ~etvorica uposlenika Elektr -o dis tribucije postavili su na Zlati{tu ban-deru za elektrodalekovode, a preko njeìcom privezali gredu. Zbog o~itepovezanosti kadrova SNSD-a iz Isto~nogSarajeva predvo|enih dràvnim delegatomSta{om Ko{arcem, gra|ani, ali aktivistidrugih stranaka ne kriju ogor~enost. Tvrdeda se postavljeni “spomenik” ne moè naz-vati krstom i da predstavlja uvredu simbo-la hri{}anstva.

“To nije krst, to je prava karikatura”,kaè za na{ list BBranko Radan, koji je jo{2006. godine zajedno sa MMirkom [aro vi -

25.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

PROVOKACIJA SA TREBEVI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

15

INAT KRST NA ZLATI[TUImprovizovani krst na Zlati{tu postavili su ~lanovi Dodikovog SNSD-a iz Isto~nog Sarajeva


PRAETORIOUS

}em planirao izgradnju krsta na Trebevi}u.“I{ao sam u kancelariju Vlade RS-a za

poginule i nestale Srbe ovdje u Spasov dan -skoj ulici u Isto~nom Sarajevu u kojoj sepovremeno pojave Sta{a Ko{arac iBranislav Duki} i molio ih da to ne rade,ve} se vrate izvornoj ideji podizanja krsta.Me|utim, u pitanju je bio kapric koji je tre-balo realizovati u zadatom roku. Duki} iKo{arac su pro{log mjeseca u Trebinjunajavili da }e taj krst biti postavljen u sep-tembru. Na{li su razlog da u Trebinjupomognu nekom borcu da se postavi krovna ku}i i tom prilikom javno najavilipostavljanje krsta na Zlati{tu. I {ta sunapravili? Postavili su krst kojeg nisu niokrenuli ni postavili kako treba, nije ganiko ni osve{tao. On ~ak po proporcijamanije pravoslavni krst, ve} katoli~ki. To je zamene jedna karikatura. Najbolje bi bilo dapravoslavna sve{tena lica od Srba zatraèda tu skalameriju uklone jer su ga Srbi ipostavili”, kaè na{ sagovornik.

PLAN JE BIO NAPRAVITI ÊLI^NI SVIJETLE]I KRST

On otkriva da je jo{ 2006. godinenapravljen idejni projekat za izgradnjure{etkastog krsta, koji bi svijetlio no}u i biosmje{ten na Trebevi}u, na jednom platousa dalekozorima sa kojeg bi se, kao u NewYorku, moglo posmatrati Sarajevo. Za ovajprojekat ~ak su prona|eni i donatori, bogatiSrbi iz Amerike, s kojima je u Beogradu svedogovoreno.

“Plan je bio da krst bude izgra|en do2014. godine. Ta~nije, do obiljeàvanja stogodi{njice Sarajevskog atentata i da budepostavljen u dubinu na Trebevi}u, da nikogne iritira. Me|utim, te godine Mirko[arovi} je pritvoren, do{le su mjerePaddyja Ashdowna, a zatim ValentinaInzka. êkali smo da se zemlji{te vrati unadle`nost lokalne zajednice. U me|uvre-menu, ideju su nam ukrali Slavko Jovi~i}Slavuj i Branislav Duki}. Me|utim, ni to

nisu znali da urade kako treba. Uzeli su stubod Elektrodistrubucije, a onaj popre~ni dioje od drveta. Podizanje krsta, po nekimkanonskim pravilima, sve{tenik treba daosve{ta. Oni su ga podizali no}u bez togblagoslova. Samo su se u ratu, zbog ratnihdejstava, tokom no}i postavljali krstovi iobavljale sahrane, ali opet uz prisustvosve{tenika. Ovo je sramota da sepravoslavno obilje`je postavlja na onakavna~in i to pored puta. Drugo sramota je dato bude iritacija prema ljudima koji ìve uSarajevu. Krst je postavljen iznad ku}amajstora Kodra. Obojicu vrlo dobro pozna-jem i zaista nije primjereno da im nadglavom stoji krst. Pitam se da li je predsjed-niku RS-a Milorad Dodiku dao saglasnostza dizanja krsta na Zlati{tu. Obzirom danikakvu primjedbu na to nije stavio, jasanje njegov stav”, kaè Radan.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a iRS-a, ve} godinama podràva izgradnjukrsta i crkve na Zlati{tu, na planiniTrebevi}. Zbog toga mnogi u Isto~nomSarajevu podizanje krsta dovode u vezu spredizbornom kampanjom.

Radan kaè da se u Isto~nom Sarajevumoè ~uti kako su organizatori podizanjemkrsta namjeravali isprovocirati Bo{njake uSarajevu, o~ekivali su da }e ga sru{iti, pa daonda traè dozvolu za podizanje betonskogkrsta.

Zanimljivo je da je u vrijeme podizanjakrsta na Zlati{tu u Sarajevu boravio vladikaGrigorije, u ~ijoj je ina~e nadle`nostieparhija koju je mitropolit dabrobosanskiNikolaj vodio, ali se zbog starosti i bolestipovukao. Vladika Grigorije, me|utim, nijena{ao za shodno da krst prema pravoslavnimkanonima osve{ta.

Nelegalno podizanje krsta na Zlati{tuosudio je i BBoja Ga{anovi}, na~elnikop{tine Isto~ni Stari Grad koji je prije polagodine najavio da }e na tom mjestu graditisportsko-rekreativni centar. No, osim {to jekonstatovao da organizatori nisu dobili

dozvolu od op{tine za postavljanje ovog“spomen-objekta”, Ga{anovi} nije ni{tapoduzeo da se nelegalno postavljeni krstukloni.

Da su krst na Zlati{tu nelegalno podigliposlu{nici Milorada Dodika, ~iji je cilj bioda izazove me|unacionalni konflikt, ilibarem podigne tenzije izme|u gra|aIsto~nog Sarajeva i Sarajeva, mnogima jedanas jasno. Zato i ne ~udi nervozaBranislava Duki}a, koji je autoru ovog tek-sta odbrusio: ““Sigurno me zovete zbogkrsta. Ja sam pro{ao sve va{e golgote ikasarnu Viktor Bubanj i Centralni zatvor iHrasnicu, {ta ho}ete jo{ od mene? [ta siuklju~ila odmah me snima{, ne bojim se javas, bolan. Nemojte me zvati vi{e, s vamaja ni{ta nemam.“

“SARAJLIJE DA NE NASJEDAJU NAPROVOKACIJE”

Gradona~elnik Sarajeva IIvo Kom{i}ocijenio je da krst nije spomen-obilje`je,nego prizemna, mizerna i jadna predizbor-na provokacija Milorada Dodika i pozvaoSarajlije da na Dodikovu “prizemnu pro-vokaciju” reagiraju dostojanstveno jerpodizanje tenzija ide samo u Dodikovukorist.

S njim se sloìo i gradona~elnikIsto~nog Sarajeva NNenad Samardìja (SDS)koji je rekao da je krst podignut bez njegovogznanja i da to govori da }e se upotrijebiti upoliti~ke svrhe i iskoristiti za kampanju.

“înjenica da gradona~elnik ne znaza{to i po ~ijem nalogu }e biti podignutkrst govori o nama i mislim da }e se svestiu nekakve politi~ke svrhe i iskoristiti zakampanju. Ja nisam iz te pri~e i mislim dato nije trebalo da se radi na ovakav na~in”,rekao je Samardìja.

Ina~e, saradnja dvojice gradona~elnika,Kom{i}a i Samardìje, u posljednjih godinudana na najvi{em je nivou od zavr{etka ratapa naovamo. Brojni su zajedni~ki projektina kojima ~elnici i jednog i drugog


NO] NEMA SVJEDOKA

�

INICIJATOR POSTAVLJANJAI IDEJNI TVORAC

Branislav Duki} i Sta{a Ko{arac


PRAETORIOUS

Sarajeva rade za dobrobit gra|ana.Uprava dva grada zajedno je kon ku ris -

ala i dobila Evropski zimski olimpijski fes-tival mladih (EYOWF) koji }e biti odràn2017. godine, a koji bi trebao da donesevi{estruku korist, prvenstveno materijalnu.EYOWF }e okupiti nekoliko hiljada ljudi iz40 evropskih zemalja i primjer je, premarije~ima AAljo{e âmpare, dogradona~elni-ka Sarajeva, dobre saradnje u BiH.

“Formirali smo zajedni~ko preduze}e iradimo na pripremama za olimpijadu.Pored toga, nedavno smo zajedno organizo-vali biciklisti~ku trku. Imamo stalne kon-takte i razgovore oko ì~are na Trebevi}u.Zajedno sa Evropskom komisijom radimona biznis planu oko revitalizacijetrebevi~ke ì~are i biznis planu za dioTrebevi}a koji se nalazi u Federaciji, a

posebno onaj koji se nalazi na teritorijiRepublike Srpske. Njima je to jako zna~jnosa turisti~kog aspekta.

Gradona~elnik Kom{i} redovno odràvasastanke vezane na tu temu sa gradona~elnikomNenadom Sama dì jo m. Ina~e, jedan od prvihpoteza gradona~elnika Kom{i}a bila jeuspostava bolje saradnje izme|u Isto~nogSarajeva i Sarajeva. Podizanje krstauglavnom rade zlonamjerni ljudi koji ho}eda naru{e te odnose. Administrativne pod-jele izme|u dva grada postoje, me|utim,ìvot niko ne moè zaustaviti i podijelitikako nekom politi~aru to odgovara”, kaèâmpara.

@ivotne potrebe gra|ana name}u zajed-ni~ku saradnju ova dva grada koja su umnogim segmentima po~ela da funkcioni{ukao jedan. Najbolji primjer za to je ~injeni-

ca da svako jutro na hiljade gra|ana izIsto~nog Sarajeva dolazi na posao uSarajevo.

U institucijama Bosne i Hercegovineradi oko 20 hiljada ljudi, od toga, kako saz-najemo, 7 do 10 hiljada Srba sa podru~jaIsto~nog Sarajeva i {ire sarajevske regije.

Dokaz da vrijeme u kome su senagla{avale razlike me|u ovim gradovima,oslonjenim jedan na drugi, polako prolazipokazuje i sve ve}i broj pacijenata kojidolaze iz Isto~nog Sarajeva da se lije~e naKlini~kom centru na Ko{evu.

Razlog za to je {to je stanje u bolnici“Kasindol“ u Isto~nom Sarajevu katastro-falno. Prema tvrdnji pacijenata koji se lije~ena KCUS-u, veterinarske ustanove su ubolje m stanju od bolnice Kasindo. Osimtoga ljekari su korumpirani i za hirur{keintervencije uglavnom traè novac. Zbogtoga im se, kaù, vi{e isplati do}i kodstru~nih doktora u Sarajevo.

“Klini~ki centar Univerziteta uSarajevu redovno prima pacijente osigu-ranike Fonda zdravstvenog osiguranja RS-ana osnovu zaklju~enog Ugovora opruànju zdravstvenih usluga izme|uKCUS-a i Fonda zdravstvenog osiguranjaRS-a. Kada je rije~ o pla}anju zdravstvenihusluga, obi~no je to 10 posto od ukupnihtro{kova lije~enja. Pacijenti iz Isto~nogSarajeva, osiguranici FZO RS-a naj~e{}ese lije~e na Pedijatrijskoj klinici, zatimveliki broj njih dolazi na Kliniku za radi-ologiju, Kliniku za ortopediju i trauma-tologiju, Kliniku za onkologiju, Klinike zaneurohirurgiju, Klinike za o~ne bolesti”,kaù za na{ list u Press slu`bi sarajevskogKlini~kog centra.

Igor Golijanin, {ef kabineta grado -na~elnika Isto~no Sarajevo, kaè da se nadada izgradnja bilo kog vjerskog objekta iobjekta koji simboli{e stradanje bilo koga uprethodnom ratu, ne}e dovesti donaru{avanja odnosa izme|u ova dva grada.

“Jer ono {to rade uprave dva grada radeisklju~ivo u interesu gra|ana, pokretanjaprivreda i razvoja ekonomije, zapo{ljavanjaljudi. Kada govorimo konkretno oTrebevi}u, zajedni~ki radimo na stvaranjuovog turisti~kog brenda koji treba da budesimbol ne samo ova dva grada nego ~itaveregije i BiH”, kaè Golijanin.

Na{i sagovornici isti~u da je dogovo re -no i zajedni~ko kandidovanje na projektimakoji bi infrastrukturno i saobra}ajno boljepovezali ova dva grada. Da razloga za toitekako ima, govori i veliki broj onih izIsto~nog Sarajeva koji svaki dan putuju uSarajevo na posao, ili fakultet. Oni koji nerade imaju druge motive, druènje, {oping,izlaske, pa se ~ini da je uve~e ona linijakoja razdvaja tanja nego ikada prije i da jene moè ugroziti niti jedna Dodikova pro-vokacija. �


PROVOKACIJA SA TREBEVI]A

Branislav Duki}, predsjednik Savezalogora{a Republike Srpske, kaè da jekrst na Zlati{tu podignut u znak sje}anjana vi{e od 6.500 ubijenih sarajevskihSrba.

Istraìva~ko-dokumentacioni centarobjavio je podatke o broju svih poginulihvojnika i civila. Podaci o stradalimgra|anima srpske nacionalnosti uSarajevu znatno se razlikuju od onih koje

je naveo Duki}.“U Sarajevu je ukupno, a to suistraìvanja koja smo mi vrlo detaljnouradili, stradalo na razli~ite na~ine3.300 gra|ana Sarajeva srpskenacionalnosti. Od tih 3.300, 2.202 suu~estvovali u opsadi Sarajeva, apreko 400 ih je poginulo brane}i svojgrad”, navodi Mirsad Toka~a, direktorovog centra. �

DUKI]EVE MANIPULACIJE

U Sarajevo je poginulo 3.300 Srba,od toga 2.202 na položajima okoSarajeva

GRADONAÊLNICI PRVI OTKRILI ZLE NAMJEREGradona~enici Sarajeva i Isto~nog Sarajeva Ivo Kom{i} i Nenad Samardìja odolijevaju Dodikovim provokacijama


PRAETORIOUS

Iako su o de{avanjima u Federalnojupravi za inspekcijske posloveobavije{teni i Vlada FBiH i Agencijaza dràvnu slu`bu i federalno Minis -tarstvo pravde, ni{ta nije poduzeto

kako bi se stalo u kraj bezakonju direktoraIbrahima Tirka.

Prvi i do sada jedini direktor Federalneuprave za inspekcijske poslove IbrahimTirak dobio je zadatak da u instituciju na~ijem je ~elu uposli {esnaest novih radnika.Iako je na mjesto direktora 2007. postavljen

uz podr{ku tada vladaju}e SDA, radi(samo)odrànja Tirak se pribliìo SDP-u,posebno premijeru NNerminu Nik{i}u. Od16 novih uposlenika, kako nezvani~nosaznajemo, njih 9 posao bi dobilo prekoSDP-a. Me|utim, da bi mogao realizovatizacrtane ciljeve, Tirak je morao “izmisliti”radna mjesta, {to je progurao novimPravilnikom o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji Federalne uprave zainspekcijske poslove (Uprave).

NEZAKONITO DONESEN AKTSindikalni odbor koji upozorava na

~injenicu da je Pravilnik donesen i usvojenna nezakonit na~in pritisnut je od direktora

Tirka, a tri od sedam ~lanova Sindikalnogodbora ve} su podnijela ostavku.

Sindikalni odbor na ~ijem ~elu jeMedina Decovski o nezakonitom dono -{enju Pravilnika o unutra{njoj organizaciji isistematizaciji, o kr{enju zakona i Kolek -tiv nog ugovora, Vladu Federacije BiHupoznao je dopisom polovinom jula 2014.


IBRO DIRKA, BA[

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove IBRAHIM TIRAK na nezakonitnačin donio je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave na

osnovu kojeg namjerava uposliti još dvadesetak “podobnih” ljudi; direktorovombezakonju na put je stao Sindikalni odbor, čiji su članovi izloženi neviđenim pritiscima, a njihove primjedbe na rad direktora Tirka Vlada FBiH ignoriše

JAVNA, A “PRIVATNA“ FIRMA

Da bi mogao realizovati zacrtane ciljeve, Ibrahim Tirak je morao “izmisliti“ radna mjesta

INSPEKCIJSKI NADZORIbrahim Tirak direktor jeFederalne uprave zainspekcijske poslove od njenog osnivanja 2007. godine

tirak:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:52

PRAETORIOUS

godine. Sindikalni odbor Vladu je, dakle,upoznao sa ~injenicom da Pravilnik nijeusugla{en sa Zakonom o radu, sa Zakonomo dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, te da jedonesen bez znanja i u~e{}a u izradisindikata, {to je u suprotnosti sa Kolek tiv -nim ugovorom. Tako|er, od Fede ral neuprave za inspekcijske poslove zatraèno jeda izvr{i inspekcijski nadzor, {to je iu~injeno krajem augusta ove godine.Me|utim, ne ~ekaju}i dono{enje upravnemjere inspektora direktor Ibrahim Tirakkrenuo je u provo|enje konkursneprocedure za prijem {esnaest novih dràv -nih slu`benika.

O~ekivano, SO je odbio da imenuje~lanove komisije za javni konkurs kojim }ese uposliti 16 novih uposlenika, a navodnose planira raspisivanje konkursa za prijemjo{ ~etiri dodatna uposlenika. Sindikalniodbor je nezadovoljan {to je sporniPravilnik u posljednjih godinu i po dva puta

mijenjan bez znanja i saglasnosti ovogodbora, a pri tome Pravilnik nije usagla{ensa dva materijalna propisa niti su prilikomnjegove izrade u obzir uzete primjedbeMinistarstva pravde.

Sindikalni odbor je direktora Tirkaobavijestio da ne moè imenovati ~lanovekomisije, jer bi to zna~ilo da se slaù saPravilnikom koji je donesen nezakonito imimo svih procedura. ““Imenovanje ~lanovakomisije zna~ilo bi da i mi postupamoprotivzakonito, da ne po{tujemo zakone,Kolektivni ugovor, a da ironija bude ve}a,mi smo Federalna uprava za inspekcijskeposlove i ne moèmo govoriti da ne znamoo ~emu se radi i da ne znamo {ta zna~inezakonito donesen akt”, navedeno je,izme|u ostalog, u pismu koje je Sindikalniodbor uputio direktoru Tirku.

Me|utim, jasan i principijelan stav SO-anije zaustavio direktora u namjeri da dokraja provede proceduru prijema 16 novih


DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA

��

RJE[ENJE INSPEKTORADokument kojim se Ibrahimu Tirku nare|ujedono{enje Pravilnika u skladu sa zakonom izabranjuje primanje novih uposlenika


PRAETORIOUS

radnika, mada je u instituciji na ~ijem je~elu 20 posto prekobrojnih uposlenika uadministraciji. Iako su o de{avanjima uUpravi obavije{teni i Vlada FBiH iAgencija za dràvnu slu`bu i Federalnoministarstvo pravde, nikakvi konkretnikoraci nisu preduzeti kako bi se stalo u krajbezakonju direktora Tirka. [tavi{e,Agencija za dràvnu slu`bu FBiH, i poredsvih upozorenja, po~etkom septembra ovegodine donijela je rje{enje kojim jeimenovala komisiju za izbor dràvnihslu`benika u Upravi. Rje{enje Agencijesporno je u dijelu koji se odnosi naimenovanje ~lanova komisije kao navod -nih predstavnika sindikalne orga niza cijeove Uprave, jer je kandidate predloìodirektor Tirak bez znanja i saglasnostiSO-a.

OBRAÛN SA NEISTOMI[LJENICIMANezadovoljan protivljenjem Sindi -

kalnog odbora koji ne podràva njegovenezakonite akcije, direktor Tirak odlu~io jeda se sam obra~una sa neposlu{nicima.Prvo je na sastanke grupno i pojedina~nezvao ~lanove Sindikalnog odbora, {to jenedopustivo sa stanovi{ta Statuta i Kolek -tiv nog ugovora. Nakon “konstruk tivnih”razgovora i ubje|ivanja, tri ~lanaSindikalnog odbora podnijela su ostavke:Ferid Osmanovi}, AAmir Avdi} i MMiliRagu`. Indikativno je da su sva trojicapotpisala istovjetnu izjavu.

Me|utim, ~etiri ~lana Sindikalnogodbora: DDragan Soldo, AAmer Zili}, AAzemMujan i predsjednica Decovski ostali sudosljedni i 8. septembra Vladi FBiH uputilisu jo{ jedan zahtjev za hitnu intervenciju.“Pozivamo Vas da hitno poduzmeteodgovaraju}e radnje i postupke u ciljuza{tite zakonitosti i saniranja nezakonitih

radnji koje provodi rukovodilac oveUprave. Gdje je odgovornost pred zakonomza takvo postupanje i ko }e snositi {tetukoja }e evidentno nastati? Pretpostavljamo,ista ona Vlada u ~ijem sastavu se nalazi iovaj organ”, navodi se, izme|u ostalog, u

dopisu upu}enom Vladi FBiH. Navodno,Vlada je raspravljala o de{avanjima uUpravi, ali nikakvih konkretnih poteza nijebilo. U me|uvremenu se direktor Tirakodlu~io obra~unati sa ostatkom Sindikalnogodbora. Naime, Tirak i njegovi “poslu{nici”obilaze uposlenike Uprave, od kojih traèpotpise za sazivanje vanredne Skup{tinesindikata, na kojoj bi se izglasalonepovjerenje aktuelnom Sindikalnomodboru i izabrao novi, u koji bi u{lidirektorovi puleni.

U me|uvremenu, federalni upravniinspektor IIsmet Pelak 12. septembra donioje rje{enje kojem direktoru Ibrahimu Tirkuzabranjuje primjenu postoje}eg Pravilnikao unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji,a koji je osnova za prijem 16 novihuposlenika. Tako|er, direktoru Tirkunare|uje se da u propisanoj redovnojproceduri izradi prijedlog Pravilnika, u~ijem dono{enju }e u~estvovati i sindikalnaorganizacija Uprave, da pribavi propisanapotrebna mi{ljenja i saglasnost Vlade naPravilnik prije njegovog usvajanja.Rje{enje inspektora Pelaka dostavljeno je iVladi FBiH i Agenciji za dràvnu slu`buFBiH. Da li }e i u kojoj mjeri Tirak, Vladai Agencija ispo{tovati rje{enje inspektoraPelaka, uvjerit }emo se uskoro. �


IBRO DIRKA, BA[

�

U poku{aju obmanjivanjauposlenika Uprave, od kojih traìpotpise za smjenu Sindikalnogodbora, direktor Tirak navodi daiza spomenutog odbora injegovog rada stoji uticajinspektorice Alzire Hota,navode}i da }e ona tuìti mnogeuposlenike Uprave kao {to jetuìla i njega. Naime, u januaru2013. Hota je podnijela tu`buprotiv Tirka radi za{tite odmobinga i diskriminacije. Poredtu`be, Hota je podnijela i nizdisciplinskih prijava Vladi FBiHprotiv svog {efa Tirka zbogkontinuiranih nezakonitih radnji.Posljednju u nizu prijava Hota jepodnijela u septembru ovegodine, a ti~e se prijema u radniodnos \eme ]ara, LjubosavaTerzi}a i Dème Sulejmanovi}ana poziciju savjetnika direktora.No, Tirak je rukovode}i dràvnislu`benik, nema odre|en mandati kao takav ne moè imatisavjetnike. Prvi Tirkov savjetnik]ar primljen je u jesen 2007., aSulejmanovi} 2009. godine. �

DISCIPLINSKA PRIJAVA

(I)legalni savjetnici direktora Tirka

@RTVA MOBINGAInspektorica Alzira Hota u januaru pro{le godinepodnjela je tu`bu protiv svog {efa Ibrahima Tirka ivi{e disciplinskih prijava

UPRAVA UPRAVEUposlenici Federalne uprave za inspekcijske poslove tvrde dasu izloèni stalnim pritiscima direktora i njegovih „pomaga~a“


PRAETORIOUS

[pijunski skandal u Grani~nojpoliciji BiH, koji je razotkrivenpo~etkom tjedna, nakon pronal -aska tajne opreme za prislu -{kivanje, neslavno je zavr{ en za tri

dana, kada se pokazalo da je cijeli slu~aj,zapravo, prvorazredna blamaà. Policijsko-obavje{tajna afera, o kojoj su novinaripo~eli izvje{tavati i prije nego {to jedirektor Grani~ne policije BiH ZZoran Gali}organizirao press-konferenciju, zapo~ela jeotkri}em navodnih prislu{nih ure|aja uprostorijama gdje se nikako nisu smjelina}i. „„Nama je nejasno da netko donese triure|aja u ovu policijsku agenciju i stavi ihu prostorije gdje nema stalnog nadzora. Tkoje i kako prislu{kivan, i jesu li kori{tenezakonom predvi|ene procedure za ovemjere i radnje, pokazat }e dalji tijekistrage“, izjavio je direktor Gali}, nakon~ega je zatraèna istraga Tuìteljstva BiH.No, ubrzo }e se pokazati da je Zoran Gali},prije nego {to je ishitreno obavijestiojavnost o „ilegalnom {pijunskom punktu“,trebao provesti temeljitu internu istragume|u grani~nim policajcima i tako se, navrijeme, spasiti javnog poniènja.

Iako je, naime, na du`nost direktoraGrani~ne policije BiH imenovan jo{sredinom aprila, posve je jasno da ZoranGali} ni do danas nije mogao dovesti u redkaos koji je ostao iza njegovog prethodnikaVinka Duman~i}a. Gali} je, istina, poslijepreuzimanja du`nosti smijenio nekolikopolicijskih {efova, ali su mu stvari izmaklekontroli nakon {to je zapo~eo kontrolu radainspektora u Centralnom istra`nom uredu.Nakon interne inspekcije 39 policijskihslu`benika premje{teni su na druga radnamjesta, ali se Grani~na policija BiH,istodobno, na{la u sredi{tu medijskogskandala koji im nije donio ni{ta - osimlo{eg publiciteta.

Ure|aji za nadzor i tehni~ko snimanjetelekomunikacija, za koje u Grani~noj policijinije postojala dokumentacija, uredno su, prijetri godine, pozajmljeni od Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA). Primopredaja jeizvr{ena u vrijeme mandata biv{eg direktoraVinka Duman~i}a, ali je dokumentacija, kakosada stoje stvari, sa~uvana samo u OSA-i,

koja na istovjetan na~in sura|uje i sa drugimpolicijskim agencijama u BiH. Kako je urazgovoru za Slobodnu Bosnu pojasnio jedanpolicijski du`nosnik, zbog nedostatkaprostora u zgradi OSA-e i nemogu}nosti da sesmjeste svi operativci drugih sigurnosnihagencija, nerijetko se de{ava da obavje{tajnaslu`ba dio opreme za prislu{kivanjeprivremeno ustupi kolegama. U dosada{njojje praksi takva suradnja ostvarena sFederalnom upravom policije, SIPA-om,pojedinim kantonalnim MUP-ovima i,dakako, s Grani~nom policijom BiH. No, nitijedna policijska agencija nije mogla vr{itiprislu{kivanje bez suglasnosti iz OSA-e,odnosno, odobrenja nadle`nog suda, {to jeprecizno regulirano zakonskim propisima ipravilima.

„Ure|aji za prislu{kivanje“, koji suprona|eni u Grani~noj policiji su, zapravo,kompjutori (u {pijunskom àrgonu - radnestanice), preko kojih se nisu mogli slu{ati nirazgovori iz susjedne kancelarije. Prijenego {to se kompjutori stave u funkciju,kako bi posluìli svojoj svrsi, operativciGrani~ne policije su morali dobiti signal izOSA-e, odnosno, pristupiti njihovomcentralnom ra~unaru. Novinarske spe kula -

cije, koje su ponovno plasirane iz sjedi{taGrani~ne policije, da su pojedini inspektoriu Centralnom istra`nom uredu zate~eni doksu uni{tavali transkripte, tako|er su pukeinsinuacije, budu}i da kompjutori ~aknemaju ni mogu}nost pohraneprislu{kivanih razgovora. Tako se, ukona~nici, umjesto dràvnog {pijunskogskandala, otkrilo da nitko od slu`benikaCentralnog istra`nog ureda Grani~nepolicije za pet mjeseci nije obavijestionovog direktora da se u zgradi nalazioprema za prislu{kivanje, niti je teinformacije Zoranu Gali}u prenio VinkoDuman~i}. Gali} je, kako nezvani~nodoznajemo, o posu|enoj opremi informiranprekasno, nakon konferencije za medije,zbog ~ega je u srijedu, 24. septembra, daonovu, korigiranu izjavu za novinare.

„Istragom se utvr|uje protuzakonitodjelovanje policijskih slu`benika koji suprije premje{tanja na drugo radno mjestoradili u Centralnom istra`nom uredu, a ne,kako se od istih poku{ava dezinformiratijavnost, na ure|aje koji su pozajmljeni odOSA-e“, poru~io je direktor Zoran Gali},isti~u}i dobru suradnju Grani~ne policije idràvne obavje{tajne slu`be. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ŠPIJUNSKA AFERA MEÐU GRANIČARIMA

Službenici Granične policije BiH od direktora ZoranaGalića pet mjeseci krili da su od obavještajne službeprije tri godine pozajmili opremu za prisluškivanje

PAZI, SNIMA SE Direktor Grani~ne policijeBiH Zoran Gali} je zaposu|ene prislu{ne ure|ajesaznao prekasno, nakonpress - konferencije

Skandal:Skandal.qxd 24.9.2014 21:32

PRAETORIOUS

Rusmir Mahmut}ehaji} je jedan odnajzna~ajnijih intelektualaca izBosne i Hercegovine, ~iji su~lanci i knjige prevedeni na vi{esvjetskih jezika i citirani u

velikom broju nau~nih radova. Njegoveknjige i ~lanci objavljeni u me|unarodnimnau~nim ~asopisima obavezna su literaturaza sve one koji izu~avaju ove prostore,dru{tvo i religiju. Mahmut}ehaji} je i jedanod nositelja ideje “bosanstva”, a Bosnu vidikao zajednicu razli~itosti u kojoj se odnositemelje na uzajamnom po{tovanju svih~lanova grupe. Ove njegove ideje ogledajuse i u djelovanju Me|unarodnog forumaBosna, nevladine organizacije koju je osno-vao 1997. godine, sa misijom “gradnjebosanskohercegova~ke budu}nosti kaoskladnog i jedinstvenog dru{tva, utemelje -nog na dijalogu, povjerenju i po{tovanju, tenajboljim iskustvima u za{titi ljudskihprava, vladavine zakona i demokracije.”

Sredinom oktobra, nizozemska izda-va~ka ku}a Brill objavit }e engleski pri-jevod Mahmut}ehaji}eve knjige Hval iDjeva. “To djelo je 2011. godine u tri tomaobjavio bosanski izdava~ Dobra knjiga.Predgovor za englesko izdanje napisao je

Gareth Jones, ugledni teolog i filozof. Utome djelu istraìvana su i razmatrananajva`nija pitanja o mogu}im utemeljenji-ma religijski pluralnih dru{tava. A u tajistraìva~ki okvir uklju~eni su i osvrti nabosansko iskustvo religijske pluralnosti”,kaè o ovoj knjizi autor. Istovremeno,~lanak o “andri}evstvu”, koji je objaviopro{le godine u ameri~kom nau~nom

~asopisu East European Politics andSocieties and Cultures, izaziva reakcijejavnosti u regionu, vrlo ~esto pune kritikeprema tvrdnjama koje je iznio u ovom tek-stu.

Mahmut}ehaji} kaè kako je studijaAndri}evstvo: Estetika za genocid, prvi od{est dijelova jo{ neobjavljene knjige snaslovom Andri}evstvo: Protiv etikesje}anja.

“Nakon posljednjeg rata protiv Bosnenije mogu}e ustrajavati na nepromjenljivimvrijednostima politi~kog i kulturnog nasli-je|a ju`noslavenskog prostora i njegovognaj{ireg evropskog i svjetskog okvira.Valjalo bi iznova ~itati sve {to je ve} ~itano,te nepo{tedno mijenjati dogmatiziraneestetske i logi~ke sudove. Kako je jasnovidljivo, andri}evstvo — {to moè biti imeza nacijska estetiziranja politike, redovnoprisutna u maskiranjima fa{isti~kih inacisti~kih sadràja, i komunisti~ko poli-tiziranje estetike, s bitnim utjecanjem nauspostavljanje i odràvanje sada{njih poje-dina~nih i kolektivnih identiteta u postko-munisti~kom prostoru Jugoisto~ne Evrope— jest kanonizirani sadràj oba antibosanskanacionalizma, i srpskog i hrvatskog. Ako seèle otkriti i objasniti pravi razlozi imogu}e posljedice tog politi~kog anti-bosanstva, nu`no je preispitivati sva ide-ologijska tuma~enja tog knjièvnog djela.A upravo ona preovla|uju u opasnimmaskiranjima nacijskih antibosanstava. U


RUSMIR MAHMUT]EHAJI]

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: DAMIR [AGOLJ

MILUTIN STOJÊVI]

Rusmir Mahmutćehajić je jedan od nosilaca ideje “bosanstva” koju promovira usvojim knjigama, naučnim radovima, kroz rad Međunarodnog foruma Bosna, te u

svojim intervjuima. Jedan od najznačajnijih i najviše citiranih intelektualaca izBosne i Hercegovine, u intervjuu za Slobodnu Bosnu govori o promjenama,

o svojoj novoj knjizi, bosanskoj politici, značaju Haškog tribunala…

INTERVIEW

Prof. dr. RUSMIR MAHMUĆEHAJIĆ pisac, analitičar, bivši političar

“Da bi imala vanjsku, BiH bimorala imati vlastitu, bosansku

politiku koje nema“

POLITIKA: Svako ograđivanje od poli-tike je licemjerno. Iza njegse uvijek skriva nezakonitapolitika. Jasan političkistav, odlučno političkodjelovanje, i to u skladu snačelima odgovornostiprema slabijim ljudima ijavnome dobru, politička jeobveza svakog pojedinca isvih organiziranih subjeka-ta društvenog poretka kojetaj pojedinac svjesno ivoljno prihvata kao oblikesvog udruživanja ��

INTERVJU-rusmir:INTERVJU - osnova.qxd 24.9.2014 21:36

PRAETORIOUS


”POSLJEDNJI MOHIKANAC” BOSANSTVA

RUSMIR MAHMUT]EHAJI] “Za promjene je potrebno nepo{tedno

dekonstruiranje velike la`i da je nemogu}bosanski politi~ki narod”


PRAETORIOUS

provedenim istraìvanjima pokazao sam dauzdizanje pri~anja IIve Andri}a “o Turcima io na{ima” na razinu “apsolutne nulteestetske vrijednosti” i “jedinog ~vrstog isigurnog mjesta kompleksnoga bosansko-hercegova~koga identiteta” nije ni{ta drugodo srpsko-hrvatsko ideologijsko anti-bosanstvo s neosporivim sadràjimanacionalizma, rasizma i orijentalizma”,obrazlaè svoje stavove Mahmut}ehaji}.

PROMJENE SU NEIZBJE@NE� Za manje od mjesec dana u BiH }e

biti odràni op}i izbori. Za godina koja je naisteku moè se re}i da je bila prili~no burna;protesti, ostavke, vrlo o{tre kritike pred-stavnika me|unarodne zajednice za doma}elidere, nove konferencije na kojima se pri~ao budu}nosti BiH… Sa svime {to je iza nas,promjene su o~ito potrebne, ali da li su imogu}e u BiH? I ako jesu, {ta je potrebnoza promjene?

Ne samo da su promjene mogu}e. Tu sui neizbje`ne. Za svakoga je va`no pitanjekamo su usmjerene i koji ih ~initeljiodre|uju. U predvi|anju na koje me pod-sti~ete svojim pitanjem, opravdano je pret-postaviti obje mogu}nosti - i onu premagorem i onu prema boljem. Ako na bosan-skoj politi~koj pozornici ostanu politi~ki~initelji jednaki sada{njim, promjene nu`novode prema gorem od tog u ~emu smo sada.Takvu mogu}nost niko ne moè isklju~iti.Ali, te{ko je pretpostaviti da postoji ~ak ipojedinac koji bi ravnodu{no pristao nanu`nost tog {to je tako predvi|eno.

Da bi bile ispunjene èlje ljudi da se izsada{njeg stanja uza|e na neko bolje, nu`naje promjena ili smjena glavnih ~initeljasada{njeg politi~kog poretka. Jasno je dapoliti~ki poredak nikada nije mogu}e odvo-jiti od stanja u ljudskim pojedina~nostima.Kakav bi god logi~ki nacrt nekog druk~ijegstanja od sada{njeg bio napravljen - promje-na postoje}ih ustavnih rje{enja, preure|enjestupnjevanja i raspodjele vlasti, uskla|ivanjezakonskih rje{enja s evropskim, primjename|unarodnih konvencija i tako dalje - real-na promjena }e ovisiti o mogu}emosvje{}enju bosanske politike, povezivanjupredvidljivog i poèljnog stanja ubudu}nosti s politi~kom filozofijom kojauvaàva to {to Bosna jeste. A ona je dugo-traju}i i mu~ni pothvat branjenja politi~kogdru{tva koje nije ozbiljivo u politici osno-vanoj na onim istim nacijskim principimakoji su svojstveni za integristi~ko srpstvo iintegristi~ko hrvatstvo.

U ovoj tvrdnji nikako ne bi trebalo vid-jeti bilo kakav negativan stav prema srp-skom i hrvatskom narodu u Bosni izvan nje.Tim narodima ova zemlja i sve njenoneopozivo pripadaju, i to sve dok iz nacij -skih politika - a ne treba zaboraviti da sunacijske politike ideologijske konstrukcije

koje su ~esto usmjerene protiv onih ~ijeinterese navodno predstavljaju - ne proist-je~u razli~iti oblici antibosanstva, {to zna~iporicanja i razaranja, to jeste ideologijskognegiranja bosanske idejne cjelovitosti snu`nom potvrdom u postojanju bosanskogpoliti~kog naroda. Uz to, valja odmahdodati da su preovla|uju}i oblici ideologij -skog bo{nja{tva, kao reakcijsko konstru-iranje bo{nja~kog nacijstva koje je posljedi -ca djelovanja srpskih i hrvatskih nacijskihprograma, jednako antibosanski, a mo`dajo{ i vi{e.

Za promjene o kojima pitate potrebno je,smatram, nepo{tedno dekonstruiranje velikelaì da je nemogu} bosanski politi~ki narod,a koja je u vladaju}im nacijskim teleologi-jama predstavljena velikom istinom. Zato jepotrebno odlu~no raspravljanje o svemu

znanom u vezi s osvje{}enjem razmjerapoliti~ke krize, te gradnja u njoj i iz nje tog{to moè biti opravdano nazvano bosan-skom politi~kom filozofijom.

� [ta Vi vidite kao najve}i problem udana{njoj BiH?

Op}u psiholo{ku, pa posljedi~no i poli-ti~ku pometenost ljudi, u kojoj se ne pre-poznaje djeluju}a prisutnost fa{isti~kih ikomunisti~kih sadràja, iz ~ega proistje~uprocesi orijentaliziranja i samo orijen talizi -ra nja politi~kih surogata bosanstva protivkojih se kao utvara usmjeravaju nacijski inacisti~ki, fa{isti~ki, komunisti~ki `recipseudoprosvjetiteljstva i pseudonapretka.Brojni oblici prevara, kra|a i obmanjivanjasamo su posljedica tog psihosocijalnogstanja priviknutosti na antibosanstvo.

OGRA\IVANJE OD POLITIKE� êsto ste u svojim javnim istupima

upozoravali kako u BiH nedostajepovjerenj a, izme|u etni~kih i religijskihzajednica, unutar tih zajednica, izme|urazli~itih grupa. Puno ste i radili na vra}anjupovjerenja, prije svega kroz Me|unarodniforum Bosne. [ta ostaju najve}e preprekeza izgradnju povjerenja u BiH?

Povjerenje je dru{tveni kapital koji uvelikoj mjeri odre|uje odrìvost i unutarnjudinamiku svakog dru{tva. Njega u sada{njimreduciranjima bosanske politike i kulture nanjihove proste ideologijske sadràje — a mis-lim da je prvenstveno rije~ o pseudopolitika-ma — o~ito nema u onoj mjeri iz koje bi prois-tekle pouzdane usmjerenosti prema poèljnojbudu}nosti. Na stotinama nau~nih skupova ihiljadama objavljenih stranica, organiziranihi nastalih u okviru Me|unarodnog forumaBosne, jasno je pokazano da u tome {to jestebosansko politi~ko i kulturno naslije|e pos-toje dragocjeni resursi za otkrivanje, razumi-jevanje i snaènje dru{tvenog povjerenja, i to



�

MEÐUNARODNI FORUM BOSNA:Otvoreni intelektualnipothvat u kojem svakistav ima pravo nasaopćenje drugima, uzuvjet da njegov autor ilizastupnik to učini nanačin koji ne ugrožavadostojanstvo nijednogdrugog čovjeka, te uz prihvatanje da niko – amabaš niko! – nema pravona konačno presuđivanje

BOSANSKA POLITIKAMahmut}ehaji} smatra da nijednu odpostoje}ih politika danas nije mogu}enazvati bosanskom


PRAETORIOUS

u svim sadràjima te kulture — i jevrejskim ikr{}anskim, u svim njenim konfesijskimiskazima, i muslimanskim, i svim onim rub-nim ili prijelaznim stanjima svake od njih,koji bosansku cjelinu ~ine nerastavljivom.Ali u modernome dobu te kulture su svedenena organizacije u kojima vladaju patrijarhski

principi. Tako da su zaprije~ene izbaviteljskemogu}nosti izno{enja stava, i uzvra}anja napreispitivanja. Od svih uklju~enih u ta ustroj -stva o~ekuje se poslu{nost, pa makar i protiveti~kog principa: nema poslu{nosti do udobru. Tek s takvim iznevjerenjem eti~keodgovornosti zasluùju se pla}a i nagrada,

pri ~emu se ne shvata njihov kad-tad aktivi-raju}i otrovni u~inak.

� Puno ste radili na me|ureligijskomdijalogu. Koliko je u toj oblasti postignutnapredak i koliko ste uspijevali sara|ivati uVa{em radu sa religijskim zajednicama?

Me|ureligijski dijalog je kontroverznaparadigma. Jednostavno je pokazati da dija-log me|u religijama nije mogu}. Nema nireligija ni nacija koje govore. Govore ljudi,ali uvijek uz dug da nakon govorenjasaslu{aju onoga kojem su govorili.Svo|enje te o~itosti na fantaziju outjelovljenji ma religija, nacija ili politika sasvojstvima govorenja i negovorenja,dolaènja i odlaènja, napredovanja inazadovanja jest ideologijska konstrukcija spogubnim posljedicama. Nijednog pojedin-ca nije mogu}e svesti na religiju, organi-zaciju, zajednicu, narod ili naciju. Kada godneki pojedinac govori u ime religije, organi-zacije, zajednice, naroda ili nacije, valja seupitati: Ko i {ta ga za to legitimira? Ako jesaslu{an neko ko govori u ime nekog kolek-tiva, uvijek je nejasno s kojim }e pojedi n -cem tog istog kolektiva slu{atelji uspostavi-ti odnos da bi realizirati svoje temeljnopravo da mu odgovore? Ne kriju li se izagovorenja kolektiva, kabineta i religija —nepravde i nasilja?

Me|unarodni forum Bosne je zami{ljenkao otvoreni intelektualni pothvat u kojemsvaki stav ima pravo na saop}enje drugima,uz uvjet da njegov autor ili zastupnik tou~ini na na~in koji ne ugroàva dostojanst-vo nijednog drugog ~ovjeka, te uz prih-vatanje da niko — ama ba{ niko! — nemapravo na kona~no presu|ivanje. Na osnoviiskustva iz sedamnaest godina takvog djelo-vanja, mogu}e je pokazati da postoje pojed-inci u svim zajednicama s osje}anjemodgovornosti prema sebi neodvojivome ostanju bosanske dru{tvene ukupnosti. Zatoje opravdano re}i da niko ne moè razlogesada{njeg stanja traìti u religijskim u~enji-ma. Razlozi su u stanjima ljudi, i to bezobzira na to kako se predstavljaju i na kakvetradicijske ili netradicijske pologe svojihpripadanja se pozivaju.

I OGRA\IVANJE OD POLITIKE JE - POLITIKA

� Nedavno je reis Husein Kavazovi}upozorio sve stranke da dàmije nisu objek-ti za njihovo djelovanje. Sli~ne poruke,mo`da ne tako izri~ite, mogle su se ~uti iranije. Koliko je ova njegova poruka ne{tonovo i {ta zna~i u ovom trenutku? Koliko jeuop}e bitno da se na ovakav na~in religijskezajednice ograde od politike?

Nije li to, kako vi kaète, ogra|ivanje odpolitike, zapravo politika? I za{to bi se biloko ogra|ivao od politike. Je li to uop}emogu}e? Podu~avani smo da postoje politi-ka i nepoliti~ka, propoliti~ka i antipoliti~ka


”POSLJEDNJI MOHIKANAC” BOSANSTVA

� Su|enja Radovanu Karadì}u iRatku Mladi}u ve} su u nekimzavr{nim fazama. Ovda{nja javnost,~ini se, ustvari vrlo malo prati {ta sesada de{ava u ha{kim sudnicama.Istovremeno, sve vi{e je onih koji sma-traju da je Tribunal izgubio na ugledutokom godina, kako zbog nekih kontro-verznih odluka tako i zbog nedovoljneotvorenosti prema ovda{njoj javnosti,ili kaznene politike. Kako Vi viditedanas Ha{ki tribunal i njegov zna~aj zaproces suo~avanja sa pro{lo{}u uregionu?

Historijska drama koju nazivamoratovima u biv{oj Jugoslaviji zapravo jerat protiv Bosne kao principa realnosti. Tajrat dugo traje. Nije shvatljiv bez evropskihiskustava s fa{izmom, nacizmom i komu-nizmom. Antibosanstvo je temeljni sadràjnacionalizama u Bosni i oko nje. Usredi{tu tih ideologijskih pothvata jebosanska religijska pluralnost, koja je uetnonacionalizmima, kulturnim nacional-izmima i religionacionalizmima svo|enana tu|ost bosanskog muslimanstva. Toj

tu|osti ustrajno je dodjeljivano ime Turakakao teolo{kog i politi~kog neprijateljacijele nacijske na{osti. Tako je nastalaapsolutizirana estetika, a zapravo kulturaanesteziranja bosanskog politi~kog naro-da. Su|enja i presude Me|unarodnogkrivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju supresedan kojim se koliko-toliko obr}unacijska epska herojstva u op}eprepoz-natljive zlo~ine pojedinaca u okviru geno-cidnih nacijskih projekata, zlo~ine koji sumogu}i uz postojanje zlo~ina~ke elite,zlo~ina~ke ideologije, zlo~ina~ke organi-zacije i neposrednih izvr{itelja zlo~ina.Ni{ta u novijoj historiji nije, smatram,toliko va`no za {ti}enje i razvoj politikebosanstva koliko ta su|enja i te osudezlo~incima u ratu protiv Bosne. Nemaposve pravednih sudova, ali ni ljudskostibez pristajanja uz nu`nost sudova. TakoMe|unarodni krivi~ni sud za biv{uJugoslaviju, sa svime {to jest i {to nijeu~inio, bitno doprinosi rehabilitaciji pori-canog i uni{tavanog bosanstva, {to jepresudan uvjet za novu i bolju politi~kuarhitekturu u Jugoisto~noj Evropi. �

ZNAÂJ HA[KOG TRIBUNALA

“Haški tribunal doprinosi rehabilitaciji poricanog iuništavanog bosanstva”

��

MKSJ Su|enja pred Tribunalom, i pored kontroverzikoje ih prate, Mahmut}ehaji} vidi kaoizuzetno bitna za izgradnju bosanstva


PRAETORIOUS



podru~ja ìvota. A ta je poduka, smatram,opasno naslije|e agresivnih ideologijskihprograma. Ta zajednica u ~ije ime govorigospodin Husein Kavazovi} nastala je kaopotreba politike, trajala u punoj ovisnosti onjoj i naj~e{}e, naàlost, u funkciji anti-bosanskih programa. Sada kada se bosanskapolitika pokazuje u svoj svojoj malignojpometenosti, ponavlja se stav izdvojenosti ineovisnosti o politici. A, zapravo, potrebanje jasan politi~ki stav o politici, nasuprotnjenom reduciranju na opasne kartele kojisebe predstavljaju politikama i politi~kimstrankama. Oni jesu politike i politi~kestranke jedino uz uvjet da bude prihva}enao~itost njihovog bivanja u sebi tiranijama ioligarhijama, onim oblicima vlasti kojePlaton odre|uje nezakonitima. Za koju bi toorganiziranu strukturu u dana{njim bosan-skim prilikama bilo opravdano re}i da je usebi demokratska, i pored grlatihpredstavlja nja u javnosti takvom? Prematome, svako ogra|ivanje od politike jelicemjerno. Iza njeg se uvijek skriva neza-konita politika. Jasan politi~ki stav, odlu~nopoliti~ko djelovanje, i to u skladu sna~elima odgovornosti prema slabijimljudima i javnome dobru, politi~ka jeobveza svakog pojedinca i svih orga-niziranih subjekata dru{tvenog poretka kojetaj pojedinac svjesno i voljno prihvata kaooblike svog udruìvanja.

� U brojnim analizama koje su sepojavile u doma}im, ali i stranim medijimaposljednjih se godina navodi da je BiHpostala neka vrsta poligona na kojem senatje~e uticaj iz nekih arapskih zemalja iTurske. Koliko su ovi trendovi sna`ni izna~ajni i koliko uti~u na gra|ane i ìvot uBiH?

U va{em pitanju sadràne su naznake opoloàju Bosne u me|unarodnim odnosima.Politi~ki poredak svijeta izgra|en je na prin-

cipu postojanja i povezanosti suverenih poli-ti~kih subjekata, a prije svega suverenihdràva. Da bi neka dràva osvijestila svojpoloàj u odnosu na druge, potrebna je njenapoliti~ka svijest o sebi. Ako te svijesti nema,takva dràva je slab ili nikakav partnerdrugim dràvama. Opravdano je, smatram,re}i da danas ne postoji politi~ko odre|enjeBosne u svijetu, odre|enje koje proistje~e izdràvne politike. I to je prvenstveno posljedi-ca stanja svijesti ve}ine bosanskih ljudi. Zatonije ~udno da tu politi~ku slabost koriste svikoji to mogu, i oni u samoj dràvi i oni izvannje. Kome bi dana{nja bosanska dràvamogla biti ozbiljan politi~ki partner? Moje jemi{ljenje da ona to ne moè biti nikome. Zatose umnoàvaju saàljenja, tutorstva i propovi-jedanja drugih prema toj slabosti. U tomevalja vidjeti razloge za brojne oblikedru{tvenih bolesti, pri ~emu se one slabije odnjih koriste za maskiranje ve}ih. Nema izlas-ka iz tog stanja bez jasnog odre|enja

bosanske unutarnje i vanjske politike. Takvoodre|enje moè nastati jedino u radikaliziranjurazgovora o politi~koj krizi, i to u okvirunepo{tednog raspravljanja o svemu {tougroàva budu}nost bosanskih ljudi.

IZA]I, ILI NE IZA]I NA IZBORE?� Razgovarali smo prije nekoliko godi-

na i tada ste mi rekli da u BiH politika nepostoji. To je bilo skoro prije 10 godina.Ima li je danas?

Ne sje}am se konteksta u kojem sam torekao, ali i danas bez kolebanja mogu re}ida nijednu od postoje}ih politika u Bosninije opravdano nazvati bosanskom. Pojam“bosanska politika” je, u mome govorenju,onaj politi~ki pothvat koji u dru{tvenoj plu-ralnosti, kao neizmjenljivoj realnostisvakog dru{tva, nalazi bitne razloge za{ti}enje i razvoj politi~kog dru{tva u kojemreligijske razlike me|u njegovim ~lanovimanisu njegova slabost ve} potencijal dobra nakojem je mogu}e temeljiti viziju poèljnepoliti~ke budu}nosti.

� I, na kraju, da Vas jo{ jednom vratimna izbore. Da li }ete Vi iza}i na izbore i {tauop}e glasanje moè promijeniti s obziromda su manje vi{e ne samo iste stranke negoi isti kandidati na listama ve} skoro dvijedecenije?

I izlaènje i neizlaènje odraàvaju poli-ti~ki stav pojedinca. Ako su tiranija i oligarhi-ja, a to su stanja u postoje}im politi~kimstrankama ove zemlje, gore od demokracije,na svakome od nas je da odlu~i ho}e lipodràti to {to je gore, makar se takve strankezaklinjale vrijedno{}u demokratskog legit-imiranja njihovog otimanja vlasti od onogkojem izvorno pripada. Ako zlo nije mogu}esprije~iti rukom, nu`no ga je sprije~iti gov-orom; a ako nije mogu}e ni govorom, valja gaodbaciti {utnjom. Tako je izlaènje ili nei-zlaènje odgovornost svakog od nas. �

�

DUGOGODI[NJI SARADNICI I

ISTOMI[LJENICI Mahmut}ehaji}

i Ivo Banac

JAKOB FINCI Tokom godina postojanja,

ova organizacija jeuspostavila dijalog

izme|u razli~itih grupa i pojedinaca, te uspjelaokupiti oko sebe neke

od najzna~ajnijih intelektualaca u BiH


PRAETORIOUS


PRAETORIOUS

Nedjelja je, 21. septembar,nekoliko sati uo~i po~etka izboraMiss Bosne i Hercegovine zaMiss svijeta. Ponosni otac svomdobrom prijatelju preko telefona

javlja: „„Sve je sre|eno, ve~eras }e mojak}erka pobijediti na izboru za Miss.“Nedugo nakon toga - ta~nije, dva sata prijepo~etka izbora Miss BiH u ilidànskomhotelu Terme, novinarka Federalnetelevizije Arijana Sara~evi} Hela} na svomFacebook profilu objavljuje post: „Nemampojma, a i neva`no je koji je nivo u izboruza najljep{u djevojku, ali znam da }epobijediti djevojka sa Pala, k}erkaizvjesnog JJoje, prezime po~inje sa B(zaboravila, mislim BBorov~anin). Vlasnicilicence za koje sam davno (2003.) u emisiji60 minuta dokazala da se pona{aju kaosvodnici (po medijima pri~ali da }e metuìti ali nisu imali za{to), na svoj poznatina~in tako su obradili i ~lanove ìrija,poslovne partnere, porodice djevojaka, a ivas koji glasate. @ao mi je djevojaka kojena pragu svoje ènstvenosti, ste~enogsamopouzdanja (trebale bi ga imati ~im seprijavljuju), prvih ljubavi, prvo sesuo~avaju sa sitno{i}arskim i prljaviminteresima okorjelih prevaranata. @ao mi jei njihovih roditelja, a i mene {to ìvim uovakvoj dràvi, pokvarenoj kao mu}ak.“


SKANDAL NA IZBORU ZA MISS BiH

Pi{e: MAJA RADEVI]

Ne stišava se bura oko posljednjeg izbora Miss Bosne i Hercegovine na kojem jelentu najljepše djevojke ponijela 20-godišnja ISIDORA BOROVČANIN sa Pala;nakon što je jedna od djevojaka koje su se takmičile prije tri godine, MERIMA

HADŽIĆ, javno iznijela teške optužbe na račun Direkcije izbora o ucjenama, pri-jetnjama i nemoralnim ponudama, njene navode potvrđuje i bivši saradnik

porodice ZUBAK-JOVANOVIĆ koji u razgovoru za naš magazin tvrdi: izbor MissBiH samo je pokriće za iskorištavanje mladih, naivnih djevojaka

[okantno svjedo~enje biv{eg saradnika Direkcije izbora za Miss BiH: “Djevojke se podvode lokalnim

mo}nicima, biznismenima, politi~arima, a porodica Zubak-Jovanovi} ih zatim ucjenjuje kompromitiraju}im snimcima“

PARADA LJEPOTE ILI PARAVAN ZA PROSTITUCIJU

POD BUDNIM OKOM VLASNIKA LICENCERobert Jovanovi} i njegova supruga Stela ZubakJovanovi} sa pobjednicama ovogodi{njeg izbora

MISICA:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:48

PRAETORIOUS

Arijanina „predvi|anja“ su se obistinila,a uistinu je te{ko povjerovati da je sve bilasamo slu~ajnost: 20-godi{nja IIsidoraBorov~anin sa Pala nova je Miss Bosne iHercegovine.

NOVCEM DO TITULEFacebook objava novinarke Sara~evi}

Hela} pokrenula je cijelu lavinu navoda irasprava o namje{taljkama u izboru zaMiss, kojim ve} godinama suvereno vladaporodica ZZubak - brat i sestra ZZdravko iStela, te Stelin suprug RRobert Jovanovi}.Na{u redakciju kontaktirali su izvori bliskiaktuelnoj misici Isidori Borov~anin i njenojporodici, koji iznose nove detalje vezane zanjenu „pobjedu“. Kako tvrdi na{ izvor saPala, novoizabrana misica je ve} nekolikomjeseci u vezi sa DDavorom Spai}em, sinomRatomira Rate Spai}a, kontroverznogbiznismena i predratnog „`estokogmomka“ sa sarajevskog asfalta, koji jeubijen 2006. godine u Isto~nom Sarajevu.Navodno je upravo Spai}ev sin platio~lanovima Direkcije izbora za Missodre|enu sumu novca kako bi njegovaljubavnica postala misica.

„Spai}ev sin je zbog Isidore prije dvamjeseca ostavio suprugu i dvoje djece.Isidora je bila i trudna s njim, ali je prijesamog izbora za Miss BiH abortirala.Svojim drugaricama je rekla da }e mu roditidijete ~im osvoji titulu“, pri~a na{ izvor idodaje: „„Ta djevojka je klasi~na‘sponzoru{a’. Davor je 15 godina stariji odnje i ona je s njim isklju~ivo zbog novca, ai prije njega se zabavljala sa lokalnimmo}nicima. Nema nikakve sumnje da jeizbor bio namje{ten i definitivno joj trebaoduzeti titulu.“

Ovogodi{nji izbor Miss Bosne i


KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[E

��

NOVOIZABRANA MISS BiHIsidora Borov~anin (20) sa Palastudentica je Filozofskog fakulteta


PRAETORIOUS

Hercegovine nije prvi, a vjerovatno niposljednji, koji je u javnosti i medijimaizazvao brojne kontroverze. Ako izuzmemo~injenicu da sama manifestacija, saotu`nim kostimima i tragikomi~nimkoreografijama koje djevojke nekolikosedmica prije izbora tradicionalnouvje`bavaju u Neumu, izgleda poputnekakvog seoskog va{ara koji je àlosno igledati, ono {to se doga|a „iza kulisa“svakog izbora mnogo je ozbiljnija pri~a ukojoj su, naàlost, najve}e `rtve tekpunoljetne djevojke koje se prijavljuju savelikim o~ekivanjima i nadama da }e uztitulu najljep{e djevojke u BiH ostvaritiinternacionalnu manekensku karijeru.Ostao je upam}en skandal iz 2001. godine,nakon {to je titulu Miss Bosne iHercegovine osvojila tada 19-godi{nja AAnaMirjana Ra~anovi} iz Bijeljine. Po

mnogima najljep{a misica koju je Bosna iHercegovina do sada imala, Ana Mirjana jetuìla Direkciju izbora za Miss jer nisuispunili svoje ugovorne obaveze prema njoj- izme|u ostalog, nije dobila automobil FiatPunto koji joj je uz titulu garantovanugovorom. Ozbiljne optu`be na ra~unDirekcije izbora za Miss BiH ovih dana je umedijima iznijela i MMerima Hadì}, koja sena ovom izboru ljepote takmi~ila 2011.godine.

„Uvjeti u kojima smo se pripremali bilisu katastrofalni. To je bilo u nekoj nedo|iji,daleko od centra grada i bilo kakvecivilizacije. Tako|er, na~in na koji smo mi(djevojke, op.a.) bile tretirane bio jeponiàvaju}i, kao da smo stoka“, ispri~alaje Hadì}eva za Dnevni avaz. Dodala je i daju je oficijelni fotograf Izbora EEnsadAdilovi} Kinez nagovarao „na kojekakvevrste slika“, te da joj je predlagao vezu i„nasrtao na nju da je poljubi“. MerimaHadì} tako|er tvrdi da se djevojkama kojeu~estvuju u izboru „nare|uje da zavedu idovedu sponzore da bi u inozemstvu radilekao manekenke.“ Njene navode potvrdionam je i jedan od biv{ih saradnika porodiceZubak, koji je èlio ostati anoniman. Kaèda je izbor za Miss BiH samo paravan zaiskori{tavanje mladih, naivnih djevojaka.

„Na nivou BiH u prvom krugu ima{oko 2.000 djevojaka koje se prijave zatakmi~enje. U prvoj eliminaciji otpadneodmah 1.000, kasnije jo{ 500, a onda sebira ‘materijal’ za samo takmi~enje, dokse u drugoj ‘selekciji’ biraju djevojke zakoje se pokazalo da imaju velike ambicije,da su prili~no naivne, mnoge i moralnovrlo niskog praga i u zamjenu za uspjeh usvijetu manekenstva spremne su i naodre|ene ustupke“, pri~a na{ sagovornik.„Tim djevojkama se objasni da nisu‘materijal’ za Miss - iz razloga {to nekaima ve}e grudi, druga zadnjicu,


SKANDAL NA IZBORU ZA MISS BiH

�

Vlasnik modne agencije AK ModelManagement Amer Kadi} sa StelomZubak sara|ivao je prije ~etiri godine naizboru za Miss i Mistera BiH. U razgovoruza na{ magazin Kadi} kaè da je ostaozate~en onim {to je tada vidio. „U~esnicitakmi~enja moraju imati sponzore koji}e pokriti tro{ak Direkcije premakandidatima, a do finalnog izboradolaze samo oni koji imaju ’najja~e’sponzore. Bio sam svjedok kada jeStela Zubak bukvalno 15 minuta prije

po~etka izbora do{la sa ugovorima irekla svim kandidatima ikandidatkinjama da ako se èletakmi~iti, moraju potpisati ugovor snjenom agencijom ABC Models.Ugovor se potpisuje na pet godina bezmogu}nosti raskida, a u slu~aju da ganeko poèli raskinuti, mora platitiZubakovoj 30.000 KM“, kaè Kadi} idodaje da je ABC Models potpisivao ipravno nevalidne ugovore sa maloljetnimosobama.

AMER KADI], VLASNIK AGENCIJE „AK MODEL MANAGEMENT“

„Zubak ucjenjuje modele potpisivanjem ugovora bezmogućnosti raskida“

MERIMA HAD@I], UÊSNICA IZBORA ZA MISS“Na~in na koji smo bile tretirane bio je poniàvaju}i, kao da smo stoka”

PRAZNA OBE]ANJAAna Mirjana Ra~anovi}tuìla je Direkciju izborazbog neispunjenih ugovornih obaveza

Foto: Muna Nazak


PRAETORIOUS

nekvalitetnu kosu, zube i sli~no - ali suvi{e nego dobre za poslove manekenki,modela, hostesa... Sitne nedostatke (zube,kosu, zadnjice, grudi) mogu im onipomo}i da srede i da onda ra{ire krila ivinu se u svijet evropskog i svjetskog jet-seta.“

OBAVEZNI „SPONZORI“Kako navodi na{ izvor, za dio pri~e o

sjaju i slavi Hollywooda, Pariza, Londona,Rima koji treba „servirati“ djevojkamazaduèna je Stela Zubak. Jedini uslov je dasve djevojke moraju na}i svog sponzora.

„Naravno, da im pokaù koliko oni(Zubaci) vjeruju u njih, oni }e se pobrinutioko njihovih sponzora. Djevojke su ve}ushi}ene i sanjare o druènju sa BradomPittom. A s obzirom da je u pitanju‘visoko profesionalni’ posao, cure morajuimati i svoj book sa fotografijama uve~ernjim toaletama, krupni plan, ubikiniju i, naravno - gole, jer takozahtijevaju svi veliki dizajneri kada birajudjevojke koje }e nositi njihove modele. Tuse usprotivi nekoliko djevojaka, ve}inomiz urbanih sredina i ne pristanu na to, alione se odmah elimini{u i odvoje od ostalihda ne bi i druge nagovorile na ‘pobunu’.Ali dovoljan broj naivnih, slaboobrazovanih i iz ruralnih sredina ipakurade {ta se traì od njih i to je njihov kraj- one vi{e nikada ne mogu re}i NE (zna sekome), jer uvijek im nad glavom stojiprijetnja o objavljivanju slika na internetuili slanja tih fotografija na kojima su nagenjihovim porodicama. Ali one to jo{ neznaju“, pri~a na{ izvor.

Od snimanja obnaènih fotografija dopodvo|enja djevojaka takozvanim„sponzorima“ i ljudima koji }e pomo}i dase njihova manekenska karijera zahukta,kratak je put. Mnoge djevojke ucjenama iprijetnjama prisiljene su na prostituciju,tvrdi biv{i saradnik Zubakovih:„‘Klijenti’ su obi~no lokalni mo}nici,gradona~elnici, na~elnici op{tina, sumnji -vi biznismeni... koji vole ‘mlado meso’.Tek ako neka djevojka nije spremna zasaradnju, na stol se vade slike i po~injuprijetnje po principu pola sata prijetnji, papola sata tje{enja i ubje|ivanja da je to zanjeno dobro, pa Pariz, pa Milano, a iobe}anje ‘slike }emo uni{titi’ pride. Uhotelskim sobama i unajmljenimstanovima bi se tako|er pobrinuli da svebude snimljeno.“

Na ovaj na~in, kako kaè na{ izvor,porodica Zubak-Jovanovi} ne samo daucjenjuje djevojke nego drì u {aci i brojneutjecajne privrednike, biznismene, politi -~are. „„Upravo to je razlog za{to imajupodr{ku sa svih strana i za{to uop{te moguda neka`njeno i sasvim legitimno rade ovo{to rade ve} 15 godina“, zaklju~uje na{sagovornik. �


KOLIKA JE CIJENA TITULE NAJLJEP[E

Nakon {to je gostuju}i na Face TV23. septembra izvrije|ao ArijanuSara~evi} Hela} nazivaju}i je „propalomnovinarkom“, Robert Jovanovi}, jedan od~elnih ljudi Direkcije izbora za Miss, nakrilima patriotskog duha mudro jezaklju~io: ko je protiv Izbora, taj je protivBosne i Hercegovine! Post o unaprijedodre|enoj pobjednici koji je objavilaSara~evi} Hela} iz Direkcije nazivaju„slu~ajnom prognozom i naga|anjem“ iporu~uju: „@alosno je da se u na{ojzemlji sve prati kroz prizmu nacionalnogklju~a i ’namje{taljki’. Mi smoprezadovoljni da smo uspjeli organiziratiizbor Miss BiH za Miss svijeta u ovakote{kim vremenima. Predani smo svom

poslu koji radimo najbolje {to moèmo,sve u cilju postizanja uspjeha i promocijepozitivnih vrijednosti na{eg dru{tva. (...)Bila je ovo no} mladosti, muzike,humanosti i ljepote, a prave zvijezdeve~eri su svih 26 finalistica, kojima seovim putem zahvaljujemo na u~e{}u ièlimo puno sre}e i uspjeha u daljemìvotu. Zbog svega navedenog, neèlimo pridavati veliki zna~aj ’novinarki’koja poku{ava prouzrokovati mr`njuprema ljudima iz Direkcije Miss BiH iprojektu koji nosi naziv na{e dràve BiH.Ovo je jedinstveni dràvni projekat una{oj zemlji, i ovdje nema mjestanetrpeljivosti, razdoru i raspaljivanjumr`nje.“ �

REAGOVANJE DIREKCIJE IZBORA ZA MISS BiH

Arijana Saračević Helać je„slučajno prognozirala“ pobjednicu

PRIPREME U NEUMUKandidatkinje za Miss BiH

tradicionalno se pripremajuna bosanskom moru


PRAETORIOUS

Talas promjena na regionalnomtrì{tu maloprodaje sna`no jezapljusnuo i BiH. Neke krupnepromjene ve} su se desile, no tek }euslijediti najkrupnije. U na red nih

mjesec-dva, prema pouzdanim infor ma cijamaSlobodne Bosne, malo prodaj ni lanac Bingo, uvlasni{tvu tuzlanskog podu zetnika SSenadaDàmbi}a, preuzet }e 25 maloprodajnihobjekata francuskog lanca Intermarsche, kojiu BiH posluje pod nazivom Interex, a {u{ka seda je vlasnik Binga zainteresiran i za pre uzi -manje dvadesetak maloprodajnih objekataTu{a u vlasni{tvu slovena~kog poduzetnikaMirka Tu{a.

UTANAÊNO PREUZIMANJE INTEREXADogovor o preuzimanju mreè malo -

prodajnih objekata Interexa prakti~no jeokon~an, i jo{ se samo ~eka formalna


PRERASPODJELA TRGOVINSKOG BIZNISA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Francuska trgovinska kuća „INTERMARSHE“, vlasnik trgovinskog lanca„Interex“, definitivno se povlači s tržišta BiH, a cijeli lanac njihovih

maloprodajnih objekata preuzima tuzlanski poduzetnik SENAD DŽAMBIĆ, vlasnik nadolazećeg trgovinskog lanca „Bingo“, naš novinar otkriva

pomijeranja na bh. trgovačkom prostoru

D@AMBI]EV “BINGO“ PREUZIMAPRIMAT U TRGOVINSKOJ

INDUSTRIJI BiH

Nakon preuzimanja maloprodajnihobjekata “Interexa“, Bingo se

okre}e drugoj akviziciji -slovena~kom “Tu{u“

E K S P A N Z I J A B H . “ T O D O R I ] A “

ATIPI^NI PODUZETNIKVlasnik Binga Senad Dàmbi}bri`ljivo skriva svoju privatnost

asim:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 22:31

PRAETORIOUS

odluka Konkurencijskog vije}a BiH odopu{tenoj koncentraciji. Vrijednost akvi -zicije drì se u tajnosti, no u poslovnojzajednici kruì informacija da je Dàmbi}francuskim vlasnicima platio oko 30miliona eura i da je pribli`no tolikospreman platiti i slovena~kom vlasniku„Tu{a“ koji je zapao u ozbiljne finansijskeprobleme.

Maloprodajni lanac Bingo iz Tuzlesna`no se {irio proteklih nekoliko godinaotkako se po~eo oslanjati na investicionikapital EBRD-a, a s novim pro{irenjemtrgovinske mreè, definitivno }e sepozicionirati kao drugi najve}i trgovinski

lanac u BiH, odmah iza vode}eg Konzuma iMercatora, koji odnedavno posluju podjednim krovom. Maloprodajni lanac Bingoobuhvata nekih 100 objekata razli~itogformata smje{tenih u 40 op}ina oba entiteta,a s pridodatom mreòm Interexovih, amogu}e i Tu{ovih malop ro dajnih objekata,bit }e prisutan u svim ve}im gradovima iop}inama BiH i nametnut }e se kao vode}itrgovinski lanac u BiH.

OKRUPNJAVANJE TRGOVINESna`nom {irenju Binga doprinijela je i

~injenica da se jedan od donedavnovode}ih trgovaca u BiH MMujo Selimovi},

vlasnik MIMS-a, potpuno povukao izmalopr od ajnog biznisa i preorijentirao sena gra|evinarstvo. Selimovi} je dao unajam ili je pak rasprodao ve}inu svojihmalotrgovinskih objekata i atraktivnihlokacija, a dio njih preuzeo je upravoDàmbi}ev Bingo. Nakon izlaska iztrgovinskog biznisa, Selimovi} jepreuzeo @GP, jednu od najvrednijihgra|evinskih firmi u BiH, koja sasarajevskim Euroasfaltom i {iroko -brije{kim Heringom ima najve}i udio uposlovima na izgradnji cestovnogkoridora 5C.

Maloprodajni biznis uveliko se


TUZLANSKI BINGO U POHODU NA TRGOVINSKI TRON

��

NOVE AKVIZICIJE ZA LIDERSKU POZICIJUU junu ove godine Bingo je otvorio svoj 120. maloprodajni objekat


PRAETORIOUS

promijenio i u Republici Srpskoj, gdje sekao klju~ni akter ponovo nametnuo doma}itrgovinski lanac Tropik u vlasni{tvubanjalu~kog poduzetnika MMirka Risovi}a.Prije desetak godina, Risovi} je svojihdesetak maloprodajnih objekata prodaosrbijanskom poduzetniku MMiroslavuMi{kovi}u, vlasniku Delta Holdinga, nakon~ega se Mi{kovi} u naredne dvije-tri godinepozicionirao kao vode}i trgovac u RS-u soko 40 maloprodajnih objekata razli~itogformata pod nazivom Tempo i Delta maxi.No, Mi{kovi} se posve nenadano, nasveop}e iznena|enje poslovnih krugova,odlu~io povu}i iz maloprodajnog biznisa asvoju trgovinsku imperiju u Srbiji, CrnojGori i RS-u prodao je belgijskoj kompanijiDelhaize. Dvije godine kasnije, Belgijancisu se odlu~ili povu}i s trì{ta RS-a, a svemaloprodajne objekte ponovo je preuzeoTropik Mirka Risovi}a. I ovu akvizicijufinansijski je podrào EBRD.

Na ovaj na~in zaokruèno je konst itui -ranje tri dominantna trgovinska lanca uBiH. Vode}i lanac, s nejve}im trì{nimudjelom, nesumnjivo je Konzum, oja~anmaloprodajnom mreòm Mercatora, druginajve}i udio ima Bingo, koji }e se nakonpreuzimanja Interexa i eventualno Tu{aizjedna~iti s vode}im Konzumom a mo`daga i prema{iti, dok tre}u poziciju zauzimabanjalu~ki Tropik, koji je najve}imdijelom koncentriran na trì{te RepublikeSrpske.

BINGO ULAZI I U PREHRAMBENU INDUSTRIJU

Daljni smjer i razvoj doga|aja umaloprodajnoj industriji BiH krajnje jete{ko predvidjeti, pored ostalog i zbog~injenice da tuzlanski poduzetnik SenadDàmbi} nerado istupa u javnosti i nikadane otkriva poslovne ciljeve. Upu}eni tvrdeda }e nakon preuzimanja Interexa ieventualno Tu{a, nastaviti horizontalno{irenje, ali i da }e se sna`nije fokusirati na

proizvodnju hrane, u ~emu ve} postièsolidne poslovne rezultate. Malo je poznata~injenica da je Bingo jo{ prije desetakgodina dokapitalizirao i preuzeo tvornicuCorn Flips iz Srebrenika koja se nametnulakao vode}i proizvo|a~ snack proizvoda uBiH. Tako|er, Bingo je u @ivinicama od

prije nekoliko mjeseci po~eo proizvodnjukonzumnih jaja i plasteni~ki uzgoj povr}ana prostoru od oko 150 hiljada kvadratnihmetara. Iz pouzdanih izvora smo doznali da}e Bingo u narednoj godini izgraditi dvagrandiozona maloprodajna objekta - jedanu Tuzli, drugi u centru Sarajeva, naatraktivnoj lokaciji u centri grada koju jejo{ prije dvije godine kupio od MujeSelimovi}a.

Tako|er, daljni razvoj prilika u ovojindustriji umnogome zavisi i od poslovnihciljeva vlasnika Konzuma Ivice Todori}a.Upu}eni tvrde da }e Todori} nakonpreuzmanje Mercatora formirati posvenovu firmu pod nazivom Adria Retail, koju}e potom prodati nekom od vode}ihevropskih lanaca, kao {to je to ranije u~inioMiroslav Mi{kovi}. Za sada je izvjesno daTodori}ev Konzum, nakon preuzimanjaMercatora, ne}e dalje {iriti maloprodajnilanac trgovina, zbog nedopu{tene koncen -tracije biznisa, ali i golemog duga premabankama i investicionim fondovima koji uovom trenutku prema{uju iznos od 3,5milijardi eura! �


PRERASPODJELA TRGOVINSKOG BIZNISA

�

Mada ga svrstavaju me|u desetnajbogatijih ljudi u BiH, lik i djelo SenadaDàmbi}a, vlasnika Binga, uglavnom sunepoznati {iroj javnosti. Dàmbi} je pomnogo ~emu atipi~ni pripadnik nove klaseposlovnih ljudi u BiH. Kloni se javnosti,nerado govori za medije i, {to je jakozanimljivo, ne pridaje prevelik zna~ajmarketin{koj promociji. O poslovnimodlukama konsultira se s malim broj najuìh

suradnika, me|u kojim iznimno zna~ajnuulogu ima Ljiljana Kunosi}, finansijskidirektor grupe Bingo, Dàmbi}evasuradnica od najve}eg povjerenja.

Dàmbi} s porodicom (supruga i~etvero djece) ìvi u Tuzli, u stanu uzgradi smje{tenoj na tuzlanskoj periferiji.Oni koji ga bolje poznaju, a takvih jezapravo jako malo, tvrde da radi 14 satidnevno, uklju~uju}i i dane vikenda! �

ATIPI^NI PRIPADNIK POSLOVNE ZAJEDNICE

Senad Džambić, radoholik koji sekloni javnosti

Vi{e nego i jedan drugi trgovinskilanac u BiH, Bingo je orijentiran nadoma}e proizvoda~e prehrambenihproizvoda. Primjerice, vlasnik sarajevskogKlasa Rusmir Hrvi} povjerio nam jeinformaciju da je Bingo uvjerljivo najve}i,ali i najkorektniji kupac Klasovihproizvoda.

Poslovni sistem Bingo trenutnoupo{ljava 3.500 radnika, a nakonpriklju~ivanja Interexove mreè brojzaposlenih prema{it }e 4.000. Njave}i dionjih radi u trgovini, a sve zna~ajniji broj i uprozvodnji hrane i ugostiteljstvu kojeDàmbi} razvija u okviru vlastitogtrgovinskog lanca. �

ORIJENTACIJA NA DOMA]U PONUDU

Bingo više nego i jedan drugi lanacforsira prodaju lokalnih proizvoda

NAJVE]I POSLODAVAC TUZLANSKOG KANTONABingo zapo{ljava 3.500 radnika u trgovini, proizvodnji hrane i ugostiteljstvuNAJVE]I POSLODAVAC TUZLANSKOG KANTONABingo zapo{ljava 3.500 radnika u trgovini, proizvodnji hrane i ugostiteljstvu


PRAETORIOUS


PRAETORIOUS

Ulovu na poslani~ke mandate naoktobarskim izborima na{li su sekandidati razli~itih zanimanja iprofila. Iako su politi~ke strankeuglavnom povjerenje ukazale

provjerenim imenima koji duè vrijemeobavljaju visoke pozicije na raznimnivoima vlasti, ne manjka ni kandidata kojisu po anga`manu i profesiji daleko od poli-tike.

Tako poslani~ki mandat jure i MMi{oMalj~i}, predsjednik Udruènja uzgajiva~asvinja u RS-u, kao i DDesimir @ivani} izPDP-a, koji je vlasnik preduze}a zaproizvodnju i uzgoj pili}a u Smrti}ima kodPrnjavora.

POSLANI^KI MANDAT ZA KRIMINALCA IK]ERKU RATNOG ZLOÎNCA

Za pozicije poslanika u Narodnojskup{tini RS-a bori}e se dvojica kandidatakoji se bave razvojem poljoprivrede i ost-varivanjem prava ratara i sto~ara. Na ~elnomjesto liste Selja~ke stranke za NS RS-a“zasjeo” je VVladimir Usorac, predsjednikUdruènja poljoprivrednika i mljekara. Kaopoljoprivredni proizvo|a~ poznat je i kan-didat SDS-a MMiladin Stani}, koji ponovolovi mandat u NS RS-u. Stani} je jedan odnajbogatijih poduzetnika iz opozicije, kojije svoju firmu iz Prnjavora procijenio na trimiliona maraka.

Na SDS-ovoj listi za poslanika uNarodnoj skup{tini Republike Srpske jebiv{i glavni revizor RS BBo{ko êko, ali idoktorica SSonja Karadì}-Jovi~evi}, k}erkaratnog zlo~inca RRadovana Karadì}a.Mjesto na SDS-ovim listama za NS RS-a


IZBORNE LISTE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Ovogodišnja utrka za četverogodišnje poslaničke mandate okupila je kandidaterazličitih profila, zanimanja i prošlosti; naša novinarka piše ko je sve našao mjesto

na izbornim listama političkih stranaka iz Republike Srpske

POSLANI^KE MANDATEJURE SVINJARI, PILI]ARI,OTMIÂRI, OSUMNJIÊNI

RATNI ZLOÎNCI…KARAD@I]EVAULAZI U POLITIKU Sonja Karadì}-Jovi}evi}na{la se na SDS-ovoj listiza poslanika u Narodnojskup{tini RS-a

poslanicki kandidati:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 23:14

PRAETORIOUS

rezervisao je i biv{i premijer RepublikeSrpske GGojko Kli~kovi}, koji je predSudom BiH oslobo|en optu`bi za ratnezlo~ine. SDS je na kompenzacijkoj listi zaZastupni~ki dom Parlamenta BiH kandi-dovao i BBoìdara Vu~urevi}a, ratnoggrado na~elnika Trebinja, koji je 2011.godine u Beogradu dva i po mjeseca bio uzatvoru pod sumnjom da je u~estvovao uratnim zlo~inima.

Ina~e, oni koji su na kompenzacijskimlistama ne trebaju brinuti koliko }e dobitiglasova bira~a - kompenzacijski mandatiraspodjeljuju se na liste politi~kih stranakaili koalicija prema ukupnom broju vaè}ihglasova koje stranke dobiju. Ovi mandatisluè da bi kompenzirali nedovoljnu pro-

porcionalnost na entitetskom nivou. Mnogikoji se nalaze na njima èle se osigurati odbilo kakvih izbornih iznena|enja.

BIJELI MANTILI U POSLANI^KIM KLUPAMA

Mjesto na listi SNSD-a povjereno jebiv{em predsjedniku Bora~ke organizacijeRS-a PPanteliji ]urguzu i to na listi kandida-ta za poslanike u NS RS-a. Dodikov SNSDje za Skup{tinu RS-a kandidovaoMiroslava Mi}u Kraljevi}a, koji je pro{legodine osu|en za krivi~no djelo otmiceodbornika Skup{tine op{tine Osmaci LLazeVidakovi}a kojeg je drào zarobljenog upodrumu jedne ku}e u Srbiji. Za to djeloOsnovni sud u Bijeljini osudio ga je na

kaznu od 4.000 KM! Me|u nosiocima kandidatskih lista

SNSD-a za Narodnu skup{tinu RS-a su idva ljekara - SSini{a Maksimovi}, ddirektorbijeljinske Op{te bolnice “Sveti vra~evi”, iDragan Bogdani}, a na listi ove stranke je iljekar NNenad Kuzmi}. Nosilac liste SNSD-a za NS RS-a IIgor @uni} je po zanimanjupsiholog.

Ljekara ne manjka ni u najve}oj opozi-cionoj stranci, SDS-u. Na ~elu njihove listeje NNenad Stevandi}, koji juri novi mandat uNS RS-a, dok jednu od lista NDP-a predvo-di KKrsto Jandri}, koji je tako|e ljekar.

Listu Partije ekonomske i socijalnepravde, ~iji je predsjednik EEmil Vlajki, zaNS RS-a predvodi predsjednik kompanije


KANDIDATI S KOCA I KONOPCA

��

BIV[I OPTU@ENICI ZARATNE ZLOÎNE DOLAZE U

POSLANI^KE KLUPE Boìdar Vu~urevi}, ratni

gradona~elnik Trebinja, i GojkoKli~kovi}, ratni predsjednik Kriznog

{taba Bosanske Krupe

KOMPROMITOVANIKANDIDATI

SNSD-a Pantelija

]urguz, biv{ipredsjednik

BORS-a, i Mi}oKraljevi}, osu|enik za otmicu


PRAETORIOUS

Vikom Vinko Peri}, koji je u predizbornojkampanji snimio urnebesne spotove sapjesmama: “Ne}e, majko, ovo biti Turska,ve} zauvijek Republika Srpska”. Ultrad esn i-~ar Peri} na bilbordima je u dru{tvu sa dvo-jnikom dr. Dabi}a (Radovana Karadì}a).

Socijalisti su jednu od lista povjeriliRadenku \urici, doktoru biotehni~kihnauka, koji trenutno obavlja du`nostna~elnika Odjeljenja za dru{tvene djelat-nosti u Gradskoj upravi grada Banja Luka.Njihov kandidat je i delegat u Vije}u naro-

da RS-a BBudimir A}imovi}, koji jediplomirani matemati~ar.

Me|u nosiocima lista PDP-a su MMilan\uki}, koji je inènjer ma{instva, i ZZoran\eri}, koji je diplomirao na Arhitekton -skom fakultetu u Sarajevu.

U trku za poslani~ko mjesto u RS-u }e idekan Fakulteta za bezbjednost i za{titu uBanjoj Luci, penzionisani generalDragomir Keserovi}, i to kao nosilac listeStranka pravedne politike. GeneralKeserovi} tokom rata je bio komandant

Prvog bataljona Vojne policije Prvogkraji{kog korpusa VRS. ^lan je KomisijiVlade Republike Srpske za otkrivanje istineo Srebrenici, a u Tribunalu je svjedo~io ukorist RRatka Mladi}a i ZZdravka Tolimira.

Me|u nosiocima kandidatskih listaDNS-a za Skup{tinu RS-a je i NNedeljkoûbrilovi}, koji je zavr{io ma{inski fakul-tet, a privodi kraju drugi mandat na ~eluMinistarstva saobra}aja i veza RS-a.

U red sociologa koji èle u poslani~keklupe spada i IIvan [ijakovi} sa banjalu~kogUniverziteta. On je nosilac liste podnazivom “Za pravdu i red - lista Neboj{aVukanovi}“. I sam Vukanovi}, koji je novi -nar, predvodi jednu od lista.

Da u politi~kim vodama ne manjka nidiplomiranih ekonomista, potvr|uju i pred-vodnici lista PDP-a i NDP-a za NSRS-aBranislav Borenovi} i DDragan âvi}.Diplomirani ekonomista je na ~elu listesocijalista. Ta pozicija dodijeljena je pot-predsjedniku SP-a i zamjeniku ministraodbrane BiH @@ivku Marjancu. Listu PDPNDP predvodi diplomirani ekonomista IIgorCrnadak.

DNS je za trku na pozicije u ParlamentuBiH kandidovao ljekara MMirka Sovilja iprofesora fizike iz Bijeljine JJovanaVukovljaka.

Doktora i ekonomista ne nedostaje ni nalistama za nivo BiH, odnosno za ParlamentBiH

Jedna od lista SNSD-a povjerena jeaktuelnom ministru finansija i trezora BiHNikoli [piri}u, koji je i doktor ekonomskihnauka, a drugu vodi specijalista op{temedici ne LLazar Prodanovi}. Listu SPP-a zaParlament BiH predvodi NNikola Vuk miro -vi}, profesor na Ekonomskom fakultetu uBanjoj Luci. �


IZBORNE LISTE

�

Ovogodi{nja trka za dràvni parlamenti mandat od ~etiri naredne godine mogla bida bude specifi~na i po tome {to su svojamjesta na kompenzacijskim listama osigu-rali i mnogi visoki strana~ki funkcioneri,me|u njima ~ak i predsjednici i potpred-sjednici stranaka. Budu}i da su kompen-zacijske liste (ukupno 237 imena) nekavrsta garancije za dobijanje mandata,jasno je da se mnogi od njih èle osigur atiod bilo kakvih izbornih iznena|enja.Uvidom u sve liste iz svih izbornih jednica,uo~ljivo je da su na njima imena ~ak {estlidera stranaka: Zlatko Lagumdìja (SDP),Mladen Ivankovi} Lijanovi} (NS Radomza boljitak), Mladen Bosi} (SDS), AmerJerlagi} (Stranka za BiH), @eljko Kom{i}

(Demokratska fronta) i Rifat Doli} (DNZ).Na listi se nalazi i Vjekoslav Bevanda,predsjedavaju}i Vije}a minista ra BiH (HDZBiH), Nikola [piri}, ministar finansija(SNSD), Zekerijah Osmi}, ministarodbrane (SDP), Zoran Mikuli}, ministarpravde FBiH (SDP), Hamdija Lipova~a,premijer USK (SDP).

Na kompenzacijskim listama zaParlament BiH, nalaze se i imena SNSD-ovih aktuelnih zastupnika Sta{e Ko{arca,Milice Markovi}, Bo{ka Tomi}a,Du{anke Majki}.

Na vrhu kompenzacijske liste SDS-atako|er su zastupnici u Parlamentu BiHAleksandra Pandurevi} i BorislavBoji}. �

STRANA^KI LIDERI NA KOMPENZACIJSKIM LISTAMA

Sigurni mandati za Lagumdžiju,Bosića, Komšića, Jerlagića,Bevandu

KANDIDATI NAKLONJENI RATNIM ZLOÎNCIMA General Dragomir Keserovi} i Vinko Peri}


PRAETORIOUS


PRAETORIOUS

Vizualni identitet jedan jeod najva`nijih elemenata upoliti~kim predizbornimkampanjama. Naàlost,ve}ina

bosanskohercegova~kih politi~arajo{ uvijek nisu dovoljno osvije{tenikada je rije~ o na~inu na koji sepredstavljaju potencijalnimbira~ima, a ve}ina njih, tako|er,kampanje i slogane osmi{ljavaju poprincipu „uradi sam“, bezkonsultacije sa marketin{kimstru~njacima, komunikolozima idizajnerima, {to je itekako vidljivoiz plakata i poruka koje ovih danamoèmo vidjeti na ulicama. Kakoizgleda aktuelna kampanjanajutjecajnijih bh. politi~kih partija,jesu li slogani dovoljno ubjedljivi ikandidati dovoljno „sre|eni“ uPhotoshopu, te koji su najuspje{niji,a koji „najproma{eniji“ politi~ari istranke u tom smislu, za „SB“komentiraju umjetnica i profesoricagrafi~kog dizajna na Akademijilikovnih umjetnosti Sarajevo AAmraZulfikarpa{i}, magistrica politi~ke ikorporativne komunikacije idirektorica agencije PROFkomunikacije Alisa Vrabac igrafi~ki dizajner BBojanHadìhalilovi}.


PREDIZBORNO U[MINKAVANJE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini u punom je zamahu, a kao i uvijekuoči izbora, građani su sa svih strana nemilosrdno „bombardovani“ fotografijama,sloganima i plakatima sa kojih im politički kandidati obećavaju pozitivne promje -ne i svjetliju budućnost; umjetnica i profesorica dizajna na ALU Sarajevo AMRA

ZULFIKARPAŠIĆ, magistrica političke i korporativne komunikacije ALISAVRABAC i grafički dizajner BOJAN HADŽIHALILOVIĆ za naše čitatelje analiziraju

aktuelnu kampanju i poruke koje političari upućuju glasačkom tijelu

DODIK, BAKIR, FAHRO,ČOVIĆ... JEL’ TO NAMA

NEKO FALI?

Amra Zulfikarpa{i} Bojan Hadìhalilovi} Alisa Vrabac

sb izbori:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 21:25

PRAETORIOUS


LICA SA BILLBOARDA

ALISA: Kori{tenje srca kao simbolaje ne{to po ~emu su postaliprepoznatljivi, no ono neodoljivopodsje}a na Isusovo srce u grudima kojemoèmo ~esto da vidimo kao diokatoli~ke ikonografije. S obzirom da jeporijeklo utemeljitelja NsRzb iz ZapadneHercegovine, gdje je katoli~anstvo usvim porama dru{tva, onda takvaparalela ne ~udi. Me|utim, s obzirom dase stranka profilira kao „narodna“stranka, trebala bi mo`da razmisliti oredizajnu i kori{tenju srca na neki vi{e

multietni~ki ilimultikonfesionalanna~in.Vrlo je mogu}e da jetvorac ovog simbola to istoshvatio, te je ove godine„doradio“ raniji simbol srcatako {to mu je dodao jo{ i„izlaze}e sunce“ koje nam jesvima poznato iz kampanjeObame iz 2012. godine. Ina~e,Obamine simbole, slogane i logotipe ne„repro duciraju“ samo bosansko -hercegova~ki SDP, ili mala ali

ambicioznastranka NsRZB, nego i politi~ari

koji imaju mnogo ve}a finansijskasredstva - najbolji primjer za to je turskipredsjednik EErdogan ~iji logotipneodoljivo podsje}a na grafi~ke motiveiz kampanje Baracka Obame.

AMRA: Ne dopada mi se izbor srcakao simbola jer je to poruka ljudima darazmi{ljaju srcem, a ne mozgom.Tako|er, ne vidim za{to se ukidanjekantona postavlja kao primarni cilj, nitibi to znatno promijenilo situaciju uBosni i Hercegovini.

BOJAN: Dosadna, dugogodi{njacrveno-plava kampanja. Srce je, ni~imizazvano, na~eto i prepolovljeno. A {to seti~e slogana, ukidanje kantona je valjdasve {to trebamo zapamtiti i nadati se da}e do}i „boljitak“...

NS „RADOM ZA BOLJITAK“„Slu{aj srce, reci DA

ukidanju kantona“

ALISA: SDP-ova kampanja je ve}vi|ena i nedostaje faktor iznena|enja, ajedini je novitet veliki crveni autobus saslikom njihovog kandidata za ~lanaPredsjedni{tva BBakira Hadìomerovi}a.Novitet je to u SDP-u, ali ne i u BiH jerje zapravo prvi autobus oslikanpredizbornim porukama lansirala jo{

prije par izbornih ciklusaNsRzb, dok su na zapadutakvi autobusi standardni usvim kampanjama. NaZapadu ni{ta novo, ali u BiHda. Nadajmo se da suObamine majice sa likomHadìomerovi}a samo {ala.

AMRA: Ovaj autobus me iskrenopodsje}a na pravi cirkus. I {ta uop{tezna~i „STVARNO druga~ijipredsjednik“? Ako u|e u Predsjedni{tvo,Bakir Hadìomerovi} }e sigurno biti„STVARNO druga~iji“, ali naàlost, ne uonom pozitivnom smislu. Njegov izborza kandidata zapravo pokazuje da SDPvi{e nema previ{e izbora...

BOJAN: Ovaj „predsjedni~kiautobus je pravi „ameri~ki“ bus -upe~atljiv, jasan, sa DRUGAÎJIMsloganom. Preovladavaju SDP boje iupe~atljiv slogan koji zna~i sve, aliistovremeno ne zna~i ni{ta konkretno.Neobi~na je taktika ignorisanja outdoorkampanje?!

SOCIJALDEMOKRATSKAPARTIJA BiH „Ujedinjeni!“


PRAETORIOUS



ALISA: Ovaj i SDP-ov slogan kao dasu iza{li iz istog predizbornog stoèra.Oni ili jedni druge prislu{kuju, ili su udosluhu, ili im je zaista nestaloinspiracije. Kampanja SDA je manje-vi{eista kao i prethodne, konzistentni su uizboru poruka i boja. „U jedinstvu je

snaga“ (2014), „Narodzna“ (2010) su kratki ijasni slogani, savr{enorazumljivi intelektualnijemdijelu njihovog glasa~kogtijela. Na plakatima vidimotradicionalnu muslimanskuzelenu boju, ~lanaPredsjedni{tva BBakiraIzetbegovi}a sa dostojanstvenimizrazom lica i direktnim pogledom kojimuspostavlja kontakt sa bira~ima, te koji jete{ko ne primijetiti. Kao i ve}ina lica naovogodi{njim plakatima, i ovo je licepremazano filterima Photoshopa. Iako jeSDA stranka koju je SSulejman Tihi}svjesno gurnuo prema centru, s ciljem dase i drugi segmenti glasa~a po~nuidentifikovati s njom, i dalje je {irokorasprostranjena zloupotreba vjere upredizborne svrhe. Tako, recimo, vidimoFB postove AAmira Zuki}a sa podignutimrukama, kao u molitvi. Ako je molitva„daj mi Boè {to vi{e glasova“, ondarazumijem. U protivnom, neka vjerabude u srcima pravih vjernika.

AMRA: Ima neke sli~nosti u izrazulica Bakira Izetbegovi}a i Mustafe Ceri}a

na plakatima. Obojica se svesrdno trudeda naprave od sebe taj jedan mehkimuslimanski tip mu{karca, s tim nekimblagim izrazom propovjednika, ~ovjekakoji }e ovaj narod odvesti direktno me|udènetske hurije. SDA se vratila zelenojboji u kampanji i opet su „svi pod istimkrovom“ — ~ini se da su odustali odpoku{aja pridobijanja glasa~a drugihnacionalnosti i ponovo su okrenutiisklju~ivo bo{nja~kom bira~kom tijelu.

BOJAN: Predvidljiva taktika zeleneboje, „jedinstvenog i sna`nog“ slogana, ikandidata koji gleda „ravno u o~i“.Vidljiv je utjecaj Erdoganovepobjedni~ke kampanje, ali na bosanskina~in... Ukratko, na istoku ni{ta novo!

STRANKADEMOKRATSKE AKCIJE

„U jedinstvu je snaga“

ALISA: Kao i do sada, putemneurolingvisti~kog programiranja, usvakoj predizbornoj kampanji i javnomnastupu ponavlja se „Srpska“ i na tajna~in insistira, gravira i ovjekovje~uje„Srpsku Republiku“, zatim srpski narod,srpske obi~aje, srpsku istoriju, srpskelegende i mitove, srpske {ume, srpskerijeke, srpske planine, srpske ptice,srpske... ma samo nek’ je srpsko, nemaveze {to je i bosansko! Na ovaj na~innegira se bilo kakva asocijacija srpstvasa bilo ~im i bilo kim drugim, pogotovo

sa Bosnom iHercegovinom, ~iji je RSsastavni dio. Ovo mepodsje}a i na javne servise uHrvatskoj na kojima skoronikada ne}ete ~uti„Jugoslavija“, nego rije~i„biv{a nam dràva“. Na tajse na~in iz kolektivne svijestinastoji izbrisati svaki trag opostojanju nekada{nje zajednice. Isto sepoku{ava raditi i sa Srpskom krozslogane “Za pobjedu Srpske” i “U ime

Srpske, za pobjedu Srpske“.

AMRA: [ta re}i na slogan „Zapobjedu Srpske“? Zaista nisam znala dasu oni (jo{) u ratu. I ne znam s kimratuju i koga to oni ho}e da pobijede, dali Federaciju BiH ili cijeli svijet?Vjerovatno svijet, jer SNSD se ne borilokalno nego globalno.

BOJAN: Zdravi ruski seoski plakat.Sve puca od snage: nepogre{ive boje,predsjednik ‘obu~en’ u zastavu,neizbje`na }irilica, rumeno lice „puca odzdravlja“, debela slova, nacionalnislogan. Ukratko, kada godinama nema{{ta re}i, uhvati{ se Pobjede i Nacije...Sve nalikuje na ruske tabloide sformulom: skrhaj sve na naslovnu -naslovna prodaje!

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

„Za pobjedu Srpske“


PRAETORIOUS


LICA SA BILLBOARDA

ALISA: Kako je cilj svake politi~kekampanje upravo „promjena“, ovo jelogi~an izbor rije~i, ranije vi|en umnogim kampanjama u svijetu.Kampanja DF-a je lijepo osmi{ljena, aposebno mi se svi|a vlastoru~ni potpis{to je ne{to {to se prakticira na Zapadu,ne samo u politi~koj nego i ukorporativnoj komunikaciji, jer sepotpisom i pe~atom neko obavezuje naodràvanje obe}anja. S druge strane, biloje gafova i kod njih, pa smo na slikama

koje su promovisali nadru{tvenim mreàmamogli vidjeti EEmiraSuljagi}a i @@eljka Kom{i}a uo~iglednoj tjelesnojdisproporciji. Suljagi}a smomogli vidjeti i naunutarstrana~kim skupovimakako stoji (u mjesnojzajednici ili {koli) ispod slikeAlije Izetbegovi}a. To jesu detalji kojeon vjerovatno nije mogao kontrolisati, no

njegov propagandni strateg ili tim jemorao.

AMRA: Vizuelno plakati DF-a vrlopristojno izgledaju i uz Na{u strankumislim da su najbolji u tom smislu.Slogan je ve} upitan i neizbje`no navodina razmi{ljanje za{to bi @@eljko Kom{i},koji ve} osam godina „odlu~no“participira u samom vrhu vlasti, tek sadapozivao „odlu~no u promjene“? S drugestrane, poziv na promjene uvijek imaefekta, jer je ljudima zlo od iste lo{esituacije, istih likova na politi~kojsceni...

BOJAN: Precizan tipografski plakat,ali isto tako hladan i neubjedljiv.Narandàsta revolucija, bezrevolucionarne vizuelne ideje.

DF @ELJKO KOM[I] „Odlu~no u promjene“

ALISA: Kada je SBB u pitanju, jasnoje da se radi o aluziji na februarskeproteste u toku kojih je SBB „stajao uznarod“. Ono {to iznena|uje jestesterilnost i nedostatak kreativnosti napromotivnim materijalima, kori{tenjemotiva zastave po ko zna koji put, lo{odabir fonta slova i op}enito neadekvatnografi~ko rje{enje. SBB je u smislugrafi~kih rje{enja za promotivne

materijale ovaj put, pa i uodnosu na sopstvenematerijale i rje{enja iz 2010.godine, zakazao. Njihov ranijislogan „Dosta je bilo 17godina lo{e vlasti“ bio jedovoljno mobiliziraju}i iinspirativan da se mogaouraditi samo spin na njega, ito bi bilo bolje rje{enje.

AMRA: „Cunami pravednosti isna`nog razvoja“ je ubjedljivo najgorislogan u ovoj predizbornoj kampanji.Nevjerovatno je da neko nakon ogromnihpoplava i svih uàsa koje su ljudiproteklih mjeseci preìvjeli koristi rije~„cunami“ u kampanji! Ina~e, meni jakosmeta ovo „uz narod“, „za narod“ isli~no. Mislim da je to jo{ jednazloupotreba ovog sirotog naroda za kojiniko od politi~ara vode}ih partija u BiHnije pokazao ni najmanju brigu.

BOJAN: Bosanske boje, tipografskiplakat, nose}i slogan neupitan — ono {tonarod èli da vidi. Sekundarni slogan nosineprijatnu asocijaciju na cunami. Imekandidata nevidljivo kao da je gre{ka u{tampi.

SBB – FAHRUDINRADONÎ]

„Uz narod“, „Cunami pravednosti isna`nog razvoja“


PRAETORIOUS



ALISA: Kratak i jasan slogan iizbornom tijelu savr{eno komunicira sveono {to iste te bira~e ti{ti godinama, a toje „izbor hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaod strane Bo{njaka“. Ovim sloganom jesve re~eno, jasno i glasno, u dvije rije~i{to i jeste poenta postojanja slogana. Korazumije - shvatit }e.

AMRA: Pa, HDZ jeuvijek „hrvatski izbor“, odnjih se ni{ta drugo ne moèni o~ekivati, tako da je i ovajslogan sasvim predvidljiv io~ekivan.

BOJAN: Precizna hrvatska politi~kaestetika, nalik na stare HDZ-ove plakate,zloupotrijebljena katedrala u pozadini.„Na{ predsjednik“ sre|en kao glumac izDinastije iza kojeg proviruje hrvatskazastava, kao da je u Zagrebu... Uglavnom— na zapadu ni{ta novo!

HDZ BiH„Hrvatski izbor“

ALISA: Jedan svijetao primjer dobre,pozitivne kampanje sa sna`nimracionalisti~kim pristupom. Imajuslogan, i to dobar. A vjerujem da imaju irje{enja, obzirom na kvalifikacije velikogbroja njihovih kandidata. Kampanjakakvu rade je dobra, nemanacionalisti~kih primjesa, nezloupotrebljava simbole genocida uSrebrenici niti zloupotrebljava vjeru zadobivanje fotelja i budèta, nego nudi

konkretne i provodiveprograme. Veoma suprisutni i na dru{tvenimmreèma kao najjeftinijemobliku ogla{avanja. Svakikandidat koji se predstavljaglasa~ima istovremenozastupa i odre|eno rje{enje(npr. EEdin Forto nudi rje{enjaza komunalna preduze}a).Plakati su ura|eni dobro i lako se mogu smjestiti u neku skandinavsku zemlju. S

druge strane, mnogi ih smatrajuelitisti~kom strankom i to je njihovanajslabija karika. Ina~e, jedine strankekoje se u ovom izbornom ciklusu koristepozitivnom kampanjom su Na{a stranka iHDZ 1990.

AMRA: Mislim da je ovo jednazgodna dosjetka u poplavi svihprestra{nih slogana u kojima se glasa~ebez imalo stida laè, vara i zavodi.Slogan je vrlo pristojan, kao i cjelokupanvizuelni identitet plakata.

BOJAN: Estetski naj~i{}i plakat,jasan i neutralan, bez nacionalnihobilje`ja... Slogan koji nije slogan, igrarije~i i rizi~na upotreba negacije saciljem da glasa~ sam odgonetne rje{enje.

NA[A STRANKA „Nemamo slogane,

imamo rje{enja“


PRAETORIOUS


LICA SA BILLBOARDA

ALISA: Biv{i reis adana{nji politi~ar i kandidatza ~lana Predsjedni{tvaMustafa Ceri} za mene jenajve}e razo~arenje. Ako jeCeri} zaista promijenio svojupoznatu „kome ba da se miprilago|avamo“ retoriku,onda je sa komunikacijskogstanovi{ta morao i obrazloìti tupromjenu stava. Ceri}ev tim je uosmi{ljavanju logotipa koristio elementekockarnice iz Las Vegasa i kr{}anskekonferencije. Iako je logotip kao rezultat„posudbe“ druga~iji od drugih, on o~iglednokoristi ranije vi|ene simbole. Ono {to mi nesamo kao magistru politi~ke komunikacijenego i kao osobi posebno smeta kod Ceri}a(i kod SDA) jeste zloupotreba simbolagenocida (cvijeta Srebrenice) u predizbornepoliti~ke svrhe. Bilo bi lijepo kada bipoliti~ari te mu~ki pobijene ljude, nedu`necivile, ostavili na miru. Dizajn plakata je pomom vi|enju tako|er jedan od lo{ijih izrazloga {to nema kontrasta - Ceri}a vidimou bijeloj ko{ulji na bijeloj pozadini. Ako sustratezi odlu~ili i}i sa bijelom ko{uljom kaosimbolom obi~nog narodnog ~ovjeka, ondaje pozadina plakata trebala biti druge boje.

Ovako pomalo podsje}a na mejta ilirahmetliju (pokojnika) - ne biloprimijenjeno!

AMRA: Ceri} na ovim plakatimaizgleda poprili~no ogoljeno, bijela ko{ulja— bijela podloga, {to bi valjda trebalo dasimbolizira njegovu ~estitost, mehkibo{nja~ki pogled na stado, a onda prekoslogana crvena boja, pa... sve pomalopodsje}a na Crveni krst i ne moè se re}ida se biv{i reis ba{ „proslavio“ sa ovimvizuelnim identitetom.

BOJAN: [ta se bijeli u gori zelenoj...Neopisiva èlja za bjelinom iminimalizmom, plakat sa najvi{eamaterskih gre{aka i nepotrebne blamaèsa nepotrebnim logotipom... Apati~an,hladan i nekomunikativan vizual.

MUSTAFA CERI] „Sa~uvajmo zemlju,

uredimo dràvu“

ALISA: Slogan apelira na sve Hrvate u BiH koji Bosnu iHercegovinu smatraju svojom zemljom i potencira da Hrvatiu BiH nisu dijaspora, da njihova zemlja nije Hrvatska i dasu oni narod koji pripada BiH, ba{ kao {to i BiH pripada (i)njima. Na ovaj na~in, MMartin Ragu` se distancira odôvi}eve politike koja glasi: „Imamo zemlju u kojoj smo serodili (BiH) i zemlju koju volimo (Hrvatska)“, i time‘dozvoljava’ Hrvatima Bosne i Hercegovine da vole svojuzemlju. Koriste}i ste}ke na moderno dizajniranimplakatima, on nadalje promovira dràvotvornost i povijesnupostojanost BiH, svjesno se okre}e od nacionalizma izapravo je jedini politi~ar koji ne koristi negativne aspekte.Njegove su poruke pozitivne, konstruktivne, nudi realne ikonkretne programe i politike. S aspekta politi~kekomunikacije, ovo je jedan svijetao primjer kako retorike,tako i dizajna. [teta je {to sve ovo nije po~eo raditi mnogoranije, a kako bi se poruka osvijestila kod glasa~a.

HDZ 1990 „Ovo je na{a zemlja“


PRAETORIOUS

Vjerovatno ne postoji dràva ukojoj je odbojka najpopularnijisport, ali je to sport koji imanajvi{e konzumenata na svijetu.Na profesionalnom, amaterskom,

a pogotovo na rekreativnom nivou. Ovihdana, samo {to se zavr{ilo Svjetskoprvenstvo za mu{karce u Poljskoj, po~elo jePrvenstvo svijeta za ène u Italiji. I jedno idrugo takmi~enje izaziva ogromnu pa`nju iinteres {irom svijeta. A, kako stoje stvari uBiH, koja je prije rata imala, pored ostalog,

prvake tada{nje dràve, sarajevsku Bosnu?“Mislim da ste u pravu kada kaète daodbojka ima najvi{e konzumenata nasvijetu. Odbojka je prepoznata u svakomsmislu. To je respektabilan, olimpijskisport. Ulaè se velik novac, jer su veliki iinteresi. Na samom po~etku upravozavr{enog Svjetskog prvenstva u Poljskoj,utakmicu izme|u doma}ina i Srbije, naNacionalnom fudbalskom stadionu uVar{avi, gledalo je 65.000 navija~a, afinalnoj utakmici Poljska - Brazil, uKatowicama, prisustvovalo je 12.000gledalaca”, kaè EEkrem Lagumdìja,nekada{nji vrhunski odbojka{, selektor imu{ke i ènske seniorske reprezentacije

Bosne i Hercegovine i osniva~ Odbojka{keakademije Sme~ u Sarajevu: “A i promjenapravila doprinijela je popularizaciji odb oj keu svijetu. Iako je to, prvenstveno, ura|enozbog televizijskih shema. Jer, niko nijeznao koliko }e neka utakmica trajati. Sadase utakmica svela na maksimalno trajanjeod dva sata. Pa se moè praviti pro gra ms kashema, a i puno je intere sa nt nije i za odboj -ka {e i za publiku. Jo{ neke novine koje suuvedene u ovaj sport u posljednjih deset,petnaest godina tako|e su u~inile odbojkupopularnijim sportom nego {to je to bilaprije promjene nekih pravila.”

DOTAKLI SMO DNONajbolja odbojka na planeti i dalje se

igra u Brazilu, mada ih je Poljska pobijedilau finalu Svjetskog prvenstva. Kvalitetnereprezentacije, uvijek u igri za medalje,godinama imaju i Rusija, Italija, Kuba,Holandija, Njema~ka, Sjedinjene Ameri~keDràve, Francuska... Ekrem Lagumdìja,ro|en 1965., bio je jedan od najboljihevropskih odbojka{a u svojoj generaciji.Nakon karijere u SFRJ nastupao je, izme|uostalog, u Italiji, gdje se igra, tako kaù,“NBA odbojka{ka liga”. Organizacija je nanajvi{em nivou, iako su fudbal i ko{arkasportovi broj 1 i 2, bez konkurencije:“Italija je druga dimenzija! Prije svegamislim na pristup odbojci, pristup treningu.Prvi pomaci su napravljeni u tzv. statistici.Na svakom time outu ti ima{, iz odre|enihzona gledano, ta~an presjek svega {to sede{avalo na terenu. Koliko napada, kolikodijagonala, koliko paralela... Skauti sbubicama u u{ima ‘uvla~e’ se u publiku,prate igra~e i njihove karakteristikedojavljuju treneru u slu{alice. Ljudi sestru~no osposobljavaju za takve poslove. Uodnosu na vrijeme kada sam ja igraotransformacija je abnormalna. U su{tini,Italijani su prvi napravili Data Volley,odbojka{ki program koji se prodaje usvijetu, {to zna~i da ga i mi u BiH moèmoprimijeniti.”

Na na{e pitanje ho}e li se i moè li seodbojka kona~no vratiti u Sarajevo, u“punom kapacitetu“, Lagumdìja oporoodgovara: “Ne}e! Naàlost, dotakli smodno! Od ovoga gore ne moè. Poslije rataimali smo pet, {est prvoliga{kih ekipa izSarajeva, sada imamo samo jednu, izVogo{}e. A Bosna je 1987. bila {ampionJugoslavije.” Odbojka je, kao i rukomet, uBiH bila sport malih sredina. Br~anskoJedinstvo bilo je „meka“ i mu{ke i ènskeodbojke. Ono {to je prije rata bio klub izModri~e, koji je nastupao u Prvoj ènskoj


DIJAGONALE I PARALELE

��

Odbojkaška akademija SMEČ postoji od 2001., a uprethodnih trinaest godina edukovala je skoro 4.000mladih sportista; EKREM LAGUMDŽIJA, nekadašnjivrhunski sportista evropskog ranga, jedan je od onihentuzijasta koji se trudi vratiti odbojkaški ponos u

glavni grad BiH

SMEČ NEMANACIJU

Ekrem Lagumdìja: “U sportu postoji samo jedno pravilo: ili zna{ ili ne zna{“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

odbojka:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 20:58

PRAETORIOUS


VRA]A LI SE ODBOJKA U SARAJEVO

SPORTSKI ODGOJEkrem Lagumd`ija izuzetan je odbojka{, stru~njak i pedagog


PRAETORIOUS

saveznoj ligi, to je poslije rata bio, recimo,klub iz Kalesije, koji je osvojio titulu{ampiona u Prvoj bosanskohercegova~kojligi. Dok su u mu{koj konkurencijiposljednjih godina klubovi iz Odàka iKaknja izuzetno napredovali, a i Ljubinjeima klub u Prvoj ligi BiH. [to je dobro, alii u Sarajevo bi se trebao vratiti stariodbojka{ki sjaj. Me|utim, osniva~ Aka de -mije Sme~ nema ambiciju da stvaraprvoliga{ki klub.

DOBRA STARA VREMENAOdbojka{ka akademija Sme~ postoji od

2001. godine. Njena vrata do sada jeotvorilo skoro 4.000 djevoj~ica i dje~aka izSarajevskog kantona. “Ja sam 2001. imaosre}u, ili nesre}u, da budem selektor mu{keodbojka{ke reprezentacije BiH. Mo`da }ezvu~ati prepotentno, ali kao takav nisambio ni shva}en, niti sam vidio sebe unekakvom dugogodi{njem anga`manu natoj poziciji, ali oba puta sam htio poku{ati.Ko god bio selektor rezultat }e uvijek bitiisti, s obzirom da je sedam dana pripremanedovoljno za ozbiljno shvatanje odbojke ikvalifikacija koje slijede za nekotakmi~enje. A sedam dana priprema bio jeplafon koji nam je mogao pruìtiOdbojka{ki savez BiH. Potom, mojisaradnici su meni bili nepoznanice. Akosam ja Bo{njak, jedan trener je morao bitiSrbin, a drugi Hrvat. Op{tepoznato je i daselektor ènske reprezentacije treba biti izFederacije BiH, a mu{ke iz RepublikeSrpske. To u sportu, samim tim i u odbojci,ne moè pro}i! U sportu postoji samo jednopravilo: ili zna{ ili ne zna{. A, sme~ nema niime ni prezime ni boju ni naciju”,obja{njava Ekrem Lagumdìja. No, ne}emoo politici u razgovoru sa na{imsagovornikom. Moèmo li sada kona~noprogovoriti koju o Sme~u? “Naravno.Dakle, ili zna{ ili ne zna{. Pa sam iste te2001. odlu~io da otvorim Odbojka{kuakademiju Sme~. @elio sam se potpunoposvetiti radu s djecom. Na{ glavni cilj jezainteresovanu djecu nau~iti osnovnimelementima odbojka{ke igre. A ako pokaùtalenat i èle ne{to vi{e napraviti u ovomsportu, zahvaljuju}i mojim vezama ipoznanstvima koje imam, posebno uTurskoj, mogu karijeru napraviti i uinostranstvu. U Bosni i Hercegovini to,naàlost, ne}e mo}i jo{ dugo. Prije mjesecdana deset talentovanih odbojka{ica izSme~a, uzrasta od 13 do 15 godina, postalesu stanovnice grada ânakkalea u Turskoj,koji ima prvoliga{ki klub u ènskojkonkurenciji. Njihovo je samo da idu utamo{nju presti`nu {kolu i trenirajuodbojku. Sve im je pla}eno. Ba{ sam pro{lesedmice boravio u ânakkaleu i uvjerio seda su se djeca odli~no uklopila”, otkrivaLagumdìja.

U okviru Akademije Sme~ aktivne su

48

DIJAGONALE I PARALELE

�

“êlnici @enskog odbojka{kog klubaânakkale propratili su rad AkademijeSme~ i zaklju~ili da smo im adekvatanpartner. Grad finansira klub, uloìli suvelika sredstva u na{u djecu ove godine, au projekat saradnje uklju~eni supredsjednik Kluba, potpredsjednik, treneri,guverner provincije ânakkale... jer su nasprepoznali kao partnere. Zato {to oninemaju oni {to imamo mi: talenat i visinu!Vjeruju da }e se svih deset na{ihdjevojaka, koje su nedavno oti{le u

ânakkale da se tamo {koluju i igrajuodbojku, tim sportom baviti i profesionalno.Lijepo su me primili pro{le sedmice iorganizovali mi susrete i razgovore sasvim bitnim ljudima vezanim za razvojodbojke u ânakkaleu”, saop{tio nam jeEkrem Lagumdìja. Lu~ki grad ânakkale,ba{ kao i Istanbul, od kojeg je udaljen 350kilometara, leì na dva kontinenta. Bitkakod Galipolja, iz Prvog svjetskog rata,1915., u turskim zapisima se prepoznajekao Bitka kod ânakkalea. �

SARADNJA S TURSKOM

Odbojkaške bitke u Čanakkaleu

SLOBODNA BOSNA I 25.9.2014.

POD BUDNIM OKOM SAMIRE I EKREMA LAGUMD@IJEMladi odbojka{i koji treniraju u osnovnim {kolama Hrasno (gore) i ]amil Sijari} (dolje)


PRAETORIOUS

odbojka{ke ekspoziture u ~etrnaestosnovnih {kola na podru~ju KantonaSarajevo, a na njihovoj oficijelnoj stranicimoète pro~itati koje su to {kole: “I vi{e odtri stotine djece je u pogonu! Uzrasta od

devet do petnaest godina. Od ove godineimamo lijep projekat koji je ve} prihva}enod strane gradona~elnika Sarajeva IIveKom{i}a. Napravi}emo Ligu, tako da }e sedjeca igrati i takmi~iti svake nedjelje od 8

do 15 sati. Liga }e trajati {est mjeseci, podvokru`nom sistemu, a najbolji }e bitinagra|eni. Nadamo se da }e liga startovatinajdalje do 15. oktobra.” U Sme~utrenutno, pored Ekrema Lagumdìje, kaotreneri rade i njegova supruga SSamira,potom AAldin Jahi}, SSamir Salihovi}, MMirzaKljuno te kondicioni trener IIslam \ugum.

Nekada je u Jugoslaviji postojalaSOFK-a, koja je podràvala svakoga ko jedotakao loptu. Danas ne postoji ni{ta. Ali,Ekrem Lagumdìja ni ne o~ekuje podr{kudràve, jer to je u rangu iluzije. A nekada jepostojao i Sportsko-rekreacioni kamp uZaostrogu. Danas je, {to se ti~e Sme~a,“izmje{ten”: ljeti na Vla{i}, a zimi uMakarsku. “Nekada sam i ja boravio u tomSportsko-rekreacionom kampu u Zao stro -gu. To je bilo ne{to prepoznatljivo, naro~itou Bosni i Hercegovini. Naàlost, sada su sviti kapaciteti u ekonomskoj funkciji, anekada je SOFK-a bila donator. Dobra,stara vremena. Danas roditelji morajufinansirati odlazak svoje djece u neki odkampova. Mi ve} desetak godina, uzpristojnu cijenu, organizujemo kampove naraznim lokacijama. Ve} ~etiri, pet godina,zajedno sa Atletskim klubom Bosna, zimiidemo u Makarsku, a ljetne pripreme ovegodine bile su na Vla{i}u. Roditelji su biliprezadovoljni”, zavr{ava Ekrem Lagum -dìja. �


VRA]A LI SE ODBOJKA U SARAJEVO

Ekrem Lagumdìja jenajbolji bosanskohercegova~kiodbojka{ svih vremena, ilijedan od tri najbolja, ali nikadanije bio ~lan sarajevske Bosne,koja je bila i {ampionJugoslavije. Odbojku je po~eoigrati u Rudom, gradi}u ukojem je ro|en. Onda su ga,na nekom takmi~enju, zapaziliMostarci i dovukli u klub koji sezvao Student, a koji je teku{ao u Prvu saveznu ligu. KaoStudent vazduhoplovstvo tajklub je, sredinom osamdesetih,bio me|u ~etiri najbolje ekipe ubiv{oj Jugoslaviji, a igrali su i uKupu CEV-a. ^lan novosadskeVojvodine, pak, bio je od 1987.do 1992., kada je taj klubpostizao najve}e uspjehe.Igrao je i za reprezentacijuJugoslavije. Recimo, naEvropskom prvenstvu uNjema~koj, gdje je bioprogla{en za najboljeg

sme~era. Prije po~etka rata uBiH, preselio se u Solun. Utamo{njem Arisu ostao je trigodine. Zatim je potpisaougovor sa italijanskomBolognom na dvije godine, dabi se onda vratio u Gr~ku, ali uAEK iz Atine. U posljednjedvije sezone svoje karijere bioje ~lan turske Enke isarajevskog Sinposa. U godiniu kojoj je okon~ao karijeru,2001., igrao je za Sinpos, bioselektor mu{ke odbojka{kereprezentacije BiH i osnovaoOdbojka{ku akademiju Sme~.Dvije godine kasnije kratko jeobavljao i funkciju selektoraènske odbojka{kereprezentacije BiH. Oènjen jei ima dva sina. Obojica sebave odbojkom. Stariji,petnaestogodi{nji Adis je ~lanGalatasaraya iz Istanbula, amla|i, trinaestogodi{nji Mirzaje jo{ uvijek u Sme~u. �

ZAVIDNA KARIJERA

Od Rudog, preko Grčke, Italije i Turske, do SarajevaEkrem Lagumdìja

IGRA NA MRE@ITrenutno vi{e od tri stotine djece trenira u Odbojka{koj akademiji Sme~


PRAETORIOUS

Nekoliko va`nih doga|aja obilje -ìlo je posljednje ljetne dane uzapadnoj Hercegovini. Od spek -ta kularnog do~eka osvaja~a USOpena Marina îli}a i otvaranja

deset kilometara duge autoceste odZvirovi}a do Me|unarodnog grani~nog

prijelaz Bija~a do tradicionalne bro}anskemanifestacije Dani berbe gro`|a nije pro{loniti deset dana. Te{ko se moè kazati koji jedoga|aj va`niji i na kojoj je manifestacijibilo vi{e posjetitelja, i gdje se popilo vi{evina.

FIGURE I VJE[TINEDaleko od o~iju javnosti, politi~ara,

elite, “crvenih tepiha” i televizijskih

kamera u prepunoj mostarskoj Kosa~i zbiose neobi~an sportski doga|aj. U subotu, 20.rujna, odràno je prvo Balkansko prvenstvou natural bodybuildingu i fitnessu, ikategorijama fitness sa koreografijom imu{ki physique. Te sportske discipline una{e krajeve donio je AAdis Jaki}, trostrukieuropski prvak i tre}i na svijetu 2012.,skromni i samozatajni hercegova~ki atleta.Rije~ natural u ovom slu~aju ima bukvalno


SAMIT MI[I]A

Tekst i foto: MARIO ILIÎ]

U prepunoj mostarskoj “Kosači” 20. septembra održano je prvo prvenstvo u “natural bodybuildingu i fitnessu” na Balkanu; u ovom sportu nema

nedozvoljenih supstrata, kemikalija, umjetnih proteina i steroida, pa je samim tim i natjecanje u Mostaru bilo zanimljivije

LEJLA NACIONALEPrva prvakinja Balkana u disciplini Fitness modelza seniorke je zgodna Sarajka Lejla [ebi}

mario:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 20:55

PRAETORIOUS

zna~enje. U tom sportu nema ne dozvo -ljenih supstrata, kemikalija, umjetnihproteina i steroida kojima sporta{i podiù iformiraju mi{i}nu muskulaturu. Sve jepodre|eno prirodnoj i zdravoj ishrani, uzkonstantnu vje`bu. Stoga i ne ~udi kolikosu u svijetu cijenjeni sporta{i koji se bavenatural body buildi ngom i fitnessom.

Prvo Balkansko prvenstvo odràno jepod pokroviteljstvom asocijacije Muscle -mania, koja je najve}a, naj raspro stra njenijai najpoznatija natural bodybuilding i fitnessfederacija na svijetu. Osnovana prijetrideset godina, ova federacija danaspokriva cijeli svijet. Vlasni~ki udio uMuclemaniji tako|er ima i najve}a sportskatelevizijska mreà na svijetu ESPN.

Natjecateljska sezona po~inje u lipnju, azavr{ava u studenom, sa najve}im natje -canjem u godini - Svjetskim prvenstvom.

KA BARCELONI...Lijepa ènska tijela, bicepsi i tricepsi

oblikovani na prirodan na~in i skladnamuskulatura tih sporta{a jo{ su ugodniji okukada se spoznaju uvjeti i okolnosti u kojimanastaju. Prodefilirali su tako na po~etkupozornicom kostimirani natje ca telji uzzanimljive koreografije, izvode}i gimnasti~kefigure i akrobatske vje{tine, u kostimimagladijatora i {kotskim kiltovima. Gledatelji suuìvali i u reviji kupa}ih kostima da bidvosatni spektakl zaokruìli oni najja~i.

Na projektu organiziranja Balkanskog

prvenstva u BiH radilo se pune tri godine.A dolaskom natjecanja na Balkan,zapravo je pokriven cijeli svijet. Nakonsubotnjeg, moè se re}i kako se u svimdijelovima svijeta odvija natjecanje unatural bodybuildingu i fitnessu. Svipobjednici osigurali su nastup naEuropskom prvenstvu u Barceloni, a onikoji se i u katalonskoj prijestolnici okiteodli~jem stje~u pravo nastupa nazavr{nom svjetskom natjecanju, koje }e seu studenom odràti u Las Vegasu. Krozpovijest toga sporta uvijek je bilodominantnih zemalja. Tako su jednovrijeme natural bodybuildingom ifitnessom dominirali sporta{i izIndonezije i Velike Britanije, dok na


DALEKO OD OÎJU JAVNOSTI

��

Dvosatni mostarski spektakl zaokru ilisu oni - najja~i!

“VELIKI” BLA@Bla` Hrastnik apsolutni je pobjednik prvogBalkanskog prvenstvaodrànog u Mostaru


PRAETORIOUS

balkanskom poluotoku u posljednjevrijeme glavnu ulogu imaju sporta{i izSlovenije. Upravo je Slovenac BBla`Hrastnik i apsolutni pobjednik prvog

Balkanskog prvenstva odrànog uMostaru.

Bla` je ~lan kluba City Gym FitnesCenter iz Roga{ke Slatine, ima 25 godina

i student je medicine. Jedino dosada{njeiskustvo mu je sudjelovanje na izboru zaMistera Republike Slovenije. Apsolutniprvak Balkana u men’s physiquedisciplini je AAlja` Tajn{ek, tako|er izSlovenije i tako|er diplomirani sporta{.Finalist je Svjetskog prvenstva 2012.odrànom u Las Vegasu u disciplinifitness model. I Alja` je ba{ kao i AdisJaki} lice s naslovnica svjetskirenomiranih ~asopisa poput Men’sHealtha. Prvakinja Balkana u disciplinifitness model za seniorke je Sarajka LLejla[ebi}. Lejla je profesorica na Fakultetusporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu iinstruktorica aerobika i osobni fitnesstrener. Iako natural bodybuilding i fitnessjo{ uvijek nije olimpijski sport, ve} duèvrijeme intenzivno se radi na tome da to ipostane. Uspje{ni sporta{i sa prirodimmi{i}ima prema nepisanom pravilupostaju uspje{ni glumci i modeli. Gotovosvi europski i svjetski prvaci u tom sportuostvarili su karijere na televiziji i filmu, amnogi od njih oku{ali su se i kao modeliu raznim reklamnim kampanjama. �


SAMIT MI[I]A

�

Adis Jaki} ro|en je 1983. uLjubu{kom i ~itav je ìvotposve}en sportu. Jo{ od malihnogu, pod utjecajem ocanogometa{a, trenirao je tajsport, a ne{to kasnije i atletiku.Kaè kako je u adolescentnomdobu shvatio da nije stvoren zatimski sport i da je nakonatletike otkrio fitness. Trostukije europski prvak, a 2012. bio jetre}i na svijetu u toj disciplini.“Ako èli{ napraviti vrhunskirezultat mora{ sve podrediticilju, uz velika odricanja uìvotu. Meni je bilo puno teè,jer sam morao probiti led. Kadasu ~uli kojim se sportom bavimljudi su se podsmjehivali, ave~eras smo dokazali kakonatural bodybuilding, physique,fitness, imaju budu}nost u BiH”,kaè za Slobodnu Bosnu AdisJaki}.

Prvi put postao je europskiprvak 2011. u Londonu, a ve}sljede}e godine u{ao je upovijest toga sporta. Prvi je~ovjek koji je obranio titulueuropskog prvaka, a 2012.dobio je nagradu za najboljegfitness sporta{a Europe. Istegodine je u Las Vegasu osvojio

tre}e mjesto na Svjetskomprvenstvu. Priprema se uvlastitom klubu Adis Jaki} uLjubu{kom. U tom klubu, nanajsuvremenijim spravama,svakodnevno vje`ba vi{e od200 ~lanova kluba. Nisu tosamo profesionalci iz oblastinatural bodybuildinga, ima i

drugih sporta{a i rekreativaca.Svakodnevno na treningedolaze ~lanovi iz âpljine,Me|ugorja, îtluka, ali i izsusjedne Hrvatske, iz Vrgorca iMetkovi}a. Jedno vrijeme Adisje ìvio i usavr{avao se uAmerici i spada u vode}estru~njake u oblasti fitnessa i

natural bodybuildinga: “Spec -ifi~ne su pripreme zanatjecanja, s obzirom da uovom sportu nema kemikalija idoping sredstava, ~ak i kada serazbolim lije~im se na prirodanna~in. Nema no}nih izalazaka,kasnog odlaska na spavanje,nema alkohola, sokova, vagase svaki obrok i mjeri koli~inavode. Dnevno konzumiram 6-8obroka, jedem samo zdravuhranu. Ustajem u 7 sati, pijemaminokiseline, radim kardiovje`be, i atletske treninge.”

Adis Jaki} bio je bh.reprezentativac u atletici,sprinter, i danas trenira natartan stazi gradskog stadionaBabovac, gdje se za savjeteponekad “grebe” kod legen -darnog Vinka Pokraj~i}a. “Timi treninzi i danas pomaù dazadrìm nizak postotak masti uorganizmu tijekom cijelegodine.” Svaki dan pojede polakilograma mesa i tridesetbjelanjaka, a trenira i po osamsati dnevno. Treninzi sukombinirani, a bazni treninziizvode se u teretani. Jaki}ev ciljje jasan - postati prvakomsvijeta u svojoj disciplini. �

APOLON IZ LJUBU[KOG

Adis Jakić: “San mi je biti prvak svijeta”

52

U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUHNakon slu`benog dijela programa natjecateljisu se dobro zabavljali

Adis Jaki}


PRAETORIOUS

ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd 14.8.2014 0:42 Page 1

PRAETORIOUS


BOSANSKI DRAGULJI

VaClaF U MALOJ CRKVI

Andrea Nikoli}: “Ovdje su ljudi gladni doga|aja, ali nedoga|aja u smislu neke seoske zabave”

nidzara vares:TEKST osnova.qxd 24.9.2014 20:47

PRAETORIOUS

Vare{, gradi} samo sat vremenaudaljen od Sarajeva, prava je malariznica bosanskih dragulja. Samojedan od njih je stara vare{kacrkva, ili kako je mje{tani od

milja zovu “mala crkva”. Iako je progla{enakulturnohistorijskim spome nikom nultevrijednosti, institucije malo brige vode o“maloj crkvi”. ûvaju je bosanski franjevcii mje{tani. Ve} drugu godinu zaredom,te{ka èljezna vrata male crkve u Vare{uotvore se za posjetioce i muzi~are kojisviraju na Me|unarodnom festivalukomorne glazbe - VaClaF. U crkvu moèstati stotinjak posjetilaca koji imaju prilikuda slu{aju vrhunske izvedbe djela klasi~nemuzike u ovom gotovo nestvarnomprostoru. A kada muzika utihne i publikaode, mala crkva utone u mrak i stotinegodina nakupljene ti{ine.

PONOS GRADAMala crkva u Vare{u posve}ena je

svetom Mihovilu. Hroni~ar Vare{a BBo{koAndri} kaè da se ta~an datum izgradnjecrkve ne zna, ali da se pretpostavlja dadatira iz 16. stolje}a i perioda Osmanlija.No, neka predanja kaù i da je izgra|ena iprije dolaska Osmanlija. Kako god bilo,sigurno je to najstarija o~uvana katoli~kacrkva u BiH. Hronike biljeè da ju je nakonjednog od poàra obnovio sultan AAhmed II,koji je izdao ferman da se postavi krov nacrkvi. Crkva je tokom povijesti vi{e putaobnavljana, a posljednji put uo~i zadnjegrata.

Crkvene knjige kaù da je fra IIvanKljaji} naru~io oslikavanje stropa, a Bo{kotvrdi da je za to Kljaji} unajmio “nekogStipu, pravoslavca iz Srijema”, dok suzidove pravili “Hercegovci”, a ukrase ucrkvi ru~no radili lokalni majstori. Ividljivo je da su ukrase radili razni majstori,tokom stolje}a, ali su uspjeli stvoriti cjelinukoja daje dodatni {arm crkvi. Naravno,godine su ostavile traga na crkvi, ali inemarni ljudi. “Crkva je bila izloènadodiru nerazumnih posjetitelja i time bila uopasnosti devastiranja i iìvljavanjaneciviliziranih prolaznika”, pi{e u jednomtekstu na portalu lista vare{kih HrvataBobovac. Jedan od fratara iz ove ùpe, ffraIgnacije Gavran, u pro{lom stolje}u jepoku{ao rekonstruirati dio povijesti malecrkve te je na{ao zapise o tome kako sunekada u unutra{njosti bile postavljenedrvene klupe, “~ime je smanjen unutra{njiprostor crkve, a neki ljudi, posebno bogati,ovom prilikom su dobili povla{ten poloàj.To je dovelo skoro do pobune, tako da suklupe uklonjene. Tko je htio da za vrijeme


JEDAN DAN U VARE[U

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] Foto: MARIO ILIÎ]

��

Već drugu godinu zare-dom u Varešu se održavaVaClaF - MEÐUNAROD-NI FESTIVAL KOMORNEGLAZBE; dio “Festivala”održava se u vareškojStaroj crkvi, spomenikukulture nulte vrijednostio kojem se brinu bosans-ki franjevci i građaniVareša, a reporteri“Slobodne Bosne” donoseslike i priče i o crkvi iFestivalu, i o tome zaštosu i jedno i drugo važniza građane Vareša


PRAETORIOUS

propovijedi sjedi, donosio je sa sobom malupreklopnu stolicu na tri noge koja je moglastati u pove}i dèp. @ene bi donijele vuneni}ilim~i}, pa bi na njemu kle~ale, a ponekadi sjedile, mogle su to raditi jer su gotovo svebile u dimijama”.

Posebnom, crkvu ~ini drveni ba~vastisvod koji daje osje}aj da je prostor mnogove}i nego {to jeste. Svod je ura|en odda{~ica na kojima su stari majstori oslikalicvjetne ukrase koji se i danas jasno vide. Nadrvenom podu je rukom tkan {arenibosanski }ilim. Me|u dragocjenostima ovecrkve su i drvene skulpture svetog Mihovilai Gospin kip, napravljeni u Veneciji u 18.stolje}u. Na zidu je i drveni ormar za~uvanje crkvenog posu|a, rukom izra|enkao i svo posu|e u njemu, a sve je “radnepoznatog doma}eg majstora”, kako jezapisao fra Ignjacije.

Andrea Nikoli}, violinistica i kreativnadirektorica Festivala u Vare{u, ovaj gradi}je napustila kada je imala pet godina, tokom

rata. @ivjela je Hrvatskoj, a dio {kolovanjazavr{ila u Be~u, gdje i danas ìvi i muzicirazajedno sa svoje dvije sestre, tako|ermuzi~arke koje joj pomaù oko Festivala,kao i otac SStjepo, koji je sve trima prenio

ljubav za Vare{ i pri~e o crkvici. Za Andreuje ova crkvica ne{to posebno, zbog ~ega jei odabrala da se Festival odràva u njoj. ““Toje ponos grada, kao najstarija crkva jo{ izturskog razdolja koja je preìvjela i koja je

56

BOSANSKI DRAGULJI

�

Zatvaranje VaClaF-a najavljeno je zasubotu, 27. septembra, kada }e bitiodràn Miholjski koncert u Velikoj crkvi,odmah pored Male, koja je tako|erkulturni spomenik. Koncert nosi naziv IVirtuosi Italiani, a svirat }e ga mladiumjetnici iz Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Srbije, Austrije, Rusije iNizozemske, koji }e zajedno izvoditineka od najzna~ajnijih glazbenih djelaAntonia Vivaldija i GioachinaRossinija. �

MIHOLJSKI KONCERT

Vivaldi i Rossini u Velikoj crkvi


MALA CRKVA Najstarija katoli~ka crkva u BiH za koju se vjeruje da je izgra|ena jo{ prije osmanskog perioda.Crkvu krase ukrasi koje su pravile vare{ke zanatlije, dok je kip Svetog Mihovila ra|en u Veneciji

Andrea i Stjepo Nikoli}


PRAETORIOUS

spomenik ne samo katolika nego spomenikgrada. I ambijent je toliko univerzalnointiman i produhovljen da mislim da svakoko do|e ovdje da vidi crkvu doìvi jednoposebno iskustvo”, kaè Andrea. Bo{koAndri}, pak, skre}e pa`nju kako dràva netretira ovaj spomenik kulture kako bitrebalo. ““Dràva ni{ta bolje ne tretiraobjekte koji su progla{eni spomenicimakulture od onih koji to nisu. Vlasti dajusamo teoretsku za{titu. Nisu ~ak ni oznakestavili da je rije~ o spomenicima kulturenego su iz Op}ine stavili table ove godine.”

POGORELI] U [KOLIFestival i njegovi gosti omogu}e svima

da vide ovaj dragulj, te na ovaj na~in ipromovi{u kulturnohistorijsko naslije|e nesamo Vare{a, nego i BiH. Andrea je uspjeladrugu godinu za redom organizirati Festivalkoji ima publiku, i pridobija novu. ““Nepla{im se da }e do}i malo ljudi nakoncerte”, kaè vrlo sigurnim glasomAndrea, koja je ove godine uspjela dovestiu gradi} mlade muzi~are iz regiona, ali iAustrije, Holandije i Rusije: ““Ovdje su ljudigladni doga|aja. Ne doga|aja u smislu nekeseoske zabave, nego ne~ega {to }e dati nazna~aju i njima samima, neka duhovnahrana. Ja to tako vidim, jer je ovdje publikatoliko srda~na. Mo`da nisu svi obrazovaniklasi~no da mogu u potpunosti razumjetiovaj dosta zahtjevan repertoar koji nudimo,zato {to mi ne podilazimo publici u tomsmislu da sviramo neke isje~ke iz hitova,nego sviramo zaista cjelovita djela, navisokom nivou osmi{ljen umjetni~kiprogram, i ja mislim da to publika cijeni.Mo`da u za~ecima ne razumiju upotpunosti, ne mogu pratiti do u tan~ine, alividim ve} ove godine jednu druga~ijureakciju i razumijevanje, i mislim da krozovaj Festival zajedno napredujemo.”

Andrea kaè i da je namjerno izabralaVare{ za ovaj festival, èle}i da poku{a“jednu sredinu, zajedni~kim snagama, uovom trenutku mladim, podi}i na boljinivo”. Ba{ zbog toga je vaàn dio programa

organizovan u vare{koj osnovnoj {koli, u~ijem holu zati~emo pedesetaknevjerovatno koncentrisanih {kolaraca, nestarijih od petog razreda osnove, ~ini se.Svi oni prate prezentaciju mladog pijanisteBartolomeja Stankovi}a. On je ve}godinama u li~noj “misiji” da djeci pribliìklavir i klasi~nu muziku, {to se poklapa saidejom ovog festivala. Bartolomej stojiispred djece obu~en kao za koncertninastup, i pri~a im o povijesti klavira,slavnim kompozitorima i pijanistima. Ujednom trenutku ih pita: ““Znate li ko je IvoPogoreli}?” Trenutak vlada ti{ina, a ondaglasi} iz prednjih redova odgovori: ““Pa, IvoPogoreli} je Ivo Pogoreli}.” Na kraju,Bartolomej i njegovi mali “asistenti”rastave na proste dijelove stari klavir koji jesve vrijeme stajao u pozadini. Djeca bezdaha gledaju ovaj proces i slu{aju kako imu~itelj detaljno obja{njava kako taj velikidrveni instrument proizvodi muziku. I takoFestival gradi novu publiku, poku{avaju}iotrgnuti djecu prije nego upadnu u zamke

turbo-folka i lo{e muzike.Predavanje sa velikim uìtkom slu{a i

Andrea. ““Postoji ta ideja da klasi~na glazbanema dovoljno publike, nema dovoljno{iroku publiku, da je nekako te{korazumljiv ànr, u krajnju ruku elitisti~ki. Nesamo ovdje na na{im prostorima, nego je naZapadu to ~ak poprimilo i drasti~niju notuda je ta muzika rezervirana za vi{e slojeve,{to apsolutno nije to~no niti bi smjelo biti.Smatram da bi klasi~na glazba, kao i svaumjetnost op}enito, trebala biti sastavni diosva~ijeg obrazovanja i op}e kulture, ijednog ogromnog duhovnog dobra zasvakoga. Jako je va`no za odgoj djeteta dasvira neki instrument i bavi se umjetno{}u,jer tako odgajamo na{e dru{tvo igeneracije”, obja{njava Andrea. Mo`da }eneki novi klinci, neki od onih koji ve} sadau~e o klasi~noj muzici i povijesti, znatibolje cijeniti i vlastito historijsko naslije|e,i bolje ga ~uvati za one koji dolaze. Ovajmladi festival, koji se odràva u tako starojcrkvi, svakako je prvi korak ka tome. �


JEDAN DAN U VARE[U

HRONIÂR VARE[A Bo{ko Andri}

U BORBI PROTIV NEUKUSA Bartolomej Stankovi} i mali asistentiiz vare{ke osnovne {kole


PRAETORIOUS


KULT MARKETINTERPOL

El PintorDa jo{ nijepro{lo vrijemeindie rocka ipost punka,svjedo~iameri~katrojka koja seodaziva naime Interpol.Osnovani su

u New Yorku 1997., a nedavno suobjavili peti studijski album pod nazivomEl Pintor. Na albumu se nalazi desetkompozicija, a bend je snimio ipromotivni videouradak za pjesmu AllThe Rage Back Home.

SAM SMITH

In the LonelyHour

Iako jedonedavno unjegovojslu`benojbiografijistajalo kakoje snimiosamo jedanEP u karijeri,Sam Smith je

traèn izvo|a~ popularne i soul glazbe.Na police europskih glazbenihprodavnica nedavno je stigao njegovprvi samostalni album pod nazivom Inthe Lonely Hour. Na albumu se nalazi~etrnaest kompozicija.

ALESTORM

Sunset On theGolden Age

Iako su [koti i[kotska uposljednjihnekoliko danazaokupiralisvjetskupozornostpoliti~kimaktivnostima,

ne bi bilo zgorega upozoriti na izvrstan{kotski heavy metal bend Alestorm.Nedavno su objavili album Sunset Onthe Golden Age, na koji su uvrstili desetkompozicija. Rije~ je o njihovom~etvrtom albumu.

“Kralj” Gibsona i Epiphona, “ôvjek scilindrom”, veliki zaljubljenik u nikotin iosobni “prijatelj” Jacka Daniel‘sa, sve su tosinonimi za SSaula Hudsona Slasha, jednogod najve}ih rock gitarista dana{njice.Sveprisutni Slash pojavljuje se u videoigrama Chrono Trigger, kao gun|aju}i ~langlazbene trojke negativaca, ali i kao lik uvideo igrici Guitar Hero III.

Slash je prije nekoliko dana objaviotre}i samostalni studijski album podnazivom World of Fire. Prije ne{to vi{e odgodinu dana objavili smo recenziju njegovadrugog samostalnog albuma ApocalypticLove, nakon kojega Slash gotovo da nijestao. Uslijedila je turneja, rad na drugimprojektima, a nedugo nakon zavr{etkaturneje i ulazak u NRG Studios u LosAngelesu, gdje je Slash za potrebe snimanjanovog albuma okupio vrsne glazbenike.

Na albumu World of Fire, pored Slasha,svirali su i pjevali basist TTodd Kerns,bubnjar BBrent Fitz i pjeva~ MMyles Kennedy.Album World of Fire sadrì ~ak sedamnaestkompozicija uz ukupno trajanje od 77minuta. Sna`ni rock riffovi i ~vrsta ritamsekcija obiljeìli su uvodnu pjesmu, Worldof Fire kao i dobar dio nove Slashove glazbe.Iako i pjesme na World of Fireu, ba{ kao i naprethodnom albumu, pomalo podsje}aju nasound Gunsa, Slash se trudi jednostavnom,melodi~nom, ali u isto vrijeme ~vrstomsvirkom prenijeti dio svoje unutarnjeenergije u nove pjesme. Zbog takvogpristupa, sjajno zvu~e pjesme poput Wicked

Stone, 30 Years To Life, ali i one laganije,kao {to je kompozicija Bent To Fly.

Ne treba zanemariti ni izvrsni vokalMylesa Kennedyja, kojem je ovo ve} drugiputa da sura|uje sa Slashom. A prvi favoritnovog Slashova albuma je pjesma BeneathThe Savage, koja je glazbenom strukturomvrlo bliska thrash metal ànru, ali je urefrenu dovoljno melodi~na da postanetipi~ni hard rock hit.

Vrijedi izdvojiti i pjesmu WitheredDelilah koja je tako|er potencijalni hitalbuma World of Fire. Slash je snimio jo{jedan dobar album, s konstatacijom kako bialbum bio dobar i da je na njemu bilo manjeod sedamnaest pjesama.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “World of Fire”, Saula Hudsona - Slasha

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Jarekus Singleton: I refuse to lose2. The Kooks: Around town3. SBRTKT ft. Ezra Koenig:

New Dorp. New York.4. Incognito:

Hats (makes me wanna holler)5. Gus Gus: Crossfade6. Bill Withers with Studio Rio:

Lovely day (Studio Rio version) 7. Morrissey: Earth is the loneliest planet8. Sigma ft. Paloma Faith: Changing9. Klangkarussell: Netzwerk (falls like rain)10. Kate Tempest: The beigeness

Svijet u plamenu PUNA FORMASlash je jo{ uvijekjedan od najboljih rockgitarista na svijetu

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 24.9.2014 16:17

PRAETORIOUS

Umut Dag je veoma nadaren mladifilmski autor. Ro|en je u glavnom graduAustrije 1982. godine. Studirao je teologiju,pedagogiju i me|unarodne odnose, a nakontoga je, 2006., upisao filmsku akademiju uBe~u.

Prije dugometra`nog filma reìrao jekratkometra`ne filmove te promid`benevideo spotove. Autor je srednjemetra`nogfilma pod nazivom Papa, za koji je osvojionagradu Prvi koraci za najbolji srednje -metra ni film, 2011. godine. Narednegodine njegov film Kuma otvorio jeprogram Panorama na velikom Berlin FilmFestivalu.

Austrijski film Pukotine na betonu(originalni naslov: Risse im Beton) u centrupri~e ima Ertana Mikailua, koji je, naàlost,zbog kazne za dosada{nje pogre{ke odleào~ak deset godina u zatvoru. Sada ima 35godina. Ostao je bez ikakvog kontakta sasvojom suprugom i njihovim sinom.Oslonac ne moè prona}i ni u bratu, koji neèli imati ni{ta s njim. On se sada iz zatvoravra}a u be~ki kvart u kojem vladaju bande,narkotici, grubi i prosti rap, tu~njave iprljavi seks. Ertan je sada zreo i ne èlinikakve probleme niti konflikte. Mikail jemladi}, tinejdèr i na putu je da napravi istepogre{ne korake, ba{ poput onih koje suErtana, njegovog do sada nepoznatog oca,poslale u zatvor. Mikail naivno vjeruje da}e mu prodaja narkotika obezbijeditikarijeru znanog i uspje{nog rap umjetnika.

Najve}i dio svoga vremena on provodi ucentru za mlade gdje planira da snimi svojprvi demo. U strasnoj èlji da se pribliìsvome sinu, Ertan }e se zaposliti u tom

istom centru te potajno slu{ati sinovljeveprobe, smiju}i se u sebi. U filmu glumeMurathan Muslu, AAlechan Tagaev, IIvanKriznjak. Svi ljubitelji europskog suvre -menog filma uìvat }e vi{e od dva sata uovom umjetni~kom audio vizualnom djelu.

Drago mi je bilo promovirati jo{ jedandobar nezavisni, u ovom slu~aju europski,austrijski film mladog i mudrog filmskogautora. Film o onima {to pogrije{e, onima{to se poprave, onima koji ih nerazumnootpisuju, o onima za koje se oni brinu... oèlji i vjeri da se lo{e moè promijenitinabolje. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Pukotine u betonu” (Austrija, 2014.), reditelja Umuta Daga


KULT MARKETCVIJE]E I GNJEV

Seijun SuzukiCvije}e i gnjevigrani jedugometra`nifilm iz 1964.godine. Reìraoga je SeijunSuzuki, ascenario su

napisali Keiichi Abe, KazuroFunabashi i Takeo Kimura. Kikujiotima svoju Oshige ~as prije nego seona vjen~a s njegovim yakuza {efom.[ef {alje pla}enog ubojicu da gana|e... Film o ljudima koji se vole i neboje se mafija{kih siledìja. Ocjena: 4

DOVI\ENJA, DJECO

Louis MalleDovi|enja,djeco igrani jefilm LouisaMallea iz 1987.,koji ga jereìrao i zanjega napisaoscenarij. Dva

dje~aka za vrijeme Drugog svjetskograta postaju prijatelji u katoli~kominternatu. Jedan je Francuz, a drugi@idov koji se skriva od nacista. Ovoostvarenje je snimljeno prema pri~i izautorovog djetinjstva, kada je LouisMalle u vrijeme rata ìvio u internatu.Pou~an i divan film za sve one koji idan danas ne razumiju {to su to @idoviproìvjeli... Ocjena: 5

KAKO SAM SISTEMATSKIUNI[TEN OD IDIOTA

Slobodan [ijanKako samsistematskiuni{ten odidiota, igrani jefilm Slobodana[ijana iz 1983.godine. Scenarijsu napisali on i

Moma Dimi}, a po romanu potonjeg. Uglavnoj ulozi je veliki genijalac DaniloBata Stojkovi}. Pri~a je to o jednombesku}niku, na~itanom marksisti kojegsna`no potrese vijest o smrti CheGuevare. Prièljkuje i propovijedarevoluciju. Nailazi na nerazumijevanje iismijavanje.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. No Good Deed (Sam Miller)2. Dolphin Tale 2

(Charles Martin Smith)3. Guardians of the Galaxy

(James Gunn)4. Teenage Mutant Ninja Turtles

(Jonathan Liebesman) 5. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Despicable Me 2 (Pierre Coffin &Chris Renaud, Universal)

2. The Dark Knight Rises (ChristopherNolan, Warner Bros.)

3. Harry Potter and the Deathly HallowsPart 2 (David Yates, Warner Bros.)

4. Inception (Christopher Nolan,Warner Bros.)

5. Harry Potter and the Half-BloodPrince (David Yates, Warner Bros.)

Povratak otpisanog

A

T

NADARENI DAGDva sata uìvanja uumjetni~kom djelu

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.9.2014 17:22

PRAETORIOUS


U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOTurbeta osmanskih sultana naziv je izlo`beakvarela turskog mimara, arhitekte iumjetnika Bülenta Çetinora, koja je uInstitutu Yunus Emre u Sarajevu otvorena22. septembra. Bülent Çetinor je preminuoprije sedam godina, a svaki od tridesetakvarela koji su predstavljeni u Sarajevunacrtao je u posljednjoj godini svog ìvota.

Iste no}i, u Hrvatskom domu HercegStjepan Kosa~a u Mostaru, pak, otvorenaje izlo`ba 15 godina Galerije Mart in o. Ovomprilikom postavljeno je {ezdeset slika ideset skulptura, kao i fotografije Mostara.Izlo`bom je, ujedno, obiljeèno i dvadesetgodina postojanja Hrvatskog doma HercegStjepan Kosa~a.

A u Visokom, tako|e 22. septembra,promocija monografije Djelovanjenacionalnih kulturno-prosvjetnih dru{tava uVisokom 1903-1949, autora rahmetli IdrizaDàji}a. “Kroz monografiju je prikazan radGajreta, Muslimanske ~itaonice, Narodneuzdanice, Napretka, Milutinovi}a,Sokolskog dru{tva i dru{tva Ognjen Prica”,objavila je FENA.

Dan kasnije, u Sarajevu je otvorena jo{jedna izlo`ba. Naziv joj je Klju~evi Rima,mjesto doga|aja bila je Vije}nica, otvorio juje gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i}, aorganizatori su evropska Transnacionalnamreà virtuelnih muzeja, u saradnji saElektrotehni~kim fakultetom u Sarajevu,Zemaljskim muzejom BiH i MuzejomSarajeva.

Opet smo u Mostaru, 23. septembra. Atamo... 95. [anti}eve ve~eri poezije, koje suotvorene u Vladi~anskom dvoru.Organizatori su Srpsko prosvjetno i kulturnodru{tvo Prosvjeta, Gradski odbor Mostar iSrpsko pjeva~ko i kulturno-umjetni~kodru{tvo Gusle iz Mostara. [anti}eve ve~eripoezije odràvaju se do 29. septembra.

Idemo i u Tuzlu... A na tuzlarijama pi{e: “Uorganizaciji Arhiva TK, koji ove godineobiljeàva {ezdesetogodi{njicu uspje{nograda, i Dru{tva arhivskih zaposlenika TK,25. i 26. septembra odrà}e se 27. me|u -narod no savjetovanje Arhivska praksa2014. Ove godine u~e{}e na Savjetovanju}e uzeti oko 45 izlaga~a, te oko 200 drugihgostiju i u~esnika.”

ûveni mjuzikl Cabaret, iz 1966.,koji je obiljeìo taj ànr i brodvejskuscenu, te u svojoj kasnijoj filmskojverziji osvojio osam Oscara, bit }eadaptiran i premijerno izveden predsarajevskom publikom 28. septembra, uklubu Cinemas Sloga. U produkciji

nekoliko nezavisnih udruènja umjet -nika i u reìji JJasmina Durakovi}a,Cabaret 2014 izvest }e mladi glumci iglumice, plesa~i, balerine i muzi~ariokupljeni u orkestar pod vodstvomNenada To{i}a.

“Namjera nam je da kreiramomjuzikl po svim standardima ànra, alii da aktualiziramo tekst koji govori ofa{izmu koji se ra|a u danima igodinama krize. Vrijeme u kojemìvimo ima velike sli~nosti sa Berlinomiz 1929. i zbog toga je taj Cabaretaktualan i pou~an i danas. Dakle, ciljnam je napraviti vrhunski scenskidoga|aj u gradu, veliku zabavu ispektakl, ali i upozoriti na ‘bolest‘dru{tva u kojem ìvimo”, kaè rediteljDurakovi}.

Ulogu SSally Bowles ostvarit }emlada histori~arka umjetnosti i pjeva -~ica AAmina Hamzi}, a pored nje igrajuEmir Krivali}, Jasmin Ba{i}, EdhemHusi}, Vanesa Glo|o, Armin Omero -vi}... Producentica i koreo graf kinja jeNadà Pu{ilo, muziku i aran`manpotpisuje Nenad To{i}, kostimo graf -kinja je LLana Lon~arevi}, a scenografOsman Arslanagi}.

JASMIN DURAKOVIĆ, reditelj

Sarajevski “Cabaret 2014”

HRVOJE LAURENTA, izvršni direktor “Zagreb Film Festivala”

HRVOJELAURENTA“Na 12. ZFF-uprikazat }emovi{e od stotinu filmova”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 24.9.2014 16:19

PRAETORIOUS


� Predstava Balkanski rekvijem, ~ijiste jedan od autora, bit }e premijernoizvedena u Bosanskom narodnompozori{tu Zenica 3. oktobra, u okviruInternacionalnog teatarskog festivalaMESS.

Radi se o projektu koji se baviproblemom nestalih osoba na Balkanu uratovima na prostoru biv{e Jugoslavijedevedesetih godina. Tekstove smo pisaliDoruntina Basha sa Kosova, AAlmir Ba{ovi}i ja. Doruntina je napisala taj sredi{nji diopredstave, koji je ustvari kompletandramski tekst i izvodi}e se i zasebno kaodrama, a Almir i ja smo dobili poziv odreditelja SStevana Bodroè da napi{emo pojedan monolog - ja sam pisao monolog`rtve, a Ba{ovi} monolog ubice. Obojicasmo sara|ivali sa Stevanom i ranije, upredstavama Mousefuckers i Privi|enja izsrebrenog vijeka, i radujem se da }u napremijeri u Zenici vidjeti {ta je to rediteljuradio i kako je sklopio cijelu predstavu.

� Na prostorima biv{e Jugoslavije idalje se oko 10.000 ljudi vode kao nestali.

O ovom fenomenu do sada se nije mnogogovorilo u okviru institucija kulture. Kakvoje iskustvo za Vas kao pisca bilo “zaroniti”u tu tematiku, posebno iz perspektive `rtve?

Rekao sam Stevanu da mi je trebalojedno dva-tri mjeseca da kona~no“prelomim” i da pristanem da radim tajtekst, upravo zbog teme koja je za sve nassa ovih prostora jo{ uvijek veoma bolna itraumati~na. Odnos prema mrtvima je nanajdubljem nivou odnos ìvih premasamima sebi, slika onoga {to ìvi moraju dazaborave, ili pak moraju da se sje}aju da biuop}e mogli da ìve. Balkanski rekvijem jepredstava o doga|ajima i fenomenima kojisu formirali sve nas, koji su sastavni diona{eg kolektivno nesvjesnog i kojibespovratno slikaju pejza` na{e sada{njostii budu}nosti. S druge strane, umjetnost sebavi istinom, suo~avanjem i ukazivanjemna smjer iz kojeg se novo zlo moè pojaviti.Umjetnost opominje, i to je razlog za{toovaj projekat nastaje. Mislim da sam nakraju uspio prona}i “klju~” kako bi sve totrebalo izgledati i jako sam zadovoljanura|enim, a nadam se da }e biti i publika. �

ALMIR IMŠIREVIĆ, dramski pisac

Bliì se po~etak 12. Zagreb FilmFestivala. ““Vi{e od stotinu filmova sa svihstrana svijeta spremno je za 12. izdanjeZagreb Film Festivala, koje se odràva od19. do 26. listopada u kinima Europa,Tu{kanac i MSU, te u Zagreba~komplesnom centru i Zagreba~kom kazali{tulutaka. Glavni natjecateljski program, kao idosad, donosi debitantske igrane i doku -mentarne filmove, a popularni na tjeca telj skiprogram Kockice i ove godine ponu dit }epregled doma}eg kratkog metra”, najavljujeHrvoje Laurenta, izvr{ni direktor ZagrebFilm Festivala.

U glavnom, osam popratnih i nekolikoposebnih programa, ovogodi{nji ZFFpredstavit }e najzanimljivije debitantskefilmove, recentne svjetske hitove ibezvremenske klasike: ““Tre}u godinuzaredom odràva se i ZFF-ova edukativna inetworking platforma za profesionalce podnazivom Industrija. Cjelokupan festivalskiprogram bit }e predstavljen na konferenciji

za novinare u prvoj polovini listopada, azasad otkrivamo dva naslova iz natje ca -teljskog programa dugometra`nog igranogfilma i jedan iz dokumentarnog. Nije malastvar kad jedan film s hrvatskim potpisomosvoji nagradu na jednom od trinajzna~ajnija svjetska filmska festivala, ahrvatska premijera filma Ni~ije dijete,trostrukog laureata venecijanskog Tjednakritike, u glavnom programu ZFF-a prilikaje za proslavu na doma}em terenu.Debitantski film srpskog redatelja VukaR{umovi}a zadivljuju}e je propitivanjeodnosa civilizacije i divlja{tva temeljeno naistinitoj pri~i o divljem dje~aku iz Travnikakoji je prona|en 1988. u planinama Bosne iHercegovine. Film je nastao u koprodukcijiSrbije i Hrvatske. Koproducentica je AnkicaJuri} Tili}, a glazbu potpisuje dvojac izSvadbasa, Pavo Miholjevi} i Jure Ferina.”

Za jo{ dva filma koja je èlio najavitiHrvoje Laurenta, nismo imali prostora. A iima vremena. �

Zagreb i{~ekuje film Vuka R{umovi}a

“Balkanski rekvijem” je bolna pri~a, ali ona mora biti ispri~ana

Iz predstave Balkanski rekvijem

Cetri oka:Cetri oka.qxd 24.9.2014 16:19

PRAETORIOUS


19. Tange ili badi}? Badi}, po{to ne idem na pusta ostrva.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Teìte pameti i lepoti. I ne zaboravite da glasate za MTV Best Adria Act!

5. Kogabiste poveli na pustoostrvo? Iskreno, nikada ne bihoti{la na pusto ostrvo.

7. Da niste to {tojeste, {ta bistebili? Verovatno jo{jedan psihologkoji radi umarketin{kojagenciji.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

@ao mi je, ali jo{ uvek nisam posetila

Sarajevo. Svakako planiram u najskorijoj

budu}nosti!4. [ta ne morate imati u friìderu? Svetlo. Kad si dovoljno gladansnalazi{ se i po mraku.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje? Uff, prekomplikovano. Znam definitivnoda je manje manje, a vi{e vi{e.

18. Nova Varo{ ili Stara Pazova?Stara Pazova, bliè je Beogradu.

20. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima. Kad su pala~inke ispod Nutelle.

6. [ta obavezno nosite naplaù? Pe{kir za plaù, pe{kir zalice, kremu sa za{titnimfaktorom, punja~ za telefon,papirne maramice, vla`nemaramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, ~etku za kosu, rezervni kupa}i,knjigu, nov~anik, velikutorbu da sve to smestimi {e{ir.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu?Uh, ne se}am seju~e {ta je bilo... alineka bude panda.Pande su super!

by DINO BAJRAMOVIC

9. Na {ta pomislite kada ~ujete da Zdravkoôli} pjeva: “Pusti, pusti modu”? Pomislim od kad nisam ~ula ovu pesmu...

Foto: Bojan Vasiljevi}

14. Opi{ite Dubiozukolektiv u tri rije~i...Crno ùta veselost.

16. Osoba koja vam ide na ganglije? Ne pada mi niko na pamet.

11. Da li je bolje biti lijep i pametanili ruàn i glup? Lep i pametan, 100%. Svetu trebavi{e pameti i lepote.

13. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih nikoga unesre}ila.

15. S kim biste voljeliotplesati tango? Hmmm... recimoEdwardom Nortonom.

17. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno? Sve o ~emu ôla peva u“Pusti, pusti modu”.

12. [ta uradite kad vam preko puta

pre|e crna “Me~ka”?

Pobrinem se da joj se ne na|em na putu.

SANJA MILOVANOVIĆ,

PR i marketing menadžer u balkanskoj

filijali MTV-a u Beogradu:

“‘Dubioza kolektiv’ je crno žuta veselost”

1. Je li MTV popularniji danas ili u vrijemekad je u ovoj ku}i radila Kristiane Backer? Podjednako je popularan.

2. Da li ste kao mali sanjali da }eteraditi na MTV-u?Da }u raditi i ne ba{, ali da }unastupati jesam svakog trenutkadok sam pevala ispred ogledala sa~etkom za kosu umesto mikrofona.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 24.9.2014 19:10

PRAETORIOUS

KLIN ÔRBA

Usvakom ~ovjeku, i kad je star i kad je car, zauvijekbiti{e dijete kojemu je bajkica omiljena duhovnahrana. Bajke su rasadnici svih igrica, crti}a, stripova

i ozbiljnih pri~a na kojima }e ljudsko bi}e sti}i do svojeozbiljnije varijante: ~ovjeka koji po vlastitoj volji birakolo u kojem }e zaigrati. No, voljni izbor igre odraslog,kaù, uvijek }e se osvrtati na imaginarni svijet koji su unjegovom djetetu kreirale i ome|ile bajke. Na tome jeCoca-Cola sazidala mo}no carstvo, pa za{to ne bi ibosanskohercegova~ki politi~ari? Napose, bo{nja~ki.Ima, me|utim, u ovoj zemlji kvaka koja se ve} ~etvrtstolje}a isprije~ila kao nerazrje{iva enigma ubezuspje{nim poku{ajima tri nacionalisti~ka klju~a daotklju~aju tvrdokorno zape~a}ena vrata svebosanskebajke. îke i poneka teta koji glume politi~ku elitu udejtonskoj BiH, modernu varijantu Djeda Mraza, prvo suizdali vlastitu djecu u sebi grubo im ukinuv{i nagradu zaposlu{nost roditeljima/stvoriteljima u vidu nagradnihpaketa koje im je svojevremeno dijelio Ded Moroz,dobri~ina iz ruske bajke koji bija{e apsolutno nesklonnacionalnoj, socijalnoj, vjerskoj, politi~koj, bilo kojojdiskriminaciji. Onomad su ~ak i dje~ica prili~no upitneposlu{nosti dobivala kakav-takav paketi}. Ali, naravno,svaka bajka ima svoj kraj, nakon onoga kojim uobi~ajenozavr{ava: ... i ìvjeli su sretno do kraja ìvota. Po~etkomdevedesetih godina je Djed Mraz, nakon dugog i sretnogìvota, naprasno umro na prvim slobodnim bh. izborima,{to nije sasvim dokinulo i nagradu za poslu{nu djecu.Posebno u Bo{njaka.

Bilo je tu svakovrsnih halal i haram humanitarnihpaketa, koji su za poslu{ne strana~ke igra~enerijetko teìli tonama i milionima, uz sve one

velikodu{no dijeljene kolektivne spla~ine; a nakupi setoga dok kaè{: rià-ikar-makarone. Uglavnom, nije Begcicija: ima se za Bajram i Izbore ~ak i pokoji |irit-safun,tutkalo od hurmi i razne lijepe knjiìce islamskih bajki zapreodgoj neutje{ne dje~urlije koja su i dalje cmizdrila zanekakvim nepostoje}im Djeda Mrazom. Tako, mic-po-mic, stigli smo i do Aprilskog paketa, kojeg - istina, nikadnismo dobili, ali da je bio predivan - bio je. Niko nije znao{ta je u njemu, ali smo skoro svi znali da je adresa

svakoga od nas pojedina~no uklju~ena u nagradnidobitak. Naàlost: izdali nas prijatelji, izdao nas bratHare, a sve zbog nekakvog entitetskog glasanja, istogonog koje im je omogu}ilo da nas izdaju. Tako kaù ovikoji su Paket pakirali. A koji ga, evo, nakon {to su gagodinama oplakivali, iznova pakiraju. Brat Hare je ume|uvremenu definitivno oti{ao u pjesnike, a prijateljKri{na - u pojavnim oblicima Pulji}-Ljubi}-Ragu`,evoluirao je u dobro}udne Zubi}-vile. Sve u svemu,napokon sretni Bo{njaci su na pragu nove Paket-bajkekoju samo zlobna neposlu{na djeca poku{avaju pretvoritiu Paket-aferu.

Naime, na{ao se nekakav neovisni samoprogla{eniDedo Dèbrail da pred Bajram i Izbore spakiraglasa~ke listi}e ovima u dijaspori kao da su paketi

potrebniji onima koji su hranili nego onima koji su braniliBosnu. Dragi Dèbraile, {to }e njima tj. vama paketi? I jo{pakirate klevete i laì jadnim irvasima koji se u na{ojbajci zovu CIK i BH Po{ta. [ta su vam oni skrivili?Imamo mi, bolan ne bio, video nadzor i tro~lane grani~neprislu{kiva~e i blindirane irvase, i jo{ svakakvih ~udakoja precizno bilje èlje svakog poslu{nog bo{nja~koguha. Nije ti ovo vi{e ona Bosna u kojoj hanuma Arzija usarajevskim vrti}ima maslati kako Djed Mraz nikad nijebio musliman. Prvo: svi su ljudi ro|eni kao muslimani. Isvaki je djed jednom ro|en kao takav. Ako ne vjeruje{,pitaj neovisnog kolegu Ceri}a. I da ra{~istimo jednomzauvijek, tj. prije predstoje}ih zauvijek historijskihizbora: za{to sli~ne pakete nisu dobili Srbi i Hrvati udijaspori? Zar su oni bili manje dobri i poslu{ni svojimstvoriteljima u prethodnom mandatu pa da ih se kaznisa samo jednim {ugavim pismom po glavi dijasporekoje teì manje od sto grama? [ta }e oni u sto gramaizabrati? To je tek jedna ~okolada samo ti ili triìvotinjska carstva. A vidi, ma{ala, u va{ih Agi}a iBegi}a paketina! ]eten-halve, tahan-halve, mevludskehalve; svega. Dobro, mo`da im je istekao rok trajanja, alitakav je slu~aj bio i sa onim socijalisti~kim novogo di{ -njim paketi}ima, pa se nikad niko nije otrovao.Zaokruùj, Gibraile, nemoj cjepidla~iti! Vrijeme je da mihranimo a vi branite Bosnu. �

Našao se nekakav neovisni samoproglašeni Dedo Džebrail da predBajram i Izbore spakira glasačke listiće ovima u dijaspori kao dasu paketi potrebniji onima koji su hranili nego onima koji subranili Bosnu. Dragi Džebraile, što će njima tj. vama paketi? I jošpakirate klevete i laži jadnim irvasima koji se u našoj bajci zovuCIK i BH Pošta

BO[NJA^KI DED MOROZPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 24.9.2014 16:17

PRAETORIOUS


NOVA OPEL CORSA: Zvijezda iz Russelsheima!

Dogodilo se upravo ono {to jemjesecima i najavljivano. Predstoje}iPari{ki autosalon bit }e prava

poslastica za poklonike ljubimaca na ~etirikota~a. Najavljene su premijere na desetinenovih, ali i facelift i redizajn nekih starihmodela. Njema~ki proizvo|a~ automobila izRusselsheima, Opel, ovoga puta pred sta vi}edva modela. Rije~ je o redizajni ranom modeluOpel Adam, i potpuno novoj seriji jednog odnajpro davanijih modela u klasi, Opel Corse.Kroz ~etiri generacije tijekom 32 godineproizvodnje, u Europi je prodano gotovo 12milijuna primjeraka tog vozila, uklju~uju}i i 2,8milijuna posljednjeg modela Corsa D. Petageneracija Opel Corse, jednog odnajdugovje~nijih modela, trebala bi si}i spokretnih traka u Eisenachu i Zaragozi dokonca godine. Mo`da i najva`nija informacijajeste kako }e najjeftiniji model Opel Corsestajati ne{to manje od 12 tisu}a eura. Rije~ jeo modelu sa ugra|enim benzinskimagregatom, sa troja vrata i sportskimpaketom opreme. Naravno, cijena se odnosiisklju~ivo na njema~ko trì{te, no iz Opela

ve} sada najavljuju kako ne}e biti velikihcjenovnih odstupanja ni na ostalim trì{tima.Novost je svakako potpuno novi motor u liniji.Radi se o benzincu koji nosi oznaku 1.0ECOTEC Direct Injection Turbo. Iz Opelatvrde kako je to prvoklasni, trocilindarski,kompaktni i sofisticirani motor, kojega }eodlikovati iznimno niska potro{nja goriva,niska razina buke i vibracija i, naravno,uskla|enost sa Euro 6 normom. Novi Opelov1.0 ECOTEC Direct Injection Turbo u cijelostije izra|en od aluminija i dostupan u dvijevarijante. Kupci }e ovoga puta mo}i odabratiagregate od 90 konjskih snaga, ili ja~i motorod 115 “konja”, koji }e se, osim po snazi,razlikovati i cjenovno. Obje varijante imajuveliko ubrzanje i dobar okretni moment uniìm stupnjevima prijenosa. Ta je osobinaposebice cijenjena kod ubrzanja izme|u 80 i120 km/h, kod riskantnih pretjecanja, koja }ese s novim Corsinim agregatima obavljati bezikakvih problema. Novi Opelov agregat 1.0ECOTEC Direct Injection Turbo standardno}e biti opremljen Start/Stop tehnologijom.Varijanta Corse s troja vrata i 90 konjskih

snaga tro{it }e u prosjeku svega 4,3 litrebenzina na 100 km. Osim dva nova benzincau ponudi }e biti i paleta ne{to sna`nijihagregata poput, tako|er novog, 1,4-litarskogturbo motora od 74 kW/100 KS samaksimalnim okretnim momentom od 200Nm, kao 1,2 litarski i 1,4 litarski benzincisnage 51 kW/70 KS, odnosno 66 kW/90 KS.Tu su jo{ i obnovljeni 1.3 litarski CDTI motorisa 55 kW/75 KS i 70 kW/95 KS, koji sutako|er uskla|eni sa Euro 6 normama. Odnovina jo{ su u opciji i automatski{eststupanjski mjenja~i najnovije generacije,kao i potpuno novi automatizirani manualnisustav prijenosa Easytronic 3.0 kojiomogu}uje bolji, ravnomjerniji odaziv.Razlika izme|u standardnog {eststup -anjskog i Easytronic 3.0 mjenja~a iznosit }eoko 1100 KM. Nova Corsa ima i kvalitetandizajn interijera, kojim dominira kontrolnaplo~a na kojoj se nalazi 7-in~ni ekran u bojiosjetljiv na dodir, koji je dio IntelliLink info-zabavnog sustava, a koji omogu}avaspajanje i kompa tibilnost sa Appleovim iAndroid ure|ajima. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

NOVA OPEL CORSA:

Auto:CRNA.qxd 24.9.2014 16:21

PRAETORIOUS


PRAETORIOUS

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

PRAETORIOUS

Slobodna Bosna - 933 - 25.09.2014

Documents

Transcript of Slobodna Bosna - 933 - 25.09.2014