SIROMAŠTVO 2

8/3/2019 SIROMATVO 2

1/26

Siromatvomeu nama

D a: alk Psp


2/26


3/26- 03 -

Podjela na takozvane siromane ljude i one koji ive u

izobilju umjetna je i uglavnom ljudska tvorevina. Trenutna

financijska i ekonomska kriza produbljuje i zaotrava ovu

podjelu. Ta je podjela tetna kako za drutvo u cjelini tako

i za svaku pojedinu osobu. Nitko ne bi trebao ivjeti u

siromatvu zbog nepravednih struktura ili odnosa. Nula

siromatva na je moralni zahtjev. Caritas stoga vjeruje da

naa drutva trebaju novi okvir u kojem su ljudska prava u

potpunosti priznata i zatiena, ne zbog pukih zakonskih

odredbi ve zbog prihvaenog dostojanstva

pojedinca koji je poetak i kraj svih prava i

obveza. Mi vjerujemo da je svaka osoba

odraz Boga.

Ako otvorite ovaj rad, pronai ete

alate (dio A) i prie (dio B). Oba su dijela

osmiljena da otvore oi za raznovrsnu

realnost siromatva s brojnim licima.Ako odluite pristupiti zemlji siromatva

koristei provjerene analitike lee ili stvarnu

ivotnu povijest, vodit e vas vaa vlastita percepcija

i iskustvo. Budite otvoreni za promjenu perspektive te

isprobajte pristup koji su u naoj Caritas mrei odabrali

oni koji se svaki dan susreu sa siromanim ljudima i

koji prouavaju fenomen siromatva. Mi vjerujemo da je

svaka pojedina osoba sin ili ki Boga po naem Spasitelju

Isusu Kristu.Caritas u Europi eli dati svoj doprinos novom nainu

gledanja na siromatvo. Siromatvo je vie od pukog

nedostatka blagostanja. Ono utjee na tijelo, duu i

ivot osobe. Ono utjee na zajednicu u kojoj ta osoba

ivi. Kao zajednica ljudskih bia ne moemo si dopustiti

izgubiti niti jednu osobu. Moramo popraviti nepr

uvjete iz prolosti te izbjegavati nanoenje nove ne

sadanjim i buduim generacijama. To nazivamo o

nost. Ovaj princip odgovornosti daje smisao i smje

pothvatima i postupcima koji idu iznad neposre

materijalnog uinka. Mi smo, kao i nai sugraani,

i neizravno pogoeni takvim pothvatima i pona

Ali rjeenja postoje, a ona su u naim rukama. Pr

su mogue. Caritas je svjedok promjena u ljudima

u siromatvu i ipak uspijevaju upravljat

ivotima i sudbinama. Putem svo

sa siromanim ljudima i zagova

njihovih prava u javnim ustan

Caritas zagovara odrive ivotn

za sve nudei konkretne po

iva odgovornost moe promije

ivot i ivot unutar Grada, pri

Grad odnosi na organiziranu zaje

kojoj ivimo i koja svakim danom pos

vie globalna i meuovisna. Vjerujemo

svi povezani u Njegovom Svetom Duhu i stoga

zajednici ljudskih bia koja ne poznaje granice.

Kao humanitarna organizacija katolike Crkve

ne pravi razliku izmeu ljudi kojima slui i s kojim

Proselitizam je ak suprotan njezinoj prirodi i za

Deus Caritas Est, 31, c). Rad sa siromanim i boljudima stavlja Caritas u sredite drutvene borbe

iskljuenja i ukljuivanja. Ukljuivanje je vie od k

koncepta Europske Unije kojoj je, nadamo se

protiv siromatva jedan od prioriteta i nakon Eu

godine borbe protiv siromatva 2010. godine.

Otvorite oi i pogledajte siromatvo.Otvorite ui i posluajte glasove siromanih ljudi.

Otvorite srce i upoznajte ljude.

Otvorite svoj um i shvatite: svi smo mi ljudska bia!

Pdg

Hrvatski Dio a: analitiki P


4/26- 04 -

Ukljuivanje je obveza izravno povezana s ljudskim

pravima. Ukljuivanje se moe promatrati i kao drugi

nain izgradnje zajednice. To znai da proces aktivnog

ukljuivanja ne moe biti jednostrana zadaa dodijeljena

onima kojima sredstva nedostaju ili onima koji sredstva

osiguravaju. To je zadaa cijele zajednice ili Grada te se

moe smatrati da onaj koji je u najboljem poloaju ima i

najveu odgovornost u ovom dinamikom i recipronomprocesu. Osposobiti druge ljude da ive najbolje kako

mogu znai doprinijeti potpunom i stvarnom razvoju svih

osoba i potpune osobe (Pavao VI., Populorum Progressio,

14; Benedict XVI, Caritas in Veritate, 11). Osnaivanje

siromanih u konanici znai i osnaivanje cijele zajednice

i Grada.

Prepoznavanje siromanih kao sugraana koji doprinose

izgradnji Grada na isti nain kao i oni koji sebe smatraju

samostalnima ili neovisnima znai prihvaanje injeniceda svi trebamo jedni druge. Znanstveni pristup odabran

u ovom radu dovodi nas do istog zakljuka. Govorei

sa sociolokog stajalita, mi nismo apstraktne jedinke.

Mi smo dio drutva te svojim postupcima i propustima,

svojim ponaanjem i svojom utnjom gradimo budunost

tog drutva. Uzajamnu meuzavisnost ili solidarnost ne bi

trebali naruavati oni koji se osjeaju sigurno i izvan svake

opasnosti. Ne samo da se to moe lako promijeniti, nego

je to i temeljna antropoloka pogreka.

Priznanje se daje i prima. Samo oni koji su spremni

primiti priznanje mogu ga kasnije i dijeliti. To je izvor

u kojem smo roeni da bismo trajno pridonosili.

Priznanje znai zahvalnost. Caritas je mjesto zahvalnosti.

Brojni ljudi kojima je pomo potrebna pokazuju svoju

zahvalnost onima koji mogu pomoi kao profesionalci

ili kao dobrovoljci. Ova zahvalnost odraava stvarni izazov

oblikovanja srca (Deus Caritas Est, 31, a). Nitko se ne nalazi

na polazitu izvora priznanja i zahvalnosti. Sve zapoinjesa Bog je milost kao to saima na Papa Bendikt XVI.

Bog je izvor i kraj svih ljudskih bia i svih naih pothvata.

Izraavam svoju osobnu zahvalnost svima k

naporno radili da bi se stvorio ovaj rad o kon

siromatva: Patriziji Cappelletti, Hubertu Corn

Senu Healyju, Carlu Knpfelu, Sebastianu Mori, A

Opromolla, Paolu Pezzanu, Miriam Pikaar, Robertu

Gabrieli Sonnleitner i Simoni Villiger, kao i svima ko

iza stranica o mudrosti i praksi, znanosti i refleks

su podijelili s nama svoje ivote i iskustva, poseempirijskom dijelu. Neka njihov rad bude prepoz

naoj Caritas mrei, ali i ire, kao pokuaj polaganja

temelja naina na koji gledamo na siromatvo.

Ovaj koncepcijski rad predstavlja temelj z

specifinih radova u kojima e se razraditi po

teme i vana pitanja vezana uz iroko polje sirom

Svrha svih ovih radova jest stvoriti knjinicu k

sluila kao izvor za socijalne radnike, politiare, on

donose odluke i istraivae. Svaki je rad elaborirala strunjaka i odobrila Komisija za socijalnu politiku

Europe. Zahvaljujem na doprinosu ovom rezultatu

u radnim grupama, komisiji i generalnom tajni

Bruxellesu, koji je u sklopu programa PROGRESS

vrijedno sponzorstvo Europske komisije.

Neka 2010. godina bude godina obnovljenog z

u borbi protiv siromatva u Europi i u svijetu. Neka

siromatva postane pravo cijeloga Grada!

Ey GPredsjednik Caritas E

Dio a: analitiki PristuP Hrv


5/26- 05 -

z


PrEdGovor ....................................................................................................................................................

1. KaKo siromatvo djElujE ...........................................................................................................

1.1. Model ............. .............. .............. .............. ............... .............. .............. .............. .............. .............. .............. .....

1.1.1. Oblikovanje modela ............ ............... .............. .............. .............. .............. .............. .............. .....

1.1.2. Rizik od siromatva i trite rada ............ .............. .............. ............... .............. .............. .......

1.1.3. Rizik od siromatva i obitelj ............. .............. .............. .............. .............. .............. .............. ...

1.1.4. Rizik od siromatva i socijalna drava ............. .............. .............. ............... .............. ...... 1

1.2. Transformacija drutva i novi rizici od siromatva ...............................................................11.2.0. Transformacija drutva ............................................................................................................1

1.2.1. Ekonomska transformacija i novi rizici od siromatva ..........................................1

1.2.2. Drutvena transformacija i novi rizici od siromatva ..............................................1

1.2.3. Demografska transformacija i novi rizici od siromatva ............. .............. ........... 1

1.3. Stari rizici od siromatva ostaju, a novi nastaju ............. .............. .............. ............... ..............1

2. to jE siromatvo? ........................................................................................................................... 1

2.1. Viedimenzionalnost siromatva ............ .............. .............. ............... .............. .............. .............. .. 1

2.2. Viedimenzionalna interakcija .............. .............. .............. .............. .............. .............. .............. ....... 1

3. Kada nastuPa siromatvo? .................................................................................................. 2

3.1. Model ivotnog ciklusa ....................................................................................................................... 2

3.2. Politika siromatva i model ivotnog ciklusa .............. .............. .............. .............. .............. .... 2

4. ZaKljuci ....................................................................................................................................................... 2

saEtaK........................................................................................................................................................... 2

Sdj


6/26


7/26- 07 -

z


1.1.1. obje mde

Siromatvo je skandal. Svako ljudsko bie ima pravona dostatna sredstva za dostojanstven ivot, osobito za

hranu, odjeu, krov nad glavom, zdravlje, zdravstvenu

zatitu, odmor i nune socijalne usluge.

Prema tome, u sluaju bolesti, onesposobljenosti,

starosti, nezaposlenosti, udovitva i bilo koje druge

situacije u kojoj su joj uskraena prava, svaka osoba ima

pravo na zbrinjavanje.

Meunarodno priznato pravo na socijalnu sigurnost

osnovno je jamstvo ljudskog dostojanstva svim ljudimakoji nisu u mogunosti sami ostvariti svoja prava.

Caritas koristi model koji omoguava analizu sustava

socijalne skrbi u nacionalnim drutvima. Definirajui

siromatvo kao nedostatak blagostanja, fokusiramo

se na pitanje socijalne skrbi kao dijela dobrobiti svih

stanovnika bilo koje drave. U tom smislu dobrobit

znai vie od socijalne sigurnosti i socijalne zatite pa i

vie od socijalne skrbi. Socijalna osiguranja orijentirana

na prihode i socijalni transferi orijentirani na potrebupokrivaju aspekte dobrobiti, ali dobrobit proizlazi i iz

ukljuivanja trita radne snage, obitelji i drugih zajednica

kao i osobnih mogunosti koritenja pogodnosti koje

pruaju socijalna sigurnost i socijalna zatita. To ukljuuje

i nematerijalne aspekte ivota.

Ako je siromatvo nedostatak dobrobiti, a socijalna

skrb odraava ke ee za razvoj osobne i

drutvene dobrobiti, siromatvo je tada i nedostatak

socijalne skrbi. Osoba koja ne moe nai posao ili zaraditi

dovoljno svojim radom, koja ne nalazi podrku obitelji ili

drugih primarnih mrea i koja ne prima potrebnu pomo

od drave ili drugih drutvenih organizacija, morat e

ivjeti u siromatvu.

1.1. me a

Drutveni napredak jedne zemlje moe se

brojem ljudi koji se, prisiljeni ivjeti u siromatvu

odmaknuti od ovakve neizvjesne situacije i s vre

postii vie dobrobiti. Tamo gdje se poveava b

prisiljenih na ivot u siromatvu, poveava se i dr

nejednakost, a samim time i drutvena na

zajednika dobrobit prestaje biti u sreditu pa

drava dolazi u opasnost da u socijalnom smisl

unatrag. Rizik socijalnog nasilja, kriminala i pog

upravljanja je vei, ime se ugroavaju demo

ljudska prava.

Strukturni uvjeti za razvoj osobne i drutvene d

obuhvaaju:

Mogunost da svatko moe upravljati vlasti

kodnevnim ivotom i svakodnevnim ivoto

obitelji. To ukljuuje izdatke za hranu, stan

zdravlje, mobilnost i socijalnu participaciju.

Mogunostdasesvakaosobazatitiod so

rizika kao to su nezaposlenost, bolest, n

invaliditet . Mogunostdasesvakojosobijameuvjeti

u sluaju umirovljenja putem (socijalnih) osi

i/ili uteevine za starost.

Ove uvjete oblikuju tri glavna izvora: i) p

proizvodno zapoljavanje na tritu rada; ii) soli

unutar obitelji i primarnih mrea i iii) podrka koj

socijalna drava. Ljudi su prisiljeni ivjeti u siroma

ne mogu dovoljno zaraditi na poslu kako bi sebi

koji o njima ovise zajamili egzistenciju; ako se n

zajamiti podrka obitelji; i ako socijalna drava n

dostatnu pomo. Iz toga proizlazi da je konkretno

blagostanje uvijek definirano interakcijom ova tr

trita rada, obitelji i socijalne drave.

1. Kk s djlj


8/26- 08 -

1.1.2. rzc d m e d

Rad je izvor dobrobiti jer omoguava realizaciju brojnih

drugih prava. On omoguava osobno uzdravanje i uzdr-

avanje obitelji i, ako je slobodno odabran ili prihvaen,

ujedno znai priznavanje i odgovorno sudjelovanje udrutvu. Trite rada je jedan od tri stupa socijalne skrbi,

budui da je to mjesto na kojem se generira prihod

za doprinos egzistenciji i financiranje eljenih ivotnih

standarda. Ovi prihodi razlikuju se prema profesionalnim

kvalifikacijama, sektorima, regijama, spolu, dobi i

nacionalnosti i sl. Meutim, trite rada nosi i odreen

broj rizika od siromatva, a posebno nezaposlenost.

Svatko tko ne pronae posao na tritu rada kao mlada

osoba, tko izgubi posao ili napusti trite rada bez zatite

u velikoj je opasnosti od osiromaenja. Nemaju svi radno

sposobni ljudi iste mogunosti u pronalaenju posla.

Ne samo da je prisutan manjak plaenog rada, nego i

ljudi koji trae posao esto nemaju kvalifikacije koje se

trenutno trae na tritu rada.

Instrumenti meunarodnih ljudskih prava daju

svim radnicima na pravedne, potene, sigurne i

uvjete rada, ukljuujui pravednu naknadu koja je do

za pristojan ivotni standard radnika i njihovih o

Meutim, stvarnost pokazuje da sama zaposleno

dovoljna da bi se izbjeglo siromatvo. Tamo gdje sunie; gdje su netipini radni uvjeti iroko rasprostr

gdje su zakoni o radu i sigurnosti na radu jedva razv

se ne potuju, ljudi ive u siromatvu iako su zaposlen

razlog zbog kojega u mnogim zemljama drava od

minimalne plae. No, to esto nije dovoljno kako

zajamio egzistencijalni minimum ak niti za jednu o

Posebna se panja mora posvetiti radu na siv

crnom tritu rada. U nekim je zemljama ovaj se

trita rada za mnoge ljude jedina mogunost zarabilo kakvog prihoda. U mnogim sluajevima

ekstremni oblik nesigurnog zaposlenja jo uvije

dovoljan da bi omoguio bijeg iz siromatva, a

radnici nisu zatieni od socijalnih rizika te im o

zaposlenje ne omoguava mirovinu za starost.

Slika 1. prikazuje model socijalne skrbi. On potie razmiljanja o tri pitanja:tojesocijalnaskrb?

Kakosedolazidosocijalneskrbi?

Kakavutjecajimadrutvenatransformacijanasocijalnuskrb?

scj b

obej

Bgje te d

sk 1: me e kb

tfmcjdeh

Emfmcj

Demgffmcj

HrvDio a: analitiki PristuP


9/26- 09 -

Tamo gdje posao ne dolazi radnicima, radnici idu za

poslom. Migracija radne snage manifestacija je potrage

brojnih ljudi za plaom koja im omoguuje ivot, bijeg

od siromatva ili jednostavno poboljanje ivotnih uvjeta

vlastite obitelji.

Meunarodna migracija utjee na trite rada na spe-

cifian nain: polazina zemlja esto gubi kljune radnike

dok se u odredinoj zemlji stvara efekt socijalne slojevi-tosti. Migranti esto imaju lo pravni poloaj i prisiljeni

su prihvatiti loe plaene poslove zbog profesionalnih

kvalifikacija koje su nedostatne ili nisu prihvaene. Oni na

ovaj nain riskiraju gubitak osposobljenosti, a fenomen

odljeva mozgova istodobno ima negativne posljedice

na ekonomiju. To je ujedno i razlog zbog kojeg migracija

dovodi do stvaranja dodatnog rizika od siromatva na

tritu rada. Usprkos tome, iznosi koje migrantska popu-

lacija alje svojim obiteljima na mikro razini pomae usmanjivanju siromatva u ishodinim zemljama.

Posebno se mora spomenuti socijalno partnerstvo

koje odraava kolektivnu dimenziju prava na rad, a

upravo ono igra vanu ulogu na tritu rada u mnogim

zemljama. Tamo gdje su radnici dobro organizirani, njihovi

predstavnici uspijevaju postii dogovor s poslodavcima

po pitanju veih plaa, duljeg godinjeg odmora, bolje

zatite pri zapoljavanju i poveane sigurnosti posla.

Danas je to, naalost, mogue samo ako se ovakvidogovori podudaraju s potrebama konkurentnosti

tvrtki na globaliziranim tritima. Tamo gdje je stupanj

organiziranosti sindikata slab, ili gdje su radnike

organizacije ukinute zbog njihove prolosti, radnici (vrlo

esto ene) ne mogu izbjei nesigurne uvjete rada.

Situacija na tritu rada ljude esto dovodi do

siromatva. U takvoj su situaciji i obitelji i socijalna

drava pod velikim pritiskom. Solidarnost unutar obitelji

i primarnih mrea nije uvijek u mogunosti apsorbiratisiromatvo uzrokovano odnosima na tritu rada.

1.1.3. rz d m bej

Obitelj, koja predstavlja prvu spoznaju zajedn

svakog pojedinca, mjesto je gdje se njeguju mog

i polau temelji za dobrobit. Obitelj ima pr

odgovarajuu socijalnu, zakonsku i ekonomsku

od drutva i drave.

Obitelj je u ovom smislu drugi stup socijalnpoevi od mogunosti zadovoljavanja mate

potreba njezinih lanova i rjeavanja vlastitih pote

U svakoj obitelji prihod moe primati vie od

osobe, a obitelj moe primati dodatna financijska s

kao to su djeji doplatci, ime se pridonosi osi

njezinog ouvanja. U mnogim dravama siro

obitelji mogu preivjeti i izbjei glad samo zahv

vlastitom gospodarstvu za zadovoljavanje os

potreba koje mogu razviti uzgajajui, primjericena vlastitim malenim komadima zemlje.

U svakom sluaju, obitelji se u sve veoj mjeri su

s rizicima od siromatva. Prihod kuanstva mo

ispod razine siromatva ako je zarada na tri

niska, a broj nezaposlenih lanova obitelji velik.

do koje oba roditelja mogu dobiti plaeno zap

takoer ovisi i o tome je li potrebna briga o djeci i

koliko ona stoji. Ovu zadau vrlo esto preuzimaj

lanovi obitelji ili su djeca preputena sama sebiskrbi moe promicati zapoljavanje mukaraca

pruanjem odgovarajuih usluga uvanja djece

kako bi se upotpunila pomo obitelji.

Nisu svi oblici obitelji izloeni istim rizic

siromatva. Jednoroditeljske obitelji ili obitelji

od dvoje djece esto su posebno snano pog

siromatvom. To nema veze samo s niskim prih

nego i s nedovoljnim materijalnim potporama u

na obiteljske trokove. Ovo su razlozi iz kojih sdanas vrlo esto ugroena siromatvom i iz k

pitanje djejeg siromatva od tako velikog zn

brojnim europskim zemljama.



10/26- 10 -

Solidarnost u obitelji moe doprinijeti dobrobiti i to

obino kroz tri generacije. Materijalna i nematerijalna

podrka prenosi se vrlo esto izmeu razliitih lanova

obitelji. Jedan od posebno vanih oblika izraavanja

solidarnosti u obitelji su i novani iznosi koje migranti

alju svojim obiteljima. Tamo gdje nedostaje solidarnosti

u obitelji, siromatvom su najee ugroeni upravo

djeca, bake i djedovi.Situacija u kuanstvu moe odvesti ljude, posebno djecu

i mlade ljude, u siromatvo. Poveanje zaposlenosti i socijalni

transferi ne predstavljaju uvijek izlaz iz obiteljskog siromatva.

Stoga se dobrobit koju potencijalno nudi obitelj mora

razmotriti u smislu drutvenosti i kvalitete odnosa.

Ova kompleksna struktura i ravnotea mogu

i to da siromatvo pojedinca moe ovisiti i njegov

njenom mjestu boravita.

Pojedinac ne moe razviti blagostanje ako

rizikom od siromatva. U tom je smislu specifian z

socijalne drave sprijeiti siromatvo i zatiti poje

od rizika od siromatva. Socijalna drava mora z

one pojedince koji sami vlastitim prihodima ili uz pobiteljske solidarnosti ne mogu osigurati egzist

esto socijalna drava nee moi zajamiti ovakvu

te uvodi novu paradigmu koja spaja sankcije i pot

programe koji e ljude dovesti do posla. Ovdje se

o aktiviranju socijalne drave.

Ukratko, u mnogim zemljama socijalna d

smatra se ogrankom trita rada i obitelji. I pored

oslanjanje na vlastite snage i pomo unutar obite

dostiu svoja ogranienja i rijetko mogu ublaiti bnedostatak socijalne zatite koji nastaje smanj

naknada dravne socijalne skrbi.

1.1.4. rz d m cj d

Dobrobit je, iz kulturoloke i socijalne perspektive,

duboko ukorijenjena u politiko okruje gdje sepretpostavlja da su pravednost, jednakost i solidarnost

temelji ljudskoga suivota. Socijalna drava osigurava, ili

bi trebala osiguravati, konkretne drutvene infrastrukture

u koje su usaeni ovi temeljni principi. U tom je smislu

socijalna drava trei vaan izvor dobrobiti. Osnovna

politika odgovornost svake javne institucije jest zaista

neprestano unaprjeenje ove dobrobiti.

Socijalna drava moe biti organizirana u razliite

oblike, ovisno o razliitosti postojeih kultura, ustavnih

sredstava i razina civiliziranosti i drutvenog kapitala.

Njezine su prednosti pruanje zatite od socijalnih rizika

kao to su nezaposlenost, nesree, bolest i nesposobnost,

i podravanje starosne mirovine. Ona slui i kao posljednja

socijalna sigurnosna mrea prije pada u materijalno

siromatvo. Ona se financira iz prihoda od poreza i/ili iz

odbitaka od plaa i zarada.

U nekim zemljama socijalno osiguranje koje se isplauje

onima koji su izgubili prihod nije dostatno za pristojan

ivot. Stoga e socijalni rizici kao to su nezaposlenost,

nesrea, bolest i starost voditi izravno u siromatvo.

ak i ako se iznosi za socijalnu pomo isplauju, oni

su esto toliko niski da jedva pruaju mogunost za

dostojanstveno preivljavanje.



11/26- 11 -

1.2.0. tfmcj d

Drutva se neprestano transformiraju uzrokujui

promjenjive razine socijalne zatite u razliitim zemljama.

Neki su ljudi pobjednici u ovom procesu drutvene

promjene: napreduju na drutvenoj ljestvici i postiu bolju

socijalnu zatitu. Drugi su sudionici takve transformacije

drutva gubitnici: njihove su osobne ivotne okolnosti

nesigurne, a oni su suoeni s novim socijalnim rizicima.

Udaljenost izmeu pobjednika i gubitnika dananje

drutvene transformacije raste.

S obzirom na siromatvo i iskljuenost iz drutva,

vrlo su vana tri glavna aspekta transformacije drutva:

ekonomska, socijalna i demografska transformacija.

1.2.1. Em fmcj zc d m

Ekonomija neke zemlje ne slijedi samo cikliki tijek

procvata i recesije, ve je podlona i trajnoj strukturalnoj

transformaciji. Na ovu strukturalnu promjenu naroito

utjeu dvije sile: procesi globalizacije i tehnolokog razvo-

ja koji jednako utjeu na makroekonomiju i svakodnevni

ivot obinih ljudi.

Ekonomska i politika globalizacija sve jae povezujenacionalne ekonomije putem trgovine, izravnih ulaganja

i financijskih transfera te namee globalnu podjelu

rada i u najudaljenijim krajevima svijeta. Ekonomska

meuzavisnost postala je izuzetno velika. To je vrlo jasno

pokazala globalna financijska kriza koja je izbila u ljeto

2008. godine.

Zahvaljujui novim tehnikim mogunostima na

polju komunikacije, dananje su tvrtke sve manje, u

klasinom smislu rijei, vezane uz odreeno mjesto. Onaulau u ona podruja za koja im lokalni uvjeti pruaju

najvie prednosti. Ova, ve dugo uobiajena praksa u

nacionalnom kontekstu, sada igra sve vaniju ulogu i u

globalnom kontekstu.

1.2. tf z

Ekonomska politika mutira u politiku lokacije.

budui da niti jedna lokacija ne moe biti j

privlana za sve poslovne aktivnosti moraju se d

strateke odluke: za koje grane industrije, tvrtke i p

funkcije odnosna lokacija moe biti osobito zanim

za koje manje? Politika lokacije zatim se odrazakonske okvire, u kvaliteti i nadnicama radne s

istraivakoj i obrazovnoj politici te u brojnim

aspektima.

Ovome se pridodaje i ono to se obino

tehnikim napretkom. To se ne vidi samo u

proizvodima i uslugama, ve mnogo vie u

postupcima i procesima. Automatizacija i uporaba

danas nisu prisutni samo u razvijenim ekonomija

gotovo svugdje.

Promjene potaknute globalizacijom i tehn

razvojem sa sobom nose posljedice za trite rada

i sustav socijalne skrbi. Brojna nacionalna tri

prolaze kroz promjene i integrirana u globalno

rada. Radnici otkrivaju kako su konkurenti u glo

natjecanju za zaposlenje. Sve je vei pritisak na

i uvjete rada. Pria se o fleksibilizaciji: fleksibiln

snage moraju biti spremne prihvatiti varijabilne p

uzastopne promjene mjesta rada, promjenjivovrijeme i stalno obrazovanje. Takav stres im

posljedice. Sve je vei broj ljudi koji se vie ne

oduprijeti ovom pritisku. Trokovi koje ovakav

situacije stvara nacionalnim ekonomijama su o

Neke su zemlje pokuale kompenzirati ovu ten

usvajanjem strategije koja usklauje fleks

i sigurnost (odnosno pristup fleksigurnosti, k

promovira Europska Unija).

Zaposlenicima nieg stupnja obrazovanja, radnicima i osobama sa zdravstvenim prob

(ukljuujui psihiko zdravlje) sve je tee o

egzistencijalni minimum. U gotovo svim eur

zemljama broj siromanih zaposlenih ljudi je u po



12/26- 12 -

Ekonomska strukturna transformacija takoer uzrokuje

pomake u sektorima: zapoljavanje u poljoprivrednom

sektoru je u padu. U industrijskom sektoru mogu se

zapaziti razliiti trendovi. Na mjestima na kojima lokacija

privlai industrijsku proizvodnju, broj poslova je u porastu,

a na onima iz kojih industrije odlaze, poslovi se gube. Broj

ljudi zaposlenih u uslunom sektoru svugdje je u porastu.

Ovakav je razvoj popraen rastuom ponudom zaposlenjasa skraenim radnim vremenom. Njih veinom prihvaaju

ene. Sukladno tome raste i stopa udjela enske radne

snage u ukupnom stanovnitvu.

Mijenja se i obiteljski ivot. Potrebna fleksibilnost i

poveano sudjelovanje ena na tritu rada prisiljava

obitelji na sasvim novi nain organizacije svakodnevnog

ivota. Obitelji su zbog toga pod velikim stresom koji

moe stvoriti dodatne tenzije i koje bi se, u najgorem

sluaju, mogle izroditi. Izmeu ostalih prijetnji, nasiljeu obitelji bi, primjerice, moglo porasti. To dovodi do

poveanja trokova u materijalnom i psihofizikom smislu.

Za mnoge bi dostatna kuna primanja mogla potonuti

do granice siromatva.

Na drugom kraju lanca prihoda, menaderi koji su

zamijenili poduzetnike na elu poslovnih aktivnosti u

meuvremenu zarauju plae vie od tisuu puta vee

od plaa njihovih djelatnika. Ovaj je omjer u prolosti bio

blii vrijednosti 1: 10. Ovi menaderi nemaju onu razinuodnosa sa svoji tvrtkama i djelatnicima kakav su imali

nekadanji poduzetnici. Stoga sada u prvi plan izbija

drutvena odgovornost tvrtke.

U kontekstu lokacije, socijalna je drava postala jedan

od odluujuih imbenika. S jedne strane, ona djeluje kao

imbenik troka koji negativno utjee na meunarodnu

konkurentnost tvrtki. S druge strane, socijalna drava

koja dobro funkcionira takoer je jamac socijalne i

politike stabilnosti, to je vaan aspekt u odluci o lokacijitvrtke. Uz to, socijalne usluge koje se nude radnicima (ili

njihov nedostatak), poslodavcima takoer mogu biti od

interesa.

U ovom dinaminom procesu natjecanja izmeu

lokacija mijenja se politika uporaba socijalne skrbi. Neke

su zemlje zapoele reformu svojih sustava socijalne

Umjesto odravanja visokih beneficija koje se optuu

glavne krivce zbog kojih osobe koje ih primaju aktiv

trae posao, uvedene su takozvane aktivirajue p

One se sastoje u smanjenju beneficija na najn

minimum (pa ak i manje) uz prisiljavanje lju

prihvaanje bilo kakvog zaposlenja kako bi se rad is

Budui su ovakve politike esto popraene sankcvremenskim ogranienjima u pogledu beneficija,

bi na kraju stvoriti jo vee siromatvo od onoga

navodno pokuavaju suzbiti. Alternativni put mo

biti investicija u sposobnosti ljudi uz ouvanje nji

svakodnevnog ivota putem pristojnih primanja.

1.2.2. De fmcj zc d m

Drutvena transformacija ima brojne aspekte i naspecifine rizike od siromatva.

Raspad i rasputanje drutvenih pravila i sus

spoju s ostalim strukturalnim imbenicima esto v

unutarnjim migracijama iz seoskih sredina u anoni

koju pruaju gradovi. Ljudi trae nove prilike za pro

alni razvoj, no unato svom trudu, esto se iznova

u nezavidnim okolnostima. Tako stvaraju zalihu j

i istodobno nisko kvalificiranih radnika koji poku

spojiti kraj s krajem u netipinim uvjetima rada. nedostaju ak i one obiteljske veze koje su neko

pomoi u preivljavanju najgorih trenutaka.

U mnogim zemljama vrlo osobit aspekt dru

transformacije jest nain na koji ena iz sre

drutvenog sloja percipira svoju novu ulogu. Dana

stjeu znatno vie stupnjeve obrazovanja od nj

majki, imaju veu mogunost dobivanja posla za

kvalificirane, a ak i u fazi osnivanja obitelji mogu

na tritu rada. Ova enska percepcija uloge en

popraena prilagoavanjem ponaanja meu m

populacijom. Stoga dolazi do napetosti u odnos

izmeu ostalog, do znaajnog porasta stope razvod

kova. Od svih oblika obitelji, jednoroditeljskim obit

prijeti najvei rizik od siromatva. U mnogim ov



13/26- 13 -

sluajevima pomo koju osigurava sustav socijalne skrbi

nije dovoljna. Preesto se jo uvijek temelji na modelu

mukarca kao hranitelja obitelji. Posljedino, neke ene

odluuju uope ne imati djecu ili smanjiti eljeni broj

djece jer ne mogu uskladiti posao, karijeru i obitelj i jer ne

mogu nai dostatnu podrku za eljenu strukturu ivota.

Ovaj proces drutvene transformacije na razliitim je

stupnjevima u europskim zemljama. Zbog toga dolazi dospecifinih potekoa u integraciji migranata koji su stoga

prisiljeni nai put izmeu vrlo razliitih sustava vrijed-

nosti i ponaanja ivei ivot u kojem rijetko imaju dobru

podrku novog drutva u kojem su se zatekli.

1.2.3. Demgf fmcj zc d m

U gotovo svim europskim dravama nastaje vrlo slian

uzorak demografske promjene. Pomie se ravnoteaizmeu generacija: poveava se broj starih i starijih ljudi, a

opada broj ljudi srednje ivotne dobi, broj djece i mladih

ljudi.

Meutim, stope nataliteta pokazuju znaajne varijacije

koje su vidljivo povezane s nainom na koji ene i

mukarci u pojedinim zemljama usklauju poslovni

i obiteljski ivot.

Demografske okolnosti imaju implikacije na trite

rada, obitelj i sustav socijalne skrbi. Moe se oekivati

da e se rizik od gubitka zaposlenja smanjivati jer e u

mnogim zemljama tijekom sljedea dva do tri desetljea

broj radno sposobnih ljudi opadati. Stoga se mladim

ljudima otvaraju nove perspektive. Povrh svega, migracija

radne snage u zapadnu Europu nastavit e rasti, a to e i

morati biti tako.

Morat e se nai naina udovoljiti zahtjevima za skrb

o djeci (vidi 1.1.3.) i skrb o starijima. Sustavi zdravstvene

skrbi esto su neadekvatno pripremljeni za ovakve

demografske promjene i takvu skrb preputaju obiteljima.

Na taj nain nastaju novi rizici od siromatva kada obitelj,

zbog sve manjeg broja lanova, ne moe preuzeti teret

takve skrbi ili kad e ena biti prisiljena odustati od svog

dobro plaenog posla ili ga smanjiti.

U kontekstu demografskih promjena postavlj

jedno pitanje: pitanje mirovina. Budui u veini

sredinje i istone Europe ove mirovine ne mogu o

pristojan ivot, moraju li i zemlje zapadne Euro

poeti raunati na novu vrstu siromatva vez

starost? Omjer radno sposobnih ljudi i umiro

znaajno se pomie. Kao posljedica, na dnevni re

potreba za poveanjem efektivne dobi umirovljen



14/26- 14 -

Ovaj kratak i openit opis dinaminog socijalnog

razvoja u Europi izraen pomou modela koji opisuje

sustav socijalne skrbi dovoljan je da pokae da izgledi za

osiguravanje odgovarajuih uvjeta prema kojima bi svi

stanovnici Europe mogli biti tvorci vlastite dobrobiti nisu

zadovoljavajui (uvjeti se znaajno razlikuju od zemljedo zemlje, a ak i izmeu pojedinih regija unutar jedne

zemlje). ini se da iskorjenjivanje siromatva u Europi vie

nije cilj europskih vlada, ako je to ikada i bio.

1.3. s z ,

Stari rizici od siromatva ne mogu se isko

ekonomskom i drutvenom transformacijom; za

se pojavljuju novi rizici od siromatva. Ovo se jo

odraava u trenucima krize. Stoga kljuno pitan

kako se tri izvora socijalne skrbi rad, obitelj i so

drava mogu dovesti u ravnoteu da bi ponovosvoje uloge. Jedno od pitanja mora biti i to kako

socijalne skrbi moe odgovoriti na ovakav razvoj do

te moe li ne koristei globalizaciju kao izgovo

jednom zanemariti vlastite obveze u pogledu

dobra. Ovdje se doputena razina tolerancija ra

od drave do drave. To znai da su zbog toga po

zajedniki napori i unutar Europske Unije i izvan nj



15/26- 15 -

z

3

2

1

0

1

2

3


Caritas zna da siromani nisu samo rtve, ve i sudionici. Caritas vjeruje u dostojanstvo svake osobe. I pers

siromanih, kao i preferencijalna opredijeljenost za siromane dovela nas je do opisa stvarnosti pomou sr

humanistikih znanosti i do odlunog odbacivanja takve stvarnosti.

Za Caritas je siromatvo nedostatak dobrobiti, to ukljuuje niz neizvjesnih okolnosti koje se obino oituju

manjkom financijskih izvora. K tome, siromatvo donosi dodatna ozbiljna ogranienja: osiromaeni ljudi esto s

zdravlja; ee su i na due vrijeme nezaposleni; uglavnom stanuju u premalim prostorima; esto su slabog obra

i strune izobrazbe; esto rade nesigurne poslove; i esto imaju jedva odrivu drutvenu mreu, prekinute ob

veze i nesiguran rezidencijalni status.

1) Caritas Switzerland stvorio je online alat (dostupna samo na njemakom jeziku na web-stranici, http://www.caritas-zuf53000342.html): osoba odgovara na otprilike 40 pitanja putem interneta, a model mree pauka (s osam dimenzija siromapredstavljaju osi) rabi se da toj osobi prikae koliko je ona, kuanstvo kojem pripada, dobro ukljuena u drutvo.

2.1. veez

2. j s?

Svatko tko zaista eli otkriti cjelokupnu

tragediju siromatva i socijalne iskljuenosti,

mora istraiti opis ovih nesigurnih okolnosti usvim njihovim dimenzijama.

Stoga uzimamo u obzir osam dimenzija.

Uz financijske izvore to su: dobrobit vezana

uz zdravlje, stambene okolnosti, razina

obrazovanja, integracija u radnu sredinu,

inetgracija u drutvo, integracija u pogledu

zakona o prebivalitu i primarna obitelj. Ovih

osam dimenzija moemo predoiti kao to

su predoene na slici 2. Postoje i dodatnedimenzije, to jest psiholoke, kulturoloke,

ideoloke, etnike i duhovne; one se ne

analiziraju u istom okviru ili modelu. Ove

dimenzije ipak utjeu (ponekad i najvie) na

situaciju koja nije samo rezultat materijalnih

dimenzija1) dobivenih deterministikim meto-

dama.

sk 2: deze

Novana sredstIntegracija u pogledupropisa o prebivalitu

Stupanj obrazova

Ukldokv

Situacijas obziromna smjetaj

Socijetalna integracija

Primarna obitelj

0= Integracija1 = Nesigumos

2 = Dobrobit3 = Kidanje ve

Dobrobit s obzirom na zdravlje


16/26- 16 - HrvDio a: analitiki PristuP

to je osoba siromanija u ovih osam dimenzija, i

to je vie dimenzija ograniava, njene su okolnosti

nesigurnije. Poveana opasnost znai pomak prema

marginalizaciji, a siromatvo je ivotna situacija na rubu

drutva. Siromatvo vodi do socijalne iskljuenosti, a

socijalna iskljuenost do siromatva, ali to nisu dvije iste

stvari. U nekom drutvu moe biti siromanih koji su

dobro ukljueni u drutvo. Slino tome, lako je zamislitibogate ljude koji su iskljueni iz drutva.

Koji dogaaji mogu pokrenuti pomak

marginalizaciji,atimeidrutvenompadu?Nadalj

imbenici dovode do podizanja, odnosno do p

natrag prema drutvenom sreditu? Moemo

primjere razloga pada i podizanja za svaku od

dimenzija, ali su sve prave ivotne situacije os

obitelji razliite i individualne. Dok analiziraju ove sit

strunjaci uspostavljaju osobni kontakt sa siromaa to je dio procesa u brizi za potrebite. Siroma

iskljuenost nisu samo nedostatak materijalnih do

socijalne skrbi. Uz njih je vezan i imbenik osamlj

odnosno koliko podrke osobi prua mrea ljud

osoba pripada.


17/26- 17 -

1. Financijski izvori:imbenici financijskog rizika koji esto dovode do

siromatva su dugotrajna nezaposlenost, niske plae, niski

prihodi kuanstva, veliki obiteljski izdaci i teki teret duga.

Nadalje, pojedini dogaaji u ivotu pojedinca ili obitelji sa

sobom nose opasnost od pada u materijalno siromatvo.

U veini zemalja roenje djeteta predstavlja golemi teret

za roditeljski proraun. Razvod vodi do siromatva ako jeprije rastave zajedniki prihod bio jedva dovoljan. Smrt

roditelja takoer moe financijski destabilizirati obitelj.

Obratno, novi posao, promjena funkcije, poveanje

opsega posla ili novi zadaci mogu dovesti do poveanja

prihoda kuanstva i tako poboljati dimenziju financijskih

izvora. K tome, vraanjem dugova ili smanjivanjem fiksnih

trokova snienjem poreza ili niom najamninom moe se

osigurati poboljanje financijske situacije u kuanstvu. Ne

treba zaboraviti da bolje upravljanje financijskim izvorimatakoer moe poboljati financijsku situaciju.

2. Zdravlje:

Iako svako ljudsko bie ima pravo na najvei ostvariv

standard tjelesnog i psihikog zdravlja, to vodi do

dostojanstvenog ivota, u praksi zdravstvena dobrobit

znatno ovisi o drutveno-ekonomskom statusu osobe,

moe se rei njezinim obrazovnim postignuima,

profesionalnom statusu i prihodu: osobe s niim socio-ekonomskim statusom ive manje zdravi ivot, esto

su bolesne ili su osobe s invaliditetom i umiru mlae.

Meutim, ne elimo rei da siromatvo ini ljude

bolesnima, ve da bolest ili nesrea takoer mogu

dovesti do siromatva. Ovisnost takoer moe ograniiti

sposobnost osobe i pokrenuti neizvjesnu situaciju.

Suprotno tome, osoba koja pobijedi ovisnost ili se

oporavi od bolesti ili nesree doivljava poboljanje

dobrobiti vezane uz zdravlje. Jo vanije, ekonomskopoboljanje pridonosi i poboljanju zdravlja.

3. Smjetaj:

Ne uzimajui smjetaj u uem smislu rijei, p

(odgovarajui) smjetaj trebamo shvatiti kao pr

siguran, miran i dostojanstven ivot. To podraz

odgovarajuu privatnost, prostor, sigurnost, g

osvjetljenje i prozraivanje, infrastrukturu i odgov

lokaciju u odnosu na mjesto rada i osnovne us

ije usluge bi trebale biti na raspolaganju po racijeni. Pokazatelji nesigurnih okolnosti s obzi

smjetaj stoga su: beskunitvo, veliina i

prostora, kvaliteta sanitarnih instalacija i sta

podruja. Kuanstva s niskim prihodima esto se

u zaputenim prostorima s loim sanitarnim vor

premalim ivotnim prostorom. Ti se stanovi esto n

etvrtima ije su karakteristike ne samo velika razi

od cestovnog prometa i oneienje ispunim pli

ve i nedostatak mogunosti rekreacije, nedsigurnosti, nepostojanje organizirane javne slu

primjer javnog prijevoza.

Ako, s druge strane, beskunik pronae sklo

se obitelj pogoena siromatvom preseli u ve

opremljeni stan na boljoj lokaciji, poboljava se s

sa smjetajem.

4. Obrazovanje:

Obrazovanje je opisano u Meunarodnoj konvzatiti ekonomskih, drutvenih i kulturolokih pr

usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i o

dostojanstva. Nedovoljno obrazovanje vodi do

materijalnih posljedica. Ljudi niskog stupnja obraz

niskih profesionalnih kvalifikacija u velikoj su opas

osiromaenja. Razlog tome je dugorona nezapo

ili pripadnost skupini zaposlenih i siromanih. Ti

tee nose s presudnim dogaajima u ivotu o

obrazovanih ljudi.

Dimenzija obrazovanja moe se poboljati nak

obrazovanjem ili obukom, priznavanjem uselj

svjedodbi ili uvjerenja o obuci ili sudjelova

cijelo-ivotnom uenju, a u mnogo sluajeva nap

obrazovanju postie se uenjem na radnom mje



18/26- 18 -

5. Ukljuivanje u radnu sredinu:

Trajna nezaposlenost dovodi do velike opasnosti od

siromatva, ali kao to smo vidjeli, ak i zaposleni ljudi

ne mogu uvijek izbjei opasnost od siromatva. Ovo

se moe dogoditi ako rade u nesigurnim, netipinim

radnim uvjetima. Posljednje opisujemo kao jednu ili vie

nesigurnosti kao to je na primjer kratkoroni posao,

posao prema potrebi, manjak zakonske zatite ili neredoviti nesiguran prihod.

Obratno, osobi koja pronae posao ili joj se normalizi-

raju odnosi na radnom mjestu, slijedi napredak u dimenziji

ukljuivanja u radnu sredinu.

6. Socijalna integracija:

Potpuni razvoj svakog pojedinca postie se u ivotu u

zajednici, a takav se ivot temelji na ljudskom dostojanstvu

i ljudskim pravima. Socijalna integracija stoga opisujekoliko je dobro osoba ukljuena u mreu. Postoji razlika

izmeu primarne, to jest obiteljske mree, i sekundarne

mree. Posljednja ukljuuje krug prijatelja i poznanika

te ukljuenost u volonterski rad. Pokazatelji nesigurne

situacije s obzirom na dimenziju socijalne integracije

mogu biti prekinute obiteljske veze, malo drutvenih

kontakata i povlaenje iz drutvenih aktivnosti. Ljudi u

nesigurnoj situaciji esto nemaju nikoga unutar obitelji ili

meu prijateljima i poznanicima kome se mogu povjeriti.Vrlo lako mogu izgubiti sposobnost rjeavanja problema

doe li do presudnih dogaaja zbog kojih bi mogli biti

psihiki destabilizirani.

Meutim, ako osoba pronae nain za izlazak iz

drutvene izolacije i pone njegovati veze s obitelji i

susjedima, ukljui se u klub i pone volonterski raditi

za neku organizaciju, to vodi do poboljanja dimenzije

socijalne integracije.

7. Rezidencijalni status:

Migranti s privremenim prebivalinim status

bez njega i osobe bez dokumenata primarno se

u nesigurnoj zakonskoj situaciji, to negativno

na njihove prilike na tritu rada i kvalifikaciju za

socijalne sigurnosti. K tome, nerazjanjen reziden

status predstavlja psiholoki teret.

Ako je rezidencijalni status pozitivno rijeen, pov

se integracija kada je rije o zakonima o prebi

te dotina osoba moe ponovo zapoeti dugo

planirati svoj ivot.

8. Primarna obitelj:

Dimenzija primarne obitelji odnosi se na rod

dom. Ova dimenzija je saetak onoga to poj

nosi iz obiteljskog doma u obliku socijalnog na

kada krene dalje na preostalih sedam ranije spomdimenzija ukljuivanja. Primjeri toga su: jesu li ro

uspjeli prenijeti svoje dobro obrazovanje, jesu li uk

u drutvo i radnu sredinu i jesu li zdravi. to j

ekonomsko, drutveno i kulturoloko nasljee ro

to je vea opasnost da e djeca biti siromana, ali na

da djetetova volja za uspjehom kao i njegov psih

(kulturoloki, ideoloki, etniki, duhovni) profil

pomoi da se ta opasnost nadvlada.

Obratno: to je bolja poetna pozicija u poizvorne obitelji, vea je mogunost da se ivi us

ivot.



19/26- 19 -

Svaka pojedina dimenzija siromatva nije neovisna,

ve su sve meusobno spojene i povezane. Prema tome,

uvjeti rada mogu utjecati na zdravstveno stanje, niski

financijske izvori mogu ograniiti izbor stanovanja, a niska

razina obrazovanja moe poveati rizik od nezaposlenosti.

Jedan kritian trenutak u neijem ivotu esto dovodiosobu na sam rub drutva. Taj dogaaj se negativno

odraava na ostale dimenzije, tako da na kraju esto

dolazi do viestrukih gubitaka. Primjer za to je gubitak

identiteta nakon gubitka radnog mjesta, to rtva pokuava

prebroditi pretjeranim konzumiranjem alkohola. Potom

dolazi do napetih odnosa s partnerom koji podnosi

zahtjev za rastavu braka, a osoba se povlai iz drutvenih

aktivnosti. I obratno, pozitivni razvoj u jednoj dimenziji

moe dovesti do poboljanja situacije u drugoj. Ovo se,

na primjer, moe dogoditi kada osoba pobijedi duevnu

bolest pa moe ponovo raditi i zasnovati novu obitelj, ili

kada dodatno usavravanje rezultira poveanjem plae.

Opis siromatva u ovih osam dimenzija takoer prua

priliku da pronaemo putove promjene.

Ako se financijska sredstva pokau nedostatnima,

poduzimaju se mjere savjetovanja oko prorauna i dugova,

nude se informacije u vezi mogue novane pomoi,

preseljenja u jeftiniji smjetaj ili pomo u obliku financijske

premosnice bez puno birokracije kao to je na primjer,

preuzimanje velikog rauna za stomatoloko lijeenje.

Ako je glavni cilj nastavak ukljuivanja u radnu sredinu,

tada su prikladni projekti obuke i mentorski projekti, kao

i programi zapoljavanja i integracije u radnu sredinu.

Ako je potrebna intervencija na razini obrazovanja, treba

primijeniti openite teajeve pristupanih cijena koji su

namijenjeni ljudima niih kvalifikacija.

Tamo gdje postoji problem integracije u drutvo, ne

samo da treba ponuditi teajeve obiteljskog savjetovanja

i obrazovanja koji e pomoi u smanjivanju razina stresa

roditelja i djece, ve treba ponuditi i lako pristupana

mjesta za razgovor. Usluge poput posjeta u kui ili ponude

odlaska na odmor obiteljima koje nisu u mogunosti

2.2. veez ek

pomoi e usamljenim ljudima, a pristupanije

ulaznica za kulturne i sportske dogaaje omog

sudjelovanje u drutvu. Ako je potrebno interve

dimenziji smjetaja, savjetovanje e se usredot

pronalaenje prenoita ili pomo u nalaenju j

stana. Ako je potrebna podrka u dimenziji inte

u vezi zakona o prebivalitu, agencije za p

drutveno savjetovanje mogu ponuditi pomo

da bi postigao najviu pravno moguu sigurnost. P

socijalne organizacije mogu pomoi useljenici

se ne snalaze u administrativnim postupcima i

s vlastima; mogu se ponuditi vodii kroz urede

pomoi i posredovati u konfliktnim situacijama i

da se realiziraju postojea prava.

Kada treba djelovati za neiju zdravstvenu d

glavnieciljbitifinanciranjelijeenja.tovie,tam

samohrane majke ili oevi i njihova djeca nisu

zdravlja, oporavak roditelja i djece od nekoliko tjed

primjer, moe biti prilika da se napune baterije te

pomo lijenika specijalista i obiteljsko savjetovan



20/26- 20 -

Na ovaj nain profesionalno savjetovanje, druenje i

priznavanje odreene osobe, mogunost da se razviju

njezine mogunosti, kao i sudjelovanje u drutvu i osjeaj

prihvaenosti unutar zajednice mogu dati vaan poticaj

osobnom izlasku iz siromatva, kao to mogu sprijeiti

pad u njega.

Tako se moe puno postii na individualnoj

u okviru osobnih potencijala i vjetina, pod uv

da su osigurana potrebna novana sredstva. Dru

uvjeti, meutim, esto postavljaju uska ogran

takvom napredovanju. Ovo je izazov za politiare

opis viedimenzionalnosti ini jasnim da su p

o siromatvu povezane sa svima ostalim politik

trebaju se umreiti te da se mogu odvijati u brazliitim politikim podrujima.



21/26- 21 -

z

3.1. me g k

U treem dijelu ovog rada predstavljamo analitiki

alat koji pridonosi boljem razumijevanju faza siromatva

i odgovara na pitanje pod kojim uvjetima ljudi postajusiromani i obratno, kada mogu pronai izlaz iz te teke

situacije.

Mnogi ljudi nikada nisu doivjeli nita drugo osim

siromatva. Drugi poznaju faze siromatva koje se

izmjenjuju s fazama bez siromatva. Faze uobiajenog

biografskog razvoja su: obitelj, kola, obrazovanje za

posao, posao, zasnivanje obitelji i mirovina. Sve su ove

faze izloene riziku od siromatva.

U obitelji, dijete koje raste ima na raspolaganju odre-

ene ekonomske, socioloko-kulturoloke, psiholoke

i duhovne resurse. to je nii socio-ekonomski status

roditelja (dakle njihovo obrazovanje, primanja i status

na radnom mjestu), to im je manje prije spomenutih

sredstava na raspolaganju. Stoga takvi roditelji ne mogu

pruiti svojoj djeci onoliko sredstava koliko ih mogu

pruiti roditelji vieg socio-ekonomskog statusa. Ovo ima

ozbiljne posljedice. Djeca iji su roditelji niskog socio-

ekonomskog statusa esto tee postiu uspjeh u koli

i na radnom mjestu od djece koja imaju dobrostojee

roditelje. Raspoloivost sredstava na vie razina moe se

ve oitovati u vrsti kolovanja djeteta. Takva je situacija

u kojoj zbog novanih ogranienja roditelji odluuju

da e njihovo dijete pohaati krae obrazovanje ili

uope nee ii u kolu a to znai rani poetak rada.

Prema tome, esto nije rije samo o sredstvima kojima

roditelji raspolau, ve i razini njihovog obrazovanja kojeg

nasljeuju njihova djeca. Drutvena pozadina predstavljarani, ali i stalni rizik od siromatva.

Obrazovanje je kljuni faktor na tritu rada. Osoba s

viim stupnjem obrazovanja obino moe dobiti formalnu

strunu spremu koja joj omoguuje viu funkciju, a time

i odgovarajuavia primanja. toje vanija f

to je potrebna vea struna osposobljenost. S

strane, osobi s niskim stupnjem obrazovanja teko nai mjesto za naukovanje, esto radi u i

s niskim primanjima i netipinim radnim uvjetim

je nezaposlena na due vrijeme i stoga vrlo p

tome da prije ili kasnije utone u siromatvo. Ovo

do pitanja mogu li ljudi razliitog drutvenog p

zaista nadoknaditi razlike u okviru obrazovnog

Postignuti stupanj obrazovanja tako moe pred

odluujuu opasnost za siromatvo u neijem iv

U sluajevima gdje siromatvo nije uniobiteljskih odnosa, sposobnost roditelja ili d

uroeni potencijal mogu prebroditi ovakav determ

Meutim, stvarnost pokazuje da to je dui

siromatva i iskljuenosti obitelji, tee je iz njih iz

obzira na potencijal i sposobnosti.

Obitelj se suoava s opasnostima i moguno

njena situacija moe nositi jo vie rizika od siro

Djeca mogu optereivati kuni proraun. Odv

razvod braka stvaraju dodatne trokove. ak se

koji su u manjoj opasnosti da postanu siromani

aktivnog ivota, moraju suoiti s poveanom op

od siromatva odlaskom u mirovinu, ili ako osta

podrke rodbine. Ovo prilagoavanje na nove o

ljude nieg socio-ekonomskog statusa obino d

vee probleme, nego one kojima je na raspolaga

vie resursa. To moemo objasniti razlikom u fina

resursima, a pogotovo u razliitim drutvenim res

Osoba pogoena presudnim dogaajem bolje njime nositi ako ima prijatelje, rodbinu i poznan

e joj pomoi, ponuditi savjet i podrku tijekom

trenutaka.


Kd sp s?


22/26- 22 - HrvDio a: analitiki PristuP

Spirala siromatva nastavlja svoje vrtloenje do starosti.

Onaj tko se cijeloga ivota bori s oskudnim financijski

resursima i nema uobiajeno zdravstveno osiguranje,

imat e nisku mirovinu bez mogunosti da neto utedi

za stare dane. Time prelazak u mirovinu sam po sebi nosi

dodatnu opasnost od siromatva. Velika je vjerojatnost

da e se osobe koje ne primaju dravnu mirovinu ili ija

je mirovina nedovoljna za ivot, suoiti sa siromatvom ustarosti.

Danas su socijalne politike jo uvijek usmjerene na pomaganje siromanima. To je dobro. Meutim, nasta

borba protiv siromatva i protiv socijalne iskljuenosti, i ako konani cilj bude promicanje dobrobiti, ovaj pristu

dovoljan. Ljudi ukljueni u prouavanje siromatva i politike prema siromatvu slau se da je bolje sprijeiti sirom

nego se samo boriti protiv njega. Podrka se prema tome mora, kako je prikazano na slici 3, usredotoiti na ran

ivota i na prijelaze iz jedne faze u drugu. Treba sprijeiti da se gore navedena spirala siromatva uope pokrene

Ukratko moemo rei da se ljudi koji su ro

obitelji niskog socio-ekonomskog statusa, koji od

u loim uvjetima, ee kasnije u ivotu suo

sa siromatvom, jer je dijete iz obitelji niskog

ekonomskog statusa sklono biti manje uspjeno

od djeteta iz dobrostojeeg roditeljskog doma. To

e zbog toga dostii nii stupanj obrazovanja

pronai mjesto za naukovanje ili posao. Ona ili one raditi na loe plaenom ili nesigurnom radnom

i ee e biti bez posla na due vrijeme. Kada

osoba kasnije zasnuje obitelj, postojat e vea op

da klizne u siromatvo pa e na tu osoba ak i u

dobi vie utjecati siromatvo nego na dobros

osobu.

3.2. Pke eze z e g k

sk 3: spee

obej ob P obej

MPeecjm

Bb pm


23/26- 23 -Hrvatski Dio a: analitiki P

Ovo zahtijeva socijalnu politiku koja je usmjerena na

ulaganje. Takva socijalna politika brine se o siromanim

obiteljima u ranoj fazi, olakava pristup ustanovama koje

se brinu o djeci i kolama te prua podrku u poetku

ivota za kasnije ivotne prijelaze. Ovakvom politikom

moe se izbjei meugeneracijski prijenos siromatva,

bit e manje odraslih koji e biti pogoeni siromatvom i

kojima e trebati pomo.

U obzir se uzima i politika obrazovanja. Ona se mora

pobrinuti da je svima zajamen pristup kolama i

sudjelovanje u obrazovnom sustavu, bez obzira na

drutvena, etnika ili spolna obiljeja, osiguravajui time

naelo jednakih mogunosti za sve.

Ljudsko dostojanstvo zahtijeva od svih sudionika,

dravnih i nedravnih, rad na drutvenoj pravdi za sva

ljudska bia. Ne igraju samo politiki sustavi vanu uloguu prevenciji siromatva, ve i organizacije poput Caritasa.

Uz ono to ve rade da bi sprijeili siromatvo, u svom

javnom djelovanju politikog zastupanja moraju se

zauzeti za socijalnu politiku usmjerenu prema u

U svojoj slubi moraju nastojati biti oni koji pos

toke za rane prijelaze na ivotnim tranicama.

Primjeri ukljuuju slube koje olakavaju pr

obitelji u kolu pruajui djeci slabijeg imovinsko

dodatnu brigu i ciljanu podrku. Jo jedan pri

mentorstvo i vodstvo iskusnih strunjaka koji

pruaju podrku mladim ljudima u njihovoj poradnom izobrazbom i zapoljavanjem. Openi

politike trebale bi potaknuti sposobnost ljudi d

vode svoj ivot. Sredinji cilj ovih usluga trebao

osnaivanje ljudi.

Pored toga, privatna i javna ekonomija takoe

ulogu u prevenciji siromatva, jer ako ekonomija

dovoljan broj radnih mjesta, svi napori da se siro

izbjegne su uzaludni, kao to je to sluaj u ovim vrem

ekonomske krize.

Najbolji nain za borbu protiv siromatva je n

sprjeavanje.


24/26- 24 -

z 4. Zkljc

Teorijska pitanja u ovom dijelu, ma koliko bila fra-

gmentirana, predstavljaju prvo razmatranje koje emo

nastaviti u buduim izdanjima. To je takoer samo jedna

strana medalje, a drugu emo predstaviti u drugom dijelu

ovog izdanja.

Siromatvo i socijalna iskljuenost su posljedice

disfunkcije tri izvora socijalne skrbi (trita rada, obitelji i

socijalne drave) koja nastaje zbog transformacije drutva.

Stoga je openiti zakljuak da treba poduzeti sve mjere

da bi ova tri izvora ponovo poela u potpunosti igrati

svoje uloge. To znai da trite rada treba ponovo poeti

stvarati radna mjesta dobra radna mjesta tako da se

rad moe zaista platiti, treba omoguiti obiteljima da

igraju svoju ulogu solidarnih zajednica i pruiti socijalnojdravi mogunost organiziranja socijalne skrbi za svoje

graane.

To nas dovodi do prepoznavanja velike vrijednosti

socijalnih i zdravstvenih usluga koje s jedne strane pruaju

pomo potrebitima, a s druge strane stvaraju nova radna

mjesta.

U pogledu sprjeavanja siromatva u ranoj dobi, to je

jo vanije nego kasnija borba protiv siromatva, dokazujese vanost obrazovnih usluga. Slino tome, ustanove za

brigu o djeci nisu samo sredstvo za usklaivanje posla

i obitelji i davanja mogunosti, posebno enama, da

pronau posao, ve su one i mjesto ranog obrazovanja.

Pored toga, mjere za ostvarivanje prihoda i usluge poput

kune njege jednako su vane da bi se izbjeglo ili

sprijeilo siromatvo u starosti.

Siromatvo je viedimenzionalno, zato ne postoji

jedno rjeenje za sve, ve se trebaju rijeiti pitanja usvim njegovim dimenzijama. Kada je rije o devetoj

dimenziji (psiholokoj, kulturolokoj, ideolokoj, etnikoj

i duhovnoj), jasno je da nam drava ne moe dati sve

odgovore. Z g e e

kg.

Ovo one znai da vlade mogu prepustiti svako

smanji siromatvo. Naprotiv, one moraju prihvatit

ulogu: s jedne strane postavljajui drutvena pravi

sprjeavaju i bore se protiv siromatva, a s druge

izgraujui sposobnosti ljudi. Promjena stanja zas ljudima, a ne bez njih ili ak protiv njih, vodi d

prema naprijed.

Gledajui tako, solidarnost treba naroito nagla

drutvenu prirodu ljudi, kao i jednako dostojanstvo

svih nas. Ovdje solidarnost premauje subjektivni o

suosjeanja ili saaljenja nad siromanima, ve pr

obavezu unutar zajednice koja ostvaruje jedinstvo n

prema opem dobru. Svi mi idemo sa i imamo ob

prema siromanima i susreemo se s njima. Zahvaovom susretu stjeemo iru svijest o drutvenoj stva

i osjeamo meusobno prepoznavanje meu lju

Zahvaljujui takvoj vezi, ovaj in spoznaje mo

pretvoriti u in prepoznavanja te osobe, odnos

zahvalni toj osobi.

Moramo imati sveobuhvatni pregled dru

stvarnosti koja proizlazi iz ljudskog iskustva. Ovo is

trai socijalno razmiljanje koje se moe iskreno i rad

suoiti s ozbiljnim problemima od kojih pati ovjeaTa istinska socijalna misao mora nadii drutvenu zn

tehnoloki model. Takav zadatak zahtijeva bliskost (

sa situacijom siromaha i naporan intelektualni ra

smijemo napustiti znanstvenu misao ve ii izna

najvie zato to upoznavanje stvarnosti znai p

sudjelovanja u njoj.

Ova nas obaveza dovodi do novog naina razm

koji nam otkriva perspektivu siromaha i ljudi isklj

iz drutva. U tom smislu je neophodno da on

progovore i da ih mi ujemo. injenica da nam je

ogranieno i nedovoljno potie nas da paljivo slu

prieonjihovimivotima.tovie,naaanalizamo

dovrena i preobraena njihovim rijeima, isku

njihove borbe i osloboenja, patnje i sree. Zaprav

tog pogleda glavni je cilj drugog dijela ovog dokum



25/26- 25 -

U pojmu dobrobitiu osnovi nae vizije socijalne skrbi lei

spoj izmeu pojedinca i drutva, spoj koji im daje smisao

i ini ih meusobno ovisnima, jer u ovom globaliziranom

svijetu nitko ne moe uspjeti sam niti biti odgovoran

samo za sebe. Svi smo odgovorni jedni za druge, prema

tome je i siromatvo problem svih nas i stanje koje, u

oima Caritasa, postaje preferirani pogled na drutvo.

Trebamo usvojiti viziju drutvene stvarnosti kojapotie od siromanih i sa siromanima. Da bismo razvili

ovu pretpostavku, trebamo artikulirati nain razmiljanja

koji nam daje drukiji pogled na prolost s jedne strane i

zajedniku budunost s druge. Dok prvi moemo nazvati

sjeanje jer predstavlja prolost vienu oima obinih

ljudi koji su stvarali povijest; nae sjeanje treba biti i

sjeanje na siromane i iskljuene iz drutva, preoblikovano

u njihove patnje i iskustva ovo drugo moemo

utopijom i shvatiti ga kao nov, konkretan nain

moemo gledati na nau zajedniku budunos

nade, sudjelovanja i podijeljene odgovornosti.

Caritas prihvaamo viziju drutvene stvarnosti i siro

unutar nje, zbog koje drutvene veze i zajednica n

biti apstrakcija. Zato se u naoj viziji rekonstrukcija s

i utopije moe provesti jedino unutar zajednice. Drsudjelovanje zato postaje vaan instrument u borb

siromatva. Moramo obogatiti naa razmiljan

graanski dijalog, drutvene veze, odnose i osna

posebno siromanih i potlaenih. Osnaivanje siro

prvi je korak na putu ukljuivanja u drutvo. Najbo

za sprjeavanje siromatva i najbolji nain za borb

njega jest sudjelovanje u drutvu.



26/26

z Z sk

s e k. Svako ljudsko bie ima pravo

na dostatna sredstva za pristojan ivot. Prema tome, u

sluaju bolesti, onesposobljenosti, starosti, nezaposlenosti,

udovitva i bilo koje druge situacije u kojoj su joj uskraena

prava, svaka osoba ima pravo da bude zbrinuta.

Definirajui siromatvo kao nedostatak blagostanja,

Caritas analizira socijalnu skrb kao dio dobrobiti svih

graana. Socijalna skrb ima tri glavna izvora: i) plaeno

proizvodno zapoljavanje na tritu rada; ii) solidarnost

unutar obitelji i primarnih mrea i iii) podrka koju prua

socijalna drava.

Drutva se neprestano transformiraju uzrokujui

promjene na razini socijalne zatite u raznim zemljama.

S obzirom na siromatvo i iskljuenost iz drutva, vrlo suvana tri glavna aspekta transformacije drutva: ekonomska,

socijalna i demografska transformacija.

Siromatvo i socijalna iskljuenost posljedice su

disfunkcije tri izvora socijalne skrbi (trite rada, obitelj i

socijalna drava) koja nastaje zbog transformacije drutva.

Z eb g e p p

pp g e ge.

s e eez. Caritas zna da

siromani nisu samo rtve, ve sudionici. Caritas vjeruje u

dostojanstvo svake osobe. I perspektiva siromanih, kao

i preferencijalna mogunost za siromane vodi nas opisu

stvarnosti putem humanistikih znanosti i odlunom

odbacivanju takve stvarnosti.

Za Caritas e ek fkh

z. Mi uzimamo u obzir osam dimenzija: financijske

izvore, zdravstvenu dobrobit, smjetaj, razinu obrazovanja,

ukljuivanje u radnu sredinu, ukljuivanje u drutvo,

integriranje u pogledu zakona o prebivalitu i primarnuobitelj. Priznajemo vanost drugih dimenzija, kao to su

psiholoka, kulturoloka, ideoloka, etnika i duhovna.

Faze uobiajenog biografskog razvoja jesu: obitelj,

kola, izuavanje za posao, posao, zasnivanje obitelji i

mirovina Sve su ove faze izloene riziku od siromatva

Danas su socijalne politike jo uvijek usmjere

pomaganje siromanima. Meutim, ovakav pristu

dovoljan. Podrka se mora usredotoiti na rane faze

i na prijelaze iz jedne faze u drugu. Treba sprijeit

spirala siromatva uope pokrene.

Za to je potrebna socijalna politika usmjere

ulaganje koja se brine o siromanim obitelj

ranoj fazi, olakava pristup ustanovama koje se

o djeci i kolama te prua podrku u poetku iv

kasnije ivotne prijelaze. Takvom politika moe se

meugeneracijski prijenos siromatva: b

bb p e eg pe

Naglaavamo da se siromatvo tie svakoga. Me

vlade drava moraju prihvatiti svoju ulogu. Da promijenili stanje, trebamo usvojiti viziju dru

stvarnosti koja potie od siromanih i sa siroma

Osnaivanje siromanih prvi je korak na putu uklju

u drutvo. nb z pee

b z bb p eg e e

.

Pgee d B: Epk P

Otvorite oi,gledajte i sluajte,

uite i djelujte.

SIROMAŠTVO 2

Documents

Transcript of SIROMAŠTVO 2