Bilten Opcine Kakanj - Broj 18

8/7/2019 Bilten Opcine Kakanj - Broj 18

1/24


2/24


3/24

BILTEN

3

U V O D N I K

Grb Opine Kakanj je u obliku ste-ka sa proirenim postoljem. Na steku

je predstavljen rudarski hodnik ome-en crnom bojom. Na bijeloj pozadinihodnika, od dna prema vrhu, plavombojom sa etiri bijele linije predstav-ljeni su vodotokovi. Iznad vodotokovaje uzorak zida srednjovjekovnog gra-

Povodom 8. aprila Dana osloboenja Kaknja i 15. aprila Dana opine Kakanj

Slovo o grbu Opine Kakanjda Bobovca, obojen crvenom bojom,natkriven krovom zelene boje. Na po-

stolju steka, obojenom crnom bojom,nalazi se motiv sa ljiljanima u bijelom.Grb Opine Kakanj usvojilo je Prijela-zno opinsko vijee Kakanj na sjednicikoja se odrala u sali za sastanke Domakulture 31. avgusta 1996. godine.

U historijskim dokumentima zapi-sano je da je 15. aprila 1392. godinekralj Stjepan Dabia darovao vojvodiHrvoju Vukiu dva sela u okoliniKaknja. S obzirom da se radi o prvompominjanju imena Kakanj u pisanimizvorima, Opinsko vijee Kakanj je14. marta 1996.godine odluilo dase 15.april proglasi Danom opineKakanj. Onima koji Bosnu nose u srcumistino srednjovjekovlje zagolicamatu i namee misli kako je zasigur-no tog davnog aprilskog, 15. po redu,dana 1392. ljeta, bosanski kraljStjepan Dabia zastao u svom diktatukojeg je crnim mastilom dijak pro-stirao po utoj pergameni. Zamisliose kralj Dabia nad svojim rijeima!Dijak je zapisao da kralj poklanjaHrvoju Vukiu dva sela u okoliniKaknja, a moda bi prava istina bilada se zapisalo da je kralj darovao

Kakanj u kolijevci Bosne

Prvi pomen Kaknja u pisanim izvorima i

uveni steci iz Zgoedio sebe i svoje due jer je historijazabiljeila da je bosanskim banovimai kraljevima Bosna, posebno ona ua,bila srcu prirasla. Iako je ivota ukakanjskom kraju bilo i prije 1392.godine, dobro je to je pergamenaispisana jer nama treba crno pobijelom da bi se sprijeili pokuajifalsi kovanja historijskih injenica.

Jedno od prepoznatljivih obi-ljeja Kaknja su i steci iz Zgoe.Najpoznatiji je Zgoanski steakkoji se nalazi u botanikom vrtuZemaljskog muzeja u Sarajevu gdjeje prenesen 1913. godine iz Zgo-e, sa lokaliteta Crkvine. Zbogsvoje originalnosti Zgoanski ste-ak je bio inspiracija mnogim ar-heolozima, muzeolozima, histori-arima i drugim ekspertima koji supomno analizirali njegove motive.

Spomenik (Zgoanski steak,op.a.) je bogato ukraen obilnimornamentima i skulpturama, najljep-

i je do sada obraeni komad ovevrste u Bosni, a sudei po bogatstvuizrade, to je grob kojega osobitogodlinog velmoe, ako nije ban. Naproelju spomenika, koji ima oblikogromnog sarkofaga, prikazan je nastrmoj strani grad sa kapijama, donjih dvije visoke kule, a na uglovimapo dvije manje kule. Pred gradomsjedi ban na prijestolju, a do njegalijevo i desno stoje dva dvornika.Na jednoj kuli sjedi na otvorenom

balkonu gospoa i gleda napolje. Is-pod ove kompozicije dre dva konju-ara dva odsedlana konja spremna daih gospoda uzjau. Desna strana pri-kazuje u dva reda dva prizora: u

gornjem etiri maem i kopljemokruena i oklopljena viteza jaujedan za drugim na lijevo; u donjemredu prikazan je lov u umi. U dnusteka urijeena je itava strana saest polja sa velikim zvijezdamakonstruisanih od krunica, zapisaoje historiar iro Truhelka koji je

steak prenio u Sarajevo.Uz Zgoanski steak, u ii inte-resovanja naunika je i obelisk izZgoe ija replika danas krasi grad-sku jezgru Kaknja.

Zgoanski steak na mjestupronalaska, fotos iz 1903. godine

Zgoanski steak u vrtu Zemalj-

skog muzeja u Sarajevu gdje jeprenesen 1913. godine (fotos iz1914.godine)

Replika obeliska iz Zgoe postav-ljena je u gradskoj jezgri na Dandravnosti BiH 25.11.2010. godine


4/24

BILTEN

4

Tridesetog marta1945. godine u svanue,jedan od teih zadataka

Prvog bataljona estebrigade bio je likvidira-nje neprijatelja na obe-zbjeenju mosta na de-snoj obali Bosne. Trebaloje to uiniti radi prihva-tanja bataljona estebrigade koji su neprijate-lja napadali na eljezni-koj stanici u Kaknju. Po-slije nekoliko uzastopnihjuria i dejstava tekihminobacaa, neprijateljje bio uniten. Meutim,dijelovi Prve i etvrteete ovog bataljona nisuuspjeli da likvidiraju ne-

Draii, siromano se-oce sa nekoliko desetinakua, bilo je od novembra1941. do januara 1942.godine sjedite taba Prveete Zenikog partizan-skog odreda. U decembru1941. godine osnovana jejo jedna manja eta. Ona

je zauzela poloaj okoBijelih Voda. I brzo jedoao okraj. Ve ranijeneprijatelj je znao zaokupljanje partizana i

8. april - Dan osloboenja Kaknja

Ovako je bilo...prijatelja koji je obe-zbjeivao most na lijevojobali rijeke Bosne. U ta-

kvoj situaciji Prvi bata-ljon je ostao na tom po-loaju sve do pojave pr-vih dijelova este briga-de, a potom je dolo dozauzimanja eljeznikestanice u Kaknju. (---)Nakon upada boraca Dru-gog bataljona u staninezgrade i dejstva topova uoklopne vozove, buknulisu prvi zapaljeni objekti,a onda i vagoni na trani-cama. Razbijena je i po-sada oklopnog voza kojise nalazio na izlazu pre-ma Visokom. Neprijatelj-

ski vojnici pokuali su dabjee iz vozova, rovova ibunkera u pravcu Lave.Lomljen je otpor i po-sljednjih grupa neprija-telja, a poar je zahvataoveliki broj vagona i ma-njih zgrada. (---) Ispredeste NOU brigade, nalijevoj obali Bosne, oko11 sati bjeali su ostacineprijatelja prema korituBosne. Njih su doekalePrva i etvrta eta Prvogbataljona, s desne obalesnanom vatrom. (---)

Oko 12 sati poeo je pre-laz bataljona este briga-de preko mosta na desnuobalu rijeke Bosne. Ili suu susret borcima Prvogbataljona koji su otili izsastava te brigade prije99 dana. To je bio srda-

an susret (...)Most na Bosni i oko

njega bio je krcat jedini-cama este krajike briga-de koje su odmah poslijeprelaza na desnu obaluupuivane u ivalje. Po-zadi njih, na eljeznikojstanici, gorjeli su jo va-goni (...), ove borbe i r-tve nisu bile posljednje ukonanom osloboenjuKaknja i njegove okoline.Odstupajui iz Sarajeva,poslije 5.aprila 1945. go-dine, neprijatelj je jedno

vrijeme ponovo drao uidio kakanjskog podrujana kom su ga konanorazbile jedinice Desetekrajike divizije.

(Monografja Kaknja,grupa autora, Sarajevo1987, str. 189-190)

Razbijena je i posada oklopnog voza koji se nalazio naizlazu prema Visokom

Stazama kakanjskih partizana

Prvi obrauni Zenikog partizanskogodreda sa neprijateljem

formiranje odreda. Oni suodluili da se partizanskejedinice jo u zametkuunite. Jednog decembar-skog dana 1941. godinekrenulo je oko 40 neprija-teljskih vojnika na Drai-e. Seljaci iz najbliegsela neprimjetno su ih

proveli do jedne zgrade ukojoj se nalazio tab. Ra-fal neprijateljskog mitra-ljeza sve je iznenadio. Uzgradi se zateklo 19 par-

tizana koji su odmah istr-ali i na ivici ume prihva-tili borbu. Prvi obraun saneprijateljem nije dugotrajao.Opijenog strijelja-njem i pokoljem nevinihljudi, nenaviknutog naotpor, neprijatelja je zbu-nio siloviti protivnapad

partizana. Poslije kratkeborbe neprijateljski voj-nici su poeli bjeati.Sedamnaestogodinji mla-di Momilo Karkelja sa

pokvarenim pitoljem bezmetaka gonio je etvoricu

naoruanih neprijatelj-skih vojnika. Kao nagraduza dranje u borbi dobioje ispravnu puku.

Prije velike borbe neko-liko dana uzastopno nepri-jateljski avioni bombardo-vali su selo. Kau da su separtizani toliko navikli dasu znali kada ih bombardu-je pilot, pristalica NOP-a,a kada faista, jer je u

Rajlovcu meu pilotimabilo mnogo simpatizeraNOB-a. Poslije prvog okra-ja, zasjede na prilazimaselu bdjele su i nou.

U V O D N I K


5/24

BILTEN

5

Nije lako doi do ulice Osmogaprila u Kaknju, odnosno Doboju,ali postoje valjani razlozi da sepotrudimo. Jedan od njih je tajto nosi ime sa datumom oslobo-enja Kaknja, drugi to je ovajdio u kojem je ulica Osmog aprilazapamtio krvave ratne dane, tre-

i niz kurioziteta od izgradnjeulice do toga kako je ulica stvarnodobila ime. Valja odmah rei dasu stanovnici ove ulice ljubazni,susretljivi i pruaju vam obiljepodataka. Pokazat e vam brdo ikosu na kojoj su bili postavljeninai minobacai koji su tukli ne-prijateljske snage smjeteneupravo tu u toj ulici u bunkeri-ma...priat e vam historiju omostu, ruenom pa popravljanom,pa opet ruenom, o tome da jeovaj kraj u svoje vrijeme bio li-jep, ist, neisparceliran, da je tobila ziratna zemlja od koje suivjela brojna domainstva (...).Nekada je ovuda vijugala pruga,tano ovuda kuda se sada pruioasfalt. Ona pruga sa koje im jekompozicija vagona koliko putadobrano prodrmala prozore, alokomotiva svojim piskom toliko

puta naruila zaslueni odmor, tapruga kojom je godinama vozioiro, ak i onda kada je nor-malni kolosijek odavno proao

Vremeplov

Ulicom Osmog aprila do bunkerai kula mosta koji je u Drugom

svjetskom ratu ruen nekoliko putaovuda. E ba zato smo se odluilida ulicu postavimo tako da idetrasom pruge-kau oni.

-Prvo, ve smo imali stabilnu,vrstu i tvrdu podlogu, znai dolonas jeftinije, drugo, bilo je tu vekua uz prugu, pa kad se sve sabe-re izlazi da druge nismo ni imali. I

nije nam ao svakako ni truda nisredstava, jer mora se znati da susve radili svojim rukama i samodo-prinosom. Tako je ta, nekad pruga,sada ulica poela da ivi. Najprijese ovdje odluio kuu da napraviefko Dogdibegovi, potom prekoputa njega, brat mu Alija, pa De-mal Imamovi i tako redom. Poe-lo je da nie 1952. godine (...).

(---) Mi predloimo Optini danam ulica nosi ime OSMI MART, e-lei tako da obiljeimo Dan ena.Stie odgovor, da li sluajno ili ne,da svoju ulicu moemo nazvati OSMIAPRIL. Nama, naravno, bi drago toe ba naa ulica nositi ime po da-tumu osloboenja Kaknja (...).

Tu podno ulice Osmog aprila, urijeci Bosni, stoje kule, svjedocida je tu, nekada bio most.

-Bio je tu, kau oni stariji izulice, sve do 1943. godine, elje-

zniki most preko kojeg je ilapruga. Te godine je i ovaj krajprvi puta osloboen. Oslobodilaga Peta krajika, a pri povlaenjuga sruila. Onda je to bilo netoveliko, taj most i to sa lukom.

Potom je obnovljen i sluio je do1944. godine, kada su ga nai pono-vo sruili. U meuvremenu je izgra-en jedan improvizirani, pa kada jetrebalo sa obale na obalu put je bio

slijedei: voz doe do obale, putni-ci pjeice preu taj improviziranimost, pa onda opet uu u drugi voz.

Oni koji se sjeaju, a njih uovoj ulici ima, kau da su na taj

nain prebacivani i partizani za-robljeni na Sutjesci.

Sada, eto, kule stoje kao svjedociprohujalih vremena, vremena kada jeovuda tutnjao iro, kada je biojedina veza izmeu dviju obala.

Podno ulice Osmog aprila sto-ji temeljno zdanje jednog od dvabunkera, na lijevoj obali Bosne uovom dijelu.

-Bio je jo jedan, ali je poruen,a udo je da je i ovaj izdrao ka-nonadu mina sa otprilike 600 me-tara udaljenih partizanskih polo-aja-vele stanovnici. Graen jevrsto i tvrdo, bio opasan icomproaranom minskim poljem. Donjega se nije moglo doi, a unutraneprijatelj naoruan do zuba.

Granate partizanskih bacaa

su, ipak, uinile svoje-dvije odnjih su imale direktan pogodaku krov, poslije ega su neprijatelj-ski vojnici istakli bijelu zastavu,podigli ruke uvis i predali se. Otom svjedoku rata jo rije dvije.Sada je prazan i privatno vlasni-tvo Sejfe Halvadije.

Slina situacija sa bunkerimaje bila i na lijevoj obali Bosne. Itu su bila dva od kojih je jedan

poruen, a drugi je poslije ratasluio i sada slui Fudbalskomklubu Mladost iz Doboja.

Preneseno iz: Kakanjske novi-ne, broj 27, 9. april 1980. godine

Bunkeri su bili izloeni kanonadipartizanskih mina

Kule mosta koji je ruen nekoliko puta

U V O D N I K


6/24


7/24

BILTEN

7

O P I N S K O V I J E E

Opinsko vijee je 31.03.2011.godine odra-

lo 29. redovnu sjednicu na kojoj je razmatralo16 taaka dnevnog reda. Prije razmatranjataaka, Vijee je vericiralo mandat vijenukuVernestu Karziu SDP.

Vijee je prihvatilo: Izvjetaj o radu Javneustanove za kulturu i obrazovanje sa Izvjeta-jem o nansijskom poslovanju za period 01.01-31.12.2010. godine, Izvjetaj o radu JU Grad-ska biblioteka Kakanj sa Izvjetajem o nan-sijskom poslovanju za period 01.01.-31.12.2010.

godine, Izvjetaj o realizaciji Okvirnog progra-ma rada Opinskog vijea za 2010. godinu iIzvjetaj o radu Opinskog pravobranilatva zaperiod 01.01-31.12.2010. godine. U daljemradu Vijee je usvojilo i slijedee odluke: Od-luku o davanju saglasnosti DSM-TRADE d.o.o.Kakanj za dogradnju poslovnog objekta, Odlu-ku o davanju saglasnosti na prijedlog za izuzi-manje parcele, Odluku o visini prosjene ko-nane graevinske cijene iz prethodne godinepo m2 korisne stambene povrine na podrujuopine Kakanj, Odluku o dodjeli petnaestoa-prilskih priznanja, Odluku o kategorizacijisporta na opini Kakanj, Program rasporedasredstava za sport za 2011. godinu, Program

skih sredstava za zatitu ispaavanje u 2011. godini. Naposljednjem dijelu Vijee jerazmatralo i prihvatilo: Izvje-taj o implementaciji Opin-skog akcionog plana (MAP) usaradnji sa projektom upravneodgovornosti (GAP), Informa-ciju o zastupljenosti konstitu-tivnih naroda u izvrnoj i za-konodavnoj vlasti uz zaklju-ke, a nije prihvatilo Informa-ciju o poduzetim mjerama uskladu sa Planom interven-tnih mjera u sluajevima pre-komjerne zagaenosti zrakana podruju ZE-DO kantona.

Vijee je usvojilo i Rjeenje oimenovanju lana Komisije zabudet Opinskog vijea, a o

Zahtjevu Institucije Ombud-

smena za ljudska prava BiH iprigovora Tomi Gordane iSrpskog graanskog vijea na

imenovanje direktora JU za

predkolski odgoj i obrazova-nje Mladost Kakanj Vijeeje zadralo svoj raniji stav.

Izvjetaj sa 29. redovne sjedniceOpinskog vijea

rasporeda sredstava ostalim udruenjima, a

zatim i Rjeenje o utvrivanju javnog interesau svrhu izgradnje telekomunikacijskog objektapo prijedlogu JP Elektroprivreda BiHd.d.Sarajevo i Plana proljetne sjetve na podru-ju opine Kakanj za 2011. godinu.

Vijee se zakljukom opredijelilo da Prijedlogodluke o naknadama za zauzimanje javnih po-vrina i Prijedlog izmjena i dopuna Kriterijaraspodjele sredstava za sport iz Budeta OpineKakanj vrati u formu nacrta te da se sprovede

javna rasprava. Vijee nije usvojilo Prijedlogkriterija za raspodjelu nansijskih sredstavaudruenjima borake populacije.

Dobitnici petnaestoaprilskih priznanja su: Grbopine: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,podrunica Termoelektrana Kakanj u Kaknjui JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZDRudnik mrkog ugljaKakanj d.o.o. Kakanj;Plaketa sa diplomom: UDNRP Zlatni ljiljan iZlatna policijska znakai Kakanjske novine;Zahvalnica: Abid osi, O Omer Mui Bre-ani, Safer Delo, Hatia ahman, Delfa Mato-evi i aban Gaiu (posthumno). Ceremonijauruenja priznanja e se upriliiti povodomsveane sjednice povodom Dana opine Kakanj.


8/24

BILTEN

8

Lokalne vlasti iz svih zemaljajugoistone Evrope okupile su seu Sarajevu, 10. i 11. marta 2011.godine, u dvorani Huan AntonioSamaran (Zetra), na Sajmuopina i gradova jugoistoneEvrope pod nazivom Inovativnezajednice za sve kako bi sepredstavili, podijelili svoje ino-vativne prakse i uspostavili me-

usobnu komunikaciju u okviruNALAS-ovog (Mrea asocijacijalokalnih vlasti jugoistone Evro-

Opina Kakanj se predstavila na na Sajmu opina i gradova jugoistone Evrope

Zabiljeeno veliko interesovanje posjetitelja Sajma,zvaninika i medija za opinu Kakanj, uspostavljenibrojni kontakti, potpisano je nekoliko sporazuma...

pe) programa NEXPO - 2011.Sajam je bio jedinstvena prilikaza predstavnike opina da podi-jele svoje uspjehe, naue jedniod drugih, istrae nove tehnolo-gije koje se nude na tritu ivrate kuama bogatiji u znanjui kontaktima. Pored gradova iopina, na Sajmu su se predsta-vile razvojne agencije, nevladi-

ne organizacije i poslovnekompanije koje sarauju salokalnim zajednicama. Paralel-

no sa odravanjem Sajma orga-nizovane su konferencije i radi-onice o temama socijalne uklju-enosti, efikasnog koritenjaenergije, urbanog planiranja,odrivog turizma, te ekasnogkoritenja fondova EU. Organi-ziran je i kulturni program po-sveen raznolikosti.

Zabiljeeno je uee 100

gradova jugoistone Evrope iveliki broj zvaninika. Na Sajmuse predstavila i Opina Kakanj.

tand Opine Kakanj

Veliki broj posjetitelja se interesirao za Kakanj

Na tandu Opine Kakanj minijaturna replika stekaiz Zgoe, suveniri, turistiki vodii...

Naelnici opina jugoistone Evrope

Naelnik Jaarspahi sa naelnicima Travnika, Ilide,Visokog...

Putem brojnih medija lijepa poruka iz Kaknja otila jedaleko

Uspostavljeni su brojni kontakti sa opinama jugoi-stone Evrope, potpisano je nekoliko sporazuma...

A K T U E L N O S T I


9/24

BILTEN

9

U okviru ukupnih aktivnostiOpine Kakanj na razvoju partici-

pativnih mehanizama koji omogu-avaju da reprezentativna vlastuje i slijedi glas graana ime seostvaruje jedan od vidova nepo-sredne demokratije, na slubenojweb-stranici je postavljen forumputem kojeg graani mogu po-stavljati pitanja, davati primjed-be, sugestije, inicijative i sl. Saciljem upoznavanja onih koji dosada nisu koristili forum na slu-

benoj web-stranici Opine Kakanjwww.kakanj.com.ba, sugeriramoda se link za forum nalazi na de-snoj strani, iznad glavnog menija.Prenosimo nekoliko komentara iodgovore administratora:

Lovac: Ovako prvo da pozdra-vim administratora ovog foruma.Ovo je zaista dobro, za sve poseb-no za graane. Ove male prodav-nice mi nekako vade ivce, doao

sam kod roaka ovdje i imam tovidjet. Pojedini naplauju proizvo-de po svojim nekim cijenama.Dosta proizvoda se nalazi, kojimaje istekao rok upotrebe. Inspekci-ja im je dolazila, gledala je, aliotili su kao da se nita nije desilo.Prodavnice dvije koje se nalaze suu ulici *****. I interesuje me jojedna informacija, kako mogunaplaivati staru zalihu tj. starecigare po novoj cijeni ? Koliko samuo na TV krivino je djelo i kaznesu od 1.000 KM do 5.000 KM. Zatoinspektori ne obiu male prodav-nice i vide to se sve radi. Ovajnarod koliko vidim i nako tekoivi, jo im trebaju prevaranti daim i ovo malo novca uzmu.Uz torauna nema, ne znam kako i na-plauju PDV. Druga stvar je vezanaza kae, 2 puta naplauju PDV.Uz to raun na bilo koji proizvod

Razvijamo participativne mehanizme

Putem foruma na slubenoj web-stranici OpineKakanj odgovaramo na upite, sugestije, primjedbe...

Pozivamo sve posjetitelje slubene web-stranice Opine Kakanj da komentiraju sve ono to se odnosi na rad

opinskih organa uprave putem foruma na slubenoj web-stranici www.kakanj.com.ba, putem komentara na

vijesti koje objavljujemo, da piu na e-mail [email protected], da piu na potansku adresu Opine

Kakanj...Iznesite svoje miljenje, ideju, sugestiju, primjedbu, savjet...

ne moemo dobit, tj. kad obrau-naju na kraju iskucaju par raunai na taj nain kradu i dravu i gra-ane. Jer nije isti PDV na 5.000 KMkad bi bili rauni , poto ih nemarauni se iskucaju na 500 KM i

faktiki drava dobiti nema. Agazda puni svoj dep. Na kraju meinteresuje, ta ostali graani misleo ovoj temi?

Zadovoljan sam prilino. Iakonisam odavde , primjete se izmje-ne u samom gradu. Evo uo sam ibazeni se spominju, naelnik akoove planove svede na zavreneradove , siguran sam da e jo go-dina biti naelnik vaeg grada .

Pitao bih usput naelnika kojibudet ima Organizacija porodicaehida, a koji BIZ. Volio bih da miodgovori ako mu nije problem. I nakraju da se zahvalim naem nael-niku, to se bori za sve nas graaneKaknja. Naelnie, ponosni smo toimamo Vas, nadam se da ete dugoostat na istoj funkciji.

Odgovor: Hvala za korisne su-gestije. Za veinu problema kojeste pomenuli opinska inspekcijanema nadlenost, ali to ne znaida Opina ne moe nita uiniti.Alarmirat emo nadlene inspek-cije da obave posao iz svoje nad-lenosti, a opinska inspekcija jeizvrila inspekcijski pregled nalokalitetima koje ste pomenuli.

Inspekcijskim pregledom jeutvreno:

Trgovine posjeduju odobrenjeza rad izdato od nadlene opin-

ske slube, izvren je pregledrokova trajanja suhomesnatihproizvoda, mlijeka i mlijenihproizvoda, konditorskih proizvo-da, prakatih proizvoda, sokova...Nisu pronaeni artikli sa iste-

klim rokom trajanja. Vlasniciistiu da strogo paze na rokove,da se radi o malim porodinimtrgovinama, da nabavljaju malekoliine prehrambenih proizvoda,te da nastoje zadrati muterije udobrim poslovnim odnosima. Tako-e su istakli da nemaju interesa daprodaju proizvode sa isteklim ro-kom jer mnoge proizvode kao tosu mlijeko, mlijeni proizvodi i

kolai vrate dobavljaima koji ihobilaze svaki drugi dan.Mesnati i suhomesnati proizvodi

posjeduju potvrde o zdravstvenojispravnosti koju izdaje veterinar.

Kontrole su izvrene i od stranekantonalne trine inspekcije udane 15 . 11 . 2010 . god i ne ,23.11.2010.godine i 26.11.2010.godine i nisu uoene nepravilnostiu radu osim to je naloeno da seizvri kontrolno badarenje vageu jednoj od radnji.

BIZ nema zaseban budet, posto-ji samo Budet Opine Kakanj izkojeg se izdvajaju sredstva za pomoborakim populacijama. U 2010.godini iz Budeta Opine Kakanj zaboraka udruenja izdvojen je iznosod 103.980,00 KM. Za novanu po-mo nezaposlenim pripadnicimaborakih kategorija izdvojeno je99.940,73 KM. Srdaan pozdrav!



10/24

BILTEN

10

Na osnovu dojave naelniku

Jaarspahiu, preko Facebook-drutvene mree, da se na lokali-tetu kamenoloma Tvornice ce-menta Kakanj, na dijelu putaDonji Kakanj-Brnjic, nalaze ogro-mne koliine blata, angairan jeOdsjek za inspekcijske posloveOpine Kakanj koji je na licu mje-sta ustanovio da je zaista zbogblata oteano odvijanje saobra-aja i kretanje pjeaka. Od Tvor-

nice cementa Kakanj, uz iji sekamenolom nalazi pomenuta dio-nica puta, je zatraeno da se iz-vri saniranje puta kako bi seomoguilo neometano odvijanjesaobraaja. Novim pregledomstanja saobraajnice, ustanovlje-

Naelnik Jaarspahi sa graanima komunicira i putem Facebook-a

Intervencija opinske inspekcije na osnovudojave preko Facebook-drutvene mree

Na Facebook-u potraite nael-

nikov prol: Mensur Jaarspahi

Suri. Naelnik trenutno ima vie

od 600 prijatelja na ovoj dru-

tvenoj mrei, krug prijatelja se

svakog dana iri, budite i Vi jedan

od onih sa kojima se naelnik

svakodnevno konsultira o svim

vanim pitanjima, potraite prol

i uputite zahtjev za prijateljstvom.

no je da je Tvornica cementa

Kakanj postupila po zahtjevu in-spekcije, te da je izvreno tzv.zatezanje puta i struganje blata.

Potaknut tekstom koji se po-javio na Facebook-drutvenojmrei u kojem se apelira na sa-danje vlasti da ne rue Plavimost u Donjem Kaknju, opinskinaelnik Mensur Jaarspahi Suriobavijestio je javnost putemFacebook-a i slubene web-stra-

nice Opine Kakanj da ne posto-je nikakvi planovi ruenja Plavogmosta. Planirano je da se Plavimost koristi za kretanje pjeaka,a saobraaj motornih vozila od-vijat e se preko mosta koji segradi uzvodno od Plavog mosta.

Tekst o Plavom mostu (Facebook):

PLAVI MOST izgraen je 1973.godine, tad je predstavljao jedinuvezu izmeu Dumanca i D. Kaknja.Jedan od razloga njegove gradnjeje i smrt mlade djevojice MaliVojke koja je na putu prema kolimorala prei improvizirani mostpreko rijeke Bosne. Improviziranimost bio je napravljen na kulamastarog eljeznikog mosta u prav-cu O.. 9. Maj (sad O.. Ahmed

Muradbegovi). U to vrijeme gra-dio se magistralni put koji je gra-dilo preduzee Partizanski putBeograd. Radnici navedenog pre-duzea su iz solidarnosti premanesretnom dogaaju, a i zbog bri-ge za budue generacije izgradiliPLAVI MOST. PLAVI MOST jekroz vrijeme postao simbol ovogprostora, mjesto druenja i prera-stao u MOST ZALJUBLJENIH, kako

bi ga i trebalo zvati i kao takvog gaostaviti buduim generacijama.Apelujmo na sadanje VLASTI da nerue ovaj simbol, koji u mnogimabudi lijepe uspomene na lijepavremena i radi to ve dugih 37 go-dina iz generacije u generaciju.

Naelnik Jaarspahi sa graanimakomunicira i putem Facebook-a

Kvalitetno informiranje graana

jedan je od kljunih preduvjeta za uspjenu participaciju

Iz Kaknja se putem medija svakodnevno aljusignali uspjeha, predanog rada, zalaganja...U kontinuitetu Kakanj je u

ii interesa medija.U februaruiz Kaknja je, uivo iz sale Op-inskog vijea, emitirana tro-satna emisija Koktel Federal-nog radija, naelnik Jaarspahije bio gost u dvosatnoj emisiji

Bez pardona Radija Kalman,jednog od najsluanijih radija,brojne TV ekipe koje su izvje-tavale sa Sajma opina i gra-dova jugoistone Evrope koji se Tri sata lijepe prie o Kaknju na valovima Federalnog radija



11/24

BILTEN

11

NTV IC Kakanj poela je sa radom 11. aprila 1994.godine. U tom pe-riodu prola je kroz veoma teka razdoblja kako materijalna, kadrovska itehnika, tako i ona u kojima se stalno morala dokazivati kroz svoju pro-gramsku koncepciju. Od prvog dana postojanja njena programska orijen-tacija bila je usmjerena ka tome da bude na usluzi svim graanima opineKakanj. Iste ciljeve ona je zadrala sve do danas, 17 godina poslije. Iako jekod RAK a okarakterizirana kao komercijalna, nije se opredijelila za 100%komercijalni program. Kroz veinu nekomercijalnog programa realiziraprogramske sadraje kojima zadovoljava sve populacije do kojih dolazi njensignal. Informativni program je nosilac u ukupnoj programskoj shemi putemkojeg elimo informirati sve graane opine Kakanj, ali i ire, o svim bitnimdogaanjima. Dokaz tome je svakodnevno izvjetavanje i praenje svih

aktivnosti koje se dogaaju u okviru institucije Opine, te svi dogaaji izoblasti kulture, politike, vjere i drugih segmenata drutva. Jedan od pozi-tivnih koraka je i prenoenje sjednica OV Kakanj putem kojih svaki graanin,kao nikada do sada, ima priliku pratiti rad opinskih vijenika i nain nakoji se odluuje o njihovoj sudbini. Preneseno sa www.ntvic.baEmisija Bez pardona je jedna od

najsluanijih emisija

odrao 10. i 11. marta u Sara-jevu su navraale na tand Op-ine Kakanj, snimale izloeneeksponate, biljeile izjave na-elnika Jaarspahia...

U emisiji Moje dvorite NTVHayat prikazanoj 19. marta, koja

izvjetava o deavanjima u jedi-

27. aprila 1992. godine prvi put je puten signal Radija Kakanj:

nicima lokalne samouprave, emi-tirane su u 4 dijela izjave nael-nika Jaarspahia zabiljeene naSajmu opina i gradova jugoisto-

ne Evrope, o deavanjima u Opi-ni redovno izvjetavaju NTV ICKakanj, Radio Kakanj, Naa rije,Radio Kalman...

Tokom februara i marta natridesetak e-mail adresa medijau BiH redovno su se slale informa-cija iz Opine, u martu slubenaweb-stranica Opine Kakanj bilje-i 1 155 000 posjeta, 1 000 be-splatnih primjeraka prolog brojaBiltena Opine Kakanj podijeljenoje graanima za dan-dva, naelnikje redovno o svim deavanjimajavnost obavjetavao i putemFacebook-a....

Prvi broj Kakanjskih novina

Radiju estitamo roendan!Elektronski mediji u Kaknju osnivaju se poetkom rata: prvo radio,

a neto kasnije i televizija. Radio Kakanj je startao u Radioklubu smje-tenom u Domu kulture, prvo emitovanjem programa po sat vremenaprije i poslije podne i to sa jednim gramofonom i magnetofonom pre-

ko amaterske radiostanice. Sve do februara 1993. ovaj rad je vieamaterski, da bi tada na posljednjem spratu treeg solitera bio sagra-en improvizirani studio i iz njega emitovan desetodnevni program.Odlukom Predsjednitva Skuptine opine za direktora Radija Kakanjimenovan je Mirsad Ali, a za glavnog urednika Dervi Kubat. Na ovomsu mediju tada radili jo Raif ehaji, dugogodinji novinar Privrednihnovina iz Sarajeva, koji se u ratnom vihoru naao u rodnom gradu iAida emi, profesor Srednjokolskog centra. Sredinom 1994. RadioKakanj preseljava u nove prostorije, u zgradu Stare jame. Radio Kakanjje 5. augusta 1993. godine konstituiran kao Javno preduzee za radi-odifuznu i propagandnu djelatnost, a u 2000. godini privatiziran je ikupili su ga njegovi radnici. (Iz pera Raifa ehajia).

Prvi broj Kakanjskih novinatampan je 1979. godine

etvrtog aprila 1979. godine tampan je prvi broj Kakanjskih novina.Uz prvi broj je zapisano:

Od inicijative da Glas rudara, list Rudnika, preraste u Kakanjskenovine, kao i pripreme, trajale su dvije godine, te nas utoliko vie raduje,to se Kakanjske novine pojavljuju povodom 8. aprila Dana osloboenjaKaknja i komune. Izlaenje lista ne samo da raduje, ve i obavezuje, da unarednom periodu nau aktivnost jo snanije usmjerimo na informisanjuradnih ljudi i graana. Sve to zahtijeva, da stalno treba voditi brigu da Ka-

kanjske novine budu i mobilizator i informator. Da piu o onome to pred-stoji, da ukazuje na ono to dolazi i na to radni ljudi i graani treba da sepripreme. I da u tim nastojanjima uvijek, u prvom planu, bude ovjek, sa-optavajui njegova djela, iskustva, probleme, elje, poruke i kritike. Listje izlazio svake druge srijede. U prvom broju je zapisano da ureivanje istrunu obradu vri Radna organizacija Naa rije u Zenici. Glavni urednikje bio Zoran Raji, a zamjenik odgovornog urednika je bio Rade Jovanovi.

estitamo 17. godinjicuosnivanja NTV IC Kakanj



12/24

BILTEN

12

Bez obzira na brojne

apele u periodu proljet-nih radova, nesavjestanodnos pojedinih graanaprouzrokovao je velikibroj poara. U periodu23 - 27. mart 2011. godi-ne umski poari zabilje-eni su u Riici, Crnu,Drijenu, Vardi, Bistriku,Hrasnicama, Kamenolo-mu TC, Brnjicu, Bijelom

Polju, Rojama, atiima,Halinoviima, Povrin-skom kopu, Dumancu,Desetniku, Bijelim Voda-ma, Koprivnici... U prvoj

Tokom januara i februara 2011.godine Slubi za borako-invalid-sku zatitu, raseljena lica, izbje-glice i povratnike Opine Kakanjdostavljeno je 448 zahtjeva zajednokratnu novanu pomo, 580

zahtjeva za isplatu razlika poro-dinih i linih invalidnina, te 128zahtjeva za izdavanje uvjerenja.U januaru je provedena i konkur-sna procedura za dodjelu stipen-

Bez obzira na brojne apele

U slubi graana

U januaru i februaru u BIZ-u zabiljeenveoma intenzivan radni tempo

dija Ministarstva za boraka pita-nja ZDK. U Slubi je obraen 181zahjev za dodjelu stipendije, svizahtjevi su pregledani, bodovanii okonani donoenjem rjeenja.U februaru su slubenici BIZ-a

pripremali predmete koje je raz-matrao revizorski tim Federalnogministarstva za pitanja boraca iinvalida. Na osnovu ovlatenja izlana 6. Zakona o sprovoenju

kontrole zakonitosti koritenjaprava iz oblasti braniteljsko-inva-lidske zatite izvrena je revizija160 predmeta porodinih i linihinvalidnina.

U januaru i februaru Sluba je

davala miljenja za 41 zahtjev zapomo kojeg su graani uputiliopinskom naelniku. U istomperiodu, iz Slube, prema treimlicima je proslijeeno 227 akata.

Tokom marta Profesionalna vatrogasna jedinicaKakanj ugasila vie od 40 umskih poara

polovini marta Profesio-

nalna vatrogasna jedini-ca Kakanj gasila je um-ske poare u Bieru,Haljiniima, Grgiima,alucima, Poljicama,Crnu, Luanima, Bara-ma, Ruiima, Rojinompotoku, Donjem Kaknju,Kalima...

Iz Slube civilne zati-te Opine Kakanj jo

jednom se upuuje apeljavnosti:Povodom predstojeih

aktivnosti na spreavanjuizbijanja i irenja poara

prilikom izvoenja pro-ljetnih radova upozora-vamo stanovnitvo sapodruja opine Kakanjna slijedee mjere:

1. Svako loenje va-tre, spaljivanje korova,trave i slino, u predsto-jeem periodu poljopri-vrednih radova moe sevriti samo na propisnoutvrenim mjestima uzobavezno prisustvo onihkoji loe vatru;

2. Osoba koja primi-jeti poar duna je da gaugasi ako to moe uini-ti bez opasnosti za sebei drugoga. Ako nije umogunosti ugasiti po-

ar, duna je da o poaruobavijesti Profesionalnuvatrogasnu jedinicu Ka-kanj na telefon: 123 ili558-793, Policijsku sta-nicu na telefon122 ili557-270 ili Slubu civilnezatite na telefon 121 ili554-600;

3. Nepotivanje na-vedenih mjera, kao inepropisno, nestruno inesavjesno izvoenjeradova koji mogu prou-zrokovati poar sa te-tom i posljedicama pred-stavlja odgovornost isankcionisat e se u skla-du sa odredbama Zakonao zatiti od poara FBiH.

Detalj sa jedne od intervencija kakanjskih vatrogasaca

Gaenje umskog poara u nonim uslovima nanepristupanom terenu



13/24

BILTEN

13

Nakon nekoliko sastanaka i konsultacija deni-rane su smjernice za rjeenje problema u zaseokuKali (Crna, MZ Zgoa) koji je prouzrokovanukljuivanjem otpadnih voda u nedovrenu kana-lizacionu mreu koje se dalje razlijevaju po pri-vatnim parcelama nekoliko graana. Na sastankukojem su prisustvovali predstavnici Opine, MZZgoa i mjetanin koji je prijavio sluaj nadlenoj

inspekciji, denirani su zakljuci koje je prihvatioopinski naelnik Mensur Jaarspahi Suri.

Na osnovu zakljuaka, planirano je da Slubacivilne zatite na terenu utvrdi najkrau dionicukojom e se poloiti perforirane PEHD cijevi kaoprivremeno rjeenje, zakljueno je i da se po-stojei projekt kanalizacije detaljno pregleda ieventualno doprojektuje, zakljueno je da MZZgoa za ovo pitanje rijei imovinskopravneodnose, te da Sluba civilne zatite ovaj proje-kat, zbog klizita, kandidira Kantonalnoj upravi

civilne zatite kao prioritet.Podsjetimo, 2. februara 2011. godine, opin-ska inspektorica Nizama Buza koja po ovlatenjuvri poslove sanitarne inspekcije izvrila je, na

Iz izvjetaja trine inspektorice

Za 33 mjetanina Crna izdata rjeenja ozabrani koritenja postojee nedovrene

kanalizacije i izgradnji vlastitih septikih jamaTrina inspektoricaNizama Buza, koja poovlatenju obavlja i po-slove sanitarne inspekci-je, tokom mjeseca febru-ara 2011. godine, obavilaje 25 inspekcijskih pre-gleda, izvrene su 3 kon-trole izvrenja rjeenja,donijela je 35 rjeenja o

zabrani rada i otklanja-nju nedostataka, razgo-varala je sa 10 stranaka,sainila je 4 slubenezabiljeke, izdala je jed-nu sanitarnu saglasnost,napisala je pet dopisa iodgovora strankama...

2. februara 2011. go-dine inspektorica je ispo-stavila, za 33 mjetaninaCrna, rjeenja o zabrani

Zabiljeeno u Kalima poetkom februara, otpadnevode se razlijevaju po privatnim parcelama

koritenja postojee ne-dovrene kanalizacije iizgradnji vlastitih septi-kih jama (rok za postupa-nje po naloenim mjera-ma je 16.5.2011. godine),

po zahtjevu strunog sa-radnika za ekonomskeposlove izvrena je kon-trola spornih istaknutihrmi shodno Odluci o op-inskim taksama na ista-

knutu rmu, u Luanimaje izvren inspekcijskipregled u vezi nerijeeneodvodnje otpadnih voda,izdata je jedna sanitarnasaglasnost za adaptacijustambenog u poslovniprostor, inspektorica jeprisustvovala usmenompretresu na Opinskom

sudu u predmetu u kojemje izreena novana ka-zna od 800 KM...

Po zahtjevu stanaralamele-A, inspektorica jeizvrila pregled u Merha-metovoj narodnoj kuhinji.Nakon pregleda rjeenjemje naloeno da se izvridezinsekcija prostorija ida se ugrade elektrinilteri za odvodnju pare.

Denirane smjernice za rjeenje problema u zaseoku Kaliosnovu prijave jednog od graana koji je naveoda je u Crnu izvren urbicid prilikom izvoe-nja kanalizacije zbog ega je dolo do prekidaputne komunikacije i pojave klizita, inspek-cijski pregled u naselju Crna u vezi polaganjakanalizacionih cijevi do zaseoka Kalfii. Pre-gledom je ustanovljeno da su 32 mjetaninaCrna poloila kanalizacione cijevi do zaseoka

Kalfii i u nedovrenu kanalizaciju ukljuilaotpadne vode iz svojih domainstava koje sedalje razlijevaju po privatnim parcelama ne-koliko graana. Nakon pregleda inspektorica jemjetanima koji su poloili kanalizacione cije-vi ispostavila rjeenja kojim se nalae zabra-na koritenja postojee nedovrene kanaliza-cije i izgradnja septikih jama (rok za postu-panje po naloenim mjerama je 16.5.2011.godine). Ukoliko se ne postupi po rjeenju,inspektorica e, na osnovu Zakona o zatiti

stanovnitva od zaraznih bolesti, podnijeti kodnadlenog Opinskog suda zahtjeve za pokre-tanje prekrajnog postupka. Za prekraje ovevrste kazne se kreu od 100 do 2 000 KM.



14/24

BILTEN

14

Urbanistiko-graevinskainspektorica Leila Karamehiizvrila je tokom mjesecafebruara 2011. godine in-spekcijske preglede u Gor-njim Tiiima radi utvrivanjastanja stambenog objekta, teu ulici Alije Izetbegovia radibespravne dogradnje pomo-nog objekta.

Inspektorica je donijelajedno rjeenje o uklanjanjubespravno izgraenog objek-ta, uputila je 3 obavijestipodnosiocima zahtjeva o po-

duzetim radnjama na osnovuizvrenog inspekcijskog pre-gleda, donijela je 4 zakljuka

Potovani graani! Slu-bu za poduzetnitvo, dru-tvene djelatnosti, eko-za-titu i inspekcijske poslovemoete kontaktirati na te-l e f o n e s a b r o j e v i m a032/771-827, 032/771-817

i 032/771-819. Sve nelegal-ne radnje i nesavjesne su-bjekte koje primijetitemoete prijaviti, potpunoanonimno, u pisanoj formi,putem kontakt telefona,te putem foruma na slu-benoj web-stranici OpineKakanj www.kakanj.com.ba. Opinski inspektori e

provjeriti navode i poduze-ti mjere u skladu sa nadle-nostima. Zahvaljujemo nasaradnji.

Izvjetaj urbanistiko-graevinske inspektorice

o prekidu postupka, obavila je

9 razgovora u prostorijamaOdsjeka za inspekcijske poslo-ve radi pruanja strune po-

moi, zaprimila je jednu albuna rjeenje koju je sa kom-pletnim spisom uputila nanadleno rjeavanje Ministar-stvu za prostorno ureenje,promet i komunikacije i zati-tu okoline ZDK...

Sa nadlenim slubenicimaCentra za socijalni rad Kakanjinspektorica Karamehi jerazgovarala o problemu neu-slovnog mjesta stanovanja(stari stambeni objekat) sa-mohrane majke .A. i dvojemaloljetne djece iz Gornjih

Tiia, te dogovora oko podu-zimanja daljih mjera u ciljurjeavanja ovog problema.

Iz biljenice vodnog inspektora Mirsada DeliaOpinski vodni inspektor Mirsad Deli tokom

mjeseca februara 2011. godine boravio je uSopotnici u vezi problema oko vodenice napotoku, u Poljanima, Alagiima, Tiiima i

Ivnici u vezi kontrole postupka legalizacijemjesnog vodovoda, u Donjoj Sopotnici i Bilje-evu radi kontrole snabdijevanja pitkom vo-

Izvjetaj komunalne inspektorice Zahide Ali

Opinska komunalna inspektorica Zahida Ali u mjese-cu februaru 2011. godine ispostavila je 14 rjeenja ootklanjanju nedostataka, izvrila je 14 kontrola izvrenjarjeenja, 6 kontrola je izvreno po osnovu zahtjeva zaizlazak na lice mjesta. Inspektorica je vrila i poslovekontrole zauzea javne povrine u svrhu izlaganje i pro-daje robe na gradskom etalitu, ulici 7. muslimanskeviteke oslobodilake brigade i ulici Zenikog partizanskogodreda, vrila je i kontrolu istoe na gradskim saobra-ajnicama i drugim javnim povrinama, kontrolu odvozasmea sa lokacija koje su utvrene Programom za postav-ljanje kontejnera, kontrolu zauzea javne povrine usvrhu postavljanja reklamnih panoa, a u vezi sa Progra-mom utvrivanja lokacija za zauzimanje javne povrineu navedene svrhe od 13. maja 2010. godine (ispostavlje-no jedno rjeenje), kontrolu zauzea javnih povrina u

svrhu postavljanja objekata tipa kiosk, a u vezi sa Pro -gramom za utvrivanje lokacija za zauzimanje javnepovrine u navedenu svrhu od 9. marta 2010. godine (is -postavljena dva rjeenja).

dom, u Modrinju radi obilaska korita rijeke Bosnena dijelu gdje se izvode radovi na izgradnji au-toceste i odlaganje materijala u rijeku (sainje-na zabiljeka i obavijeten federalni vodni in-

spektor)... U svom uredu inspektor je primio 6stranaka sa kojima je razgovarao, dao upute,poduzeo mjere na osnovu zahtjeva...

Inspektorica je donijela jednorjeenje o uklanjanju bespravnoizgraenog objekta



15/24

BILTEN

15

Opina Kakanj, u saradnji saPoljoprivredno-prehrambenim i

Veterinarskim fakultetom Univer-ziteta u Sarajevu, organiziralaje, u periodu 17. februar 31.mart 2011. godine, svakog e-tvrtka, u velikoj sali Opine, te-orijske edukacije za poljopri-

Opina Kakanj organizirala teorijske i jednu praktinu edukaciju za

poljoprivredne proizvoae

Zabiljeena velika zainteresiranost za edukacijevredne proizvoae.

Osim teorijskih edukacija,

Opina Kakanj u saradnji saagencijama USAID i SIDA (Proje-kat FARMA) i HO World VisionBiH, Ured u Zenici, organizira-la je, u petak 18. marta 2011.godine, i praktinu edukaciju otemi Orezivanje vonih staba-la na vonjaku vlasnika HadiFuada, na lokalitetu kompleks-bazeni Sopot u naselju Koprivni-ca, opina Kakanj.

Moderator je bio Adnan Milie-vi, diplomirani ininjer poljopri-vrede, a edukaciji je prisustvovaoi prof.dr. Mirsad Kurtovi, dekanPoljoprivredno-prehrambenog

fakulteta u Sarajevu, koji je od-govarao na pitanja prisutnih.

Na teorijskim edukacijamaprisustvovalo je prosjeno 60 po-ljoprivrednih proizvoaa, dok jebrojka prisutnih na praktinojedukaciji bila i vea.

Detalj sa jedne od teorijskihedukacija

Zabiljeeno na praktinoj edukacijio voarstvu u Koprivnici

Fotopria: U toku zavrni radovi na unutranjem ureenju

omladinskog centra i gradske galerije



16/24

BILTEN

16

U periodu 1 28. februar 2011. godine, braksu sklopili: Begi Mirsad i Smajilovi Selima,Kneevi Neven i Tomi Dijana, Deli Tarik iTrako Aida, Tunji Grga i Tunji Ivana, MuijaMuris i Grgi Latifa, Husika Elmin i Skeleija

Alisa, Muli Senahudin i Bulut Eldina, ajo Mu-ris i Pipo Aida, Marijanovi Dario i Juri Gorda-na, ii Zahid i Fejzi Emina, Hadrovi Hadis ielikovi Enesa, Isi Amir i Hajlovac Muamera,Mulahmi Vejsil i Mulahmi Adila.

Sluba za poduzet-nitvo, drutvene dje-

latnosti, eko-zatitu iinspekcijske posloveOpine Kakanj odgovo-rila je na vijenikopitanje Adema Deliakoje se odnosi na izraduidejnog rjeenja naputnom pravcu DonjiKakanj-Kondilo:

Nakon izrade pro-jektnog zadatka, te

odabira projektantaputem javne nabavke, iizrade koncepta idej-nog rjeenja, odranaje prezentacija istog30. jula 2010. godine.Projektant je sve pri-mjedbe i sugestije saprezentacije ugradio uidejni projekt, razradioodabranu varijantu C

i istu razloio u dvijeknjige kako je sugerira-no na prezentaciji.

Nakon to je OpiniKakanj dostavljenaKnjiga 1 idejnog pro-jekta, ista je dostavlje-na i Direkciji za cesteZDK kako je dogovorenona prezentaciji, radiugovoranja izrade glav-nog projekta (Direkcija

Iz Slube za poduzetnitvo, drutvene djelatnosti, eko-zatitu i inspekcijske poslove

Odgovori na pitanja vijenika

Vjenani u februaru

estitamo mladencima

je obeala finansiratiizradu glavnog projek-ta). Opina Kakanj jepokrenula proceduruizdavanja urbanistikesaglasnosti na dionicu izKnjige 1, varijantaC. Prikupljene su svepotrebne saglasnostipotrebne za urbanisti-ku saglasnost i ista je

izdata 5. januara 2011.godine. Urbanistikasaglasnost je dostavlje-na i Direkciji za cestekoja se jo nije oglasilapo pitanju izrade glav-nog projekta. Naknadnoje Opini Kakanj do-stavljena i Knjiga 2idejnog projekta lokal-nog puta Donji Kakanj-Kondilo, tako da je

Opina svoj dio obavezaispunila. Posljednji pi-sani kontakt sa Direkci-jom ceste ZDK po ovompitanju bio je 31. de-cembra 2010. godinekada im je odgovorenona upit o odabranojvarijanti, te dostavlje-na i Knjiga 2.

Sluba za poduzetni-

tvo Opine Kakanj odgo-vorila je i na vijenikuinicijativu vijenika De-vada Gaia koja se od-nosi na rjeavanje kana-lizacije u MZ Krevac.

Od Slube civilnezatite dobili smo infor-maciju da e biti naru-ena izrada elaboratasanacije klizita u Vara-liima na osnovu kojeg

e se izvriti sanacija.to se tie izrade pro-

jekta kanalizacije u seluVaralii, kao i u mnogimdrugim mjesnim zajed-nicama, i Opina oeku-je da MZ prepozna tajproblem kao priorite-tan, uradi projektnudokumentaciju i dostavinadlenim slubamakako bi mogle apliciratidalje i traiti sredstva

za realizaciju projekta.Opina u Budetu nemadovoljnu veliku pozicijuza izradu projektne do-kumentacije kako bipokrivala potrebe svihmjesnih zajednica. Umnogim mjesnim zajed-nicama nesavjesno rjea-vanje ili nerjeavanje in-dividualnih kanalizacija

dovelo je do pojave klizi-ta i raznih drugih proble-ma na terenu, te je kraj-nje vrijeme da mjesnezajednice prilikom odabi-ra prioriteta i izrade pro-jektne dokumentacije iapliciranja, ovom infra-strukturnom objektu dajuprednost u odnosu npr.projekte rasvjete, dru-tvenih domova, esmi...

Klizite u Varaliima



17/24

BILTEN

17

Neka ozraje prvih proljetnih dana bude za-

majac naim ekolokim promiljanjima i aktivno-stima kako bismo jae krenuli u borbu za noviekoloki ist Kakanj u kojem e vladati harmoni-an odnos razvoja industrije i zatite okoline.Neka prvi umski cvjetovi koje e izmamiti pro-ljetno sunce budu podstrek u naim nastojanjimada vratimo bistrinu naim rijekama, svjeinuvazduhu, ljepotu umama i oaravajui karakternaem podneblju. Ne trebamo uda, svako od naslinim angamanom moe puno uiniti.

Kad prvo proljetno sunce okupa nae livade,proplanke i breuljke, potrudimo se da uredimonae avlije, bate, njive, ume, igralita, dauredimo dvorita kola i vjerskih objekata.Neka s proljea zablistaju i dvorita javnihpreduzea, javnih ustanova i drugih subjeka-

Poruka opinskog naelnikapovodom dolaska proljea

ta. Neka zajedno sa nama u akciji budu mladi

ljudi kao i oni najmlai, djeca i unuci. Uimoih da je ist okoli neprocjenjivo blago, poka-imo im ar ubiranja prvih proljetnih cvjetova,neka oslukuju ubor naih rijeka, neka uivajuu beskrajno lijepom plavom nebu i neka odra-staju u okolino svjesne graane.

Uinimo ono to moemo, a neemo odustaja-ti od naih stalnih apela, molbi i zahtjeva viimnivoima vlasti da preuzmu svoj dio odgovornostis obzirom da je sadanji politiki sistem opinama

ostavio malo nadlenosti u domeni zatite okolia.Sretni i zdravi bili, neka novo proljee done-se puno radosti i novih mladalakih ljubavi uvae ivote!

Opinski naelnikMensur Jaarspahi-Suri

Neka zajedno sa nama u akciji budu mladi ljudi kao ioni najmlai, djeca i unuci

Podsjeamo na poruke koje su kakanjska djeca uputilau formi crtea

Proljee je sve se budi...proljee je sve behara...

Samo malo truda...

E K O - S L I K A M O G A K R A J A


18/24

BILTEN

18

Oni to nam kazuju da jehistorija uiteljica ivotazabiljeie da su tog davnog30.marta 1945. godine za-vrne borbe oslobodilacanagovjetavale ponovno ra-anje slobode u kakanjskomkraju. Sudbina je htjela dase u ratu zlo, smrt i orujeokupatora obino vrzmajuoko najveih simbola ovje-kovog ivota, eljeznikihstanica i mostova. Ba zatosu tih slobodarskih dana podudarima oslobodilaca ka-kanjsko nebo arile vatre ukojima su gorjele neprija-teljske eline adaje-oklo-pni vozovi, ba zato se crnidim izdizao iz utvrenja uz

kakanjski most...Ispod uarenog neba ra-ala se sloboda u zagrljajuboraca narodnooslobodi-lakog pokreta koji su se,tog martovskog dana, sre-li na kakanjskom mostu,

estitka povodom 8. aprila-Danaosloboenja Kaknja

nakon to su se borili jed-ni na lijevoj, drugi na de-snoj obali rijeke Bosne.Oko 12 sati poeo je pre-lazak este krajike na-rodnooslobodilake udar-ne brigade preko mostana desnu obalu rijeke Bo-sne. Ili su u susret borci-ma Prvog bataljona koji suotili iz sastava te brigadeprije 99 dana. To je biosrdaan bratski susret doksu u pozadini gorjeli vago-ni neprijateljskih oklopnihvozova.

Ove borbe i rtve nisubile posljednje u konanomosloboenju Kaknja i njego-ve okoline. Odstupajui iz

Sarajeva, poslije 5. aprila1945. godine, neprijatelj jejedno vrijeme ponovo draoui dio kakanjskog podrujana kojem su ga konanorazbile jedinice Desete kra-jike divizije tako da je

Kakanj 8. aprila 1945. godi-ne doekao slobodu.

Na temeljima sloboderodila se nova nada, slavilase pobjeda ivota nad ave-tima zla, pobjeda ovjekanad neovjekom, s pje-smom je zapoela gradnja iobnova, gradile su se pruge,tuneli, putevi, bolnice, ob-danita, kole, mladi suuestvovali u radnim akci-jama, plamen slobode seuvao ba kao i sjeanje naborce ija krv potee kakoivot, humanost, plemeni-tost, tolerantnost i uvaa-vanje etniki drugog i dru-gaijeg ne bi presuili.

Uesnicima Narodnooslo-

bodilakog antifaistikograta 1941-1945. i svim gra-anima upuujem srdanuestitku povodom 8.aprila-Dana osloboenja Kaknja.

Opinski naelnikMensur Jaarspahi Suri

Grad dobrih ljudi

V I J E S T I I Z U R E D A N A E L N I K A


19/24

BILTEN

19

Povodom Dana opi-ne Kakanj i Dana Armi-je RBiH svoje misli iosjeanja elim usmje-riti jedinstvenoj i do-bro poznatoj hrabrostikakanjskog naroda uperiodu odbrane odagresije koja je izvre-na na Bosnu i Hercego-vinu. elim da mojkrai osvrt na uloguKaknja u odbrani BiHbude podsticaj svimKakanjcima i Kakanj-kama, kakanjskimudruenjima, pojedin-cima, preduzeima isvima onima koji su uprilici da piu injeni-ce iz perioda 1992-

1995, da zabiljee isti-nu o kakanjskim voj-nim formacijama injihovim junakimpodvizima, o preduze-ima koja su u ratnimuslovima nadljudskimnaporima funkcionisa-la i sluila u odbranidomovine, o humani-

tarnim organizacija-ma, o kakanjskomsportu koji je i u rat-nim okolnostima nizaosjajne rezultate...

Martovski i aprilskidani pobude sjeanjana period stvaranjaPatriotske lige u Ka-knju i formiranja prve

borbene jedinice, eteBosna. Prve dobro-voljake jedinice izKaknja kreu 23. i 24.maja 1992. godine na

estitka povodom 15.aprila-Danaopine Kakanj i Dana Armije RBiH

podruje drugih opi-na sa ciljem odbranedomovine. Kakanjskejedinice su prve kojesu branile domovinuvan granica svoje op-ine. Dobro je poznatauloga kakanjskih bora-

ca u odbrani Misoe.Naredbom taba Vr-

hovne komande A RBiH5. januara 1993.godi-ne formirana je 309.brdska brigada Kakanj.Ratni vihor vrlo brzoovu brigadu nosi navrue vozuko ratite.

U jesen 1993. godi-

ne, 21. oktobra, odjedinica Opinskogtaba Teritorijalne od-brane formirana je311. lahka brigada.

Vremenom Armijase usavravala to jena kakanjskom po-druju rezult iraloobjedinjavanjem 309.

brdske i 311. lahkebrigade ime je for-mirana 329. brdskabrigada.

U periodu agresije

na BiH Kakanjcima jepripala posebna astda se na njihovom tlui od njihovih najboljihsinova formira jedanod manevarskih bata-ljona Treeg korpusa.Prva sveana smotra

Treeg manevarskogbataljona odrana jena Ponijerima. Bata-ljon je formiran 1. sep-tembra 1994. godine.

Posebno veliku po-rtvovanost i hrabrostpokazali su borci izKaknja koji su se bori-li u sastavu Sedme

muslimanske vitekeoslobodilake brigade.Kakanjski bataljonSedme nizao je sjajneviteke pobjede naratitima irom BiH.

U prii o junatvukakanjskih boraca mo-ra se pomenuti i ratniput Treeg bataljona

733. brdske brigade.Ratni put ove jedinicepoeo je u Biljeevu.Jedinica je formirana26. januara 1994. go-

dine i ula je u sastav733. brdske brigade sasjeditem u Kaunima.

Posebne zasluge uodbrani pripadaju iUOK-u, Domu zdrav-lja, Radiju Kakanj,NTV IC-7 , Kakanjskomglasu, Ribnici , Cr-veni krstu, Centro-transu Kakanj...

U borbi za slobodu285 kakanjskih boracadalo je svoje ivote. Uporodicama Erefa o-laka, Muana Gaduna,Bajrama Kovaa, Ra-miza Salkia, SmajeSejdia i Mursela Kobi-lice dva sina su dalaivote za slobodu, u

porodici Sevlete Aliba-i, porodici BahrijeTopalovi i porodiciSafije Neimarlija zaslobodu ivote su dalisuprug i sin. Porodica-ma ehida i poginulihboraca iskazujem po-tovanje i podrku.

Na ro d u K a k n j a

iskazujem zahvalnosti priznanje za heroj-sko djelo uinjeno uperiodu odbrane odagresije. PovodomDana opine Kakanj iDana Armije RBiH, saponosom na velikuulogu Kaknja u odbra-ni BiH, kakanjskom

narodu upuujem sr-danu estitku.Opinski naelnik

Mensur JaarspahiSuri

Kakanj nekad, (arhiv sa Facebooka)



20/24

BILTEN

20

Kantonalni tab civil-ne zatite dodijelio jeopinskom naelnikuMensuru JaarspahiuSuriju pohvalu za uloe-ni rad, zalaganje i ostva-rene rezultate u zatititii spaavanju ljudi i ma-terijalnih dobara od pri-rodnih i drugih nesrea.

*****Naa rije Zenica i

Sportski savez ZDK, orga-nizatori Izbora sportistaZDK za 2010. godinu, ma-nifestacije koja se odra-la 23. februara 2011. go-dine, dodijelili su OpiniKakanj priznanje Zlatniprijatelj sporta.

*****Sportski savez BiH

dodijelio je Opini Ka-

kanj i naelniku Jaars-pahiu zahvalnicu zapomo pri organizacijimanifestacije Izbor spor-tiste BiH u 2010. godini.

*****Na Izboru sportiste

godine opine Kakanj za2010. opinskom naelni-ku Mensuru JaarspahiuSuriju dodjeljeno je spe-

cijalno priznanje za izu-zetan dugogodinji dopri-nos u razvoju i jaanjusporta i zike kulture napodruju opine Kakanj.

*****Na adresu naelnika

Jaarspahia stiglo je pi-smo kojeg potpisuje Upra-va FK Zanatlija Visoko:Uprava, struni tab i

igrai FK Zanatlija Viso-ko koriste priliku da Vamse pismenim putem zahva-le jer ste svojim prisu-stvom uveliali organiza-

Vijesti iz Strune slube za poslove opinskog naelnika

Naelnik Jaarspahi svakodnevno dobijapohvale, zahvalnice, pisma podrke...

Nedavno su naelnika posjetili uveni kazandija NasirJabuar i Mustafa Resi

ciju Nebesko plave noiu restoranu Vizija u Vi-sokom 5. februara 2011.godine. Moramo Vam na-pomenuti da ste te veeribili jedna od najeminen-tnijih linosti koje su po-zvane. Izmeu ostalih, naproslavi su bile sve pozna-te linosti iz Visokog i re-

gije, od fudbalera dosportskih novinara koji susvojim perom i objektivomobiljeili ovu sportskumanifestaciju. Kao dokaznavodimo:RTV Visoko, VI-NET, visoko.co.ba, ured-nitvo dnevnih novinaSan koje su objavileprilog o Vaem gostovanjui skliku dana 10.2.2011.

godine i vijest da ste dobi-li najvei aplauz svih pri-sutnih na manifestaciji.

*****Poslije uspjenog

zatvaranja finansijskekonstrukcije i izlaska iztampe knjige Neujnikrici-Bosanska krvavabajka autora doc.dr.Smajila Durmievia, i uz

dostavu primjeraka knji-ge, izraavam zahval-nost to ste dali doprinosrealizaciji ovog projek-ta, uz molbu Uzvienom

Stvoritelju, da zatiti inagradi one koji su naputu sticanja i irenjakorisnih znanja i onekoji im pomau na tomblagoslovljenom putu.Moje potovanje i naj-ljepe elje, napisao jeu pismu koje je stiglo naadresu naelnika Jaars-

pahia doc.dr. SmajilDurmievi.

*****Na adresu naelnika

Jaarspahia stiglo jepismo zahvale koje pot-pisuje Husein Kadri,predsjednik Udruenjepelara Bagrem Ka-kanj:

Zahvaljujui Opini

Kakanj i osoblju angao-vanom oko Programa teo-retskih edukacija za po-ljoprivredne proizvoaesa podruja opine Ka-kanj, desio se upeatljivi afirmativan dogaajdana 17.2.2011. godine uzgradi Opine na kome jeprisustvovao i impozantanbroj pelara iz Kaknja i

okruenja. Naime, pela-ri Kaknja po prvi puta suodsluali teoretsko preda-vanje o bolestima pelakao goruem problemu u

pelarenju od strunjakaprofesorice Behije Duki,sa Veterinarskog fakultetaiz Sarajeva, koja se, kaorijetko ko, profesionalnobavi bolestima pela venekoliko godina. elimokazati i javno Vam se za-hvaliti to smo zajednikinapravili dobar posaokoji pelarima puno zna-i. Istovremeno, molimoVas, da zajedno organizu-jemo za 1-2 mjeseca jojedno praktino predava-nje sa istim predavaemna oglednom pelinjakuBARE u Kaknju, kako bise upotpunila i zaokruilatema o kojoj smo priali.

*****Na adresu naelnika Ja-

arspahia stigla je zahval-

nica Organizacije ene zaene International:

...elimo Vam se zahva-liti za pomo koju ste nampruili pri realizaciji nedavnoodrane manifestacije Pri-drui mi se na mostu/Join meon the bridge. Posebno nasraduje injenica to ste pre-poznali vanost naih proje-kata, podrali ovu manifesta-

ciju i na taj nain iskazalipotovanje prema onom toOrganizacija radi.

*****Humanitarna organiza-

cija Merhamet, MDD,Osnovni odbor Kakanj,dodijelila je naelnikuJaarspahiu zahvalnicu:

Za sva dobra djelakoja ste uinili za HO

Merhamet MDD, a timei za narod, iskreno sezahvaljujemo i neka VasSvevinji Allah d.. na-gradi svojom milou.



21/24

BILTEN

21

Opinski naelnikMensur JaarspahiSuri, u ponedjeljak 28.februara 2011. godine,upriliio je prijem zapredstavnike uprave,trenere, i kapitene ti-

Povodom velikoguspjeha Taekwondokluba Centar Kakanjna Treem internacio-nalnom turniru koji seodrao 27. februara2011. godine u Bihau,opinski naelnik Men-sur Jaarspahi Suriupriliio je prijem za

Uprilien prijem zapredstavnike FK Rudar

mova FK Rudar Ka-kanj. Cilj prijema jeakcentiranje podrkenaelnika JaarspahiaFK Rudar u nastavku

takmienja, slanje po-ruke zajednitva i na-de da e Rudar niza-ti uspjehe u nastavkuprvenstva.

Predstavnici Rudaranaelniku su uruililijep poklon, dres Ru-dara sa ispisanim na-elnikovim nadimkom.

Detalj sa prijema

Naelniku uruen lijeppoklon

Prijem za predstavnike i takmiare

Taekwondo kluba Centar Kakanjpredstavnike Kluba itakmiare.Na Treem interna-

cionalnom turniru uBihau uestvovalo je250 takmiara iz 5drava i 28 klubova. Ujakoj konkurenciji ta-kmiara i klubova, toje potvrdilo i uee

reprezentacija Polj-ske i Slovake, Ta-ekwondo klub Ka-kanj zauzeo je, uukupnom poretku,drugo mjesto ekipnosa osvojenih 7 zlatnih,3 srebrene i jednubronzanu medalju.Semir Imamovi jenagraen za najboljeg

juniora turnira, Amnaiija je proglaenanajboljom mlaomkadetkinjom, a Ner-min Imamovi je pro-glaen za najboljegtakmiara turnira.

Gosti su naelnikuuruuli i prigodnu za-hvalnicu za podrku uradu.

Naelnik sa gostima

Naelniku je dodijeljena prigodna zahvalnica



22/24

BILTEN

22

Mustafa Babaji i NijazLepi u Narodnom univerzi-tetu rade specian posao.

Oni su, da tako kaemo,posada pokretnog ili putu-jueg kina. Mustafa Babajije voza i kinooperater, aNijaz Lepi biletar i pomo-ni blagajnik. irom cijelekomune, u mnogim sredina-ma poznati su ljudima,naroito mlaim i uenici-ma u kolama. To nije nima-lo udno, jer lmske pred-stave, oko 300 godinje,

prikau u mjesnim zajedni-cama i mnogim kolama.Kad na repertoaru imajulm ija je tematika naNOB, onda kino-dvoranepostaju i kolski holovi iuionice u osnovnim kola-ma u Tru, Brnjicu, Bilje-evu i atiima.

Crveni kombi, ranije saoznakama Centar za kul-turu i obrazovanje, a sadaNarodni univerzitet, vozilmove i mnotvo sandu-ka, teih i lakih, veih i

Mjesna zajednica Pa-pratnica koju ine podru-nice Donja i Gornja Paprat-nica, Javor i Sebinje, uperiodu osnivanja 1978.

godine, imala je 1 100 sta-novnika. Neznatni dio mje-tana bavio se poljoprivre-dom, dok je veina radilau Termoelektrani i Rudni-ku, te u nekim drugimradnim organizacijama.

Samoinicijativno i do-brovoljno, mjetani po-drunice Donja Papratnica1970. godine su izgradilivodovod u duini od 7 ki-

lometara, tako da je svakodomainstvo dobilo pitkuvodu. Iz sredstava samo-doprinosa izgraen je

Vremeplov

Lica u prolazu. Doite opet!

manjih, mnogo kablova inogara koje vjete ruke

ove dvojice radnika pre-tvaraju u kinoaparaturu,iz koje poteku arobneslike, muzika i rije.

Potee pria o sudbina-ma i ivotima ljudi nekadiz dalekih krajeva i davnihvremena, nekada iz blienae ili tue prolosti, ne-kad opet savremena priapa sve izgleda da se dogaatu, oko nas. Potee pria iza sat i po ili vie udaljigledaoce od njihovih sva-kodnevnih briga i obaveza

ciju. Ponekad se prekinelmska traka, a gledaocinestrpljivo agore, neshvatajui da je uzrokdotrajala ili oteena lm-ska kopija, da je aparatu-

ra, kojom rade, nesavre-nija od one koja se ugra-uje u kino-kabine.

Trud oko pripramanjaprojekcije na pokretnojaparaturi je dui i teinego u normalnom kinu. Izato je razumljiva radostove dvojice mladih ljudikada je predstava dobroposjeena i tuga ako jegledalaca malo.

Na pitanje gdje najradi-je odlaze odgovorili su da,svakako, treba spomenutiSlapnicu, gdje su mjetaniuredili podrum Osnovnekole i osposobili ga za odr-avanje skupova, pa i zalmske projekcije. I tako, slmom i projektorom, gle-daocima na kuni prag. U1979. godini preko 23. 000gledalaca svih uzrasta.

Preneseno iz: Kakanj-ske novine, broj 26, 26.mart 1980. godine

pruajui im novi doivljaj,saznanje ili pouku.

Zbog toga najvie Mu-stafa Babaji i Nijaz Lepivole svoj posao. Ljudi ihsrdano doekuju i prija-teljski ispraaju rijeima:Doite opet!. A posao,koji obavljaju, odgovoranje i naporan. Rade podtekim uslovima. Nekadau prostoriju, gdje normal-no staje etrdesetak ljudi,ue i vie od stotine. Po-negdje napon u elektri-noj mrei nije dovoljan zakvalitetnu lmsku projek-

Sjeanje na Mustafu Babajia i Nijaza Lepia

Iz historije Mjesne zajednice Papratnica1976. godine asfaltni put.

U podrunici GornjaPapratnica 1973. godineraspisan je samodoprinosu visini od 5%, a sredstva

su namijenjena za izgrad-nju puta. Prije toga, mje-tani su vlastitim snagamaigradili vodovod, te izvelibrojne radne akcije naizgradnji puta.

U podrunici Javor sa-modoprinos od 10 % raspi-san je u periodu 1971-1978. godina. Na osnovutoga dovedena je voda, adio sredstava je bio nami-jenjen za izgradnju puta.

Decenijama su u po-drunici Sebinje plamtjelepetrolejke, sve do 1970.

godine, a putnik, namjer-nik, mogao je stii samostrmim i uskim stazama uSebinje. 1970. godine za-vrena je elektrikacija,

poslije je dovedena voda,razgrnut je put...

Izvor podataka: Ka-kanjske novine, broj 10,22.8.1979. godine

Sa jedne od radnih akcija u Papratnici

I Z H I S T O R I J E K A K N J A


23/24

BILTEN

23

Da li znate gdje se nalazi Mujinput? Moda je to ba onaj kojim ste

danas proli. Mujin put se proteeod zgrade Elektro Kakanj doVarde. Ovaj put izgradio je MujoHelja 1984. godine. Mujo je rodomiz Zlokua odakle se preselio unaselje Varda. Iz Stare jame Rud-nika otiao je u invalidsku penziju.Nakon penzioniranja, zdravlje gaje dobro sluilo pa je jo 1982.godine izgradio pjeaku stazu, akada je poela izgradnja mosta naZgoi, kod zgrade Elektro-Kakanj,zasukao je rukave i izgradio put doVarde ime je skratio duinu putaod Varde do Kaknja na treinu.

I za etrdesetak dana, izgradioje put duine 200 m, irine oko petmetara, kojim mogu prolaziti ikamioni. Za izgradnju ovog puta onje utroio oko milion starih dinara,a nekoliko komija su mu se pridru-

U planovima razvoja takozvanemale privrede, posebno mjesto pripa-da onim decitarnim uslunim djelat-nostima, kojih, sada, zaista, nedosta-je. A te, naizgled male usluge, estodonose velike glavobolje i izdatke.Tako se za neke sitnije stvari odlaziodavde u Zenicu, Visoko, Sarajevo, asve to odnosi i novac i vrijeme.

Istina, neto se u tome u zadnjevrijeme mijenja, otvaraju se zanat-ske radnje, ali to iskljuivo ini pri-vatna inicijativa, a drutvena organi-zovanost jo nije ire prisutna.

ta o tome misle oni koji se timbave, koji od toga ive?

Meho Kubura, vlasnik privatne Foto-grafske radnje Turist u Titovoj ulici uKaknju, bavi se ovim poslom, kao samo-stalni zanatlija, petnaestak godina. Zanjega se moe rei da je svojevrstanhroniar ovog kraja, jer nije se nitaznaajno desilo u ivotu nae optine,a da to njegova kamera nije zabiljeila.Ujedno, bio je u prolom mandatupredsjednik Skuptine Sekcije zanatlija

Vremeplov

Mujin put

Fotos iz 1985. godine (Mujo Helja, u lijevom gornjem uglu, kao i panorama

puta kojeg je izgradio)ili, uz skromne novane priloge odoko 300 000 starih dinara. U ovomradnom poduhvatu nije traio po-mo. elio je, kako ree, da sebi idrugima priblii Kakanj, jer je,asfaltnim putem, koji vodi poredtrafo-stanice na Vardi do Kaknjadui za tri puta. I svoju elju pre-

tvorio u stvarnost, zapisao je, iz-meu ostalog, Dervi Kubat, u Ka-kanjskim novinama broj 163, od15. februara 1985. godine.

Na izgradnji puta Mujo Heljaangairao je vlasnika buldoerakoji je radio 6 sati, a ostale po-slove je obavio sam.

Vremeplov - Meho Kubura:

Uslune djelatnosti zajedniki interes

u naoj optini, a i sada je lan Skupti-ne i delegat u regionalnom Udruenjuzanatlija. Znai, on je jedan od onihkoji ovu oblast uistinu poznaju. Pakako on na to gleda.

- Vidite, usluno zanatstvo za nas uoptini je veoma nerazvijeno, a i ovoto postoji, oko njega se skoro nita neini i moe da nestane. Eto, godinamase osjea nedostatak osposobljenihljudi koji bi se kvalitetno bavili raznim

uslunim djelatnostima. Gdje su novikrojai, obuari, brijai, rmopisci,asovniari, fotogra, stakloresci...?Nema ih. Niko se ovdje ne priprema daradi te poslove. Kod nas, u nekolikouslunih djelatnosti, ve godinama nikone dolazi da se obuava. A zato? Ne-mamo prostornih mogunosti nikog daprimimo, a ni sami skoro nemamo gdje

da radimo. Znai nedostaje nam po-slovni prostor. Traili smo taj prostor,postavljali zahtjeve godinama, ali dodanas nita. A bilo bi dobro da postojijedan Zanatski centar, pa da ljudi nehodaju puno i ne dangube, nego da najednom mjestu da posvravaju poslove.

(---) Nadalje, poto uslunih dje-latnosti zanatlija nedostaje, modabi bilo dobro da se razmotri mogu-nost formiranja jednog mjeovitogodjeljenja uenika u Srednjokol-skom centru, u kojem bi se oni obu-ili da rade ove korisne poslove kojisu ljudima uvijek trebali i trebae.

Preneseno iz: Kakanjske novine,broj 134, 6. april 1984. godine

Sjeanje na Mehu Kuburu

I Z H I S T O R I J E K A K N J A


24/24

Bilten Opcine Kakanj - Broj 18

Documents

Transcript of Bilten Opcine Kakanj - Broj 18