FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Odsjek za povijest

Akademska godina 2014./2015.

ivot i djelo Bartolomea de Las Casasa s posebnim osvrtom na djelo Kratko izvjee o unitenju IndijaStudentica: Klara PetrociMentor: dr.sc. Marko ariPredava: dr. sc. Zrinka BlaeviDatum predaje: 27.01.2015.1. UVOD

Poetkom kolovoza 1492. godine, tri karavele pod zapovjednitvom admirala Cristbala Colna (Kristofora Kolumba), spremno su ekale u luci Palos de la Frontera. U zoru 3. listopada1492. godine Kolumbo je dao znak za polazak i mala flota se uputila premaKanarskim otocimakoje su napustili9. rujna. Dana12. listopada1492. godine Kristofor Kolumbo stupio je na tloNovog svijeta. Kolumbo je umro1506. godine uvjeren da je doao do obaleAzije, a njegovu zabludu razrijeio je Firentinac Amerigo Vespuccipo kojem su novootkriveni kontinent u16. stoljeupoeli nazivatiAmerika. Kolumbova otkria pokrenula su lavinu istraivaa, pustolova, doseljenika i drugih koji su Novom svijetu dali jezik i kulturu, ali oduzeli im ono najvanije - osobnu slobodu, a onima jo nesretnijima, oduzeli su i ivot.

Postoje brojne prie i zapisi o panjolskim konkvistadorima koji su u slubi svoje vlade, vrei strahovita nasilja naddomorocima, osvojili za panjolsku u16. stoljeugolema podruja uSrednjojiJunoj Americi. NakonKolumbovaotkriaAmerike panjolska je kruna pokrenula brojne ekspedicije radi konkviste (osvajanja) novootkrivenih podruja. Krajnji je cilj bilakolonizacijaSjeverne,SrednjeiJune Amerikete karipskih otoka. itavo podruje je nazvanoZapadnim Indijama, poto su istraivai isprva pretpostavili da su stigli na atlantsku obaluazijsko-pacifikogDalekog istoka, koji je otkriven i ubrzo koloniziran pod imenom Istone Indije. Jedan od poznatijih konkvistadora je svakako Fransisco Pizarro ija su zvjerstva poinjena nad Indijanaca nadaleko poznata. No, jedan gotovo anonimni konkvistador koji se s vremenom pokajao i okrenuo vjeri je Bartolomeo de Las Casas (Bartolom de Las Casaus). U ovome seminaru bit e rije upravo o njemu, njegovom ivotu i radu, te raznim djelima koje je napisao s posebnim osvrtom i naglaskom na djelo Kratko izvjee o unitenju Indija. 2. IVOT BARTOLOMEA DE LAS CASASA

Bartolomeo de Las Casas potekao je iz vrlo ugledne trgovake obitelji iz Seville gdje je i roen u kolovozu 1484. godine. Svoj prvi susret sa starosjediocem Amerike doivio je ve sa devet godina, nakon drugog Kolumbovog putovanja kada mu je otac za uspomenu doveo jednog Indijanca. Sa trinaest godina upisuje Katoliku akademiju kako bi studirao latinski, a ubrzo osim latinskog studira i teologiju. Na jug panjolske, u Granadu, odlazi kao vojnik. Ubrzo ga nemirni duh i strast za pustolovinama vodi u Hispaniolu (Haiti/Dominikanska Republika) s guvernerom Nicolasom de Ovandom. Kao nagradu za sudjelovanje u raznim ekspedicijama dobio je encomiendu - kraljevsku zemlju koja je ukljuivala indijansko stanovnitvo kao radnu snagu. Tamo je vrlo brzo poeo evangelizirati domorodako stanovnitvo kao doctrineo uitelj vjeronauka. Iako je tijekom svojih prvih 12 godina u Americi Las Casas bio sudionik u osvajanju Kariba, nije mogao ostati ravnoduan na sudbinu domorodaca. Kako sam kae, prosvjetljenje je doivio na Duhove 1514. godine, a u poznatoj propovijedi 15. kolovoza 1514. godine, najavio je da vraa sve svoje indijanske kmetove guverneru. Shvativi da je beskorisno pokuati obraniti Indijance dok se nalazi u Americi, 1515. godine vratio se u panjolsku kako bi primorao kralja Karla I. (cara Karla V.) na bolji odnos prema njima. Najutjecajniji ovjek koji je mogao pomoi u Casasovoj nakani bio je Francisco Jimnez de Cisneros, nadbiskup Toleda i budui koregent panjolske. Uz pomo nadbiskupa, plan para la reformacin de las Indias je zamiljen i Las Casas, nazvan Indijskim sveenikom-prokuristom, bio je imenovan za povjerenstvo koje je istraivalo status Indijanaca. U studenom 1516. godine ponovno je otplovio u Ameriku. No, ve se sljedee godine vratio u panjolsku. Uz prouavanje pravnih problema u Indijama, poeo je raditi plan za mirno naseljavanje Europljana i zapoljavanje poljoprivrednika kao kolonista. U prosincu 1519. godine na parlamentu u Barceloni, nagovorio je kralja Karla I. da prihvati projekt osnivanja "gradova slobodnih indijanaca", odnosno zajednice panjolaca i Indijanaca koji bi zajedniki stvarali novu civilizaciju u Americi. Lokacija za tu novu koloniju bio je zaljev Paria u sjevernom dijelu dananje Venezuele. Osjetivi Boji poziv, 1523. godine pridruio se dominikanskom redu gdje je najvie vremena provodio piui svoja djela, ali se i dalje nastavio zalagati za ravnopravnost, ili barem osnovna ljudska prava, Indijanaca.U svojoj oporuci, Las Casas je napisao: "Nisam imao nikakvih drugih interesa, osim ovog: da oslobodim [Indijance] od nasilne smrti koju su pretrpjeli i trpe... kroz suosjeanje vidjevi toliko mnotvo ljudi koji su racionalni, posluni, ponizni, blagi i jednostavni, koji su spremni prihvatiti nau Svetu katoliku vjeru i svaki njezin moralni nauk i koji su obdareni takvim dobrim obiajima, Bog mi je svjedok." Bartolomeo de Las Casas umro je 18. srpnja 1566. godine u Dominikanskom samostanu Nuestra Seora de Atocha de Madrid, a do samoga kraja predano je branio Indijance i njihova prava i slobodu.

3. LAS CASASOVA DJELA

etiri godine nakon pristupanja redu dominikanaca, dok je sluio kao prior samostana Puerto de Plata, u gradu u sjevernom Santo Domingu, poeo je pisati svoje prvo djelo - Historia apologtica. Jedno od njegovih glavnih djela, Apologtica je sluila, odnosno jo uvijek slui, kao uvod u njegovo remek-djelo Historia de las Indias. Historia, koja je po njegovom zahtjevu bila objavljena tek nakon njegove smrti, govori o svemu to se dogodilo u Indijama ba kao to je on vidio ili uo. Ovo djelo nije kronika ve je skup prorokih interpretacija dogaaja ija je svrha izlaganje grijeha panjolaca, odnosno tlaenja i nepravde koje su Europljani, u veini sluajeva, naravno, panjolci, nanosili novootkrivenim kolonijalnim narodima. Las Casasova namjera je bila da upozori panjolsku i panjolce da e ih, zbog njihovih zlodjela, zadesiti nesrea kada ih sustigne Boja kazna.

Las Casas je prekinuo rad na knjizi samo kako bi poslao Vijeu Indija u Madridu tri duga pisma (1531., 1534, i 1535 godine), u kojem je optuio osobe i institucije za ugnjetavanje Indijanaca, posebice kroz encomienda sustav. Las Casas je napisao De Unico modo (1537) , u kojem je naveo doktrinu mirne evangelizacije indijanaca.

Sljedee djelo bilo mu je Brevsima relacin de la destruccin de las Indias ("Kratko izvjee o unitenju Indija") o kojem e biti rijei neto kasnije, a koja se razlikuje od ostalih djela jer su povijesni dogaaji stavljeni u drugi plan, dok je naglasak na njihovoj teolokoj interpretaciji.

Las Casasov rad i trud napokon su okrunjeni uspjehom kad je kralj Karlo potpisao tzv. Nove zakone - Leyes Nuevas. Prema tim zakonima, encomienda se nije mogla smatrati nasljednom; umjesto toga, vlasnici su morali osloboditi svoje robove Indijance nakon svake generacije Indijanaca koji su ivjeli i radili na njihovoj zemlji. Kako bi se osigurala provedba zakona, Las Casas je imenovan biskupom Chiapasa u Gvatemali, a u srpnju 1544 otplovio je u Ameriku, zajedno sa 44 dominikanaca. Po dolasku, u sijenju 1545. godine, izdao je Avisos y reglas para confesores de espaoles ("opomene i propise za ispovjednike panjolce"), poznati Confesionario, u kojima je zabranio da se daje oprost onima koji su drani Indijance u sustavu encomiende, odnosno kao svoje kmetove. Rigorozna provedba tih propisa dovela je do estoke borbe dijela panjolskih vjernika tijekom korizme 1545. te je Las Casas bio prisiljen uspostaviti vijee biskupa da mu pomogne pri izvedbi tog plana. No, ubrzo ga je njegov beskompromisni pro-indijski poloaj otuio od njegovih kolega, te se 1547. godine vratio u panjolsku.

Las Casas je tada uao na najplodnije razdoblje svojega ivota. Postao je jedna od najutjecajnijih figura na sudu i na Vijeu za Indije. Osim pisanja brojnih memoriales (peticija), doao je i u izravan sukob s Juanom Gins de Seplvedom, takoer jednim od vanijih predstavnika na sudu. Las Casas mu se suprotstavio 1550. godine na Vijeu u Valladolidi. Iako su Indijanci ve bili nepovratno postavljeni kao robovi, Las Casas je nastavio svoju borbu protiv toga pisanjem knjiga, traktata i peticija.

Tijekom svojih posljednjih godina, Las Casas je postao najvaniji savjetnik u Vijeu za Indije, a sam kralj ga je postavio za svoga neslubenog savjetnika kako bi mu pomogao u razrjeavanju brojnih problema koji se odnose na Indiju i Indijance. 1562. godine objavio je konani oblik Prloga za Historia de las Indias. U dobi od 90 godina, Las Casas je zavrio jo dva djela koja se tiu panjolskog osvajanja u Americi. Prije objavljivanja samog djela, Las Casas je objavio saetak Kratkog izvjea, kao polemiku, nadajui se da e time imati izravan utjecaj na panjolce, a sve kako bi poboljao poloaj Indijanaca. To mu je, vjerojatno suprotno njegovim oekivanjima, i uspjelo. Las Casasove optube u tome djelu, bile su glavni razlog izdavanju ve spomenutih "novih zakona", ime je na neki nain, naravno ne u potpunosti, i okonano iskoritavanje Indijanaca i njihove zemlje od strane panjolaca.

3.1. DJELO KRATKO IZVJEE O UNITENJU INDIJA

Brevsima relacin de la destruccin de las Indias (Kratko izvjee o unitenju Indija) je Las Casasovo etvrto djelo napisao 1541. godine. Djelo sadri kronoloki prikaz prvih desetljea kolonizacijeZapadnih Indija - Kariba, s posebnim naglaskom na zvjerstva koja su kolonizatori inili naddomorodakim stanovnitvom.

Jedan od glavnih razloga za pisanje ovoga djela je bojazan Las Casasa da e panjolska i panjolci biti kanjeni Bojom kaznom, ali i briga za due starosjedilaca. estoko se borio protiv djela koja su panjolski konkvistadori inili nad Indijancima, a sam je rekao kako su ta djela nanijela ogromne gubitke autohtonom stanovnitvu. Prilino slikovito opisuje ubojstva, muenja i sakaenja koja su Indijanci trpjeli, a sve kako bi podigao svijest o zvjerstvima koja konkvistadori ine, ali i, kako sam kae, da se istina nebi zatakala. Kada opisuje dogaaje na otoku Hispanioli, odnosno dananjem Haitiju, govori o pustoenjima i pokoljima: otok Hispaniola prvi je na koji su doli krani i gdje su otpoeli velika pustoenja i velike pokolje ovih naroda, pa je tako prvi uniten i poharan. Njegovi napadi na ponaanje osvajaa pa ak i na pripadnike klera bili su neumoljivi i beskompromisni. Iako se protivio Kruni, nijednom u ivotu nije bio optuen za izdaju, samo je njegov najei neprijatelj, Juan Gins de Seplveda predlagao da njegovi spisi budu proglaeni heretikim i prijeteim za interese panjolske monarhije, no na takvim i slinim prijedlozima je i ostalo.

Kratko izvjee je, kako je rekao sam Las Casas: Knjiga od najvee i krajnje nunost, i napisana je da pokae da nema ovjeka na Zemlji, bez obzira koliko se inio "barbarskim" , kojemu bi moglo biti uskraeno lanstvo u "kranskoj obitelji.

Ovo djelo je djelomino pripovijest, od ega je dobar dio Las Casas napisao iz prve ruke, onako kako je sam vidio ili uo o pronalasku i osvajanju Indija. Djelo se djelomino sastoji i od zapisi konkvistadora, a djelomino je napisano i kao autobiografsko djelo.

Kratko izvjee, namijenjeno itateljima s kraljevskog dvora, odnosno buduem kralju Filipu II, pred kojim je bilo nezamislivo da lae, stoga se Las Casas trudio prenositi istinu. Uloga i svrha ovoga djela nije bilo samo da informira, ve i da uvjeri itatelja u istinitost dogaaja, a veina pria koje je Las Casas napisao bile su istinite, kao npr. one koje govore o ubojstvima, premlaivanjima, silovanjima i porobljavanju: Krani su zapoeli Indijancima oduzimati ene i djeci da im slue i da ih zlostavljaju... No, druge, one pretjerane kao npr. pria o panjolcu koji je zaepio usta zarobljenika s drvenim epom te ga na taj nain muio kako ga ovaj nebi ometao za vrijeme sieste odmora, je klasian nain i dio prepoznatljive retorike strategije kako bi se djelo uinilo uzbudljivijim te privukao vei broj itaa.

Isto vrijedi i za Las Casasove brojke. Stanovnitvo u meksikom gradu Cholula je procjenio na tridesetak tisua stanovnika. A zatim, kako se djelo privodi zakljuku, brojka stanovnika se penje na milijun. U jednom dijelu, direktno se obraajui kralju Karlu, daje brojku od tisue milijuna ljudi, to, puki reeno, znai vrlo mnogo. Kratki izvjetaj pun je podataka o brojkama umrlih, koje su, najee, pretjerane, no, takvo pretjerivanje prilikom iznoenja brojeva koristio je kako bi impresionirao itatelja i poveao vanost samog dogaaja i djela. Tako navodi i ovaj podatak: Mi emo dati posve siguran i vrlo ispravan podatak: u etrdeset godina, a kao posljedica strahovlade te paklenih i nepravednih djela krana, umro je vie od dvanaest milijuna ljudi: mukaraca, ena i djece. I, pravo govorei, vjerujem i drim da se ne varam (ako kaem) da ih je bilo vie od petnaest milijuna. Sam opravdava pretjerane brojke koje navodi u djelu rijeima: "To je postao obiaj, krivotvorena izvjea slati u panjolsku.

On je, kako je tvrdio, jedini pouzdani svjedok onoga to se dogodilo u Americi "gdje god su krani kroili, jer je samo on bio spreman razbiti utnju o tome to se stvarno dogaa. Takoer, po Las Casasu, samo je njegov Kratki izvjetaj istinit: zato to se bavi problemom panjolskog naseljavanja Amerike koji je jedini bitan, a to je masakar nevinih ljudi.

Las Casas nije bio poznat po svojemu elegantnom proznom stilu, no, kako je Kratko izvjee bilo namijenjeno iroj publici, paljivo je sastavljeno da bi jednostavna gola istina ne samo bila vidljiva, nego i uvjerljiva. Bio prisutan na svim dogaajima koje opisuje, a svjedoio je i osvajanju Kube: Ovaj poglavica nastojao je izbjegavati krane od njihovog dolaska na otok Kubu... na kraju je bio uhvaen i iv spaljen, samo zato jer je bjeao od tako nepotenih i tako okrutnih ljudi i jer su se on, njegov narod i njegova djeca od onih koji su ih htjeli ubiti i zlostavljati do smrti. Bio je prisutan i kada su konkvistadori osvajali kopneni dio Venezuele i u dijelove Meksika: Godine tisuu petsto osamnaeste, oni koji se nazivaju kranima, krenue onamo da pljakaju i ubijaju, iako su tvrdili da su htjeli naseliti to podruje. No, Las Casas nikada nije kroio na podruja najveih i najrazorniji osvajanja u sredinjem Meksiku i Peruu. Kad se bavi ovim prostorima, on zamjenjuje tua svjedoanstva svojma te koristi fraze kao to su reeno mi je, uo sam od nekoga tko je bio tamo, rekao mi je tako, i slino. Npr.: Evo to navode svjedoci o tom izvjetaju. Ovo kraljevstvo je bilo u miru i sluilo je panjolcima. Indijanci su stalno hranili panjolce plodovima svoga rada; obraivali su zemlju i vodili im gospodasrtva; donosili mnogo zlata i dragog kamenja, smaragda i sve ono to su imali i mogli. Ponekad, ukljuuje i cijele dokumente u tekstove. Izvjetaj franjevca Marcosa de Nize o ubijanju kralja Inka, Atahualpa, primjerice, koristi kao svjedoanstvo onoga koji je to ubojstvo vidio iz prve ruke, a ne kao svoje svjedoanstvo: Ja posjedujem jedan prijepis potpisan njegovom rukom. Evo to ovaj franjevac pie: (Ja, brat Marko iz Nice, reda svetog Franje, starjeina brae istoga reda za pokrajine Perua, bio sam jedan od prvih redovnika koji su zajedno s prvim kranima prispjeli u ove krajeve. elim iznijeti vjerodostojno svjedoanstvo glede dogaaja koje sam vlastitim oima vidio u ovom kraju, posebno glede osvajanja i postupaka s domaim ivljem...( Ovo djelo se najvie bavi problematikom odnosa panjolskih osvajaa prema domorocima, ali se Las Casas dotakao i drugih Europljana, krana, koji su, ne u tolikoj mjeri, ali opet dovoljno, kolonizirali novootkrivena podruja svijeta. Njihovu brutalnost u nastupu prema Indijancima opisuje kao jo straniju od one koju su provodili njegovi sunarodnjaci: Naveden laima i prijevarnim uvjeravanjem, godine tisuu petsto dvadeset i este na kralj i gospodar dade i ustupi veliko kraljevstvo, mnogo vee od itave panjolske, kraljevstvo Venezuele, trgovcima iz Njemake... Ovi su se ljudi, drim, iskazali neusporedivo okrutniji od drugih ve spomenutih silnika, bezumniji i suroviji od najkrovlonijih tigrova, razbjenjelih vukova i lavova. Kratko izvjee o unitenju Indija podijeljeno je na puno kratkih poglavlja, a svako poglavlje nazvano je po jednoj pokrajini ili dijelu June i Srednje Amerike u kojoj su zloini poinjeni, te svaku pokrajinu opisuje zasebno. On ne spominje direktno imena konkvistadora ija nedjela opisuje jer, prvenstveno, ne eli sukob s protagonistima, ali i zbog kranske ljubavi koju ima prema svakome ovjeku. Jedino ime Europljanina koje spominje je Juan Garcia jer je bilo vie konkvistadora toga imena. S druge strane, navodi imena Indijanskih poglavica (kraljeva i careva kako ih on naziva) zato to se itatelji vie poistovjete, i imaju vie suuti prema imenovanim osobama nego prema bezimenim likovima koji su kilometrima daleko od njih. 4. ZAKLJUAK

Pisac, kako kroz ovo, ali i kroz sva svoja djela, naglaava da rije osvojiti, zapravo znai oduzeti slobodu onome koji je po prirodnom pravu ima, a upravo to su konkvistadori i inili, s time da su u velikom broju sluajeva, to iz straha od nepoznatoga, to iz svoje vlastite gramzljivosti i sebinosti, domoroce liili ivota. Bartholom de las Casas je 50 godina svoga ivota proveo aktivno se borei protiv ropstva i kolonizatorskog nasilja nad domorodakim stanovnitvom, osobito se trudei uiniti kolonizatorsku politiku panjolskog dvora humanijom, s obzirom da je bio svjestan da kraja takvome odnosu prema Indijancima nee biti. Premda nije uspio u svom pokuaju da spasi karipske domoroce, njegovi su napori urodili s nekoliko poboljanja pravnog statusa domorodaca i poveanom osjetljivou vlasti na etinost kolonijalizma. Za Las Casasa bi se, bez pretjerivanja, moglo rei je da jedan od prvih zagovornika univerzalnihljudskih prava. Prema Encyclopediji britannici roen je 1494. godine

Kratko izvjee

Kratko izvjese

Neka britannica

britannica

britannica

britanica

britanica

britannica

Kratko izvjee

Encyclopedia Brtitannica navodi 1542. godinu kao godinu nastanka ovoga djela

Kratko izvjesce, 38 str.

Kratko izvjee

http://www.columbia.edu/~daviss/work/files/presentations/casshort/casshort_08.html

Kratko izvjesce str. 38

Kratko izuvjesce 36 str.

britannica

Kratko izvjesce str 52

Kratko 65 str.

Kratko izvjee str. 154.

Kratko izvjee, 145. str

Kratko izvjee 129 str.

PAGE 1