GRAANSKO PARNINO PRAVO 2012/2013Contents1.POJAM I PREDMET GPP-a32.PARNICA43.IZVRNI POSTUPAK54.POSTUPAK OBEZBJEENJA55.SAMOZATITA56.VANPRANINI POSTUPAK57.IZVORI GPP-a58.MJESTO GPP-a U SISTEMU PRAVA68.1.ODNOS GPP-a I USTAVNOG PRAVA68.2.ODNOS GPP-a I UPRAVNOG PRAVA68.3.ODNOS GPP-a GRAANSKOG MATERIJALNOG PRAVA78.4.ODNOS GPP-a I KPP-a79.VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVA910.PROCESNE PRETPOSTAVKE***1111.PRETHODNA PITANJA1412.NAELA GPP-a1512.1.NAELO DISPOZITIVNOSTI1612.2.RASPRAVNO NAELO1812.3.NAELO OBOSTRANOG SASLUANJA/KONTRADIKTORNOSTI19LITISKONSTESTACIJA19POVREDA NAELA KONTRADIKTORNOSTI2112.4.NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA2112.5.NAELO UTVRIVANJA ISTINE2312.6.NAELO EKONOMINOSTI2412.7.NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM PRAVOM2512.8.NAELO UPRAVLJANA POSTUPKOM28NADLENOST SUDOVA (COMPETENTIA)30VRSTE NADLENOSTI31APSOLUTNA NADLENOST31MEUNARODNA NADLENOST ( meunarodna jurisdikcija MN )32STVARNA NADLENOST34FUNKCIONALNA NADLENOST36MJESNA NADLENOST38VRSTEMJESNE NADLENOSTI***39OPA MjN ( forum generale )392. POSEBNA MjN (forum speciale)402.1. Izberiva MjN (forum electivum)40Iskljuiva MjN432.3 PomonaMjN (supsidijarna)44Odreivanje MjN od strane vieg suda ( forum judiciale)*451.DELEGACIJA (forum delegatum)452.ORDINACIJA (forum ordinatum)46ATRAKCIJA (privlaenje) NADLENOSTI48PARNINI SUBJEKTI48STRANAKA SPOSOBNOST*49PARNINA SPOSOBNOST*51Postulaciona sposobnost***54Stvarna legitimacija54Procesna legitimacija ( pravo na voenje parnice)55Procesno pravna sukcesija ( promjena stranak u parnici )***55ZASTUPANJE56ARBITRAA-IZABRANI SUDOVI62POVRAAJ U PRIJANJE STANJE69

1.POJAM I PREDMET GPP-aGPP je samostalna pravna grana u koju spadaju pravila kojima se regulie procesno-pravna djelatnost sudova i ostalih uesnika u ostvarivanju sudske funkcije. GPP obuhvata dvije vrste normih :1. Organizacione2.FunkcionalneOrganizacione pravila kojima se uspostavljaju sudovi, njihova organizacija, sastav i nadlenostFunkcionalne pravila kojima se ureuje postupak kao pravni metod, a po tome sudovi postupaju u vrenju sudske funkcije ( odnosi se na postupak pretpostavke i parnine radnje ) Funkcija prava je da regulie drutvene odnose , a u ostvarivanju te funkcije pravo se slui razliitim pravno- tehnikim sredstvima, a to su pravne norme. Ukupnost normi u jednom drutvu ini normativni pravni poredak, a on se ostvaruje na dva naina :1.Primjenom dispozicije2.Primjenom sankcijePredmet GPP-a je graanski postupak kao pravnim normama ureen nain ostvarivanja sudske funkcije.GSP ( graanski sudski postupak) vri pruanje zatite subjektivnih prava. Zatita subjektivnih prava vri se zbog povrede, zbog ugroenosti, te bez protivpravnog ponaanja. Zatita se trai od suda koji ovdje ne postupa po slubenoj dunosti, te on mora voditi postuak i ispitati osnovanost tubenog zahtjeva. GPP je grana prava, skup normi, ustanova i propisa koji su povezani u logiku cjelinu. U GPP spadaju norme kojima se regulie postupak kao i norme kojima se regulie nadlenost i organizacija sudova. Graanski postupak je pravno institucioniliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije samo na odreenom podruju drutveno- pravnih odnosa.Postoje tri vrste graanskog postupka :1.Parnini2. Vanparnini 3.IzvrniRazlika izmeu parninog i vanparninog postupka je u sadraju i cilju sudske funkcije koje sudovi ine i u jednom i drugom postupku.U parninom postupku sadraj sudske funkcije je u odluivanju s ciljem da se prui zatita povrijeenom ili ugroenom subjektivnom pravuU vanparninom postupku sadraj sudske funkcije je u ureivanju, stvaranju i mijenjanju graansko- pravnih odnosaU izvrnom postupku se postie konano ostvarenje prava, gdje se subjekt obaveze prinudi da udovolji obavezi koja je ve utvrena u sudskoj oduci ili nekoj drugoj ispravi kojoj se priznaje svojstvo izvrne isprave2.PARNICAParnica je konkretan spor izmeu parninih stranaka, a povodom odreenog tubenog zahtjea koji postavlja tuilac i trai od suda da mu prui zatitu. Ona ne mora proi kroz se stadije i podstadije parninog postupka, niti u njoj moraju biti primjenjene sve ustanove parninog postupka. Ona je u principu koncigioni postupak, u kome se odluuje o ( ne) postojanju subjektivnog prava, primjenom materijalnog prava na utvreno injenino stanje. Parnine radnje poduzimaju: tuilac, tueni i sud.SPOR- je stanje u materijalno- pravnim odnosima do kojeg dolazi usljed neizvjesnosti u pogledu sadraja prava i obaveza koje proizilaze za subjekte toga odnosa ili usljed povrede prava i obaveza.Spor je stanje u mat- pravnim odnosu koji obino prethodi parnici, ali ne mora dovesti do nje npr.dogovor stranaka. Samo kada jedan od subjekata zatrai zatitu, tada dolazi do parnice kao procesno- pravnog odnosa. Graansko pravni odnos ovodom kojeg je dolo do parnice se moe ugasiti, ali ta injenica nee imati uticaja na postojanje parnice kao procesno- pravnog odnosa.Parnica i spor nisu sinonima, jer se spor tie materijalnopravnog odnosa, a parnica je sudski postupak.Sporovi mogu biti: 1.Opti2.Posebni ( brani i vanbrani odnosi, radni, male vrijednosti, arbitraa i sl. )3.IZVRNI POSTUPAKPredstavlja skup radnji stranaka ( traioca izvrenja i zvrenika). Pokree se prijedlogom za izvrenje povodom kondemnatorne odluke. Nekada su u IP-u ostvaruje pravo na pravnu zatitu, gdje sud preuzima sankciju. Sankcija zavisi od sadrine povrijeenog subjekta prava. Takoe, treba naglasiti da je poloaj stranaka u PP- u i IP-u razliit.

4.POSTUPAK OBEZBJEENJADo ovog postupka dolazi kada postoji opasnost da se pravo nee ostvariti u PP-u. Tada se poduzimaju mjere obezbjeenja koje imaju privremnei karakter.5.SAMOZATITAOna se zasniva na pravu jaeg. Samozatita je drutveno opasno i krivino sankcionisana. Izuzeci od ovog su slijedei :Ako pojedincu prijeti neposredna opasnost da bude povrijeeno neko njegovo pravoAko se pravna zatita ne moe obezbjediti blagovremenom intervencijom dravnih organa ili bi kasnija intervencija bila necjelishodna, a nain otklanjanja povreda odgovara prilikama u kojima nastane opasnostU nunoj odbrani i stanju nude, a ne kao samovlae6.VANPRANINI POSTUPAKBavi se ureivanjem odnosa, izmjena statusa, uee u nastanku ili prestanku nekog imovinskog prava, potvrda autentinosti izjave, linih odnosa i slino.7.IZVORI GPP-aIzvori GPP-a se dijele na formalne i materijalne. U formalne spadaju: ustav, zakon i podzakonski akti, a u materijalne: sudska praksa, usus fori i pravna nauka.1.ZPP2.Zakon o redovnim sudovima3.Zakon o tuilatvu4.Zakon o sudovima u FbiH5.Zako o postupku medijacije6.Ustav

8.MJESTO GPP-a U SISTEMU PRAVAGPP ima odreeno mjesto u pavnom sistemu. Ono se nalazi u najblioj vezi sa nekoliko pravnih grana, meu kojima su sliejdee : ustavno pravo, upravno, graansko materijalno, krivino procesno itd.8.1.ODNOS GPP-a I USTAVNOG PRAVAUstavima entiteta FBiH vrenje sudskih funkcija povjerava se redovnim sudovima. Ovim ustavima odreuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije. To su slijedei principi: organizacije zakonitosti, sudske nezavisnosti, dvostepenosti, nepristrasnosti i kontradiktornosti. Naela nepristrasnosti i kontradiktornosti su najvanija naela, koja su podignuta na nivo ustavnih naela, a zastupljena su i u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava.8.2.ODNOS GPP-a I UPRAVNOG PRAVAParnini postupak je najstarija pravna institucija, iz ijeg se okvira izdvaja krivini, a zatim i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta graanskog postupka, iz ega proizilazi da veza ova dva prava proizilazi upravo iz upravnog postupka. Neka obiljelja iz kojih se mogu uoiti razlike izmeu upravnog i graanskog postupka su:1.nejednakost subjekataBitno obiljelje graanskopravnih odnosa je jednakost subjekata, za razliku od upravnopravnog postupka u kome je na jednoj strani dravni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potinjena. Meutim, ovaj kriterij se moe smatrati nedovoljnim, jer se dravni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u meusobnom odnosu, ali taj odnos tada nee postati graanskopravnim.2.(ne)vrenje ovlatenja koja su mu povjerena zakonomObiljelje koje se gleda kroz injenicu da li u konkretnom sluaju organ dravne vlasti vri ovlatenja koja su mu zakonom povjerena ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt3.formalnopravni kriterijPo ovom kriteriju, graanskopravnim predmetima se smatraju oni za ije su rjeavanje nadleni sudovi u parninom postupku, a upravnim oni koji se rjeavaju u upravnom postupkuRazgranienja izmeu ova dva postupka se uvijek ne potuju npr.u upravnom postupku se odluuje se o graanskoj stvari i obratno ili isti postupak u oba postupka. Karakteristika odnosa izmeu upravnog i sudskog postupka je i meusobno dejstvo akta tj.dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parninom postupku. Ako se u parninom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koje je ve pravosnano rjeena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa. Takoe vai i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji ouvanja jedinstvenog pravnog poretka.Razgranienje nadlenosti izmeu sudova i upravnih organa vri se po pravilima o apsolutnoj nadlenosti, tj.ako je pokrenut parnini postupak,a radi se o upravnopravnoj stvari, sud e se proglasiti apsolutno nenadlenim i odbaciti tubu. Vai i obrnuto.Ukoliko doe do sukoba nadlenosti onda tu odluuje Ustavni sud !8.3.ODNOS GPP-a GRAANSKOG MATERIJALNOG PRAVADo odvajanja GPP-a od gra. materijalnog prava dolo je tek u 19 stoljeu.Uticaj materijalnog prava a procesno pravo vidljiv je prilikom:1.Ispitivanja procesnih pretpostavki2.U toku postupka3.Prilikom odluivanja o tubenom zahtjevu8.4.ODNOS GPP-a I KPP-aSlinosti su uslovljene time to i gra. I kr. pravosue vre jedinstveni sudovi,a razlike su u tome to se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u razliitim predmetima. GPP i KPP su prema tome usko povezani ( sudska funkcija, isti redovni sudovi, ista naela)Ono to je zajedniko i za kr. I gr. postupak prvenstveno su ustavna naela na kojima je zasnovano organizacijsko i funkcionalno ureenje sudova: usmenost, neposrednost, javnost, kontradiktornost,slobodna ocjena dokaza!Razlike izmeu njih date su kako u predmetu tako i u nekim naelima.-predmet graanskog postupka je raspravljanje i odluivanje u sporovima iz gr-pravnih odnosa (branih, porodinih, nasljednih, i drugih), a kod kr postupka raspravljanje i odluivanje da li je uinjeno krivino djelo, da li postoji krivina odgovornost, te izricanje sankcije.-u naelima razlika je slijedea:1.Naela dispozitivnosti i raspravno nalo su naela tipina za parnini postupak. Gra.postupak pokree subjekt povrijeenog prava, a u kr.postupak pokree javni tuilac. Ostvarenje krivinopravnih normi postie se samo u kr.postupku, a sa druge strane, pravna zatita povodom povrijeenog prava ili osporenog prava moe se postii i putem arbitrae.Ovdje postoje dva vana pitanja, a to su :1.Dejstvo graanske presude na krivinu2.Dejstvo krivine presude na parnicu1 sluaj- dejstvo graanske presude na presudu krivinog sudaPostoje dvije situacije u kojima je krivini sud vezan za presudu donesenu u graanskom postupku1.Za pravosnanu gra. presudu kada graasnkopravni odnos o kojem je u njoj odlueno ima prejudicijelni znaaj u krivinom postupku2.Ocjenom graanskog suda o postojanju krivinog djela2 sluaj- Dejstvo krivine presude na graansku Postoje tri situacije u kojima je sud u gr.postupku vezan za presudu donesenu u kr.postupku1.Iz jednog ivotnog dogaaja nastala i graanska i krivina posljedica 2.Krivino djelo ima karakter prethodnog pitanja u parninom postupku3.Kad presuda donesena u krivinom postupku ima karakter pravno revalantne injenice graanskog prava1 situacija- Ako ista radnja proizvodi i krivinopravnu i graanskopravnu posljedicu( npr.teka tjelesna povreda gdje je povreda KD, a naknada tete GP), onda e tu titular graanskopravng ovlatenja imati dvije mogunosti: 1.Da raspravljanje i odluivanje o graanskopravnom zahtjevu pridrui krivinom postupku ( adhezioni postupak)2.Da pokree samostalan parnini postupakPridrueni( adhezioni) postupak se pokree po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivina prijava. Stranka moe do zakljuenja pretresa odustati od prijedloga i pokrenuti parnini postupak.Ako je krivina presuda osuujua onda ona vee graanski sud, koji ne moe utvrivati injenice koje bi iskljuile odgovornost za tetu prouzrokovanu umiljaljem. Graanska subjektivna odgovornost je ira i stroija od krivine. Zbog toga kada sud u kr.postupku utvrdi postojanje krivinog djela i krivine odgovornost onda razlozi pravne sigurnosti i ekonominosti, kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parninog suda za injenice utvrene u krivinom postupku.Ukoliko je presuda oslobaajua gr.sud nije vezan zbog razlike izmeu krivine odgovornosti i graanske odgovornosti, tako da sud stranku moe uputiti da pokrene parnicu.Ovdje postoje znai dva odvojena postupka:Ako titular graanskopravnog ovlatenja pokree graanski postupak onda moe odluiti da li e:Saekati donoenje odluke u kr.postupku ili neAko ne eka donoenje odluke u krivinog suda, onda parnini sud odluuje o graanskopravnoj odgovornostu kao osnovi za naknadu teteI u tom sluaju krivino djelo i krivina odgovornost ne predstavljaju prejudicijalno pitanje2 situacija- ovdje nastanak ili prestanak subjektivnog prava zavisi od (ne)uinjenog krivinog djela. Ukoliko se krivino djelo i krivina odgovornost javljaju u graanskom postupku kao prethodno pitanje, sud je u graanskom postupku vezan za odluku donesenu u krivinom postupku i to bz obzira na to da li je ona presuujua ili oslobaajua.3 situacija- u odreenim situacijama se pravosnanoj krivinoj presudi daje karakter pravno revalantne injenice, za koju se vee nastanak odreenih posljedica. 9.VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVANorme se mogu podijeliti: 1.Norme s obzirom na prostor2.Norme s obzirom na lica3.Norme s obzirom na vrijeme1.Norme s obzirom na prostorU pogledu vaenja normi procesnog prava vai naelo lex fori tj.primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak, bez obzira na to ko su strane u sporu. Ovo naelo je univerzalno prihvaeno u svim pravnim sistemima. Na podruju prcesnog prava uvijek vai naelo lex fori, dok za primjenu normi materijalnog prava taj princip ne vai, nego kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po naelu lex causae.Kako se po naelu lex fori jurisdikcija domaih sudova prostire u okvirima teritorije BiH, tako domai sudovi ne moraju postupati van teritorije BiH, tako ni inostrani sudovi ne mogu postupati na teritoriji nae drave.Problem obavljanja procesnih radnji van podruja zemlje rjeava se institucijom meunarodne pravne pomoi. Radnje van podruja BiH mogu za nae sudove poduzimati inostrani sudovi, kao to za inostrane sudove takve radnje mogu poduzimati domai sudovi.Meutim, kod pruanja prave pomoi doputa se odstupanje od principa lex fori: radnje koje su predmet molbe inostranog suda mogu se obaviti i na nain koji to zahtjeva inostrani sud. Ako bi se primjena inostranih pravila kosila sa domaim javnim poretko, tada odstupanja od pravila lex fori nisu doputena. Sud e takoe uskratiti pravnu pomo inostranom sudu, ako s etrai izvrenje radnje koja je protivna domaem javnom poretku. Molbu za pruanje pravne pomoi inostranim sudovima, nai sudovi uzimaju u obzir samo ako su dostavljene diplomatskim putem.2.S obzirom na na licaSva lica koja se nalaze na teritoriji BiH su pod jurisdikcijom domaih sudova. To znai da sva lica, bez obzira na dravljanstvo, mogu da tue i da budu tuene.Izuzeci su lica koja uivaju u diplomatski imunitet. Ova lica ne mogu biti tuena ali mogu tuiti. Meutim, postoje izuzeci od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaih sudova. Ova lica mogu tuiti i biti tuena :U sporovima u stvarnim pravima na nekretninama koje su na teritoriji BiH ( forum rei sitae)Kad pristanu na jurisdikcju naeg suda (npr.sklapanje odreenog pravnog posla )Strani dravljani uivaju pred sudom sve garancije parninog postupka koje mu obezbjeuju ravnopravnost pred sudom.Odstupanja od ravnopravnosti postoje u slijedeim sluajevima :Kada strani dravljanin i lice bez dravljanstva tui, duno je tuenom obezbjediti parnine trokove na njegov zahtjev. Tueni moe traiti obezbjeenje parninih trokova ( cautios iudicatum solvi) najkasnije do uputanja u raspravljanje u predmetu spora. Nee postojati pravo na obezbjeenje trokova u radnim, branim i paternitetskim.Stranaka i parnina sposobnost odreuje se po lex nationalis, ali moe i po domaem pravu ukoliko stranac prethodno da izjavu o tome. Parnina sposobnost stranog dravljanina pred naim sudom ocjenjuje se prema zakonu drave iji je on dravljanin.3.S obzirom na vrijeme U pogledu vremenskog vaenja vrijedi ope naelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo, osim u sluajevima kada to zakon izriito doputa.Pravilo je da se parnica koja je pokrenuta za vrijeme vaenja starog zakona nastavi i okona prema pravilima novog zakona. Princip neposrednog ili momentalnog dejstva normi procesnog prava ( tempus regit actum) izvodi se na osnovu injenice da norme ovog zakona ne vae za procesne radnje poduzete prije njegovog stupanja na pravnu snagu. Kako zahtjevi prave sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava, u prelaznim i zavrnim odredbama se obino utvruje kako e se zapoeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je zapoeta, a kada e se nastavit prema pravilima novog zakona.Prema ZPP-u, ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja jo nije postala pravosnana, postupak e se nastaviti po straom zakonu do pravosnanosti presude. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vration na prvostepeno odluivanje, postupak e se voditi prema pravilima novog zakona10.PROCESNE PRETPOSTAVKE***Su uslovi od kojih zavisi doputenost, raspravljanje i odluivanje o tubenom zahtjevu, a utvrene su normama procesnog prava.Potrebno ih je stogo razlikovati od materijalnih pretpostavki tj.uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odluivanja. Prve su odreene normama materijalnog prava, a druge normama procesnog prava.Ciljevi procesno pravih pretpostavki su slijedei:1.Donoenje tane i jasne odluke2.Zatita interesa stranaka3.Sprjeavanje necjelishodnog i neopravdanog raspravljanja i odluivanja4.Potovanje nadlenosti, odnosno potovanje raspodjele poslova izmeu sudova i drugih organaOsnovna podjela procesno pravnih pretpostavki je na :1.Ope i posebne2.Pozitivne i negativne3.One na koje sud pazi po slubenoj dunosti i one na koje pazi po prigovoru tuenog Ope moraju postojati u svakoj parnici, dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za odreena pitanja.Pozitivne moraju postojati da bi odluivanje o tubenom zahtjevu u parnici bilo doputeno, a negativne ne smiju postojati jer one predstavljaju procesne smetnje za doputenost parnice. Ope procesne pretpostavke tiu se svih bitnih elemenata parnice: SudaStranaka Predmeta sporaa)U procesne pretpostavke koje se tiu suda spadaju:1.Meunarodna nadlenost domaeg suda2.Podreenost tuenog naem sudu3.Apsolutna nadlenostb) Procesne pretpostavke koje se tiu stranaka spadaju:1.Postojanje stranaka2.Stranaka sposobnost3.Parnina sposobnost4.Uredno zastupanje,ukoliko nema parnine sposobnosti 5.Procesna legitimacija (legitimatio ad proccesum)tj.ovlatenje za voenje konkretne parnicePostojanje stvarne legitimacije nije procesna pretpostavka, nego je uslov od koga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva ( legitimatio ad causam)c)procesne pretpostavke koje se tiu predmeta sporaone mogu biti pozitivne i negativne.Negativne su slijedee:1.Postojanje parnice (lis pedens)2.Postojanje pravosnane presude (res iudicata)Ove dvije procesne pretpostavke izraavaju princip ne bis in idem-ne dva puta o istome.O tubenom zahtjevu o kome je donesena pravosnana presuda ne moe se ponovo izmeu isth stranaka pokretati parnica, niti donositi druga odluka (res iudicata ).Pozitivne su slijedee :1.Utuivost subjektivnog prava2.Postojanje pravnog interesa za tubuTuilac e imati pravni interes da ustane tubom kada tueni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traenju. Pravni interes je procesna pretpostavka za podizanje tube. Kad on nedostaje, tuba se odbacuje kao nedoputena, bez raspravljanja o osnovanosti tubenog zahtjeva.Posebne procesne pretpostavkeJavljaju se u neki posebnim tubama kada se tuba podie u odreenom roku npr.utvrivanje oinsva ili materinstvaZa doputenost postupka pred viim sudom (blagovremenost pravnog lijeka)Za uee treih lica u parnici kada za to postoji pravni interesPodjela prema tome kako sud pazi na procesne pretpostavke 1.Po slubenoj dunosti na one koje su propisane u javnom interesu2.Po prigovoru tuenog na one koje tite samo interes stranakaNa procesne pretpostavke sud pazi u toku cijelog postupka. Izuzetak je da na neke pazi samo do odreenog stadija parnice npr. na mjesnu nadlenost.Postojanje procesnih pretpostavki se ispituje pri prethodnom ispitivaju tube, u pripremnom roitu i na glavnoj raspravi.Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogunost raspravljanja i odluivanja . Nepostojanje proc. Pret. ini tubu nedoputenom. Posljedice nepostojanja su :1.Ukoliko postoje nedostaci na strani stranaka onda se ostavlja rok za otklanjanje nedostatka 2.Ukoliko je sud apsolutno nenadlean onda on odbacuje tubu3.Ako je sud stvarno i mjesno nenadlean onda se proglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom suduUtvrivanje nepostojanja proc.pret. od stane vieg suda:Ukida se prvostepena presuda i sud odbacuje tubu, predmet vraa na ponovno odluivanje

11.PRETHODNA PITANJAl.12 ZPP-a1.Kada odluka suda zavisi od rjeavanja nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a tom pitanju jo odluku nije donio sud ili neki drugi nadleni organ, sud moe sam rijeito to pitanje , ako posebnim postupkom nije drugaije odreeno.2.Odluka suda o prethodnom itanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno3.U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravosnanu presudu kr. Suda kojom se optueni oglaava krivim. Prethodna pitanja su samo pravna pitanja, koja nisu u konkretnoj parnici neposredan predmet odluivanja, ali se nalaze u funkciji odluivanja o tubenom zahtjevu.Od prethodnih pitanja zavisi odluivanje o osnovanosti tubenog zahtjeva. Odluivanje o osnovanosti tubenog zahtjeva zavisi od pitanja da li postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos. To pravo ili pravni odnos nije predmet spora i o njemu nadleni organ nije pravosnano oduio.Prethodno pitanje moe biti samo pravno pitanje( ne i injenino) koje samo po sebi ini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odluivanja. Prethodno pitanje moe u posebnoj parnici biti postavljeno kao glavno pitanje.Rjeavanje prethodnih pitanja slui stvaranju injenine podloge za odluivanje o tubenom zahtjevu, pa odluka o njemu ne stie dejstvo pravosnanosti i ne unosi se u dispozitiv sudske odluke, nego u obrazloenje.Postavlja se osporavanjem stranke ili sud o njemu odluuje po slubenoj dunosti.Prethodno pitanje moe biti u nadlenosti parninog suda ili upravnog organa ili krivinog suda.Prethodno pitanje nije u nadlenosti suda Poseban problem predstavlja rjeenje onih prethodnih pitanja ije odluivanje ne spda u nadlenost nekog drugog suda pred kojim se ta pitanja postavljaju kao prethodna, nego spadaju u nadlenost nekog drugog suda ili ak nekog drugog dravnog organa koji nije sud.Postavlja se pitanje moe li sud o takvim pitanjima odluivati u funkciji prethodnih pitanja ili ipak mora ekati odluku za to nadenog organa ?U uporednom pravu rjeenja su razliita :1.Ne moe2.Uvijek moe i to samostalno3.Moe ali ne bez ogranienjaSistem rjeavanja prethodih pitanja kojem pripada nae pravo udovoljava zahtjevu efikasnosti i pravne sigurnosti, te osigurava nezavisnost i samostalnost svakog dravnog organau vrenju ovlatenja koja spadaju i njihovu nadlenost.Ako se u parninom postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno pitanje koje ne spada u nadlenost suda pred kojim se postavlja, nego nekog drugog suda ili organa , onda ovlatenja suda u rjeavanju tog pitanja zavise od toga da li o tom pitanju nadleni organ ve donio pravosnanu odluku ili nije !Ako je nadleni organ ve donio odluku o pitanju koje se u parninom postupku pojavljuju u svojstvu prethodnog pitanja , onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan za tu odluku nadlenog organa ( zbog povjerenja i pravne sigurnosti)Ako nadleni organ nije donio pravosnanu odluku o pitanju koje se u parninom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje onda je :1.Sud ovlaten odluivati o prethodnom pitanju, ali bez dejstva pravosnanosti2.Sud moe prekinuti postupak i saekati odluku nadlenog organa kada je pokrenut postupak pred njim iz razloga svrsihodnosti i pravne sigurnostiPrethodna pitanja u nadlenosti suda 1.Da odluuje kao o glavnom pitanju, samo onda kada to stranke s obzirom na naelo dispozitivnosti trae2.Da se odluuje kao o prethodnom pitanju- kada nijedna stranka nema pravni interes da se o prethodnom pitanju odluuje kao o glavnom pitanju sa autoritetom pravosnane resude, tada sud o njemu odluuje da bi mogao donjeti odluku o tubenom zahtjevu. Ovakva odluka se unosi u obrazloenje presude, jer ona nema autoritet sudske presude.II DIO12.NAELA GPP-a

Sva naela se mogu podijeliti u tri osnovne grupe :1.Specifina ili odreujua naela GPP-a npr.dispozitivnost, ravnopravnost2.Ustavna naela tj.naela koja su podignuta na stepen ustavnih naela npr.kontradiktornost, javnost3.Zajednika i za druge postupke npr.usmenost, slobodna ocjena dokaza, ekonominost 12.1.NAELO DISPOZITIVNOSTINaelo dispozitivnosti nalazi primjenu u parninom, vanparninom i izvrnom kao i u procesnom pravu. U naelu dispozitivnosti se ispoljava najua veza izmeu graanskog parninog postupka i graanskog materijalnog prava.Naelo dispozitivnosti se izraava u :1.Pokretanju postupka2.Odreivanju predmeta parnice3.Disponiranju tubenim zahtjevom4.Okonanje parnice5.Uticaj na vremenski razvoj parnice6.Uticaj na postupak povodom pravnog lijeka1.Pokretanje postupkaParnini postupak se uvijek pokree na incijativu titulara ugroenh ili povrijeenih prava, a nekada na incijativu suda. Parnini postupak se pokree tubom. Latinske izreke koje izraavaju osnovni smisao naela dispozitivnosti su :1.Nemo iudex sine actore nema suda bez tuioca2.Ne procedat iudex ex officio sud ne pokree postupak po slubenoj dunostiIzuzetak od ovog naela je slijedei:1.O tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti i o izdravanju djece u vanbranim sporovima2.Radi utvrivanja ili osporavanja oinsta ili materinstvaU ovim sluajevima sud odluuje po naelu oficijelnosti.2.Odreivanje predmeta spora l 12. ZPP-a U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupkuSud je vezan za predmet spora . U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupak. Taj zahtjev se moe staviti u tubu ili u protiv tubu.Ne eat iudex ultra et extra petitia partum (sud ne ide ni mimo ,ni preko tubenog zahtjeva). On ne moe tuitelju dosuditi vie od traenog , niti neto drugo umjesto onog to je traio.Sud je duan odluiti o svemu to je predmet spora jer se u protivnom radi dopunska presuda ili nova parnica. 3.Disponiranje tubenim zahtjevomVrlo znaajan aspekt manifestovanja naela dispozitivnosti ogleda se u disponiranju predmetom parnice tj.tubenim zahtjevom.Stranke mogu slobodno raspologat zahtjevima koje su postavile u toku parnice.U dispozitivne radnje stranaka spadaju :1.Preinaenje tube 2.Odricanje od tubenog zahtjeva3.Priznanje tubenog zahtjeva4.Okonanje parnice voljom stranaka1.Radnjom stranke- povlaenje tube (izjava ili izostanak tuioca sa pripremnog roita ili glavne rasprave)2.Sudskom odlukom-na osnovu odricanja d tubenog zahtjeva ili priznanja tubenog zahtjeva3.Radnja ima dejstvo pravosnane presude- sudko poravnanje5.Uticaj na vremenski razvoj parniceStranke mogu svojom voljom da utiu na razvoj i okonanje postupka.6.Uticaj na predmet postupka povodom pravnog lijekaOdreena granica ispitivanja pobijane presude, te odricanje ili odustajanje od pravnog lijekaOgranienja i povrede naela dipozitivnostiSud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su postavile u toku postupka.titi se ustavnost i zakonitost. Sud je duan kontrolisati i onemoguiti zabranjene dispozicije.Sud je duan po slubenoj dunosti da pazi na to da li se stranake dipozicije kreu u okvirima koje postavlja neelo dispozicije. Sud je duan da sprijei one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa domaim pravnim poretkom. Meutim, takoe je duan sprijeiti dispozicije koje su same po sebi doputene, ali imaju za cilj da proizvedu nedoputene pravne posljedice.Prekoraenje tubenog zahtjeva ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parninog postupka.Povreda odredaba parninog postupka predstavlja razlog za albu i reviziju. 12.2.RASPRAVNO NAELORaspravno naelo podrazumjeva ovlatenje stranaka da prikupljaju procesnu grau za donoenje odluka o njihovim zahtjevima. U tom cilju sud mora da odgovori na dva pitanja:1.injenino2.Pravno (iura novit auria- sud poznaje pravo; dura lex, sed lex-strog zakon ali ipak zakon)Postavlja se pitanje ko je duan prikupljati injenice i dokaze :Ako je dunost prikupljanja injenica i dokaza na strankama onda se tu radi o raspravnom naeluAko je to dunost suda onda govorimo o istranom naeluPrema raspravnom naelu, sud je vezan samo za injenice koje stranke iznose u toku usmneog raspravljanja.Iudex iudicare debet secendum allegata et probata partium- sud treba suditi na osnovu naloga i dokaza koje su stranke ponudileDe mini facta, dabo tibi ius- daj mi injenice, dat u ti pravoU skladu je sa prirodom i znaajem gr.prava ( suprotni interesi stranaka, pravno-politika neopravdanost prikupljanja procesne grae po slubenoj dunosti)Odredba ranijeg ZPP-a koja je ureivala pitanja utvrivanja injenica i dokaza je radikalno izmjenjena. Raspravno naelo sada postaje osnovno naelo, data mu je prednost nad naelom materijalne istine i istranim naelom , kao i u odnosu na pravilo u oficijelnom postupanju suda u postupku.injeninu grau prikupljaju samo stranke i one odluuju o potrebi dokazivanja, one same iznose dokaze kojima se dokazuje istinitost.Prihvatanjem maxime koliko injenica toliko i prava znai uvoenje formalne istine ,umjesto u starijem pravu materijalne istine. Naelo materijalne istine se ostvarilo kombinacijom raspravnog i istranog naela , sud je takoe bio duan izvesti i one dokaze koje stranke nisu predloile, a od znaaja su za odluivanje.U ZPP-u iz 2003 godineizostavljena je mogunost da sud izvodi dokaze koje stranke nisu predloile, makar su oni bili bitni za donoenje odluke. Sud nema obavezu da postie stranke na iznoenje injenica. Ovaj zakon normira da e sud samo odluivati o emu e se rapravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Takoe, u odredbama koje se tiu glavne rasprave normira se da e sud voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.Od ovog naela ipak postoji odstupanje, a to je slijedee :Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznjele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. Znai, u sluajevima gdje postoji ogranienje naela dispozitivnosti ogranieno je i raspravno naelo. 12.3.NAELO OBOSTRANOG SASLUANJA/KONTRADIKTORNOSTIl 5 ZPP normira da svaka stranka ima pravo da se izjasni i prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kada je to zakonom doputeno, sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost izjanjavanja.Ovo naelo se izraava kroz maximu . auditar et altera pars- neka se uje i druga strana.Sud je duan da svakoj stranci prui mogunost da se izajsni o svim prijedlozima i zahtjevima protivne stranke u svim fazama postupka.Ovo naelo obezbjeuje procjenu ravnopravnosti stranke, objektivno suenje i donoenje pravilne odluke.LITISKONSTESTACIJAPasivnim dranjem stranke, a naroito tuenog, usporava se i oteava rad suda. Radi otklanjanja negativnih utjecaja, koje proizvodi pasivno dranje tuenog prihvataju se razliita rjeenja.Rjeenja u uporednom pravu u sluaju pasivnog dranja tuenog:1.Naelo afirmativne litiskonstestacije prema ovom naelu smatra se da stranka koja se ne izjanjava, smtra se da priznaje. Ovo naelo je bilo prihvaeno u starijim pravnim sistemima. Ono predstavlja izraz pravila : qui tacere conseutiure videtur ko uti smatra se da priznaje. Npr .presuda zbog proputanja, ranije zbog izostanka 2.Naelo negativne litiskonstestacije- stranka koja se ne izjanjava smatra se da porie. Ova pretpostavka namee obavezu sudu, da uz saradnju suprotne stranke koja je aktivna raspravlja i odluuje o predmetu spora.U naem pravu su prisutni elementi oba naela, mada je izraajnije naelo afirmativne litiskonstestacije.Sud vie nema onako aktivnu ulogu, kakvu je imao ranije. Naprotiv, sada se stranke obavezuju na aktivno dranje u parnici, tueni se odmah po dostavljanju tube mora aktivno drati. On je duan pismeno odgovoriti na tubu, a ukoliko to ne uini,a tuilac je u tubi predloio donoenje presudu zbog proputanja, sud e onda donjeti novu presudu.Presuda zbog proputanja predstavlja novinu u naem pravu, a zamjenila je presudu zbog izostanka. Uvedena je radi ubrazanja postupka i radi jaanja procesne discipline stranaka.Znaaj ovog naela takoe treba gledati i u njegovoj vezi sa raspravnim naelom.Naelo kontradiktornosti sadrano je u vie odredba ZPP-a:1.U fazi pripremanja glavne rasprave tuba se zajedno sa prilozima dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od prijema ispravne i potpune tube u sudu.2.Predaja podnesaka s prilozima u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke2.predaja podnesaka sa prilozima u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke3.Pripremno roite odrat e se i samo sa jednom strankom, ukoliko je druga uredno obavjetena a nije dola bez opravdanog razloga4.Usmeno izjanjavanje i dunost izjanjavanja o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke 5. dostavljanje pravnog lijeka da bi stranke mogle odgovoriti na njegaPozivanje stranaka na raspravu pred drugostepenim sudomOdstupanja od naela kontradiktornostiOdstupanja kod ovog naela se vre iz razloga ekonominosti, odnosno da se postupak ne bi odugovlaio.U l.5. ZPP se normira da samo onda kada je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost da se izjasni.ZPP normira slijedee:1.Odluivanje o prijedlogu za osiguranje i izvoenje dokaza:a)Izuzetno , ukoliko postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjavanja protivnika.b)Sud moe, u izuzetnim sluajevima, odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.2.Na prijedlog predlagaa osiguranja, sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja , bez prethodnog obavjetenja i sasluanja protivnika osiguranja, ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja.POVREDA NAELA KONTRADIKTORNOSTIZa razliku od ranijeg rjeenja po kojem je povreda ovog naela bila apsolutno bitna povreda postupka na koju je sud pazio po slubenoj dunosti, danas je povreda ovog naela povreda odredaba parninog postupka i razlog za albu.Sud na ovu povredu ne pazi po slubenoj dunosti, nego na zahtjev stranaka u albi.Razlog za albu- povredba odredaba parninog postupkaAko stranka u albi iznese ovu povredu, drugostepeni sud e ukinuti odluku zahvaenu ovom povredom i predmet vratiti prvostepenom sudu radi odravanja nove glavne rasprave, ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostave nije data mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja za donoenje pravilne i zakonite odluke.Razlog za reviziju i prijedloga za ponavljanje postupka- ako stranci nezakonitim postupanjem nije data mogunost da raspravlja pred sudom

12.4.NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZAcilj dokazivanja je utvrivanje istine o injnicama.Procesno pravo poznaje dva metoda saznanja istine u postupku:1.Slobodna ocjena dokaza2.Sistem legalne ocjene dokazaU sistemu legalne ocjene dokaza, pravnim pravilima se odreuje doputenost dokazivanja pojedinim vrstama dokznih sredstava i utvruje se njihova dokazna snaga. U sistemu legalne ocjene dokaza sud moe upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom doputena za dokazivanje u odreenim sporovima. Pravnim pravilima se unaprijed , in abstracto, utvruje dokazna snaga svake vrste dokaza.Uloga suda u postupku dokazivanja svodi se samo na to da izvede onoliko dokaza odgovarajue dokazne snage koliko je prema zakonu potrebno da se odreena injenina tvrdnja smatra tanom.U okviru sistema legane ocjene dokaza postoje dvije varijante:1.Pozitivna2.NegativnaPozitivna sud mora uzeti odreenu injenicu kao tanu kada se u procesu izvoenja dokaza ispune uslovi koje zakon odreuje kao pretpostavku da bi se data injenica smatrala tanom.Negativna zakon odreuje minimum zahtjeva da bi se injenica smtrala dokazanom. Ispunjenje tih zakonskih zahtjeva ne obavezuje sud da takvu injenicu uzme kao tanu , ukoliko u isto vrijeme nije i sam stekao uvjerenje o njenoj tanosti.Do slobodne ocjene dokaza dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja, kojeg stie na osnovu savjesne ocjene svakog dokaza posebno kao i na osnovu cjelokupnog postupka. Sud sam odluuje o izboru dokaza, bez bilo kakvih formalnih ogranienja ocjenjuje dokaze i stie uvjerenje o istinitosti injenica.Sud mora stei uvjerenje ili ubjeenje o postojanju neke injenice da bi je mogao uzeti kao tanu, to znai da nije dovoljna samo vjerovatnost. Uvjerenje ili ubjeenje predstavlja takav stepen saznanja u procesu formiranja uvjerenja suda, koje ne doputa opravdanu sumnju u suprotno.Koje e injenice uzeti kao dokazane sud odluuje na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz posebno i svaki dokaz zajedno. Sud slobodno odluuje o dokazima koje e izvesti. One prijedloge koje ne smatra bitnim e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja.Dokaznu snagu dokaznih sredstava cijeni sam sud. Izuzetak je kad je vezan za dokaznu snagu javne isprave i to ako ga ona ne osporava.Meutim , sud nema ipak aposlutnu slobodu u ocjeni dokaza jer u obrazloenju presude mora objektivizirati svoje subjektivno uvjerenje.Analiza navedenih dokaza omoguava kontrolu ocjene dokaza od strane vieg suda. Ukoliko vii sud posumnja u istinitost injenica tj.u pogreno i nepotpuno utvreno in jenino stanje moe preinaiti presudu, ali ne i ukinuti je !Izuzeci od naela slobodne ocjene dokaza Ovi izuzeci postoje radi obezbjeenja procsne ekonomije.Ne treba dokazivati slijedee injenice:1.Koje je stranka priznala pred sudom toko parnice2.ije postojanje zakon pretpostavlja3.Optepoznate injeniceJavna isprava moe se dokazivati samo ako su u njoj neistinito utvrene injenice ili je isprava nepravilno sastavljenaOsuujua krivina presuda predstavlja apsolutan dokaz postojanja krivinog djela i kr.odgovornostiVezanost suda za odluku nadlenog organa /suda o prethodnom pitanju12.5.NAELO UTVRIVANJA ISTINEPostoje 4 elementa kvaliteta sudske zatite :1.Zakonitost2.Ekonominost3.Istinitost 4.SigurnostSamo je jedna istina tj.ona istina koaj je vjerni odraz stvarnosti.Prepreke za spoznaju prave, pune istine po novom ZPP-u :1.Zahtjev naela da se potpuno i istinito utvrde sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tubenog zahtjeva, odnosno donoenje pravilne i zakonite odluke

2. sud donosi odluku iz dvije osnovne premise:injenine Pravne-donji i gornji sudski slogizam-ovo se naelo tie injenine premiseU pravilu se utvruju samo sporne injenice. Ostvarenju mu doprinose :neelo kontradiktornosti,slobodne ocjene dokaza,a ne doprinosi mu raspravno naelo ( formalna istina, materijalna istina samo onda kada je ovo naelo ogranieno)Odnos prema raspravnom i naelu dispozitivnosti postoji odreeni stav o njegovom ogranienju ovim naelima:-Naelo dispozitivnosti ga ne ograniava, jer onda kada stranke disponiraju tubenim zahtjevom, sud ili ne donosi odluku ili je ne zasniva na injninom stanju-Raspravno naelo ga ograniava ,ali:Suprotnost interesa stranaka tjera ih da prezentiraju injenice i dokazeZbog pravno- politikih razloga priznate injenice se ne dokazujuOdnos prema neelu ekonominostiIzgledaju meusobno suprotna,ali se mogu paralelno ostvarivati bez veih meusobnih ogranienja. Ukoliko doe do kolizije izmeu njih onda prednost ima naelo istine-Ukoliko doe do neudovoljavanja zahtjevu naela utvrivanja istine onda pogreno i nepotpuno utveno injenino stanje predstavlja razlog za albu.Sud na njega pazi po prigovoru stranke-preinaenje prvostepene presude. Kod ovog naela od vanrednih pravnih lijekova nije dozvoljena revizija, dok prijedlog za ponavljanje postupka jeste !12.6.NAELO EKONOMINOSTIPrema l.10 ZPP-a sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja i sa to manje trokov te onemoguiti svaku zloupotrebu koja strankama pripadaju u postupku.Ovo naelo slui ostvarenju ustavom zagarantovanog jednakog prava na pravnu zatitu pred sudom. O ostavrenju ovog prava koji je zagarantovan ustavom, moe se govoriti samo onda kada se uz ostavrenje zahtjeva koje postavlja naelo zakonitosti istovremno i ostvaruju i zahtjevi naela ekonominosti. Meutim, ova dva naela se meusobno suprostavljaju, ali je mogue da se oba ostvaruju u postupku.Naelo zakonitosti ima prednost pred naelom ekonominosti kao i pred svim drugim naelima.Ustanove u kojima se ostvaruje naelo ekonominosti su izraene kroz cijeli postupak, anaroito dolaze do izraaja : Fazi pripremanja glavne rasprave: pripremno roite,prvo roite, ispitivanje procesnih pretpostavki, prikupljanje procesnog materijala, uteda vremena i materijala. Izuzetno se ne mora odrati.U fazi glavne rasprave: prvo roite; ovdje naelo ekonominosti izraava zahtjev kojim se od suda trai da trajanje glavne rasprave ne odugovlai, tako da se rasprava po mogunosti zavri na jednom roituTokom glavne rasprave, sud e udovoljiti zahtjevima naela ekonominosti u onoj mjeri u kojoj bude onemoguavao stranke da zloupotrebljavaju svoja procesna prava.Bis dat qui cito dat ( ko brzo daje, duplo daje )Ovom naelu doprinosi :pripljemenost sudije, sprjeavanje zloupotrebe procsnih prava naelima usmenosti i neposrednostiKrajnji domaaj naela ekonominosti dolazi do izraaja u nekim posebnim postupcima kao to je postupak u sporovima male vrijednosti.Manifestacija naela ekonominosti:1.Odredbe o rokovima za oglaenje nenadlenim2.O koritenju procesnog prava nadlenog suda3.O delegaciji4.O odstupanju od naela kontradiktornosti i neposrednosti5.O povlaenju tube6.O donoenju odluke van raspravljanja 7.O rjeavanju spora putem medijacije i sudksim poravnanjem8.O kumulaciji tubenog zahtjeva, uparniarstvu, spajanju parnica, preinaenju tube i protivtubi

12.7.NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM PRAVOMSud je duan postupak provesti bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u tom postupku.Zloupotreba prava e postojati u onim sluajevima kada se pravo vri protivno cilju zbog kojeg je zakonom uspostavljeno. Ideja o zabrani zloupotrebe prava dola je do izraaja i u rimskom pravu u maximi : Non omne quod licet honestum est- sve to je doputeno, nije uvijek i poteno Kao pravna ustanova, zabrana zloupotrebe nala je najprije mjesto u njemakom graanskom pravu iz 1986 god, a kansije dobija mjesto i u drugim zakonodavstvima.U naem pravu ustanova zabrane zloupotrebe prava uvodi ZOO gdje je ona izriito regulisana : uesnici u obligacionim odnosima su duni da se pridravaju naela savjesnosti i potenja, zabraneno im je vrenje prava protivno cilju zbog koga je ono zakonom uspostavljeno ili priznato i svako je duan suzdrati se od postupka kojima se drugima moe prouzrokovati teta.Zabrana zloupotrebe prava procesnih prava nije u svim zakonima normirana kao opte pravilo.Prema nae ZPP-u : Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku, te su stranke dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovima zakonom.Zloupotreba procesnih prava predstavlja koritenje procesnim pravima protivno clju zbog kojeg su ta prava ustanovljena. Norme kojima se regulie postupak su u pravilu imperativnog kataktera, kako bi se lake obezbjedilo ostvarivanje osnovnih zahtjeva dobrog pravosua : zakonitost, pravna sigurnost, i efektivnost.Opasnost od zloupotrebe ne postoji u sistemu zakonskog upravljanja, nego us tranakom i sudskom sistemu upravljanja postupkom.Vidovi nesavjesnog ponaanja1.Zloupotreba procesnih ovlatenja na traenje pravne zatite2.Nesavjesno koritenje procesnih ovlatenja u toku postupka3.Sticanje procesnog poloaja u parnici prevarnim radnjama4.Negovorenjem istine od strane stranaka

1.Zloupotreba procesnih ovlatenja na traenje pravne zatiteDunik ne daje povoda za tubu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi, ali obavezu ne osporava i izraava spremnost da obavezi udovolji mirnim putem. Dakle, ovdje pravni interes za traenje pravne zatite putem suda ne postoji, ukoliko titular povrijeenog prava moe postii cilj bez posredovanja suda, na jednostavniji i jeftiniji nain. Potraivanje je beznaajne imovinske vrijednosti.De minimis non curat praetor- sud se ne bavi sitnicama 2.Nesavjesno koritenje procesnih ovlatenja u toku parniceOvdje se ubrajaju svi oni sluajevi kada stranke preduzimanjem procesnih radnj ele da psotignu odugovlaenje postupka.Ranije su se za ovu radnju stranaka koristile ustanove beneficium novorum ; proputanjem rokova i roita radi izvoenja novih dokaza . A sada je to : ulaganje albe radi odgaanja natupanja pravosnanosti, izuzee sudije.3.Sticanje procesnog poloaja u parnici prevarnim radnjamaTuilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo dranje tuenog u parnici uslijed kojeg dolazi do donoenja presude zbog proputanja na tetu tuenog.4.Negovorenje istine od strane stranakaDunost govorenja istine od tsrane stranaka odnosi se samo na stvarni ili injenini osnov predmeta spora, ali ne i na pravni jer stranke nisu dune da daju pravnu kvalifikaciju spora.Ova dunost stranaka je dvojaka: 1.Dune su prezentirati sve injenice2.Istinito ih prezentiratiSredstva protiv procesnih zloupotrebaNe postoje prinudnda sredstva, ve obaveza suda da onemogui zloupotrebu prava. Ovdje je naglasak na prvenciji tj.sprjeavanju da do zloupotrebe prava uopte doe, a u represiji tj.izricanju sankcija, kada je do zloupotrebe procesnih prava ve dolo.1.Preventivne mjereUpravljanjem postupkom obezbjeuje sudu aktivnu kontrolnu ulogu u parnici, pomou koje moe da sa uspjehom onemogui stranke da koritenjem doputenih sredstava postiu nedoputene ciljeve.

Sud treba da onemogui zloupotrebu na sijedei nain :-Upravljanjem postupkom-Dobrom pripremom glavnog roita, tj. Pripremom za raspravljanje predmetom-Znanjem, strunou i iskustvom sudije

2.Represivne mjereSnoenje trokova stranka koja u cijelosti izgubi parnicu, duna je drugoj stranci nadoknaditi trokove. Ukoliko stranka djelomino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedena stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio trokova. Sud moe odrediti da jedna nodoknadi sve trokove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu sbog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni trokovi. Pri odluivanju koji e se trokovi stranci nadoknaditi, sud e uzeti u obzir samo trokove koji su bili potrebni radi voenja parniceProcesne kazne- Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika,punomonika ili umjeaa koji su svojim parninim radnjama tee zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.-Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba oja je sluatelj prisutna raspravi vrijea sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad suda, sud e je onda opomenuti. Ukoliko opomena bude bezuspjena, sud e opomenutu osobu udaljiti iz sudnice i kazniti novanom kaznom.-Nedolazak svjedoka ,a svoj izostanak ne opravda ili se bez dobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba biti sasluan, sud e narediti da se prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom kaznom od 100 do 1000 KM.-Sud e novanom kaznom od 100 do 1000KM kazniti vjetaka koji ne dostavi sudu nalaz i miljenje u ostavljenom roku ili ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda

12.8.NAELO UPRAVLJANA POSTUPKOMOvo naelo postoji radi obezbjeenja efikasnog toka postupka kao i radi iscrpnog raspravljanja o predmetu spora. Ovdje vrijedi obaveza ptovanja naela zakonitosti ali uz mogunost prilagoavaja ove obaveze samom postupku.Upravljanje parnicom moe biti posmatrano sa dva aspekta :1.Formalanopravno poduzimanje radnji kojima se odreuje redoslijed i tok raspravljanja2.Materijalnopravno- upravljanje parnicom koje se tie prikupljanja procesne grae tj.injenica i dokazaSve radnje koje poduzimaju sud i stanke moraju biti u skladu sa zakonom, pa se prema tome razlikuje:1.Zakonsko2.Stranako3.Sudsko upravljanjeZakonski- zakon je strogo odreivao razvoj postupka od samog pokretanja pa sve do njegovog okonanja, tako da se svaka parnica odvijala na isti nain. Postupak je izgraen prema nainu stogog formalnog legaliteta, bio je racionalno ureen, ali jako sloen, skup i krut.Stranako- za stranako upravljanje karakteristino je to da su stanke gospodari parnice, dominis litis. One pokreu parnicu, upravljajurazvojem parnice, odreuju roite. Ovaj princip karakteristian je za doba liberalnog kapitalizma.Sudsko predstavlja manifestaciju aktivne uloge suda u parnici. Ovaj princip poiva na stvaranju postupka kao javno-pravne djelatnosti putem koje se sudska funkcija ostvaruje kaojavno-pravna djelatnost.Sud je slobodan u oblikovanju parnice, ai uz potovanje naela zakonitosti. Sud prilagoava pravila opteg postupka potrebama ekonominosti npr.samo su okvirno odreeni osnovni stadiji, procesna ustanova i posebni parnini postupak.U ZPP je data kombinacija sudskog i sraakog upravljanja gdje sud ima ovlatenja u formalnom ,a stranke u materijalnom postupku. Elementi zakonskog upravljanja data su u dva roita- pripremnom roite i roite za glavnu raspravu. Sud ima aktivnu ulogu u formalno upravljanju postupkom.l 64 ZPP-a : Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu sa odrdbama ovog zakona. Radnje upravljanja sud poduzima po slubenoj dunosti . on takoe moe da opozove rjeenje jer tim rjeenjem nije vezan.Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnh odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke kao npr.voenje rasprave u skladu sa zakonskim odredbama, potovanje naela procesne ekonomije. Sudija se brine o odravanju reda u sudnici i o dostajanstvu sudu. Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku, u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotivanju suda.III DIONADLENOST SUDOVA (COMPETENTIA)PojamNadlenost se pojmovno odreuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. U objektivnomsmislu, nadlenost je djelokrug poslova jednog suda. U subjektivnom smislu, nadlenost se moeposmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. Sa aspekta suda, nadlenost se ispoljava kao pravo idunost odreenog suda da postupa u odreenoj pravnoj stvari( ne moe odbiti pruiti pravnu zatitu ). Sa aspekta stranke, nadlenost se odreujekao pravo da im sudi zakonom odreeni nadleni sud, i obaveza da se podvrgne suenju odreenog suda.Kao pravo:- l. 6. EKLJP: Svako ima pravo da zakonom odreen, nezavisan i nepristrasan sud, pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov predmet i da odlui o sporu u pogledu njegovih prava i obaveza graanske prirode.Shvaene u smislu prava , nadlenost ima znaaj jedne od garancija kojom se obezbjeuje pravo na jednaku pravnu zatitu. Shvatanje o nadlenosti kao pravu graana da im sudi samo nadleni sud, vue svoje porijeklo iz kole prirodnog prava. Prirodno.pravna teorija razvijala je ideju o tzv. prirodnom sudiji.Umjesto pojma prirodni sudija u savremenoj literaturi se ee se upotrebljava pojam zakoniti sudija . Pravo na zakonitog sudiju svodi se na pravo gradjana da im sudi unaprijed zakonom odreen sudija i zakonom odreen nadleni sud.U krivinim predmetima, pravo graana da im sudi samo nadleni sud, Ustavom je izriito zagarantovano (kod nas) : krivine sankcije izrie nadleni sud u zakonom propisanom postupku. U graanskim presmetima ovo pravo nije izriito zajameno, ali garancije za njegovo ostvarivanje odreene su nizom ustavnih odredbi. Sudsku funkciju mogu vriti samo redovni sudovi.lan 3. ZS: Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.Znai sudovi , njihovo ustanovljavanje, nadlenost i organizacija, su ureeni zakonom.

lan 6. EKLJP: Pravila o nadlenoti obezbjeuju : Pravo na ostvarenje pravne zatite pred odreenim sudom; i druge zahtjeve dobrog pravosua, kao npr. zakonitost, pravnu sigurnost i efikasnost. Pozitivna je procesna pretpostavka Pravila ius cogens > efikasna sudska zatitaPostoje (drugaija) NOVA rjeenja o nadlenosti, iz razloga efikasnosti postupka: momenat do kojeg se pazi po slubenoj dunosti, proglaenje ne nadlenim i prigovor stranke, rokovi u sluaju sukoba nadlenosti, maksimalno proirenje stvarne nadlenosti opinskih sudova ( izostavljen kriterij vrijednosti spora), specijalizacija za privredno pravne sporove.VRSTE NADLENOSTIU funkcionalno-procesnom smislu nadlenost se dijeli na:1. Apsolutnu- razgranienje nadlenih sudova prema drugim domaim dravnim organima, prema stranim sudovima i dravnim organima, te sudovima i dravnim organima RS-a.2. Relativnu razgranienje djelokruga poslova domaih sudova. Ona moe biti : Stvarna preraspodjela vrenja sudske funkcije u 1. Mjesna odreuje se koji od vie stvarno nadlenih sudova e suditi u konkretnom sluaju. Funkcionalna- preraspodjela poslova izmeu sudova razliitih stepena u istoj pravnoj stvari.APSOLUTNA NADLENOSTPravilima o apsolutnoj nadlenosti utvruje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost sudovauope i vri se razgranienje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaim dravnim organima, prema dravnim organima i sudovima RS-a, i prema stranim dravnim organima i sudovima.Apsolutna nadlenost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadlean da postupa bilo koji od redovnih sudova. l. 1. ZPP: Ovim se zakonom odreuju pravila postupka na osnovu kojih opinski i kantonalni sudovi i VS FBiH raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

Apsolutna nadlenost kao procesna pretpostavkal. 16/1: Sud u toku cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost, a kontradiktornost u lanovima 221. i 241. iz kojih proizlazi da pazi samo u toku cijelog I postupka.Sud na nadlenost pazi i ve pri prethodnom ispitivanju tube to je u cilju naela ekonominosti.1. Razgranienje nadlenosti suda i drugih domaih organal. 16/2.: Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. ( posljedice apsolutne (ne)nadlenosti )2. Razgranienje nadlenosti sudova FBiH i organa i sudova RS i stranih organa i sudoval.16/3.: Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u FBiH, po slubenoj dunosti e se proglasiti nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. ( novo rjeenje za RS ).Povreda pravila o apsolutnoj nadlenostiPovreda pravila parninog postupka.lan 227/2 : II sud e ukinuti I presudu i odbaciti tubu ako utvrdi da je u njoj odluenoo zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti.lan 249/2 : isto i po reviziji.MEUNARODNA NADLENOST ( meunarodna jurisdikcija MN ) Termini meunarodna nadlenost i meunarodna jurisdikcija ne izraavaju adekvatno sadraj koji se njima oznaava. Meunarodna nadlenost nije nadlenost prema meunarodnom pravu , kako sam naziv sugerie, ve je to nadlenost koja se odreuje prema nacionalnom pravu svake zemlje i to nadlenost domaih sudova u sporovima sa stranim elementom.Pravila meunarodnog prava koriste se samo u sluaju navedenom u l.25 ZPP i to u pogledu nadlenosti sudova u FBIH u postupcima u kojima je stranka, stranac, koji uiva pravo imuniteta, strana drava ili meunarodna organizacija.Pravilima o MN odreuje se nadlenost domaih sudova u sporovima s elementom inostranosti, a time se istovremeno razgraniava nadlenost domaih sudova prema inostranim sudovima.Nain odreivanja kod nas - taka vezivanja je prebivalite tuenog; izvodi se iz pravila o mjesnoj nadlenosti (opta: actor sequitur forum rei).Pravilima o mjesnoj i meunarodnoj nadlenosti se vri teritorijalno razgranienje.Vrsta MN zavisi od vrste mjesne nadlenosti.Odredbe o MN domaih sudova nalaze se u Zakonu o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima ZRSZ. ZRSZ izriito odreuje MN naeg suda za veinu sporova to vodi ka pravnoj sigurnosti.Odreena je po istim pravilimaodnosno kriterijima kao i mjesna nadlenost.l. 26. ZPP: sud u Federaciji je nadlean kada je njegova nadlenost u sporu s elementom inostranosti (MN) odreena izriito (zakonom BiH ili FBiH ili me.ugovorom) i posredno (kada proizlazi iz odredaba o mjesnoj nadlenosti ).Vrste MN***Postoje dvije vrste MN, a to su opa i posebna- izberiva i iskljuiva.Prorogaciona stranke mogu derogirati meunarodnu nadlenost domaeg suda sporazumom kojim povjeravaju rjeavanje spora stranom sudu. Ova prorogacija moe biti i preutna (prorogatio tacita ); (uslovi: ne iskljuuje nadlenost naeg suda,jedna od stranaka strano lice, dispozitivnost .)Najzad meunarodna nadlenost se moe odreivati po uzajamnosti (reciprocitetu)-forum reciprocum., i kao retorziona mjera (kao protivmjera)-forum retorsionis, te konkurentna MN gdje je u isto vrijeme nadlean i domai i strani sud - moe strani postupatati.MN kao procesna pretpostavkaPravila o MN ureuju 2 pitanja:1. doputenost podnoenja tube domaem sudu i 2. mogunost priznanja presude stranog suda1.sluaj1. Sud po slubenoj dunosti pazi u toku cijelog postupka da li se u sporu sa elementom inostranosti moe zasnovati nadlenost domaeg suda.Za ocjenu MN su mjerodavne injenice koje su postojale u momentu litispendencije (l. 81. ZRSZ; odstupanje od l. 15. ZPP - prema momentu podnoenja tube)Kada sud u Federaciji utvrdi da nije nadlean on, ve inostrani sud, oglaava se nenadlenim,ukida radnje i odbacuje tubu (- povreda odredaba postupka).2.sluaj : Priznanje - delibacioni postupak exequaturPresuda inostranog suda u sporu sa elementom inostranosti u kome postoji iskljuiva meunarodna nadlenost suda u FbiH, nee biti priznata, tj.uslov za priznanje presude inostranog suda jeste da ne postoji iskljuiva MN domaeg suda.Delibacioni postupak, je postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda, te dozvole njenog prislinog izvrenja.Exequatur je odluka kojom se izdaje dozvola izvrenjastranog izvrnog naslova na domaem pravnom podrujuNadlean je kantonalni sud, a u RS okruni.Strana sudska odluka se nee priznati:1. ako lice protiv kojeg je donesena presuda nije moglo uestvovati u postupku (nije udovoljeno naelu kontradiktornosti);2. ako postoji iskljuiva nadlenost domaeg suda;3. ako je u istoj stvari domai sud ili drugi organ donio pravosnanu odluku ili ako je u BiH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari ;4. ako je u suprotnosti s Ustavom;5. ako ne postoji uzajamnost;

STVARNA NADLENOST ( competentia ratione materiae- SN )Po pravilima o stvarne nadlenosti, kao vrste relativne nadlenosti, vri se preraspodjela ovlatenja u raspravljanju i odluivanju sporova u I izmeu razliitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Kako jedinstveni sudski sistem ine redovni sudovi u FBiH, po pravilima o stvarnoj nadlenosti razgraniava se nadlenost izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova.Ureena je Zakonom o sudovima u FBiH (NOVO) i kantonalnim zakonima o sudovima.Redovni sudovi vre jurisdikciju u graansko-pravnim sporovima i upravno-pravnu jurisdikciju ( tube protiv konanosti upravnih akata ).Kao kriteriji za razgranienje SN u uporednom pravu jesu: vrijednost spora (ratione valoris) i /ili pravni osnov spora ( ratione causae )

Stvarna nadlenost Opinskih sudoval. 27/2 ZS FBiH: Opinski sud je nadlean u graanskim predmetima u prvom stepenu:a) u svim graanskim sporovima ib) u vanparninom postupkul.27/3 ZS:U privrednim predmetima opinski Sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude:a) u sporovima koji nastaju u pravnom prometu roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika.c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika. d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koje se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prestupe ig) u postupku steaja i likvidacijel.27/4 ZS: u drugim predmetima:a) da vodi izvrni postupak, b) da odreuje mjere osiguranja, c) da rjeava u posebnim postupcima, d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom;e) da prua pravnu pomo sudovima u BiHf) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica h) da vri druge poslove odreene zakonom.

SN kao procesna pretpostavkaSN se utvruje odmah po prijemu tube, na osnovu navoda u tubi i injenica koje su sudu poznate (l. 15/2 ZPP) (NOVO rjeenje u l. 53/2 u kojem se navodi da tuba mora sadrati osnovu za nadlenost suda iz razloga ekonominosti.Ustaljenje nadlenosti (perpetuatio fori)-( l. 15/3)-ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud .l. 17. ZPP: (1) Sud tokom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi na svoju SN > samo tokom I postupkaUkoliko je nenadlean: oglaava se nenadlenim i tubuupuuje nadlenom sudu.Odstupanje: (2) Ako je tueni ve dao odgovor na tubu (NOVO), vii sud I se ne moe ni po prigovoru, ni po slubenoj dunosti proglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda I. (ustaljenje SN vieg suda) (po ZS nemogue)l. 20: (1) Nakon pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 dana, ustupiti predmet nadlenom sudu. (ekonominost)(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut.(3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadleni sud. (odstupanje od naela neposrednosti, a radi ekonominosti)Razlike u procesno-pravnim posljedicama izmeu AN i SN( zbog nenadlenosti )Apsolutna nadlenost- kod An, ukoliko sud nije nadlean on odbaca tubu i ukida radnje.Stvarna nadlenost-Kod SN ukoliko je sud nenadlean, on upuuje tubu nadlenosm sudu i radnje se ne ukidaju.Sve u svrhu dva naela naela ekonominosti i naela neposrednosti.Stvarna nadlenost kantonalnih sudoval.28.st.3 ZS FBiH :ostaloa) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona;b) da odluuje o prenosu mjesne nadlenosti s jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa.FUNKCIONALNA NADLENOST (instanciona)Pravilima o funkcionalnoj nadlenosti vri se preraspodjela ovlatenja u raspravljanju i odluivanju izmeu razliitih sudova u vrenju sudske funkcije u istom predmetu.I pravila kojima se ureuje nadlenost sudova u postupku pravnih lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadlenosti (nadlenost za postupak po pravnom lijeku ).

Pravila o funkcionalnoj nadlenostiZa funkcionalnu nadlenost koristi se jo i pojam instanciona nadlenost.Pojmom instanca odreuje se poloaj odreenog suda u sudskom sistemu koji je hijerarhijski ureen. U sistemu redovnih sudova opte nadlenosti, opinski sudovi su sudovi prvog stepena ( I ), kantonalni sudovi drugog i treeg stepena ( II i III), te vrhovni sud je sud treeg stepena (III). Kantonaln i vrhovni sudovi vre funkcionalnu nadlenost. Rjeavanje o sukobu nadlenosti ima karakter funkcionalne nadlenosti.Odreivanje vrijednosti spora***Odreivanje vrijednosti spora je bitna je za doputenost revizije i za utvrivanje vrste parninog postupka ( spor male vrijednosti ).Pod vrijednou predmeta spora valja razumjeti vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa ija se pravna zatita trai.Uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva ( l.316/2). Sporedni zahtjevi samo ako su postavljeni kao glavni zahtjev tj. u posebnoj parnici.Tuilac mora navesti vrijednost spora, osim ako se ne moe izraziti u novcu ( l.316/!, l.58/2 t.5 ).Odreivanje vrijednosti spora zavisi od zahtjeva koji moe biti novani i nenovani.1. Novani zahtjevVe smo napomenuli da odreivanje vrijednosti spora prema glavnom tubenom zahtjevu zavisi od toga da li je u pitanju novani ili nenovani zahtjev.Ukoliko se radi o novanom zahtjevu, mjerodavna je novana vrijednost glavnog tubenog zahtjeva.

lan 322 :Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama, ve u drugoj valuti, vrijednostpredmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.lan: 317:Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.lan 318:(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.(2) Ako zahtjevi u tubi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.lan 319.Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koritenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krae vrijeme.lan 320.Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga.2. Nenovani zahtjevlan 321.(1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos.(2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naznaio.(3) Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana, tuilac vrijednost predmeta spora suvie visoko ili suvie nisko naznaio, sud e najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta spora.(4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna alba.MJESNA NADLENOSTPo pravilima o mjesnoj nadlenosti se odreuje koji je od vie stvarno nadlenih sudova ovlaten raspravljati i odluivati u konkretnom sporu. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadlenosti vrimo individualizaciju i suda i predmeta spora. Pri ovakvom odreenju mjerodavna je veza koja postoji izmeu odreenih elemenatadatog spora: stranaka i predmeta spora, s jedne , i odreenog suda odnosno podruja suda , s druge strane.Postoji vie sudova iste vrste i istog ranga. Ustanovljavanjem suda odreuje se i podruje u okviru koga taj sud vri sudsku funkciju.Sudovi su organizovani na hijerarhijski nain prema hijerarhijskom principu. U pravilu mjesto suda na hijerarhijskoj ljestvici odreuje veliina prostornog djelokruga tog suda: to je sud u sudskoj hijerahiji na niem mjestu, to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno.Znaaj prostornog razgranienja izmeu sudova iste vrste odnosno istog ranga, je naroito u tome to je svaki sud suveren u vrenju sudske funkcije na svom podruju, osim izuzetno ako postoji opasnost od odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju drugog suda, a o tome e se obavijestiti sud na ijem e se podruju poduzeti radnja( l.24 ).Odredbe o mjesnoj nadlenosti nisuonako stroge kako kada se radi o drugim vrstama nadlenosti. Kod nje postoji vea elastinost u odreivanju, tako da se ona trojako odreuje:na osnovu zakona (forum legale, to je pravilo), odlukom vieg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum).VRSTEMJESNE NADLENOSTI***Vrste mjesne nadlenosti su odreene zakonom, i one mogu biti: Opa ili generalna ( forum generale ) Posebna ili specijalna ( forum speciale ): Izberiva ili elektivna Iskljuiva ili ekskluzivna Pomona ili supsidijarna

OPA MjN ( forum generale )Opa MjN se pretpostavlja OSIMlan 28.:(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za tuenog.(2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je osim suda ope mjesnenadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. To je sud kojem se protiv tuenog moe podnijeti svaka tuba.l. 29/1: Za suenje je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite,ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.To znai da je kod odreivanjasuda opte mejsne nadlenosti mjerodavna, forum domicili , odnosno veza tuenog i prostornog djelokruga sudaJo u rimskom pravu postavljeno je pravilo : actor sequitur forum rei, tj.da tuilac slijedi tuenog, a to je onaj sud na ijem podruju tueni ima prebivalite. Ovo pravilo i danas vrijedi i slui ostavrenju procesno-pravne jednakosti stranaka u postupku, odnosno izjednaenja tuenog sa tuiocem.Razlika izmeu prebivalita (domicila) i boravitaPrema boravitu:1. l. 29/2: Ako tueni nema prebivalite, ope mj.nadlean je sud na ijem podruju on ima boravite.2. l. 29/3: ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima se moe pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, ope mjesno nadlean je i sud njegovog boravita. ( novo rjeenje )l. 31.: Za suenje u sporovima protiv dravljanina FBiH koji stalno ivi u inostranstvu, ope mjesno nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita u Federaciji.Za pravna lical. 30.:(1) Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijea.(2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovosjedite.2. POSEBNA MjN (forum speciale)Posebna mjesna nadlenost moe biti izberiva ( elektivna ) i iskljuiva ( ekskluzivna ), a pored navedenog moe biti i pomona ( forum supsidiale ).2.1. Izberiva- po pravilima o izberivoj mjesnoj nadlenosti postoji mogunost izbora izmeu ope mj.n.suda i nekog drugog zakonom odreenog suda.2.2. Iskljuivaodredbama o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti iskljuuje se opa MjN.2.3. Pomonapostoji u sluajevima kad nije predviena opa mjesna nadlenost.

2.1. Izberiva MjN (forum electivum)Tuilac moe tubu podnijeti sudu ope mjesne nadlenosti ili drugom, zakonom odreenom sudu. Pravo izbora ostavljeno je ili u interesu tuioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije, za obje stranke.1. sporovi za naknadu tete (vanugovorna odgovornost za tetu) Iz razloga ekonominosti (izvoenje dokaza)l. 32 ZPP:(1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda ope mjesnenadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.(2) Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je, pored suda iz stava 1. ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primijenjivat e se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika. 2. Sporovi radi zatite prava na osnovu garancije proizvoaaZakon uveliko olakava poloaj kupca dajui mu mogunost da proizvoaa tui bilo kod suda ope mjesne nadlenosti ili kod suda ope mjesne nadlenosti prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismenu garanciju proizvoaa ( titi se kupac-tuilac ).lan 33.U sporovima za zatitu prava na osnovu pismene garancije proizvoaa nadlean je osim suda OMjN za tuenog, i sud OMjN za prodavaa koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismenu garanciju prizvoaa.3.Sporovi za zakonsko izdravanjeOdredbama o izberivoj nadlenosti, u sluaju spora za zakonsko izdravanje, titi se tuilac ali sam trailac izdravanja.lan 34. Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

4.Brani sporoviRazlozi ekonominosti (dokazi)l. 35:Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja ili razvoda braka (brani sporovi) nadlean je, pored suda OMjN, i sud na ijem podruju su brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite.5. Sporovi o utvrivanju ili osporavanju oinstva i materinstvaRadi olakanja poloaja djeteta u postupku , ovdje se ne misli samo na maloljetnu djecu kao u ranijem zakonskom rjeenju, misli se na djecu uopte.l. 36.:U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva i materinstva, ako je tuilac dijete, nadlean je, pored suda OMjN, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.6. Nadlenost po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobeRadi olakanja poloaja tuioca.l. 37.:Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda OMjN, nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.7.Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosalan 38.Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.Dolazi do atrakcije nadlenosti ekonominost.8.Nadlenost po mjestu plaanjalan 39.Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.9. Nadlenost u sporovima iz radnih odnosaZatita interesa tuioca - zaposlenika i ekonominostl. 40.:Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda OMjN za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem podruju je zasnovan radni odnos.

10. Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninamaHitnost i ekonominost - izvoenje dokazal. 41: Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretninama nadlean je, pored suda OMjN, i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.Iskljuiva MjN

Pravilima o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti zakonom se iskljuuje primjena opte mjesne nadlenosti i odreuje neki drugi stvarno nadlean sud , najee s obzirom na vezu koja postoji izmeu tog suda i predmeta spora.Predmeti u kojima je predviena iskljuiva mjesna nadlenost su izriito odreeni zakonom.

1. Nadlenost u sporovima o nekretninama ( forum rei sitae)

lan 42.

(1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.(2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

2. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodulan 43.: Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadleni sud u Federaciji, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.lan 44.Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

3.Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupkulan 45.Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno izvrenje.

2.3 PomonaMjN (supsidijarna)Odreuje se nadlenost u sluajevima koji se ne mogu podvesti pod odredbe ope i posebne Mj.N.Primjeri pomone mjesne nadlenosti su:1.Nadlenost za suparniarelan 46.Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362. stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih.2.Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federacijilan 47.(1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji, moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.(2) Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obaveza nastala.(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opa mjesna nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.3. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Federacijilan 48.U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedite organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.4.u branim sporovima s elementom inostranosti Ako brani drugovi nisu imali posljednje zajedniko prebivalite u Federaciji, a ni tueni nema prebivalite/boravite u Federaciji, onda je mjesno nadlean sud gdje tuilac ima prebivalite/boravite. Ako ni tuilac nema prebivalite/boravite onda e Vrhovni sud Federacije odrediti koji e od redovnih sudova u Federaciji biti nadlean.5.u sporovima o utvrivanju oinstva/materinstva sa elementom inostranostiAko se tuba podnosi protiv djeteta koje je dravljanin BiH, a nema prebivalite/boravite u Federaciji, ali ga ima tuilac mjerodavno je prebivalite/boravite tuioca. Ako nijedna od stranaka nema prebivalite/boravite u Federaciji nadlenost odreuje Vrhovni sud sud.Odreivanje MjN od strane vieg suda( forum judiciale)*1. kada zakon nije odredio MjN2. iz razloga svrsishodnosti - prenosi se na drugi sudSudu je doputeno da samo u okvirima koje mu zakon postavlja odreuje mjesnu nadlenost. Ovakvo ovlatenje zakon dozvoljava samo sudovima vieg ranga, a ispoljava se u 2 vida: jedan se sastoji u prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi ( delegacija ), a drugi se sastoji u odreivanju mjesno nadlenog suda u onim situacijama kada se na osnovu zakona ta nadlenost ne moe utvrditi (ordinacija ).

1.DELEGACIJA (forum delegatum)Moemo razlikovati dvije vrste delegacije, s obzirom na razloge koje do nje dovode: Nuna delegacija Svrsishodna ili cjelishodna delegacija

A) Nuna delegacija- zbog izuzealan 49.Ako nadleni sud zbog izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.B) Svrsishodna ili cjelishodna delegacija- zbog lakeg provoenja postupka ili iz drugih opravdanih razloga.lan 50.(1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean opinski sud s njegovog podruja, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.(2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadlean sud u drugom kantonu ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

2.ORDINACIJA (forum ordinatum)Do ordinacije dolazi kada se po odredbama o mjesnoj nadlenosti ZPP ne moe odrediti koji je sud u FBIH mjesno nadlean, a postoji jurisdikcija federalnih sudova, i tada Vrhovni sud na prijedlog stranke odlui koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean. (lan 51)Sporazum o mjesnoj nadlenosti( prorogatio expressa )lan 52.(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva nadlenost nekog suda, stranke se mogusporazumjeti da im u prvom stepenusudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uslov da je taj sud stvarno nadlean.(derogiraju mj.n.; radi olakanja ostvarenja pr. zatite + ekonominost)(2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u Federaciji,stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadleni sud. (3) Sporazum iz stava 2. ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili vie sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa (uslovi za punovanost ).(4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.(5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.(6) Zahtjev iz stava 5. ovog lana tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o sporazumu.Prorogacioni ugovor mora biti sainjen u pismenoj formi i mora se odnositi na tano odreeni spor ili vie sporova koji proizilaze iz odreenog pravnog odnosa. Sklapa se u dva osnovna oblika a to su, u formi prorogacione klauzule koja je sadrana u glavnom ugovoru meu strankama, a drugo u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji, zakljuuje se kada je spor meu strankama ve nastao.

MjN kao procesna pretpostavkaMjesna nadlenost je procesna pretpostavka i na nju sud pazi po slubenoj dunosti, ali ne u toku cijelog postupka.(1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog proglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tubu.(2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.lan 20.(1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu.(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut.(3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean sud.-povreda odredaba parninog postupka.lan 21.- rijeavanje nadlenosti(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba rijeiti taj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.(2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmedu tih sudova.ATRAKCIJA (privlaenje) NADLENOSTINadlenost po atrakciji (privlaenju) nastaje u sluajevima kad se pred sudom ve vodi postupak uodreenom predmetu, a koji je na izvjestan nain povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. U takvom sluaju e za novi postupak nastati nadlenost suda pred kojim se ve vodi povezani postupak. Razlozi za zasnivanje nadlenosti po privlaenju su ekonominost, koncentracija postupka i pravna sigurnost(ne variae judicetur).Postoje dvije vrste atrakcije nadlenosti a to su: nepotpuna i potpuna - Nepotpuna- kod nje se mijenja samo mjesna nadlenost npr. u sluaju ostavinskog, izvrnog i steajnog postupka.- Potpuna- postoji kada se privlaenjem nadlenosti mijenjaju i mjesna i stvarna nadlenost. Primjere ovakve atrakcije imamo u sporovima kod zakonskog izdravanja + gl. intervencija (novi ZPP - nemogua)IV DIOPARNINI SUBJEKTIPojam strankeStranke su pored suda najvaniji subjekti parninog postupka. Parnica kao procesno pravni odnos zasniva se , razvija i okonava radnjama koje preduzimaju sud i stranke u postupku. Parnica kao procesno pravni odnos izgraena je na principu dvije stranke. To su tuilac i tueni , koji se u pranici pojavljuju kao nosioci suprotnih interesa. I u onim situacijama u kojima se stranke ne pojavljuju kao nosioci dva suprotna interesa, npr.kada traze sporazuman razvod braka, u parnici postoje dvije stranke. Isto tako i u situacijama u kojima se u ulozi tuioca i tuenog pojavljuju dva ili vie lica u parnici postoje dvije stranke. Mnoina lica u parnici u ulozi tuenog i tuioca NE naruava dvostranaki karakter parnice, jer sva ta lica dijele poloaj jedne od stranaka, tuioca ili tuenog.Ako u toku parnice doe do sjedinjavanja obe stranake uloge, tuioca i tuenog u isto licu, to ima za posljedicu gaenje parnice, jer se time gasi njen dvostranaki karakter.Parnica kao konkretan procesno-pravni odnos moe se zasnovati samo izmeu stranaka, odnosno subjekata, koji postoje u momentu pokretanja postupkai obe stranke u parnici moraju biti tano odreene.Teorijsko odreenje pojma strankeProcesno pravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i procesno-pravnom smislu.U materijalno-pravnom smislu, stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je dolo do parnice. U procesno-pravnom smislu, stranka je osoba koja u parnici zauzima poloaj tuioca ili tuenog. Dakle, za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tuilac i tueni istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je dolo do parnice.Ravnopravnost stranakaPoloaj stranaka u parnici je formalno izjednaen, tj.ista su im procesna prava, meutim njohov procesno-pravni poloaj nije jednak. Tuilac bira vrijeme , odreuje sadrinu i obim tubenog zahtjeva, ne moe se ni na ta obavezati osim na parnine trokove. Tueni porie osnovanost tubenog zahtjeva, prema njemu se utvruje opa mjesna nadlenost, te se moe protivit preinaenju i povlaenju tube.STRANAKA SPOSOBNOST*Stranaka sposobnost daje odgovor na pitanje ko moe biti stranka u parnici kao procesno-pravnom smislu uopte.stranka moe biti svako onaj ko moe biti nosilac prava i obaveza po materijalnom pravu subjekt prava. Ona odgovara pojmovno pravnoj sposobnosti koja daje odg ko moe biti nosilac prava i obaveza. Stranaka sposobnost znai biti nosilac prava i obaveza u parnici. SSvako ko ima pravnu sposobnost , ima u isto vrijeme i stranaku sposobnost. Kako pravnu imaju fizika ( i nasciturus ) i pravna lica, to ova lica imaju i stranaku sposobnost, tj. mogu u svakoj parnici biti tuilac i tueni.Stranaka sposobnost se izvodi iz pravne, ali je ira od nje. Stranaku sposobnost mogu imati i drutvene tvorevine kojima pravni poredak ne priznaje svojstvo pravnog lica, ali im je stranaka sposobnost priznata. Oblici udruivanja bez pravnog personaliteta mogu imati stranaku sposobnost po 2 osnova: kad im se stranaka sposobnost priznaje posebnim propisom i kad im sud priznaje stranaku sposobnost. Tako se posebnim propisom moe odrediti ko moe biti stranka u postupku osim fizikih i pravnih lica ( npr.Organ starateljstva u sporovima za ponitaj braka). Ovi i slini oblici udruivanja imaju pravo stajanja pred sudom u parnici- ius standi in iudicio. U drugom sluaju kad sud priznaje svojstvo stranke, to moe uiniti in concreto za odreenu parnicu, i onim oblicima udruivanja koji po zakonu nemaju stranaku sposobnost ali ako ispunjavaju dva uslova: prvo , da ti oblici udovoljavaju bitnim uslovima za stjecanje stranake sposobnosti, i drugo, da raspolau imovinom na kojoj se moe provesti izvrenje.U toku parnice moe se desiti da stranka umre ili pravna osoba prestane postojati tada doalzi do prekida postupka.Stranaka sposobnost kao procesna pretpostavka2. Prethodno ispitivanje i dostava tubelan 66.Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53. ovog zakona