Seminar1.4.2014.

Katedra za međunarodno privatno pravoDora Zgrabljić Rotar

Seminar 2014.

Prvi ugovori o europskoj zajedniciDržave imaju obvezu suradnje kako bi se olakšalo priznanje i ovrha stranih odluka i kasnije obvezu pravosudne suradnje u građanskim predmetima.• 1968. godine donošenjem Bruxelleske konvencije o sudskoj

nadležnosti, proznaju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima započeo postupak unifikacije građanskoga procesnog prava EU i time je postavljen temelj za unifi kaciju kolizijskih pravila EU

• Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. (Rimska konvencija)

Ugovor iz Amsterdama

• Članak 65.• Donošenje kolizijskih pravila i pravila

međunarodnog građanskog procesnog prava u nadležnosti su europskog zakonodavca

• Na području MPP-a ne donose se više konvencije nego uredbe – Rimska konvencija zamijenjena je Uredbom Rim I, Briselska konvencija zamijenjena je Uredbom Bruxelles I

Prednosti uređenja materije MPP-a uredbama

Prednosti uređenja materije MPP-a uredbama

1. Uredbama izbjegnuta dugotrajnost i neizvjesnost postupka izmjena konvencija.

2. Uredbe su obvezujući pravni akti EU koji u svim državama članicama EU djeluju izravno, a podložne su tumačenju od strane Europskog suda.

3. Donošenju uredbe u skladu je sa sistematizacijom pravila međunarodnog privatnog prava na području europske unije.

Izvori europskog MPP-a

1. Primarno pravo Europske unijeUgovor iz Lisabona (čl . 101 i čl. 102)Uredbe EU (izravno se primjenjuju u državama članicama)Međunarodni ugovori u kojima je EU stranka (europski ugovori) 2. SekundarnoPravila iz smjernica EU koja se imaju smatrati pravilima neposredne primjene

Ugovorni i izvanugovorni statut

• Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze (Uredba Rim I)

• Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze (Uredba Rim II)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (Uredba Bruxelles I)

Cilj unifikacije

Zašto je važna unifikacija pravila međunarodnog privatnog prava na europskoj razini?

Moguća rješenja:1. Harmonizacija privatnog prava 2. Harmonizacija pravila mpp

Izvori kolizijskih pravila o ugovorima (EU)

• Uredba (EZ) Br. 593/2008. Europskog parlamenta i Vijeća od 17.6.2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze – Rim I – stupila na snagu 19. prosinca 2009.

• Uredba Rim I zamijenila je Rimsku konvenciju iz 1980.

KOLIZIJSKO PRAVILO

Kolizijsko pravilo određuje koje će se od više materijalnih prava primijeniti na pravnu situaciju koja ima vezu s više država.

Elementi kolizijskog pravila:1. Kategorija vezivanja 2. Poveznica

POVEZNICA

Pravni pojam, pravna činjenica ili ugovorna odredba koji upućuju na mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja.

1. Pravni pojam: državljanstvo, prebivalište2. Pravna činjenica: mjesto počinjenja

protupravnog čina, mjesto gdje stvar leži…3. Ugovorna odredba: stranačka autonomija

Poveznica najbliža veza

Apstraktno određena poveznica koja ostavlja vrednovanje konkretnog pravnog odnosa tijelu primjene.

Čl. 27(2) ZAAko stranke ne postupe u skladu s odredbama stavka 1. ovog članka, arbitražni sud će suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najužoj vezi.

Načelo najbliže veze

Temeljno načelo međunarodnog privatnog prava!

Zakonodavac uvijek nastoji uvijek pronaći poveznicu koja za određenu kategoriju vezivanja upućuje na najbliže povezano pravo.

Načelo karakterističnog sadržaja

• A. Schnitzer, 1944: – za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba

odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično

Načelo karakterističnog sadržaja

• A. Schnitzer, 1944: – za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba

odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično

• Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih.

Načelo karakterističnog sadržaja

• A. Schnitzer, 1944: – za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba

odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično

• Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih (ona koja odražava bit ugovora).

• Karakteristična činidba – osnovna poveznica za ugovorni statut u švicarskom pravu.

Ugovorni statut

• Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan.

Ugovorni statut

• Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan.

• Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe.

Ugovorni statut

• Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan.

• Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe.

• Karakteristična činidba je za većinu ugovora nenovčana (naturalna) činidba.– npr. činidba prodavatelja, zajmodavca, izvođača

radova

ZRS, članak 20.

• Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja

ZRS, članak 20.

• Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja

• 3 iznimke:

ZRS, članak 20.

• Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja

• 3 iznimke:1. Burzovni poslovi2. Ugovor o prijenosu tehnologije3. Imovinska potraživanja iz ugovora o radu

Uredba Rim I

1. stranke mogu izabrati pravo mjerodavno za ugovor

2. u nedostatku izbora prava mjerodavno je pravo države koja je najuže povezana s ugovorom

3. s iznimkom nekih određenih vrsta ugovora u kojima je toliko poremećen odnos snaga da je potrebno zaštiti slabiju stranu

Uredba Rim I – članak 4. (podredna poveznica)

1. Konkretizacija načela karakteristične činidbe za izričito određene ugovore (uz tri iznimke)

2. Poveznica karakteristična činidba3. Izbjegavajuća klauzula – zbog poštivanja

načela najuže veze 4. Poveznica najuža veza

Zašto pravo karakteristične činidbe?

– najčešće ispunjava glavnu gospodarsku i društvenu svrhu ugovora

– uglavnom je više regulirana od činidbe plaćanja– upućivanje na pravo karakteristične činidbe

omogućuje da se za slične ugovore mjerodavno pravo određuje na sličan način

– relativno predvidljiv kriterij za određivanje mjerodavnog prava