Šimac - Crna knjiga komunizma
-
Upload
diduludidu -
Category
Documents
-
view
257 -
download
1
Transcript of Šimac - Crna knjiga komunizma
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
1/19
P r i n o s i
UDK: 321.74 : 323.282
Pregledni lanak
Primljeno 7/98
C R N A K N J I G A K O M U N I Z M A
Neven imac, Pariz/Zagreb
Fra nc usk u, a za t im i svje tsku javnost u zb urk alo je prole godine
pojavljivanje "Crne knjige komunizma",* zbornika radova uglednih,
ve inom francuskih povjesniara i publ ic is ta o komunizmu kao
globalnom sustavu zloina, terora i represi je . Ta prva "summa
communist ica" koja se pojavi la u zapadnome svi jetu, djelo je es
tor ice "osnovnih" autora i pe torice su rad nik a .
1
Naslov izvornika je St. Courtois,
Le Uvre noir du commun isme - Crimes, terreur,
repression, Rob ert Laffont, Pari 19 97., 846 stra nica . U m eu vrem enu je izilo i
njemako izdanje
Das Schvarzbuch des Komm unismus,
Pieper Verlag, Miinchen
1998,68 DM.
i Uvod u zbo rnik navodi kao "autore" sl jedee specijaliste komun istikoga svijeta:
Stephane Courtois, direktor istraivanja u "dravnom vijeu znanstvenih istra
ivanja" i urednik smotre "Komunizma", specijalist za povijest komunistikih
zemalja i autor desetak knjiga (o francuskoj KP, holokaustu, strancima u
francuskom pokretu otpora. . . ); Nicolas Warh, profesor povijesti i is traiva u
"Institutu suvremene povijesti", sovjetolog, autor pet knjiga na teme SSSR-a
(Staljin, kolektivizacija, tajna izvjea vlasti od 1921. do 1991....); Jean-Louis
Panne, povjesniar, autor vie djela na teme radnikog pokreta i komunizma
(francuski radniki pokret, "Solidarno", Suvarin. . . ); Andrzej Paczkowski,
zamjenik direktora "Insti tuta poli t ikih studija" Poljske akademije znanosti , lan
Znanstvenog savjeta Arhiva ministarstva unutarnjih poslova i uprave; autor vie
djela o suvremenoj povijesti Poljske (Mikolajczvk, dokumenti o poljskoj
sigurnosti". . . ); Karei Bartoek, povjesniar, direktor smotre "Nova alternativa"[La
Nouvelle Alternative -
Pari), specijalist za Srednju i Istonu Europu, autor veeg
broja djela
{Praki ustanak 1945., Izbjeglice iz Srednje i Istone Europe u
Francuskoj 1933-45 , Proces Husaku, Praki arhivi 1948-68...)-,
Jean-Louis
Margolin, profesor povijesti , docent na Provahsalskom sveuilitu, specijalist za
jugoistonu Aziju (Singapur, nove industri jske zemlje. . . ) . Suradnici u zborniku su:
Remi Kauffer, specijalist za povijest pijunae i terorizma (SSSR-a, Kine...);
Pierrre Rigoulot, istraiva u "Institutut drutvovne povijesti" i urednik "Biljenica
276
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
2/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3. s tr . 2 76 -29 4.
Reakcije na knjigu bile su estoke. Zbornik je uzbudio duhove te
izazvao brojne polem ike, i to preteito s triju sljedeih osn ovn ih razloga:
- Francuska jo uvi jek ima najnatrani ju KP, koja ovog asa
sudjeluje u vlast i , tako da je predsjednik vlade, Lionel Jospin, zbog
atmosfere koju je knjiga stvorila, smatrao potrebnim izjaviti da je
"ponosan" na sudjelovanje komunist ikih ministara u svojoj vladi .
Osim toga, u Francuskoj je intelektualna atmosfera u javnost i bi la jo
poodavna takva da je krit ika "lijevih snaga" (a tu se "amalgamski"
ubrajalo i komuniste i socijaliste
2
) uvi jek bi la et iket i rana kao barem
"desna", ako ve ne i faistoidna.
- Autori knjige preteito su "lijeve" orijentacije, jedan dio njih i
nekdanji lanovi KP (te podvari janata, maoist ike i t rockist ike), a
svoje kritike analize iznijeli su i zato to dre da se kritika jednog
total i tarizma i "terora kao naina vladanja" ne smije vri t i u ime
drugog totalitarizma... i l i samo s pozicija desnice.
- Ovaj zbornik radova volens-nolens uvo di u kv antitativ nu (ne i
kval i ta t ivnu ) usporedbu komunist ikih zloina s nacifaist ikim, to
je do sa da - i jo je uvijek - tabu-te m a u Fr an cu sk oj .
Zbog ega o ovoj knjizi zboriti kod nas?
Najpri je zbog nas samih, t j . zbog tr i ju naih problema:
a) naeg nesporazuma sa zapadnim svi je tom glede znaenja
rijei "komunizam", "socijalizam", "li jevo", "desno" i naeg nera
zumijevanja pojmova "negacionizam" i "revizionizam", kao i moralnih
i znanstvenih obveza koje iz njih proistjeu;
b) bojazni od "crne rupe" nae novije povijesti , t j . od prekida u
kolekt ivnom pamenju, odnosno neshvaanja i neznanja onoga , to
nam se dogodilo. U nas je naime sustav represi je predstavl jao niz , s
jedne strane "zavjera utnje" zbog straha, a s druge injenica da se
velik dio (straho tnih) do gaaja zbio najvjerojatni je n a osnovi u sm en ih
naredbi i l i dedukcija u sti lu: "To partija, gen-sek, CK, politbiro
nareuje. . . misl i . . . oekuje. . ."
drutvovne povijesti", autor nekoliko djela {Francuzi u Gulagu... u njemakim
postrojbama.. .); Pascal Fontaine, novinar, specijalist za Latinsku Ameriku; Yves
Santamaria, profesor povijesti , docent na "Insti tutu polit ikih znanosti" u Parizu i
Svlvain Boulouque, istraiva na Sveuilitu Pari X.
Zanimljivo je usto napomenuti da je prije tri godine, t j . u vrijeme kad je bio
zapoet rad na ovoj knjizi , pisanje uvoda za zbornik bilo povjereno vrsnom
povjesniaru Frangoisu Furetu, koji je bio prihvatio sastavit i uvod, kad knjiga
bud e zavrena, a l i gaje sm rt pro le godine pretekla u tom e.
Za razliku od uobiajenog poistovjeivanja ovih dvaju pojmova u nas - a tome je
kriva boljevika kamuflaa iza naziva "socijalizam" - smatram, da valja "bitno"
razlikovati zapadni, demokratski socijalizam i socijaliste od komunizma i
kom unis ta , za kakvim se god oni imen ima skrival i.
277
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
3/19
N.Simac,
Crna knjiga komunizma
c) radi naih praktinih tekoa i naihdilema danas, ovdje, oko
pitanja: je li odreeni stupanj amnezije potreban za socijalni mir?, to
progoniti ,to amnestirati, to zaboraviti, a emu i tragove unititi?
Drim dakle, da je vano o toj knjizi u nas govoriti usprkos
injenici da su "jugo-reference" u njoj dosta oskudne. Naime, u
indeksu imena, od osoba u svezi sa zemljama bive Jugoslavije
navedeno ih je jedva 22.
3
U knjizi nema posebnog poglavlja ni o bivoj
Jugoslaviji ,
ni o Hrvatskoj, o njima se govori veoma malo, sporadino
i djelomino, pa i povrno, ali dosta objektivno.
4
"Crna knjiga" obuhvaa komunizam kroz svu njegovu povijest i
na svim kontinentima. Opsenost djela (846 stranica ) sili ipak, da se
u ovom prikazu ograniimo samo na neke "ope" dijelove zbornika,
koji su od znaajnijeg interesa za nau javnost, a obrauju najprije
pitanja komunizma kao sustava (I), tj. naravi komunistikih reima
(1),
vrste i procjene opsega zloina (2), komparativnog pristupa
totalitarizmima ovog stoljea (3), zavjere utnje (4) te nastanku (5) i
porijeklu (6) sustava terora; zatim komunistiki projekt svjetske
revolucije i terora (II) kroz prikaz djelovanja Kominterne (1),
diktature i represije u njoj (2) te komunistikih graanskih ratova,
posebice panjolskog rata (3); i na koncu ukratko komunizam i
meunarodni terorizam (III).
I. KOMUNIZAM KAO SUSTAV TERORA I REPRESIJE
1.Narav komunizma: diktatura i teror kao sustav vladanja
Zbornik razlae fenomen sustavne represije koja je u trenucima
osvajanja vlasti i kasnijih paroksistikih razdoblja, uzdigla masovni
terorna razinu sustava vladanja te ukazuje na to da su te znaajke od
samog poetka bile fundamentalna dimenzija komunizma. Potom, u
stabilnijim vremenima, komunistiki su sustavi funkcionirali svagda-
njom represijom
5
Aleksandar Karaorevi (1 put), Lazar Brankov (1), Ante Ciliga (3), Vladimir
opi (1), Dedi (1), Vladimir Dedijer (1), Milovan ilas (3), Dragi (1) Draa
Mihailovi (1), Milan Gorki (1), Stevan Kevi (1), Laureni (1), Nikola Lazarevi
(1), Branko Lazi (1), Sima Markoviae (1), Boidar Maslari (1), Ante Paveli (2),
Karlo tajner (1), Milan Stojanovi (1), Josip Broz - Tito (11), braa Vujovii (2).
Od Cilige, preko progona jugoslavenskih i hrvatskih komunista u SSSR-u i drugoga
svjetskog rata (o Bleiburgu kroz djela
M
ilasa i P. Gardea) do Golog otoka...
Manifestacije koje su bile cenzura, fenomen "disidenata", zatvorene granice,
politika policija, logori, zatvori, psihijatrijske "klinike", izvanpartijci kao graani
drugoga reda itd...
78
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
4/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3. s tr . 276 -294 .
T a kriminalna dimenzija sredinje je , globalno pitanje i
znaajka svih komunistikih sustava vladanja, svagdje i u svako
vrijeme, s varijacijama "trenutka slabosti"
6
i s lokalnim vari jantama.
2.
Zloini i njihova procjena
m
Zbornik razmatra sl jedee vrste "sustavnih zloina komunizma":
- zloine protiv duha i "tvorevina" du ha : nijekanje du ho vn ih,
moralnih i racionalnih vri jednost i ; tu je jo i ant isemit izam,
anti judaizam, ant i islamizam, ant ikatol icizam, ant ibudizam.. .
- zloine pro tiv ope kulture svijeta
- zloine pro tiv
nacionalnih kultura
- zloine protiv ljudske osobe: masovna ubojstva kao bi t feno
mena te rora
- zloine protiv mira, koje definira l. 6 a) Statuta Nurnberkog
suda ;
7
autori navode primjere: Stal j inov napad na Finsku 1939.; pakt
Staljina s Hitlerom i podjelu Poljske 1939., aneksiju Baltikih zemlja,
sjeverne Bukovine i Besarabije; napad Sjeverne Koreje na Junu 1950.
- ratne zloine, koje odre uje l. 6 b) istog S tat ut a;
8
u svezi s tim
zloinima autori upuuju i na Haaku konvenciju iz 1906.
9
-
zloine protiv ovjenosti:
taj po jam se pojavljuje 19 15 . S
optubom Turske , od s t rane Francuske , Engleske i Rusi je , za masakr
nad Armencima.. . , a definira ga najpri je l . 6 c) navedenog Statuta
1 0
,
a za t im i jed na o dred ba f rancuskoga kaznenog zakon ika iz 1992.
n
Prako i Zagrebako proljee... (N).
"Upravljanje, priprema, zapoinjanje ili nastavljanje napadakog rata, ili rata
kojim se kr e ugovori , jam stva il i m eu nar odn i spora zum i, odno sno sudjelovanje
u dogov orima il i u uroti sa svr hom postizanja bilo kojega od n aved enih djela."
"Krenje r atn ih z ako na i obiaja", np r. (ali to nije sve ) "ubojstva, lo po stu pa k
prema civilnom puanstvu i l i deportacije tog puanstva sa svrhom prisi lnog
rada"... deportacije "ratnih zarobljenika"... "ubijanje talaca"... "pljakanje javne i
privatne imovine, unitavanje sela i gradova i devastacije, koje ne moe opravdati
vojna nunost".
Ona odreuje, da "za vrijeme rata, i puanstva i zaraene strane ostaju obvezni
naelim a ljudskih prava , kak va ona proizlaze iz obiaja uspostavljenih od stra ne
civiliziranih naroda, zakona ovjenosti i zahtjeva javne savjesti".
"Ubojstvo, eksterminacije, stavljanje u ropski poloaj, deportacije i svaki drugi
neljudski postupak poinjen protiv civilnog puanstva prije i za vrijeme rata, i l i
progoni zbog politikih, rasnih ili vjerskih razloga, kad su ta djela i progoni - bez
obzira predstavljaju li ili ne predstavljaju krenje unutarnjeg prava zemlje, u kojoj
su poinjena - uinjena nakon zloina, koji su u nadlenosti (Nurbernkog) suda,
ili u svezi s tim zloinom."
"Deportacija, s tavljanje u ropski poloaj, i l i masovna i sustavna praksa sumarnih
egzekucija, odvoenja osoba i njihovo kasnije nestajanje, zatim muenje i drugi
279
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
5/19
N.Simac,
Crna knjiga komunizm a
-
genocid,
kao po seb na vrsta zloina protiv ovjenosti , odreu je
Konvencija OUN-a od 9. prosinca 1948.,
1 2
ali i novi francu ski kaz nen i
zakonik daje jo iru definiciju genocida.
13
Odgovorna je i r iskantna procjena koju au tori iznose sa m o za
ljudske r tve kom uniz m a. Oni ih procjenjuju za:
.- SSSR na 20 milijuna umorenih i umrlih (od toga u vrijeme
"dekulakizacije", tj. gladi i ter ora u Ukrajini, 19 32 .-33 .: 6 milijuna)
- Kinu na 65 milijuna, broj tih rtava se poveava (posebice u
Tibetu)
- Vijetnam na 1 milijun
- Sjevernu Koreju na 2 milijuna
- Ka m bod u n a 2 mili juna, to je najmasovnije, je r je to bila
l
A
puans tva
- Istonu Europu na 1 mili jun
14
- Latinsku Ameriku na 150.000
- Afriku n a 1,7 m ilijun a
- Afga nistan n a 1,5 m ilijuna
- Meunarodni komunis t ik i pokret (kominterna, panjo lsk i
gra a ns ki rat . . . ) i KP koje nisu n a vlasti na oko 10.00 0.
Ukupno su dakle l judske r tve komunizma procijenjene na oko
100 milijuna u 75 godina, od 1917. do 1992.
neljudski postupci, inspiriarni politikim, filozofskim, rasnim ili vjerskim
motivima i organizirani za izvravanje dogovorenog plana protiv koje skupine
civilnog puanstva."
12
On a taj zloin precizira detaljnije od nave den og lan ka N ur nb er ko g statu ta: "Pod
genocidom se podrazumijeva bilo koje od sljedeih djela, poinjeno s namjerom
unitavanja cjeline ili kojeg dijela koje nacionalne, etnike, rasne ili vjerske
skupine kao takve: to su a) ubojstva lanova skupine, b) tei napad na tjelesni ili
duevni integritet lanova skupine, c) namjerno podvrgavanje uvjetima ivota, koji
moraju dovesti do njezina fizikog, djelominog ili potpunog unitenja, d) mjere,
kojima je svrha spri jei t i raanja unutar skupine, e) prisi lno odvoenje djece
jedne skupine u drugu skupinu" .
13 "Djelo u svrh u izvrenja dogov orenog plan a, kom e je cilj po tp un o ili djelomino
unitenje koje nacionalne, etnike, rasne ili vjerske skupine, ili skupine odreene
pomou bilo kojeg drugog arbitrarnog kriterija." Autor ovog djela navodi Latzisa,
jednog od prvih efova eke, koji ovako "upuuje" svoje suradnike: "Mi ne ratujemo
protiv tono odreenih osoba. Mi unitavamo buroaziju kao klasu. Ne traite dakle
u istrazi dokumente i dokaze o tome, stoje optuenik uinio protiv sovjetske vlasti
djelima ili rijeima. Prvo pitanje koje mu treba te postaviti je kojoj k lasi prip ada , koje
je njegovo porijeklo, njegov odgoj, njegova kolska sprema, njegova profesija." To je
"klasni" genocid, koji je pop ut "rasnog" genocida: i zato je s m rt u krajins kog djeteta
1932. jednaka smrti idovskog djeteta u varavskom getu.
1 4
Malo je vjerojatno da su tu ura u na te i rtve u zemljam a bive Jugo slavije (NS).
28
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
6/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3. str. 276-294.
3.Poeci komparativne analize totalitarnih sustava
Autori "Crne knjige" inzistiraju na razlici u nekim kriminalnim
metodama izmeu dvaju total i tar izama ovog stol jea. Oni ipak iznose
jednu osnovnu ogradu, a ta je da povijest masovnog zloina ne moe
nijekati posebnost Shoe i Auschwitza. Razlike su drugdje:
- nacisti su ti , koji su izumili "industriju" smrti i "tvornice"
eksterminacije plinom, spaljivanjem...
- komunisti su imali svoja, specifina "oruja": oni su esto
koristi l i "izgladnjivanje" do smrti (i svagdje su striktno kontrolirali
distribuciju hrane ); primjer za to su Rusija, Etiopija, Mozambik.. .
- komunisti su deportacije koristi l i za itave nacionalne, vjerske i
"klasne" skupine ("kulaci" u SSSR-u, graani u Kambodi i Kini ;
Poljaci, Ukrajinci, Balti... Povolki Nijemci, Tatari, eeni, Ingui u
SSSR-u, Tibetanci u Kini
15
...).
Takve analize autore dovode do teko izbjeive usporedbe susta
va i zloina komunizma, faizma i nacizma . Valja tu ip ak primijetiti:
a) Usporedba sustava vlasti i njegove vie ili manje totalne
kont role i manipul i ranja drutvom jo ni je n i pr ib l ino provedena .
Sve to je uinjeno, to je da usporeene ideologije: faistika i posebi
ce nacist ika nisu skrivale svoj rasizam, ant i judaizam, ant islavizam,
stav pre m a socija li s tima, anarhis t ima, kom unist im a, dem okra t ima ,
s indika l i s t ima, a l i i s ta r ima, duevno bolesnima. . . Komunist ika
ideologija poziva se na ideale pravde
i
jednakosti, ali ve u "Kom u
nistikom manifestu" najavljuje svoju borbenu, klasnu nesnoljivost,
za koju se zna stoje iznjedri la od 1917. do danas;
b) Brojana usporedba teko je dopu st iva: ne m or aln o je ui u
morbidnu usporedbu brojeva, kad se radi o ivot ima, al i t reba
iznositi injenice: npr. daje rat, koji je zapoela nacistika Njemaka
odnio 15 mil i juna civi lnih rtava u okupiranim zemljama, u
holokaustu 5,1 mil i juna idova, 3,3 sovjetskih ratnih zarobljenika,
1,1 mil i jun deport i raca ubi jenih u konclogorima, nekoliko stot ina
t i sua umorenih Roma. . .
c) Ukupno oko 25 milijuna u 15 godina, s t ime da su
komunist iki zloini i sustav vladanja stari j i od faizma i od nacizma
- koji su se od sovjetskog sustava mogli inspirirati , ali u emu se ne
moe traiti uzrono-posljedinu vezu - i da su ih nadivjeli . No, nitko
ne stavlja u pitanje zloinaki karakter naci-faistikih reima, osim
ri jetkih i prezrenih negacionista i revizionista , jer on je dokazan
skrupulozno utvrenim injenicama, dok komunist iki sustav i
Nijemci u "D em ok ratsk oj federativnoj Jugoslaviji" (N).
281
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
7/19
N.Simac,
Crna knjiga komunizma
danas uiva odreeni meunarodni legi t imi te t : komunis t i su, s
diktaturom i terorom jo uvijek na vlast i u dvije afrike, jednoj
amerikoj ,
dvije eu ro ps k e i etiri azijske zem lje;
d) Osim toga, komunizam, koji je pretendirao na univerzalnost
za itavo ovjeanstvo, nema prava na tu pretenziju, jer svoj sustav
temelji na iskljuenju i fizikom unitavanju itavih dijelova drutva,
kao npr. "burujske" i "kulake" klase (SSSR i Kamboda kao naje-
klatantniji primjeri), a poesto i itavih vjerskih i narodnih zajednica.
Autori knjig pi taju se, kako nazvati komunist ike zloine:
"politicid", "klasicid", "populicid" ili kako predlau eki autori
"komunist iki zloini"?
4.
Zavjera utnje
Zato je trebalo ekati konac stol jea da t i zloini postanu
pre dm eto m znans tvenog ist raivanja? U usp ore db i s prouavan jem
naci-faistikih zloina, konstatiraju autori "Crne knjige", proua
vanje z loina komunizma silno zaostaje na Zap adu , gdje su im ena
jednog Himmlera i Eichmanna dobro poznata , a ona erinskog,
Jag od e, Jeova, Rakosija i ja dodajem, R ankov ia nisu .
Odakle utnja
politiara i znanstvenika
o s t raho tam a i ka tas t ro
fama koje su u ovom stoljeu morile gotovo treinu ovjeanstva, na
etir i kontinenta? Tome nisu pridonijel i samo:
- volja krvnika da se zam etnu tragovi zloina i da se jezinom
perverzi jom od logora uine "centri za preodgajanje" i "kazneno-
popravni domovi"
17
- zatvorenost arhiva komunis t ikih zemal ja , cenzura , s t rah/
teror, nego i
- kolaboracija kom-partija te dijela med ija i javnosti zapadn ih
zemalja,
nego nadasve
moralna i intelektualna prostitucija
znaajnog
dijela "lijevih" intelektualaca (kao i desnih pristaa "vrste ruke" ), koji
su pljuvali, iskljuivali i pokuavali zaepiti usta rijetkim svjedocima
masovnog zloina, od Cilige i Kostlera, preko Kravenka, Rousseta,
Bouber-Neumannove
18
do Solenjicina, Plijua, Zinovjeva i Saharova...
da bi se posljednjih godina u Francuskoj pojavile publikacije koje nastoje
rehabilitirati Staljina, a iri ih francuska kompartija.
Tu je i injenica da se dugo nakon II . svjetskog rata veina
zemalja bavi vianjem vlast i t ih rana, te da su one indiferentne prema
nesreama drugih. Tu je i tekoa/nevol jkos t mnogih naroda, da se
U Kini se logorae naziva "uenicima", pa e "studen tima"
Koja je bila zatoena i u nacistikim i u sovjetskim logorima i mogla ih je
usporeiva t i
282
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
8/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3. str. 276-294.
suoe s vlast i t im slabostima i zloinima: npr. Francuzi s masakrom
Vandejaca u Revoluciji 1794., sa svojom kolaboracijom 1940.-44., s
masovnim zloinima u Aliru 1954.-62.
19
Autori ne kriju injenicu da su Katolika crkva i Papa u
encikl ikama Quadragesimo Anno (1931.) i Divini Redem ptoris
(1937.) otro osudil i komunist iku ideologiju i reim - a is te godine,
enciklikom Mit Brennender Sorge, i nacizam. Oni is t iu, na koncu,
da postoje ipak tri specifina razloga zapadne utnje:
a) fascinacija i al za Revolucijom
20
b) sudjelovanje SSSR-a u antifaistikoj koaliciji i njegove rtve;
zat im, od 22. l ipnja 19 41 . sudjelovanje/rtve ko m pa rt i ja u otp oru
nacizmu.
21
To sudjelovanje je na alost dovelo do monopolizacije anti-
faizma od strane komunista. Tako su Sovjet i , kao borci protiv
Apsolutnog Zla, t j . nacizma, mehaniki bi l i svrstani meu borce za
s lobodu
22
i zaboravilo se na sporazum Hitler-Staljin i na Katin... Na
Zapadu su se "lijevi" intelektualci divili sovjetskoj rtvi, sranosti i
moi ,
23
dok je u Is tonoj Europi pod sovje tskom izmom na izmaku
jedne, nacis t ike noi osvanula druga, duga no komunizma
c) usredotoenje javnog mnijenja na posebnost i s trahotu geno
cida nad idovima, koji je zauzeo gotovo svu pozornost , to su
kasnije u velikoj mjeri podrali komunist i , da se ne zapaze zloini
njihovi i njihovih drugova.
Autori znaju da je nj ihov posao pionirski i s toga inzist iraju na
tome da njihov zbornik eli odgovoriti:
- dunosti znanstvenika, jer se rad i o povijesti ovog stoljea, ne
sam o Eu rop e, nego etiri ju kon tinenata; i jer pov jesniar ne govori u
ime nevinih, mrtvih usta, nego konstat ira s trahote i nastoj i im
proniknut i uz roke ;
- dunosti kolektivnog pamenja i pot ivanja mil i juna nevinih,
najee anonimnih rtava.
I na koncu, zbornik bi tno revidira znanje Zapada o povijesti ovog
stoljea, premda svi arhivi nisu otvoreni.
24
Stoga je komparativna analiza
Hrvati i Bonjaci-muslimani s ustakim zloinima u II. svjetskom ratu. Sjetimo se
jo oka u javnosti kad se saznalo za Pakraku Poljanu i Gospi, Ahmie, Stupni
Dol... "Kazane", Grabovicu, Uzdol, Kriancevo... (N).
Tu je i dio pisac a ove knjige Tu je do 1 954. i veliki pov jesnia r Fra ng ois Fure t koji
je trebao napisati uvod za ovu knjigu, ali gaje smrt pretekla u tome 1997. (N).
Zbog na pa da n a "domov inu revolucije" (N).
Zato i je su Sovjeti bili m ed u tuiteljima u Niirnb ergu (N).
Fascinacija sn ago m je esta i velika slabost "intelektualaca" (N).
Neki, kao ruski primjerice nakon to su u prvi mah bil i otvoreni, ponovno su
zatvoreni Neki su a rhivi ipak jo otvoreni, do sta je injenica izvjesno i povijesna
283
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
9/19
N.
Simac, Crna knjiga komunizma
teka, a nadasve nedostaje onoga to danas i te kako frapira javno
mnijenje, a to su slike. Ima ih o zloinima nacista, ali komunistiki
zloini vre ni s u
u mraku zavjere i dunosti potpune utnje.
5 .Raan je sustava terora
Osim represi je , u nastajanju terora kao sustava vladanja, bi tnu
je ulogu odigrala
djelatna nesnoljivost.
Tak o pr imjerice , Tom ski ,
voa sovjetskih sindikata 1927. u sindikalnom glasi lu Trud obja
njava: "Kod nas mogu postojat i druge stranke", a l i za razl iku od
Zapada, "kod nas jedna stranka vlada, a sve ostale su u zatvoru."
Raanju sustava pridonijelo je i
oduzimanje graanima prava
n a
bi lo kakv u odgovornost, jer sam o su "oni" o svem u odluival i
25
...
No, autori u svojim anal izama nisu mogli mimoii "odgovornost
vanj sk og svi] eta", tj .:
a) komunista iz itavog svijeta, koji su svi pljeskali Lenjinu i
Staljinu, iako se ve od Cilige (1937.) i Kostlera (1938.) tota sigurno
znalo o masovnim zloinima.. . i tako je bi lo sve do 20. kongresa
KPSS-a 1956. i Hruovljeva tajnog izvjea. No,
- ono je obznanjeno sam o us ko m kru gu vrhovnih "drugova",
- ono sve zlo pripisuje osobi Staljina, a ne sustavu,
- ono zloine svodi veinom na zla uinjena "naim drugovima",
koja su ipak s i lno minorna u odnosu na osta lu masu z lo ina ,
- tek 1961. Hruov govori prvi put o zloinima prema ne-
kom un i s t i m a .
Vanost "tajnog izvjea" je prvenstveno u injenici da je to prva
kri t ika koja ne dolazi od ant ikomunista i l i r tava komunizma - koj i
ma se na Zapadu vazda slabo vjerovalo - nego od prvog ovjeka prve
Partije
b) odgovornost brojnih ne-komunista , in te lektua laca na Zapa
du .
2 6
Njihova kolaboraci ja sa sustavom vlast i i terora otvara brojna
pitanja:
Ne radi l i se tu o moralnoj i intelektualnoj sukrivnji u zloinu, i
to onih koji nisu bili pod izravnom prisilom sovjetske vlasti i policije?
zn an ost m oe otpoeti svoj posa o I ovdje, kod na s, u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini (N).
A do br o se zna d a je odgovorno st teret , koji nije lako nosit i t Nije li tako pu tem
dik ata tur e, tero ra i ne-odgovornosti nasta o "novi ovjek"? I nije li on jo tu? On,
koji se str a i slobo de i odg ovo rnosti On, koji se opire svakoj vlasti i obvezi On,
koji je gotovo postao dobrovoljni sluga, pae, ro b? (N).
Npr. u "Pokretima za mir", koji su svjesno i l i nesvjesno tvoril i s trateku, odnosno
taktiku rezervu Partije (N).
284
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
10/19
Crkva u svijetu 33 (19 98), br. 3. s tr . 276 -294 .
Nisu l i zapadni komunist i i intelektualci komunist ike zloine
nastojal i prikazat i upravo obratnima, kao da se radi o dobrobit i za
ovjeanstvo?
Nisu l i oni b i l i potpuna t ransmisi ja propagandnog sustava ,
kojemu je cilj bio sakriti istinu, t j . bijedu, strah i zloin?
Nisu l i oni dral i da unutar komunizma ne moe postojat i
konflikt izmeu politike i etike?
6. Odakle i zato komunistiki zloini
Ostaje pi tanje zato je komunizam od samog poetka u Rusi j i , a
zat im posvuda u svi jetu, usprkos svojoj proklamiranoj ideologij i ,
pos tao sustav zloina i diktature, a za t im re im /sustav te rora ? Autor i
na to pi tanje nude najpri je jedno "francusko" priznanje:
To je veza revolucije i terora, koju je uvela Francuska revolucija.
Robespierre je govorio: "Da bi se kaznilo nepri jatel je domovine,
dovoljno je utvrditi njihov identitet . Ne radi se o tome, da njih treba
kazniti , nego njih valja unitit i " Tako je zaet duh politike nesno
l jivosti i klas ne m rnje , ideolokoga i pol i t ikog fanat izm a jak ob ina ca.
Ali tu je i veza boljevika s tradicijom neslobode i nasilja u Rusiji
od Ivana Groznog do Petra Velikog: kmetski /ropski poloaj sel jaka
sve do 1861 . , stavovi ruskih revolucionara, posebice Neajevljeva
"revolucionarnog katekizma" iz 1869. , gdje terorizam i revolucio
narno nasilje predstavljaju sredite svega.
Tu su i st rahote prvoga svjetskog i "totalnog rata", kako ga je
nazivao general Ludendorf.. . kad je nestalo i zadnjeg vitetva i
"pravila igre"; kad je nestalo pojedinaca, osobe i kad su vojnici
anonimni i zauzdani graani ,
2 7
ali zanimljivo je da glavni voe ruske
listopadske revolucije ne sudjeluju u tom ratu: Lenjin, Trocki i
Zinovjev su u inozemstvu, Staljin i Kamenjev u izgnanstvu
Paradoksalno je pri tom da se u isto doba javi lo i prot ivl jenje
nasilju: veljaka revolucija 1917. u velikoj je mjeri proturatna i
demokratska po svojim zahtjevima. No, Lenjin je bio taj koji je prvi u
krugu II . internacionale zastupao tezu "transformacije impe
rijalistikog u graanski rat", a to je znailo za njegove sudrugove:
"Imamo anse zauzet i vlast". Stoga on 1917. u svom uspjehu vidi
potvrdu svojega, toni je neajevskog voluntarizma, nasuprot marksis
t i kom de te rmin izmu. . .
Lenjin je taj koji je uspio nametnuti svojoj Partij i a) vojnu
organizaci ju urotnike stranke profesionalnih revolucionara "a la
Tad se i pojavljuje prvi put "Neznani junak"
285
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
11/19
N.imac,
Crna knjiga komunizma
Neajev", b) odluku o osvajanju vlasti
28
i c) od samog poetka, od
studenog 1917. , odluku o nasi l ju kao nunom sredstvu. Tada se jo
revoluci ja ne brani , ona je akt ivna, ona napada i oslanja se na rusku
"kulturu" i tradiciju nasilja i brutalnost ina latentne socijalne tenzije.
Lenjin ve u sijenju 1918 . ra sp u t a pr vu u povijesti ru sk u K onsti-
tuantu izabranu opim pravom glasa i nareuje da se puca na njezine
pristae, usprkos injenici to su bol jevici ukinuli smrtnu kaznu
To je ta prekretna i osnovna odgovornost za prve masovne
zloine
29
jer "krv zaziva drugu krv", to je flagrantno pokazao gra
anski ra t .
Zatim je, nakon osvajanja, trebalo zadra ti vlast svim sred-
stvima,
da se ostvari zamil jeni mo del dru tva , koj i sa stv arno u
tada nema nikakve veze. Zato Trocki 1920. ukazuje na "neumitnost":
"Diktatura je neophodna zato to se ne radi o djelominim promje
nama.. . ve o ukidanju privatnog vlasnitva nad proizvodnim
sredstvima...", ali "i o samom postojanju buroazije. Na toj osnovi
nije mo gu nik akav s pora zum , a jedin o si la tu m oe od luivat i. Onaj
naime koji eli ostvariti neki cilj ne moe odbijati sredstva koja su
potrebna za ostvarenje tog cilja."
Lenjin tada pretkazuje seriju revolucija, koje bi trebale uspjeti u
Europi i Americi, a nakon to postaje bjelodano da od toga nee biti
nita , SSSR postaje otokom i "brani" se kao "opsjednuta tvrava Re
volucije", a Lenjinova ostvarena ideologija i polit ika postaju dogmom i
"znanstvenom istinom", dok Lenjin sebi i svojoj stranci prisvaja pred
stavniku ulogu malobrojnoga proletari ja ta koj i je on sam zgazio.
30
Tada dva glavna aktera ruske revolucije, Lenjin i Trocki:
- generaliziraju znaenje svoje uspjele akcije,
- stvaraju teori ju graanskog rata kao "klasnog rata": za nj ih je
taj rat stalni oblik polit ike borbe - protiv plemstva, buroazije,
inteligencije, velikog dijela radnika i itavog seljatva, a u vrijeme
Staljinove Drave-Partije protiv itavog Drutva (to su velike istke iz
1936. -38 .
koje zahvaaju sve, pa i komuniste);
- vehementno napadaju njemakog sociologa Kautskog,
31
koji
zagovara demokraci ju, humanost i di jalog, a oni diktaturu, teror i
utnju;
Pritom se ne mogu zanemarit i uloga, ut jecaj i operacionalizacijske sposobnosti
Trockoga (N).
Kao to je to bi lo u Hrvatskoj i u BiH: odgovornost za prve masovne zloine, koji
stva raju osn ov u za osvete i eskalacije nasilja je nemjerljiva (N)
I ta se pri jevara zat im ponavlja u nizu kom un ist ik ih zemalja (N)
Od tog loma u II. internacionali oni postaju nepomirljiva "braa i neprijatelji" i od tada
da tira podv ala, ka d s e ko mu nisti skrivaju iza naziva "socijalizam" i "socijalisti" (N).
286
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
12/19
Crkva u svijetu 3 3 (1998 ), br. 3. s tr . 27 6-29 4.
- zagovaraju "stalnu revoluciju", koja postaje razlogom stalnog
graanskog rata, terora i represi je, i tu oni , po svojemu ultrami-
litarizmu, slie na Ludendorfa i njegov "totalni rat": razvija se rjenik
rata i mrnje, sve se svodi na dihotomiju "mi" i "neprijatelj" - i tako
totalitarni reim ne zna vie ivjeti bez "neprijatelja", pa kad ih nema,
on ih izmilja;
- Lenjin 1922. sudei "eserima" otvara vrata nizu kasnijih
monstr-procesa: on protivnicima odrie l judskost , nj ih se "anima-
lizira"
32
i naziva "ivotinjama". Ta bioloka teorija dobiva i svoje jasno
rasistiko obiljeje u Gorkoga, koji 1932. pie: "Klasnu mrnju treba
uzgajat i kao organsku odbojnost prema nepri jatel ju kao prema biu
nie vrste. Moje je intimno uvjerenje da je neprijatelj jednostavno
inferioran, tj . degeneriran ne samo fiziki, nego i 'moralno'". Tu i tako
nastaje osnova zloinakoj ideologiji: scijentistikom rasizmu i
"socijalnom darvinizmu", koji su osnova zloina protiv ovjenosti
kao sredstva vladanja, a koju usavrava Stal j in
3 3
s Kamenjevom,
Zinovjevom, Buharinom i drugima.
3 4
Tako se razbuktava "klasna
mrnja" i pedagogija mrnje.
3 5
Autori biljee da se Hitler sam nije bavio represijom, dok Lenjin
i Staljin osobno parafiraju liste za strijeljanje. Represija dosee svoj
najvii intenzitet 1937.-38., kad se u samo 14 mjeseci u 42 dobro
smiljene i organizirane akcije hapsi oko 1,8 milijun ljudi, od kojih je
ubijeno njih 690 tisua.
Sve je to rezultat pedagogije ubijanja. Bez nje ne bi bilo toliko
krvnika, jer njih je trebalo "odgojiti , uvjeriti", njima je trebalo "postati
jasno",
da rtve nisu ljudi. Tako Visinski tvrdi, da "buruji nisu ljudi,
kulaci nisu ljudi, truli intelektualci nisu ljudi, oni su opasne, bijesne
ivotinje ", a Sartre jo 1952. godine pie: "Svi antikomunisti su psi "
I na koncu, kad u SSSR-u teror poinje privremeno jenjavati kao
1953.
nakon Stal j inove smrti , s jeanje na nj funkcionira i dugo jo
paral iz i ra dru tvo. Tako se s tvara sus tav
ustraene, podan ike auto-
regulacije.
37
Tuitelji, partijski i sudski nazivaju ih "opasnom divljai"... "za odstrel".
Za nas je zanimljivo da je taj gruzijski Oset sam sebi dao konspirativno ime Koba,
a to je lik kavkaskog "abreka" tj. hajduka i to je mitologija iz koje je ugavili
izrastao (N).
Koji gotovo svi skonavaju "priznanjima" nepoinjenih zloina, koji su njihova
"zadnja usluga Partiji".
Tako da posli je azijski komunisti u svojim aktivnostima imaju i "Dane mrnje".
Nije l i to sluaj jo i danas u mnogim bivim komunistikim zemljama, pa i u
Hrvatskoj i u BiH? (N)
287
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
13/19
N.Simac, Crna knjiga komunizma
Svi komunistiki reimi imali su svoje specifinosti , zavisno od
povijesnog naslijea i okruja, ali ove odrednice tvore matricu svih
njih, tvrde autori zbornika.
Lenjin je , pri koncu svojega ivota otkrio Gorkomu neke svoje
sumnje i nade. Jednu od nj ih Gorki je iznio 1924. , u povodu
Lenjinove smrti: tada je Lenjin, milujui glavu nekog djeteta rekao
G ork om sl jedee: "Naa je generaci ja d ovri la zada u zau uju u po
svojoj povijesnoj vanosti . . . Krvavost naeg ivota, koju su nametnule
oko lnost i , bi t e shva ena i opro tena . Sve, b a sve e bi t i shvaeno "
II. "SV JET SK A REVOLUCIJA", GRAANSKI RAT I TER OR
1.Kom interna u akciji
"Potreba" SSSR-a da ne ostane sam i okruen zaht i jevala je
irenje revolucije. Lenjin je traio save znik e isp rva u Europi,
po seb ice u Njemako j, pa u Be rlinu, gdje ve u sijenju 19 19 .
"spartakovci" Rose Luxemburg i mnogo radikalni jega Karla
Liebknechta pokuavaju podi i ustanak.
U oujku 1919. u Maarskoj Bela Kun die ustanak i organizira
"Trupe terora Revolucionarnog vi jea Vlade" prot iv pol i t ikih
prot ivn ika, s par olo m : "U prolete rsko j dra vi sam o oni koji rad e,
imaju pravo na ivot "
Uto Lenjin u Moskvi organizira III. internacinalu,
3 8
a ve 1920.
Kominterna se str uk tu rir a kao "Vrhovni sto er svjetske revolucije" i
jedinstvena stranka sa sekcijama po dr a va m a. Lenjin ne taji d a je
"Kominte rna meunarodna s t ranka us tanka i d ik ta tu re p ro le
tari ja ta . . . jer gotovo u svim zemljama Europe i Amerike klasna borba
ulazi u fazu graanskog rata . . ."; meu pravi l ima za primanje u
Ko m internu s to j i nap utak : "KP m ora ju p ovrem eno pod uzim at i
ienje svojih organizacija, da iz njih odstrane kako one koji su u
nj ih ul i iz interesa, tako i si tnoburujske elemente".
U oujku 19 21 . ponovno se javl ja pok uaj kom unist ikog
ustanka u Saskoj , a dvi je godine kasni je dolaz i do oruane pobune u
Hamburgu. Zbog t ih ponovljenih neuspjeha u Njemakoj , Sovjet i
pokuavaju s puem u Estonij i 1920. , zat im 1924. , i oba puta uz
masovni teror. Posl i je Estonije , na redu je Bugarska, gdje komunist i
kom bini ra ju individualni te ror i pok ua j us tan ka .
Neuspjesi u Europi
okreu Lenjina i Kominternu Azij i . Tako oni
u Kini , ve 1924.-25. pokuavaju uz pomo emisara Kominterne Bo-
3 8
Kao kon kure nciju II ., socijal ist ikoj , internacion ali , osnovano j 18 89.
288
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
14/19
Crkva u svijetu 33 (19 98), br. 3. s tr . 2 76-2 94.
rodina, preko saveza s nacional ist ima ang-Kai eka, infi l t r i rat i Kuo-
mindang. ang-Kai-ek korist i sovjetsku pomo, al i shvaa da mu
komunist i rade o glavi i ve 1926. ih u angaju i Kantonu uklanja.
Komunist i , pak, na nagovor agenta Kominterne (koj i pred XV.
kongres Boljevike stranke "trebaju uspjehe"), podiu hazarderski
ustanak u Kantonu u t ravnju 1927. , doivl javaju poraz i od tada
odustaju od gradova te prebacuju teite djelovanja na ruralnu Kinu.
T a d a sve sekcije Kom interne, tj . na cion alne KP - i legalne i
legalne - u d em ok rats kim zemljama stvaraju tajni "vojni ap ara t" i
povjerenstva:
- taj se aparat u Njemakoj bori ponajprije protiv socijalista, koje
naziva "socio-faistima" i "socio-izdajicama";
- u Francuskoj tu ulogu vre "sluba reda" KPF i "grupe ant i
faist ike obrane", koje organizira Jacques Duclos;
- 1931. Kominterna objavljuje na vie jezika knjigu pod
naslovom Oruani ustanak,
40
koja anal iz i ra neusp jehe navedenih
us tanaka i da je upu te : t ako Komin te rna p raksom i upu tama ne samo
opravdava nasi l je , t j . svakodnevnu praksu klasne mrnje nego i raz
rauje teori ju graanskog rata i terora;
- pr ipremu " lokalnih" kadrova za pojedine drave vr i GRU,
41
tj.
IV. up rav a C rvene armije , koju je bio ustan ovio jo T roc ki;
4 2
- paralelno, sovjetske slube infiltriraju se u organizacije ruskih
izbjeglica, organiziraju otmice i a tentate u ino zem stvu .
4 3
2 . Diktatura, kriminalizacija oponenata i represija u K ominterni
Ve 1921. na X. kongresu Boljevike stranke, Lenjin na samo
me zavretku tog skupa predlae dvi je rezoluci je , jednu o "jedinstvu
Partije", koja bi bila usmjerena protiv grupa tzv. radnike opozicije i
"demokra tskog cent ra l izma"
44
te zaht i jeva i post ie rasputanje
opozici je . Od tada eka Fel iksa erinskog i nadzire sve opozicijske
pokuaje u Partij i . Zabranjuje se slo bo dn a dis ku sija u Partij i , a u
kolovozu iste godine zbiva se prva velika partijska istka, u kojoj je Vi
lanstva iskl juena nakon tekih optuaba i glasovanja s "jedno
stavnim" pi tanjem Kto protiv ?
Autori koje su generali Ounschlicht, Blucher, maral Tuhaevski te Ho-i-Min.
Glavnoe Razvedatelnoe Upravenije.
Autori bil jee da su jo 70-tih godina u njoj, u njezinim "Spec-snaz" jedinicama,
m lad i kadro vi KP Fra ncu ske uil i vojne i terorist ik e vjetine
Takvu vanjsku aktivnost poli t ike represivne policije u inozemstvu razvila je
"bolje" i ire od drugih komunistikih zemalja upravo "Titova Jugoslavija" (N).
ljapnikov, Kolontajeva, Sapronov, Mjasnikov...
289
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
15/19
N.
Simac,
Crna knjiga komunizma
Go dine 19 23 . Ko m interna otpoinje ka m pa nju "boljevizacije"
svih "sekcija" i od tada njezini predstavnici igraju novu veliku ulogu:
- stvaraju se
kadrovska povjerenstva
po d izravnim utjecajem
Kominterne i njezinog sekretara za kadrove Meira Tri l issera, al ias
Mihaila Moskvina, visokog dunosnika GPV-a, koji u "sekcijama"
regrut i ra
obavjetajce za SSSR ;
ovi k at ka d i ne znaju d a se bave
obavjetajnim radom u koris t GPV-a.. . do te mjere je pomijean
partijski rad i vjernost "prvoj domovini socijalizma";
- sekcije sastavljaju svoje "crne liste", provode istke, fiziki
eliminiraju oponente, prokazuju ih policiji . . .
U samom SSSR-u 1923. erinski t rai da Poli tbiro obveze
lanstvo Partije
na prokazivanje svih opozicijskih djelatnosti.
Trocki
i "grupa 46-orice" tome se uzalud opiru. . .
4 5
Tako dolazi do krimi-
nalizacije oponenata - s tvarnih i izmil jenih - i do terora unutar same
Boljevike stranke, koji autori analiziraju na osnovi svjedoenja i
sudbine hrvatskoga komunista Ante Cil ige.
Teror se pojaava nakon
Kirovljeva ubojstva
(193 4.), t isue
trockista
odvode se u logore Vorkute (Daleki sjever), a po logici
"obiteljske odgovornosti" supruge i djeca (iznad 12 godina) okriv
l jenih i pogub ljenih o pon enata a uto m atsk i su ubijani . Taj un uta r par
t i jski tero r traje od 193 7. do 19 38., a u njem u je od 49 2 du n os nik a
Kominterne ubijeno njih 133 (27 posto). Teror "logino" zahvaa i
"sekcije" Kominterne, u SSR-u i u matinim zemljama, dok lov na
"trockiste" postaje dunost svih sekcija i i tave Kominterne.
4 6
Zanimljivo je, iznose autori , d a un ut ar par t i jske opo nen te
likvi
diraju
domai komunist i i agenti NKVD-a, oni ih esto prokazuju
policiji , a za vrijeme II. svjetskog rata nacistikim i faistikim oku
pator ima. Osim ovih r tava Kominterne, teror zahvaa i
imigrante
razliita porijekla, koji su doli u SSSR: Fince, koji su doli nakon I.
svjetskog rata - 20.000 ih je poslano u logore; Armence, zat im
Tada revolucija poinje "jesti svoju djecu": 1924., na V. kongresu Staljin uklanja
Trockoga i na elo Kominterne postavlja Zinovjeva, ovaj zatim prijeti opoziciji
"slamanjem kostiju", ali ve 1925. Staljin njemu "lomi kosti" i zamjenjuje ga
Buharinom. Na koncu Zinovjev i Buharin bivaju osueni i l ikvidirani, a Trocki
ubijen u izgnanstvu u Meksiku.
Tako je u Njemakoj KP u SSSR-u 83 dunosnika ubijeno, 197 su umrli u logori-
m na, a 200-300 ih je pred ano Gestapu Pod optubom za t rockizam i c ionizam
pra kti ki je uni ten a KP Palestine. Poljska KP je na ko n ru sk e KP imala najvee
gubi tke u periodu terora 1934-41.: Kominterna je naime tu KP nastojala iskorist i t i
da to vie oslabi Poljsku kao dravu u korist SSSR-a. Tu su na koncu i istke u
KP SHS/Jugoslavije.
290
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
16/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3. str. 276-294.
sredinom 20-ih godina tali janske i austr i jske antifaiste
4 7
kao
anarhiste, poljske idove - kojih je oko 40.000 pobijeno i l i umrlo u
logorima; sve njih se optuuje i osuuje za "pijunau".
Teror zahvaa jo jednu "kategoriju" graana: oko dva milijuna
sovjetskih graana, ratnih zarobljenika, vlasov aca, civila, koje su
1945.-47. zapadni saveznici vrati l i u SSSR.
4 8
Najvei dio ih je otpre
mljen u logore, a kaz nen i za kon ik je tad a bio izmijenjen: zarobljen ici
su automatski kvalificirani kao "izdajnici", iako su cesto bili zaroblja
vani zbog dezorganizacije i nesposobnosti Staljina i vojnih efova na
poetku rata. U ovu kategoriju spadao je golemi broj zarobljenih
stranih vojnika, koji su milom il i s i lom ratovali na strani Njemake:
Talijani, Rumunji , Maari , Francuzi, Hrvati . . .
3 . Graan ski i narodno-oslobodilaki ratovi
Autori analiziraju ulogu Kominterne u t im ratovima, a na prvome
mjestu dosta objektivno prikazuju "najsimptomatinij i pr imjer", onaj
Jugoslavije, i taj pr ika z ide sve do pokolja na zav retk u ra ta i u
porau, gdje se ne iznosi pokolj Hrvata u Sloveniji, ve samo
Slovenaca i Srb a "Crna knjiga" prikazuje zatim grki po kr et o tp ora
4 9
i
komu nistiki graanski rat,
koji je 1 945.-48. dobivao i zd an u
pomo iz Titove Jugoslavije, Albanije i Bugarske.
itavo jedno opseno poglavlje posveeno je panjolskom
graanskom ratu, od pobjede Narodne fronte
50
1936. do njegova
zavretka 1939. Zanimljivo je, da se Stalj in u sluaju tog rata "kasno
budi"
51
i tek nakon Francova "pronunciamienta"
52
pr iznaje Repub
liku. No, ve od rujna 1936 . on aktivno rad i n a osvajanju pozicija:
tak o m an jin sk a pa njo lska KP inzis tira na ujedinjenju "lijevih snaga",
Tu je bilo i hrv atsk ih antifaista iz Istre i Dalm acije. Zanimljivo je ne sam o, da ti
hrvatski pobunjenici protiv talijanskog faizma nisu ni uvijek, ni veinom bili
komunist i , nego i to da Hrvatska nije ni do danas pokuala svjetskoj znanstvenoj i
intelektualnoj javnosti prikazati te antifaist ike hrvatske pobune, koje su meu
prvim anti total i tarnim pokretima u Europi. (N)
Je li itko istraio, koliko je Hrvata u meteu predaje vojski u svibnju 1945.
predano Sovjet ima i skonalo u logorima SSSR-a? (N).
Koji je bio vrlo raznolik, prepun meusobnih borbi raznih struja, posebice
komunista protiv ostal ih, te meusobnih izdaja Nijemcima. . .
U Narodnoj fronti sastavljenoj od "lijevih" stranaka, to je slabo poznato, bili su
snani socijal ist i i anarhist i (ovi potonji nisu imali predstavnika u Las Cortes ) ,
dok su komunist i bi l i slabija stranka
Andre Gide, boravei tada u SSSR-u, konstat ira odsutnost svakog interesa za
sudb inu novostvorene panjolske republ ike .
Proglasa , odnos no pobun e u Maroku, 17. srpnja 1936.
291
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
17/19
N.
Simac, Crna knjiga komunizma
tj .
infi l t r i ra se u neke stranke te uspijeva ujedinit i Omladinski pokret
i Ujedinjenu socijalistiku stranku Katalonije.
Sovjetski poklisar Rosenberg "suvereno" sudjeluje na s jednicama
Vlade, a Sovjeti alju u panjolsku nekoliko tisua vojnih, politikih i
posebice NKVD-ovih i GRV-ovih savjetnika i agenata.
5 3
No, za razl iku
od ostal ih zemalja, koje su orujem besplatno pomagale Republiku i l i
Franca, Sovjet i su naplat i l i panjolskim zlatom i ucjenama raznih
vrsta sve oruje koje su prodali republikancima. Tijekom rata
sovjetski agenti se posveuju napose otkrivanju i l ikvidiranju
"trockista" i anarho-sindikalis ta u Katalonij i , a posebno rade na
likvidacij i konkurentskoga POUM-a,
54
nakon to su na os tavku
prisi l i l i predsjednika Vlade Larga Caballera.
55
III. KOM UNISTI I MEUNARODNI TERORIZAM
Autori "Crne knjige" istiu da su 20-ih i 30-ih godina svi
komunis t iki pokuaj i dizanja
oruanih ustanaka propali,
dok su
40-ih godina, najprije u uvjetima II. svjetskog rata, a onda i poslije
njega komunist i radil i na organiziranju
narodno-oslobodilakih
pokreta,
ko m bin iran ih sa s trategijom gra an sk og rat , t j . revolucije, i
tako od Francuske pa sve do Dalekog is toka.
Tako je
partizanska i gerilska
tak tik a dove la do osvajanja vlasti
oruanom silom u Jugoslaviji , Kini, Sjevernoj Koreji, Vijetnamu,
Kambodi i Kubi.
Nakon II. svjetskog rata Sovjeti su, izdaleka ili neizravno, preko
Jugoslavije i Cehoslovake, pomagali alirsku pobunu i rat za
os loboenje od Francuske.
Njihova suzdranost bi la je izraenija u odnosu na IRA-u.
Najdjelotvornije je bilo njihovo zauzimanje oko palestinskog tero
r izma: tu su najvie pomagal i i manipul i ra l i pokretom dr . Haddada i
s nj ime I l iem Ramirezom Sanchezom -
Carlosom,
koji je sura ivao s
Japanskom Crvenom armijom i s Frakci jom Crvene armije (Nje
maka) , kao i sa s lubama brojnih komunis t ikih zemal ja .
56
Sovjeti
Po svjedoenju generala Krivickog, efa NKVD-a za Zapadnu Europu, "od 3 000
Sovjeta
u panjolskoj sam o je 40-ak njih stvarn o sudjelovalo u borbam a", a svi
drugi su se
in filtrirali
u panjolske dravne slube, posebno polici jske i vojne.
Partido Obrero de Unificacion Marxista.
U tom svrgnuu sudjelovali su ne samo panjolski generali Enrique Lister, El
Campesino i La Pasionaria, t j . Dolores Ibaruri , nego i agenti Kominterne, Orlov,
Erno Gero, Andre Marty te jedan Hrvat , brat Vladimira opia, koji je tada
zapovijedao dvama logorima u Kataloniji.
Ukljuujui i Jugoslaviju
292
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
18/19
Crkva u svijetu 33 (1998), br. 3 . s tr . 276 -294 .
su mnogo suzdrani je pomagal i Narodnu frontu za os loboenje
Palestine Georgesa Habacha, a najmanje Organizaciju za osloboenje
Palest ine Jasera Arafata.
Umjesto zakljuka
Hrvatska javnost nee lako doi do stranih izdanja "Crne knjige
komunizma", a na hrvatski e pr i jevod jamano jo dobrano ekat i .
Stoga nam se ini lo kor isnim upozori t i da "naa" neposredna
prolost ivo zanima zapadni svijet i da je nesumnjiva kvali teta ovog
zbornika radova 11 autora u s l jedeem:
- to autori potuju postulat pa povjesnik treba vie "shvaati"
nego li "suditi": stoga ovaj zbornik nije suenje, nego nastojanje
razumijevanja monstruoznih injenica i terora kao sustava vlast i , i to
s pozici ja pluralne demokracije i graanskih sloboda;
- to se autore ne mojDe optuiti za "desnu" pristranost, jer
zbornik dolazi od lijevih intelektualaca, od kojih je veina prola kroz
meandre komunizma raznih ina ica ;
- to je objavljen u "neutralnoj" Francuskoj, zemlji s dominan
tnim "lijevim" javnim mnijenjem i vrlo konzervativnom KP;
- to se analize, posebice o SSR-u, temelje na novim, do sada
neobjavl jenim dokument ima;
- to je to u zapadnom svijetu prva, djelomina bilanca
komunizma, njegovih masovnih zloina i t raginog "lanca", koji je
skovao: iskljuenje - eliminacija - eksterminacija.. .
Mnoina autora i razl ii tost pris tupa ostavlja dojam da je
najvaniji iako teko izbjeiv nedostatak ove knjige nepostojanje
jedinstvene metode (naina izlaganja, raspoloivosti dokumenata. . . )
te injenica, da su neke zemlje obraene temeljito (SSSR, Poljska,
eka. . .) , a druge tek povrno (ex-SFRJ, Albanija. . . ) . Ovaj nedostatak
mogao bi bi t i poticaj da se i u nas - moda u okviru nekoliko mult i-
disciplinarnih, internacionalnih ekipa povijesnika, filozofa, sociologa,
kriminologa, vikt imologa.. . - obradi temelj i to, na osnovi dokumenata
i svjedoenja, razdoblje od 1919. (stvaranje KP), pa do 1990., sa svim
specifinostima "naega" komunizma i njegova terora.
Razmil jajui o toj mogunosti i nadi/sumnji , da l i e se ona
htjeti/moi ostv ariti , na m ee mi se pitanje, koje bih , para fraziraju i
Kunderu, postavio svojim sugraanima: Ne postoji l i ozbil jna opas
nost da se u
naoj ,
tako razvijenoj, ignoranciji i akulturaciji dogodi,
da za razdoblje od posljednjih 57 godina izjavimo slavodobitno i
cinino: Nita nee biti shvaeno i nita nee b iti oproteno ?]
293
-
7/21/2019 imac - Crna knjiga komunizma
19/19
N.
imac, Crna knjiga komunizma
Ne treba l i , pred takvom perspektivom, postavi t i i niz drugih
pitanja: Sm ijemo li i hoem o l i pristat i n a to? Zbog sam ih s ebe? Zbog
svoje dunosti pamenja? Ili zbog narataja koji dolazi? Ili barem
zbog nevinih rtava?
THE BLACK BOOK OF COMMUNISM
Summary
An extensive collection of w or ks un de r the tit le "The Black B ook
of Communism" appeared in France last year. In the fol lowing
supplement the author presents this f i rst a t tempt of i i ivest igat ing
communism as a g lobal system of c r ime, te r ror and opression.
Following the book divisions, in the first part he introduces us to the
essent ial features of the character of communist ic regimes:
beginnings, origin and system of teror, the estimate of their crimes,
conspiracy of silence, etc. Then he reveals the project of communistic
world revolution and terror as i t manifested through the activities of
Comintern and in communist c ivi l wars. Final ly, he analyzes the
quest ion of re la t ions be tween communism and in terna t ional te r ror .
The author 's a im is to help the Croat ian readers, by this cognit ion, to
be bet ter informed about their hushed up recent history and to face
successful ly the present communist ic heri tage.