Seminarski Iz Multimedije

download Seminarski Iz Multimedije

of 11

Transcript of Seminarski Iz Multimedije

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    1/11

    FAKULTET SAOBRAAJA, KOMUNIKACIJA I LOGISTIKE

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA IKOMUNIKACIJA

    seminarski rad

    Studenti: Mentor:

    Seid abovi prof. Dr Petar

    Krgui

    Sead Musi

    Admir Nurkovi

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    2/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    Berane, 2013

    Sadraj:

    2

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    3/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    UVOD

    Servisi za drutveni networking primarno su fokusirani na stvaranje zajednice

    istomiljenika ili povezivanje odreene skupine ljudi prvenstveno putem interneta. Ponekad tomogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, kola, pokrajina itd... Najpoznatiji od svih suMySpace, Facebook, Twitter i td.

    Online drutvene mree moemo definisati kao uslugu baziranu na webu koja omoguujepojedincima da izgrade javni ili polu-javni profil unutar sistema, artikuliraju listu drugih korisnikas kojima dele vezu i gledaju i koriste vlastiti popis veza i popise veza drugih unutar sistema, a sveto kroz multimedijalne sadraje. [1]

    Cilj ovog rada je da se upoznamo sa drutvenim mreama ali sa aspekta mutimedijalnih

    sadraja i komunikacija, da se meusobno uporede kao i to da se daju neke ideje za uvoenjenovih multimedijalnih usluga na nekoj od drutvenih mrea.

    3

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    4/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    1. MULTIMEDIJALNE KOMUNIKACIJE

    Multimedija koja predstavlja interaktivnu prezentaciju govora, audio i video zapisa,

    grafike i teksta je postala glavna tema u dananjoj informacionoj tehnologiji. Ona spaja praktinaznanja komunikacija, raunarstva i upravljanja informacija u jedno nauno polje. Mnogo tehnika

    je proizalo iz navedene naune oblasti kao sto su procesiranje slika i video zapisa, procesiranjeaudio zapisa i prepoznavanje govora, kao i teorija uenja na daljinu kojom emo se kasnije

    pozabaviti. [2]

    Multimedija nije samo povezivanje vie medijuma, kako se ranije mislilo. Takoe,multimedija nije samo veza raunarskog podravanja medijuma poput teksta, slike, zvuka,animacije, videa, koji se mogu interaktivno koristiti.

    Danas multimedija treba da obezbedi sledee multimodalitete:

    multitasking rad vie procesora istovremeno,

    paralelnost mogunost paralelnog prikazivanja i izvravanja, i

    interaktivnost mogunost interakcije

    Multimedija kao interdisciplinarna nauna oblast zahteva poznavanje i drugih oblasti.Pored neophodnih hardverskih i softverskih znanja potrebno je poznavati komunikacije, dizajn,marketing, didaktiku u psihologiju.

    Danas je multimedija prisutna u svim segmentima komunikacija, supermedijskimsistemima, bankama sistemskih podataka kao i specifinim autorskim sistemima. Jedan od

    pokazatelja ove prisutnosti multimedija je i stalan rast prodaje multimedijalnih proizvoda.

    Generalna podela multimedijalnih elemenata:

    - Digitalni tekst hipertekst,

    - Slika,

    - Zvuk,

    - Video,

    - Animacija.

    4

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    5/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    2. DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJE

    1.1. MySpace

    Slika 1.- My space profil

    MySpace je osnovan 2003, a zatim je 2006 narastao na najpopularniju drutvenu mreu nasvijetu. MySpace se razlikovao od konkurencije time to je omoguavao svojimkorisnicima da potpuno ureuju izgled svojih profila. Korisnici mogu slati video sadraje,te pjesme autora sa MySpace-a. U poetku, MySpace je omoguavao korienje privatnih

    poruka za komunikaciju, javno komentarisanje korisnikih profila i slanje objava. Blogovisu bili veliki dio MySpace profila, gdje je svaki korisnik po registraciji automatski dobiosvoj blog.

    1.2. Facebook

    Facebook je originalno zamiljen kao Harvardska drutvena mrea za umreavanjestudenata kako bi razmjenjivali informacije meusobno. Stranice Facebook (prijanjeg

    naziva thefacebook.com) je pokrenuta 2004 godine, pa se vrlo brzo nakon toga proiriona druge fakultete, zatim srednje kole, privatne firme, te je ubrzo nakon toga postao

    javno dostupan za bilo koga da se prijavi. 2008 godine, Facebook je postaonajpopularnija Web stranica za drutveno umreavanje i pretekao do tada popularniMySpace, a rast mu i dalje traje. Prema nekim podacima u 2011.godini imao je 845miliona korisnika. Facebook ne omoguava istu uslugu prilagoavanja profila kao iMySpace.

    5

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    6/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    Slika 2. Fejsbuk profil

    Facebook omoguava svojim korisnicima da stavljaju video sadraje, slike i sav ostalisadraj na svoje profile. Facebook konstantno dodaje nove funkcionalnosti na svoju

    platformu. Korisnici imaju par metoda kako mogu komunicirati sa svojim prijateljima,putem privatnih poruka, piui na zidove drugih korisnika i putem integrisanog chata.

    Najkorienija drutvena mrea ima i najvie zastupljen multimedijalni sadraj i to:

    - Tekst- veoma korien element u ovoj mrei. Jednostavan unos teksta za razliitepotrebe komentarisanja, atanja i sl.,

    - Grafika- Vrlo je jednostavno postaviti slike s personalnog raunara na fejsbuku. Jedna

    od mogunosti u kojima se fejsbuk razlikuje jeste da omoguuje postavljanje statinih ipokretnih slika (GIF, eng. Graphic Interchange Format). Fejsbuk mrea je inajpoznatija po tome to nudi beskonaan unos fotografija na svom profilu.

    - Hiperveze- Mogue je poslati i postaviti hiperveze, gdje e se prve grafike i opishiperveze prikazati automatski u objavi.

    - Video- Mogunost uvanja personalnih video snimaka u svom profilu i objavljivanjaistih, kao i raznih drugih koje je mogue pronai na internetu.

    6

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    7/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    - Aplikacije- fejsbuk drutvena mrea najbolje od svih koristi, ili nudi mogunostkorienja aplikacija, za svoje korisnike i razne zabavne sadraje poput igrica. Takoe,

    popularne su i mobilne aplikacije za drutvene mree.

    1.3. Twitter

    Twitter je nastao 2006 godine. Komunikacija putem Twittera je dosta ograniena, te sesa ostalim korisnicima moe komunicirati samo putem privatnih poruka, koje suograniene na 140 znakova, te sa statusima, ali je potrebno prije toga napisati ime

    profila na kojeg se odnosi ta poruka u obliku @ imekontakta. Isto tako, potrebno jeporuku oznaiti (eng. Tag), pa je tek mogue voditi grupni razgovor putem #oznaka(eng. hash-tag).

    Twitter kao vrsta ili anr drutvenoga softvera jest klasificiran kao mikroblog

    platforma. Mikroblog je pomak u odnosu na klasino pisanje bloga. Korisnicimikrobloga piu krae postove i u skladu sa time i ee auriraju svoje statuse. Prematome, iz tih istih razloga zato je neki korisnik vodio blog, vjerojatno e koristiti i nekumikroblog platformu.

    Twitter je novija mrea koja je doivjela ubrzan razvoj. Na njoj je izraen sledeimultimedijalni sadraj:

    - Tekst- kao najizraeniji multimedijalni element s obzirom da je njihova ciljna grupaozbiljnija populacija koja tei ka objavljivanjem, uglavnom, drutveno korisne sadraje

    i informacije.- Slika- ovaj element je slabo izraen i nema mogunost unoenja veeg broja slika, kao

    na fejsbuku.

    7

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    8/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    3. UPOREIVANJE DRUTVENIH MREA I IDEJNI PROJEKTI

    Kada su u pitanju slinosti drutvenih mrea sa aspekta multimedije u prvom pogledu

    moemo rei da sve one koriste iste multimedijalne elemente, to i jeste tano. Meutim,svaka od njih ima posebno izraene odreene elemente i sadraje kao na primjer: my space

    je dosta koncentrisan na audio zapise i veina njegovih korisnika su ljubitelji muzike;twitter uglavnom koristi tekstualne sadraje i njegovi korisnici su tu da bi svojim reima imislima nekako uticali na drutvo oko sebe. To su ljudi koji imaju dara za komunikaciju,PR, uticaj na ljude i nametanje miljenja. Govorim o proseku, naravno, ima i na Tviteruautistinih osoba; fejbuk, kao najkorieniji, izraava brojne multimedijalne sadraje odkojih se istiu grafika, video i tekst. Za fejsbuk moemo rei da nudi skup dobrihmultimedijalnih karakteristika razliitih internet servis provajdera.

    Tehniki gledano, potencijal Tvitera za irenje informacija je mnogo vei. Profili naTviteru su uglavnom javni i broj pratilaca je neogranien. Profili na Fejsbuku su uglavnomzakljuani za javnost i vrlo ogranien broj ljudi vidi ta neko postavlja. Na Fejsbuku imamnogo vie cenzure i masu stvari e vam ukloniti pa ak i ugasiti profil, a na Tviterumoete postovati ta god.

    Kada je u pitanju korienje drutvenih mrea putem mobilnih telefona i tableta najvie sevjeruje fejsbuku i twitteru koji su uspjeli da prilagode dizajn mrea i takvim ureajimakojih je sve vie.

    Slika 3. Integracija drutvenih mrea sa mobilnim telefonima i tablet ureajima

    Trenutno se daju veliki napori za izjednaavanjem dizajna drutvenih mrea kako naraunarima tako i na mobilnim i tablet ureajima, to predstavlja mali problem zbogturbulentnih promjena koje donose mobilne tehnologije.

    1.4. Idejni projekat

    8

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    9/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    Tokom prouavanja drutvenih mrea sa aspekta multimedije doli smo do nekih idejakoje bi se mogle sprovesti, ili koje bi mogle biti osnov za neka ozbiljnija razmatranja i

    prouavanja istih ili slinih ideja.

    U poslednjih nekoliko godina dosta je bilo prie o ljudima sa posebnim potrebama injihovom djelovanju u drutvu i stvaranju uslova za olakan i normalan nain ivota.To nas je u ovom sluaju podstaklo da damo ideju o uvoenju usluge na drutvenojmrei koja e nekim osobama sa posebnim potrebama omoguiti da normalno koristeovaj servis tako to bi se dizajnirala mrea prilagodljiva takvim osobama. Jedan primjertoga moe biti otvaranje sadraja drutvene mree pomou glasa, kao na principu

    pozivanja eljenih brojeva iz imenika na mobilnom telefonu.

    Postoji jo jedna ideja i ona se odnosi na rad sa jednostavnim pretraivanjem unutar

    drutvene mree preko opcije SEARCH za pretraivanje bilo kojeg multimedijalnogsadraja na naem profilu. Takva opcija postoji na mnogim internet servisima i vrlo je

    jednostavna, a ima je i na naem raunaru, tanije, na START MENU i zatim opcijaSEARCH, gdje moemo pretraiti sve ono to imamo na naem raunaru a nemoemoga odmah pronai. Isto bi to bilo implementirano na drutvenoj mrei.

    9

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    10/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    ZAKLJUAK

    Upoznavajui se sa multimedijalnim sadrajem drutvenih mrea videli smo da svaku od

    njih karakterie neki odreeni multimedijalni element koji je znaajnije izraen. Pa tako imamokod tvitera najvie izraen tekst i korisnici su uglavnom ozbiljniji ljudi koji na svom profilu

    postavljaju neke korisne sadraje, a vrlo malo su izraene fotografije.

    Fejsbuk je od svih drutvenih mrea najpopularniji i najvie korien, a naravno i saaspekta multimedije je raznovrstan, svi elementi su dosta izraeni i moemo rei da je fejsbukskup najboljih multimedijalnih servisa, poput chata, video konferencije, objavljivanje fotografija isl.

    Danas su neke drutvene mree dostigle skoro svoj maksimum, u odnosu na tehnologiju

    koja se prua, ali uvijek postoje neke ideje ili inovacije koje se mogu dodatno nadograivati, pasmo mi u ovom radu i ponudili neke od ideja koje bi se u budunosti mogle realizovati ili bar biti

    podstrek za neku ozbiljniju realizaciju.

    10

  • 7/28/2019 Seminarski Iz Multimedije

    11/11

    DRUTVENE MREE SA ASPEKTA MULTIMEDIJALNIH SADRAJA I KOMUNIKACIJA

    LITERATURA

    [1] http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/385.pdf

    [2] http://www.tfzr.uns.ac.rs/Content/files/2/Multimedijalni%20sistemi.pdf

    11

    http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/385.pdfhttp://www.tfzr.uns.ac.rs/Content/files/2/Multimedijalni%20sistemi.pdfhttp://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/385.pdfhttp://www.tfzr.uns.ac.rs/Content/files/2/Multimedijalni%20sistemi.pdf