JAVNE FINANCIJE I EKONOMIKA BLAGOSTANJA1. POJAM I SADRAJ JAVNIH FINANCIJA javne financije ili ekonomika javnog sektora ili javna ekonomija = grana ekonomije koja se bavi analizom javnih prihoda i rashoda, te prouava njihov utjecaj na razinu ialokaciju raspoloivih resursa, raspodjelu dohotka i bogatstva te razinu ekonomske aktivnosti = ekonomska analiza djelovanja drave putem upotrebe dravnih prihoda i rashoda, pri emu se dravni prihodi i rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora. Dravni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i rashoda, drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje zakona, monetarna politika. poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda -> procjena uinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu tereta izmeu stanovnika te utjecaj na gospodarski rast javnih rashoda -> utvrivanje uinaka dravnih rashoda te utvrivanje minimalnih financijskih standarda u pruanju javnih dobara i usluga na temelju procjene trokova i koristi razlika pojmova ekonomika javnog sektora -> naglasak na mikroekonomske uinke javnih financija, tj. analizira javne financije sa stajalita politike ekonomije javne financije -> analiza uloge fiskalne politike u ukupnoj makroekonomskoj politici stabilizacije gospodarskoh sustava javne financije slue kao ogledalo razine razgranienja izmeu slobodnog trita i uloge drave u ekonomiji2. TEMELJNE FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJA prvi ih je sitentizirao R.A. Musgrave nerazdvojive su i moraju biti dobro koordinirane, pravovremena i ciljane alokacijska funkcija pretpostavka: trite nije uinkovito u ponudi odreenih dobara koje nazivamo javnim dobrima njome se nastoji ispraviti trini neuspjeh u pruanju javnih dobara uloga drave ogleda se u tome da se na optimalan nain usmjere raspoloiva sredstva i upotrijebe gospodarski resursi radi pribavljanja javnih ali i privatnih dobara drava donosi odluke o alokaciji proraunskih sredstavaunutar javnog sektora za zadovoljenje javnih potreba distribucijska funkcija drava instrumentima javnih finacija mijenja onu raspodjelu dohotka, bogatstva i potronje koja se ostvaruje na tritu, a kako bi zadovoljila brojne distribucijske ciljeve, uglavnom socijalne naravi postojanje ove funkcije temelji se na postojanju nejednakosti ansi u ostvarivanju dohotka stabilizacijska funkcija analizira utjecaj drave na makroekonomska kretanja, odnosno na izglaivanje oscilacija ekonomskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem trinih imbenika osnovni ciljevi ekonomske politike su: zadovoljavajua stopa gospodarskog rasta visoka zaposlenost resursa stabilnost cijena i teaja ravnotea u bilaci plaanja na stabilnost ekonomskog sustava djeluje se najvie mjerama fiskalne politike tj javnim prihodima, rashodima i proraunskim saldom promatra se najee kroz djelovanje na agregatnu potranju ali i na razinu sredstava plaanja3. JAVNE FINANCIJE I IDEOLOGIJA na stav pojedinaca o dravnim financijama, utjeu njihovi stavovi o dravi: organski nazor o dravi drutvo je prirodni organizam, svaki pojedinac je dio organizma, a vlada je srce organizma pojedinci su znaajni samo kao dio drutva, a dobro pojedinca podreeno je dobru drutva -> drutvo ili zajednica je iznad pojedinca ciljeve drutva odreuje drava, koja vodi drutvo prema njihovom ostvarivanju problem je tko predstavlja dravu (npr. Platon: ostvarivanje savrene racionalnosti, Hitler: ostvarivanje rasne istoe, Lenjin: ostvarivanje socijalizma) drutveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvanije kako ih odabrati za drutveni organizam ostvarivanje pojedinih ciljeva je prirodno npr. Hitlerovo nastojanje da zavlada Europom. usprkos brojnim stavovima, nije jasno to je prirodno mehaniki nazor o dravi drava nije organski dio drutva ve izum pojedinaca za bolje ostvarivanje pojedinih ciljeva u sreditu je pojedinac, a ne grupa ili drutvo. drava je povjerenje a dravni slubenici povjerenici, a povjerenje i povjerenici stvoreni su za dobrobit naroda drava postoji za dobro naroda, ali je problem to je dobro i kako ga drava treba ostvarivati opa suglasnost da je dobro za pojedince kada ih drava titi od nasilja, a da to ostvari mora imazi monopol nad moi prisile minimum to drava treba pruiti je zatita i infrastruktura nuna za ivot drutva (npr. svjetionici, putovi, mostovi, kanalizacija) razlikujemo : Liberale/Libertarijance za vrlo ogranienu dravu i protiv svake ekonomske uloge drave dijelimo na: klasine liberale drava je legitimna, ali naalost prekorauje svoje granice i stoga moramo paziti to drava radi -> zagovaraju ogranienu dravu, laissez faire u kombinaciji s ogranienom, ali ipak aktivnom dravom libertarijanci drava nije sluga drutva koji grijei, ve neprijatelj Ameriki liberali - uglavnom se bave rasom, homoseksualizmom, pobaajem Engleski liberal je zapravo socijaldemokrat Socijaldemokrate za dobrobit pojedinca potrebna znaajna dravna intervencija (naknade zaposlenicima, zabrane diskriminacije) ne postoji vrsta podjela nego je itav niz stajalita o potrebnom opsegu dravne intervencije4. NAPOMENE O DRAVI Ustav RH: Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog Ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. Ustavna i zakonska ogranienja dravne potronje, deficita i javnog duga Unitarne i sloene drave5. JAVNI SEKTOR = dio nacionalnog bogatstva koji u najirem smislu obuhvaa sve razine dravne vlasti to su sve institucije kojima je drava vlasnik i koje proizvode javna dobra i usluge. ini ga opa drava ( sredinja drava, izvanproraunski fondovi, lokalne jedinice) javne institucije javna poduzea, monetarne javne institucije te fiskalne institucije: depozitne( banke u vlasnitvu drave) i nedepozitne fiskalne institucije (mirovinski fond, hrvatski zavod za privatizaciju)6. JAVNI SEKTOR U RH ine ga opa drava i javna poduzea opu dravu u RH ine sve institucije koje se izravno ili neizravno financiraju iz dravnog prorauna i/ili prorauna lokalnih i regionalnih jedinica te izvanproraunski korisnici opa drava: sredinja drava svi korisnici dravnog prorauna i izvanproraunski korisnici (Vlada, ministarstva, dravni uredi, zavodi itd., Hrvatske vode, FZOEU, HC, DAB, AUDIO) regionalna drava sve upanije (20), Grad Zagreb te upanijski izvanproraunski korisnici pod upanijom se podrazumijevaju : upanijska tijela, ustanove, vijea i manjinske samouprave i mjesna samouprava iji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz upanijskog prorauna lokalna vlast ukljuuje opine (429) i gradovi (126) te lokalna trgovaka drutva (komunalna i nekomunalna) tu spadaju sva opinska i gradska tijela te sve institucije koje se s 50% i vie sredstava financiraju iz gradskih ili opinskih prorauna (npr. vrtii, centri za socijalnu skrb, osnovne i srednje kole, domovi umirovljenika, javne vatrogasne postrojbe itd.) komunalna poduzea = izvanproraunski korisnici jer se uglavnom financiraju iz namjenskih prihoda kao to su komunalne naknade javna poduzea obavljaju razliite dravne poslove i izvravaju dinancijske transakcije na zahtjev drave zakonom o proraunu definirane su kao pravne osobe u veinskom izravnom ili neizravnom dravnom vlasnitvu, ije su dionice ili poslovni udjeli u portfelju RH ili u kojima ona ima vlasnika prava financijska javna poduzea monetarna javna fin. poduzea sredinja banka i sva rezidentna depozitarna drutva pod kontrolom jedinica ope drave nemonetarna javna fin. poduzea sva rezidentna financijska drutva pod kontrolom jedinica ope drave nefinancijska javna poduzea rezidentna drutva pod kontrolom jedinica ope drave npr. Jadrolinija, Hrvatska pota, HEP, H.. aktivnosti vezane uz prikupljanje javnih prihoda i izvrenja javnih rashoda predstavljaju se u proraunima javnog sektora dravni proraun s proraunima izvanproraunskim korisnika ini konsolidiranu sredinju dravu konsolidirani proraun ope drave = zbroj dravnog prorauna, prorauna izvanproraunskih korisnika i prorauna jedinica lokalna i regionalne samouprave s time da se iskljue meusobni transferi koristi se mjerenje veliine javnog sektora udio rashoda u BDP-u : 40% relativno visok udio7. RAZLIKA DRAVE I OSTALIH SEKTORA prua javna dobra i usluge institucije janog sektora nisu osnovane radi stjecanja dobiti, tj. ostvarenu dobit duni su uplatiti u proraun financiraju se porezima, doprinosima i ostalim dravnim ili lokalnim prihodima drava osniva one slube i ustanove koje nisu ili ne mogu biti u interesu pojedinca da ih osnuje i odrava dravne funkcije kao to su izvrna, zakonodovna i sudska, razlikuju seod funkcija privatnog sektora drava upravlja naelom opskrbe a privatni sektor naelom dobiti razlika u pogledu vlasnitva8. MJERENJE VELIINE DRAVE TJ. JAVNOG SEKTORA veliina drave se moe mjeriti na nekoliko naina: mjerenje pomou godinjih izdataka (kupnja roba i usluga, veliina transfera, plaanje kamata) pomou prilagodbe rashoda inflaciji pomou dravne potronje po stanovniku pomou udjela rashoda ope drave u BDP-u. Hrvatska mjeri veliinu drave tako da javne rashode ope drave dijeli sa BDP-om9. METODE POZITIVNE ANALIZE su modeli koji polaze od onog to tvrdi ekonomska teorija analiziraju utjecaj raznih dravnih politika na ekonomsko ponaanje odreuju posljedice promjena ekonomske politike promjene ekonomske politike dovode do dva uinka uinak supstitucije = sklonost pojedinca da troi vie jednog dobra i manje drugoga zbog smanjenja cijene prvog u odnosu prem drugome npr. uz visoke poreze nije isplativo raditi kao prije, do uvoenja poreza uinak dohotka = uinak promjene cijene na traenu koliinu koji nastaje iskljuivo kao rezultat promjene dohotka potroaa npr. uz visoke poreze moramo raditi vie kako bi odrali postojei ivotni standard ova dva uinka djeluju u suprotnom smijeru, uinak oporezivanja zarade se ne moe odrediti samo teoretiziranjem, ve je potrebno provesti empirijsku analizu uloga ekonomske teorije uiniti nas svjesnima podruja naeg neznanja upozoriti na anost istraivanja odreenih pojava generiranje hipoteza koje se mogu oscilirati empirijskim radom da bi zakljuili da vladina djelatnost uzrokuje drutveni uinak, moraju biti zadovoljeni sljedei uvijeti uzrok mora prethodit uinku uzorak i uinak moraju biti u korelaciji -> dva su dogaaja u korelaciji ako je njihovo kretanje meusobno povezano druga objanjenja opaene korelacije moraju biti iskljuena zahtjeva da se odbace drugi utjecaju na drutveni uinak rpije nego to se vladina djelatnost utvrdi kao uzrok eksperimentalna skupina = skupina pojedinaca koji su predmet intervencije to se proua kontrolna skupina = usporeivana skupina pojedinaca koji nisu predmet intervencije koja se prouava ekperimentalna istraivanja = empirijsko istraivanje pri kojemu se pojedinci sluajnim odabirom uvrtavaju u eksperimentalnu ili kontrolnu skupinu pristrana procjena = procjena kojom se pogren poistovjeuje stvarni uzroni poticaj s utjecajem vanjskih imbenika da bi bile uvjerljive, empirijske ekonomske analize moraju ju izbaciti suprotni dogaaj = ishoda za osobe u eksperimentalnoj skupini koje nisu prole kroz postupak koji se ocjenjuje potrebno ih je poznavati da bi se odbacili vanjski utjecaji smatraju se zlatnim standardom empirijskog istraivanja zbog svog potencijala za uklanjanje pristranosti problemi pri provoenju: moralnost, tehniki problemi, neiskrenost subjekata istraivanja, mogunost da uzorak nije reprezentativan aspekt crne kutije = istraivai daju pouzdane procjene uinaka vrlo specifine politike na ponaenje, ali ne omoguuju potpuno razumjevanje uzroka odreenih promjena nisu u potpunosti pouzdana istraivai moraju paljivo pratiti subjekte u kontrolnoj i eksperimentalnoj skupini da bi bili sigurni kako je prvobitni sluajniodabir odran tijekom vremena biti paljivi pri poopavanju rezultata na druge situacije ili politike opaajna istraivanja = empirijsko istraivanje koje se oslanja na podatke to su prikupljeni opaanjem i mjerenjem ponaanja izvan eksperimentalne situacije podaci mogu biti prikupljeni anketama, upitnicima ili analizom postojeih podataa problem pristranosti ekonometrija = statistika analiza ekonomskih podataka radi procjene uzronih veza u ekonometriji se za procjenu veze izmeu dvije varijable koristi regresijska analiza regresijski pravac = pravac koji najbolje predouje toke opaanja u dijagramu rasprenja standardna pogreka = statistika mjera mogueg odstupanja procijenjenog regresijskog koeficijenta od njegove stvarne vrijednosti vrste podataka prosjeni podaci = podaci koji sadravaju informacije o pojedinanim subjektima u nekoj vremenskoj toki podaci vremenskih serija = podaci koji sadravaju informacije o jednom subjektu u razliitim vremenskim tokama panel podaci = podaci koji sadravaju informacije o pojedinanim subjektima u razliitim tokama vremena kvazieksperimentana istraivanja opaajno istraivanje koje se oslanja na okolnosti izvan moguih utjecaja istraivaa, a koje dovode do sluajnog odabira razlika izmeu kvazieksperimenta i eksperimenta je u nainu odabira -> k: opservacijski podaci uz oslanjanje na okolnosti izvan kontrole istraivaa e: sluajan odabir usporedba razlika u kvazieksperimentu analiza usporedbe razlika = analiza kojom se usporeuju promjene rezultata tijekom vremena za ekperimentalnu skupinu s promjenama rezultata za kontrolnu skupinu tijekom istog razdoblja kvaziekseriment s koritenjem instrumentalnih varijabli analiza koritenjem instrumentalnih varijabli = analiza koja izolira utjecaj sluajne varijacije u intervenciji radi aproksimacije eksperimentalnog istraivanja kvazieksperimenti regresijskog diskontinuiteta analiza regreijskog diskontinuiteta = analiza koja se zasniva na strogom kriteriju isljuivosti za ukljuivanje u istraivanje kako bi se priblino odredio eksperimentalni raspored nedostaci: problem poopavanja rezultata, element crne kutije, ogranienost tema istraivanja, ne postoji sluajni odabir subjekata testiranja10. EKONOMIKA BLAGOSTANJA = grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnih ekonomskih stanja koristi se da bi se razlikovale okolnosti u kojima trite uspjeno djelujeje odonih u kojima je neuspjeno veina strunjaka iz podruja javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao opim okvirom za donoenje stava o poeljnosti dravnih aktivnosti11. EDGEWORTHOVA KUTIJA I POSTIZANJE PARETO UINKOVITE ALOKACIJE (Edgeworthova kutija) grafiko oslikavanje raspodjele u uvjetima 'dva dobra dvije osobe'.

Pareto uinkovitost = raspodjela resursa pri kojoj nije mogue poboljanje situacije ijedne osobe a da se istodobno pritom ne pogora situacija neke druge osobe Sva toka unutar Edgeworthove kutije predstavlja neku raspodjelu dvaju dobara izmeu dvije osobe. Pretpostavke: ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu troiti samo jabuke i smokvine listove Adam i Eva imaju skup uobiajnih zakrivljenih krivulja indiferrencije koje predstavljaju njihovu sklonost prema dobrima krivulje indiferencije su umetnute u E. kutiju krivulje indinferencije pokazuje sve koare dobara sa istom razinom korisnosti ponuda dobara je nepromjenjiva (stalna) Ekonomika blagostanja kae da svaki pojedinac eli maksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost). to je krivulja indiferencije udaljenija od ishodita to predouje veu razinu korisnosti. Kako bi Adam maksimizirao svoju korisnost on se mora kretati na viu krivulju indiferencije. Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim dobrima. Nagib krivulje indiferencije od Adama predstavlja graninu stopu supstitucije (MRS) odnosno spremnost Adama da supstituira smokvine listove sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto uinkovitosti kae da se Pareto uinkovitost postie kada je granina stopa supstitucije od Adama jednaka graninoj stopi supstitucije od Eve a to se dogaa u uvjetima kada se krivulje indiferencije od Adama i Eve tangiraju (MRSadam=MRSeva). Pareto uinkovitost se ostvaruje kada se ne moe poveati korisnost jedne osobe a da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije Adama i Eve ima beskonano pa time ima i beskonano potencijalnih Pareto uinkovitih toaka a skup tih toaka ini krivulju ugovora. Pareto uinkovita toka je samo jedna i kad se ostvari vie nema pomicanja. 12. PARETO UINKOVITA ALOKACIJA = je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji nain da jedna osoba postane bogatija, a da se droga pri tome ne uini siromanijom slui kao standard za procjenu poeljnosti i raspodjele sredstava i izvora pokazatelj uinkovitog djelovanja gospodarstva ako lokacija nije pareto uinkovita, onda je rastrona -> mogue je poboljati poloaj jedne osobe bez pogoranja bilo ijeg drugog poloaja13. PARETOVO POBOLJANJE = preraspodjela resursa kojom se poboljava poloaj jedne osobe, a da se pritom ne pogorava poloaj bilo koje druge osobe14. PRAVEDNOST I PARETO UINKOVITA ALOKACIJA Samo zato to je neka Pareto uinkovita toka mjesto gdje drutvo ostvaruje maksimalnu korisnost, ono opet moe zahtijevati dravnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost. Drutvo, dakle, moe biti spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto uinkovita ali je socijalno prihvatljiva (pravedna). Pa je to odgovor o razlogu dravne intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi se drutvenom poeljnou alternativnih ekonomskih stanja. Ona ne kae da je pareto uinkovita alokacija najpoeljnija jer moda nije socijalno pravedna.15. KRIVULJA UGOVORA = je grafiki prikaz skupa svih Pareto uinkovitih toaka da bi alokacija bila Pareto uinkovita tj. da bi se nalazila na krivulji ugovora mora postojati toka u kojoj se krivulje Adama i Eve tangiraju -> nagibi krivulja indiferencije su im jednaki apsolutna vrijenost nagiba krivulje indiferencije = GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE = stopa pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe krivulja ugovora implicitno definira odnos izmeu maksimalne koliine korisnosti koju Adam moe postii za svaku razinu Evine korisnosti kretanjem po krivulji ugovora pomiemo se po raznim potencijalnim Pareto uinkovitim tokama kretanjem se poveava blagostanje adama a smanjuje blagostanje eve (ili obrnuto u suprotnom smjeru) iako su na toj krivulji sve toke pareto uinkovite veina nije socijalno prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, drutvo odbacilo16. UVIJET POTREBAN ZA POSTIZANJE PARETO UINKOVITOSTI za postizanje pareto uinkovitosti : granina stopa supstitucije mora biti jednaka za sve potroaeMRSjsAdam= MRSjsEva za postizanje Pareto uinkovitosti u promjenjivoj proizvodnji kada su ponude jabuka i smokvinih listova promjenjive, uvjeti za Paretovu uinkovitost postaju: MRTjs = MRSjsAdam= MRSjsEva tj. uvjet izraen putem graninog trokaMCj / MC s = MRSjsAdam= MRSjsEva Paretovo poboljanje NIJE MOGUE postii samo kada su nagibi svih krivulja jednaki, tj. kada sje MRT=MRS Krivulja proizvodnih mogunosti = pokazuje maksimalnu koliinu jednog dobra koja se moe proizvesti uz bilo koju zadanu koliinu proizvodnje drugog dobra Granina stopa transformacije = stopa po kojoj gospodarstvo moe transformirati proizvodnju jednog dobra u proizvodnju drugog dobra apsolutna vrijednost nagiba krivulje proizvodnih mogunosti = udaljenost wy/udaljenost xz = MCj / MCs

17. OSNOVNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju kao savreni konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete pojavljuje Pareto uinkovita alokacija sredstava i izvora govori da konkurentsko gospodarstvo automatski uinkovito rasporeuje resurse, bez ikakve potrebe za centraliziranim usmjeravanjem oblikuje odavno poznatu spoznaju: sustavi slobodnog poduzetnita zauujue su uspjeni u pribavljanju dobara i usluga Adam maksimizira korisnost kada je MRSjsAdam = Pj / P s . Eva maksimizira korisnost kada je MRSjsEva = Pj / P s . Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je MCj / MC s = MRTjs = Pj / P s . Iz toga slijedi da je MRTjs=MRSjsAdam = MRSjsEva -> pokazuje da KONKURENCIJA uz MAKSIMIZIRAJUE PONAANJE svih pojedinaca vodi k UINKOVITOM ISHODU Paretova uinkovitost zahtjeva da omjeri cijena budu jednaki omjerima graninih trokova, a konkurecija jami dae taj uvijet biti zadovoljen.18. PRAVEDNOSTI I DRUGI OSNOVNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA kriterij Pareto uinkovitosti nije sam po sebi dovoljan da bi se vrednovale alternativne raspodjele resursa potrebni su eksplicitni vrijednosni sudovi o pravednosti raspodjela korisnosti KRIVULJA MOGUIH KORISNOSTI izvedena je iz krivulje ugovora = krivulja koja pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca sve toke na krivulji moguih korisnosti su Pareto uinkovite, ali one oznauju razliite distribucije dohotka izmeu dva pojedinca Izbor najbolje toke na krivulji moguih korisnosti proizlazi iz funkcije drutvenog blagostanja.

FUNKCIJA DRUTVENOG BLAGOSTANJA = funkcija koja odraava stajalita drutva o tome kako korisnosti lanova drutva utjeu na dobrobit drutva kao cjeline stajalite o tome kako je dobrobit drutva povezana s dobrobiti njegovih lanova kako blagostanje pojedinca ovisi o koliinama dobra koje on troi, drutveno blagostanje ovisi o korisnostima svakog lana drutva drutveno blagostanje je funkcija korisnosti svakog pojedincaW = F (UAdam, UEva) -> koncept prvi puta iznosi Abram Bergson ona vodi do skupa krivulja indiferencija izmeu korisnosti pojedinaca drutvene krivulje indiferencije = pokazuju kako je drutvo spremno prihvatiti poveanje ili smanjenje korisnosti jedne osobe za smanjenje ili poveenje korisnosti druge osobe

MAKSIMIZIRANJE DRUTVENOG BLAGOSTANJA kada krivulji moguih korisnosti dodamo drutvene krivulje indiferencije dobivamo poeljne opcije toka i -> je Pareto uinkovita, ali nije poeljna kao ii (na nioj je krivulji indiferencije) toka ii -> je Pareto neuinkovita, ali je ovdje vee drutveno blagostanje nego u toki i vrijednosni sud drutva koji je utjelovljen u funkciji drutvenog blagostanja daje prednosti veem drutvenom blagostanju nad uinkovitosti -> toka ii bolja od toke i toka iii -> poeljnija je od bilo koje druge toke jer je uinkovita i pravedna toka koja maksimizira drutveno blagostanje je ona toka u kojoj se dodiruju krivulja drutvene indiferencije i krivulja moguih korisnosti -> toka iii

DRUGI TEMELJNI TEOREM EKONOMIKE BLAGOSTANJA govori da drutvo moe postii bilo koju Pareto uinkovitu raspodjelu resursatako da stvori odgovarajue poetne uvijete i pusti ljude da meusobno slobodno trguju kao u modelu Edgaworthove kutije implicira da pitanja uinkovitosti i pravednosti raspodjele mogu biti odvojena ukoliko je trenutana raspodjela resursa nepravedna drutvo se ne smije uplitatiu trine cijene i naruavati uinkovitost drutvo moe samo preraspodjeliti resurse meu ljudima na nain koji smatra pravednim19. TRINI NEUSPJEH tj. ALOKATIVNA NEUINKOVITOST TRITA sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje uinkovitog trinog rjeenja: utjecaj na trite poduzee koje ima trinu mo moe biti sposobno podii cijene iznad graninog troka ime nudi manje proizvoda ne go to bi nudila konkurencija u proizvodnju se ne ulae potrebna koliina resursa naruava se Pareto uinkovitost monopol postoji samo jedno poduzee ulazak drugim poduzeima je neomoguen oligopol poduzea poveavaju cijene iznad graninog troka jer imaju trinu mo nepostojanje trita asimetrine informacije situacija u kojoj jedna strana u ekonomskoj transakciji ima bolje informacije o dobru ili usuzi kojom se trguje nego druga strana eksternalije situacija u kojoj ponaanje jedne osobe utjee na blagostanje druge osobe, a to sedogaa izvan postojeih trita javna dobra usko povezano s eksternalijama = dobra koja su nekonkurentna i neiskljuiva u potronji nekonkurentnost = troenje dobra od strane jedne osobe ne sprjeava nikoga drugoga da troi to dobro neiskljuivost = nemogue je spijeiti nekoga da troi to dobro20. RAZLOZI ZA OPRAVDANJE DRAVNE INTERVENCIJE U GOSPODARSTVU postoje 3 razloga trini neuspjeh koji se javlja zbog nepostojanja trita ili zbog prevelikog utjecaja na trite ekonomike blagostanja ak i kada trite ostvaruje pareto uinkovitu alokaciju sredstava i izvora i maksimizira drutveno blagostanje, drutvo moe zahtijevati dravnu intervenciju kako bi ostvarilo pravedniju alokaciju drutvo e ponekad biti spremno imati niu razinu blagostanja i biti Pareto neuinkovito kako bi ostvarilo vaniji cilj, a to je drutvena pravednost. mogunost da odreeni uvijeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike blagostanja nisu zadovoljeni na stvarnom tritu21. UTJECAJ DRAVE NA ISPRAVLJANJE TRINIH NEUSPJEHA U SLUAJU MONOPOLISTIKOG PONAANJA drava moe utjecati tako da regulira cijenu, kakvou proizvoda i usluga ili koliinu njihove proizvodnje tako da odreuje standarde zatite i druge oblike poslovanja kroz nacionalizaciju tj. da drava posjeduje i rukovodi poslovanjem monopolistikih industrija regulacija trita = predstavlja skupinu dravnih mjera kojima se izravno ograniavaju ili kontroliraju odluke pojedinih poduzea ili grana ne bili se zatitio drutveni interes22. UTJECAJ DRAVE NA NARUAVANJE KONKURENCIJE U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje. Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), dravni protekcionizam Openito, zbog dravne regulacije, gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku ovisno o prosudbama dravne uprave. Javljaju se i trokovi regulacije = izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donoenju odluka23. DOSEZI EKONOMIKE BLAGOSTANJA Ekonomika blagostanja ima odreenih slabosti zasnovana je na individualistikoj drutvenoj filozofiji i usredotoena je na rezultate, ne procese. Ne moraju uvijek ljudi znati to ele i to je dobro za njih meritorna dobra - Musgrave (1956) Kultura, umjetnost, zdravstvo, obrazovanje Ipak, ona prua dobar okvir za procjenu raznih dravnih intervencija. Kad je rije o djelovanju drave, okvir ekonomike blagostanja namee tri pitanja: Hoe li djelovanje drave imati poeljne posljedice na raspodjelu? Hoe li potaknuti uinkovitost? Moe li to biti obavljeno uz razumne trokove? I ve samo postavljanje ovih pitanja dobra je osnova za proces donoenja odluka.24. MERITORNA DOBRA koncept je razvio Musgrave 1959. drugi naziv: dobro posebne namjene = roba koja mora biti ponuena ak i ako je lanovi drutva ne trae na njegovoj osnovi se esto opravdava dravma pomo umjetnosti opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih sredstava ako pojedinci nusu spremni platiti dovoljno da bi se pokrili njihovi trokoviJAVNA DOBRA25. DEFINICIJA JAVNIH DOBRA isto javno dobro = dobro koje nije konkurentno niti isljuivo u potronji nekunkurentno u potronji = jednom kad se dobro prui, dodatni utroak resursa zbog druge osobe koja troi to dobro jednak je 0 neiskljuivo u potronji = sprijeavanja bilo koga u potronji ovog dobra je ili vrlo skupo ili nemogue privatno dobro = dobro koje je konkurentno i isljuivo u potronji javno dobro = dobra ili usluge koje se pruaju jednoj osobi, ali mogu biti dostupne i drugima bez dodatnih trokova dobro koje ima osobinu nesuparnitva (nekonkurentnosti) u potronji, to znai da potronja jedne osobe ne utjee na koliinu koja je raspoloiva za potronju drugim osobama ima i znaajke neiskljuivosti, to znai da je iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu vrlo skupo ili gotovo nemogue neisto javno dobro = dobro koje je do neke mjere konkuretno i/ili iskljuivo karakteristike javnog dobra ak i kada svi troe jednaku koliinu javnog dobra, tu potronju ne moraju svi jednako vrednovati (npr. naoruanje) klasifikacija javnog dobra nije apsolutna ona ovisi o trinim uvjetima i stanju tehnologije (potronja neistog javnog dobra u odreenoj je mjeri konkurentna, npr. svaki pojedinac se koristi jednakom koliinom biblioteke, no zbog prenatrpanosti kvaliteta usluge se smanjuje s brojem korisnika) s pojmom javnog dobra esto je povezan pojam iskljuivosti (npr. svjetionik nije iskljuiv, no guva u centru grada moe biti iskljuiva) mnoge stvari imaju obiljeja javnog dobra (potenje, raspodjela dohotka) cijelo drutvo ima koristi privatni sektor ne mora iskljuivo nuditi privatna dobra, odnosno privatna dobra nudi i javni sektor (npr. medicinske usluge i stanogradnja, u njihovu ponudu se ukljuuje i javni sektor) javna ponuda dobara ne treba nuno znaiti da javna dobra proizvodi samo javni sektor (npr. odvoz smea, vatrogasna zatita, uglavnom SAD) primjer javnog dobra je svjetionik26. IZVOENJE KRIVULJE POTRANJE ZA PRIVATNIM DOBROM trina krivulja potranje za privatnim dobrom dobije se tako da se zbroje koliine dobara koje pojedinci trae pri svakoj cijeni pronalaenje trine krivulje potranje pri svakoj cijeni obuhvaa zbrajanje vodoravnih udaljenosti izmeu privatnih krivulja potranje i okomitih osi pri toj cijeni, to se naziva vodoravnim (horizontalnim) zbrajanjem

27. USPOSTAVLJANJE RAVNOTEE NA TRITU PRIVATNOG DOBRA ravnotea se dobiva tako da se krivuljama trine potranje dodaje krivulja trine ponude ravnotea se ostvaruje u toki u kojoj su potranja i ponuda jednake takva je raspodjela Pareto uinkovita jer u ravnotenoj toki vrijedi: MRTjs = MRSjsAdam= MRSjsEva28. IZVOENJE KRIVULJE POTRANJE ZA JAVNIM DOBROM uinkovitost zahtjeva da se ponuda javnog dobra poveava dok se ne dosegne toka u kojoj je zbroj vrijednosti to ih pojedinci pridaju posljednim jedinicama jednak graninom troku pretpostavke: drutvo se sastoji od 2 ljudi postoji 1 javno dobro Javna dobra se koriste u jednakim koliinama. Da bi se pronala zajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje. Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope supstitucije.

29. USPOSTAVLJANJE RAVNOTEE NA TRITU JAVNOG DOBRA Ravnotea se dobije u toki u kojoj su ponuda i potranja jednake Uinkovita koliina ponude -> ostvaruje se u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Za javno dobro, zbroj graninih stopa supstitucije mora biti jedna graninoj stopi transformacije Budui da stvatko troi jednak iznos javnog dobra, njegova uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice (zbroj MRS-a)bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu (MRT) Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra = MRSraAdam+ MRSraEva

30. POTREBNI UVJETI ZA POSTIZANJE RAVNOTEE NA TRITU JAVNOG DOBRA Uinkovita koliina ponude ostvaruje se u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra=MRSraAdam + MRSraEva , gdje su MRSraAdam + MRSraEva zbroj cijena koji su dva potroaa spremna platiti, MRS je granina voljnost plaanja nekog dobra Sa strane proizvodnje, cijene jo ine i MRT. Za isto javno dobro zbroj graninih stopa supstitucije mora biti jednak graninoj stopi transformacije. Budui da svatko mora troiti jednak iznos javnog dobra, njegova uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice- zbroj MRS- bude jednaka poveanom troku drutva da tu jedinicu ponudi, MRT. 31. PROBLEM VERCERA/SLIJEPOG PUTNIKA (eng. free rider problem) = situacija u kojoj pojedinac doputa da netko plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u njegovim. za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti (primjer ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi putnici, trite nije uinkovito u ponudi javnih dobara. nije injenica ve hipiteza da ljudi maksimiziraju svoju funkciju korisnosti koja ovisi samoo njihovoj vlastitoj potronji dobara32. SAVRENA CJENOVNA DISKIRIMINACIJA = situacija u koj proizvoa cijenom tereti svaku osobu prema maksimumu koji je ona voljna platiti za neko dobro nije prihvatljivo rijeenje problema slijepog putnika ak i kada je javno dobro iskljuivo jer privatna ponuda dovodi do problema u uinkovitosti33. PRIVATIZACIJA = proces prenoenja usluga koje drava nudi privatnom sektoru kao ponudu i/ili proizvodnju javna ili privatna ponuda npr. dravna policija/privatni zatitari, javno sudstvo/privatni neutralni savjetnik relativna nadnica i materijalni trokovi zbog uinkovitosti treba biti skloniji jeftinijem sektoru administrativni trokovi u javnoj ponudi, svi fiksni administrativni trokovi se raspodjeljuju na veliku grupu ljudi razliitost ukusa to je vea razliitost to je privatna ponuda uinkovitija jer ljudi mogu krojiti svoju potronju prema vlastitim ukusima pitanje raspodjele egalitarizam u robama = ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima javna ili privatna proizvodnja kvaliteta usluga ponuenih na ta dva naina se razlikuje to oteava njihovu usporedbu prevladava miljenje kako je privatna proizvodnja uinkovitija ako je troak privatnog sektora manji te ako se mogu sastavljati relativno potpuni ugovori -> treba se dati prednost privatnom sektoruEKSTERNALIJE34. DEFINICIJA EKSTERNALIJA drugi naziv: eksterni/vanjski uinak eksterni efekti prelijevanja efekt susjedstva = uinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem trinih cijena Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost posljedica su: pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava najvanija primjena teorije eksternalija > u raspravi o kvaliteti okolia pojavljuju se : uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih mehanizama predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih i drutvenih trokova i koristi u situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine drutvene koristi. u uvjetima postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasnikih prava 2 osnovne vrste: Pozitivni vanjski uinci ili eksterne ekonomije aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju Negativni vanjski uinci ili eksterne disekonomije disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju troak koji im se ne nadoknauje35. OSNOVNA OBILJEJA EKSTERNALIJA mogu ih proizvesti i potroai i poduzea (npr.osoba-potroa koja u sobi pui cigaretu) po svojoj su prirodi uzajamni (npr. Lisa moe kao ribi oneiivati rijeku poveavajui drutveni troak odlaganja Bartova otpada) mogu biti pozitivni (npr. time to semi cijepimo, smanjujemo rizik za nau okolinu) javna dobra mogu se smatrati posebnom vrstom eksternalija (npr. privatni ureaj protiv komaraca; ako cijelu zajednicu oslobodi od komaraca onda je isto javno dobro, ako samo nekolicinu susjeda onda je pozitivni vanjski uinak )36. PRIMJERI POZITIVNIH I NEGATIVNIH EKSTERNALIJA pozitivne : potpora visokom obrazovanju u SAD-u putem izravnih stipendija, programa studija uz rad, te dodjele studenskih kredita za oje djelominojami drava stvaraju se vanjski uinci -> visoko obrazovanje poveava proizvodnost. Zarade onih koji su zavrili fakultete mnogo su vee od zarada onih bez fakulteta. pelar koji ostavi konice blizu vonjaka vanjski uinak -> pele su jako korisne za opraivanje cvjetova vonjaka negativne: zagaenje okolia koji uzrokuje pogon neke tvornice vanjski uinak -> umanjeno blagostanje ljudi koji ive u okolici zbog buke, smoga, smrada do njih dolazi jer proizvoa pri donoenju odluka o koliini proizvodnje nerazmilja o trokovima zagaenja koje osjete stanovnici tog podruja poput veih trokova lijeenja ili zatite od buke37. USPOSTAVLJANJE RAVNOTEE NA TRITU U SLUAJU POSTOJANJA NEGATIVNIH EKSTERNALIJA

uspostava ravnotee ako postoje negativne eksternalije, dogaa se kod prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje

Drutvo se sastoji od 2 ljudi. Bart ima tvornicu a Lisa lovi ribu na rijeci. Cilj nije da se zabrani zagaenje ve treba natjerati oneiivaa da percipira taj troak (da ga nadoknadi). Bart ima korist od svoje proizvodnje (MB) i privatni troak (MPC) i proizvodit e onu koliinu gdje je granina korist jednaka graninom troku (MB=MPC, g). Lisa ima marginalnu tetu (MD) koja se poveava sa poveanjem proizvodnje. Drutveni troak je Bartov privatni troak i drutvena teta (MSC = MPC+MD). Za drutvo prihvatljiva proizvodnja bi bila u toki d (gdje je MSC = MB) jer ono isto ima odreenu korist od Bartove proizvodnje.

proizvoa gubi dobit u iznosu : dcg potroa ostvaruje dobitak zbog smanjenja tete u iznosu: abef to je jednako cdgh neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh38. PRIVATNA RJEENJA ZA IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA spajanja poduzea i internalizacija eksternalija (ako Bart i Lisa usklade svoja djelovanja, onda je profit zajednikog poduzea vei od zbroja njihovih pojedinanih profita bez usklaivanja; Bart tako mora uzeti u obzir Lisinu tetu) primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila (vrijede za pojedince, npr. uenje u ranoj fazi da je bacanje smea neodgovorno i nepristojno)39. DRUTVENA RJEENJA ZA IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA porezi : porez tjera proizvoaa da vodi brigu o troku eksternalija koje stvara i potie ga da proizvodi uinkovito potpore: uinkovita razina proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oiuje stvaranje trita : drava potie uinkovitost prodavajui proizvoaima dozvole za oneienje na taj nain, drava stvara trite istog zraka ili vode, to inae ne bi postojalo naplaena naknada stvara ravnoteu na tritu tako da je koliina oneienja jednaka razini koju je drava odredila cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje se naziva naknada za oneienje utvrivanje vlasnikih prava : prirodni nain rijeavanja problema eksternalija ja privatizacija odgovarajuih resursa regulacija : u sklopu regulacije, svaki oneiva mora pristati na smanjenje oneieja za odreeni iznos ili e se suoiti sa zakonskim sankcijama40. PIQOUOV POREZ Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa Pigouov porez = porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje 41. GRAFIKI PRIKAZ DJELOVANJA PIQOUOVOG POREZA

pigouv porez iznos CD porez poveava proizvoaev stvarni granini troak za svaku jedinicu koju proizvede, proizvoa mora platiti dobavljaima svojim resursa (mjereno MPC-om) poreznicima (mjereno CD-om) iz toga proizlazi nova krivulja njegova granina troka koja nastaje zbrajanjem CD-a i MPC-a za svaku razinu proizvodnje -> to ukljuuje pomak MPC-a prema gore za vertikalnu udaljenost CD-a maksimiziranje profita zahtjeva da se proizvodi ondaje gdje je granina korist jednaka graninom troku -> to se dogaa u toki d, tj. sjecitu krivulje MB i krivulje MPC+CD, to odgovara uinkovitoj razini proizvodnje Q* porez dakle tjera proizvoaa da vodi brigu o troku eksternalije koju stvara i potie ga da proizvodi uinkovito porezni prihod = povrina pravokutnika ijcd42. PIGOUOVA POTPORA I NJENA OGRANIENJA pigouova potpora = plaanje oneivau zato to ne oneiuje te moe dovesti do uinkovite proizvodnje djeluje sluno porezu jer je potpora za oneienje samo drugaiji nain poveanja oneiivaevog stvarnog proizvodnog troka ogranienja pigouove potpore potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja za isplatu potpore treba prikupiti poreze -> porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija potpore mogu biti etiki nepoeljne43. GRAFIKI PRIKAZ DJELOVANJA PIGOUOVE POTPORE

subvencija iznosi CD za svaku jedinicu koju proizvede, granini troak je jednak iznosu koji plaa dobavljaima svojim resursa (mjereno MPC-om) + iznos proputene subvencije (mjereno CD-om) sve dok god granini troak premauje graninu korisnot, proizvoau se ne isplati proizvoditi Q1 umjesto toga trebao bi odustati od tolike proizvodnje i prihvati potporu umjesto da plati porez, proizvoa prima iznos jednak broju jedinica proputene proizvodnje (ch) pomnoen potporom po jedinici (cd) -> stoga iznos potpore iznosi=cdef dakle potpora potie proizvoaa da proizvodi Q*, to je uinkovita proizvodnja44. IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA POMOA STVARANJA TRITA drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i stvarajui trite istog zraka ili vode (pritom se obvezuje prodati dozvola za stvaranje Z* koliine oneienja to je adekvatno uinkovitoj proizvodnji Q*) cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za oneienje (P1) drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu Oni koji nisu voljni platiti P1 moraju ili obustaviti proizvodnju ili primijeniti iu tehnologiju naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane koliine oneienja, za razliku od Pigouova poreza45. COASEOV TEOREM govori da e se uinkovito rijeenje ostvariti neovisno o tome kome se dodjele vlasnika prava, sve dok su ona nekome dodjeljenja podrazumjeva da kada se jednom dodjele vlasnika prava, nije potrebna nikakva dravna intervencija koja bi se bavila vanjskim uincima je teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrenoj alokaciji sredstava pod uvjetom da ne postoje transakcijski trokovi i da su vlasnika prava u potpunosti definirana i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imaju trini poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rjeavanju problema eksternalija: 1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne spreavaju, 2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu na njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka46. IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA POMOU UTVRIVANJA VLASNIKIH PRAVA

Osnovni uzrok eksternalija je nedostatak vlasnikih prava. Zbog toga je prirodni nain rjeavanja problema da se odgovarajui resursi privatiziraju. Promatramo odnos izmeu dvije osobe A i B(poduzea), i pretpostavljamo da je za njih meusobno pregovaranje besplatno. Kada vlasnika prava glase na oneiivaa A-ta osoba je voljna ne proizvoditi danu jedinicu proizvoda, sve dok dobiva iznose koji premauju neto porast dobitaka od proizvodnje te jedinice (MB-MPC), a osoba B na koju djeluje oneienje spremna je platiti sve dok su plaanja manja od njezine granine tete(MD). Sve dok iznos koji je druga osoba spremna platiti oneiivau premauje njegov troak proizvodnje , postoje razlozi za pregovaranje- MD> (MB-MPC). Kada su vlasnika prava dodijeljena osobi B, osoba A joj za plaa dozvolu za oneienje. Osoba B je spremna prihvatiti oneienje sve dok je plaanje vee od granine tete MD. A osoba A oneiiva e platiti sve dok je iznos plaanja manji od vrijednosti MB-MPC. Iz toga proizlazi da da se uinkovito rjeenje moe postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava, sve dok su nekome dodijeljena ->to je Coaseov teorem Coaseov teorem podrazumijeva da jednom kad se utvrde vlasnika prava vie nije potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija.47. IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA POMOU REGULACIJE Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora pristati na smanjenje oneienja za odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije.

Imamo 2 poduzea, X i Y, koja oneiuju okolinu Pretpostavljena je poznata granina teta u iznosu d Uinkovitost zahtjeva da svako poduzee proizvodi u toki sjecita krivulje granine korisnosti (MBx i MBz) sa zbrojem krivulje graninog troka i granine tete (MPC+d)

Takva regulacija vodi tome da neka poduzea proizvode premalo, a neka previe. Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja postii uinkovite ishode nego izravna regulacija.48. POZITIVNE EKSTERNALIJE U PODRUJU ISTRAIVANJA I RAZVOJA

ako se poduzee A bavi istraivanjem i razvojem, krivulja njegovog graninog troka je MC krivulja njegove granine privatne koristi je MPB istraivanje i razvoj tog poduzea omoguuju drugim poduzeima da proizvode jeftinije, te ta poduzea ne moraju platiti primjenu znannstvenih rezultata jer su ona dio opeg znanja krivulja granine koristi ostlih poduzea je MEB MSB = granina drutvena korist = zbroju MPB-a i MEB-a poduzee A proizvodi na razini R1, a uinkovitost zahtjeva da jednokost graninog troka (MC) i granine drutvene koristi (MSB) koja se ostvaruje u R* -> to znai da poduzee ne ulae dovoljno u istraivanje i razvoj ako poduzeu A damo potporu u iznosu ab to je jednako graninoj koristi ostalih poduzea (MEB) -> poduzee e proizvoditi uinkovito na razini R* vano pri dodjeljivanju potpora izvori su financiranja porezni obveznici trite nije uvijek neuinkovito

Potpora moe biti odgovarajua samo ako trite ne omoguuje onima koji stvaraju drutvenu koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graninu dobit.49. VRSTE EKOLOKIH NAKNADA U RH KOJE SE KORISTE ZA IZBJEGAVANJE NEUINKOVITOSTI NASTALIH EKSTERNALIJAMA U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost: Naknada oneiivaa okolia Naknada korisnika okolia Naknada za optereivanje okolia otpadom Posebna naknada za okoli na vozila za motorni pogon Primjenjuje se jo i : Namjenske naknade (naknada za zatitu voda, naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma) Troarine (naftu i naftne derivate) Kazne naknada za oneiivaa okolia naknade za emisiju CO2, NO2 i SO2 u okoli obveznici plaanja naknada za emisije u okoli: su pravne i fizike osobe koje u okviru svoje djelatnosti imaju u vlasnitvu ili koriste pojedinani izvor emisije CO2, NO2 i SO2 iznos naknada se izraunava i plaa prema koliini emisije u tonama prema izrazu N=N1*E*kK N = iznos naknade za emisiju CO2, NO2 i SO2 u kunama N1= naknada za 1 tonu emisije E= koliina emisije u tonama za jednu kalendarsku godinu kK= korektivni poticajni koeficijent ovisan o koliini i podrijetlu emisije naknade korisnika okolia naknada na graevine ili graevne cjeline za koje je propisana obveza provoenja postupka procjene utjecaja na okoli obveznici plaanja naknade su pravne i fizike osobe vlasnici (ili ovlatenici prava) na graevinama ili graevnim cjelinama. izraunava se i plaa ovisno o graevini ili graevnoj cjelini te prostornim, tehnikim i tehnolokim znaajkama graevine ili graevne cjeline (povrina, duina, kapacitet i dr.) izraenim u odgovarajuim mjernim jedinicama. iznos naknade korisnika okolia za pojedinu graevinu (graevnu cjelinu) izraunava se prema izrazu: N = Zz1z2z3 x N1 x kk N - iznos naknade korisnika okolia u kunama, Zz1z2z3 - prostorna, tehnika i tehnoloka znaajka graevine ili graevne cjeline u kojoj je z1 prostorna, z2 tehnika, a z3 tehnoloka znaajka izraena u odgovarajuoj mjernoj jedinici, N1 - naknada za mjernu jedinicu prostorne, tehnike i tehnoloke znaajke (jedinina naknada) Kk - korektivni koeficijent ovisan o stupnju utjecaja graevine ili graevne cjeline na okoli. plaa se za kalendarsku godinu Naknade na optereivanje okolia otpadom to su: naknada na komunalni otpad i/ili neopasni tehnoloki (industrijski) otpad, naknada na opasni otpad. obveznici plaanja naknade na komunalni i/ili neopasni tehnoloki (industrijski) otpad su pravne i fizike osobe koje odlau komunalni i/ili neopasni tehnoloki (industrijski) otpad na odlagalita. naknada na komunalni i/ili neopasni tehnoloki (industrijski) otpad izraunava se i plaa prema koliini odloenog otpada na odlagalite. izraunava se: N = N1 x O N - iznos naknade na komunalni i/ili neopasni tehnoloki otpadu kunama, N1 - naknada za jednu tonu odloenoga komunalnog i/ili neopasnoga otpada, O - koliina odloenoga komunalnog i/ili neopasnoga otpada u kalendarskoj godini naknada na opasni otpad izraunava se i plaa prema koliini proizvedenog a neobraenog ili neizvezenog opasnog otpada te prema karakteristikama otpada iznos naknade izraunava se: N = N1 x P x kk N - iznos naknade na opasni otpad u kunama, N1 - naknada za jednu tonu proizvedenog a neobraenog ili neizvezenoga opasnog otpada, P - koliina proizvedenog a neobraenog ili neizvezenoga opasnog otpada u kalendarskoj godini, kk - korektivni koeficijent ovisan o karakteristikama opasnog otpada. Posebna naknada za okoli za vozila na motorni pogon plaaju ju pravne i fizike osobe vlasnici ili ovlatenici prava na vozilima na motorni pogon. plaa se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehnike ispravnosti vozila). odreuje se i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila. izraunava se (za pojedino vozilo) : PN = No x kk PN - iznos posebne naknade u kunama, No - osnovna naknada za pojedinu vrstu vozila (jedinina naknada), kk - korektivni koeficijent (ovisan o vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila).50. EMISIJSKA NAKNADA emisijska naknada = porez na jedinicu oneienja trite smanjenja oneienja imamo 2 sudionica -> proizvoaa oneiivaa Barta i Lisu kojoj ivi u blizini tvornice i oneienje joj smanjuje blagostanje MC = granini troak Barta za smanjenja svake dodatne jedinice oneienja MSB = granina drutvena korist Lise za svaku jedinicu smanjenja Bartova oneienja uinkovitost zahtjeva da Bart smanji oneienje ako je MSB vea od MC e* = uinkoviti iznos smanjenjan oneienja koritenje emisijske naknade kako bi se postiglo uinkovito smanjenje oneienja Bart smanjuje oneienje za dodatnu jedinicu sve dok je MC, tj. troak smanjenja nii od iznosa emisijske naknade emisijska naknada veliine f* vodi k e* tj.uinkovitom iznosu smanjenja oneienja uinkovit iznos smanjenja oneienja drava moe postii: emisijksim naknadama trgovanjem emisijskim dozvolama regulacijom zaosnovanom na propisima i kontroli51. POSTIZANJE UINKOVITOG IZNOSA SMANJENJA ONEIENJA POMOU EMISIJSKIH NAKNADA

imamo dva poduzea oneiivaa : Barta i Homera granini troak samnjenja oneienja je vei kod Homera nego kod Barta sve dok se granini trokovi fvaju oneiivaa razlikuju, teret postizanja smanjenja oneienja moe se raspodjeliti tako da se snize trokovi ukupni troak smanjenja emisija minimiziran je samo kada su granini trokovi za sve oneiivae jednaki ishod je tada trokovno djelotvoran trokovna djelotvornost = politika kojom se postie odreeno smanjenje oneienja uz najnie mogue trokove poduzee koje smanji oneienje se ne izvlai jer ima veu poreznu obvezu nego kada bi smanjlo oneienje drastinije prednost emisijske naknade: smanjenje oneienja se postie uz najmanji mgui troak52. POSTIZANJE UINKOVITOG IZNOSA SMANJENJA ONEIENJA POMOU TRGOVANJA EMISIJSKIM DOZVOLAMA trgovanje emisijskim dozvolama = politika dodjeljivanja emisijskih dozvola tako da je njihov broj odreen veliinom planiranog oneienja, uz doputanje oneiivaima da trguju dozvolama imamo dva poduzea oneiivaa : Barta i Homera granini troak samnjenja oneienja je vei kod Homera nego kod Barta

Bart zbog manjeg graninog troka, prodaje Homeru dozvole sve dok se njihovi granini trokovi ne izjednae time dokazujemo kako je trgovanje emisijskim dozvolama -> trokovno djelotvorna politika53. EMISIJSKA NAKNADA ILI TRGOVANJE EMISIJSKIM DOZVOLAMA osjetljivost na inflaciju inflacija smanjuje realnu emisijsku naknadu sustav trgovanja emisijskim dozvolama dovodi do istih rezultata neovisno o inflaciji osjetljivost na promjene trokova uz emisijsku naknadu, oneienje se smanjuje manje od uinkovitog iznosa nakon to se granini trokovi poveaju uz trgovanje emisijskim dozvolama, oneienje se smanjuje vie od uinkovitog iznosa nakon to se granini trokovi poveaju sustav trgovanja emisijskim dozvolama s emisijskom naknadom hibridni oblik sigurnosna cijena = cijena koju u sustavu trgovanja emisijskim dozvolama odreuje drava, a po kojoj oneiivai mogu kupiti dodatne dozvole iznad njihove propisane razine osjetljivost na neizvjesnost neelastina krivulja graninih drutvenih koristi kada su granine drutvene koristi neelastine i kada su trokovi vei od oekivanih : trgovanjem emisijkim dozvolama se postie preveliko oneienje emisijska naknada premalim smanjenjem oneienja ipak, trgovanje emisijskim dozvolama je uinkovitije elastina krivulja graninih drutvenih koristi kada su granine drutvene koristi elastine i kada su trokovi vei od oekivanih : trgovanje emisijskim dozvolama rezultira prevelikim smanjenjem oneienja emisijska naknada premalim smanjenjem oneienja ipak, emisijska naknada je uinkovitija54. POSTIZANJE UINKOVITOG IZNOSA SMANJENJA ONEIENJA POMOU REGULACIJE ZAOSNOVANE NA PROPISIVANJU I KONTROLI regulacija zaosnovana na poticajima = politika kojaoneiivaima prua financijske poticaje za smanjenje oneiivanja to su : emisijske naknade i sustavi trgovanja emisijskim dozvolama onoguuje veu fleksibilnost poduzeima u tome kako smanjiti svoje emisije i fleksibilnost u tome tko bi trebao smanjiti emisije regulacije zaosnovane na propisivanju i kontroli = politika kojoj se propisuje veliina smanjivanja oneienja bez flesibilnosti ili uz samo ogranienu flesksibilnost naina postizanja tog cilja tehnoloki standard = oblik regulacije zaosnovane na propisivanju i kontroli kojom se zahtjeva da poduzea primjenjuju odreenu tehnologiju kako bi smanjila oneienje standard uspjenosti = oblik regulacije zaosnovane na propisivanju i kontroli kojom se odreuje veliina oneienja za svakog pojedinanog oneiivaa, no doputa se odreena fleksibilnost u postizanju tog cilja regulacija zaosnovana na propisivanju i kontroli vs. poticaji regulacija zaosnovana na propisivanju i kontroli bolja u sluajevima: kada se emisije nemogu nadzirati ili je njihovo nadziranje vrlo skupo kada se trebaju izbjei arita oneienosti55. ODRIVI RAZVOJ I ZATITA OKOLIA U RH odrivi razvoj i zatitu okolia u RH osiguravaju: Hrvatski sabor, Vlada, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja (i druga nadlena tijela dravne uprave), upanije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine, Agencija za zatitu okolia i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia pravne i fizike osobe odgovorne za oneiavanje okolia i koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia, te graani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia su: Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zatite okolia Republike Hrvatske, Program zatite okolia, Izvjee o stanju okolia.56. FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU UINKOVITOST Sredstva Fonda koriste se za: zatitu, ouvanje i poboljanje kakvoe zraka, tla, voda i mora te ublaavanje klimatskih promjena i zatitu ozonskog omotaa, saniranje odlagalita otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada i iskoritavanje vrijednih svojstava otpada, poticanje istije proizvodnje (izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu), zatitu i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, provedbu nacionalnih energetskih programa, poticanje koritenja obnovljivih izvora energije, poticanje: odrive gradnje, poticanje istijeg transporta, poticanje odrivog koritenja prirodnih dobara, odrivog razvoja ruralnog prostora, gospodarskog razvoja, unapreivanje sustava informiranja o stanju okolia itd. Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizikim osobama radi financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti putem: zajmova, subvencija, financijske pomoi, i donacija sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natjeaj financiraju se programi, projekti sukladno: Nacionalnoj strategiji zatite okolia i Nacionalnom planu djelovanja a okoli, Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe strategije energetskog razvitka te nacionalnim energetskim programima.POLITIKA EKONOMIJA57. POLITIKA EKONOMIJA = podruje primjene ekonomskih naela u prouavanju politikog procesa donoenja odluka sa stajalita javnih financija, analizu dravnog procesa odluivanja promatramo u kontekstu javnog izbora Pretpostavke u modelima politike ekonomije pojedinci vide vladu kao mehanizam za maksimiziranje svog interesa ljudi u vladi pokuavaju maksimizirati svoju vlastitu korist donoenje odluka (u pogledu javnih izdataka) u demokratskim drutvima moe se promatrati u sluaju: izravne demokracije predstavnike demokracije58. JAVNI IZBOR = istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje potronje, poduzea donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da koliine koje pojedinci potrauju, poduzea stvarno i proizvedu. postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o javnim dobrima i uslugama za koja ne postoje trita -> u politikom procesu se moraju donijeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljama mnogih glasaa (politiko trite) izborni postupak = jedna od mogunosti prikupljanja informacija o preferencijama graana glasovanje = u demokratskim dravama najvaniji postupak agregiranja razliitih individualnih preferencija u drutvene preferencije, radi provedbe drutvenog procesa odluivanja. glasovanje je za pojedince najvanija prilika za provedbu kontrole politikog procesa. mjere ekonomske politike > rezultat politikog procesa donoenja odluka. u diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim preferencijama. zato je jedan od glavnih zadataka teorije javnog izbora da izuava kako se kolektivne odluke donose u demokratskim drutvima. u tu se svrhu upotrebljavaju razliiti modeli sustava glasovanja kao to su: jednoglasan izborni sustav, sustav obine veine i dvotreinski izborni sustav59. IZRAVNA DEMOKRACIJA pokuava na izravan nain uspjeno pretvoriti preferencije svojih lanova u kolektivne akcije ekonomisti su prouavali vie metoda odreivanja koliine potronje javnih dobara: Lindahlove cijene (odabir koliine javnih dobara jednoglasnim odlukama) veinsko glasanje razmjena glasova60. LINDAHLOVE CIJENE zbog problema vercanja, u sluaju glasovanja o javnih dobrima prihvaanje mora biti jednoglasno uz uvjet da postoji odgovarajui porezni sustav za financiranje Lindahlove cijene = dio poreza to ga neki pojedinac mora platiti po jedinici javng dobra ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je koliina Pareto uinkovita

problem u primjeni: pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno dok se ne pronau uzajamno prihvatljivi porezni udjeli moe potrajati dugo jednoglasnost je teko postii (primjer je na bazi dvoje ljudi Adam i Eva, rakete)61. VEINSKO GLASOVANJE pravilo veinskog glasovanja = pravilo prema kojemu, da bi bila usvojena, za neku mjeru mora glasovati vie od polovice glasaa preferencije glasaa vode k ravnotei paradoks glasovanja pojava da u sustavu veinskog glasovanja preferencije zajednice mogu biti nekonzistente iako su preferencije svakog pojedinca konzistentne A = mala koliina, B= srednja koliina, C= velika koliinaGlasa

IzborCosmoElaineGeorge

PrviACB

DrugiBAC

TreiCBA

izmeu A i B, A bi pobjedioo 2 : 1 izmeu B i C, B bi pobjedio 2:1 izmeu A i C, C bi pobijedio 2 : 1

zadnji rezultat zbunjuje jer prvi izbor govori da je A poeljniji od B, a drugi da je B poeljnije od C, gogika govori da bi A ba stoga trebala biti poeljnija od C ali u posljednjem izboru dobivamo suprotan rezultat pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostruktim vrhom podeavanje rasporeda = postupak organiziranja takvog naina glasovanja koji e dati povoljan ishod kruenje = ponavljanje veinskog glasovanja o vie od dvije mogunosti u nedogled, a da se ne donese zakljuak glasake preferencije vrh = toka na krivulji individualnih preferencija u usporedbi s kojom sve susjedne toke imaju niu korisnost vrste: preferencije s jednim vrhom preferencije s dvostrukim vrhom preferencije s jednim vrhom korisnost koja kontinuirano pada kako se glasa udaljava od toke kojoj daje prednost prednost

preferencije s dvostrukim vrhom stanje koje nastaje ako se glasa odmie od ishoda kojemu je najvie sklon, pa se korist najprije smanjuje, a onda se opet poveava pojavljuju se najee : kada postoji privatna zamjena za javno ponuena dobra kada se glasuje za razliite stvari

teorem medijanskog glasaa medijanski glasa = glasa ije su preferencije u sredini skupine preferencija svih glasaa; polovica glasaa eli vie dobra nego medijanski glasa, a polovica manje teorem medijanskog glasaa = naelo prema kojemu rezultat veinskog glasovanja odrava preferencije medijanskog glasaa, sve dok sve preferencije imaju samo jedan vrh62. RAZMJENA GLASOVA budui da preferencije s vie vrhova mogu biti vane u mnogim stvarnim situacijama, ne moemo se osloniti na veinsko glasovanje radi postizanja rezultata u skladu s javnim izborom za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee mogue je koristiti razmjenu glasova sustav razmjene glasova -> doputa ljudima da mijenjaju glasove i tako pokau jainu svojih preferencija za razne opcije primjer razmjene glasova pretpostavimo da imamo 3 glasaa, A, B i C glasa A eli vie dobra X ostali glasai preferiraju vie dobra Y sustavom razmjene glasova, glasa A moe uvjeriti glasaa B da glasa za vie dobra X bude li on glasovao za dobro Y koje preferira glasa B razmjena glasova moe: pogorati blagostanje moe omoguiti dobiti za specijalne interesne strane, nedovoljne da nadoknade ukupne nastale gubitke poboljati blagostanje vodi k uinkovitoj ponudi javnih dobara ima potencijal za otkrivanje inteziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee nuna za djelovanje demokratskog sustava razmjena glasova = razmjena glasova kako bi se izglasao paket zakonskih prijedloga arrowljev teorem o nemogunosti Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati sljedee uvjete: 1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija. 2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate 3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama. 4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C) 5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B. -> neovisnost o irelevantnim alternativama 6. Nije doputeno diktatorstvo neovisnost o irelevantnim alternativama = drutveno rangiranje dvaju razliitih projekata koje ovisi iskljuivo o tome kako pojedinci rangiraju ba ta dva projekta, a ne o tome kako ih pojedinci rangiraju u odnosuprema drugim alternativama Arrowljev teorem nemogunosti = nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija pa se od demokratskih drutava ne moe se oekivati da donosi konzistentne odluke razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih preferencija trgujui glasovima -> na taj nain, ponekad, manjina moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e snositi trokove63. PRIMJER KADA RAZMJENA GLASOVA POBOLJAVA BLAGOSTANJEIVOMARKOELJKANETO KORIST

Bolnica200-50-5595

Knjinica-40150-3080

Bazen-120-60400220

ukupne neto koristi od svakog projekta su pozitivne -> drutvu u cijelini bilo bi bolje uz svaki od tih projekata ako se glasa jedan po jedan projekt, niti jedan nee biti izglasan kada doe do trgovanja glasovima, Ivo e glasati za knjinicu uz uvijet da Marko glasa za bolnicu Ivo dobiva time 160 Marko dobiva time 100 sklapanjem dogovora i bolnica i knjinica bivaju izglasane isto tako mogu se Ivo i eljka dogovoriti da Ivo da potporu bazenu u zamjenu da eljka podupre bolnicu razmjena glasova na ovaj nain omoguuje prolaz svih triju projekata ime se postie pozitivan rezultat64. PRIMJER KADA RAZMJENA GLASOVA POGORAVA BLAGOSTANJEIVOMARKOELJKANETO KORIST

Bolnica200-110-105-15

Knjinica-40150-120-10

Bazen-270-140400-10

svaki projekt stvara neto ukupne dobite i svaki bi bio odbijen kada bi se glasalo jedan po jedan projekt razmjenom glasova nekiili svi od nekorisnih projekata mogu proi kada doe do trgovanja glasovima, Ivo e glasati za knjinicu uz uvijet da Marko glasa za bolnicu Ivo dobiva time 160 Marko dobiva time 40 sklapanjem dogovora i bolnica i knjinica bivaju izglasane tako mogu trgovati glasovima i Marko i eljka uz razmjenu glasova, veina glasaa moe osnovati savez i glasovati za projekte koji slue njihovim interesima a ije bi trokove snosila manjina koristi od projekata premauju trokove za veinu ali to ne vrijedi za cijelo drutvo65. PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA = politiki sustav u kojem postoje opi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasove glasaa pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi javnim dobrima pretpostavke predstavnike demokracije (javnog izbora): Politiki se proces odluivanja uobiajeno analizira upotrebom modela u kojima se vlada, parlament, stranke i birokracija uzimaju kao institucije koje se sastoje od sebinih osoba Drava nije neki neutralni dobroudni mehanizam bez vlastitih interesa Dravom upravljaju ljudi (u vladi, saboru, ministarstvima) i oni imaju i svoje motive i ciljeve Naalost, oni pritom ne vladaju samo za dobrobit svih stanovnika, nego pokuavaju maksimizirati svoju osobnu korist Stranke su zainteresirane za zadravanje ili osvajanje politike moi U modelu konkurencije izmeu dviju stranaka, stranke biraju medijan (na ljestvici preferencija glasaa) kao najpoeljniju toku objanjavanje ponaanja drave zahtijeva prouavanje meusobnog utjecaja izabranih politiara, javnih slubenika i posebnih interesnih skupina. promatrat emo: 1. izabrane politiare, 2. dravne slubenike (birokrate), 3. posebne interesne skupine 4. ostali sudionici66. IZABRANI POLITIARI Zamislimo izbore za predsjednika drave, pretpostavimo: samo su dva kandidata svi glasai imaju preferencije s jednim vrhom glasai ele maksimizirati svoju korist kandidati ele osvojiti to vie glasova kandidati se pokuavaju prilagoditi medijanskom glasau - onom ije su preferencije na sredini skale preferencija.

problemi s medijanskim glasaem teko je uvijek utvrditi medijanskog glasaa, to ovisi o pitanju koje se razmatra (kapitalna ulaganja, naoruanje, mirovine, pobaaj...) ako su preferencije s vie vrhova sve pada u vodu ideologija - neki se kandidati iz ideolokih razloga nisu u stanju prilagoditi medijanskom glasau odluke glasaa ponekad ovise vie o osobnostima kandidata, nego o pitanjima postoje voe (leaderi) koji su u stanju utjecati na preferencije - mase slijede onoga tko ih zna pokrenuti (Hitler, Musolini...) odluka o glasovanju - ljudi esto ne izlaze na glasanje jer kandidati ne nude nita to ih veseli neki graani su otueni glasanje ih ne zanima

sve to utjee da teorem medijanskog glasaa ne mora uvijek djelovati 67. DRAVNI (JAVNI) SLUBENICI Zakone izglasavaju izabrani politiari (saborski zastupnici), ali provedba ovisi o dravnim slubenicima (birokraciji) drava ovisi o dravnim slubenicima pruaju vrijedne usluge u oblikovanju i provedbi programa-> oni uostalom traju due od izabranih politiara daju tonu dokumentaciju o transakcijama javnog sektora kako bi se osiguralo da svi graani na koje se neto odnosi dobiju jednak tretman od odreene dravne slube kako bi se spijeili odreeni oblici korupcije usporedba dravnih slubenika sa slubenicima u privatnom sektoru u privatnom sektoru plaa slubenika raste s profitom poduzea. dravnim slubenicima plae ne ovise o profitu -> zato su im vane povlastice, reputacija, mo, odluivanje Niskaneov model birokracije mo i status dravnih slubenika ovise o veliini prorauna s kojim raspolae, zato je cilj maksimizirati taj proraun uinkovitost zahtijeva : proizvodnju dok god dodatna korist premauje dodatni troak, odnosno uinkovita proizvodnja je tamo gdje je MC=MB, a ne gdje je ukupni troak = ukupna korisnost (TC=TB) stoga elja birokrata da njegov ured bude to vei vodi neuinkovito velikoj birokraciji dravni slubenici utjeu na razvoj i ostvarivanje ekonomske politike Niskanen - pokuaj birokrata da maksimiziraju veliinu prorauna svojih ureda rezultira prevelikom ponudom njihovih usluga

68. POSEBNE INTERESNE SKUPINE graani utjeu glasajui na izborima, daju priloge (donacije) strankama graani se udruuju u interesne skupine ovisno o : izvoru dohotka prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreuje injenica jesu li kapitalisti ili radnici izvor dohotka: od kapitala ili od rada - porezi koji ih se vie tiu veliina dohotka bogati - olakice za kupnju umjetnina, siromani - socijalni programi bogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politiko-ekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka regiji stanovnici istih regija esto dijele iste interese Istrijani - olakice turizmu, Slavonci - subvencije poljoprivredi demogratskim i osobnim obiljejima stari ljudi podravaju potpore za zdrastvenu zatitu i izdane mirovinske programe, mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i niske poreze na dohodak spol (za ili protiv pobaaja, porodiljne naknade) lobiranje je koritenje drave tako da bi se ostvarili povrati vii od normalnih primjer su rente -> pa je engleska rije rent-seeking69. OSTALI SUDIONICI na fiskalne odluke utjeu i: sudstvo -> utjecaj na dravnu potronju (povrat duga umirovljenicima) novinari -> utjeu na fiskalne rezultate teko to skreu javnost na neka pitanja (pitanja visine poreznog tereta, stopa, prorauna, izbor guvernera, ministra financija) strunjaci (iz ministarstava pri predlaganju zakona, ali i nevladini znanstvenici)

70. ELJEZNI TROKUT = suradnja zakonodavca (izabranih predstavnika) koji je donio program, inovnika (birokrata) koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa npr. u Hrvatskoj graevinski lobi veina u Saboru to izglasava, iako samo manjina (lanovi eljeznog trokuta) ima korist zbog: toga to lanovi eljeznog trokuta raspolau informacijama i dobro su organizirani, dok oni koji snose trokove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a moda ak ni ne znamo to se dogaa; mislimo da ionako ne moemo utjecati mislimo da je na udio ionako premalen za razliku od nas koristi lanova eljeznog trokuta su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati71. OBJANJENJE RASTA POTRONJE Wagnerov zakon naziva se i zakon porasta javnih rashoda najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u podruju javnih financija to je pojava da dravni rashodi rastu bre od dohotka prema Wagneru, s kulturnim napretkom redovito je povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i apsolutno i relativno poveanje dravnih rashoda Preferencije graana poveanje dravne potronje izraz je preferencija graana G = f (P,I) G = potranja javnih dobara i usluga medijanskog glasaa P = relativna cijena javnih dobara i usluga I = dohodak Ako je dohodovna elastinost vee od 1, rast dohotka automatski utjee na rastui udio dohotka namijenjenog dravnoj potronji Wagnerov zakon (Adolph Wagner) - dravne usluge (dravna potronja) rastu po veoj stopi od dohotka. Rast dravne potronje moe biti u skladu sa eljama glasaa koji se odriu dijela privatne potronje (kroz poreze) pa oekuju veu javnu potronju. Istraivanja uglavnom ne dokazuju da je taj razlog dovoljan za objanjenje rasta dravne potronje. Marksistiko gledite privatni sektor (kapitalisti) previe proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) mora poveavati javnu potronju da bi apsorbirala tu proizvodnju najee kroz poveanu vojnu potronju i socijalne programe (da sprijei nezadovoljstvo proletera) to isto nije ba dokazivo Sluajni dogaaji postoji tzv. normalna potronja (stalna) i pojaana potronja (ratovi, krize...) kad ti posebni uzroci nestanu, dravna potronja se ne vraa u normalnu razinu, ve se zadrava na vioj razini (npr. hrv. minist. obrane, branitelja...) Drutveni stavovi - rast potroakog mentaliteta dovodi ljude da zaborave da i dravni programi kotaju Preraspodjela dohotka politiari privlae medijanskog glasaa i glasae ispod medijanskog glasaa obeavajui im koristi koje e plaati glasai s viim dohotkom dok god je prosjeni dohodak vii od medijanskog, politiari poveavaju preraspodjelu dohotka od bogatijih siromanijima Postoje i suprotni stavovi - da dravna potronja najvie koristi srednjoj klasi, a da je najvie financiraju porezi siromanih i bogatih. Poveanje dravne potronje je ubrzano bez obzira na nain mjerenja. To se moe pojasniti raznim uzrocima: Graani jednostavno ele veu dravu. Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu potronju. Iznenadni dogaaji (npr. rat) utjeu na rast dravne potronje, a inertnost sustava spreava povratak na poetno stanje. Nerealna oekivanja vode poveanoj potranji koja zanemaruju oportunitetni troak javnih programa. Odreene skupine koriste se dravnom potronjom za preraspodjelu dohotka u svoju korist72. RAST DRAVNE POTRONJE OBJANJAVA SE1. razine cijena intenzivnije kretanje cijena nego u privatnom podruju,2. kretanje produktivnosti drave porast produktivnosti u privatnom sektoru je vea nego u javnom sektoru, uz istodobnu nisku cjenovnu elastinost potranje za javnim uslugama i jednak porast plaa u javnom i privatnom sektoru,3. Wagnerovo objanjenje - drava s razvitkom dobiva nove funkcije kultura, blagostanje, to poveava njezine financijske potrebe,4. vremenski pomaci prvo se vie troi za privatnu, a zatim za dravnu potronju; iz porasta dohotka prvo se financiraju investicije, a zatim javna dobra; demokratske institucije trebaju vremena da se razviju; potrebno je vrijeme da se prevlada suzdranost u pogledu dravnih aktivnosti,5. struktura javnih izdataka rastu one aktivnosti drave u kojima kvalifikacije zaposlenih moraju biti posebno visoke,6. raspodjela funkcija meu razinama vlasti,7. kretanje stanovnitva kolektivno djelovanje je nuno da bi se uklonili uinci konglomeracije stanovnitva, promjena u dobnoj strukturi stanovnitva,8. uinak pomaka razine skok udjela dravnih rashoda nakon ratova i socijalnih nemira9. oblik dravnog procesa odluivanja vodi se rauna o razini ponude javnih dobara, neovisno o trokovima i neovisno o odlukama o visini poreza10. Preraspodjela dohotka73. KONTROLIRANJE RASTA DRAVNE POTRONJE Teko je kontrolirati dravnu potronju: Veliki dio je zadan od ranije, odlukama prethodnih vlada - mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore Politiki sustav ima ugraene defekte (politike institucije nose pogreke ve u svojim korijenima, pa je kontroliranje dravne potronje vei problem od kontroliranja programa davanja prava) mogunosti kontrole rasta dravne potronje konkurencija privatnog sektora promjene pobuda birokrata Niskanen koji misli da je birokracija kriva za rast dravne potronje, predlae financijske poticaje birokratima - npr. porast plae ako smanje potronju (opasno, mogli bi previe smanjit proraun - ispod one toke gdje je MC=MB) npr. socijalni radnik dobije veu plau kad smanji socijalnu pomo siromanima! promjene proraunskog postupka Saboru se npr. nametne skup stalnih ciljeva za smanjenje prorauna i/ili deficita u odreenom razdoblju - npr. 2005-2007 smanjiti proraun na neki % BDP-a dobre strane - zastupnici se mogu opravdavati pred biraima slabosti - automatsko smanjenje svih rashoda programa u jednakom postotku ustavna ogranienja - npr. izdaci=primici; primici ne smiju biti vei od rasta BDP-a Problematino: predvianja ekonomista nisu pouzdana, razlikuju se, ije podatke uzeti, moe se manipulirati (npr. BDP u Hrvatskoj) definicija primitaka i izdataka je upitna; raunovodstvenim trikovima mogue manipulacije SUSTAVI SOCIJALNOG OSIGURANJA I SKRBI74. POJAM I VRSTE SOCIJALNOG OSIGURANJA = sustavi usmjereni na smanjivanje siromatva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ili starosti te na zakonsku i institucionalnu zatitu slabijih i nemonih etiri su sustava socijalnog osiguranja i skrbi koji uvelike pridonose poboljanju socijalne slike drutva: mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, prava za vrijeme nezaposlenosti te socijalna skrb namjena osnivanja : smanjenje rizika kojima su pojedinci izloenina nain da se prebace na dravna tijela koja su osposobljena za snoenje takvih rizika cilj socijalne politike: dobrobit graana, tj. zadovoljenje njihovih osnovnih potreba, ujednaavanje njihovih ivotnih ansi, ostvarene socijalne sigurnosti te pruanje pomoi onim lanovima drutva koji se nau u nevolji ili nisu u stanju sami se prinuti o svojoj egzistenciji75. CILJEVI SOCIJALNOG OSIGURANJA ostvarivanje sustavnih i uinkovitih oblika zatite fizikih osoba u uvjetima bolesti i invalidnosti (posebno u uvjetima nastanka ozljede na radu), pruanje materijalne sigurnosti nakon izlaska iz razdoblja rada (ostvarivanjem prava na mirovinu) i osiguravanje primjerene materijalne sigurnosti u razdobljima nezaposlenosti. Pojednostavljeno: zadaa je sustava socijalne sigurnosti da ublai siromatvo76. MODELI FINANCIRANJA SOCIJALNOG OSIGURANJA 2 temeljna pristupa financiranja socijalnog osiguranja Bismarckov sustav Otto von Bismarck postavio temelje sveobuhvatnog sustava socijalnog osiguranja karakteristike: osiguranici su zaposlenici financira se putem doprinosa progresivno sukladno dohotku doprinosi se plaaju na temelju plae Beveridgeov sustav Beveridge predloio stvaranje sveobuhvatnog sustava socijalnog osiguranja, koji bi ukljuivao: zdravstveno osiguranje pomo roditeljima zadravanje visoke i stabilne stope zaposlenosti zatitu od masovne nezaposlenosti karakteristike ukljuuje cijelu populaciju primarno financiran iz dravnog prorauna putem poreza zahtjeva ravnomjerne, sigurne uplate samostalno ova dva sustava ne bi opstala pa se u praksi isprepliu77. OSIGURANI RIZICI ovisno o tipu osiguranog rizika, razlikujemo sljedee vrste doprinosa za socijalno osiguranje: doprinosi za sluaj: odlaska u mirovinu nezaposlenosti invalidnosti nesree na radnom mjestu bolesti trudnoe zajednika obiljeja osiguranih rizika: (8) obaveznost plaanja prisilnost zakonska reguliranost povezanost naknada i uplaenih doprinosa isplata naknade po nasupu osiguranog sluaja optereenje ogranienog broja osiguranika utjecaj na preraspodjelu dohotka osnovica za plaanje doprinosa je dohodak78. DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE = zakonska obveza pojedinca da u razdoblju dok je radno sposoban i ostvaruje prihode od rada, prisilno izdvaja za podmirivanje rizika vezanih uz starost, narueno zdravlje, invalidnost i nezaposlenost = temeljni prihodi kojima se financiraju izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapoljavanje = vrsta su javnih davanja kojima se financira sustav socijalnog osiguranja obveznom izdvajanju iz sadanje zarade za financiranje predvidivih i nepredvidivih rizika povezanih s prirodnim smanjenjem zdravlja i radne sposobnosti pojedinca. drava ne obvezuje na prisilno novano izdvajanje samo radnike, ve i njihove poslodavce izdvajanja za obvezne socijalne doprinose su u pravilu pod snanim okriljem i budnom paskom drave, ak i kad se radi o uplatama u privatne mirovinske fondove i plaanjima za razliite oblike privatnog zdravstvenog osiguranja glavna obiljeja obvezno sudjelovanje pravo i iznosi naknada djelomice ovise o prijanjim uplatama doprinosa isplate naknada poinju u trenutku kada osiguranik ostane bez posla, razboli se ili ode u mirovinu programi ne ovise o imovinskom stanju osiguranika ubiru se iz plae (na eret zaposlenika) i na plau (na teret poslodavca) prihod su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje79. VRSTE SOCIJALNOG OSIGURANJA I PRIPADAJUA PRAVA: mirovinsko osiguranje mirovina (starosna, prijevremena starosna, obiteljska, najnia, osnovna) naknad zbog tjelesnog oteenja profesionalna rehabilitacija dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zdravstveno osiguranje primarana zdravstvena zatita bolnika zdravstvena zatita pravo na koritenje lijekova naknada plae za vrijeme bolovanja naknada trokova prijevoza prava za vrijeme nezaposlenosti novana naknada novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova mirovinsko osiguranje zdravstveno osiguranje socijalna skrb stalna pomo pomo za podmirenje trokova stanovanja doplatak za pomo i njegu pomoi njega u kui osobna invalidnina pravo na naknadu do zaposlenja skrb izvan vlastite obitelji status roditelja njegovatelja jednokratna novana pomo savjetovanje i pomaganje u prevladavanju osobnih potekoa rodiljne i roditeljske potpore vremenske potpore novana potpore doplatak za djecu novana primanja80. TRI OSNOVNA OBRASCA SOCIJALNE POLITIKE, TE POLITIKE ZAPOLJAVANJA I SOCIJALNE SKRBI liberalni tip naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenoj stratifikaciji npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija korporatistiki tip u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju postojee drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji socijalno-demokratski tip koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase teite mu je na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u Danskoj i FinskojSIROMATVO I NEZAPOSLENOST81. SIROMATVO staro kao i ovjeanstvo u povijesti (kroz privatne humanitarne programe ili zakonske odredbe o obveznoj pomoi siromanima) suvremeni sustavi Mnoga obiljeja modernih sustava socijalne zatite irom svijeta temelje se u znaajnoj mjeri na iskustvima skandinavskih zemalja u kojima je sustav omoguavao iroko rasprostranjenu zatitu i bio uspjeno prihvaen u cjelokupnom drutvu velika kriza 1930-ih godina pokazala je da kapitalistiko trino gospodarstvo preputeno samo sebi teko moe savladati tekoe ono je dinamino, sloeno, odreeno s postojeim institucijama, te prostorno i spolno uvjetovano uvjeti i pojavni oblik siromatva razlikuju se po socijalnim skupinama, vremenu, mjestu i zemlji siromatvo se moe razlikovati po spolu, etnitetu, rasi, dobi, mjestu (ruralno nasuprot urbanom), te izvoru dohotka. (npr. SAD Crnci i Hispanoamerikanci) obino su u kuanstvima djeca i ene vie izloene siromatvu od mukaraca. (npr. kuanstvo gdje je ena glava obitelji i u kojoj nema supruga) zaraeni dohodak ovisi o tjelesnoj snazi, inteligenciji, zdravlju itd. (glavni uzrok siromatva- razlike u dohocima to ga zarauju glave obitelji) 82. DEFINICIJA SIROMATVA I PODJELE siromatvo = stanje u kojem osobe imju neprimjerene dohotke siromana osoba = ona osba iji dohodak nije dovoljan za zadovoljenje razine nunih potreba ija se razina mijenja tijekom vremena, u razliitim drutvima, u skladu sa stupnjem razvoja te drutvenim normama i vrijednostima podjela na dohodovno i nedohodovno dohodovno siromatvo = ono kod kojeg ne postoji mogunost zadovoljavanja minimalnih ivotnih potreba nedohodovno siromatvo = obuhvaa i obiljeja vezana uz razinu obrazovanja i zdravlja podjela na apsolutnoi relativno apsolutno = postotak stanovnitva koje ivi ispod odreenog iznosa raspoloivog dohotka relativno = siromatvo u odnosu prema nacionalnom ivotnom standardu83. MJERENJE SIROMATVA mjerenjem raspodjele dohotka te je tako u SAD-u 1996. godine najbogatija petina cjelokupnog stanovnitva ostvarivala je 49% ukupnog dohotka, dok je udio najsiromanije petine iznosio samo 4%. izraunavanjem broja ljudi koji su ispod granice siromatva (poverty line) = fiksna razina realnog dohotka koja se smatra dovoljnom za osiguranje minimalno prihvatljivog ivotnog standarda procjena minimalno trokova prehrane uz odgovarajui prehrambeni standard odreivanje dijela dohotka koji za hranu troe obitelji razliitih veliina84. GRANICA SIROMATVA = razina realnog dohotka koja se smatra dovoljnom za osiguranje minimalno dolinog ivotnog standarda rauna se na sljedei nain prvo procjenimo minimalne trokove prehrane koji udovoljavaju odgovrajuim prehrambenim standardima zadim odredimo dio dohotka koji za hranu troe obitelji ratliitih veliina granicu dobivamo mnoenjem recipronih iznosa tih odnosa s trokovima odgovarajue prehrane moe se odrediti na vie naina: granica apsolutnog siromatva = razina dohotka koja omoguava zadovoljavanje samo nunih egzistencijalnih potreba poput hrane,odjee, obue i nunog smjetaja ne ovisi o blagostanju ostalih lanova drutva granica relativnog siromatva = odreeni dio prosjenog dohotka drutva ovisi o dohocima ostalih lanova drutva mijenja se tijekom vremena Meunarodna granica siromatva radi usporedbe siromatva izmeu razliitih zemalja, Svjetska je banka 1990. ustanovila granicu siromatva u iznosu od 1 US$ po osobi po danu u cijenama prema paritetu kupovne moi iz 1985. godine subjektivna granica siromatva = iznos dohotka za koji sami graani smatraju da im je dostatna za podmirenje nunih ivotnih potreba, ustanovljava se putem ankete dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu pomo moe se smatrati implicitnom granicom siromatva za potrebe socijalne slube tj. socijalne politike slina granica koja otkriva drutvenu predodbu o siromatvu moe biti visina neoporezivog dijela dohotka85. JAZ SIROMATVA odreuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromanih kuanstava podigla do granice siromatva 86. STOPA RIZIKA OD SIROMATVA = relativna mjera siromatva koju koristi EU izraunava se kao udio stanovnitva koje raspolae s manje od 60% medijana dohotka87. GLAVNE METODOLOKE POREKOE U MJERENJU SIROMATVA popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak obitelji osobni dohodak = zbroj iznosa potroneog i uteenog iznosa tijekom promatranog razdoblja slubeni podaci ne obuhvaaju transfere u naturi (plaanja koja drava isplauje pojedincima u obliku dobara i usluga umjesto novca) koje daje drava npr. bonovi za hranu, stanovi na koritenje, subvencionirana medicinska zatita slubeni podaci zanemaruju poreze svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja dohodak se izrauna godinje godinje izraunavanje ne mora nuno odraziti stvarni ekonomski poloaj pojedinca idealan je cjeloivotni dohodak ali postoje praktini problemi u njegovoj procjeni dohodak je nejednak odnosno fluktuira tijekom ivota podaci o potronji mogu dati bolju procjenu blagostanja mjere utemeljene na potronji konceptualno su superiornije jer korisnost koju ljudi ostvaruju ovisi o potronji a ne od dohotka postoje problemi u definiranju jedinice promatranja problemi nastaju zbog ivota vie pojedinaca u jednom kuanstvu, te zbog promjene strukture kuanstva tijekom vremena promjena vrijednosti, navika i stavova neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra neophodnou 88. GLAVNA OBILJEJA SIROMATVA U HRVATSKOJ razmjeno nisko u usporedbi s tranzicijskim zemljama (oko 10% s manje od 5,30 USD dnevno to se prema Svjetskoj banci smatra odgovarajuom granicom za Hrvatsku) stopa rizika siromatva je neto nia od EU, ali ne odstupa bitno -> oko 20 % problem u Hrvatskoj je siromatvo trajne prirode: oni koji jednom postanu siromani treba dulje vremena da iz njega izau struktura i dominantne skupine: starije i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe, tamo gdje je glava obitelji nezaposlena openito, uzroci siromatva u RH se pripisuju ogranienim mogunostima zapoljavanja slabom obrazovanju stopa rizika od siromatva u RH u 2013 je 21,1 % siromatvo se sastoji od dvije najvanije skupine: onih koji su uvijek bili siromani (veinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke, stare osobe koje su ivjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i novih siromanih (uglavnom osiromaenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno ivjeli u bivoj dravi)89. SIROMATVO U ZEMLJAMA U TRANZICIJI siromatvo je u najveoj mjeri odreeno nezaposlenou, odnosno nesudjelovanjem u slubenom gospodarstvu u bivim socijalistikim zemljama vladao je vrlo nepovoljan odnos prema siromanima, jer se smatralo da je siromatvo iskljuivi proizvod kapitalistikog sustava siromatvo je u zemljama SIE u najveoj mjeri odreeno nesudjelovanjem pojedinca na slubenom tritu rada i njegovom niskom obrazovnom i kvalifikacijskom razinom90. EKONOMSKA NEJEDNAKOST = oznaava razlike s obzirom na imovinu = imovinska nejednakost ostvareni dohodak = dohodovna nejednakost potronju = nejednakost potronje velika ekonomska nejednakost dovodi do: socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira ulaganja, oteava i smanjivanje siromatva jer zahtijeva veliku preraspodjelu u drutvu (to demotivira bogate za vee radne napore) te stvara politiku nesigurnost91. RAZLOZI ZA RASPODJELU DOHOTKA promatrano s 5 stajalita: 1. jednostavni ulitarizam Uobiajena ekonomika blagostanja navodi: da je drutveno blagostanje utvreno blagostanjem njegovih lanova tj., drutveno je blagostanje W funkcija F pojedinanih korisnosti U pojedinaca u drutvu. W = F (U1, U2,U3,...Un) UTILITARISTIKA FUNKCIJA DRUTVENOG BLAGOSTANJA ulitaristika funkcija drutvenog blagostanja = jednadba prema kojj je drutveno blagostanje neka funkcija korisnosti