BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ SAOBRAAJNOG PRAVA

PREVOZNE ISPRAVE U DOMAEM I MEUNARODNOM SAOBRAAJU

Studenti: Safet Husi 581/13Stefan uki 708/13Lukijan Plavi 381/12

Mentor:

Doboj, 16.12.2014.

SADRAJ

1.TERETNI LIST31.1.Dokazna Snaga Teretnog Lista41.1.1.Primjedbe (rezerve, ograde)51.2.Teretni List I Pravo Raspolaganja Robom72.ZAKON O RATIFIKACIJI EVROPSKOG SPORAZUMA O RADU POSADE NA VOZILIMA KOJA OBAVLJAJU MEUNARODNE DRUMSKE PREVOZE (AETR), SA PROTOKOLOM O POTPISIVANJU (Sl. list SFRJ, br. 30/74)83.LITERATURA12

1. TERETNI LIST

Teretni list (en. consignment note, waybill; fr. la lettre de voiture; njem. Der Frachtbrief; p. la carta de porte; it. lettera di trasporto) je, openito, isprava kojom se potvruje da je zakljuen ugovor o prijevozu. Teretni list ne predstavlja ugovor o prijevozu tako da u sluaju da on nije izdan, postojanje ugovora moe se (i mora) dokazivati drugim sredstvima. Kada je izdan, teretni list je dokaz ne samo o postojanju nego i o sadraju ugovora o prijevozu. Meutim, nepostojanje, nevaljanost ili gubitak teretnog lista ne utjee na valjanost samog ugovora o prijevozu. Izuzetak od toga pravila nalazimo u odredbama l. 27., st. 2. i 3. Hrvatskog Zakona o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu, odnosno u odredbi l. 31., st. 2. srbijanskog Zakona o ugovorima o prijevozu u eljeznikom saobraaju kojima je odreeno da je ugovor o prijevozu sklopljen kada prijevoznik primi na prijevoz stvar s teretnim listom, a taj primitak potvruje se stavljanjem iga s datumom otpremnog kolodvora na teretni list. Dakle, prema tim propisima, ugovor o prijevozu robe eljeznicom je realan i strogo formalan ugovor budui da je za perfekciju ugovora potrebno da prijevoznik primi ne samo teret nego i teretni list. Tako direktni (izravni) teretni list prati poiljku od mjesta preuzimanja, do mjesta isporuke. Direktni teretni list se izdaje u meunarodnom prijevozu robe, kada je prijevoz potrebno obaviti s vie vozila jednog prijevoznika, ili vozilima vie prijevoznika koji se smjenjuju jedan za drugim, u sluaju uzastopnih prijevoza. Kod uzastopnih prijevoza se, u pravilu, izdaje direktni teretni list, poto isprava mora prelaziti iz ruke jednog u ruke drugog prijevoznika. Ako ne bi postojalo takvo rjeenje, ne bi moglo ni doi do uzastopnog prijevoza pod okriljem istog ugovora o prijevozu. Prenosivi teretni list je teretni list koji predstavlja robu, te se u tom pogledu umnogome pribliava jednoj od vanih funkcija teretnice. Prije tridesetak godina je doktrina predviala da e prenosivi teretni list postati pravilo i u kopnenom prijevozu. To se nije dogodilo. Da bi dolo do izdavanja prenosivog teretnog lista potrebno je da se ugovorne strane o tome sloe, tj. da je to mogue po odreenim propisima. Prenosivi teretni list je izuzetak. Meunarodni dokumenti ne poznaju prenosivi teretni list. Odgovarajue odredbe o tome sadre neki nacionalni zakoni o ugovorima o prijevozu robe cestom, eljeznicom i zrakom. U unutarnjnjoj plovidbi su poznati teretni list i teretnica, tako da nema ni prijeke potrebe da se izriito propisuje postojanje prenosivog teretnog lista. Ovisno o tome je li prijevoznik u teretni list unio obrazloenu primjedbu (rezervu, marginalnu klauzulu) u pogledu tereta, teretni list, slino kao i teretnica, moe biti bez primjedbi (tzv. isti teretni list) ili teretni list s primjedbama (rezervama). S. Cari, M. Trajkovi, citat: O preobraaju prijevoznih isprava u hartije od vrednosti, Razmatranja o pravnom regulisanju saobraaja, Zbornik radova, Beograd 1976., 3848. Vrijeme je pokazalo da se ovo nije dogodilo u praksi, a vjerojatan razlog tome je poveana odgovornost prijevoznika u sluaju da je umjesto teretnog lista izdana teretnica, to su i sami autori navedenog teksta primijetili. CMR se ne bavi pitanjem prenosivosti teretnog lista. Opeprihvaeno stajalite teorije jest da teretni list izdan prema CMR nije vrijednosni papir, ve neprenosivi dokument koji se izdaje radi zadovoljavanja drugih funkcija u prometu. Meutim, nema zapreke da teretni list u meunarodnom prijevozu dobije znaajke vrijednosnog papira, ukljuujui i prenosivost, ako stranke tako ugovore. Naime, ba zbog toga to CMR o tome nema odredaba, primjenjuju se odredbe mjerodavnog nacionalnog prava. Podrobnije: Nikoleta Radionov, Ugovorna odgovornost prijevoznika u kopnenom prijevozu, doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, 2002., str. 178. Prenosivi teretni list, l. 62.-65. srbijanskog ZUPDS; 3. Prenosivi teretni list, l. 39.-40. Srbijanskog ZUPS, Prenosivi teretni list, l. 58.-61. srbijanskog ZOOOSPOVS. Hrvatski Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu ureuje prenosivi teretni (tovarni) list u lancima 42.-45. U lanku 31., st. 2. hrvatskog Zakona o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu propisano je da teretni list moe sadravati i odredbe po naredbi kada se prenosi indosamentom, odnosno da moe glasiti na donositelja, kada se prenosi predajom. Prijevozne isprave, l. 535.-553. teretnica, l. 554.-560. teretni list, srbijanskog ZPUP.63 A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83.

1.1. Dokazna Snaga Teretnog Lista

Iz definicije teretnog lista proizlazi da je on osnovni dokaz o zakljuenju ugovora o prijevozu. Istovremeno, on slui i kao dokaz o vanjskom stanju robe preuzete na prijevoz. Po podacima iz teretnog lista se moe zakljuiti tko su ugovorne strane, kada i gdje su se one sporazumijele kao i o svim drugim detaljima ugovora. Njime se mogu precizirati meusobni odnosi ugovornih strana u konkretnom sluaju. Poiljatelj moe prebaciti plaanje prijevoznih trokova na primatelja ili prenijeti pravo raspolaganja poiljkom primatelju, prije nego to je on na to inae ovlaten. Isto tako, mogue je unijeti deklaraciju vrijednosti poiljke ili roka isporuke u nekom odreenom vremenu. Teretni list stvara oborivu pretpostavku u pogledu sadraja ugovora.21 Navodi sadrani u teretnom listu smatrat e se tonim, dok se ne dokae suprotno. Propisi relevantni za pojedine grane prijevoza o tome imaju eksplicitne odredbe. U pogledu cestovnog prijevoza, l. 9. CMR Konvencije izriito odreuje da teretni list predstavlja prima facie dokaz o tome da je ugovor sklopljen, o uvjetima ugovora te o primitku robe od strane prijevoznika. Ako prijevoznik nije unio primjedbe (rezerve) u teretni list, predmnjeva se, dok se ne dokae suprotno, da su roba i ambalaa bili u dobrom vanjskom stanju u trenutku kada ih je prijevoznik preuzeo te da brojevi koleta, oznake i brojevi na njima odgovaraju navodima u teretnome listu. U eljeznikom prijevozu dokazna snaga teretnog lista u pogledu podataka o robi ovisi o tome je li robu ukrcao prijevoznik ili poiljatelj. Ako je prijevoznik izvrio ukrcaj, tada e teretni list biti prima facie dokaz o stanju robe i njezinoj ambalai iskazanoj u teretnom listu ili, u nedostatku tih naznaka, o njezinom dobrom vanjskom stanju u trenutku kada je preuzeta od strane prijevoznika, kao i o tanosti podataka o broju paketa, njihovim oznakama i brojevima te bruto masi robe ili njezinoj drukije izraenoj koliini. Ako je ukrcaj izvrio poiljatelj, tada e Prema lanku 27., st. 4. hrvatskog Zakona o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu, sam teretni list nije dokaz da je ugovor sklopljen nego taj uinak ima potvrda primitka na teretnom listu, supra, bilj. 10. Prema l. 41. hrvatskog Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, predajom treeg primjerka teretnog lista poiljatelju pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je stvar predana na prijevoz uz uvjete koji su navedeni u teretnom listu. Infra, t. Cour de cassation, Ch. Com, 1.12.1992. St SOCOTRONS c/ St SOCOPA International, Bulletin des Transports 1992, 790. CMR i JP CIM 99 ureuju teretni list kao ispravu koja ima oborivu dokaznu snagu u pogledu svih injenica vezanih za sklapanje i sadraj ugovora te primitak robe na prijevoz. Podrobnije: Nikoleta Radionov, op.cit. bilj. 16, str. 37.-39.64A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83 teretni list biti prima facie dokaz o spomenutim podacima samo kada je prijevoznik pregledao robu i zabiljeio rezultat svoga pregleda u teretnome listu. U pomorskom prijevozu teretni list je, kao i kod drugih grana prijevoza, predmnjeva o sklopljenom ugovoru o prijevozu. Izmeu krcatelja i prijevoznika teretni list je prima facie dokaz o primitku stvari kao to je u teretnom listu navedeno, dok u odnosima izmeu primatelja u dobroj vjeri i prijevoznika teretni list predstavlja potpuni dokaz (conclusive evidence) o primitku stvari na prijevoz kao to je u teretnom listu navedeno. U zranom prijevozu teretni list, dok se ne dokae suprotno, predstavlja dokaz o sklopljenom ugovoru, primitku tereta na prijevoz i uvjetima prijevoza.24 Podaci u teretnom listu koji se odnose na teinu, dimenzije, pakiranje te broj koleta takoer predstavljaju oborivu predmnjevu o tim injenicama. Meutim, podaci o koliini, obujmu i stanju tereta iz teretnog lista predstavljaju dokaz protiv prijevoznika samo ako je prijevoznik provjeru tih injenica izvrio u prisutnosti poiljatelja te to unio u teretni list, ili ako se radi o navodima koji se odnose na vanjski izgled robe. I u unutarnjoj plovidbi teretni list je prima facie dokaz, dok se ne dokae suprotno, o zakljuenju ugovora i o sadraju ugovora o prijevozu i obvezi preuzimanja brige o robi od strane prijevoznika. Posebice ona predstavlja osnovu za pretpostavku da je roba preuzeta na prijevoz kako je opisana u teretnom listu. Openito, moe se rei da teretni list potvruje da je roba preuzeta u odreenom trenutku i u odreenom (vanjskom) stanju.27 Teretni list, isto tako, dokazuje od kojeg i do kojeg trenutka je roba bila kod prijevoznika, zatim tko je platio trokove i je li primatelj ovlaten raspolagati robom za vrijeme prijevoza, dajui instrukcije prijevozniku. 22 l. 12. JP CIM. Spomenuti pregled je obveza prijevoznika ako to od njega zatrai poiljatelj i ako ima odgovarajua sredstva da to provede. Trokove pregleda tada snosi poiljatelj, l. 11., st. 3. JM CIM. l. 514. hrvatskog Pomorskog zakonika. U prilog toj tezi, v. Drago Pavi, op.cit., bilj. 11, str. 205. Navedene odredbe sainjene su po uzoru na l. 5. Jedinstvenih pravila CMI-ja za pomorski teretni list uz opasku da, naalost, hrvatski propis izrijekom ne odreuje da teretni list predstavlja potpuni dokaz u odnosima izmeu prijevoznika i primatelja koji je bio u dobroj vjeri (naglasili autori). Podrobnije: Scrutton on Charterparties and Bills of Lading, 20th edition, London, 1996, p. 38-39. Slian dokazni uinak ima i teretni list u multimodalnom prijevozu, arg. iz l. 3. Pravila UNCTAD/ICC za isprave multimodalnog prijevoza. Prema srbijanskom ZOOOSPOVS, smatra se da je ugovor zakljuen kada je predajom treeg primjerka teretnog lista poiljaocu zakljuen ugovor o prijevozu i da je stvar primljena na prijevoz pod uvjetima koji su u teretnom listu navedeni l. 54. l. 11., st. 1. i 2. Varavske konvencije, l. 11. Montrealske konvencije, l. 41., st. 1. i 2. Hrvatskog Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, lan 54., st. 3) srbijanskog ZOOOSPOVS. 26 l. 11., st. 4. CMNI. 27 l. 9., st.1 CMR Konvencije; l. 12., st. 1. JP CIM , l. 11., st. 3. CMNI. 28 B.Mercadal, Droit des transports terrestres et ariens, Dalloz, Pariz 1996, 354.65 A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83 Teretni list je dokaz za vanjsko stanje robe. On se ne moe koristiti kao dokaz za skrivene nedostatke. Mogue je da na teretnom listu budu naznaena i odreena upozorenja, u sluaju da je roba specifina, te predstavlja odreenu opasnost za okolinu. 1.1.1. Primjedbe (rezerve, ograde)

Prijevoznik provjerava poiljku prilikom primitka na prijevoz. On provjerava navode o koliini i stanju tereta koji su u teretnom listu, odnosno navode koje bi trebalo unijeti u teretni list. U sluaju da prijevoznik opravdano sumnja u podatke o teretu koje mu prezentira krcatelj, odnosno poiljatelj, on ima mogunost o tome upisati odgovarajuu primjedbu (rezervu, ogradu) u teretni list. Prijevoznikove primjedbe otklanjaju pretpostavku da je poiljka u skladu s opisom kakav je u teretnom listu naznaen od strane poiljatelja. Primjedbe se mogu stavljati prilikom preuzimanja poiljke na prijevoz, ili prilikom prijema. Primjedbe stavlja prijevoznik, prilikom prijema poiljke na prijevoz. Smisao primjedbi je da se osigura dokaz o vanjskom stanju poiljke. Prijevoznik se ne oslobaa odgovornosti ako primjedbe postoje, ali odgovara samo za tetu koja je nastupila zbog prijevoza. Kako je teretni list dokaz prima facie, to znai da unoenjem primjedbi u teretni list prijevoznik teret dokazivanja nastanka tete za vrijeme prijevoza, a to znai i teret dokazivanja njegove odgovornosti, prebacuje na drugu stranu - korisnika prijevoza. Meutim, nije uvijek mogue teret dokazivanja prebaciti na drugu stranu. U Njemakoj takva mogunost ne postoji ako nije izdan i pravilno popunjen teretni list.32 Ovo je naroito vano u sluaju da prijevoznik nije u stanju pregledati poiljku. Tada bi trebao staviti odgovarajuu primjedbu u teretni list, da ne bi morao odgovarati za tetu koja nije ni nastupila u tijeku prijevoza. D. A. Glass, C. Cashmore, Introduction to the law of carriage of goods, Sweet & Maxwell, London 1989, 96. teta koja se sastoji u krivljenju ili nagnjeenju robe, a koja se ne moe otkriti prije nego to se roba otpakira u potpunosti i instalira, smatrat e se skrivenom tetom. CA Paris, 24/01/2001, St UPS c/ SA Applicon, Bulletin des Transports et de la Logistique 2001, 192. Ovdje se ne misli na opasnu robu. Opasne robe podlijeu posebnim uvjetima prijevoza koji su predvieni posebnim propisima. Tako l. 518. hrvatskog Pomorskog zakonika naglaava da, u sluaju kada prijevoznik nije stavio primjedbe u teretni list, predmnijeva se, dok se ne dokae suprotno, da je stvari primio kako su naznaene u teretnom listu. Ali, ako je prijevoznik unio primjedbe, predmnijeva se da je stvari preuzeo onako kako ih je predao primatelju dok zakoniti imatelj teretnog lista ne dokae suprotno. A. Messent, D. A. Glass Hill & Messent CMR : Contracts for the International Carriage of Goods by Road, Lloyds of London Press, London 2000, 80.66 A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83 Primjedbe trebaju biti obrazloene i trebalo bi ih formulirati dovoljno detaljno i precizno, bez obzira to ovakva obveza formalno uvijek ne postoji. Sama naznaka koju je unio prijevoznik pod rezervom pred sudom nije bila dovoljno uvjerljiva. Najbolje je da se s primjedbama, na izriit nain, sloi i druga ugovorna strana. Provjera poiljke, odnosno posljedino stavljanje primjedbi je pravo prijevoznika u meunarodnom eljeznikom, zranom, pomorskom prijevozu i u unutarnjnjoj plovidbi, a u meunarodnom cestovnom prijevozu obveza prijevoznika. Kako bi to lake pristupili ovoj obvezi, Meunarodna unija cestovnih prijevoznika (IRU) je za prijevoznike sastavila spisak (check list) s podacima koje treba prekontrolirati. I drugi su slijedili primjer IRU. Tekst JP CIM predvia da primjedba moe biti motivirana injenicom da prijevoznik nije imao odgovarajuih sredstava da provjeri odgovara li poiljka opisu u teretnom listu. U sluaju manjka, bilo bi teko prijevozniku dokazati suprotno. U unutarnjoj plovidbi, prijevoznik moe upisati primjedbe u pogledu dimenzija, broja, teine ili oznaka robe, kao rezultat pregleda vanjskog stanja poiljke. Primjedbe moe unijeti kada ima osnove za sumnju da su podaci naruitelja netoni ili kad nije imao mogunosti provjeriti te podatke, osobito ako se roba nije prebrojavala, mjerila ni vagala u njegovoj nazonosti i kada se dimenzije ili teina utvruju mjerenjem gaza bez izriitog dogovora. U pogledu ambalae, primjedbe se mogu staviti u pogledu oznaka koje nisu postavljene jasno i trajno na robu, To, primjerice, izrijekom navodi l. 517. hrvatskog Pomorskog zakonika., kao i odredba l. 12., st. 4. JP CIM. Landesgericht Mnchengladbach (Njemaka) 16/03/1988, Transportrecht, studeni-prosinac 1988., 431. l. 8., st.2. CMR; l. 11. JP CIM; l. 57., st. 3. ZUPDS. l. 8. CMR; l. 21., st. 1. JP CIM; l. 12., st. 1. CMNI. Hrvatski Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu u l. 37. odreuje obvezu prijevoznika da mora ustanoviti masu i broj komada tereta ako to, na temelju zahtjeva upisanog u teretnom listu, trai poiljatelj te ako su radi izvrenja te obveze prijevozniku na raspolaganju odgovarajue vage na otpremnom kolodvoru (podredno, prvom sljedeem prikladnom kolodvoru), a narav stvari i prometne prilike to omoguuju. Ustanovljenu masu i broj koleta prijevoznik mora upisati u teretni list i ovjeriti ga. Navodi o teretu u teretnom listu koje prijevoznik nije ovjerio ne mogu sluiti kao dokaz protiv njega, arg. iz l. 38. spomenutog zakonskog propisa. IRU International Road Transport Union, meunarodna unija za cestovni transport, izuzetno organizirano nastupa u zatiti interesa prijevoznika i radi na ostvarivanju njihovih interesa. IRU je aktivno sudjelovalo i u usvajanju eCMR. v: http://www.iru.org/ , 28. studenog 2008. A. Messent, D. A. Glass, op. cit. bilj. 32, str. 82. v: G. Mutz, Evolution du droit de transport international terrestre : une comparaison des RU CIM et de la CMR, Revue de droit uniforme, 1998, br 2/3, 615 629.67 A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83 odnosno na pakiranje robe. Ako se prijevoz obavlja kontejnerima ili zapeaenim pakiranjima, CMNI predvia da, ako su kontejner ili zapeaeno pakiranje od ukrcaja do iskrcaja neoteeni, vrijedi pretpostavka da gubitak ili oteenje robe nije nastupilo za vrijeme prijevoza. Unutarnji propisi u Srbiji izriito predviaju ovlast prijevoznika (brodara) da u teretnicu, ili teretni list, upie primjedbu koliina nepoznata, kada nije bio u mogunosti provjeriti koliinu robe predanu na prijevoz.Pomorski prijevoznik u teretni list moe unijeti primjedbe ako su ispunjene pretpostavke koje se trae za dopustivost primjedbi kod prijevoza na temelju teretnice. Dakle, primjedbe se mogu unijeti ako postoji opravdana sumnja da podaci to ih je naveo krcatelj o vrsti tereta, ili oznakama na teretu, ili koliini tereta prema broju komada, teini, obujmu ili drugoj jedinici mjere nisu toni ili potpuni ili nema razumne mogunosti da se tonost tih podataka provjeri pri ukrcavanju ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno trajne. Varavska i Montrealska konvencija ne govore izriito o pravu zranog prijevoznika da pod odreenim uvjetima moe unijeti primjedbe u teretni list. No, to mu se pravo mora priznati temeljem naela graanskog prava. U svakom sluaju, takvo pravo prijevozniku izrijekom daju odredbe nacionalnog prava. 1.2. Teretni List I Pravo Raspolaganja Robom

Teretni list moe imati i vanu ulogu u pogledu raspolaganja robom za vrijeme prijevoza. Naelno, takvo pravo inicijalno uvijek ima poiljatelj (krcatelj), odnosno ona osoba koja je s prijevoznikom sklopila ugovor o prijevozu. Meutim, u prijevozima kod kojih je izdan teretni list ta ovlast poiljatelja prestaje vrijediti im primatelj doe u posjed primjerka teretnog lista koji je prvotno bio kod poiljatelja. Meutim, primatelj moe ve u trenutku sastavljanja teretnog lista postati osoba koja ima pravo raspolagati robom. To e biti u sluaju kada poiljatelj o tome napie odgovarajuu uputu u teretni list. Pravo raspolaganja robom osobito ukljuuje 40 l. 12., st. 1. CMNI. 41 l. 12., st. 3. CMNI. 42 l. 550. i l. 559. srbijanskog ZPUP. 43 l. 517. u vezi sa l. 509. hrvatskog Pomorskog zakonika. 44 Tako B. Jakaa, Kopneno i zrano saobraajno pravo, Informator, Zagreb, 1969., str. 243. 45 Tako hrvatski Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, u l. 41. st. 3. i 4. izrijekom daje prijevozniku pravo da u teretni list stavi primjedbe o vanjskom stanju stvari i ambalae, a ako takve primjedbe nisu navedene, pretpostavlja se da stvari i ambalaa nisu imale vanjskih mana. Isto rjeenje predvieno je i u srbijanskom pravu v: l. 55. ZOOOSPOVS.68 A. Kumpan, J. Marin, Teretni list u kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, PPP god. 48 (2009), 163, str. 57-83 ovlast obustave prijevoza robe, izmjene odredinog mjesta ili isporuke robe primatelju razliitom od onoga koji je naveden u prijevoznoj ispravi, i sl. Dakako, takve promjene ugovornih odredaba u odnosu na one prvotno dogovorene ne smiju tetiti prijevozniku kako pravno (ne smije ga se izloiti veoj odgovornosti za tetu) tako ni ekonomski (prijevozniku se moraju nadoknaditi svi dodatni trokovi kojima je izloen uslijed promjene prvotno utanaenih odredaba ugovora).

2. ZAKON O RATIFIKACIJI EVROPSKOG SPORAZUMA O RADU POSADE NA VOZILIMA KOJA OBAVLJAJU MEUNARODNE DRUMSKE PREVOZE (AETR), SA PROTOKOLOM O POTPISIVANJU (Sl. list SFRJ, br. 30/74)

LAN 1

Ratifikuje se Evropski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju meunarodne drumske prevoze (AETR), sa Protokolom o potpisivanju, sainjen 1. jula 1970. godine u enevi, u originalu na engleskom i francuskom jeziku.

LAN 2

Tekst Evropskog sporazuma i Protokola u originalu na francuskom jeziku i u prevodu na srpskohrvatskom jeziku glasi: EVROPSKI SPORAZUMO RADU POSADE NA VOZILIMA KOJA OBAVLJAJU MEUNARODNE DRUMSKE PREVOZE (AETR)

Strane ugovornice,U elji da pomognu razvoj i unaprede meunarodni drumski prevoz putnika i robe,Uviajui potrebu da se pojaa bezbednost drumskog saobraaja, da se reguliu neki uslovi zapoljenja u meunarodnom drumskom saobraaju u skladu sa principima Meunarodne organizacije rada i da se dogovorno donesu neke mere u cilju obezbeenja potovanja takvih pravila,Dogovorile su se o sledeem:

lan 1

DefinicijeU smislu ovog sporazuma:a) izraz "vozilo" oznaava svako motorno vozilo ili prikolicu, ovaj izraz oznaava i svaki skup vozila,b) izraz "automobil" oznaava svako vozilo na motorni pogon koje se kree po drumu svojim sopstvenim sredstvima i slui za drumski prevoz lica ili robe ili za drumsku vuu vozila koja se koriste za prevoz putnika ili robe, ovaj izraz ne obuhvata poljoprivredne traktore,c) izraz "prikolica" oznaava svako vozilo namenjeno da bude zakaeno za motorno vozilo, ovaj izraz obuhvata poluprikolice,d) izraz "poluprikolica" oznaava svaku prikolicu koja je namenjena da bude tako zakaena za motorno vozilo da se delimino oslanja na njega i da znatan deo njene teine i teine njenog tereta podnosi pomenuto motorno vozilo,e) izraz "skup vozila" oznaava zakaena vozila koja u drumskom saobraaju uestvuju kao jedna jedinica,f) izraz "maksimalna dozvoljena teina" oznaava maksimalnu teinu natovarenog vozila koju je nadleni organ zemlje u kojoj je vozilo registrovano proglasio kao doputenu,g) izraz "drumski prevoz" oznaava:i) svako kretanje po drumu praznog ili natovarenog vozila, namenjenog za prevoz lica, koje - pored sedita za vozaa - ima vie od osam mesta za sedenje,ii) svako kretanje po drumu praznog ili natovarenog vozila, namenjenog za prevoz robe,iii) svako kretanje koje istovremeno obuhvata kretanje predvieno pod i) ili ii) ove definicije, na koje se neposredno nastavlja ili mu prethodi, prevoz vozila morem, eleznicom, vazdunim ili renim putem,h) izraz "meunarodni drumski prevoz" oznaava svaki drumski prevoz koji obuhvata prelaenje bar jedne granice,i) izraz "redovan prevoz putnika" oznaava prevoz lica prema odreenoj frekvenciji i na odreenoj relaciji, s tim to se u toku takvog prevoza putnici mogu uzimati i ostavljati na napred odreenim stanicama.Pravilnik o korienju linije ili dokumenta koja slue umesto njega, odobrena od strane nadlenih javnih organa strana ugovornica, a koja je prevoznik objavio pre poetka njihove primene, definiu uslove prevoza, naroito frekvenciju, red vonje, cenovnike i obavezu prevoza, ukoliko ti uslovi nisu tano odreeni zakonskim tekstom ili propisima.Bez obzira ko je organizator prevoza, za redovne prevoze smatraju se oni prevozi koji obezbeuju prevoz lica odreenih kategorija, iskljuujui druge putnike, ukoliko se takvi prevozi vre pod uslovima navedenim u prvom stavu ove definicije, npr. prevoz radnika na radno mesto ili prevoz ovih u mesto stanovanja ili prevoz uenika u kole i iz kola kuama,j) izraz "voza" oznaava svako lice, plaeno ili ne koje upravlja vozilom, makar i za kratko vreme, ili koje se nalazi u vozilu da bi u sluaju potrebe moglo da vozi,k) izraz "lan posade" oznaava vozaa ili ma koje od sledeih lica, bilo da su voza ili ta lica plaena ili ne:i) suvoza, odnosno svako lice koje prati vozaa da bi mu pomoglo pri nekim manevrisanjima i uzimajui skoro redovno stvarno uee u radnjama koje zahteva prevoz, a nije voza u smislu take j) ovog lana,ii) kondukter, tj. svako lice koje prati vozaa vozila kojim se prevoze lica, a posebno je zadueno za izdavanje ili kontrolu karata ili drugih isprava koje daju pravo putnicima da putuju tim vozilom,l) izraz "sedmica" oznaava svaki vremenski period od sedam uzastopnih dana,m) izraz "dnevni odmor" oznaava svaki neprekidni vremenski period odmora u smislu odredaba lana 6. ovog sporazuma, kada lan posade moe slobodno raspolagati svojim vremenom,n) izraz "period van slube" oznaava svaki neprekidan vremenski period od najmanje 15 minuta van dnevnog odmora, kada lan posade moe slobodno da raspolae svojim vremenom,o) izraz "profesionalna delatnost" oznaava aktivnosti predstavljene simbolima iz rubrika 6, 7 i 7a dnevnog izvetaja iz individualne kontrolne knjiice koja je data u prilogu ovog sporazuma.

lan 2

Polje primene1. Ovaj sporazum primenjuje se na teritoriji svake strane ugovornice na svaki meunarodni prevoz drumom koji se obavlja vozilom registrovanim na teritoriji pomenute strane ugovornice ili na teritoriji svake druge strane ugovornice.2. Meutim,a) ako u toku meunarodnog drumskog prevoza jedan ili vie lanova posade ne naputa nacionalnu teritoriju na kojoj je normalno zapoljen, strana ugovornica kojoj ta teritorija pripada moe da ne primeni odredbe ovog sporazuma u pogledu toga ili tih lanova posade,b) osim u sluaju suprotnog dogovora izmeu strana ugovornica ija se teritorija koristi, ovaj sporazum se ne primenjuje na meunarodne prevoze robe u drumskom saobraaju koji se obavljaju vozilom ija maksimalna dozvoljena teina ne prelazi 3,5 tone,c) dve strane ugovornice ije se teritorije dodiruju mogu se dogovoriti da se na meunarodne drumske prevoze koji su ogranieni na njihove dve teritorije primenjuju odredbe nacionalnog zakonodavstva zemlje u kojoj je vozilo registrovano, kao i odredbe arbitranih presuda i kolektivnih ugovora koji su na snazi u toj zemlji, kada ovo vozilo:- ne izlazi, na jednoj od tih teritorija, iz pogranine zone, a koja je definisana sporazumno izmeu dve strane ugovornice kao pogranina zona, ili- upotrebljava jednu od tih teritorija samo u cilju tranzita,d) strane ugovornice mogu se dogovoriti da odredbe nacionalnog zakonodavstva drave u kojoj je vozilo registrovano, kao i odredbe arbitranih presuda i kolektivnih ugovora koji su na snazi u toj zemlji budu jedine odredbe koje se primenjuju na neke meunarodne drumske prevoze na njihovoj teritoriji, s tim da put od take polaska do take dolaska vozila bude krai od 100 km, kao i na redovne putnike linije.

lan 3

Primena nekih odredaba Sporazuma na drumske prevoze koji se obavljaju vozilima koja dolaze iz zemalja koje nisu strane ugovornice1. Svaka strana ugovornica primenjuje na svojoj teritoriji na meunarodne drumske prevoze koji se obavljaju vozilom registrovanim na teritoriji drave koja nije lanica Sporazuma, odredbe koje su isto toliko stroge kao i one koje su predviene u l. 5, 6, 7, 8, 9, 10. i 11. ovog sporazuma i u lanu 12. ovog sporazuma, ta. 1, 2, 6. i 7.2. Meutim, svaka strana ugovornica moe da ne primenjuje odredbe take 1. ovog lana:TIR (akr. od franc. transport international routier: meunar. cestovni prijevoz), registracijska oznaka (tablica) na kamionima koji prevoze robu na meunar. linijama i smiju prelaziti granice bez carinskoga pregleda.Odredbama lana 309. Carinskog zakona propisano je da se odredbe ovog zakona shodno primenjuju i na promet roba sa Autonomnom pokrajinom Kosovo i Metohija u periodu vaenja Rezolucije Saveta bezbednosti broj 1244. Vlada Republike Srbije uvruje carinske kontrolne punktove na kojima se vre mere carinskog nadzora i carinske kontrole, odnosno vodi carinski postupak. Polazei od postignutih reenja na estoj rundi pregovora u Briselu, pre svega u delu koji se odnose na oznake koje se mogu koristiti za statusno oznaavanje teritorije APKM, a s tim u vezi i peata koji se mogu koristiti u carinskom postupku, obavetavamo vas o sledeem: Ministartsvo finansija pokrenulo je i inicijativu za izmenom i dopunom Uredbe o posebnim uslovima za vrenje prometa robe sa APKM, izmeu ostalog i u smislu da strana roba koja se doprema sa teritorije APKM na teritoriu Republike Srbije van APKM, odnosno koja je u tranzitu preko teritorije Republike Srbije van APKM moe da se upuuje preko carinskih kontrolnih punktova. S tim u vezi, a polazei od injenice da su carinski kontrolni punktovi osposobljeni za sprovoenje mera carinskog nadzora, odnosno za sprovoenje postupka tranzita, do donoenja Uredbe o izmenama i dopunama Uredbe o posebnim uslovima za vrenje prometa robe sa APKM, nadleni carinski kontrolni punktovi mogu sprovoditi postupak nad stranom robom, koja se sa teritorije APKM doprema, odnosno tranzitira preko teritorije Republike Srbije van APKM.(Akt Uprave carina 148-03-483-01-250/9/2011 od 31.10.2011.godine) Kako su uoena razliita postupanja nadlenih Posebnih odeljenja poreske uprave prilikom sprovoenja postupka u prometu domae robe sa teritorije Republike Srbije van APKM na teritoriju APKM, radi primene Sporazuma Cefta, pri popunjavanju i podnoenju Evidencione CI, obavetavamo vas o sledeem: U skladu sa aktom broj 01/1.1 broj D-19458/1 od 23.10.2007.godine u treu podelu rubrike 1 upisuje se KM. Naime, popunjavanje ove podele navedenom oznakom predstavlja i statusno neutralno oznaavanje teritorije APKM, a zbog nemogunosti veoma brze izmene u informacionom sistemu i programskih kontrola uvoenjem i druge statusno neutralne ozunake, mora postojati jednoobrazno popunjavanje evidencioe deklaracije i u informacionom sistemu i u pisanoj formi upisivanjem KM. Druge rubrike koje zahtevaju popunjavanje mogu se prilagoditi i ostalim prihvaenim statusno neutralnim oznakama teritorije APKM.

3. LITERATURA12