Geografija Moja Skripta

5/26/2018 Geografija Moja Skripta

1/64

1.Trite?Prostor na kojem se odvija ponuda i potranja robe i usluga.4.to je geografski posibilizam?Pripisivanje presudne vanosti ljudskom faktoru i zanemarivanje prirodnih uvjeta.

5.to je reljef?

Visinska raznolikost i bogatstvo povrinskih oblika kopna to je rezultat djelovanja endogenihpokreta(unutarnji) i egzogenih sila(vanjski-voda, vjetar).

6.Kolika je povrina kopna?!" mil. km# ili #"$ ukupne zemljine povrine. %lavnina kopna nalazi se na sjevernoj polut&i '$.

7.ovrina otoka?ine ukupno $ kopna.

!."bli#i reljefa?

*avni&e, uzvisine i udubine.

$.to s% &'()*+, i kako i- ijelimo?+aravnjeni dijelovi zemljine povrine bez obzira na kojoj se nadmorskoj visini nalazile. +- do #//m V01*2V- vie od #//m P1314(depresije)- zemljine nizine ispod razine mora

1/.to s% 0(*2*), i kako i- ijelimo?5ijelovi zemlje razli6ite visine.

7*894:;-do #//m 7*52- do


2/64

15.Kako je graena zemlja?+emlja je gra@ena +onalno i sastoji se od A dijelaB

- 8ezgraje najdublja zona sastavljena od minerala eljeza i nikla (?)temperature u njoj iznose # #// C #


3/64

6emu na visokim geog. Eirinam (polovima)


4/64

0vakih //m opadne za /.


5/64

1.to je rosa?Vodene pare zgusnute u sitne vodene kaplji&e na povrini +emlje.

. to je mraz?astaje ako se kaplji&e rose smrznu na temperaturi ispod / G;.

.to je magla?=ondenza&ija vodene pare u niim slojevima atmosfere.

4.to je kia?=ada se vodene pare toliko kondenziraju i do@e do hla@enja zraka vodena para se pretvara u sitnekaplji&e vode koje padaju na +emlju.

5.to je snijeg?2ko se pro&es nastajanja kie odvija pri temperaturi nioj od /G;.

6.to je t%;a?=od naglog dizanja vodene pare u slojeve troposfere i naglog hla@enja tih para, one pri padanju nazemlju veu za sebe jo vodenih kaplji&a koje poveFavaju njihov obujam pa na +emlju padaju u oblikuvelikih zrna leda.

7.to je zasienost?0tanje zraka kada on vie ne moe primati vodene pare. (Jladan zrak prima manje vlage od toplog).

!.to je rosite?

0tupanj temperature pri kojem je zrak zasiFenvodenom parom.

$.@je moe nastati konenza#ija voeni- para?a zemlji i u zraku.

4/.Kako nastaj% obla#i?=ondenza&ijom vodene pare u viim slojevima atmosfere.

41.(rste oblaka? ;irusi lagani (D-km) =umulusi izgledaju kao balon sa jednom svjetlijom i tamnijom stranom (D-"km) 0tratusi jednoli6ni sivi obla&i imbusi tamni i gusti- nose kiu

4.to je vrijeme?3renutne vremenske prilike, tj. skup meteorolokih pojava nad nekim podru6jem u odre@enom trenutku.

4.to je klima?

=lima je prosje6no stanje meteorolokih pojava nad nekim podru6jem u tijeku godine ili u nekom5uljem razdoblju.


6/64

44.)abroji tri tipa vremena.3ip stalno vedrog vremena, tip stalno vlanog vremena i tip promjenjivog vremena.

45.to karakterizira tople klime i koji s% potipovi?=arakteriziraju mjese6ni temperaturni srednja&i koji su u svim mjese&im veFi od DG;.*azlikujemo dva podtipaB ekvatorijalnu i tropsku klimu.

46.)abroji vrste klima?kvatorijalna klima, tropska klima, tropsko-monsunski tip klime, umjereno tople klime (isto6nih izapadnih primorja), umjerene svjee klime, hladne klime, polarne klime, pustinjski tip klime i planinskitip klime

47.Karakteristike ,kvatorijalne klime.Prevladava u podru6jima sjevernije i junije od ekvatora (porje6je 2mazone, podru6je ndonezije,=onga, %vinejskog primorja).1snovna obiljejaB stalno visoke temp, nema godinjih doba i velike koli6ine oborina, gotovo nema

mjese&a bez kie.7ujna vegeta&ija s praumskim raslinjem. 3laB lateritna, bogata eljeznim oksidom.9zgojB kau6kov&a, kave, kakaov&a, eFerne trske, palma uljari&a, banana, mirodija i drugih biljaka zakojima je velika potranja.

4!.Karakteristike Tropske klime.Prevladava u 7razilu, sjevernoj 2ustraliji, 0udanu, 0enegalu, planinskom podru6ju isto6ne 2frike.Puu pasatni vjetrovi i izdvajaju se # dijela godineB dio s kraFim i dio s duim razdobljem kia9zgojB kulture karakteristi6ne i za ekvatorijalno podru6je i neke itari&eB kukuruz.

4$.Karakteristike tropsko9mons%nske klime.Prevladava na jugoistoku 2zije, posebno na ndijskom poluotoku.%lavno obiljeje vjetrovi >onsuni.9zgojB 6aja, rie i duhana

5/.Karakteristike 0mjereno tople klimeAs%ptropskeB.- =lime zapadnih primorjaB topla i suha ljeta i zime bez velikh hladnoFaPodru6jeB europsko i afri6ko 0redozemlje, obala =alifornije, sredinji ile, jugozapadna 2ustralija i

jugozapadna 2frika.b) sto6na primorjaB ljeti su topla, ali vlana s mnogo oborina zbog monsuna, a zime su blage spovremenim kiama koje donose prolazne &iklone.Podru6jeB 9rugvaj, juni 7razil, jugoisto6na primorja 2frike i sjeverne 2merike, te june =ina9zgojB pamuka, agruma, maslina, vinove ljze, duhana, smokva, rie.3emperature B mjese6ni srednja&i su iznad 'G;.

51.Karakteristike 0mjereno svjee klime.zrazito se izdvajaju ! godinja doba, a karakteristi6na su A podtipa (=limatsko vegeta&ijska)


7/64

-+ona zapadnih moraB znatne koli6ine vlage od zapadnih vjetrova i maritimnih &iklonalnih strujanja. Podru6jaBsjeverozapadna obalna podru6ja 0.2merike i urope te junog ilea,- +ona isto6nih moraB ljeti pod utje&ajem vlanih o&eanskih masa,zimi hladnih strujanja zraka. Pordru6jaB Velike kineske nizine i isto6nih primorja 025-a.- +ona kontinentalne klimeB velike termi6ke amplitude izme@u ljeta i zime, skromne koli6ine oborina 9zgojB povrtnih kultura, te itari&e, eFerne repe, uljari&a, konoplje, lana i dr. indust biljaka

9mjesto uma, ire se stepe, u eksternim uvjetima zatvorene kontinentalnosti ima i pustinja. 3emperatureB od < mjese&i ima temperaturni srednjak nii od 'G;.

5.Karakteristike Clane klime.+ime su hladne i duge, a ljeta kratka i svjea.- +apadna primorjaB oborine u svim god dobima i utje&aj mora ublaava temp. =olebanja Podru6jaB orveke i =anade.- sto6na primorjaB zime su vrlo hladne i suhe, ljeta vlana (>andurija)- =ontinentalna unutranjostB zime otre, ljeta hladna, temp kolebanja (/;),malo oborina Podru6jaB uma i umske vegeta&ije, npr. 0ibir, ?inska i =anada

3emperatureB ' i vie mjese&i ima temperaturne srednjake nie od 'G;.

5.Karakteristike olarne klime.3emperatura je u vrijeme polarnih noFi daleko ispod /, za polarnih dana nia od / ;, veoma malooborina. 3emperaturni srednja&i svih mjese&i nii su od 'G;.Podru6jaB %renlanda i 2ntarktike gdje su od biljnog pokrova karakteristi6ne trave.

54.Karakteristike %stinjskog tipa klime.Pustinjski tip klima obiljeava veoma veoma mala koli6ina oborina, oskudna flora i fauna.

55.Karakteristike laninskog tipa klime.=lima je odre@ena nadmorskom visinom, biljni i ivotinjski svijet ovisi o klimatskoj raznolikosti.9 viim geografskim irinama odlikuju se klimama naklonjenima ivotu 6ovjeka i pogodnijima za uzgoj

biljnog i ivotinjskog svijeta.

56.Kolike s% %k%pne zali-e voe na zemlji?1ko ,AD


8/64

6/.)abroji tri velika o#eana.3ihi o&ean (D/ mil km#), 2tlanski o&ean (/' mil km#) i ndijski o&ean (< mil km#).

61.Koja se mora izvajaj% na r%b% o#eana?0redozemna mora (>editerani) i rubna (obalna) mora.

62. to su o#eani?ajveFi dijelovi svjetskog mora.

6.Kako ijelimo mora?9 irem smislu dijelimo naB mora polarnih krajeva i sredozemna mora.9 uem smisluBsva mora s vlastitim nazivom, bez obzira na veli6inu i dr. geografska obiljeja.

64.to s% zaljevi?>anji dijelovi mora koja zadiru u kopna.

65.to s% morski prolazi ili tjesna#i?3o suenja mora izme@u dviju obala. VeFi tjesna&i spajaju # mora.

66.na;enje svjetski- mora?+na6enje svj. mora vrlo je velikaB transport robe i putnika najjeftiniji je pomorskim putem(#' puta

jeftiniji od &estovnog i D puta od eljezni6kog).>orske su obale najatraktivnija turisti6ka trita svijeta, a mora i podmorja su veoma bogata biljnim iivotinjskim svijetom, te razli6itm mineralima i sirovinama za industriju.

67. to je slanitet?

Prosje6na slanoFa mora oko A< promila, uropski mediteran AD promila, dok Perzijski zaljev i ;rvenomore mjeri !/ do ! promil.

6!.to je >itoraliza#ija?Premjetanje drutveno-ekonomskog ivota iz unutranjosti na obale mora.

6$.Kako se onei%j% mora?Anajvei problemB.+aga@uje se naftom i njenim derivatima, kemijskim sirovinama i otpadnim industrijskim vodama kojedolaze s kopna.

7/.to se najvie #rpi iz mora?atrijev klorid (kuhinjska sol).

71.Koliko se #rpi pomorje?0vega '$ ukupne vrijednosti mineralnog blaga. 1d 6ega D/$ otpada na naftu i plin.

7.a to s% mora poten#ijalno ogromni izvori energije?+a dobivanje elektri6ne energije pomoFuB plime i oseke, morskih struja, morskih valovaD te dobivanjetoplinske snage pomoFu (strujanja) o&eana.

7. Kako nastaj% voe na kopn%?

1borine koje padaju na kopno, djelomi6no se zadravaju na tlu ili ishlape, a djelomi6no otje6u popovrini +emlje. 5io oborina prodre u tlo gdje se akumulira ili stvara podzemnu &irkula&iju voda.


9/64

74.to je to 'rteka voa?Arteka vodaB podzemna voda koja se nalazi izme@u # ili vie nepropusnih slojeva tla. alazi se podhidrostatskim tlakom 6ijim buenjem nepropusnog sloja voda izbija na povrinu to u pustinjskim iuopFe bezvodnim prostorima je zna6ajno za formiranje ivota

75.ozemne voe su u pravilu 6iste i pitke to poveFava njihovu upotrebnu vrijednost.

76.Kakvo zna;enje imaj% termalni i mineralni izvori?>ogu se koristiti kao voda za piFe jer su bogate mineralnim sastoj&ima,a ako su vie temperature iimaju poseban mineralan i kemijski sastav mogu se iskoristiti za izgradnju turisti6ko-lje6ilinihobjekatai naselja.

77.a to se mog% koristiti termalni izvori i gejziri?3ermalni izvori, posebno gejziri 6ija voda ima visoku temperaturu, izbijaju na povrinu kao kipuFivodosko&i, pa se takva voda moe iskoristiti i kao izvor energije.

7!. to s% rijeke?Rijeke su (za razliku od potoka) stalne tekuFi&e kojima trajnost protoka, osim izvorske vode,osiguravaju kie i otopljeni snijeg. Posebnu vrijednost imaju plovne rijeke pri transportiraju robuvelikih teina i nepokvarljivu robu, prometni zna6aj, slue za ljudsku upotrebu i napajanje ivotinja, ali iza natapanje poljoprivrednih zemljita. Pogodne su za hidroenergetsko iskoritavanje i rezervoari sukvalitetne hrane (bogate ribom i rakovima).Privla6ne su i za turiste.

7$.to s% jezera i bare?Jezera su nakupine vode u kopnenim udubinama.2li i prirodni fenomeni ograni6enog trajanja.

!/.Koje s% vrste jezera? - s obzirom na stanje vodeB stalna, periodi6na i povremena - s obzirom na postanakB tektonska, vulkanska, ledenja6ka, rije6na, provalijska i umjetna - prema poloaju dna jezeraB depresijeB dno ispod morske razine i

kriptodepresijeB dno nie od morske razine, a povrina jezera via od morske razine. - prema koli6ini otopljenih soliB slana i slatkovodna

!1.Koje s% vrijenosti jezera?7laga klima omoguFuje veFu naseljenost, zna6ajna prometna uloga, turisti6ka valoriza&ija, proizvodnjaelektri6ne energije i hla@enje postrojenja termoelektrana i nuklearnih reaktora.

!.Kolika je povrina jezera?+auzimaju ,D $ ukupne kopnene povrine ili #.< mil km#.

!.to s% mo;vare?Prostori na +emlji zasiFeni slatkom ili slankastom vodom, veoma spe&ifi6nog biljnog i ivotinjskogsvijeta.

!4.a to s% pogone mo;vare?+a razvoj poluraspadnutih biljnih ostataka (treseti), pa se mogu koristiti kao gorivo u termoelektranama,u kemijskoj-gra@evinskoj industriji(termoizola&ijski materijal) te u poljoprivredi (gnojivo).

!5.Kolika je povrina mo;vara?+auzimaju #.$ ukupnog kopna odnosno #.'D mil km#.


10/64

!5.to je tlo?*ahli povrinski sloj zemlje nastao troenjem stijena litosfere pod utje&ajem atmosferskih pojava, vode irada organizama.

!6.to je bonitet tla?Pod utje&ajem klime stvaraju se razli6ite vrste tala pri 6emu ivotni pro&esi biljaka i ivotinja obogaFuju

tla organskim sastoj&ima.!7.Kako se moe popraviti bonitet tla?7rojnim agrokemijskim i agrotehni6kim mjerama 6ime 6ovjek stvara novo antropogeno tlo.

!!.kako ijelimo tla na temelj% morfoloko9geografske rasprostranjenosti?a zonalna, azonalna i ekstrazonalna tla.

!$.Kako s% nastala zonalna tla?0loenim pro&esima bioklimatskih djelovanja na povienim, o&jeditim i geomorfoloki stabilnim

prostorima.

$/.)abroji vanija zonalna tla.4ateritna (&rvena tla), &rni&a i podzol.

$1.Koja se vrsta tla nalazi % visokim geografskim irinama 'zije i 'merike?alazimo T%nreB blijedosivo tlo, neplodno i bez humusa.

$.Koja je vrsta tla ozol i gje se nalazi?eto je kvalitetnije od tundre ali ipak slabo plodno, kiselo i zasiFeno vodom. a njega neilazimo kada

krenemo junije od tundri.

$.Koja vrsta tla prevlaava % srenjim geografskim irinama?Prevladavaju sme@a, vlana tla, 6ija je kvaliteta omoguFila razvoj poljoprivrede. : =anada, 0 025, 0?ran&uska, 7elgija i izozemska, =oreja i >andurija.

$4.Koja vrsta tla prevlaava % niim geografskim irinama?3oplije klime uvjetuju bre rastvaranje tla. Prevladavaju lateriti i &rvenouta tla, manje plodna od talakoja su razvijenija sjevernije.

$5.Koja vrsta tla prevlaava prema ekvator%?5alje prema ekvatoru uz &rvene tropske laterite prevladavaju jo &rvenouta tla i pustinjska tla.

$6.ato por%;ja tropa imaj% egrairana tlaD i to to zna;i?Vlana podru6ja tropa imaju degradirana tla zbog stalne izloenosti raspadanju i toplini.9sprkos slabojkvaliteti lateralnih i &rvenosme@ih tala, rast uma je bujan.

$7."bjasni raspore tala o istoka prema zapa%?zrazita je zonalnost od vlanog istoka prema sunijoj unutranjosti i suhom zapadu.a istoku

prevladavaju kvalitetna sivosme@a podzolasta tla i &rvenkasta tla, na zapadu se tlo mijenja odsvijetlosme@eg do tamnosme@eg ili gotovo &rnog tla. =ontinentalni karakter klime uvjetovao je daljnje

rasprostranjivanje uma pa sve vie prevladavaju traveB prerije, stepe i ljanosi.


11/64

$!.Koja s% nalplonija tla?ajplodnija su &rna tla (6ernozemi) koja su bogata vodom i to su preteno ravni6arska podru6ja na+emlji. Prerije u 025-u, velike ravni&e 2rgentine i 9rugvaja, isto6ne 2ustralije.

$$.Kakva s% to azonalna tla?2zonalna tla ne poklapaju se s klimatskim zonama (aluvijalna tla, skeletna i gruba tla).

1//.Kakva s% to ekstrazonalna tla?kstrazonalna tla su pojava drugih tipova tala u okviru jedne klimatsko-vegeta&ijske zone (slana tla,mo6varna tla, rendzine).

1/1.Koliko za%zimaj% azonalna i ekstrazonalna tla?+auzimaju relativno velike povrine na +emlji, ali se tek manji dio takvih povrina moe uz primjenusuvremenih agrotehni6kih mjera, prirediti za agrarno iskoritavanje. ajpovoljnije uvjete pruaju

Aluvijalna tla, ali su potrebni veliki hidrotehni6ki zahvati kako bi se te naplavne ravni&e moglekomer&ijalno iskoristiti.

.1/.Kako nastaje >es ili rapor?4es ili Prapor forma&ije pijeska koje je vjetar nanio i nataloio iz pustinjskih i aridnih krajeva.4esno jetlo bogato mineralnim sastoj&ima i lesne povrine su vrlo plodne.

1/.)abroj por%;ja >esa?Podru6ja >isissippija, >issourija, 5unava, sjeverozapadna =ina i drugdje.

1/4.Koliki postotak %k%pne emljine povrine ;ini obraivo tlo?/$.

1/5.i li se mogla pove;ati agrarno iskoristiva povrina zemlje?5a, raznim agrotehni6kim i drugim mjerama moglo bi se osposobiti barem jo #/$ ukupne kopnene

povrine za agrarno iskoritavanje.

1/6.bog ;ega nastaj% silne tete na najplonijim tlima?+bog neplanske izgradnjeB naselja, &esta, aerodroma, umjetnih jezerai drugih infrastrukturnih objekata.

1/7.&airenost najvaniji- tala na svijet%=. 3undre #B Podzol A. 0ivosme@a podzolasta tla !. Pustinjska tla


12/64

Jidrofitne- uspjevaju u vodi

111.Koja je vanost biljnog pokrova?ma veliku gospodarsku i drutvenu vrijednost, biljke i ume su pluFa svijeta, vaan modifikator klime,uto6ite ivotinjskih vrsta. 5aje osnovne sirovine za razvoj djelatnostiB drvna industrija, kemijska,farma&eutska i dr.

11. Kakve s% to prirone biljke?1ne koje ovise isklju6ivo o ekolokim uvjetima podru6ja u kojemu uspijevaju.

11.Kakve s% to k%lt%rne biljke?1ne pri 6ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najveFe zna6enje ima 6ovjek, njegov trud iinterven&ija.

114.)abroji klimatsko9vegeta#ijske zone na emlji?

Tropske %meB- prostiru se u nizinama ili na vlanim strminama oko ekvatora- bujna vegeta&ija, kvalitetno drvo (mahagonij, tikovina,sandalovina,ebanovina)slabo eksploatira- velike koli6ine oborina(alajskog arhipelaga,

nizinsko i brdovito podru6je isto6ne =ine, 3ajvana i =oreje te zemlje 2fri6kog roga.- monsunska klima, velike i plodne rijeke, najguFe naseljni prostori svijeta- biljni svijet raznolikB od mo6varnih dungla, palma, bambusa, trstika, trava do- kulturnih biljakaB ria, 6aj, pamuk, eFerna trska, duhan, mirodije i tropsko voFe- 9 monsunskim izvantropskim podru6jimaB ume magnolija, lovora, zimzelenog hrasta i

bambusa, a od kulturnih biljakaB kava, agrumi, vinova loza i itari&e

%stinje i pol%p%stinje- Podru6jeB oko #/ milijuna km#, preteno u tropskom i suptropskom pojasu- biljni svijet oskudanB trave, bodljikavo trnje i tzv. femerno bilje- u oazamaB datulje, agrumi i itari&e- na rubovima oazaB kaktusi, grmlje i korovi

(lane %mske zone suptropskih klim-veget zona- podru6je izme@u A/ i !/ sjeverne i june geografske irine- uspijevaju zimzelene biljkeB lovor, maslina, hrast plutnjak, pinija, 6empres, makija

2%ptropska i meiteranska klima

- Podru6jaB europsko 0redozemlje, dio =alifornije, srednji ile, jugozapadna 2frika, jugozapadna2ustralija

- 7iljni svijetB kulturne biljkeBvinova loza, maslina, smokva, agrumi, i povrtlarske kulture


13/64

2tepe s%ptropske i %mjerene zone- Podru6jeB u uroaziji- zapo6inje Panonskom nizinom preko Vlake i >oldavske nizine,

9krajinei junih podru6ja *usije pa do 0ibira.2ngloamerika- nepregledne prerije, :una 2merika pampe.

- 7iljni svijetB travne forma&ije (bez uma) te forma&ije razli6itih biljaka s podzemnomstabljikom (afrani, perunike)

- ProizvodiB velika proizvodnja itari&a i sto6ne hrane

%mske zone %mjereni- irina- Podru6jeB na junoj polut&i samo u ileu, ovom +elandu i jugoisto6noj 2ustraliji, dok u

sjevernoj hemisferi rastu u neprekinutim pojasevima- +apadni dijelovi obiluju listopadnim umama, iskr6ene su pa su danas livade, voFnja&i i vrtovi- 9 unutranjosti su listopadne i mjeovite umeB bukva, javor, hrast, jasen, breza- 9 viim podru6jima je &rnogori6na uma- 0jeverna podru6ja i visoke planine pokriva 6etinarska uma oko ongola.

115. 3efini#ija stanovnitva?0tanovnitvo je ukupan broj ljudi ili skup osoba koje ive u nekom naselju, regiji, zemlji, kontinentu isvijetu uopFe.

116.to je emografija?1pFa znanost o stanovnitvu.

117.Koji je najvaniji ;imbenik gospoarskog napretka?0tanovnitvo i stupanj obrazovanja stanovnitva.

11!.Kvantitativna svojstva stanovnitva?7roj, gustoFa, porast i raspored stanovnitva.

11$.Kvalitativna svojstva stanovnitva?3u spada nadgradnjaB stupanj razvoja, na6in ivota, kultura, standard tradi&ija.

1/.to je ,k%mena?aseljena povrina +emlje (A


14/64

14.Kaa s% zabiljeeni prvi popisi stanovnitva?Prvi popisi stanovnitva postoje iz robovlasni6kog doba (&enzusi)B u =ini, giptu, %r6koj i>ezopotamiji.

15.ato je bio vaan popis stanovnitva % srenjem vijek%?9 srednjem vijeku popis stanovnitva i imovine vladajuFim je slojevima bio posebno vaan radi

odre@ivanja i ubiranja poreza te voja6enja.

16.Kako se zov% knjige popisa stanovnitva iz ,ngleske i


15/64

umjeren (< C < promila) i nizak (manji od < promila)

16.Koliki je svjetski prosjek prosje;ne goinje stope prironog prirataja?0vjeski prosjek iznosi D promila.uropa ispod


16/64

'psol%tni broj stanovnikaje broj ukupnog stanovnitva na odre@enom teritoriju.'grarna g%stoapokazuje odnos broja agrarnog stanovntva na km# agrarnog zemljita.&elativna g%stoastanovnitva je broj ljudi na kvadratnom km odre@enog podru6ja.oljojelska g%stoaje oblik agrarne gustoFe, prikazuje odnos agrarnog stanovnitva prema km#

poljodjelske povrine.


17/64

16.Kriterij za oreivanje %rbanosti rave?*uralne zemljeB one s preko


18/64

3irektna %rbaniza#ija=za one koji sele iz sela u grad neposredno i mijenjaju agrarna zanimanja iivotne navike.*nirektna %rbaniza#ijaB agrarno atanovnitvo iz jednog sela prelazi u nepoljoprivredna zanimanja udrugo selo (intraruralna migracija), a tek onda to neagrarno seosko stanovnitvo prelazi u grad, ali veFkao neagrarno.se%o%rbaniza#ija=kad se gead toliko rairi da obuhvati i okolna seoska naselja s velikim brojem

radni6kog tj. neagrarno stanovnitvo koje tako postane gradsko stanovnitvo bez promjene mjestaboravka.

176.na;ajne str%kt%re za analiz% stanovnitva s gospoarskig gleita?prema -dobi i spolu (bioloka)prema -ekonomskom sastavuprema -obrazovanjuprema - na&ionalnostiprema -vjeri (religijska struktura)prema - kulturno-etni6koj posebnosti

177.to pokazije sastav stanovnitva po spol% i obi?Pokazuje broj enskog i mukog stanovnitva, njihov odnos i njihovu dob, pokazatelj je reproduktivnemoFi, radne snage i sposobnosti na&ije.

17!.3obno9spolna piramiaBrogresivni tipB najvie mladog, zatim zrelog i najmanje starog stanovnitva

Regresivni tipB obrnuto!tacionarni tipB mali udjel mladog, a veFi udjel zrelog i starog stanovnitva

17$.to pokaz%je ekonomski sastav stanovnitva Aonosno po jelatnostiB?

5obar je pokazatelj stupnja opFe razvijenosti.

1!/. sk%pine % ekonomskom sastav% stanovnitva=9posleni uB. Primarnim djelatnostimaB poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo, iskoritava prirodnu sredinu.#. 0ekundarnim djelatnostimaB industrija, proizvodno zanatstvo, gra"evinarstvo, prerada sirovinaA. 3er&ijarnim djelatnostimaBpromet, trgovina, zdravstvo, prosvjeta uprava, policija, uslu#ne djelat.

1!1.to je stopa aktivnosti stanovnitva?9dio radno sposobnih u ukupnom stanovnitvu.

1!.Kolika je ob rano sposobnog stanovnitva?9 nekim zemljama od


19/64

1!4.to je pop%la#ijska politika?0ustav mjera i postupaka kojima neka zemlja usmjerava demografski razvitak tj. uskla@uje opFekretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva s gospodarskim i drutveno-politi6kim razvojnim &iljevima.

1!5.)abroji 4 tipa pop%la#ijske politike=,kspanzivni tippoti6e daljnji porast stanovnitva ili zadravanje na istoj razini, a moe se postiFi

pronatalitetom ili imigracijskom varijantom.

&estriktivni tipga usporava, pa 6ak ga eli i zaustaviti (zbog velike nezaposlenosti, gustoFe stanovnikai dr.-=ina-ndija-ndonezija), postie se antinatalitetnim varijantama politike,stimula&ijom emigracije.&eistrib%tivni (kvantitativni-migra&ijski) poti6e prostornu redistribu&iju i regionalnu preraspodjelustanovnitva unutar jedne zemljle.,%geni;ni (kvalitativni) tip tei formiranju zdrave popula&ije (sposobno za reproduk&iju i rad)

1!6.Kako ijelimo me%narone ekonomske organiza#ije?0niverzalne 9su one organiza&ije koje se bave globalnim problemima svjetskog gospodarstva i kojenastoje svojim mjerama i postup&ima pospjeiti i unaprijediti me@unarodnu gospodarsku suradnju.

ajveFe zna6enje imajuBorganizacija ujedinjeni$ naroda 19organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj1;5.2,+*8'>**&'),ekonomske organiza&ije bave se pojedinim segmentima svjetskog gospodarstva,kako sa stajalita odre@enih gospodarskih aktivnosti tako i sa stajalita njihove regionalneopredijeljenosti.1ne u okviru 19-aB+pi sporazum o carinama i trgovini%233!vjetska trgovinska organizacija31

Me"unarodna organizacija za atomsku energiju22

+rganizacija za $ranu i poljoprivredu ?21Me"unarodni monetarni fond>?Me"unarodna banka za obnovu i razvoj7*5izvan 19-aBorganizacija zemalja izvoznica nafte1P;

1!7.to je "0)?1*%2+2;:2 9:5:J 2*152 (19)- osnovana #'. lipnja "!e@unarodni sud, 0ekretarijat, ;101;B konomsko iso&ijalno vijeFe koje analizira, obavjetava i daje preporuke vezane uz problematiku gosp. i so&ijalnih

prava&a razvoja pojedine ili skupine zemalja.PomoFni organiB komisije, odbori i pododbori.

19 se prvenstveno brine o uspostavi mira, razvoju demokra&ije i ljudskih prava u svijetu, i brine orazvoju stan, prehrani, zatiti okoline,razvoju nuklearne i dr. energija, znanosti i tehnol


20/64

1!!.to je ,+"2"+?konomsko i so&ijalno vijeFe koje analizira, obavjetava i daje preporuke vezane uz problematiku gosp.i so&ijalnih prava&a razvoja pojedine ili skupine zemalja.3enja ;101;-a je da razli6itim mjeramautje6e na porast standarda stanovnitva svijeta, da osigura punu zaposlenost i pobolja uvjete rada.9 nadlenosti ;101;-a su brojne regionalne komisijeB+a 2friku sa sjeditem u 2dis 2bebi.

+a uropu sa sjeditem u %enevi.+a 4atinsku 2meriku sa sjeditem u 0antiagu.+a 2ziju i Pa&ifik sa sjeditem u 7ankoku.+a zapadnu 2ziju sa sjeditem u 7ejrutu.

1!$.to je ",+3?1rganiza&ija za ekonomsku suradnju i razvoj.-nastala "'/. iz 1rganiza&ije za europsku ekonomsku suradnju (1;). 1sniva6 025 nakon #. svj.rata kako bi se pomoglo ratom razruenim europskim zemljama trinog gospodarstva. 3ako su mnogeeuropske zemlje dobile golemu pomoF (>arshalov plan).

- sjedite u Parizu- &iljeviB da pospjei gospodarski razvoj svih 6lani&a, poti6e punu zaposlenost, uvaava liberalisti6kekon&ep&ije u kretanju kapitala, doprinosi ekspanziji svjetske trgovine, osigurava stabilne monetarneodnose me@u 6lani&ama.-0astoji se odB %lavno tijelo, VijeFe (predstavni&i svih zemalja 6lani&a),odbori komiteti

1$/.to je "'8?1rganiza&ija 2fri6kog jedinstva- osnovana "'A.u 2dis-2bebi- prvenstveno politi6ka organiza&ija nastala radi borbe za potpunu dekoloniza&iju 2frikei suradnju na

svim poljima ljudske djelatnosti me@u afri6kim zemljama,- ekonomska integra&ijaB program sadri moguFnost formiranja jedinstvenog afri6kog trita, bezograni6enja u me@usobnoj trgovini

1$1.to je 'rapsko zajeni;ko trite?- "!aroko, 3unis, 2lir(afri6ke zemlje), rak, :emen, :ordan, 4ibanon, 0irija,0aud.-2rab, =uvajt.

1$.to je +olombo9plan?71 C P42- najvanija integra&ija na podru6ju 2zije, nastala na ini&ijativu V.7ritanije "


21/64

;21-me@unarodna organiza&ija za &ivilno zrakoplovstvo>1-svjetska meteoroloka organiza&ija

1$5.to je @'TT i GT"?1pFi sporazum o &arinama i trgovini.%233 je multilateralni sporazum o &arinskoj i vanjskotrgovinskoj politi&i.

- 1snovan "!.g. u %enevi, ima vie od // 6lani&a i nadzire oko D/$ svjetske trgovine- osnovni &iljB liberaliza&ija bez ikakvih diskrimina&ijskih mjera i ograni6enja- a6elo najveFe povlasti&eB ne6lani&ama nikakve povlasti&e, a povlasti&e dane zemlji vrijedi za

sve 6lani&e31 C >e@unarodna trgovinska organiza&ija je zapravo sljedbenik %233-a jer se njezin

ustoj, uloga i zada&i temelje na na6elima %233-a.- temeljni zadatak je liberaliza&ija svjetske trgovine, S A< 6lani&a,- 4ausanna (4ozana-Evi&arska)-sjedite- nadzire D/$ svj trgovine, primitkom *usije, =ine i 0 2rabije bit Fe ) "/$- a6elo - da bilateralnim dogovorima utvr@ene povoljne ili nie &arine vrijede i za druge 6lani&e

31-a.

- +a Jrvatsku je to 6lanstvo vano i radi eventualnog primanja u 9.

1$6.to je


22/64

odre@ivanja &ijene nafte na svjetskom tritu.-Pruaju finan&ijsku pomoF nerazvijenim zemljama

//.Koja s% me%narona %r%enja i proizvoa;a primarni- proizvoa?lani&e udruenja su zemlje najveFi proizvo@a6 i potroa6 tih proizvoda. ;iljevi udruivanja se svode

na utvr@ivanje proizvodnih i izvoznih kvota, osiguravanje pri6uva i odre@ivanje &ijene pojedine robe nasvjetskom tritu. >[email protected] zemelja proizvo@a6aB bakra (0P=), ive (2>P=), boksita (72), kau6uka (2*P=)eljeza (2=), banana (9P7), kave "


23/64

/.to je ,oskvi. Prve pristupni&e suB 000*, Poljska,ehoslova6ka, >a@arska, *umunjska i 7ugarska, a "


24/64

su primljene u 9.-#//'.g. na ini&ijativu Jrvatske u ;?32-u su pristupile. 7 i J, >akedonija, 0rbija, >oldavija i za=osovo predstavnik 9.-lanstvo u ;?32-i obvezuje 6lani&e da imaju zaklju6ene sporazume o pridruivanju sa 9, moraju

biti 6lani&e 31-a te da zaklju6e bilateralne sporazume o vanjskoj trgovini s 6lani&ama ;?32-e.-9nutar ;?32-e Jrvatska ima najveFu robnu razmjenu imala sa 0lovenijom , a sada ima sa 7 i J.

1sim sa Poljskom, sa svim drugim 6lani&ama imala je negativnu trgovinsku bilan&uB stupanjpokrivenosti uvoza izvozom '!$ .

/7.,K")":2K, "&@')*'+*8, 0 'agrebsko ekonomsko udruenjeBosnovano "'!.g. C3unis, 2lir, >aroko

/!.Koje s% ekonomske integra#ije % 'ziji?1sim ;olombo-plana, 9druenje drava jugoisto6ne 2zije (202)

-1snovano "'. 9 5jakarti (ndonezija)

/$.Koje s% latinoameri;ke organiza#ije i integra#ije?+na6ajna organiza&ijaB 0avez za progres, koju je osnovao 025 zbog svojih gospodarskih interesa.1staleB 42?32B 4atinsko-ameri6ka zona slobodne trgovine (rasformirana "D/.g.), 2ndske skupine,;2?32- ;entralno-ameri6ke zone slobodne trgovine, =aribsko slobodno trgovinsko udruenje.

1/.)abroji vojno9politi;ke saveze?ako su Varavski pakt i paktovi ;31 i 0231 ukinuti, a 231 pakt temeljito izmjenio svojuulogu i zna6aj, svjetski pro&es militariza&ije ne slabi, jer se sklapaju bilateralni vojni sporazumi, a

postoje i drugi obli&i i pro&esi borbe, pa je neosporno da se vojni blokovi neFe ukinuti pregovorima orazoruanju veF promjenom odnosa i stupnja razvijenosti nerazvijenih zemalja svijeta.

11.to je poljoprivrea?Poljoprivreda je grana privrede odnosno oblast materijalne proizvodnje gdje se uzgojem razli6itih

biljaka i ivotinja osigurava fizi6ki opstanak 6ovje6anstva.

1.Koje s% poljoprivrene jelatnosti?

*atarstvo, sto6arstvo, voFarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo,.1buhvaFa i djelatnosti koje su u neposrednoj vezi s uzgojem bilja i ivotinja, kao zatita bilja i stoke,

poljoprivredna melioa&ija i poljoprivredno zadrugarstvo.


25/64

1.to je sto;arstvo?%rana poljoprivrede koja se bavi uzgojem krupne i sitne stoke, p6ela, peradi....

14.Koje s% pre-rambene k%lt%re novoga svijeta?=ukuruz, krumpir, kakao, mirodije s podru6ja :une 2merike, 6aj iz :ugoisto6ne 2zije

15.Koji s% zna;ajni prironi %vjeti za bavljenje poljoprivreom?3emperature, padaline, vjetar, nadmorske visine, nagib terena, eksploata&ija tla, vrsta tla (podzoli-krumpir, &rni&a-itari&e, &rveni&a-vinova loza, kava), kvaliteti tla (bonitet).

16.Koji s% zna;ajni %vjeti bavljenja poljoprivreom moernog oba?+emljita prema vlasnitvu C privatno ili zajedni6ko, vlastito ili u zakupu*azvijenost prometa, brojnost i platena moguFnost stanovnitva, postojanje ili ne postojanje dravne

potpore i poti&aja, stupanj tehnolokog razvoja zemlje.

17.Koja s% 4 st%pnja poljoprivrene proizvonje?. 2ak%plja;ka privreaB je najnii oblik, podru6ja u tropsko-ekvatorijalnih i suptropskim klimamagdje uspijevaju razli6ite biljke bez truda i 6ovjekove intervan&ije, podru6ja niskog stupnja razvoja gdje6ovjek skuplja darove prirode za vlastiti opstanak..#. :oti;arska poljoprivrea karakterizira ju sesilni ili polusesilni na6in ivota gdje se zemljite

poboljava uz pomoF alata i stoke te ljudske snage, ovisnost od prirodnih uvjetaA. l%na proizvonjaB veoma rairen u svijetu jer visoka mehaniza&ija trai i velika ulaganja koja sene mogu vratiti s malih par&ela, gdje zbog konfigura&ije terena suvremen strojevi nisu povoljni.!. (isokome-anizirana poljoprivrena proizvonjaB najrentabilniji tip, visoki prinosi, primjenaagrokemije i pesti&ida, visoki standard stanovnitva.

1!.Tipovi poljoprivrene proizvonje?*atarstvo-nizinski prostori s kvalitetnim tlima0to6arstvo-uglavnom u krajevima koji su klimatski i pedoloki manje pogodni za uzgoj ratarskih kultura(hladniji, strmiji, vii planinski predjeli).>jeovita poljoprivreda- uzgoj biljaka i stoke

1$.2 obzirom na komer#ijalni karakter agrarne proizvonje=. 2utarkijsko ili prehrambeno poljodjelstvoB prezeno ekstenzivno i polikulturnog karaktera. =oli6inarada i kapitala je malena u odnosu na prostor, dok su prinosi mali. erazvijene zemlje.#. =omer&ijalno poljodjelstvoB koje se osniva na robnoj proizvodnji. Velika koli6ina rada, a malikapital, ili koli6ina radne snage mala a koli6ina kapitala velika. *oba namjenjena tritu.

/. lantana agrik%lt%ra?:e tip ra&ionalne agrarne proizvodnje Uagrarne tvorni&e.

1.to je marik%lt%ra?

skoritavanje mora, uzgoj riba, koljaka...

.to je >ateriza#ija tla?


26/64

=r6enje uma. estankom uma brzo se ispiru hranjive tvari iz tla, pa ne pomae ni umjetno gnojenje.

.to je 3ezertifika#ija?9 uvjetima visokih temperatura, nedostatku vlage te djelovanjem 6ovjeka dolazi do irenja pustinja i

polupustinja. Prekomjerna ispaa (ov6arstvo u 2ustraliji, 2fri&i i 2ziji).

4.to je 2aliniza#ija i 'lkaliza#ija?+aslanjivanje i pove6anje kiselosti, nastaju navodnjavanjem suhih krajeva u nastojanju da se postigneveFi urod.

5. &egionalni aspekt pojave glai i neovoljne is-ranjenosti.*azlike u proizvodnji, potronji i raspodjeli poljoprivrednih proizvoda u razvijenim zemljama izemljama u razvoju sve su veFe te je i jez me@u tim zemljama sve o6igledniji.#HA od ukupnog broja stanovnikagladuje ili je nedovoljno ishranjeno. 9pravo je porazan podatak da jenedovoljno ishranjeno, gladuje ili umire od gladi A/-!/ milijuna ljudi godinje, to je ravno ukupnom

broju poginulih u 5rugom svjetskom ratu.

6.Kategorije zemalja prema str%kt%ri is-rane?.visokorazvijene zemlje sa potronjom vie od A///kal. p.&. AD$ stanovnitva svijeta -0jeverna, srednja, i zapadna uropa, :apan, 2ustralija, 0j. 2merika, 2rgentina. -Visokorazvijena poljoprivredna mehaniza&ija, visoki prinosi po jedini&i obradive povrine,

najzna6ajniji izvozni&i.#.zemlje sa potronjom od #


27/64

7roj poljoprivrednih stanovnika na km# poljoprivrednog zemljitapr u dolini Rangtze-a ivi


28/64

- uspijeva u tropskoj klimi, pogoduju padine, na visini od !// do #///m- kava trai &rvena, plodna vulkanska tla koja jako is&rpljuju- odgovaraju joj visoke temp oko A/ ;, uspijeva u sjeni vieg drveFa- pogoduje joj jednolik raspored oborina izme@u #atinoameri;ke vrste kave i najve;i proizvoa;i? ;offea 2rabi&a (najprodavanija) i ;offea *obusta.

ajzna6ajnij razil koji sudjeluje s oko !/$ u proizvodnji i o&&a, 0hortberrL iz :emena, +latna :ava, 0urbaja, ;eLlon, >anila .

Prostori gdje uspjevaB arapski poluotok, ndija, 0ri 4anka i ndonezija.

44.'fri;ki proizvoa;i kave? ako je kava podrijetlom iz 2frike, ove zemlje malo sudjeluju u svj prizvodnji i trgovini kavom i

kava je slabije kvalitete. ProstoriB 2ngola i 9ganda, =enija, 3anzanija i tiopija

45.Koji s% najvei svjetski izvozni#i kave?7razil, ndonezija, =olumbija, >eksiko, ndija, %vatemala, tiopija, 9ganda.

46.@je je praomovina kave?5omovina kave je brdovita pokrajina =affa u tiopiji (otkrili afri6ki domoro&i).

47.%t kave o e%rope.9 srednjem vijeku presa@ena na tlo 2rabije, muslimanski hodo6asni&i je proirili, z 2rabije se proirilau gipatK pa u 3ursku koji su je donijeli u srednju uropu

4!.Koje zemlje tire kav% po svojim kolonijama % 'fri#i?

9 2fri&i su kavu u svojim kolonijama iriliB Portugal&i (2ngola), ?ran&uzi (>adagaskar) i 7ritan&i(=enija, 9ganda).

4$.Kaa je izbila sbjetska kriza kave?


29/64

"//.g. izbila prva krizaB upola nia &ijena, palili kavu, spasila ih drava kupnjom

5/.otronja kave % svijet%?025 .# kg, Evedska ".< kg, 7elgija '. kg, izozemska !. kg, ?ran&uska !.A kg, jema6ka A.! kg,talija ." kg, V.7ritanija /.< kg.

51.@je je svjetska b%rza kave?eQ Rork.

5.Kaa i tko je prist%pio :e%naronom sporaz%m% % kavi A*+"9%B?- "'#.g. sklopljen u eQ Rorku, zbog tende&ije padanja &ijena kave, pa sporazumom nastoje

zatititi interese [email protected] Potpisni&eB 7razil, =olumbija, kvador, 0alvador, %vatemala, Jonduras, >eksiko, ikaragva,

Peru, =ostarika, =uba, 5ominikanska *epublika, Jaiti, Panama, Portugal, Venezuela.

5.0voz kave % &C?Ukupno oko 10.000t. iz Brazil, Kolumbija, Indija, Etiopija.

54.Kako se transportira kava?0irova u jutenim ili papirnatim vreFama, a prena u nepropusnoj ambalai da ne izgubi aromu.

55.2vjetske izvozne l%ke kave?2repske luke Jodeide i 2den, :akarta u ndoneziji, >ombasa u =eniji, 4uanda u 2ngoli, 0antos i *iode :aniero u 7razilu.

56.)ajvee %vozne l%ke kave?eQ Rork, *otterdam, Jamburg, 4ondon, 4a Javre, >arseille i %enova.

57.to s% s%rogati kave?5obivaju se prenjem nekih plodova i korjenjaB peni&e, je6ma, rai, kestena, soje, roga6a, &ikorije.

258.)abroji najvanije tropske %ljari#e.=okosova palma, uljna palma, sezam, araidi.

5$.)abroji %ljari#e %mjerene i s%ptropske klime.>aslina, sun&okret, uljana repi&a.

6/.Kokosova palma?aj6eFe rasprostranjena na tropskim obalama i oto&ima ndijskog i 3ihog o&eana,. 5rvo visoko #< m,prosje6na temperatura svih mjese&i via od #! ;, i oko #///mm oborina. zme@u #' sjeverne i ## juneirine.

61a to se %potrebljava kokosova palma?+a piFe, ulje, vlakna, liFem se pokrivaju krovovi, pletu se predmeti, stablo se upotrebljava zagra@evinsko drvo, iz &vata se dobiva sok koji vrenjem postaje opojno piFe.

61.to je kopra i to se o nje obiva?

>esnati, osueni unutranji dio kokosovog oraha, koji sadri


30/64

?ilipini, ndonezija, ndija, ova Papua, >eksiko, >alezija, Vijetnam, 1bala 7jelokosti.

64.emlje iz koji- -rvatska %vozi Kopr% i kokosovo brano?=opru iz ndije, Eri-4anke i %ane=oosovo brano iz Eri 4anke te neto iz jema6ke i talije.

65.0ljana palma?Plodovi rastu u grozdovima tekim #/-alezija, ndonezija, =ina

:una 2merikaB 7razil, =olumbija

6!.@lavni %vozni#i %ljane palme?025 i uropaB V.7ritanija, jema6ka, izozemka.

6$.to s% araii?=ikiriki ili zemni orah.

7/.@lavni proizvoa;i araia?ndija, =ina,0udan, 0enegal, ndonezija, 025.

71.@lavni %vzni#i araia?uropske zemlje.

7.:iroije.Po6e&i u tropskim krajevima, gdje i uspijevaju, osobito ndija. Paprom i drugim mirodijama trgovala2leksandrija (morskim putevima do europe). 2leksandriju ju u srednjem vijeku zamijenila Vene&ija>irodije su popravljale okus jela (mesa), razlog enormne potranje u srednjem vijeku.

7.)abroji najpoznatije miroije?Papar, &imet, vanilija, klin6iF.

74.)ajvei proizvoa;i papra?2zijaB ndonezija i ndija, =inauropaB 3urska, Epanjolska, talija2frikaB igerija:una 2merikaB >eksiko

75.)ajvei proizvoa;i #imeta?:ava i Eri 4anka

76.)ajvei proizvoa;i vanilije?:uni >eksiko i >adagaskar


31/64

77.)ajvei proizvoa;i klin;ia?>olu6ki oto&i

7!.)ajvee izvozne l%ke za;ina?0ingapore, ;olombo

7$.)ajvee %vozne l%ke za;ina?eQ Rork, london, 2msterdam.

!/.*z koji- zemalja Crvatska %vozi za;ine?ndija, 7razil, ndonezija, >alezija.

!1.Koje s% vrste eera?0aharoza (obi6an eFer), glukoza, laktoza(mlije6ni eFer), fruktoza(voFni eFer).

!.@je se eer %potrebljava?9 prehrambenoj industriji (slatkii, 6okolade, likeri, bomboni), te dijelom u medi&ini.

!."snovne sirovine za obivanje sa-aroze?EeFerna trska (!-'$ saharoze) sa #HA svjetske proizvodnje, eFerna repa ('-D$ saharoze) HA ineznatne koli6ine od sladorodnog prosa, kukuruzne stabljike, i drugog bilja.

!4.eerna trska?+ahtijeva plodno tlo i jako ga is&rpljuje, #//mm oborina, mnogo sun&a, u tropima su nasadiviegodinji, a u suptropskoj klimi su jednogodinji. araste #-! m.

!5.3omovina eerne trske?Pokrajina 7engal i 2sam u ndiji

!6.)ajvei proizvoa;i eera?:una 2merikaB =uba, 7razil, >eksiko, =uba, =olumbija, ?ilipini2zijaB ndija, =ina,3ajland, Pakistan, ndonezija025 drava 4uizijana(>issisippi), ?lorida, JaQai.uropaB *usija, 9krajina, Poljska, talija, 3urska, 2ustrija2frikaB :2*!7.eerna repa?

# godinja biljkaK godine ako se prera@uje u eFer, # odine ako slui za sjeme. =uha se u varivo.

!!.)ajvei proizvoa;i eerne repe?*usija, 9krajina, ?ran&uska, jema6ka (0aksonija, *ajnsko-Vestfalska oblast), 3urska, =ina,talija(Padska nizina)025B ;alifornija, ;olorado, daho.

!$.*2'?>e@unarodni sporazum o eFeru "


32/64

$1.eerane % Crvatskoj?7eli >anastir, Viroviti&a, 1sijek, 8upanja

$.emlje iz koji- Crvatska %vozi eer?=uba, jema6ka, Poljska, ?ran&uska.

$.Ka%;%kPrirodni kau6uk se proizvodi od mlije6nog soka biljke kau6kov&a. 9spijeva u ekvatorijalnoj klimi,srednje mj temp #

gume,pojava el kabela izoliranih gumom, auto industrija, golemo irenje kau6- prva proizvodnja kau6uka vezana za 7razil, prostor 2mazone, radni&i ndijan&i- oko "//g javlja se automobil, pa upotreba kau6uka postaje sve veFa- D< i&kham donosi sjeme u 4ondon,0ingapur i ;ejlon gdje po6inje plantani uzgoj

/.2pe#ijalizirane izvozne like ka%;%ka?0ingapur i 5jakarta, 0urabaja, ;olombo, >anos.

/.)ajvei proizvoa;i prironog ka%;%ka?2zijaB 3jaland, ndonezija, >alezija, ndija, =ina, Vijetnam2frikaB 1bala 7jelokosti, igerija, 4iberija


33/64

/4.)ajvei %vozni#i prironog ka%;%ka?025, :apan, jema6ka, =ina, ?ran&uska, talija

/5.Koja je osnovna sirovina za obivanje sinteti;kog ka%;%ka?afta, prirodni plin, ugljen.

/6.a to se najvie %potrebljava sinteti;ki ka%;%k?+a proizvodnju auto-guma.

/7.)ajvee %vozne l%ke prironog ka%;%ka?eQ Rork, london, Jamburg, 2msterdam, :okohama,

/!.@je je b%rza ka%;%ka?9 4ondonu.

/$.Koje zemlje pomir%j% !5E %k%pne svjetske potranje za ka%;%kom?ndonezija, >alezija, Eri-4anka, 3ajland.

1/.&azlika izme% prironog i sinteti;kog ka%;%ka?0inteti6ki je jeftiniji ali je za njegovu proizvodnju potrebna sve skuplja nafta. Prirodni je bolje kvalitete,ali je teak i osjetljiv uzgoj.

11.)ajvei proivoa;i sinteti;kog ka%;%ka?025, :apan, =ina, *usija, jema6ka, ?ran&uska, :.=orea, 7razil, talija.

1.to je regenerirani ka%;%k?*egenerirani kau6uk se dobiva obradom starih guma ili otpadaka vulkaniza&ije. Vanost regeneriranesirovime je posebno zna6ajna u uvjetima nedostatka nafte ili nemoguFnosti uvoza prirodnog kau6uka.skoritavanje starih guma doprinosi tednji i ra&ionalnom koritenju sredstva i sirovina.

1.*z koji- se jo biljaka moe obiti ka%;%k?=osaghLz, taou-saghLz, iz razli6itih lijana, gomolja, korjena itd.

14.K'K'"9spjeva u tropsko-ekvatorijalnoj klimi, drvo kakaov&a visoko je do m, plod kakaov&a ute je i&rvenkaste boje s A/-!/ veoma hranjivih sjemenaka. Plod poFinje davati ' godina nakon sadnje. 0adrialkaloid theobrominB narkoti6ni proizvod biljnog podrijetla, sli6an kofeinu.

15.0vjeti za rast kakaa?ajmanje ara&aiboz =olumbijeB 3oma&o0a =ubeB 0antiagoz :amaikeB :amai&az 7razilaB 7ahia i Para


34/64

1$.Koje s% 'fri;ke vrste kakaa? z %aneB 2&ra

z igerijeB 4agos/.Koje s% 'zijske vrste kakaa?

*ed ;eLlon iz Eri 4anke:ava iz ndonezije

1.Koji s% najvei svjetski proizvoa;i kakaa? 'frika= 1bala 7jelokosti, %ana, igerija, =amerun 'zija= ndonezija, >alezija,

8%na 'merika=7razil, kvador, =olumbija

.Koji s% glavni izvozni#i kakaa? 1bala 7jelokosti i %ana s lukama 2&&ra i 3akoradi igerija s lukom 4agos 7razil s lukama 0alvador i lheus kvador s lukom %uaLaWuil

izozemska (reeTport).Koji s% najvei %vozni#i kakaa? 025 (#!$), (izozemska, jema6ka, Velika 7ritanija, jema6ka, ?ran&uska, Evi&arska ('!$))

4.@je je b%rza kakaa? eQ Rork.

5.')')'drvolika zeljasta biljka, plod nema sjemenki, pa se razmnoavaju korijenom i mladi&ama, jedna odnajpoznatijih vrsta voFa u svjetskoj trgovini (potranja je svake god sve veFa). +ahtijeva mnogo topline,mnogo sun&a i mnogo vlage mjese6ni srednja&i #!-#" ;, koli6ina god oborina #///-!///mm. 0tablo

banane daje samo grozd s usa sapientium, najpoznatija njena suvrsta %ros mi&hel.

7.)aziv veliki- kapitalisti;ki- kompanija koje proizvoe i trg%j %bananama?9nited fruit &ompanL.

!.)ajvei proizvoa;i banana? 'zija= ndija, =ina, ndonezija, 3ajland, Vijetnam 8%na i srenja 'merika= 7razil, kvador, ?ilipini, =ostarika, =olumbija, >eksiko, Venezuela,

Panama

$.)ajvei 0vozni#i banana? 025, :apan, ?ran&uska, jema6ka, V.7ritanija, talija

/.*z koji- rava Crvatska %vozi banane? =olumbija, %vatemala, =osta *i&a, ndija, ndonezija, ;ipar, kvador

1.ojela i vrste biljni- %lja? 0uiva ulja (vana za industriju boja i lakova) Polusuiva ulja (za prehrambene proizvode) esuiva ulja (maslinovo ulje) ili jestiva ulja

.30C')7iljka suptropske klime. Vrsta tala i klima glavni su faktor koji odre@uju kvalitetu duhana, utjeFu naaromu, ukus i tananost lista. 9 industijskoj preradi koriste se listovi duhana koji su razgranati i narastu


35/64

do /&m. 4iFe sadri alkaloid nikotin, pa duhan zbog svoje toksi6nosti nadrauje nervni sustav.=onzumiranje duhana u malim koli6inama ima blagotvoran utje&aj na organizam. 1topljeni nikotin jeotrov koji u dozi od


36/64

- 6aj je mnogo otporniji od kakaov&a i trai plodno tlo, uspjeva u tropima do #///m- na svjetsko trite dolaui prera@eno liFe 6aja- kvaliteta ovisi o podru6juodakle potje6e i o na6inu branja- kvaliteta se odre@uje jo na temelju boje, jakosti, svjeini i mirisu

4.Koje s% glavne vrste ;aja?+rni ;ajDpripremaB suenje, trljanjem, liFe puta sok (aroma), tamno&rvenkaste bojeproizvodi se uB ndiji i Eri 4anki i na ndokineskom poluotoku,eleni ;ajD najvie se uzgaja uB =ini i :apanu, a od &rnog se razlikuje po boji, svjeini i aromiu trgovini su poznati ruski i kineski 6ajol%fermentirani ;ajD se proizvodi na ?ormozi (3ajvan), slabije je kvalitete od &rnog i zelenogriketirani ;ajD dobiva se briketiranjem sitnijeg 6aja u plo6i&e, slabije kvalitete, ali se proizvodi urelativno velikim koli6inama

44.Koje se vrste s%rogat ;aja mog% nai na trit%?5omaFi 6ajevi(lipov, sljezov, ipkov, kamili&a), >ate-6aj ili Paragvajski 6aj

45.@je je praomovina ;aja?

Pokrajina 2sam u ndiji.46.Tko je prvi pop%larizirao ;aj % ,%ropi?

izozemska, odakle se proirio na V.7ritaniju.

47.)ajvei svjetski proizvoai ;aja?2zijaB ndija, =ina(dolina Rangtze), 7anglade, 3urska, Eri 4anka, ndonezija, :apan, Vijetnam2frikaB =enijauropaB *usija:.2merikaB 2rgentina

4!.)ajvei potroa;i ;aja?

V.7ritanija, 2ustralija, *usija, =anada, izozemska

!$.@lavne izvozne l%ke ;aja?=inaB Jangzhou, 0hangai, %unagzhoundijaB ;al&uta7angladeB ;hittagongEri 4ankaB ;olombondonezijaB 5jakarta, 0emarang

5/.@lavni %vozni#i ;aja?V.7ritanija, izozemska(uropa), :apan, 025

51.@je je svjetska b%rza ;aja?4ondon.

5.Kaa je stvoren me%naroni komitet za ;aj?3; "AA.g.u 4ondonu i ima 6lani&a.

5.0voz ;ajeva % Crvatsk%?eznatan iz ndije, Eri 4anke i *usije jer mi pijemo vie surogat 6ajeve.

54.&*J'- vrijedna itari&a zbog velike hranjivosti i raste gdje ne uspijevaju druge kulture- kultiviranje rie je po6elo u si =ini- poznavali su je i stari %r&i i *imljani- u uropu i gipat su je donijeli 2rapi, a na balkan 3ur&i- u 2meri&i su je proirili izozem&i (u st, uz riu,dopremljeni i robovi za uzgoj)- biljka iz porodi&e trava, #< vrsta s oko # /// sorata.


37/64

- transportira se neoljutena (otpornija), u lukama istovara ljutioni&e- jednostrana ishrana riom 6eto uzrokuje bolest beri-beri- ime dobiva po geo proizvodnim podru6jima ili izvoznim lukama.- temperature ne smiju biti nie od #/ o;- 9rod rie izravno ovisi o obilju oborina (vlazi)K donji %anges sa


38/64

65.80T'Vana privredna grana u ndiji i Pakistanu, donedavno uzgoj isklju6ivo u 7angladeu. D/$ svjetske

proizvodnje daju ndija i 7anglade. godinja biljka, visoka !m, sli6na konoplji. +ahtijeva mnogotopline i vlage,te plodno tlo. e podnosi vlagu, pa brzo gnjili, to joj je najveFi nedostatak

66.a to se %potrebljava j%ta?zrada ambalae, vreFa i &erade, za tape&iranje namjetaja .

67.@je je glavni preraiva;ki #entar?9 ;al&utti.

6!.)ajvei proizvoa; j%te?ndija, =ina, 7anglade, 3ajland, 7razil

6$.)ajvei %vozni#i?025, =anada, V. 7ritanija i 7razil (Jrvatska uvozi iz 7angladea)

7/.Koja je biljka sli;na j%ti?>anilska konoplja iz ?ilipina.

71.'grarni proizvoi s%ptropske i %mjerene klime+ajedni6ko im je to su svi mjese6ni srednja&i temperature iznad ' ;, to je vrlo vano za vegeta&ijukojoj nije potrebno razdoblje mirovanja.sti6u se zapadne i isto6ne obale kontinenta, izme@u njih lei unutranji, suptropski,suhi pojas.+apadna obalaB kino razdoblje zimi, a ljeta su suna. 9zrok tome su zapadni vjetrovi i &iklonskastrujanja, osobito aktivna u vlanom dijelu godine.sto6ne obaleB obrnuto. 4jeta su vlana,a zime relativno suhe.

=ina ljetni monsuni, koji puu s Pa&ifika prema kopnu.3ipi6ni krajevi mediteranskih klima na zapadnim obalamaB eurposko-afri6ki >editeran, =alifornija,sredinji ile, jz 2frika i jz 2ustralija.sto6na obalaB juna =ina, jugoisto6an 2ustralija, 2rgentina, 9rugvaj, juni 7razil, jugoisto6na 2frika i

jugoistok 025-a.9 drutveno-ekonomskom pogledu to su prostori s vrlo razvijenim zemljama i nekim manje razvijenim,vrlo gusto naseljenima.9zgajaju seB pamuk, agrumi, masline, vinova loza, smokve, ria i dr.

7.am%k=ao tekstilna sirovina pojavio se puno kasnije od vune i konoplje, pripada botani6koj porodi&i sljezovi.Plod je tobola& s < do / sjemenaka koje su obrasle &eluloznim vlaknima tj. pamu6nim nitima. 3o je veFgotova sirovina samo se mora odvojiti od sjemenke. Pamuk se bere potkraj ljeta, nakon berbe stabljikese spale i zaoru radi zatite od nametnika.+ona pamuka nalazi se izme@u A


39/64

prema duini, finoFi, 6vrstoFi, 6istoFi, boji.

76.Koje s% 4 glavne klase pam%ka?- egipatski ili pamuk ekstra dugih vlakana- brdski pamuk s duda6kim vlaknom- brdski pamuk kratkog vlakna

- azijski pamuk vrlo kratkog vlakna

77.0poraba pam%ka?=ona&, tkanine, kao sirovina za proizvodnju umjetne svile, finog papira i nitro&eluloze.

7!.Kako se zov% otpa#i pam%ka?4inters.

7$.Koje s% najfinije vrste pam%ka?- Pamuk iz zone =aripskih mora- duga svilenkasta vlakna, mala proizvodnja

- gipatski pamuk- 6vrsta vlakna, svilenkastog sjaja, smeFkaste boje- 2meri6ki pamuk- kraFa vlakna, bijele boje- 7razilski pamuk- duga, manje fina- ndijski i =ineski, 7lisko isto6ni pamuk- relativno kratka i 6vrsta vlakna

!/.%t pam%ka?5omovina pokrajina Punjab, odakle se proirio na ostatak ndije, zatim ran, 2ziju. ndij&i su prvi bojilitkanine zbog monopola nad indigom. 9 europu su pamuk donijeli 2rapi preko Epanjolske i 0i&ilije, a na7alkan 3ur&i.

!1. Kaa je iz%mljen i tko je iz%mio stroj za tkanje?'.g. :ames Jargreaves iz V. 7ritanije

!.Kaa je konstr%iran tkala;ki stroj?'".g.

!.Kaa je izmiljen tkala;ki stroj na voeni pogon?"A.g.

!4.Kaa je iz%mljen stroj za ;ienje pam%ka?"A.g.

!5.ojam ':0I)' @>'3 A+otton T Apojas pam%kaB?9 tom pojasu u 025-u se pamuk toliko proirio prema zapadu da danas 6ini gotovo kontinuiranu zonuse do juga =alifornije.

!7.Koje je tlo najpogonije za rast pam%ka?2luvijalna tla u dolini rijeka >ississipi i u teksakim prerijama.


40/64

!!.@lavne savezne rave 2'39a % proizvonji pam%ka?3eTas, >ississipi, =alifornija.

!$.@lavne izvozne l%ke pam%ka % 2'39%?%alveston i eQ 1rleans.

$/.@je se % *niji %zgaja pam%k i kako se zove vrsta tla?0jeverozapad 5ekana na tlu-reg%r% i nije mu potrebno natapanje.

$1.*zvozna l%ka pam%ka % *niji?7ombaL.

$.Kako se zov% pokrajine % akistan% gje se nalaze polja pam%ka?Punjab i 0ind i tamo je potrebno natapanje, a osigurava ih brana 2%kk%r.

$.Kako se zove akistanska izvozna l%ka am%ka?=ara&hi.

$4.roizvona por%;ja pam%ka % Kini?+ale@e 0hanghala, donji dio doline rijeke :angtze, delta Juang-Je, i ei Je.

$5.@lavne proizvoa;ke zone pam%ka % &%siji?Plodni >es 3urkestana, 2zerbej@an, %ruzija i 3ranskavkaz gdje se provodi natapanje.

$6.)ajvei proizvoa;i pam%ka % 'ziji?

=ina, ndija, Pakistan, 3urska.

$7.)ajvei proizvoa; pam%ka % 'fri#i?gipat.

$!.)ajvei proizvoa; pam%ka % ,%ropi?000*, 3urska, %r6ka.

$$.)ajvei proizvoa;i pam%ka % 'merikama?025, >eTiko, 2rgentina, 7razil.4//.Koja se organiza#ija bavi pitanjima trita pam%ka?>e@unarodni savjetodavni komitet za pamuk.

4/1."akle Crvatsaka %vozi pam%k?=ina, gipat, %r6ka, 3urska, 0udan, Pakistan, ndija...

4/.)avei ostale zna;ajne tekstilne sirovine?:uta, lan, konoplja, svila.

4/." ;ega se obiva %mjetna svila?1d &eluloze.

4/4."akle potjee lan?z dolina nda, ufrata, 3igrisa i ila.


41/64

4/5.Koja je najvanija vrsta lana?9zgojeni lan, biljka visine do m.

4/6.a to sl%i sjeme lana?+a dobivanje lanenog ulja.

4/7.)a koji prostorima %spjeva lan?1d suptropskih do hladnih klimatskih prostora.

4/!.)ajvei proizvoa;i lana?*usija, 7jelorusija, ?ran&uska, eka, 0lova6ka, izozemska.

4/$.)ajve;i %voznik lana?V. 7ritanija.

41/." ;ega se obiva lanena tkanina?1d lanene pre@e, a upotrebljava se za stoljnjake, ubruse, posteljinu.

411.to je 3':'2T??ina desenirana lanena platna.

41.Konoplja:ednogodisnja biljka vilja od # metra porijeklom iz 2zije.

41.to se obiva o vlakna konoplje?

9ad, platna za jedra, brodska uad, brtvila za vodoinstala&ije.

414.to se obiva o sjemenke konoplje?9lje, koje slui u izradi boja, lakova i firnisa.

415.Koji s% najvei svjetski proizvoa;i konoplje?*usija, talija, 0rbija, *umunjska, ndija, Epanjolska.

416.2vila4uksuzni i skupi proizvod od 6ahure dudova svil&a.417.Koji s% znatni proizvoa;i svile?>onsunska 2zija i 5aleki istok, posebno :apan.

41!.(inova loza9(ino9praomovina i p%t?5obiva se od gro@a, pradomovina je podru6je zapadne 2zije(+akavkazje, ran, 2fganistan).Prenesena je i kultivirana u gipat, 7abilon i 2siriju, a zatim u %r6ku i *imsko &arstvo. 9srednjemvijeku podrana je od strane &rkve pa se proirila &ijelom uropom, a otkriFem novog svijeta prenesena

je u obje 2merike i 2ustraliju.-Poznato je '// vrsta vinove loze.

41$.@je %pjeva vinova loza?

9 suptropskim i mediteranskim klimama od A


42/64

4/.Koji je sastav ploa AgroaB?alaga, 2li&ante, Jerez de la ?rontera.

47. Koje s% najpoznatije pokrajine % ort%gal% % kojima se %zgaja vinova loza?a obron&ima dolina rijeke 5uro, a na uFu te rijeka u gradu Porto je vana izvozna luka.

4!.Koja je najpoznatija vrsta :aarskog vina?3okaja&.

4$.Crvatske sorte vina?- z unutranjosti (pljeivi6ko, beljska vina, zagorska vina, kutjeva6ka)- mekana i kiselija- >editeranska vina (plava&, malvazija iz stre, kujundua i motske krajine, hvarska, ibenska)-sla@a-tvrda vina4/.Koji s% najvei %vozni#i -rvatski- vina?

jema6ka, V. 7ritanija, *usija, Evi&arska, 025, =anada, :apan.

41.to s% 'gr%mi?Plodovi razli6itih biljaka koje uspjevaju u tropskim i suptropskim (mediteranskim klimama)B limun,ananas, naran6a, mandarina.

4.Koji s% agr%mi najosjetljivijiD a koji najotporniji?4imun je najosjetljiviji je limun, a najotpornija mandarina.

4.Koji agr%m ima najve% proizvonj% % svijet%?

aran6a.

44.0 kojim klimama %spjevaj% agr%mi?


43/64

9 tropskim i suptropskim gdje se bere &ijele godine i mediteranskoj gdje se bere jednom godinje.

45.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i i izvozni#i naran;e?:. 2merikaB 7razil, 2rgentina, >eksiko.025 (=alifornija sa izvoznom lukom 4.2.)uropaB talija, Epanjolska, %r6ka

2frikaB >aroko2zijaB =ina, ndija, :apan, zrael, 3urska.

46.Koje s% zemlje najvei %vozni#i naran;e?uropske zemljeB V.7ritanija, jema6ka, zemlje 7eneluTa, nordijske zemlje.

47."akle je porijeklom lim%n?z 2zije, a u 025 ga je prenio =olumbo.

4!." ;ega se obiva lim%novo %ljeD i za to se jo koristi lim%n?

1d kore limuna, a koristi sde jo za dobivanje soka i kao lijek protivskorbuta.

4$.Koje s% zemlje najvei proizvoai lim%na?025 (=alifornija, 2rizona, ?lorida).uropaB talija (0i&ilija), Epanjolska, %r6ka.:. 2merikaB 2rgentina, >eksiko, 7razil.2zijaB ndija, :apan

44/."akle poti;e ananas?z 7razila, odakle je preneen u 2friku i 2ziju.

441.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i ananasa?ndija, 7razil, kvador, ?ilipini, ndonezija, =ina, >eksiko, =olumbija, 3ajland.

44.Koje s% zemlje najvei %vozni#i ananasa?025, uropa, :apan.

44.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i manarina?uropaB talija, Epanjolsak, %r6ka2zijaB =ina, Pakistan, :apan, 3urska, ndija025:. 2merikaB 7razil, >eksiko2frikaB >aroko, gipat

444.Koje s% zemlje najvei izvozni#i manarina?>eksiko, >aroko, 3urska, ndija, 025, gipat.

445.@je se % &C %zgaja manarina?9 dolini eretve.

446."akle potjee maslina?

z >ale 2zije.

447.)a kojem por%;j% %spjeva maslina?


44/64

a mediteranskom podru6ju, tmperature #o do #/o trai podru6ja okrenuta ka moru, a zatiFena od jakihvjetrova i temperatura ne smije pasti ispod o.

44!.Koja s% tla najpogonija za %zgoj masline?Vapnenasto-ilovasta tla bogata kalijem, kal&ijem i fosforom.

44$.Koji je sastav maslinova %lja?>jeavina gli&erida (esteri), u kojima nalazimo oleinsku kiselinu, fosfat, ugljekohidrate, proteine irazli6ite smolaste tvari.

45/.@je se %potrebljava maslina?Prehrana, drvo, komine za ogrijev, sredstvo je za izradu sapuna, svjeFe uljani&e, konzerviranje sardina, amaslinov list je sto6na hrana.

451.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i maslina?uropaB Epanjolska, talija, %r6ka, Portugal, ;ipar, ?ran&uska, Jrvatska.

2frikaB 3unis, 2lir, >aroko, 4ibija, gipat, :2*.2zijaB 3urska, 0irija, 4ibanon, :ordan, zrael, rak, ran:.2merikaB 2rgentina, >eksiko, Peru, ile, 9rugvaj025

45.@je se % &C nalaze najvee povrine maslinika?9 splitskom, zadarskom, ibenskom i dubrova6kom primorju, te oto&imaB 7ra6, Jvar, =or6ula i =rk.

45.)abroji ostale biljke %ljari#e meiteranske klime.0un&okret, uljana repi&a, soja.

454.2%n#okret.+eljasta biljka u 6ijim sjemenkama ima Aa@arska, 2rgentina.

456.0ljana repi#a.1d nje se dobiva tehni6ko ulje, sadri !/-


45/64

461.Koje s% zemlje najvei svjetski proizvoa;i soje?025, =ina, 7razil, Paragva, ndonezija.

46.Koja je zemlja najvei %voznik soje?:apan.

46.)abroji najpoznatije %ljari#e AsveD ne samo tropske ili %mjereneB?=okosovo ulje, palmino ulje, 3ungovo ulje(=ina), 7abasu i 1itikika (7razil), ulje kikirikija, sezamovoulje, sun&okretovo ulje, ulje repi&e, laneno ulje, afarovo ulje, ulje pamukovog sjemena.

464.'grarni proizvoi %mjerene zone.-mjese& dana do < mjese&i temperaturni srednja&i su nii od ' o

-izrazita su ! godinja doba-u zapadnim krajevima u mjerenim irinama vlagu donose zapadni vjetrovi i maritimna &iklonska struja-u isto6nim primorjima kontinenata ljeti je klima pod utje&ajem vlanih o&eanskih masa (vlani monsuni

u isto6noj 2ziji).-u ekstremnim uvjetima zatvorene kontinentalnosti javljaju se i pustinje-klima pogodna za razvoj sto6arstva

465.Kojim agrarnim proizvoima pogo%je %mjerena kontinentalna klima?8itari&eB peni&a, kukuruz, industrijske biljke, eFerna repa, uljana repa, konoplja, lan, vinova loza,voFeB jabuka, krka, ljiva, orasi, breskve, kajsije, ljenja&i

povrFeB ral6i&a, kupus, krumpir

466.Koja vrsta tla je zast%pljena % %mjerenoj klimi?

ernozemi, bogati mineralima i humusom.

467.to je C%m%s?erastvoreni organski supstrat.

46!.)abroj tri karakteristi;na potipa %mjerene klime?. klimatsko-vegeta&ijska zona zapadnog primorja#. klimatsko-vegeta&ijska zona isto6nih primorjaA. kontinentalna klimatsko vegeta&ijska zona

46$.eni#a-podnosi niske temperature i do -!oili do -!Ao ako je pokrivena snijegom

47/.o ;em% je peni#a na prvom mjest% % svijet%?. Po zasijanim povrinama#. Po koli6ini kojom sudjeluje u svjetskoj trgoviniA. Po ukupnim prinosima

471.Koje vrste peni#e postoje?:ara-sije se u proljeFe a anje u kasnu jesen-u prostorima otrih zima1zima-vanija, zasijano je eku.3vrda- sadri vie glutena pa apsorbira vie vode i time se od nje dobiva vie kruha.


46/64

>eka- pogodne za dobivanje pe&iva, keksa, kola6a i biskvita.

47.Koliko traje vegeta#ijsko razoblje peni#e?1zima- oko A tjedana.:ara- od ' C #/ tjedana

474."bjasni pojam Ms%-o ratarenjeN(drL farming)O9 nekim krajevima zbog malle koli6in eoborina tlo se mora staviti na ugaru svake # godine, jer ugaromoguFuje skupljanje vlage za sljedeFi usjev.

475.to je Mkalenar peni#eN?+bog razli6itog vremena sazrijevanja peni&e u svijetu moe se sa6initi kalendar peni&e, koji uskraFenom obliku izgleda ovakoB0ije6anjB 2ustralija, ovi +eland, 2rgentinaVelja6aB ndija, 9rugvaj1ujakB 9rugvaj3ravanjB gipat, >eksiko, ran0vibanjB sj. 2frika, ist. 2zija, 3eTas4ipanjB ju. uropa, ju. i sred. 025, =ina, :apan0rpanjB sjeverni dio 025-a, jug =anade, sred. uropa=olovozB sred. uropa, V. 7ritanija, orveka, *usija, sjev. :apan, =anada*ujanB Ekotska, 0kandinavija, sjev. *usija4istopadB 0kandinavija, sjev. *usija0tudeniB j. 2frika, PeruProsina&B tiopija, 0omalija

476.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i peni#e?

uropaB 000*, ?ran&uska, jema6ka, V. 7ritanija2zijaB =ina, ndija, Pakistan, 3urska:. 2merikaB 2rgentina025, =anada

477.Koje s% zemlje najvei izvozni#i peni#e?025, =anada, 2ustralija, ?ran&uska, 2rgentina

47!.Koje s% zemlje najvei %vozni#i peni#e?

:apan, =ina, ndija, gipat, 7razil, V. 7ritanija, jema6ka, 0kandinavija

47$.Koje s% glavne l%ke za %voz peni#e % ,%ropi?4ondon, *otterdam i 2ntQerpen.

4!/.to je *G'?nternational heat 2greement, >e@unarodni sporazum o peni&i koji je sklopljen "!".g. sa sjeditemu 4ondonu.

4!1.to je to pojas peni#e?

9 2meri&i se zove heat belt i dijeli se na tri manja proizvodna prostoraB- Podru6je ozime-inter heat 7elt- Podru6je jare- 0pring heat 7elt- =olumbijski plato na sjeverozapadu 025-a


47/64

4!.Ginter G-eat elt?Prostor oko //ozapadne geo duine. z tog podru6ja izvozi se u tri prav&aB-preko velikih jezera-izravno eljezni&om prema 2tlantiku do isto6nih ameri6kih luka-prema >eksi6kom zaljevu

4!.2pring G-eat elt?Prostire se u >innesoti zapadno do 0tjenjaka i sjeverno preko =anadske grani&e. z tog podru6ja

peni&a se izvozi preko Velikih jezera, ali problem nastaje jer mogu smrznuti.

4!4.@je je sjeite proizvonje peni#e % 2pring G-eat pojas%?PokrajineB 0askat&heQan, 2lberta, >anitoba, dolina rijeke >issouri i oko jezera innipeg u =anadi.

4!5.Kako se transportir peni#a % 2pring G-eat pojas%?8eljezni&om do novije luke ;hur&hill u Judsonovom zaljevu, no ako on rano zamrzeglavne luke za

izvoz iz tog podru6ja na %ornjem jezeru jesu 5uluth i Port 2rthur.

4!6.Transport sa Kol%mbijskog platoa?ma najmanju proizvodnju, ali povoljan poloaj (uz Pa&ifik) te se odande preko Panamskog kanala

prevozi prema 2ziji i uropi.

4!7.Koja je glavna svjetska b%rza peni#e?;hi&ago.

4!!.)a kojem por%;j% % &%siji se sije peni#a?

1d isto6nih =arpata do 7ajkalskog jezera u sredinjoj 2ziji. 3o je ekonomski trokut izme@u4enjingrada, 1dese i 7ajkalskog jezera. ajprostranije u svijetu.

4!$.)a kojem se por%;j% % 'rgentini sije peni#a?*elativno malom, od 7aie 7lanke do 0anta ?e-a.

4$/.K%k%r%z-pripada najpoznatijim itari&ama i po proizvedenim koli6inama pribliava se peni&i-nije samo ljudska hrana veF i sto6na i industrijska sirovina4$1.to se obiva o ploa k%k%r%za?Ekrob, alkohol, ulkje, glukoza, dekstrin, od stabljike se dobiva papir4$.to je M+orn eltN?Pojas kukuruza u 025-u izme@u rijeka >issouri i >ississipi izme@u Ao i !!o, a u dravioQi sQ protee najizrazitije more kukuruza.4$.Koja je praomovina k%k%r%za?>eksiko.

4$4.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i k%k%r%za?025, 7razil, >eksiko, 2rgentina, =anada2zijaB =ina, ndija, ndonezijauropaB *umunjska, ?ran&uska


48/64

2frikaB :2*1dnosno sve zemlje koje imaju jako razvijeno sto6arstvo (za hranu).4$5.Koje s% zemlje najvei izvozni#i k%k%r%za?025, 2rgentina, ?ran&uska, =ina, :2* i *umunjska

4$6.Koje s% zemlje najvei %vozni#i k%k%r%za?uropaB izozemska, Epanjolska, talija, jema6ka, V. 7ritanija, *usija, 9krajina2zijaB :apan, =oreja, 7anglade4$7.)abroji visokorone -ibrie k%k%r%za % &C?Viskonsin #!/, viskonsin !'! 2, ioQa !A'.4$!.Koji je -rvatski najvaniji agrarni i izvozni proizvo?=ukuruz.4$$.)abroji ostale itari#e %mjereni- klima?

*a, je6am, zob, proso.5//.&a-proizvodnja u svijetu opada zbog slabije kvalitete bana i kruha koji se od njega dobiva-nije izvozna kultura-proizvodi od raiB kruh, alkohol-ajveFi svjetski proizvo@a6i raiB *usija, Poljska, jema6ka, =ina, 9krajina5/1.8e;am-zna6ajniji za svjetsko trite od rai-slui za ishranu stoke i u industriji piva-najve6i svjetski proizvo@a6iB *usija, 9krajina, =anada, 025, jema6ka, ?ran&uska,Epanjolska, V. 7ritanija, 3urska, 2ustralija, Poljska-najveFi izvozni&iB 025 i =anada5/.ob-slui kao sto6na hrana i uspjeva na manje plodnim tlima-najveFi proizvo@a6iB 025, *usija, =anada, Poljska, jema6ka, V. 7ritanija, Epanjolska, =ina,2ustrali5/.roso

-itari&a siromanih zemalja-zahtjeva preteno suhe i tople krajeve-sije se na onim povrinama gdje nijedna druga itari&a ne bi uspjela-slui za pripremu kae i lepinja-najveFi proizvo@a6iB ndija, 025, =ina, *usija, >eksiko, igerija, 2rgentina, 7razil, V.7ritanija5/4.Kr%mpirD praomovina kr%mpira?Peru.5/5.)a kojim zemljitima %spjeva kr%mpir?

%otovo svim.5/6.a to se sve %potrebljava kr%mpir?Prehrani 6ovjeka, industrijske svrhe (6ips, alkohol, krob), prehrani stoke


49/64

5/7.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i kr%mpira?uropaB *usija, 9krajina, Poljska, jema6ka, 7jelorusija, izozem, ?ran&uska, v. 7ritanija,3urska2zijaB =ina, ndija,2merikaB025

5/!.Koje s% zemlje najvei izvozni#i kr%mpira??ran&uska, jema6ka, 7eneluT5/$.Koje s% zemlje najvei %vozni#i kr%mpira?talija, V. 7ritanija, i jema6ka mladog krumpira.51/.Koje s% zemlje najvei potroa;i kr%mpira?Poljska, rska, 7eneluT, jema6ka, 5anska, eka, talija511.Crvatska kao proizvoa; kr%mpira?

*J je jedna od najzna6ajnijih europskih proizvo@a6a i potroa6a(stanovnitvo i turizam)krumpira.2to;arski proizvoi na svjetskom trit%51.to je sto;arstvo?Pod sto6arstvom se razumjeva ona grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem domaFih ivotinjaradi potrebe prehrane stanovnitva sto6nim proizvodima (meso, mlijeko, mast, jaja) te radidobivanja sirovina za industrijsku preradu (koa, vuna, krzno, perje, rogovi).

51.Kako se ijeli sto;arstvo?-opFe- koristi u uzgoju rezultate steFene tradi&ionalnim uzgojem stoke-spe&ijalno- koristi rezultate znanstvenih istraivanja i prakse514.Koja por%;ja pr%aj% posebno povoljne %vjete za razvoj sto;arstva?. travnata podru6ja umjerene i suptropske klime (ljanosi, pampasi, prerije, savane, stepe)#. umska podru6ja umjerenih klimaA. vlana o&eanska primorja!. planinske ispae

515.Koja s% ;etiri osnovna tipa sto;arenja?

-omadsko karakteristi6no za primitivne sredine-Polunomadsko karakteristi6no za neto razvijenije sredine sa sesilnim sto6arima koji samo ljetiizlaze na planinske panjake95opunsko sto6arenje najvie sto6arskih proizvoda slui poljoprivrednom gospodarstvu, a tekvikovi se alju na trite-=omer&ijalno, spe&ijalizirano proizvodi sto6arske proizvode isklju6ivo za trite516.Koji s% glavni proizvoi sto;arstva osim mesa?Vuna, mast, koa, perje.517.Koje s% zemlje najvei %zgajiva;i konja?

=ina, 7razil, >eksiko, 2rgentina, 025, tiopija, =olumbija, *usija, >ongolija, *umunjska,ndija51!.Koje s% zemlje najvei %zgajiva;i govea?


50/64

ndija, 7razil, =ina, 025, 2rgentina, >eksiko, tiopija, 2ustralija, *usija, ?ran&uska,jema6ka, Pakistan, igerija, :2*, V.7ritanija, =anada.51$.Koje s% zemlje najvei %zgajiva;i svinja?=ina (HA), 025, 7razil, jema6ka, Epanjolska, Poljska, Vijetnam, >eksiko, *usija,

izozemska, ?ran&uska, *umunjska, :apan.

5/. Koje s% zemlje najvei %zgajiva;i ova#a?=ina i 2ustralija (HA), ndija, ran, 7razil, 0udan, Pakistan, *usija, igerija, . +eland,V.7ritanija51.Koje s% zemlje najvei %zgajiva;i perai?=ina, 025, ndonezija, 7razil, >eksiko, *usija, ndija, :apan, ?ran&uska, Vijetnam, ran,7anglade, 3ajland, talija, 3urska5.Koja vrsta mesa je najvanija za svjetsk% trgovin% mesom?%ovedina, svinjetina i ov6etina, a zatim koze, perad, bivoli...

5.Koje se zemlje isti;% % proizvonji jaja?=ina, *usija, :apan, 025, ndija i razvijene zemlje urope54.Koje se zemlje isti;% % proizvonji mlijeka?ndija, 025, *usija, jema6ka, ?ran&uska, 9krajina, 7razil, =ina, V.7ritanija55.to je prvobitna namjena %zgoja ova#a?Vuna, pa zatim meso.56.Koje s% zemlje najvei izvozni#i goveeg mesa?2rgentina (AH!), 2ustralija, jema6ka, ?ran&uska, 025, izozemska i rska57.Koje s% zemlje najvei %vozni#i goveeg mesa?talija, :apan, *usija.5!.Koje s% zemlje najvei izvozni#i ov;etine?2ustralija, ovi +eland5$. Koje s% zemlje najvei %vozni#i ov;etine?V.7ritanija, ?ran&uska, :apan.

5/.Koje s% zemlje najvei izvozni#i svinjetine?7eneluT, 5anska, jema6ka, =anada.51.Koje s% zemlje najvei %vozni#i svinjetine?talija, ?ran&uska, :apan, 025.5.Koje s% zemlje najvei izvozni#i pernati- ivotinja?025, ?ran&uska, 7razil, izozemska, >[email protected]. Koje s% zemlje najvei %vozni#i pernati- ivotinja?

jema6ka, :apan, *usija, 0audijska 2rabija i dr. arapske zemlje.54.Koji s% glavni mesni preraiva;ki #entri % 2'39%?;hi&ago, 1maha, eQ Rork.


51/64

55. Koji s% glavni mesni preraiva;ki #entri % &%siji?>oskva, 4enjingrad.56. Koji s% glavni mesni preraiva;ki #entri % 'rgentini?7uenos 2ires, *osario, 4a Plata.

57. Koji s% glavni mesni preraiva;ki #entri % Kanai?inipeg, >ontreal, 3oronto.5!. Koji s% glavni mesni preraiva;ki #entri % razil%?0ao Paulo, 7aretos, =ruzeiro, Pelos, 0antos.5$.0 koje zemlje Crvatska najvie izvozi meso?

jema6ka, talija, V.7ritanija, eka, 0lova6ka, %r6ka.54/.Koje s% zemlje najvei izvozni#i sireva?

izozemska, jema6ka, ?ran&uska, 5anska, Evi&arka, ovi +eland.541.Koje s% zemlje najvei masla#a?

izozemska, ovi +eland, 5anska.54.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i mlijeka?ndija, 025, *usija, jema6ka, ?ran&uska, 7razil, =ina, 9krajina, talija, Poljska, V.7ritanija,

izozemska, 2ustralija, 3urska, >eksiko, :apan, 2rgentina, =anada.54.Kako se obiva koa?-od sisava&a(goveda, svinje, ov&e, koze, konji i dr)-od gmazova (krokodili, guteri, zmije)- 49=09+2 roba-od riba544.a to se %potrebljava !/ E proizveene koe?+a obuFu, a ostatak na konu galanterijuB remenje, rukavi&e, torbe i dr.545.Kako se prera%je koa?Etavljenjem i bojanjem.546.Kakva je to vero koa?=oa ova&a i koza.

547.Kako razlik%jemo ko%?Prema tavu i doradi.54!.Kakva je to 2afijan koa?3o je koakoza i ova&a spe&ijalno tavljena i bojana.54$.)abroji koje sve vrste koe postoje?4ak-koa, boks, semi-koa, s barunastom presvlakom, glase-koa.55/.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i sirove koe?

2rgentina, ndija, =ina, :2*, 7razil, 025, *usija, 2ustralija, ovi +eland.551.@je % Crvatskoj sreita ob%arske in%strije?7orovo, +agreb, Varadin, 4udbreg, =arlova&.


52/64

55.@je s% % Crvatskoj tvorni#e za prera% koe?+agreb, Vinkov&i, 1sijek.55.*z koji- zemalja &C %vozi ko%?2rgentina i ndija.

554.)abroji tri osnovne sk%pine ova#a prema pro%ktima.-merimo ov&a, za proizvodnju vune-pramenka, mesna vrsta (2rgentina, v.7ritanija, 025, .+eland)-kombinirane vrste555.Tko je onio merimo ov#% % panjolsk%?2rapi iz sjeverne 2frike.556.3o kaa je panjolska branila izvoz merimo ov#e?5o '/.g.

557.Tko je imao najvie %spje-a % %zgoj% kombinirani- sorti ova#a?nglezi.55!.Tko je pionir '%stralskog ov;arstva?ngleski ofi&ir >a& 2rthur.55$.Tko je opremio ov#e na )ovi elan?:ames ;ook '".g.56/.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i ova#a na svijet%?2ustralija, =ina, ovi +eland, *usijauropaB V.7ritanija, Epanjolska, *umunjska, talija2frikaB :2*, tiopija, igerija2zijaB ran, ndija, 3urska, =azahstan, Pakistan:. 2merikaB 2rgentina, 7razil561.Kako se zove najvanija rijeka za natapanje vezana %z ov;arstvo % '%straliji?>urraL.56.Kako se zov% vrlo otre trave % arinom por%;j% '%stralije?

0pinifeT-trave i s&rub-grmlje.56.Kako se zove najvei arteki bazen % '%straliji?%reat 2rtesian 7asin.564.@je je najvea kon#entra#ija arteki- bazena % '%straliji?2ustalski zaljev, bazen >urraL-a, na sjeverozapadu u pje6anim pustinjama, u pustinjskom

bazenu zapadne 2ustralije.565.@je ima najvie arteki- b%nara % '%straliji?9 Xueenslandu.

566.@je je glavna zona a%stralskog ov;arstva?ma oblik potkove i smjeten je na zapadnoj strani 2ustralskih =ordelijera, u dravi Vi&torii i

eQ 0outh elsu, a osobito na breulj&ima 5arling 5oQnsa.


53/64

567.Koje s% glavne izvozne l%ke v%ne?0LdneL, >elburn, 2delaide.56!.Kaa je osnovana me%narona st%ijska sk%pina za probleme v%ne i gje jesjeite?

"!'.g. u 4ondonu.56$.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i i izvozni#i v%ne?2ustralija, . +eland, 2rgentina, :2*.57/.Koje s% zemlje najvei potroa;i i %vozni#i v%ne?V. 7ritanija, ?ran&uska, jema6ka, :apan, 025.571.@je se obavlja in%strijska preraa v%ne A#entriB?V. 7ritanija u pokrajini Rorkshire, gradovi 4eeds i 7radford.?ran&uska, oko grada 4illea

025-na sjeveroistoku, u ovoj ngleskoj57.Koji s% najvei problemi proizvonje v%ne % &C?

edovoljno kvalitetne vrste ova&a.57.&ibarstvo?0akuplja6ka privredna grana sa vrlo velikom ekonomskom vanosti.574.a koje ijelove mora je vezan %lov ribe?Eelfove-potopljeni dijelovi kopna do #//m, gdje dopire svjetlost i ima hrane.575.Kako ijelimo morske ribe?7entonske-ive pri dnu (bakalar)Pelegijalne-slobodno se kreFu (sle@-haringa, tuna, srdela)576.Koja s% glavna ribolovna por%;ja svijeta?.Eelfovi uz sjeverne rubne dijelove uroazije i 0jeverne 2merike i posebno 7arentsovo more

jer ne smrzava zbog %olfske struje.#.sjeverno more i podru6je oko eQ ?oundlanda, =anada, 2ljaska, =am6atka, 7eringovomore.A.>ore oko :apanskih otoka.

!.ajpoznatiji elf june hemisfere uz isto6nu obalu Patagonije gdje se sukobljavaju topla7razilska i hladna ?alklandsa struja.577.Koje s% zemlje najvee izlovni#e ribe?2zijaB :apan, =ina, ndonezija, 3ajland:. 2merikaB Peru, ileuropaB *usija, V. 7ritanija, orveka, 5anska, sland, jema6ka02557!.Koje s% zemlje glavni k%p#i svjee ribe?025, :apan, ?ran&uska, talija, jema6ka.

57$.Koja riba ima najvei %io % Crvatskom ribarstv%?>ala plava riba.


54/64

5!/.@je s% #entri Crvatske in%strije riblji- konzervi?*ovinj, +adar, =omia, 0ali.5!1.0 koje zemlje rC izvozi konzerviran% rib%?2ustrija, 025, jema6ka, 7elgija.

5!.Koja se slatkovona riba najvie izlovljava % &C?Earan, pastrva.5!.Koja s% glavna por%;ja bogata kitovima i koje i- zemlje izlovljavaj%?Vode 2ntarktika i 2rktika. :apan, *usija, orveka, V.7ritanija, izozemska, sland, :2* i2rgentina.5!4.to je %ma?+ajedni&a biljaka kojima osnovno obiljeje daje drveFe, 6iji je nadzemni dio vii od eko drvo- 6etinari HA ukupnih uma3vrdo drvo- ume irokog lista tropskog i suptropskog pojasa te listopadno drveFe (bukva,hrast)5!7.@je se koristi meko rvo?9 kemijskoj industriji u proizvodnji papira, &eluloze i sl.5!!.Koji s% kontinenti %mama najbogatiji?2zija, :.2merika, ali usporedimo li sa povrinom kontinenta uropa je najumovitija pa zatim0.2merika, pa tek onda 2zija.

5!$.Koje zemlje imaj% njave% povrin% zasijan% %mom?*usija, 7razil, =anada, 025, =ina, ndonezija, =ongo, Peru, ndija.5$/.rema %potrebi razlik%jemo koje vrste rveta?-za kemijsku industriju-tehni6ko drvo (gotovo sve vrste), na trite dolazi neobra@eno ili kao rezana gra@a-drvo za ogrijev (gotovo sve vrste)5$1.Koje vrste rveta razlik%jemo za kemijsk% in%strij%?-&elulozno drvo - jelovina, smreka, bor, lipa, breza

-taninsko drvo C hrast, kesten-drvo za suhu destila&iju C grab, bukva5$.*z kojeg ijela svijeta se izvozi najvie te-ni;kog i in%strijskog rveta?


55/64

z 2frike u uropu.5$.@je se ponajpije izvoze #el%loza i papir?9 025.5$4.Koja vrsta rveta raste % pra%mama ekvatorijalne klimeA'mazonaD KongoD @vinejaD

*nonezijaD 2. '%stralijaB i gje se %potrebljava?=au6ukova&, palme uljari&e, mahagonij, palisandar, kampea, sandalovina, bambus, tikovina,indigo (za dobivanje boje), ebanovina. =ao furnir, u brodogradnji.5$5.Iime se olik%je rvo koje raste % pra%mi?3vrdoFom, bojom, sjajem, otpornoFu na vanjske utje&aje.5$6.Koje s% zemlje najvei izvozni#i pra%mskog rveta??ilipini, +air, %abon, =amerun, 7razil, 2ustralija.5$7.Koji s% razlozi visoke #ijene pra%mskog rveta?

erazvijenost prometa i slaba mehaniza&ija na tom podru6ju, relaativno male koli6ine koje sepojavljuju n tritu.5$!.Koje vrste %ma %spjevaj% % s%ptropskim i meiteranskim klimama?4ovoraste ume u vlanim prostorima, i zimzelene u suhim klimama, gdje su komer&ionalnonajiskoristiviji #earD ;empres i -rast pl%tnjak.

5$$.Koje vrste %ma s% komer#ionalno najiskoristivije?7ukove i 6etinari, u uvjetima umjerene i hladne klime.6//.@je se sve koristi #rnogori;no rvo AborD smrekaD jelaD ariB?9 industriji &eluloze i papira, za dobivanje smole, terpentina, ulja.6/1.Koje je najvanije listopano rvee?Jrast, bukva i javor.6/.Koje s% zemlje najvei svjetski proizvoa;i rveta?=anada, ndija, =ina, 7razil, ndonezija, igerija, 025, *usija6/.Koji s% proizvoi #el%loze i rvenja;e?

9mjetna svila, polusinteti6ka vlakna, ,umjetna koa, lakovi, izola&ijski materijal.6/4.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i #el%loze?025, =ina, =anada, :apan, ndija, *usija, Evedska, orveka, ?inska.6/5.Kako ijelimo izvore energije?1bnovljivi i neobnovljivi.6/6.Koji s% obnovljivi obli#i energije?0un6eva energija, energija vjetra, plime, oseke.

6/7.Koji s% neobnovljivi obli#i energije??osilna goriva (ugljen, nafta, plin), nuklearna goriva.6/!.Koliki je %jel potronje fosilni- goriva % svijet%?


56/64

< $.6/$.otronja energije?

erazvijene zemlje svijeta su veliki izvozni&i energije, ali i mali potroa6i za vlastiti razvoj inapredak.Potronja energije po stanovnikuB 025 #///kg, =anada ////kg, jema6ka "///kg,

?ran&uska


57/64

0uhom destila&ijom dobiva se rasvjetni plin, a ostatak (koks) se upotrebljava kao gorivo u &rnojmetalurgiji. Prera@uje se i u katran od 6ega se u kemijskoj industriji dobivaju razli6iti lijekovi,ulja, sinteti6ka guma, sinteti6ki benzin, boje, eksplozivi, plasti6ne mase.6/.@je s% smjeteni bazeni %gljena % 2'39%?+apadni obron&i gorja 2pala&hias, drave llinois, =entu&kL, oQa, =ansas, >issouri i

1klahoma, zapadna obala Pa&ifika i 2ljaska.61.)abroji &%ske bazene %gljena.5one&ki bazen-visokokvalitetan ugljen,=uznje&ki bazen-sibirski-najveFe zalihe=araganda, rkutski bazen, Pe6ore i oblast 2mura.6.@je s% najvee zali-e %gljena % Kanai?5rava 2lbertia, 0aska&heQan, 7ritanska ;olumbija i ova 0&otia, ali nije ba najboljekvalitete.

6.)ajvea nalazita %gljena % ,%ropi?V.7ritanija- Rorkshire, 4an&ashire, ortumberland, :uni ales.

jema6ka- *ur, 0aarPoljska- Eleska-osobito kvalitetaneka64."stale zemlje bogate %gljenom.=ina-u >an@urijindija- 7ihar, 1rissa, JLderbad i Punjab2ustralija- eQ 0outh ales, Xueensland, Vi&toria:2*65.Koje zemlje s% najvei proizvoa;i kamenog %gljena?=ina, 025, *usija, ndija, ndonezija, Poljska, 2ustralija, V.7ritanija, jema6ka, =orea,=anada, eka, :2*.66.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i smeeg %gljena i lignita?

jema6ka, +5, eka, 025, Poljska, 2ustralija, 3urska, =anada, =orea.67.Koje s% zemlje najvei izvozni#i kamenog %gljena?2ustralija, =ina, ndonezija, :2*, *usija, 025, =anada, Poljska.

6!.Koje s% zemlje najvee %vozni#e kamenog %gljena?:apan, =orea, jema6ka, V.7ritanija, Epanjolska, ndija, izozemska, talija.6$.Koje s% zemlje najvei %vozni#i smeeg %gljena i lignita?:apan, Evedska, ?ran&uska, 2ustrija, talija. VeFinom hza rad termoelektrana.6/.)afta?-prirodni tekuFi mineral tamnosme@e boje-smjesa je ugljika, manjih koli6ina kisika, duika i sumporaka pogonsko gorivo, izvor energije ikao

sirovina u kemijskoj industriji po6inje se iskoritavati tek otkriFem motora s unutranjimizgaranjemD.g.


58/64

61.Koja je prenost nafte na kr%tim gorivima?=ao tekuFina lake se transportira, veFa kaloriFna vrijednost, lako se transformira iz tekuFeg u

plinovito stanje, nema neizgorivih ostataka.6.Koji s% najvaniji erivati nafte?7enzin, petrolej, razli6ita ulja, smolaste tvari.

6.0 koji- 7 zona s% smjetena gigantska nalazita nafte?7liski i 0rednji istok, sjeverna 2frika i %vinejski zaljev, isto6na uropa, nsulindija,sjevernoameri6ka zona s Venezuelom, 2ljaska i podmorje 0jevernog mora, =ina.64.@je s% najvea isto;noe%ropska nalazita nafte?*umunjska- isto6n od =arpata*usija- izme@u Volge i 9rala, 0ibiru, 0ahalinu65.2mjer Mnafotovoa prijateljstvaN?=ujbievo-7ratislava-*osto&k-7udimpeta

66.)ajvea nalazita nafte % *ns%liniji?0umatra.67. )ajvea nalazita nafte % sjevernoj 'fri#i?4ibija, 2lir, gipat, igerija.6!. )ajvea nalazita nafte % 'merikama?025- >eksi6ki zaljev, 4ouisiana, >ississipi, 3eTas, 1klahoma, 2rkansas, =alifornija i2ljaska=anada- uz grani&u sa 025-om do 2rkti6kog mora>eksiko- zaljev- bazeni >ara&aibo, 1rino&o, 2pureVenezuela6$. )ajvea nalazita nafte % bazen% 2jevernog pomorja?skoritavaju 025, orveka, V.7ritanija.64/.Koji s% poten#ijalni obli#i energije?9ljni kriljava&, bituminozni pijesak.641.lin

-na vanosti dobio u drugoj polovi&i prolog stoljeFa-upotrebljava se u koksarama, tednja&ima za pogon vozila, za grijanje-transportira se plinovodima i posebnim tankerima-u prirodi se nalazi zajedno s naftom, ali i sam64.Koji s% neostat#i plina?4ako zapaljiv, eksplozivan, otrovan, i iziskuje posebnu ambalau.64.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i plina?*usija, 025, =anada, V.7ritanija, izozemska, orveka, 2lir, ran, 0aud.2rab

644.)%klearna energija.0kupa i ograni6ena na mali broj zemalja, zbog 9rana u-#AA i 9-#A< te plutonija Pu-#A".

ajveFu proizvodnju 9rana ima =anada, 2ustralija, *usija, iger, amibija, =azahstan,9zbekistan, :2*, 025.


59/64

9kupno ima !!! nuklearne elektrane u svijetu.645.2%n;eva energija9zrokuje pojavu vjetrova, grije vode, utje6e na rast bilja.-zravno sun6evo zra6enje- solarni paneli-Vjetar Celektrane podignute u mnogim razvijenim zemljama (025, ?ra, V.7rit)

-7iokonverzija-etanol (tekuFi)se dobiva fermenta&ijom poljoprivrednih otpadaka -metan (plin) razgradnjom biomase-3oplinske snage o&eana-nergija valova-pluta6e pokretane valovima koje gibanjem pokre6u pumpe i turbine-nergija plime i oseke-u podru6jim asvijeta gdje su velike amplitude, obala ?ran&uske, zaljev0everu uV.7ritaniji, zaljev ?undig u =anadi i podru6je 1hotskog mora, zapadna obala =oree,

jugoistok =ine,sjeverna obala 2ustralije, jugoisto6na obala 2rgentine.

646.@je je sagraena najvea -iroelektrana na plim% i osek%?

?ran&uska C 4a *au&e snage #!/ >.647.,nergija geotermalni- valova.z zemlje u atmosferu odlaze tisuFe kvada geotermalne energije, a iskoritavaju ju samonajrazvijenije zemljeB 025, talija, :apan, ovi +eland, sland i to u vrlo malim koli6inama.

64!.Crvatske energetske sirovine9hrvatska je vrlo siromana ugljenom, kamenolomi u stri (*aa, Podlabin)-koli6inski prevljadavalignit, kameni ugljen, pa sme@i

64$.2mjer pr%anja naftovoa 8')'olve, >okrine, 0true&, 4egrad, 1koli.

655.)abroji geotermalne topli#e % &C.Varadinske, 5aruvarske, =rapinske, 4ipi6ke, 7izova6ke.656.)avei geotermalna izvorita % &C?


60/64

4unkove&-=utnjak, kod 4egrada, Velike ;iglene, ?ernardinova&, 7abina %reda.657.to je r%arstvo?4judska djelatnost i privredna grana koja pronalazi, opskrbljuje i proizvodi razli6ite mineralnesirovine i njima opskrbljuje industriju.

65!.to je in%strija?Privredna djelatnost gdje se preteno strojnom obradom prera@uju sirovine ili poluproizvode ugotove proizvode.65$.Kako nastaj% minerali i r%e?

astaju od rastaljenih tvari, plinova i para, vodenih otopina ili metamorfozom jednog u drugielement.66/.Kakvi minerali mog% biti po postank%?Pirogeni, Jidatogeni i Pneumatogeni.

661.Kako se ijeli in%strija?kstraktivnu &rpi prirodna bogatstva iz zemljePrera@iva6ka prera@uje sirovine ekstraktivne industrije u poluproizvode ili gotove proizvode.66.Kako ijelimo in%strij% s obzirom na namjen% in%strijski- obara?4aka proizvodi proizvode za potronju (tekstilna, kona , prehrambena)3eka proizvodi sredstva za proizvodnju (6elik, strojeve)66.Koje vrste in%strije Ametal%rgijeB poznaje?;rna metalurgija (proizvodnja eljeza, 6elika, valjanih, vu6nih i kovanih proizvoda)1bojena metalurgija (proizvodnja bakra, olova, &inka)>etaloprera@iva6ka industrija (strojevna, automobilska, brodogra@evna, elektroindustrijska)ndustrija nemetala=emijska industrija4ake industrije (papira, tekstila)ndustrija sekundarnih sirovina Cdobivaju se re&iklaom metala, stakla, plastike, tekstila,gume...664.@je s% % ,%ropi lo#irana stara in%strijska por%;ja?

jema6ka-*hursko poru6je, ?ran&uska-4orraine, ngleska-Rorkshire, *usija-5ombas, to suuglavnom bile teke metaloprera@iva6ke i kemijske industrije.

665.Koje s% najpoznatije r%e eljeza?>agnetit-025, *usija, Evedska, orveka, Venezuela, ndija, =inaJematit-025, *usija, Epanjolska, ndija, *umunjska4imonit-?ran&uska, jema6ka, 4uksemburg, Epanjolska, V.7ritanija0iderit-2ustrija, V.7ritanijaPirit666.Koje s% zemlje najvei proizvoa;i eljezne r%e?=ina, 2ustralija, 7razil, :2*, =azahstan, Evedska, >eksiko, >auritanija.

667."stali veliki proizvoa;i eljezne r%e?025-podru6je >inessote, %ornjeg jezera, 2ppala&am

Geografija Moja Skripta

Documents

Transcript of Geografija Moja Skripta