1. UVOD

TE Kakanj je jedan od nekoliko energetskih giganata na podruju BiH. Iako se nalazi u tekim vremenima neizvjesne budunosti, ova kompanija iz godine u godinu biljei pozitivnije rezultate. Predstojee restrukturiranje energetskog sektora, liberalizacija i decentralizacija trita, poveana potranja elektrine energije, samo su neka od pitanja na koja se treba dati konkretan odgovor. Iako uglavnom raspolae opremom i tehnologijom od prije nekoliko decenija, u Elektrani nimalo ne sumnjaju da im predstoji svijetla budunost na tritu elektrine energije. Razloga za to ima mnogo, a predstojei planirani kapitalni projekti koji se trebaju realizovati unose jo vie optimizma. U interesu je, ne samo energetskog sektora u BiH, ve i kompletne Bosne i Hercegovine, da ova kompanija uspjeno posluje u budunosti.

Historijat Te Kakanj nalazi se pored grada Kaknja na lijevoj obali rijeke Bosne, neposredno pored autoputa. Izborom Kaknja za gradnju ovakvog objekta, termoelektrana je samim tim smjetena u sredite srednjobosanskog bazena uglja. Od samog poetka rada predstavljala je jednu od najvanijih privrednih organizacija na irem podruju, u kojoj su mnogi stanovnici nali zaposlenje i izvor prihoda. Odluka o gradnji je donesena 1947. godine u uslovima velikog nedostatka elektrine energije za potrebe stanovnitva i narastajue industrije. Meutim, zbog iskrslih politikih problema gradnja je odgoena, a novi strateki partneri morali su biti pronaeni na Zapadu. Tokom realizacije 1. etape, izgraena su dva bloka snage po 32 MW, te su 1956. godine putena u pogon. Tokom 1960. godine zavrena je 2. etapa, pri emu su takoer putena u pogon dva bloka snage po 32 MW. Kako su postojei blokovi bili nedovoljni da zadovolje potrebe za elektrinom energijom, odlueno je da se nastavi izgradnja novih i to mnogo veig blokova. Tako je u okviru 3. etape izgraen blok 5 snage 110 MW i puten u pogon 1969. godine. Izgradnja bloka 6 snage takoer 110 MW zavrena je 1977. godine, to je oznailo uspjeno okonanje 4. etape izgradnje. Narastajui privredni razvoj zemlje uslovio je ponovno donoenje stratekih odluka o znaajnom poveanju instaliranih kapaciteta TE Kakanj. Pritom su kod izbora ove lokacije vanu ulogu igrali pogodnost lokacije, mogunost vee proizvodnje uglja u okruenju i postojei tehniki i ljudski resursi. Ugovor o izgradnji bloka 7 snage 230 MW u okviru 5. etape zakljuen je 1978. godine. Izgradnja je zapoeta 1984. godine, a putanje u pogon je obavljeno 1988. godine. Ovaj blok nije izgraen u nizu skupa sa prvih est blokova, ve je odabran drugi lokalitet u krugu TE. Izgradnjom ovog bloka ostavljeni su vrlo povoljni uslovi za izgradnju jo jednog, iste ili vee snage.

1

Ukupna instalirana snaga TE nakon putanja bloka 7 iznosi 578 MW. Ratna dejstva i poslijeratna situacija su znaajno usporila razvoj elektrane. Blokovi 1-4 su zbog relativno male snage po bloku i neisplativosti povueni iz pogona, te oekuju definitivnu odluku o svojoj sudbini. Godine 2004. okonana je revitalizacija bloka 5, ime je znaajno popravljena njegova efikasnost. Blok 7 revitaliziran je 2005. godine, dok blok 6 nakon rata jo uvijek nije doivio revitalizaciju. Ova revitalizacija je jedan od krupnijih planiranih projekata TE u narednom periodu. Trenutno su u toku intenzivni napori oko iznalaenja investicija za izgradnju pomenutog novog bloka 8, snage najmanje 350 MW. Termoelektrana je trenutno podrunica kompanije JP Elektroprivreda BiH, te ini tehnikoekonomsku cjelinu integrisanog sistema unutranje organizacije ovog javnog preduzea. Ugalj i priprema uglja Termoelektrana Kakanj u procesu proizvodnje elektrine energije kao energent koristi mrki ugalj iz rudnika Kakanj, Breza, Zenica i Bila, kao i lignit iz rudnika Tunica i Graanica. Ovi ugljevi se prije sagorijevanja mijeaju meusobno, a zbog velikog broja pomijeanih ugljeva sa vlastitim karakteristikama stvaraju se odreeni problemi prilikom pogona kotlova. Priblino procentualno uee ugljeva je 60% Kakanj, 20% Breza, 10% Zenica i 10% ostali rudnici. Ugalj se na prostor elektrane dovlai kako vozovima, tako i kamionima. Nakon istovara u kiper stanicama, kapaciteta 600 t/h, ugalj se preko trakastih transportera doprema na depo Hrasno. Depo slui da se na njemu stvore potrebne zalihe uglja, kao i da se ugalj adekvatno pripremi za dalju obradu. Kapacitet depoa je iznosi 500.000 tona uglja, pri emu treba naglasiti da postoji mogunost znaajnog proirenja. Putem kombinovanih ureaja i trakastih transportera, kapaciteta 2x1.100 t/h, ugalj se transportuje do kotlovskih bunkera. Ugalj se preko sistema unutranjeg transporta vodi do mlinova ekiara. Kotlovi su opremljeni sa etiri, est i osam mlinova, kapaciteta 11, 25 i 35 t/h, respektivno. U mlinovima se ugalj sui i dovodi na potrebnu finu granulaciju, te se takav ugalj u prahu uz pomo zraka ubacuje pod pritiskom od 100-200 mmVS u loite kotlova. Kotlovsko postrojenje Kotlovi blokova 1-6 poredani su u jednom nizu unutar istog objekta, dok je blok 7 izgraen u odvojenom objektu. Prva etiri bloka opremljena su parnim kotlovima proizvoaa Steinmuller, a ostala tri kotlovima SES TImae iz Slovake. Kotlovi 1-6 su sa prirodnom cirkulacijom radnog fluida, dok kotao bloka 7 radi na principu prinudne cirkulacije. Sagorijavnje se u svim kotlovima obavlja pomou uglja u prahu preko gorionika, a kotlovi posjeduju i gorionike na naftu koji slue za potpalu. Odvoenje ljake je teno, to podrazumijeva da su temperature u loitu kotlova 1500-1600oC. Kotlovi su opremljeni i cijevnim zagrijaima zraka, koji su u kotlovima III, IV i V etape smjeteni u poseban promajni put i izvan kotlovnice, gdje se predgrijava zrak za sagorijevanje uglja. Sistem hlaenja u kondenzatoru je danas u potpunosti zatvoreni sistem, obavlja se preko baterije rashladnih tornjeva. Neophodna voda za ove potrebe zahvata se iz rijeke Bosne.2

Kotlovi su snabdjeveni sa etiri, est i osam mlinova ekiara kapaciteta po 11 t/h, 25 i 35 t/h. U mlinovima se sui i melje ugalj fine granulacije. Tako pripremljen ugalj se pomou zraka, pritiska 100 do 200 mmVS, ubacuje u loite kotla. Turbine Turbine predstavljaju rotirajue jezgro postrojenja, preko kojeg se na generatoru dobiva el. energija. Sve trubine su jednoosovinske, kondenzacione i direktno su spojene sa generatorom. Proizvoa turbina funkcionirajuih blokova 5-7 je eka koda. Na blokovima 5-7 vri se i visokotlano i niskotano oduzimanje pare za potrebe regenerativnih zagrijaa napojne kotlovske vode. Generatori Blokovi 1,2,3 i 4 imaju generatore instalisane snage od 40 MVA, sa cosj=0,8, nominalnog napona 6,3 kV 5 % i nominalne struje 3.660 A. Generatori se pobuuju pomonom i glavnom budilicom. Napon pomone budilice je 110V kod struje od 5,5 A, a glavne 198 V kod struje od 397 A. Rotori budilica su spregnuti sa generatorom. Na blokovima 5 i 6 ugraeni su generatori snage 137,5 MVA, cosj=0,8, nominalnog napona 13,8 kV i struje 5.240 A. Pobuda generatora ostvarena je budilicom, iji je rotor spregnut sa osovinom generatora . Napon budilice je 292V, pri struji od 1.180 A. Generator se hladi vodikom pritiska 0,05 do 0,7 bara. Na bloku 7 ugraen je generator snage 270,5 MVA cosj=0,85, nominalnog napona 15,75 kV i struje 9.920 A. Namotaj statora se hladi vodom, a paket statora i rotora vodonikom natpritiska 2-3 bara. Pobuda generatora je ostvarena tristorskim sistemom samouzbude, nazivne struje uzbude od 2.366 A i nazivnog napona uzbude 370 V. Prikljuak na elektroenergetsku mreu Generatori blokova 1-6 prikljueni su preko blok-transformatora na postrojenje 110 kV dvostrukim sistemom sabirnica. Jedan sistem je pravolinijskog oblika, a drugi prstensatog. Oba sistema imaju po est generatorskih polja, po sedam dalekovodnih polja, jedno polje za prikljuak bloka 7 i dva polja za prikljuak transformatora od 40 MVA i 31,5 MVA. Postrojenjem se upravlja daljinski preko elektrokomande. Generator 7 prikljuen je na mreu preko blok-transformatora i rasklopnog postrojenja 220/400 kV, koji je izgraen neposredno uz glavni pogonski objekat. Prikljuak na mreu ostvaren je preko dva dalekovoda, i to Zenica 2 i Dobrinja. Iako je postrojenje izvedeno za napon od 400 kV, izgradnjom bloka 7 prikljueno je na mreu od 220 V. Rasklopno postrojenje MPO 16 izvedeno je sa dva sistema sabirnica i etiri opremljena polja, sa potencijalom za dalje proirenje.

3

Sistem regulacija upravljanja Rukovodstvo i radnici TE u potpunosti su uvidjeli pogodnosti koje pruaju sistemi automatskog upravljanja. Iako su postrojenja relativno stara, sa nedovoljnim stepenom automatike ugraene u periodima gradnje blokova, velika se panja posveuje modernizaciji upravo ovog segmenta postrojenja. Mjerenja su podjeljena u dvije grupe, jedna su direktna, na licu mjesta pogona, a druga su daljinska, koja mjerne veliine pokazuju na jednom mjestu upravljanja i kontrole blokova. Na samim blokovima se, pored ostalog, vri automatska regulacija slijedeih parametara: pritiska pare na izlazu iz kotla, napajanje kotla (nivo u bubnju parnog kotla), temperatura pare, pritisak u kotlu, temperatura mjeavine ugalj-zrak, pritisak na reducir-stanici, nivo u kondenzatoru, nivoi u regenerativnim zagrijaima, VT i NT bajpasi. Na blokovima 5 i 7 u okviru revitalizacije zamijenjen je dotrajali sistem regulacije i upravljanja, a ugraen je savremeni sistem Teleperm XP proizvoaa Siemens, sa mikroprocesorskim komponentama i ekranskom vizuelizacijom. Hemijska priprema vode Jedno od vanih pitanja prilikom gradnje svake elektrane je i adekvatan vodozahvat. Za vlastite potrebe TE Kakanj zahvata vodu iz rijeke Bosne, uz pomo brane i pumpne stanice. U ovoj stanici se voda isti od mehanikih neistoa prije slanja u dalji proces. Za adekvatnu pripremu vode u tehnoloke svrhe, izgraena s dva flokulatora kapaciteta 2x900 t/h, u kojima se iz vode izdvaja mulj. Nakon toga se voda alje u postrojenja za totalnu demineralizaciju i dekarbonizaciju kapaciteta 2x60 t/h za blokove 1-6, a za blok 7 na dekarbonizaciju od 2x900 t/h i demineralizaciju od 2x50 t/h. Poslije ovih tretmana voda je spremna za postrojenja, a da na njih agresivno ne djeluje svojim prvobitnim komponentama. Dekarbonizovana voda koristi se za nadoknadu gubitka vode u sistemu hlaenja, a voda koja je jo i demineralizovana koristi se kao napojna kotlovska voda. Za pripremu tehnoloke vode koristi se i niz drugih manjih ureaja i postrojenja. Otprema ljake i pepela Glavni nusproizvodi Termoelektrane su ljaka i pepeo, a nastaju kao produkti sagorijavnja uglja. ljaka nastaje u samom loitu, nakon ega se putem grebaa ljake i transportera odvodi do bunkera. S druge strane, pepeo se pneumatskim putem odvodi direktno u bunkere pepela. Olakavajua okolnost jeste da se i ljaka i pepeo mogu korisno iskoristiti, i to u industriji cementa i graevinskog materijala. Ostatak koji se ne proda transportuje se na deponiju ljake i pepela Turbii, koja se nalazi u neposrednoj blizini elektrane. Na deponiji je do sada uskladiteno oko 5.000.000 tona mjeavine ljake i pepela, a deponija raspolae prostorom za ove namjene u sljedeih 50 godina. Deponija je opremljena sistemom zatitnog prskanja kako bi se sprijeilo da se estice raspruju vazduhom u okolinu.

Najvaniji kupci4

Osnovni trini proizvod TE Kakanj je elektrina energija. Proizvodnja elektrine energije je zavisna od resursa, te je istovremeno usklaena sa potrebama trenutno jedine interesne strane Elektroprenos - Sarajevo. Veleprodaja elektrine energije je u nadlenosti Javnog Preduzea Elektroprivreda BiH. TE Kakanj snadbijeva grad Kakanj i prigradska naselja toplotnom energijom u sezoni grijanja. Predaja toplotne energije vri se Javnom preduzeu "Grijanje" Kakanj. Nus proizvod, pepeo i ljaku, prodaje se Cementarama "Kakanj" i "Lukavac" a ljaku individualnim proizvoaima graevinske galanterije i pojedinim rudnicima od kojih se preuzima ugalj. Najvaniji dobavljai Termoelektrana Kakanj u procesu proizvodnje koristi kao gorivo mrki ugalj iz rudnika Kakanj, Breza, Zenica i Bila, i neznatno lignita iz rudnika "Tunica" i Graanica. Predratna godinja proizvodnje Termoelektrane Kakanj (1990-1991) bila je 2.802 GWh sa prosjenom potronjom uglja od 0,9 kg/kWh toplotne vrijednosti 12.509 kJ/kg. Ova proizvodnja podrazumjevala je potronju uglja od 1.405.000 tona, to je bilo oko 117.150 tona mjeseno. Isporuioci opreme za postrojenja su: Steinmller Instandsetzung Kraftwerke, SES Tlmae, Energoinvest, Siemens, koda, Konar, Sigma Lutin i drugi. Izvrioci montaersko-uslunih radova su: TAT Energoinvest, Enikon, Metalno, Rudstroj i drugi. Proizvodno-prodajni program Proizvodno-prodajni program Termoelektrane "Kakanj" sadri: - proizvodnju i prodaju elektrine energije, - proizvodnju i prodaju toplotne energije i - prodaju ljake i pepela kao nus proizvoda.

2. OPI PODACI O KOTLU 7, 230MW5

Kotao 7 je izvedbe sa tri promajna puta, sa prinudnom cirkulacijom u isparivakom dijelu, sa jednim meupregrijavanjem pare i sa jednim bubnjem. U kotlu sagorijeva ugljena praina uz teni odvod ljake iz loita i pneumatski odvod pepela. Prvi i drugi promajni put kotla su plinotijesne membranske izvedbe. Produkti sagorijevanja predaju toplotu isparivakom dijelu a potom izlaznim pregrijaima pare (PP III, PP IV i PP V). Membranski dio gornjeg dijela prvog promajnog puta ine pregrija A (plafon i prednja strana) i pregrija B (bone strane). Plameni prag i boni pregrija na prelazu u drugi promajni put je pregrija D1, a cijevna reetka na ulazu u drugi promajni put i prednja strana drugog promajnog puta pregrija D2. U drugom promajnom putu su smjeteni meupregrija II, meupregrija I, pregrija pare II i zagrija vode koji su privreni na zavjesni pregrija ZP. Bone strane i zadnja strana drugog promajnog puta ine pregrija E. Trei promajni put kotla je cijevni zagrija vazduha, smjeten izvan kotlovnice, a sa drugim promajnim putem je spojen zglobnim dimovodnim kanalom. Regulacija temperature pregrijane pare se vri pomou etiri ubrizgavanja vode, a regulacija temperature meupregrijane pare trokrakim ventilom ispred bifluksa i ubrizgavanjem vode ispred meupregrijaa II. Osnovni podaci o kotlu 7 su: - Proizvoa kotla: "SES" Tlmae Slovaka, 1988. - Rekonstrukcija kotla: Steinmller Instandsetzung Kraftwerke, GmbH, 2005. - Kapacitet kotla: - Nominalni: 740 t/h - Optimalni: 610 t/h - Minimalni (sa nesmetanim isticanjem ljake za ugalj toplotne moi 9.800 16.750 kJ/kg): 450 t/h - Protok meupregrijane pare (za nominalnu snagu): 665 t/h Parametri svjee pare na izlazu iz kotla: - Nominalni pritisak: 174,56 bar - Temperatura (za 60 100 % kapaciteta): 535 C (-10/+5 C) Parametri meupregrijane pare: - Pritisak na ulazu u kotao: 41,4 bar - Pritisak na izlazu iz kotla: 38,9 bar - Temperatura na ulazu u kotao: 332 C - Temperatura na izlazu iz kotla (za 70 100 % kapaciteta): 535 C (-10/+5 C)

6

Stepen korisnosti kotla: - pri nominalnom kapacitetu: 88 % - pri optimalnom kapacitetu: 88 % - Temperatura napojne vode: 243 C (+10/-15 C) - Konstrukcioni pritisak u bubnju: 202,2 bar - Temperatura dimnih gasova na izlazu iz kotla: 170 C - Temperatura zraka iza zagrijaa zraka: 352 C

7

3. REKONSTRUKCIJA BLOKA 7

Blok 7 je uputen u pogon 1988. godine i radio je do aprila 1992. godine. U tom periodu je ostvario oko 25.000 sati pogona. Van pogona je zbog rata bio od aprila 1992. do juna 1999. godine, kada je pokrenut uz minimalna ulaganja. Niska pogonska sprema bloka i este iznenadne obustave zbog pucanja cijevi opredjelile su rukovodstvo da provedeme rekonstrukciju bloka sa ciljem podizanja pogonske spreme bloka.8

To je i uinjeno i poslovi rekonstrukcije su zavreni u zastoju od 15.10.2004. do 13.12.2005. godine (deset mjeseci zastoja). Zbog problema na bloku, a velika veina je se odnosila na probleme na kotlu, provedena je rekonstrukcija kotla, koja je dodjeljena njemakoj firmi Steinmller Instandsetzung Kraftwerke (SIK), putem javnog natjeaja. Velik dio cijevnog sistema kotla je zamjenjen i potpuno je zamjenjen sistem upravljanja. Instaliran je Siemensov sistem upravljanja Teleperm XP.

3.1. Opis i karakteristike komponenti bloka 7 obuhvaenih revitalizacijom. Obim i ciljevi rekonstrukcije postrojenja.

Tehniki opis parnog kotla Originalni parni kotao je imao projektovanu produkciju pare od 760t/h, a rekonstruirani ima produkciju od 740 t/h. To je iz razloga to je iskustvo pokazalo da sa produkcijom od oko 720 t/h dobijamo na stezaljkama generatora nazivnu snagu od 230 MW. Kao gorivo se koristi mjeavina mrkih ugljeva. Samljeveni ugalj u prahu izgara u poluotvorenom loitu. Prvobitni koncept loota je razvijen na bazi iskustava na blokovima 110 MW u TE Kakanj i na bazi spoznaja o sagorijevanju ovih ugljeva. Pri projektovanju originalnog kotla vodilo se rauna o osobinama ovih ugljeva iji pepeo ima osobinu da se u kotlu stvaraju naslage, tj. da se lijepi na ogrijevne povrine u zonama temperatura od 700 do 1200 oC. I pored toga javljalo se stvaranje naslaga u zoni plamenog praga i kotao se morao istiti u svakom zastoju poslije rada od oko 20 dana. Kotao ima teno odvoenje ljake kroz dva otvora na dnu plamene komore, preko grebaa u kojima se ljaka hladi vodom, i grabuljastim transporterom izvlai na sistem trakastih transportera i dalje u bunkera, pa na deponiju. Kotao je konstrukcije, potpuno membraniziran, sa tri promajna puta (tri cuga): I cug: loite, II cug: konvektivni dio i III cug: zagrija zraka. Da bi se smanjilo nanoenje naslaga na ogrijevne povrine dio kotla je rijeen sa tipom otovih pregrijaa, a konvektivni dio je rijeen sa velikim poprenim razmakom sa koridornim rasporedom (jedni iza drugih). Loite je rijeeno sa plamenom komorom, koja predstavlja talni dio, koja je difuzorom odvojena od gornjeg dijela ekrana, iznad kojeg su smjeteni otovi pregrijai.9

Ovako rijeeno loite obezbjeuje dostizanje veoma visokih temperatura u irokom rasponu optereenja parnog kotla i obezbjeuje dobro oticanje ljake i sa smanjenim optereenjem do 60%. Zidovi loita su projektirani od cijevi prenika 35 mm, sa razmakom od 50 mm i meusobno su zavarene preko membrana, tako da tvore membranizirani plinotijesni zid. Rekonstrukcijom je zamjenjen kompletan ekranski dio sa pripadajuim komorama i dno loita je sputeno za 1,2 m. Zadrane su cirkulacione pumpe, bubanj, spusne cijevi i distribucioni kolektor. Cirkulacija parovodne smjee u ekranu je prinudna i obezbjeena je sa instaliranim cirkulacionim pumpama. Ugraene su 3 cirkulacione pumpe. Na originalnom kotlu su radile sve tri zbog tehnologije zaskoka rezervne pumpe, a poslije rekonstrukcije rade dvije a trea je u rezervi. Cirkulaciono kolo je zatvoreno tako da voda iz bubnja, preko 6 spusnih cijevi velikog prenika, koje se ispred cirkulacionih pumpi spajaju na razdjelnu komoru. Da bi se smanjile ulazne brzine u spusnim cijevima na izlazu iz bublja su postavljene redukcije sa unutranjeg prenika od 385 mm na prenik spusne cijevi od 327 mm. Duina redukcije od vanjskog zida bubnja je 650 mm. Postepenom promjenom prenika je smanjena brzina na izlazu vode iz bubnja (kod brzine u spusnoj cijevi od 3,6 m/s se dobije izlazna brzina iz bubnja od 2,6 m/s). Usisi cirkulacionih pumpi su spojeni na razdjelnu komoru preko iber ventila sa elektro pogonom, a ispred pumpi su ugraena sita (filter mehanikih neistoa) velike povrine sa otvorima 4 mm. Cirkulacione pumpe su tipa jednostepenih centrifugalnih pumpi sa motorom koji se hladi vodom. Isporuilac pumpi je renomirani proizvoa KSB. Na tlanoj strani cirkulacionih pumpi su ugraene nepovratne klapne i tlani ventili sa elektro pogonima. Vrijeme hoda tlanog ventila je oko 90. U tlane cjevovode iza cirkulacionih pumpi dovedena je strana para (startna para), sa blokova 5 i 6, posebnim parovodom, preko posebnih armatura. Ovo je rjeenje instalirao SIK i ova para se koristi kod hladnog starta kotla za predgrijavanje ekrana, prije potpale, zbog smanjenja temperaturnih razlika na spoju ekran - pregrijai. Zbog nestabilnog nivoa u bubnju koristi se do postizanja temperature u bubnju od oko 95oC i to sa sve tri pumpe u radu. Kad se zavri progrijavanje jedna pumpa se obustavlja. Bilo je planirano da se koristi do dostizanja pritiska u bubnju od 3 do 5 bara. Kotao je opremljen sa 8 mlinova ekiara, koji su smjeteni na koti 0 m, a na koti 18 m su smjeteni dodavai (zatvoreni grabuljasti transporteri) za opskrbu mlinova ugljem iz kotlovskih bunkera koji su rasporeeni na lijevoj i desnoj strani kotlovnice (2x4 komada). Mlinovi trebaju da pripreme ugalj za intenzivno sagorijevanje mljevenjem do propisane finoe meljave. U mlin dolazi i topli zrak (primarni zrak) koji ima funkciju transporta i suenja. U mlin se dovodi i hladni zrak za regulaciju temperature smjee iza mlina, a uzet je sa trase iza potisnih ventilatora, a prije parnih zagrijaa zraka. Gorionici na originalnom kotlu su bili mlaznog tipa i bili su locirani odmah iznad pripadajueg mlina. Njihova vatra je bila sueljena iznad otvora za isticanje ljake, osim gorionika mlinova br. 2 i 6 koji su bili u sredini loita. Rekonstrukcijom su kompletno zamjenjeni gorionici i ugraena su 24 nova gorionika, vrtlonog tipa, u dva nivoa na prednjoj i zadnjoj strani ekrana. Dvanaest donjih gorionika ima dodatne umetke potpalnih gorionika za teno gorivo koje se koristi kod starta kotla. Sagorijevanje se u plamenoj komori odvija u redukcionoj atmosferi sa manjkom zraka ( =0,95) zbog smanjenja emisije NOx u dimnim plinovima.10

Raspored i smjetaj ogrijevnih povrina pregrijaa i meupregrijaa pare obezbjeuje maksimalno iskoritenje njihovog toplotnog uinka, a tako dimenzioniranje obezbjeuje dostizanje nazivnih parametara pare na izlazu iz kotla u garantiranom rasponu optereenja (60 do 100%). Regulacija temperature pregrijane pare (PP) se izvodi ubrizgavanjem vode, uzete sa trase napojne vode, preko etiri hladnjaka (0, 1, 2 i 3). Temperatura meupregrijane pare (MPP) se regulira pomou byfluxa (ispred MPP1), a postoji i havarijsi hladnjak br. 4 (izmeu MPP1 i MPP2). Zagrija vode (ekonomajzer) je smjetem u dnu drugog cuga i kod rekonstrukcije je povean za 100%. Prostor za proirenje je dobijen sabijanjem PP 2 koji je smanjen u jednoj prijeratnoj rekonstrukciji koja je izvedena u saradnji sa originalnim proizvoaem (SES Tlmae). Trei cug ini zagrija zraka (ZZ) ili luwo paketi, cijevni zagrija, u kojem se zrak za sagorijevanje zagrije do temperature od 355oC dimnim plinovima iza drugog cuga. Na obje strane (lijeva i desna) postoje po etiri trase u etiri nivoa (2x4x4=32 komada). Sa dna drugog cuga dimni plinovi, preko sabirnika pepela i kosih usponskih kanala, dolazi u trei cug. Ta konstrukcija obezbjeuje izdvajanje krupnih estica pepela i smanjuje mogunost zaepljanja cijevi zagrijaa zraka. Zrak u zagrijae, sa potisnih ventilatora, ulazi odozdo (protustrujno) preko parnih zagrijaa zraka (PZZ) posebne konstrukcije. Parni zagrijai zraka dimenzionirani su tako da predgriju zrak na 50oC pri temperaturama okolnog zraka od -10 do +30 oC. Za uputanje kotla se koriste uljni gorionici koji su smjeteni u sredinjem dijelu donjih gorionika (12 komada). Koriste se jo i kod obustave, kao i za nudu kod rada sa poremeajima u sagorijevanju kao stabilizirajui gorionicu za paljenje gorionika ugljenog praha. Kotao je snabdjeven sa ventilatorima dimnih plinova (dva komada) i potisnim ventilatorima (dva komada). Dimni ventilatori usisavaju dimne plinove iz kotla preko elektrostatskih filtera, za odvajanje pepela koji se skuplja u sabirnim koevima i pneumatski transportira do silosa pepela. Tlana strana dimnih ventilatora je svedena u 300-metarski dimnjak. Potisni ventilatori snabdjevaju kotao zrakom potrebnim za izgaranje uglja, uz prethodno zagrijavanje. Zrak se moe usisavati iz kotlovnice i iz vana. U principu se uzima iz kotlovnice zbog provjetravanja i zato to je energetski efikasnije uzimati topliji zrak iz kotlovnice. Uzima se iz vana samo zimi kada okolna temperatura padne ispod -5oC i kada postoji opasnost da hladni okolni zrak, koji prodire u kotlovnicu zbog potlaka u kotlovnici, prouzrokuje smrzavanje vode u opremi. Ogrijevne povrine se prljaju pepelom i ljakom. Naslage smanjuju prenos toplote i treba ih uklanjati. U tu svrhu je instalirana oprema za ienje ogrijevnih povrina koja se koristi u odreenim vremenskim intervalima, zavisno od intenziteta prljanja i temperaturne slike na kotlu. Na originalnom kotlu su instalirani rotacioni parni puhai, na obje starne kotla, u zoni otovih pregrijaa i du cijelog drugog cuga, njih ukupno 44. Kod rekonstrukcije je dodatno ugraeno jo 8 rotacionih parnih puhaa. Smjeteni su: 2 ispod PP 4 (iznad nosa na D1); 2 iza prestrujnih ekranskih cijevi i ispred PP5; 4 na izlaznom dijelu ekonomajzera (ZV). Pored ovog, u rekonstrukciji, ugraeno je i 6 vodenih puhaa u loitu, iznad difuzora, koji mlazom vode obaraju naslage ljake sa cijevnih zidova ekrana.

11

Opis opreme kotlovnice U skladu sa projektnim rjeenjem bunkeri za ugalj (8 komada) su smjeteni sa strana kotlovnice, na svakoj strani po 4 bunkera u redu, izmeu kota +34m i +18m. Kapacitet punih bunkera je 8 x 240 = 1920 t. Neophodnost ugradnje dugohodih parnih puhaa odredila je veliinu kotlovnice. Zgrada kotlovnice je od eline konstrukcije i spojena je sa nosivom konstrukcijom kotla. Prvi i drugi promajni cug su smjeteni u kotlovnici, a trei cug je vani natkriven nastrenicom. Za prilaz prednjem dijelu kotlovnice slue stepenite i lift smjeteni u prostoru meutrakta (prostor izmeu kotlovnice i turbinske sale). Za transport veih dijelova do kote +36m koriste se kran i vitla, a iznad kote +36m e se koristiti ekrk ispred kotla (sa kote +18m). Tehniki parametri kotla, tehniki uslovi garancija i garantirane vrijednosti Tehniki parametri parnog kotla Parametar Nazivni parni kapacitet kotla Nazivni parni kapacitet kotla Optimalni parni kapacitet kotla Minimalni kapacitet kotla* Nazivni pritisak PP na izlazu iz kotla Konstrukcioni pritisak u bubnju Nazivna temperatura PP za 60 do 100% optereenja Nazivna temperatura MPP za 70 do 100% optere. Nazivna koliina meupregrijane pare (MPP) Nazivna koliina meupregrijane pare Temperatura MPP na ulazu u kotao Pritisak MPP na izlazu iz kotla Pritisak MPP na ulazu u kotao Temperaturta napojne vode Koliina odsoljavanja Jedinica t/h kg/s t/h t/h MPa MPa o Co

Prije rekonstrukcije 760 211,11 610 380 17,46 20,6 535+5,-10 535+5,-10 666 185,01 332 3,89 4,13 243+10,-15 1,5

Poslije rekonstrukcije 740 205,56 610 450* 17,46 19,4 535+5,-10 535+5,-10 647 179,72 332 3,89 4,14

C

t/h kg/so

C MPa MPa o C %

(*) Garantirani minimalni kapacitet kotla od 450 t/h se ne preporuuje zbog problema sa transportom povratnog kondenzata iz VTZ 1 u SNV. Pritisak u turbinskim oduzimanjima padne nije siguran odvod kondenzata po osnovnoj tehnolokoj emi. Rad bez VTZ se ne preporuuje i stoga se za tehniki minimum smatra kapacitet od 500 t/h.12

Tehniki uslovi garancija Da bi se potvrdile potvrdile date garancije moraju biti ispunjeni uslovi dati kroz tabele Gorivo Donja toplotna mo goriva Hd Sadraj vode u gorivu Sadraj pepela u gorivu Sadraj sagorive materije Ukupno sumpora maksimalno Temperatura omekanja pepela Temperatura topljenja pepela Temperatura teenja pepela Pretpostavljena mogunost mjevenja uglja Granulacija sirovog uglja Jedinica kJ/kg % % % % o C o C o C o H mm Prije rekonstrukcije 12979 1465 11 14 33 40 49 53 2,1 1150 1200 1200 1300 1300 1350 65 0 30 Poslije rekonstrukcije 12976* 12 38,12 -

(*) Kotao moe bezbjedno raditi sa ugljevima u rasponu od 9800 do 16750 kJ/kg, sa sadrajem vlage od 8 do 26% i sa sadrajem pepela od 22 do 55% . Prije rekonstrukcije Tvrdoa max val/l 2 Sadraj kisika max 10 g/l Sadraj CO2 max mg/l 0,5 Sadraj Fe max 20 g/l Sadraj Cu max mg/l 2 o Elektr. provodljivost pri 25 C max S/cm 0,3 Sadraj SiO2 max 15 g/l pH 9,5 Prisustvo ulja nije dozvoljeno Temperatura 243 +10, -15 Napojna voda Jedinica Poslije rekonstrukcije isto* isto isto isto isto isto isto isto isto isto

Kotlovska voda Elektr. provodljivost pri 25oC max Slanost max Rastvoreni P2O5 max Sadraj Fe i SiO2 max

Jedinica S/cm val/l mg/l mg/l

Prije rekonstrukcije 20 0,18 0,2 0,5 0,25

Poslije rekonstrukcije isto* isto isto isto13

Sastav vode za napajanje i kotlovske vode je prema normi SN 077401 Garantirane vrijednosti Pri odravanju gore navedenih tehnikih uslova garancija garantirano je odravanje sljedeih parametara:

Parametar Nazivni parni kapacitet kotla Optimalni parni kapacitet kotla Minimalni kapacitet kotla* Nazivni pritisak PP na izlazu iz kotla Radni pritisak u bubnju Nazivna temperatura PP za 60 do 100% optereenja Nazivna temperatura MPP za 70 do 100% optere. Nazivna koliina meupregrijane pare (MPP) Temperatura MPP na ulazu u kotao Pritisak MPP na izlazu iz kotla Pritisak MPP na ulazu u kotao Temperaturta napojne vode Stepen korisnosti kotla pri nazivnom optereenju Stepen korisnosti kotla pri optimalnom optereenju Temperatura dimnog plina na kraju kotla Sadraj NOx u dimnim plinovima pri 5,2% O2 Temperatura dimnog plina na kraju loita max Viak zraka na kraju loita ( ) Viak zraka ispred zagrijaa zraka Viak zraka iza zagrijaa zraka (na kraju kotla)

Jedinica t/h t/h t/h MPa MPa o Co

Prije rekonstrukcije 760 610 380 17,46 535+5,-10 535+5,-10 666 332 3,89 4,14 243+10,-15 87,5 88

Poslije rekonstrukcije 740 610 450* 17,46 19,4 535+5,-10 535+5,-10 647 332 3,89 4,14 88 88,5 170 900 1155 1,2 1,27 1,33

C

t/ho

C MPa MPa o C % %o

C 3 mg/Nm o

C

-

-

14

istoa pare iz kotla U normalnom pogonu treba obezbjediti potrebnu istou pare iz kotla. Granine vrijednosti tih parametara date su u sljedeoj tabeli.

Kvalitet pare iz kotla Tvrdoa max Sadraj SiO2 max Sadraj NH3 max Sadraj Na max Sadraj Fe max

Prije rekonstrukcije S/cm 0,3 mg/l 0,02 mg/l 2 10 g/l 20 g/l Jedinica

Poslije rekonstrukcije isto* isto isto isto isto

Ostalo vezano za garancije i bezbjedan rad kotla a) Kotao je projektiran tako da je u njemu mogue spaljivati mjeavinu mrkih ugljeva u rasponu od 9800 do 16750 kJ/kg, sa sadrajem pepela od 22 do 52% i sa sadrajem vlage od 8 do 26%. Sa ovakvim ugljevima bit e mogue ostvarivati nazivnu produkciju od 740t/h. (SIK) b) Kotao je konstruiran tako da njegova pouzdanost i ivotni vijek nee biti smanjeni ni u sluaju da ima 52 prekida u radu u toku godine. Pri tome se smatra da duina jednog prekida nee biti dua od 30 do 48 sati. (SES) c) Kotao je rijeen tako da nee biti potrebe da se kotao obustavlja zbog ienja u periodu od 3000 sati pogona uz ispravno koritenje instalirane opreme za ienje. (SIK) d) Kompletna oprema kotla je tako dimenzionirana da je za odravanje parametara kotla potrebno generalni remont provoditi, ne ee nego svake dvije godine. (SES) e) Dokazivanje garancija se provodi uz korekcije, a za vanjsku temperaturu uzeta je temperatura od 25oC. f) Temperaure dimnih plinova na kraju kotla, prije rekonstrukcije, su bilo znatno vie (vie od 200oC) od oekivanih (170oC). g) Tender za rekonstrukciju kotla je napravljen na bazi iznesenih problema na kotlu koje je trebalo rijeiti rekonstrukcijom. Osnovni problemi su sljedei: uestalo pucanje ekranskih cijevi zbog zaepljanja dizni, uestalo pucanje cijevi u zoni spoja ekran i pregrijai, uestalo pucanje cijevi u zoni trojne take (spoj PP C, D i E), uestalo pucanje cijevi stropnog pregrijaa, zaljakivanje plamenog praga, visoke temperature dimnog plina na kraju kotla, visok sadraj NOx u dimnim plinovima, izgaranje dijelova gorionika. Za ove probleme izvoa rekonstrukcije (SIK) je dao rjeenja koja su implementirana i rekonstrukcija je provedena dosta uspjeno. h) U rekonstrukciji je zamjenjen kompletan sistem upravljanja blokom (Teleperm XP) i u sklopu toga je uveden jedinstven sistem oznaavanja sa KKS kodovima.15

Spisak mjernih krugova na kotlu Kroz tabelarni prikaz su dati mjerni krugovi na kotlu sa novom oznakom (KKS) i starom oznakom. Kvalitet napojne vode KKS kod 7LAC00CG001 Naziv mjernog kruga Nazivna Jedinica vrijednos t S/cm 0,3 mg/l 0,02 10 g/l 9,5 S/cm 50 Stara oznaka 40.04.CR81 40.04.AR82 40.04.AR83 40.04.AR84 09.02.CR81, 82

Provodljivost napojne vode Sadraj SiO2 prije kotla 7LAB01CQ002 Sadraj kisika (O2) 7LAB01CQ001 pH vode ispred kotla Provodljivost odsoljavanja 7HAN11(12)CQ001 bubnja Kvalitet pare iz kotla KKS kod 7HAD10CQ001 Naziv mjernog kruga

Nazivna Jedinica vrijednos t

Stara oznaka 07.11.AR83 07.11.CR81, 82 07.12.CR81, 82

Provodljivost S/cm 0,3 zasiene pare Provodljivost VT pare 7LBA10(20)CQ001 S/cm 0,3 iz kotla Provodljivost ST pare 7LBA50CQ001(2) S/cm 0,3 iz kotla Protok napojne vode KKS kod 7LAB50CF911 Naziv mjernog kruga Jedinica t/h t/h t/h t/h

Nazivna Stara oznaka vrijednost 740 70 100 10 20 6 40.04.FRC01 40.04.FRC02 07.00.FR03 09.01.FR01

Protok napojne vode ispred kotla Protok VT 7LCE10CF001 ubrizgavanja Protok ubrizgavanja 7LCE50CF001 u MPP Koliina 7HAN11(12)CF001 odsoljavanja Protok pare iz kotla KKS kod Naziv mjernog kruga

Nazivna Jedinica vrijednos t

Stara oznaka16

7LBA1(2)0CF001(2) Protok VT pare iz kotla 7LBA50CF001(2) Protok zraka KKS kod 71(8)HHL10CF001 Naziv mjernog kruga Protok NT pare iz kotla

t/h t/h

370 333

07.11.FRC01, 02 07.12.FRC01, 02

Nazivna Jedinica vrijednos t Nm3/s Nm3/s Nm3/s Nm3/s 27,5 12 4,5

Stara oznaka 01.11.FRC01 01.11.FRC02 01.11.FRC03 -

Protok toplog zraka za mlin i gorionik Protok primarnog zraka za 71(8)HFE10CF001 mlin Protok hladnog zraka za 71(8)HFE20CF001 mlin Protok dodatnog zraka 70HLA91(4)CF001 (OFA) Protok lo ulja za kotao KKS kod Naziv mjernog kruga

70HHF30CF002 Protok lo ulja za kotao Nivo vode u bubnju kotla KKS kod Naziv mjernog kruga

Nazivna Jedinica vrijednos t kg/h 16800 Nazivna Jedinica vrijednos t -250 mm +250 Nazivna Jedinica vrijednos t bar bar 209,6 206,6

Stara oznaka 02.00.FC01

Stara oznaka 07.11.FRC01, 02

7HAD10CL911 Nivo vode u bubnju Pritisak napojne vode KKS kod 7LAB10CP011 Naziv mjernog kruga

Stara oznaka 40.04.PI22 07.11.PI21

Pritisak napojne vode prije reg. ventila Pritisak napojne vode iza 7LAB30CP011 zagr. vode Pritisak pare na kotlu KKS kod 7HAD10CP911 7LBA10CP001 Naziv mjernog kruga Pritisak u bubnju Pritisak VT pare iz kotla

Nazivna Jedinica vrijednos t bar 194 bar 174,6

Stara oznaka 07.00.PIAK21 07.11.PIK23,17

24 7HAM5(6)0CP001 7LBA50CP00(1)1 Pritisak NT pare pred kotlom Pritisak NT pare iz kotla bar bar 41,4 38,9 07.12.PI26, 27 07.12.PIK23, 24

Pritisak zraka za kotao Nazivna KKS kod Naziv mjernog kruga Jedinica vrijednos t 70HLD1(2)0CP001 Pritisak zraka iza ventilatora kPa 4,7 Pritisak zraka iza zagrijaa 70HLA35CP001(2) kPa 3,7 zraka Pritisak zraka iza klapni 71(8)HHL20CP001 kPa 0,5 sekund. zraka Pritisak dimnih plinova KKS kod 70HBK20CP001(2,3) 70HBK40CP001(2) 70HNA1(2)0CP901 70HNA1(2)0CP010 Naziv mjernog kruga Pritisak iza komore za sagorijevanje Pritisak ispred zagrijaa vode Pritisak ispred zagrijaa zraka Pritisak iza zagrijaa zraka Nazivna Jedinica vrijednos t Pa Pa kPa Pa -50 -250 -0,3 -0,4 Stara oznaka 05.05.PAU21 05.05.PI25, 26 05.05.PI27, 28 05.05.PI29, 30 Stara oznaka 40.01.PI21 04.00.PI21 01.11.PI22

Pritisak smjee iza mlina KKS kod Naziv mjernog kruga Nazivna Jedinica vrijednos t kPa 0,5 Nazivna Jedinica vrijednos to

Stara oznaka 01.11.PI21

71(8)HHE10CP001 Pritisak smjee iza mlina Temperatura napojne vode KKS kod 7LAB00CT001 Naziv mjernog kruga

Stara oznaka 40.04.TRK51 07.11.TI51, 5218

Temp. napojne vode prije kotla Temp. napojne vode iza 7LAB00CT010(1) EKO

C C

243 265

o

Temperature pare na kotlu KKS kod 7LBA02CT001(2) 7HAH01CT001(3) 7HAH01CT002(4) 7HAH1(2)1CT911 7HAH3(4)1CT911 7HAM1(2)2CT911 7HAH1(2)2CT911 7HAH3(4)2CT911 7HAH1(2)3CT911 7HAH3(4)3CT911 7LBA1(2)0CT001 7HAM1(2)1CT001 7HAM1(2)1CT911 7HAH1(2)4CT911 7HAH3(4)4CT911 Naziv mjernog kruga Temp. pare iza PP C Temp. pare iza PP E Temp. pare ispred hl. 0 Temp. pare iza hl. 0 Temp. pare ispred hl. 1 Temp. pare iza hl. 1 Temp. pare ispred byfluxa Temp. pare ispred hl. 2 Temp. pare iza hl. 2 Temp. pare ispred hl. 3 Temp. pare iza hl. 3 Temp. PP iza kotla Temp. NT pare ispred byfluxa Temp. NT pare iza byfluxa Temp. NT ispred hl. 4 Temp. NT iza hl. 4 Nazivna Jedinica vrijednos t o C 380 o C 410 o C 430 o C 408 o C 435 o C 430 o C 480 o C 460 o C 450o o o

Stara oznaka 07.11.TR53, 54 07.11.TR55, 56 07.11.TIA57, 58 07.11.TIC59, 60 07.11.TIC61, 62 07.11.TI63, 64 07.11.TIC65, 66 07.11.TIAC67, 68 07.11.TIC69, 70 07.11.TRACK71, 72 07.12.TR55, 56 07.11.TIC53, 54 07.11.TIC55, 56 07.11.TIC57, 58 07.11.TRACK59, 60

C C C C

500 490 535 334 370 477 473 535

o o o

C C o Co

7LBA50CT911A(B) Temp. NT pare iza kotla Temperatura zraka za kotao KKS kod 70HLA1(2)0CT001 70HLA1(2)0CT010 Naziv mjernog kruga Temp. zraka prije ventilatora Temp. zraka iza parnog

C

Nazivna Jedinica vrijednos t -30 do o C +30 o C 70

Stara oznaka 04.01.TIK61 04.01.TI6219

zagrijaa Temp. zraka iza zagrijaa 70HLA31(2)CT020(1) zraka

o

C

352

04.01.TIK63

Temperatura dimnih plinova KKS kod Naziv mjernog kruga Nazivna Jedinica vrijednos to

Stara oznaka 05.05.TI51, 52 05.05.TI53, 54 05.05.TI55, 56 05.05.TI57, 58

70HBK20CT001(4) Temp. iza loita 70HBK20CT002(3) Temp. ispred MPP 2 70HNA1(2)0CT001 Temp. iza zagrijaa vode

C C C C

1155 700? 379? 170

o

o

70HNA1(2)0CT010 Temp. na kraju kotla Temperatura smjee iza mlina KKS kod 71(8)HHE01CT90 1 Naziv mjernog kruga Temp. smjee iza mlina

o

Nazivna Jedinica vrijednos to

Stara oznaka 01.11.TRAUC60

C

110

Temperatura stijenke bubnja KKS kod Naziv mjernog kruga Nazivna Jedinica vrijednos to

Stara oznaka 07.00.TR51, 52, 53 07.00.TR54, 55, 56 07.00.TR57, 58, 59 07.00.TR60, 61, 6220

7HAD10CT003 Temp. unutarnjeg zida gore 7HAD10CT001 Temp. vanjskog zida gore 7HAD10CT008 Temp. unutarnjeg zida dole 7HAD10CT002 Temp. vanjskog zida dole

C C C C

365 365 365 365

o

o

o

Temp. zidnog pregrijaa (iza plafona) Temp. zidnog pregrijaa 7HAH01CT011 (iza bonog) 7HAH01CT001 Parametri pare za puhae (RS) KKS kod 7HCB10CP001 Naziv mjernog kruga

o

C C

400 450

07.11.TR73-76 07.00.TR77-80

o

Nazivna Jedinica vrijednos t bar MPao

Stara oznaka 10.00.PIAU21 10.00.PIAU22 10.00.TI51

Pritisak ispred RS za puhae gara Pritisak iza RS za puhae 7HCB20CT001 gara 7HCB10CT001 Temp. pare za puhae

41,8 2 393

C

Vodna zapremina tlanih dijelova kotla poslije rekonstrukcije. Rekonstrukcijom kotla nije znaajno promjenjena vodna zapremina kotla. Ovu zapreminu treba uobziriti kod tlane probe kotla za procjenu potreba za vodom. Glavni dijelovi kotla imaju sljedee zapremine: - Bubanj kotla 26,61 m3 - Ekranski dio 62,65 m3 - Pregrija pare (PP) 102,40 m3 - Meupregrija pare (MPP) 92,10 m3 - Biflux 21,84 m3 - Zagrija vode (ekonomajzer) 23,30 m3 - Parovodi PP i MPP 50,21 m3 UKUPNO: 379,11 m3 Proraun ove zapremine obuhvata cijeli tlani dio kotla, ukljuujui prestrujne parovode i parovode do brzozatvarajuih ventila turbine Protoni presjek tlanih dijelova kotla ostao je isti i poslije rekonstrukcije i za glavne dijelova kotla je sljedei: - Zagrija vode 0,2015 m2 - Prednji i zadnji dio ekrana 0,3132 m2 - Bone strane ekrana 0,1913 m2 - Spusne cijevi 0,5599 m2 - Spojne cijevi CP i ekrana 0,2426 m2 - PP A 0,1566 m2 - PP B 0,1566 m2 - Zavjesni pregrija 0,2187 m221

- Boni i zadnji zid PPE 0,2114 m2 - PP II 0,3357 m2 - PP III 0,1810 m2 - PP IV 0,1810 m2 - PP V 0,2171 m2 - Biflux (dio PP) 0,1990 m2 - Biflux (dio PP) 0,7398 m2 - MPP I 0,7345 m2 - MPP II 0,6278 m2

3.1.1. Obim i isporuka parnog kotla

Nosiva konstrukcija Slui za noenje pojedinih dijelova kotla i opreme u kotlovnici. Prihvata sile od teine opreme kotla i opreme u kotlovnici kao i sile od vjetra. Tako je izvedena da pojedini dijelovi kotla mogu slobodno dilatirati bez stvaranja dodatnih naprezanja. Na mjestima spoja sa dijelovima sa visokim temperaturama nosiva konstrukcija je propisno termiki izolirana. Konstrukcija je, uglavnom izvedena od varene konstrukcije razliitih profila, a samo na mjestima gdje je to montaa zahtjevala, upotrebljena je vijana veza. Osnova nosive konstrukcije su nosivi stubovi postavljeni tako da je obezbjeena montaa opreme u kotlovnici. Ovdje spadaju i anker vijci za ankerisanje nosivih stubova.

Platforme, stepenita i gazita Obezbjeuju prilaz mjestima na kotlu i njegovim dijelovima koji zahtijevaju stalnu kontrolu i opsluivane. Platforme su, uglavnom, pokrivene reetkama na ijim krajevima je zatitni opav. Stepenita su pokrivena rebrastim limom ili reetkama. Rukohvati su od elinih cijevi i postavljeni su svugdje gdje postoji opasnost od pada. Platforne i stepenita su dimenzionirana tako da obezbjeuju normalno kretanje i pristup sa potrebnim alatima i priborom. Kod montae ove opreme se vodilo rauna o obezbjeenju kretanja za sluaj opasnosti. Veina opreme u kotlovnici je izraena od nepocinanih materijala, a na vanjskom dijelu kotlovnice je koriten pocinani materijal.22

Bubanj kotla Nainjen je od kotlovskog cilindra prenika 1600 mm. Lociran je na koti +59,8m iza drugog cuga. Ugraeni su prikljuci na vodenoj (spusne cijevi), na parnoj strani (ulaz u PPA), povrati iz ekrana, ispust, odsoljavanje i razni prikljuci za mjerenja. Dna su poluokrugla sa otvorima i zatvaraem. Varovi su propisno areni i rengenski kontrolirani. U bubanj je ugraen visokoefikasni ciklonski ureaj koji obezbjeuje potreban kvalitet pare iz kotla. Na povrini vode u bubnju se izdvajaju soli koje se preko sistema odsoljavanja kontinuirano iznose iz kotla.

Gruba armatura kotla Ovdje spadaju razna vrata za ulaz u loite i druge dijelove kotla kroz koja se moe ui u zastoju kotla zbog kontrole ili eventualne opravke. Tu spadaju i eksplozivne klapne i mala reviziona vrata za kontrolu u pogonu. Ispariva kotla (ekran) Ispariva je dio kotla u kojem voda isparava i odatle, preko bubnja, ide na pregrijavanje. Cirkulacija kroz ekran je prinudna i obezbjeena je uz pomo cirkulacionih pumpi. Instalirane su 3 pumpe, od toga su dvije radne, a trea je rezerva. Ekran je smjeten u prvom cugu: od dna loita do kote +39 m. Izraen je od cijevi 35 x 5 sa razmakom od 50 mm, od materijala 16Mo3, izmeu kojih je zavaren plosnati vatrootporni lim. Paneli su meusobno zavareni i ini plinotijesni loini prostor u kojem izgara ugalj u prahu. Difuzorom (suenjem) je ekran podijeljen na plamenu komoru, u kojoj su smjeteni gorionici, i izlazni dio do spoja sa panelima pregrijaa na koti +39 m. U bonim stijenama ekrana je po 201 ekranska cijev, a na prednjoj i zadnjoj stijeni je po 319 cijevi. Svaki zid ekrana ima svoje ulazne (donje) i izlazne (gornje) komore koje su spojene prestrujnim cijevima sa CP i sa bubnjem kotla. Zbog konstrukcije otvora za isticanje ljake na prednjem zidu je 2x50 cijevi napojeno sa komore zadnjeg zida. Prednja komora napaja 219 ekranskih cijevi, a zadnja 419. Na dijelu cijevi iza ulaznih komora su ugraene dizne (prigunice) 11 mm za uravnoteenje protoka kroz ekranske cijevi. Dio cijevi na prednjoj i zadnjoj stijeni se rava (2x16kom) i koristi za noenje plamene komore uz termiko balansiranje. Na tim nosivim odvojcima su ugraene cijevi 42,4x10 sa prigunicama 10 mm. Plamena komora je obloena izolacionom masom koja je postavljena na trnove kojim su obloene ekranske cijevi. Trnovi su elektrootpornim zavarivanjem spojeni na cijevi. Dno loita je izvedeno sa nagibima prema otvorima za oticanje ljake. U rekonstrukciji je potpuno zamjenjen ekranski dio i loite je sputeno za 1,2 m. Zamjenjene su i ulazne komore ekrana i dio prestrujnih cijevi do tih komora. Promjenjene su i bandae, tj. nosea konstrukcija ekrana i obezbjeeno je nesmetano dilatiranje.

23

Pregrijai pare (PP) Zasiena para iz bubnja struji kroz pregrijae gdje se pregrijava do izlaznih parametara. Rijeen je kao viestepeni pregrija sa ubrizgavajuom regulacijom temperature. Redoslijed pregrijaa po toku pare je sljedei: PPA, PPB, PPD1, PPD2, PPE, ZP, PPII, PPIII, biflux, PPIV i PPV. Dio je smjeten u prvom cugu (dio PPA, PPB, PPD1, PPIII, PPIV), a dio u drugom cugu (dio PPA, PPD2, PPE, ZP, PPII). Pregrija pare A (PPA) Ovaj pregrija je rijeen kao zidni pregrija. Sastoji se od 319 cijevi 35x5 sa razmakom od 50 mm. Lociran je na stropu kotla, pa se esto zove i stropni pregrija, i na prednjem zidu prvog cuga od kote +39m. Ulazni dio je na vrhu zadnjeg zida drugog cuga, a izlazni dio na koti +39m prednje strane prvog cuga. Ovaj dio je u velikom obimu zamjenjen, a ostao je stari dio iznad drugog cuga koji e, takoe trebati zamjeniti zbog problema sa pucanjem na spojevima brtvenih kutija. U cijevi izlaznog dijela PPA su ugraene dizne, na koti +41,40 m, prenika 10 mm, zbog ravnomjerne raspodjele pare u fazi ulaska. Materijal je elik 15Mo3. Pregrija pare B (PPB) Pregrija B je lociran na bonim stranama prvog cuga, od kote +39m do vrha kotla. Napravljen je kao zidni pregrija od 2x201 cijevi 35x5 sa korakom od 50mm. Smjer strujanja je odozdo prema gore. Ostao je originalni pregrija. Pregrija pare D1 (PPD1) Strari pregrija C (bone strane plamenog praga prelazna kosina) je modificiran i spojen sa dijelom starog pregrijaa D (dio u prvom cugu i kosina). Dimenzije cijevi starog PPC su 51x5. Sada pregrija D1 sainjava dio zidnog pregrijaa, od kote 39m na zadnjem zidu prvog cuga, kosina na plamenom pragu i bone strane plamenog praga. U rekonstrukciji je isporuena i ugraena kosina kojom se spajaju ove povrine i ima specijalnu izvedbu sa ugraenim kovanim koljenima. Napravljen je od cijevi 38,5x4,5 i ima ih 319 komada. Ulaz je preko komore na koti +36,1 m, a izlaz su gornje komore starog PPC. Pregrija pare D2 (PPD2) Para iz izlaznih komora PPD1 ide u ulazne nove komore PPD2 i odatle ide kroz novougraenu reetku na ulazu dimnih plinova u drugi cug. Reetku ini 30 membraniziranih snopova sa po 10 cijevi dimenzija 38,5x4,5, osim srednje, koja je nosiva i ima dimenzije 44,5 x 8. Taj dio je spojen na cijevni zid prednje strane drugog cuga ( 38,5x4,5, 319 kom). Na izlazu iz reetke u cijevi su ugraene dizne 11,5 mm. Sa ulaznih komora PPD2 je uzeto 2x15 cijevi i spojeno na dio bonih strana PPE (do prednjeg zida drugog cuga) zbog izjednaavanja temperatura u tzv. trojnoj taki, to je bio problem na kotlu prije rekonstrukcije (uestalo pucanje). U tih 30 cijevi, na ulazu, su ugraene dizne 11,5 mm. Pregrija pare E (PPE)24

Ovaj pregrija je ostao nepromijenjen. Smjeten je kao zidni pregrija u drugom cugu (bone strane i zadnja, od vrha do dna). Modificiran je samo u dijelu koji je opisan u predhodnom pasusu. Para iz PPD2 preko prestrujnih cijevi, koje su smjetenu u dnu drugog cuga, ulazi u ulazne komore PPE i struji prema gore do gornjih komora. U bonim zidovima je po 140 cijevi, a na zadnjoj je 319 cijevi. Cijevi su dimenzija 35x5 mm, sa korakom od 50 mm. Zavjesni pregrija (ZP) Zavjesni pregrija je ostalo originalan. Slui kao nosiva konstrukcija snopova MPP I i II, PPII i ekonomajzera. Zamjenjen je samo dio cijevi koje su se morale isjecati zbog rekonstrukcije PP II i ekonomajzera. Meukomorama na koti +39,46m je podjeljen na gornji i donji dio. Gornji dio je od cijevi dimenzija 44,5x5, a donji dio od cijevi 44,5x4,5. Prestrujnim parovodom para iz izlaznih komora PPE se vodi u donje komore ZP i strujanje pare kroz ZP je odozdo prema gore.

Pregrija pare II (PPII) PPII je smjeten u drugom cugu iznad zagrijaa vode. Ulazne (donje) komore PPII su prestrujnim parovodom napojene parom iz ZP. Originalni PPII je konstruiran kao snopni, konvektivni pregrija i vie puta modificiran. Prvobitno mu je smanjena ogrijevna povrina, a kod posljenje rekonstrukcije je podignut (sabijen) zbog poveanja ogrijevne povrine ekonomajzera. Napravljen je od 742 savijene cijevi dimenzija 32x3,5 mm. Pregrija pare III (PPIII) Rijeen je kao otov pregrija u vrhu prvog cuga. Kompletno je zamjenjen u rekonstrukciji. Sainjava ga 16 snopova sa po 27 cijevi, dimenzija 35x6, od materijala 10CrMo910. Ulazni dio je do prednjeg zida prvog cuga. Iz izlaznih komora para ide u biflux za dogrijavanje meupregrijane pare. Pregrija pare IV (PPIV) Rijeen je kao i PPIII, kao otov pregrija u vrhu prvog cuga. Kompletno je zamjenjen u rekonstrukciji. Sainjava ga 16 snopova sa po 27 cijevi, dimenzija 35x5. Ulazni dio je od materijala 10CrMo910, a izlazni dio je od 7CrMoVTiB-10-10. Ulazni dio je do PPIII i napaja se sa bifluxa. Iz izlaznih komora para ide u ulazni dio izlaznog pregrijaa PPV. Pregrija pare V (PPV) Ovo je ulazni pregrija na kojem se dobiva izlazna temperatura pregrijane pare od 535oC i predstavlja termiki najoptereeniji dio kotla. Rijeen je kao otov pregrija u zoni plamenog praga sa 30 snopova sa po 16 cijevi u dvostrukom U snopu. Dimenzije cijevi su 35x4,5 a novi25

dio je od od materijala 7CrMoVTiB-10-10. Srednji dio je zavaren za stropni pregrija. Ulazni dio pregrijaa V je zamjenjen u rekonstrukciji. Kompletno je zamjenjen u rekonstrukciji. Sainjava ga 16 snopova sa po 27 cijevi, dimenzija 35x6, od materijala 10CrMo910. Ulazni dio je do prednjeg zida prvog cuga. Iz izlaznih komora para ide u biflux za dogrijavanje meupregrijane pare.

Meupregrija pare (MPP) Ekspandirana para sa visokotlanog dijela turbine parovodom dolazi ponovo u kotao na ponovno pregrijavanje (meupregrijavanje). Prvo prolazi kroz biflux cijevnih zagrijaa, gdje prima toplinu od pregrijane pare. Obilaz meupregrijane pare oko bifluxa je rijeen ugradnjom tzv. ME ventila (trokraki mjeajui ventil) i slui za regulaciju temperature MPP. Iz bifluxa ide na MPPI, a potom na MPPII. Oba su izraeni kao konvektivni snopni pregrijai i smjeteni su na vrhu drugog cuga: MPPII gore, a MPPI ispod. Tok strujanja pare je rijeen protustrujno struji dimnih plinova. Meupregrija pare I (MPPI) Sastoji se od 78 viedjelnih cijevnih elemenata sa po 9 cijevi (702 snopne cijevi), dimenzija 44,5x3,5. U rekonstrukciji je zamjenjen dio izlaznog dijela, a koriten je materijal 13CrMo44. Zamjenjene su i izlazne komore sa spojnim cijevima. Konstrukcija komora je drugaija i izbaene su meukomore na kojim smo imali dosta pucanja. Meupregrija pare II (MPPII) Sastoji se od 40 viedjelnih cijevnih elemenata sa po 15 cijevi (600 snopnih cijevi), dimenzija 44,5x3,5 za ulazni dio i 44,5x4,5. za izlazni dio. Zamjenjene su i izlazne komore sa spojnim cijevima od materijala 10CrMo910. Konstrukcija komora je drugaija (kao na MPPI) i izbaene su meukomore na kojim je bilo dosta pucanja.

Regulacija temperature pare Regulacija temperature pregrijane pare se vri pomou ubrizgavajuih hladnjaka. Preko hladnjaka i pripadajuih ventila se ubrizgava napojna voda uzeta sa trase ispred napojne glave, iza mjerenja protoka napojne vode. Ugraena su etiri hladnjaka: 0, 1, 2 i 3. Hladnjak 0 je naknadno ugraen po preporuci originalnog isporuioca (SES). Hladnjaci pare su pozicionirani kako slijedi: - hladnjak 0: iza ZP, a ispred PPII, - hladnjak 1: iza PPII, a ispred PPIII, - hladnjak 2: iza bifluxa, a ispred PPIV, - hladnjak 3: iza PPIV, a ispred PPV.26

Primarna regulacija temperature meupregrijane pare je preko ME ventila, koritenjem obilaza bifluxa. Izmeu MPPI i MPPII ugraen je ubrizgavajui hladnjak pare koji se koristi kao havarijski. Voda za ovaj hladnjak je uzeta sa meustepena napojne pumpe, ista kao i za hlaenje na VT by-passima.

Zagrija vode (ZZ ekonomajzer) Izveden je kao jednostepeni sa horizontalnim cijevnim snopovima, kao posljednja konvektivna ogrijevna povrina u dnu drugog cuga. U rekonstrukciji mu je poveana ogrijevna povrina za 100%. Prostor za poveanje ekonomajzera je dobijen sabijanjem pregrijaa II koji se nalazi iznad. Napojna voda preko napojne glave ide preko zagrijaa vode u bubanj kotla.

Precizna armatura kotla U ovo spada sljedea nephodna oprema za rad i praenje: - sigurnosni ventili bubnja kotla (2 kom) sa priguivaima buke, - sigurnosni ventili pregrijane pare (2 kom) sa priguivaima buke, - sigurnosni ventili meupregrijane pare (2 kom) sa priguivaima buke, - ventili i nepovratne klapne napojne glave, - ventili odzraivanja kotla, - ventili odvodnjavanja pregrijaa, - ispust iz bubnja kotla, - ventili ubrizgavajuih hlaenja pare, - prikljuci za mjerenja i regulaciju, - ventili uzimanja uzoraka, - direktna i daljinska mjerenja nivoa u bubnju i dr.

Cijevni zagrija zraka (ZZ) Napravljen je od cijevnih paketa postavljenih u etiri nivoa, posebno lijeva i desna strana. Na svakoj strani dimni plinovi se dijele na etiri trase potpuno iste. Na svakoj trasi su po etiri zagrijaa (4 nivoa), a u svakom zagrijau su po tri paketa. Cijevni paket je napravljen od 1369 tankih cijevi dimenzija 40x1,5 mm u ahovskom rasporedu. Ukupan broj cijevi je: 2x4x4x3x1369=131.424. Duina cijevi paketa je 2995 mm. Cijevi su uvalcane u ploe debljina 25 mm (donja ploa) i 20 mm (gornja ploa). Dimni plinovi prolaze kroz cijevi, a oko cijevi nastrujava zrak za kotao. Ogrijevna povrina je 46.880 m2 i gusto postavljenim rasporedom je obezbjeen dobar prenos topline sa dimnih plinova27

na zrak koji se, zavisno od optereenja, zagrijava do temperature od 330oC. Na strani dimnih plinova, iza zagrijaa zraka, su postavljene klapne koje bi trebalo koristiti za proiavanje zagrijaa zraka od naslaga pepela. Pritvaranjem ovih klapni na jednoj trasi bi se poveao protok dimnog plina na ostalim trasama i to bi trebalo obezbjediti proiavanje. Pokretljivost i uvid u otvorenost ovih klapni je sporna, pa se ova funkcija do sada nije koristila. Skinuti su pogoni sa ovih klapni.

Kanali ugljene praine Slue za sprovoenje smjee ugljene praine i zraka od mlina do gorionika. Originalna konstrukcija kotla je bila sa rasporedom gorionika iznad pripadajueg mlina i svaki mlin je imao svoj gorionik. Rekonstrukcijom je promjenjen koncept gorionika (ugraeni vrtloni gorionici) i sa svakog mlina smjea ide do tri pripadajua gorionika. Gorionici su locirani na prednjoj i zadnjoj strani plamene komore, u dva nivoa. Donji red gorionika je na koti +12,5m, a gornji na +15,0m. U gornjem nivou gorionici pripadaju neparnim mlinovima (1, 3, 5, 7), a u donjem nivou parnim (2, 4, 6, 8). Kanali su izgraeni od elinog lima i kvadratnog su presjeka, sa izolacijom na ravnim dionicama, a ugraena su i koljena i kompenzatori. Na kanalima su postavljene klapne sa elektro pogonima i nalaze se odmah iza mlina, iznad kote +11m.

Kanali hladnog zraka Usisna strana potisnih ventilatora je napravljena od kanala kvadratnog presjeka i izveden je kao vertikalni kanal uz junu fasadu kotlovnice (lijevo i desno). Na vrhu je izveden odvojak za usis zraka iz kotlovnice, a postoje i dijelovi za usis zraka iz vana. Oba ogranka imaju pripadajue klapne kojim se odabire odakle se usisava zrak. U principu zrak se uzima iz kotlovnice osim kod velikih haladnoa, kada je vanjska temperatura manja od -5oC, i kada postoji opasnost od smrzavanja zbog usisavanja hladnog zraka u kotlovnicu. Za regulaciju temperature smjee iza mlina se koristi hladni zrak, koji se uzima sa trase zraka iza potisnih ventilatora, prije zagrijaa. Svaki mlin ima svoj kanal krunog poprenog presjeka na koji su ugraene regulacione klapne i mjerenje protoka zraka. Kanali su locirani ispod kote +11m i nisu izolirani. Sa tih kanala je, ispred klapne, uzet zrak za labirinte mlina (brtvljenje).

Kanali toplog zraka Tu spadaju: kanali zraka od zagrijaa zraka, kanali primarnog zraka (zrak do mlina), kanali sekundarnog zraka (topli zrak do gorionika), jezgreni (centralni) zrak i dodatni zrak (OFA Over Fire Air). Na donjim gorionicima, u kojima se nalazi uloak uljnog gorionika, jezgreni zrak obezbjeuje zrak za izgaranje lo ulja. Tu jo spadaju klapne primarnog zraka, klapne28

sekundarnog zraka, klapne OFA, klapne jezgrenog zraka, kompenzatori, mjerenja protoka zraka i potrebni ovjes sa noseom konstrukcijom.

Ventilatori kotla (potisni i dimni) Potisni ventilatori obezbjeuju zrak potreban za sagorijevanje goriva u kotlu. Dva potisna ventilatora, pogonjena elektromotorom, smjetena su van kotlovnice, ispod zagrijaa zraka na obje strane kotla. Motori su locirani u kotlovnici. Jedan ventilator obezbjeuje pogon kotla sa 60% optereenja. Regulacija optereenja potisnog ventilatora se vri zakretanjem lotatica regulacionog vijenca ispred radnog kola ventilatora. Instalirana su dva dimna ventilatora koji isisavaju dimne plinove iz kotla prema 300 metarskom dimnjaku. Smjeeni su vani, izmeu elektrofiltera i dimnjaka. Pogone se 6kV motorima, a regulacija optereenja se vri zakretanjem regulacionog vijenca ispred radnog kola ventilatora. Jedan ventilator obezbjeuje pogon kotla sa 60% optereenja.

Sl. 1 Potisni ventilator

Sl. 2 Dimni ventilator

Parni zagrijai zraka (PZZ) Parni zagrijai zraka su ugraeni s ciljem smanjenja lijepljenja pepela u cijevima zagrijaa zraka, kao i sa ciljem smanjenja korozije cijevnog sistema. Predgrijavanjem zraka treba da se obezbjedi sprjeavanje kondenzacije vodene pare u dimnim plinovima na izlazu iz zagrijaa zraka. Parni zagrijai su napravljeni od specijalnih, narebrenih elinih cijevi koje su zavarene za komore. Obezbjeuje grijanje zraka do temperature od 70 oC. Komore imaju prikljuke za dovod pare i odvod kondenzata. Parni zagrijai su napojeni parom sa reducir stanice br. 3 (RS3), a kondenzat se odvodi u niskotlani zagrija 1 (NTZ1) ili u ekspander povratnog kondenzata (EPK), a ima mogunost i isputanja u kanal. U fazi ulaska se kondenzat odvodi u EPK, a u normalnom pogonu u NTZ1. Kod ukljuivanja treba voditi rauna o kvalitetu povratnog kondenzata, a poslije dueg stajanja ga treba isprati preko ispusta u kanal. Za ispravan i siguran rad PZZ moraju se odravati sljedei parametri:29

- pritisak pare na ulazu: 0,25 MPa - temperatura pare na ulazu: 126,6 oC. PZZ se uputa u pogon otvaranjem ventila za dovod pare i otvaranjem ventila za odvod kondenzata. Pri uputanju PZZ se mora provesti potpuno odzraivanje. Zrak koji bi ostao u PZZ bi smanjio njegov kapacitet, a istovremeno bi se javila korozija zbog prisustva kisika i vode sa parne strane zagrijaa. Odzraivanje se izvodi otvaranjem dovoda pare i otvranje obilaza (by-passa) PZZ. Po oslobaanju od zraka zaobilazni ventil se zatvori a dovodni ventil se podesi prema traenom kapacitetu PZZ. Za vrijeme rada, s vremena na vrijeme, potrebno je, zbog istih razloga, provesti odzraivanje. Regulacija kapaciteta PZZ se izvodi pomou RS3. Kratkotrajno zaustavljanje se izvodi zatvaranjem odvoda kondenzata. Time se PZZ napuni kondenzatom i iskljuen je iz pogona. Za dugotrajno obustavljanje preporuuje se isputanje kondenzata iz PZZ. Bar jedanput godinje neophodno je PZZ mehaniki oistiti, tj. odstraniti prainu komprimiranim zrakom.

eljezni dijelovi ozida i izolacije Sastoje se od dijelova za privrivanje i ojaanje ozida i izolacije. Izraeni su od konstrukcionog i legiranog elika. Odlivci su od vatrostalnog liva.

amot i izolacioni materijal Unutranjost plamene komore (do izlaza) je obloena izolacionom masom, koja je nabijena na trnove ( 10mm) ekranskih cijevi i propisno isuena. Ta masa je po sastavu silicijev karbid (SiC). Zbog zamjene bandaa na kompletnom prvom i drugom promajnom cugu je skinuta izolacija i postavljena nova. Prema projektu SIK-a izvedena je izolacija od mineralne vune propisnih debljina.

Limena oplata kotla Zbog zamjene izlacije na cijelom kotlu promjenjena je i limena oplata kotla. Koriten je, uglavnom, oplatni lim od aluminija trapeznog profila. Na zadnjoj strani drugog cuga oplata je od ravnog elinog lima (2mm), a dno loita je sa oplatom od ravnog Al lima.

Ispusti za pepeo (sabirnici)30

Kao nusprodukti izgaranja uglja nastaju pepeo i ljaka. ljaka se izdvaja u prvom cugu, u zonama temperatura veih od temperatura teenja ljake. Ispod drugog i treeg cuga su napravljeni sabirnici (trihteri) u kojima se izdvoje krupnije estice pepela. Najvei dio pepela, koji se sa strujom dimnih plinova kree iz prvog cuga, preko drugog i treeg cuga, do elektrofiltera, se izdvoji u sabirnicima. Najvea koliina pepela se sakupi u sabirnicima ispod elektrofiltera. Na tim sabirnicima je ugraeno vibraciono rastresanje. Pepeo iz sabirnika se pneumatski transportira do silosa pepela. Ispod sabirnika su otpremni aparati koji koji stvaraju smjeu zraka i pepela.

Montani materijal Sastoji se od razliitih vrsta limova, raznih cijevi, razliitih profila, spojnog materijala, elektroda, zaptivaa, brtvila i dr. to je potrebno za montau parnog kotla i opreme na kotlu. Zatitne cijevi termometara u promajnicima kotla su napravljene od vatrostalnih materijala.

Ventili, zasuni, termometri i manometri Ventili i zasuni Na kotlu je ugraen velik broj ventila i zasuna, razliitih konstrukcija, za razliite medije (voda, para, zrak), za razliite temperature i pritiske, za razliite nazivne otvore cjevovoda, sa razliititim vrstama pogona (runi i elektro), za razliitim spajanjem (prirubnica, zavareni). Da bi dugorono koristili svojoj svrsi svi se moraju ispravno montirati, ispravno koristiti i ispravno odravati. Prije montau su se morali ispravno oistiti od masti za konzervaciju i od neistoa. Vijci moraju biti namazani smjeom ulja i grafita, a matice se moraju ravnomjerno i naizmjenino dotegnuti da se ne izazovu deformacije. Ventile kod uputanja, kao i u pogonu, treba kontrolisati na proputanje na prirubnicama ventila, kao i na mjestu brtvljenja vretena. Manja proputanja se mogu prevazii dotezanjem vijaka. Manja proputanja na mjestu brtvljenja vretena ventila se mogu otkloniti dotezanjem bez pretjeranog stezanja da se ne bi stvorio velik otpor hodu ventila. Ako brtva (zaptivka) idalje proputa moraju se zamjeniti stare brtve novim, ubacivanjem pojedinanih prstenova, pazei da razrezi nisu jedan iznad drugog. Ukoliko ventil proputa prvo se ovo proba rijeiti otvaranjem i ponovnim zatvaranjem (proiavanje). Ako i tada proputa armatura se mora demontirati i provjeriti da nije dolo do oteenja nasjednih povrina stranim tijelom. Ukoliko je naeno oteenje plohe se moraju oistiti i obrustiti. Ovo se moe raditi u radionici i na licu mjesta sa posebnim alatima za ventile zavarene na cjevovod. Kod veih oteenja se primjenjuje navarivanje nasjednih ploha tvrdom nanosnom elektrodom, a potom slijedi obrada bruenjem. Pri zatezanju runih ventila ne smije se koristiti velika sila, niti poluge. Dobro pripremljena i odravana armatura treba da garantira zaptivenost bez upotrebe ikakve sile.31

Navoj vretena ventila i njegova matica moraju biti dobro podmazane. S vremana na vrijeme se moraju mazalice dopuniti mau za podmazivanje. Da bi se obezbjedila normalna funkcija armatura potrebno provoditi redovno odravanje i stalno nadgledanje uz potivanje instrukcija proizvoaa armatura i pogona. Termometri Pogonski termometri se moraju, najmanje jednom godinje, provjeriti poreenjem sa kontrolnim termometrom. Osim ovog provjera se mora provesti svaki put kada postoji sumnja u tanost mjerenja pogonskog termometra. Za kontrolu pogonskih termometara mora postojati bar jedan kontrolni (badaren) termometar istog raspona. Kontrolni termometar se mora provjeriti jednom godinje. Ako je razlika izmeu vrijednosti pogonskog i kontrolnog termometra, u rasponu najvee i najnie pogonske temperature, vea od dozvoljene razlike nazivne temperature (5 oC) pogonski termometar se mora zamjeniti. Ukoliko nije odmah mogue zamjeniti termometar na njemu se mora oznaiti korekcija. Uinak i ispravnost termometra sa signalizacijom pri dostizanju najvee temperature moraju se provjeriti najmanje jednom sedmino. O provjeri signalizacionih termometara se zabiljeke upisuju u pogonsku dokumentaciju. Manometri Pritisci u kotlu se moraju stalno pratiti (preko manometara) da se na vrijeme mogu poduzeti mjere kako ne bi dolo do nedozvoljenog poveanja pritiska i otvaranja sigurnosnih ventila. Takoe se mora pratiti i ispravno reagirati kod pada pritiska. Za kontrolu pogonskih manometara mora postojati bar jedan kontrolni manometar istog istog mjernog raspona. Najmanje jednom godinje moraju se uporeivati vrijednosti pogonskih i kontrolnih manometara u rasponu od najvieg do najnieg nazivnog pritiska. Kontrolu treba provesti svaki put kad postoji sumnja u tanost mjerenja. Pri probi manometara mora se kontrolirati hidrostatiki pritisak. Rezultati testiranja se unose u pogonski dnevnik. Ako je razlika izmeu pogonskog i kontrolnog manometra vea od 5% manometar se mora zamjeniti, ili se na manometru mora oznaiti korekcija u cijelom mjernom opsegu.

Vodokazi nivoa u bubnju Nivo vode u bubnju kotla je, pored izlaznih parametara pare iz kotla, najvaniji parametar kojeg treba odravati napajanjem, a time obezbjediti sigurno napajanje ekrana uz odvajanje zasiene pare za pregrijaki dio kotla. Na bubnju su obezbjeeni prikljuci za direktne vodokaze (2 kom), sputeni vodokaz i daljinsko mjerenje nivoa. Sputeni vodokaz nivoa u bubnju

32

Na originalnom kotlu je ugraen tzv. sputeni vodokaz nivoa vode u bubnju. Lociran je u kotlovnici, na koti +11 m, sa lijeve strane kotla. Spojen je na bubanj impulsnim cijevima i popunjen je indikacionom crvenom tenou koja je pokazivala, indirektno, nivo vode u bubnju. Ova oprema nikad nije uspjeno stavljena u pogon i nikad se nije koristila. Spoj ovog vodokaza sa parnom stranom bubnja je iskoriten za prikljuak zatite cirkulacionih pumpi od pada nivoa vode u usisnim cijevima. Direktni vodokaz nivoa u bubnju Slui za provjeru ispravnosti daljinskog mjerenja nivoa u bubnju. Oba moraju biti ispravna, od toga jedan mora biti ukljuen, a drugi moe biti rezerva. Na desnoj strani bubnja su postavljena dva direktna vodokaza za provjeru nivoa vode u bubnju, sa pripadajuom armaturom i rasvjetom. esto se oni nazivaju mehaniki vodokazi. Spojen je preko armazura ventilskih glava, na vodenu (dole) i na parnu (gore) stranu bubnja. Ventilske glave se sastoje od dva ventila: jedan s kuglicom, a drugi kosi. Kosi je u normalnom radu otvoren i zatvara se kod opravke ventila s kuglicom i vodokaza. Ventil s kuglicom ima funkciju automatskog zatvaranja kod probijanja vodokaza. Vijcima su spojeni metalni dijelovi koji brtve sa prozirnim staklenim dijelovima (liskuni) sa obje strane. Sa zadnje strane je postavljena rasvjeta koja obezbjeuje bolju vidljivost i uoavanje granice izmeu parnog i vodenog dijela. Moraju se potovati instrukcije proizvoaa za montau i za odravanje. Prizvoa vodokaza je Igema, a model je H. Ispravnost armatura obezbjeuje zamjenu neispravnog vodokaza u pogonu kotla, bez obustave, i stoga se moraju odravati ispravne. Uputanje hladnog vodokaza kod pogona kotla treba provesti uz lagano progrijavanje da se ne bi javila nedozvoljena naprezanja i oteenja. Postupak uputanja je sljedei: - Svi ventili su zatvoreni. - Prvo se otvori ispusni ventil. - Lagano se otvara gornji ventil i parom progrije tijelo vodokaza do radne temperature. - Kada se progrije vodokaz zatvori se ispusni ventil i polako otvore i gornji i donji ventil. - Sva zaptivna mjesta dobro dotegnuti prema instrukcijama za odravanje. Staklo se moe zaprljati zbog prisustva soli, a zaprljanost stakla se moe otkloniti propuhivanjem ali ne due od jedne sekunde (vrlo kratko zbog osjetljivosti stakla). Iza vodokaza je montiran ormari sa rasvjetom koja treba da je ispravna. Svaka nezaptivenost vodokaza je neispravnost koja se mora otkloniti. Priprema za opravku ili skidanje neispravnog vodokaza se izvodi zatvaranjem spojnih ventila i otvaranjem ispusnog ventila. Vodokaz ne smije biti izloen vremenskim uticajima i mora imati zatitu. Kod poslova odravanja vodokaza i pripadajue armature treba u potpunosti potivati preporuke proizvoaa.33

Sl. 3 Mehaniki vodokaz bubnja kotla

Drobilice pepela Na originalnom kotlu su bile isporuene drobilice pepela na sabirnicima ispod drugog cuga (6 komada) koje su poslije probnog pogona demontirane zbog problema sa zaglavljivanjem i pregrijavanjem. Iznad drobilica, na dnu sabirnika, su bili tablasti zatvarai (6 kom). Taj dio je rekonstruiran i sada skupljeni pepeo ide direktno na otpremne aparate, koji su smjeteni na koti 0,00 m. Po dva sabirnika su svedena na jednu rinu i na jedan otpremni aparat. U rine su ugraene reetke za odvajanje krupnijih komada ljake koji se odvode u rine na grebaima ljake. iberi ispred drobilica su preneeni na kotu 0 m (3 kom).

3.1.2. Oprema za izvlaenje ljake

Tehniki opis Kotao bloka 7 je sa tenim odvoenjem ljake. U rasponu optereenja kotla od 60 do 100% ljaka istie na dva otvora u podu ekrana. Stabilno oticanje ljake je jedan od osnovnih pokazatelja dobrog rada kotla. Kotao ne smije due raditi bez oticanja ljake. Ugraene su kamere za daljinski nadzor oticanja ljake. Dobro podeeno sagorijevanje stvara temperaturne uslove za topljenje nesagorivog dijela uglja do njegovog teenja. Da bi ljaka tekla temperatura ljake mora odgovarati temperaturi teenja ljake, a za nau mjeavinu ugljeva ta temperatura je oko 1300 oC. ljaka koja istee iz kotla se hladi vodom u grebaima ljake (kracerima) koji su postavljeni na koti 0,00 m ispod pripadajuih otvora (grotla). Grotlo se mora odravati isto, mehaniki i koritenjem sistema za povlaenje vatre. To je sistem kojim je obezbjeen odsis iz hauba grebaa u kanale dimnih plinova ispred elektrofiltera. Haube na grebaima moraju biti dobro zabrtvljene i mora biti dobar nivo vode da se ne prisisava zrak koji zahlauje ljaku, a time oteava oticanje. U kracere se dovodi sirova voda sa stare crpne stanice, a dodatno se dovodi dekarbonizirana voda sa odmuljenja sistema hlaenja (rashladna i tehnoloka voda) kada za to postoji potreba. Moe se odmuljenje vriti preko tlane trase tehnoloke vode i sa rashladne vode (iza kondenzatora). Ohlaena i granulirana ljaka se grabuljastim transporterom izvlai iz korita grebaa i, dijelom ocjeena, kroz rinu usmjerava na sistem trakastih transportera unutarnje otpreme ljake (UO) i34

dalje u bunkere. Iz bunkera se trakastim transporterima vanjske otpreme ljake (VO) izvlai na deponiju Turbii. Iskoritena, zagrijana voda iz grebaa se kanalom odvodi u postrojenja Tretmana otpadnih voda (TOV) na preiavanje. Ta voda prolazi kroz rotaciona sita (roto-sita) za odvajanje mehanikih neistoa. Sita su ugraena naknadno (2001. godine) zbog problema taloenja ljake u bazenima TOV-a i kod neispravnosti sita ta voda se ne smije slati u postrojenje TOV-a, nego se isputa u rijeku Bosnu. O kvaru sita (kada se moraju zaobii) treba obavjestiti posadu na TOV-u. Pogon grebaa obezbjeuje hod lanca u oba smjera. Povratni hod omuguava pokretanje lanca u drugom smjeru zbog montanih poslova i otklanjanja manjih zapinjanja. Promjena smjera se izvodi sa preklopnikom na lokalnom razvodnom ormariu. Greba ljake se sastoji od sljedeih dijelova: Pogon grebaa koji se sastoji od: elektromotora snage 18,5 kW, reduktora sa izlaznim brojem okretaja 14 min-1, pogonskog lanca sa zatezaima i osiguraa od preoptereenja. Greba ljake se sastoji od: korita grebaa, lanca za zgrtanje s polugama, pogonske i zatezne zvijezde, pogonskih i povratnih tokova i vodilica. 3.1.3. Cirkulacione pumpe

Kotao je isporuen sa prinudnom cirkulaciom kroz ekran i ona je obezbjeena sa ugraenim cirkulacionim pumpama. Usis pumpi je preko spusnih cijevi i pripadajue armature (sito i usisni ventil) spojen na donji dio bubnja kotla, a tlana strana preko tlanih ventila i nepovratnih klapni na ulazne ekranske komore. Usisni i tlani ventili imaju obilazne ventile sa elektropogonima. Neometan rad cirkulacionih pumpi se moe postii samo ako su ispravno montirane i pravilno odravane. Na fabrikoj natpisnoj ploici dati su najvaniji radni podaci i tehniki broj koji treba navesti kod naknadnih nabavki rezervnih dijelova. U normalnom pogonu rade dvije pumpe a trea je rezerva. Rad kotla sa jednom pumpom nije dozvoljen. Tri pumpe su u pogonu samo u fazi koritenja startne pare za progrijavanje ekrana da se ne bi stvarali parni jastuci. Po zavretku progrijavanja jednu pumpu treba obustaviti. Opis cirkulacione pumpe Cirkulaciona pumpa sa motorom ini jedan agregat. Izmeu motora i pumpe je tzv. toplotna barijera. Pumpa i motor su spojeni sa 8 vijaka. Povezani su preko zazora osovine i pod istim su pritiskom sistema. Osovina pumpe je verikalna. Ulaz vode u pumpu je aksijalan. U radnom kolu pumpe se poveava brzina koja se na izlazu iz pumpe pretvara u energiju pritiska. Tlani prikljuci pumpe su radijalno rasporeeni.35

Toplotna barijera ima zadatak da sprijei prelaz toplote sa vrueg pumpnog dijela na hladni motorni dio. Ovo se postie sa dvije rashladne komore. Na toploj strani, do pumpe, se nalaze zrane komore, a na strani motora je sistem rashladnih komora sa vodom za hlaenje. Motor je izveden kao potopljeni trofazni (6 kV) sa kratkospojenim rotorom. Namotaji statora imaju plastinu izolaciju. Osovina agregata ima dva radijalna klizna leaja i jedan aksijalni. Da bi se za vrijeme rada odvela toplota sa motora ugraen je visokotlani hladnjak u kojem se vodom hladi voda iz motora. hladnjak je montiran na pumpu i spojen cjevovodom. Tanjirasti aksijalni leaj, koji je ugraen u dio motora, izveden je kao pomoni rotor koji potiskuje vodu kroz motor u visokotlani hladnjak na hlaenje i nazad (zatvorena cirkucacija). Pri tome tenost u motoru uzima toplotu i predaje je u visokotlanom hladnjaku. U ovom sistemu vlada pritisak isti kao u kotlu. Tenost je u temperaturnim granicama koje su dozvoljene za hlaenje motora. Voda za hlaenje toplotne barijere mora biti ista, bez tvrdoe, bez lebdeih estica koje se taloe i ne smije biti agresivna (pH 8,5). Faze namotaja statora su izvedene preko provodnih vodia sa hermetikim brtvljenjem do ormaria za spajanje. Pumpe su kompletirane u fabrici proizvoaa i isporuene su konzervirane sa azotom

3.1.4. Uljno gospodarstvo Za start kotla kao potpalno gorivo koristi se lo ulje. Lo ulje je obezbjeeno iz zajednikog skladita na posebnoj lokaciji izmeu dimnjaka bloka 6 i zgrade VOiP-a. Skladite se sastoji iz tri podzemna rezervoara sa zapreminom po 100 m3 i dva nadzemna sa po 20 m3 (ukupna zapremina 340 m3). Pumpama se lo ulje pretae iz podzemnih u nadzemne rezeroare, a iz nadzemnih se, takoe pumpama, ulje doprema do potpalnih sistema na kotlovima. Na kotlu je instalirano dvanaest (12) uljnih gorionika smjetenih u sreditu donjih gorionika. Dopremljeno lo ulje se novougraenim pumpama doprema do gorionika. Na gorioniku se ulje rasprskava i pali direktno elektrinom varnicom.

36

4. NEKI KVAROVI I NJIHOVO OTKLANJANJE

Nivo vode u bubnju naglo pada Razlog moe da bude kvar na napojnoj pumpi, a najee je kvar napojne trase (ogranka) obino se zaglavi regulacioni ventil za napajanje u donjem poloaju, ili pucanje cijevi neke ogrijevne povrine. Kad se utvrdi pad nivoa u bubnju potrebno je odmah iskljuiti automatsku regulaciju napajanja i runo, daljinski potpuno otvoriti regulacioni ventil za napajanje. Ako nakon tog zahvata nivo u bubnju pone da raste, napajanje se regulira runo sve do ponovnog dostizanja normalnog nivoa. Nakon toga moe se ponovo ukljuiti automatska regulacija napajanja, i izvjesno vrijeme njenu funkciju treba kontrolirati. U sluaju da, nakon runog daljinskog zahvata na regulacionom ventilu za napajanje, nivo ne pone da se penje, napajanje treba prebaci na drugu napojnu trasu.

Nivo vode u bubnju naglo raste37

Najei razlog ovom je kvar na regulacionom ventilu za napajanje, tj. dolazi do zaglavljivanja u gornjem poloaju. Kad se utvrdi porast nivoa potrebno je runo otvoriti ispusni ventil iz tijela kotla, iskljuiti automatsku regulaciju napajanja, i runo daljinski otvoriti regulacioni ventil za napajanje. Ako doe do izravnjavanja nivoa na normalnu visinu, napajanje se moe ponovo prebaciti na automatsku regulaciju. Izvjesno vrijeme je neophodno paljivo pratiti nivo u bubnju. Ako se porast nivoa ne moe zaustaviti ni daljinskim runim upravljanjem, potrebno je prebaciti automatsku regulaciju na drugi napojni ogranak. Koristiti trasu ispusta iz bubnja moemo samo u fazi ulaska bloka, kada je pritisak u bubnju manji od 40 bara.

Brzo trajno opadanje pritiska pare Pad pritiska moe biti izazvan naglim poveanjem uzimanja pare, kvarom na opremi za sagorjevanje (loenje) ili na automatskoj regulaciji. Potrebno je smanjiti uzimanje pare za turbinu, iskljuiti automatsku regulaciju sagorjevanja i sve do poravnanja odnosa pritiska opremom za sagorijevanje upravljati daljinski runo.

Nagli porast pritiska pare Moe biti izazvan naglim smanjenjem uzimanja pare ili grekom na automatskoj regulaciji sistema sagorjevanja. Ako je mogue, potrebno je sprijeiti izlazak pare na sigurnosnim ventilima, i to tako to se iskljui automatska regulacija sagorijevanja, a kapacitet opreme za sagorjevanje smanji se runo. Prema potrebi, a da bi se sprijeio rast pritiska meupregrijane pare, moe se otvoriti armatura za uputanje (anfar ventili).

Odravanje izolacije kotla za vrijeme rada Kotao je plinotijesni i izolacija na kotlu je od mineralne vune sa odgovarajuom oplatom od lima (Al lim, elini lim, trapezni Al lim). Unutranjost plamene komore je obloena izolacionom masom (SiC silicijev karbid) i titi ogrijevne povrine u termiki najoptereenijem dijelu kotla, sa najviim temperaturama, koje se kreu do 1700oC. Haube grebaa ljake su ozidane izolacionim ozidom, a otvori vrata i revizionih otvora su obloeni izolacionom masom. Cijeli sistem termike izolacije i ozida, za vrijeme rada kotla, izloen je znaajnom toplotnom optereenju. Izoliran je cijeli kotao, parovodi, napojne cijevi, trase hlaenja, trase odzraivanja, trase odvodnjavanja, kanali toplog zraka i drugi topli dijelovi. Nagle promjene temperatura imaju za posljedicu promjenu napetosti u materijalu izolacije i na oplatnom limu, a time i opasnost njenog oteenja. Sa mogunou stvaranja pukotina na ozidu i sa poputanjem38

izolacione mase treba raunati i pri ispravnom rukovanju kotlom. Tokom rada potrebno je stalno kontrolirati stanje ozida, a naroito u komori za sagorijevanje koja je izloena najveem toplotnom optereenju. Stanje izolacione mase treba u svakom zastoju prekontrolirati i eventualna oteenja otkloniti. Oteenja na vanjskoj izolaciji se trebaju odmah otklanjati, jer oteenja izolacije ugroavaju sigurnost radnika pogona i odravanja, mogu biti uzrok poara i tetno utiu na efikasnost rada kotla. Povremeno se preporuuje termovizijsko snimanje toplotnih gubitaka kotla, kako bi se otkrila mjesta sa poveanim toplotnim gubicima i otklonila. Utvrene kvarove (pukotine ili poputanje i ispadanje amota) potrebno je pratiti i pri prvom prekidu rada kotla popraviti. Do hlaenja ozida, a time i do promjene temperaturne napetosti, za vrijeme rada dolazi uglavnom oko vrata i inspekcionih otvora, kuda hladni zrak ulazi u komoru za sagorijevanje. Sva vrata i otvori moraju biti, to je mogue bolje zaptiveni, a za vrijeme rada da se otvaraju to je mogue manje. Kod obustava se potrebno pridravati instrukcija za hlaenje kotla. Kotao treba to sporije hladiti. Ukoliko treba ohladiti kotao, zbog opravke i pregleda, ne smije se uspostavljati promaja zbog hlaenja u periodu od 8 sati poslije obustave. Tek tada se moe uspostaviti promaja otvaranjem klapni i vrata na kotlu. elini dijelovi za vjeanje kotla ne smiju biti izloeni direktnom uticaju vatre ili direktnoj toploti kroz upljine u izolaciji. Pregrijavanje ili usijanje elinih dijelova za posljedicu moe imati snienje njihove vrstoe, a time i opasnost kvara. Sve utvrenje kvarove ovog tipa potrebno je to prije odstraniti. Nakon prekida rada kotla, ozid treba da se hladi polako i ravnomjerno, ne bre od 20 30 C/h. Iz tog razloga hlaenje se ne smije ubrzavati ubacivanjem hladnog zraka u komoru za sagorjevanje. Zrani prostor izmeu izolacije i limene oplate kotla, i prostori ispunjeni izolacijom, se trebaju kontrolirati na popunjenost pepelom, koji moe da izbija iz kotla u nekim reimima. Ukoliko ima pepela njega treba odstraniti da ne bi smanjio izolaciono svojstvo zranog prostora i izolacije. Nagomilani pepeo moe ugroziti stabilnost kotla poveanjem teine cijele konstrukcije. Odstranjivanje se izvodi tako to se rastavi donji dio limene oplate komore za sagorijevanje.

Kvarovi u pogonu parnog kotla i ostale opreme Sve kvarove u normalnom pogonu kotla potrebno je hitno odstranjivati, a naroito voditi rauna da se sprijei pojava kvara. Rad kotla u vrijeme kad je neki od njegovih dijelova u kvaru ide na utrb trajnosti cijele opreme. Osoblje za opsluivanje i opravku kotla i opreme mora znati brzo odstraniti sve kvarove. U ovom dijelu opisani su najei kvarovi i ukratko je opisano kako se otklanjaju i sprjeavaju.

4.1. Kvarovi na sistemu sagorijevanja

39

Kvar: Ne radi jedan dimni ventilator - pokazuje se time to kotao nedovoljno vue, snizi se kapacitet kotla, javlja se izbijanje dimnih plinova ili se plamen produava u drugi cug kotla, mijenjaju se podaci na analizatoru ostataka. Uzrok: Kvar elektro motora (zatita), ili iskljuenje elektromotora zbog kvara na ventilatoru (opasno poveanje temperature leajeva, znaajnije vibracije od rotora koji nije centriran, popuste zavrtnji utemeljima, oteenje spojke i sl.). Otklanjanje kvara: Zatvoriti klapne i regulacione organe ventilatora koji je u kvaru (ako se ve nisu zatvorili usljed blokada). Drugi ventilator koji ostaje u radu opteretiti na maksimum. Kapacitet kotla prilagoditi datoj situaciji (gorivo, zrak). Voditi rauna da odnosi promajnika budu ispravni te da plamen u komori za sagorijevanje bude ravnomjerno rasporeen. Mjere za sprjeavanje ponavljanje kvara Provjeriti stanje zatita elektromotora. Redovno izvoditi preventivne preglede ventilatora, provjeriti da lopatice i drugi dijelovi nisu ishabani, da nije popustilo uvrenje temelja, te da nije pokvarena spojka. Pratiti temperaturu leajeva. Kvar: Ne radi ni jedan dimni (usisni) ventilator - kapacitet kotla naglo pada, naglo se gubi podpritisak u komori za sagorijevanje, dimni plinovi izbijaju iz kotla. Uzrok: Ne rade motori ventilatora (prorada zatite), prekid dovoda struje iz bilo kojeg razloga, ili zbog mehanikih kvarova ventilatora. Otklanjanje kvara: U ovom sluaju dolazi do prorade kotlovske zatite i do obustave loenja. Znai, treba odmah prekinuti dovod goriva i zraka obustaviti loenje, zatvoriti klapne ispred i iza ventilatora i klapnu meuveze, ukoliko se to ne dogodi automatski. Dalje se postupa kao pri prekidu rada kotla sve dok se kvar ne otkloni. Kvar: Ne radi jedan potisni ventilator - plamen je neujednaen, ili se potpuno ugasi za im slijedi smanjenje kapaciteta. Potlak u komori za sagorijevanje se naglo poveava. Uzrok: Ne radi motor ventilatora zbog prorade zatite, prekida dovoda struje iz bilo kojeg razloga, ili zbog mehanikih kvarova ventilatora. Otklanjanje kvara: Zatvoriti regulacioni vijenac i klapne ventilatora koji ne radi (ukoliko se pomenuto nije izvelo automatski). Maksimalno opteretiti drugi ventilator i podesiti gorionike i dovod goriva prilagoavanjem na manju koliinu zraka. Pri havarijskom prekidu rada oba ventilatora prorauje zatita kotla. Ukoliko zbog nekog razloga ne djeluje treba zaustaviti dovod goriva i zatvoriti sve organe za zatvaranje (ukoliko to nije izvedeno automatski). Dalje postupati prema uputstvima za prekid rada kotla. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova Provjeriti stanje zatita elektromotora. Redovno izvoditi preventivne preglede ventilatora, provjeriti da lopatice i drugi dijelovi nisu ishabani, da nije popustilo uvrenje temelja, te da nije pokvarena spojka. Pratiti temperaturu leajeva.40

Kvar: Eksplozija plinova u komori za sagorjevanje, u promajnicima ili u dimovodima. Uzrok: Neravnomjerno dodavanje goriva, nestabilan proces sagorjevanja. Prije toga plamen obino pulsira. Eksplozije u promajnicima i dimovodima mogu se, takoe, pojaviti u sluaju stvaranja zapaljivih nanosa, a nakon pojave iskre ili plamena u toj oblasti. Do eksplozije moe doi i ako se gorivo nae na dnu komore za sagorijevanje pri oscilacijama plamena, ili ako gorivo nije dovoljno raspreno. Otklanjanje kvara: Odmah zaustaviti dovod goriva i zraka u loite, obustaviti promaju. Pregledati cijeli kotao, zatvoriti sve otvorene otvore i eksplozivne klapne. Likvidacija arita eksplozije izvodi se sa obustavljenom promajom. Zatim se postepeno i oprezno uspostavi promaja radi provjetravanja. Nakon paljenja prvog gorionika, i nakon to se plinovi dovoljno razrijede, moe se izvesti pregled (kroz inspekcione prozorie) cijevi i izolacije i tako se uvjeriti da nema znakova oteenja. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova Treba odravati ispravnom regulaciju sistem sistema sagorijevanja. Pogonsko osoblje mora biti dobro obueno za voenje procesa sagorjevanja. Redovno provjeravati i odravati pokretljivost eksplozionih klapni na kotlu i dimovodima. Kvar: Zapaljenje nanosa u promajnicima kotla i dimovodima. Znak je naglo poveanje temperature u toj zoni (moe se vidjeti na indikatorima u kontrolnoj sobi), pojava plamena i dima u inspekcionim prozoriima i pojava iskri i plamena u dimnjaku. Uzrok: Nepotpuno dogorijevanje goriva i stvaranje ai izaziva stvaranje lakozapaljivih taloga i nanosa u zoni zagrijaa vode, zagrijaa zraka i dimovodima. Nataloeni nanosi, pri odreenim uslovima, mogu se zapaliti i izazvati znaajnije tete na dodatnim plohama, kanalima dimnih plinova i, eventualno ventilatorima. Otklanjanje kvara: Pri zapaljenju ai treba brzo prekinuti dovod goriva, iskljuiti zrane i dimne ventilatore. Potpuno zatvoriti klapne na strani dimnih plinova i zraka, a promajnike napuniti parom. Pri pojavi plamena ili iskri u tijelu ventilatora, ventilator odmah iskljuiti. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova Ne smije se dozvoliti rad kotla sa znaajnijim hemijskim i mehanikim loim sagorijevanjem, niti prenoenje procesa sagorijevanja u oblast konvekcionih ogrijevnih povrina i dalje. Redovno provoditi propisane mjere za ienje promajnika od nanosa i ai. Kvar: Otkidanjem plamena ili naglo gaenje vatre u loitu. (Ako je gaenje izazvano eksplozijom u loitu, onda treba postupati prema uputstvima za taj kvar.) Uzrok: Ovo moe biti izazvano prekidom dovoda goriva, smanjenjem kapaciteta ispod dozvoljene granice, naglim poveanjem dovoda zraka do gorionika ili naglim hlaenjm loita (punjenje komore za sagorijevanje parom usljed pucanja cijevi) i slino. Otklanjanje kvara: Brzo prekinuti dovod goriva i zraka u loite, iskljuiti automatiku i prebaciti na upravljanje daljinski runo. Dobro provjetriti komoru za sagorijevanje i promajnike. Zatim se mogu postepeno paliti gorionici, a nakon to se dostigne ustaljeno sagorijevanje dovesti na eljeni kapacitet i ponovo ukljuiti automatsku regulaciju. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova41

Odravati ispravan sistem sagorijevanja, protonost uglja kroz bunkere, rad mlinova i dodavaa, temperaturu i pritisak lo ulja, odravati u redu gorionike (produvavati i odstranjivati nanose u okolini gorionika i dizni) i voditi rauna da budu ispravni odnosi promaje u loitu.

4.2. Kvar na sistemu napajanja kotla Kvar: Prekoraenje najvieg dozvoljenog nivoa u bubnju. Znak je podizanje nivoa u vodokazu iznad oznaene maksimalne granice. Ovo se prevazilazi sniavanjem temperature pregrijane pare. Uzrok: Prepunjavanje moe biti izazvano neispravnim zahvatom ogonskog osoblja, kvarom na napojnoj armaturi ili na automatici napajanja. Takoe, moe da se javlja kao posljedica neispravnog pokazivanja vodomjera. Uzrokom podizanja nivoa, takoe moe da bude i naglo kluanje (kipljenje) vode u bubnju, usljed naglog snienja pritiska, velike prisutnosti soli ili organskih materija u vodi kotla. Otklanjanje kvara: Hitno provjeriti ispravnost podataka mjerenja nivoa u bubnju. Pregledati opremu regulacije napajanja: da li proputa vodu. Upravljanje napajanja prebaciti na daljinsko runo i ograniiti koliinu vode za napajanje kotla. Ako nivo nastavi da raste, prekinuti napajanje (zatvoriti zasun ispred regulacionog ventila) i sniziti kapacitet kotla. Ako se nivo popne iznad gornje granice, treba smanjiti loenje (iskljuiti mlinove ili gorionike) i iskljuiti regulacioni sistem zranih ventilatora, ukoliko se to ne izvede automatski. Ukoliko se pojavi rast nivoa u fazi ulaska bloka (pbubnja < 40 bara) moe se koristiti trasa ispusta iz bubnja prema ekspanderu. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova Osim direktnih mehanikih vodokaza (2 kom), kotao je opremljen i pokazivaima visine nivoa sa zvunom i svjetlosnom signalizacijom (maksimum i minimum). Daljinski sistem mjerenja nivoa vode u bubnju ima funkcije zatite kod pojave nedozvoljenih odstupanja od referanrnog nivoa. Kotao je opremljen mjerenjima protoka pare i napojne vode. Sve ove mjerne ureaje treba odravati u besprijekorno ispravnom stanju. Pri sistematskom pogoranju kvaliteta pare potrebno je prekontrolirati sadraj soli u vodi za kotao. Kvar: Pad nivoa u bubnju. Uzrok: Pad nivoa vode moe biti posljedica: loeg stanja vodomjera, kvara armature za napajanje, kvar na odsoljavanju, pada pritiska u cijevima za napajanje (kvar pumpe za napajanje, pucanje cijevi), greke u radu regulacionih ventila, greke u automatskoj regulaciji napajanja, pucanje parovoda ili napojnog cjevovoda itd. Otklanjanje kvara: Pri postepenom padu nivoa vode preduzimaju se mjere za intenziviranje napajanja. Pri naglom padu, i kada nije mogue odrati nivo, kotao treba obustaviti. Ako se kvar primjeti tek tada kad je nivo ispod dozvoljenog minimuma prema mjerenju, treba postupiti kao pri havarijskom prekidu rada kotla, ukoliko nije zatita od minimalnog nivoa odradila.42

Takoe, treba se zaustaviti kontinuirano odsoljavanje.

4.3. Kvarovi u radu pregrijaa pare i zagrijaa vode Kvar: Naglo poveanje temperature pregrijane pare. Uzrok: Produavanje plamena do zone pregrijaa, poveavanje vika zraka u loitu, smanjenje temperature napojne vode, kvarovi na hlaenju pare. Otklanjanje kvara: Mjere se preduzimaju tek nakon utvrivanja uzroka kvara. Pri znaajnijem poveanju temperature pregrijane pare (koja je opasna za turbinu i materijal samog pregrijaa) smanji se kapacitet kotla ili se intenzivira hlaenje pare. Pri produavanju plamena do zone pregrijaa reim sagorijevanja se mora podesiti, prekontrolira se automatika sagorijevanja. Mjere za sprjeavanje ponavljanja kvarova Na stabilizaciju temperature pregrijane pare, u velikoj mjeri, utiu briga o istoi ogrijevnih povrina, sistematsko