sazetak propisa vezanih za Bajram

7/31/2019 sazetak propisa vezanih za Bajram

1/9

1

SAETAK PROPISA O BAJRAMU

Muslimani imaju dva godinja praznika Ramazanski i Kurbanski bajram. Zaove dane, dane Bajrama, vezuju se odreeni propisi koje bi trebao poznavati

svaki musliman, stoga emo u to kraim crtama pojasniti ove propise, bezulaenja u rasprave uenjaka o pojedinim pitanjima.

UMJESTO UVODA

Bajram je propisan kao dan veselja za muslimane, dan zahvale Uzvienom tosmo uspjeno zavrili jedan od dva velika ibadeta, ili ispostili ramazan ili provelideset dana zul-hiddeta u pokornosti Allahu. To su dvije velike sezone i prilikeza injenje ibadeta i postizanje Allahovog oprosta, a koji bi trebao da budeivotni cilj svakog muslimana. Muslimani tokom godine nemaju drugih praznikaosim dva Bajrama, hadijskog i ramazanskog. Ako znamo to, onda nam jekristalno jasno koliko su muslimani ponizili sami sebe tako to su zapostavilidostojanstveno proslavljanje svojih praznika, a objeruke prihvatiliobiljeavanje nevjernikih. Naa djeca oekuju paketie povodom Nove godine,a esto te paketie ne dobiju za Bajram. I tako se naa djeca, nevina i neduna,odgajaju da vole i eljno oekuju praznike drugih, praznike sa kojima muslimaninemaju nita zajedniko, koji su esto predstavljeni i kao meunarodni, a usutini su praznici, u najveem broju, krana, ali i drugih vjerskih i ideolokihskupina. Zato postoji izuzetno velika potreba da se muslimanima pojasni pitanje

obiljeavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od tuih, te kakone bi izgubili svoj identitet, to se, naalost, uveliko dogaa.

PRAVNI PROPISI VEZANI ZA DAN BAJRAMA I OBAVLJANJE

BAJRAM-NAMAZA

Na propisanost klanjanja bajram-namaza ukazuju dokazi iz Kur'ana, sunneta

Allahovog Poslanika, te konsenzus islamskih uenjaka.

Dokaz iz Kur'ana:

Rijei Uzvienog :''Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,zato se Gospodarusvome moli i kurban kolji.''(El-Kevser, 1-2.)

Katade, rhm., poznati komentator Kur'ana, rekao je da se rije ''moli'' odnosi naklanjanje bajram-namaza.

Dokaz iz sunneta:

to se tie hadisa koji ukazuju na propisanost bajram-namaza, oni sumnogobrojni i doseu granicu mutevatir hadisa. Jedan od njih je hadis Ibn


2/9

2

Abbas, r.a., u kojem on navodi: ''Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim

Poslanikom, Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, r.a,. i svi su klanjali bajram-

namaz prije bajramske hutbe.'' (Buhari)

Mnogi islamski uenjaci spomenuli su jednoglasan stav, konsenzus, islamskihuenjaka po pitanju propisanosti klanjanja bajram-namaza.

PROPIS BAJRAM-NAMAZA

Nakon to smo naveli predaje i stavove koji potvruju propisanost bajram-namaza, odnosno da je utemeljena praksa u islamu,pitanje koje se samo nameejeste kakav je propis bajram-namaza u islamu, odnosno da li je stroga obaveza

(farz ajn) muslimanu klanjati bajram-namaz ili je to kolektivna obaveza (farz

kifaje) ili, pak, pritvreni sunnet?

Po ovom pitanju su islamski pravnici zauzeli razliite stavove. Jedni su smatralida je klanjanje bajram-namaza stroga obaveza svakom punoljetnom muslimanu,

drugi da je to kolektivna obaveza (ako bi ga klanjala jedna skupina muslimana,

time spada obaveza sa ostalih, a ako niko ne bi klanjao, svi bi bili grjeni), dokje veina islamskih uenjaka smatrala klanjanje bajram-namaza pritvrenimsunnetom, a ovog stava bili su: malikijska, afijska, bukvalistikapravna kola,Ebu Jusuf i Es-Serhasipravnici hanefijske pravne kole, i drugi uenjaciselefa. Meutim, bez obzira na razliitost stavova i dokaza kojima su uenjaci

potkrepljivali svoje stavove, sama injenica da je klanjanje bajram-namaza, unajmanju ruku, pritvreni sunnet, dovoljnaje da nam ukae na vrijednostbajram-namaza.

Spomenut emo samo neke od dokaza koje su pravnici spomenuli u dokazivanjusvojih stavova, kako bismo ukazali na veliinu bajram-namaza u islamu.

Citirani ajet, koji smo naveli kao dokaz propisanosti bajram-namaza, doao je unaredbenoj formi (imperativu): ''...zato se Gospodaru svome moli'', a u islamu

je osnova da je ibadet, koji se nareuje u formi imperativa, obavezan (vadib)sve dok ne bude postojao drugi argument koji tu naredbenu formu ublaava isputa taj ibadet sa stepena vadiba na stepen pohvalnog ina.

Od Ummu Atijje, r.a., prenosi se da je rekla: ''Naredio nam je Poslanik, alejhis-

selam, da mlade djevojke izau na bajramsku musallu iz svojih odaja,pa ak i

da ene u hajzuprisustvuju bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramskemusalle.''(Buharija)

Dakle, uoljivo je da Ummu Atijja u ovom hadisu kae''naredio nam je'',to

jasno ukazuje napropisanost i veliinu bajram-namaza u islamu, te potkrepljuje


3/9

3

miljenja onih uenjaka koji su smatrali da je obavezno klanjanje bajram-namaza.

Na osnovu ovog hadisa odreeni broj uenjaka smatraoje obaveznim dolazak na

bajram-namaz, ne pravei razliku izmeu mukarca iene. Ovaj hadis, unajmanju ruku, ukazuje da je propisano prisustvovanje ena bajram-namazu.

Prisustvovanje ena bajram-namazu je ibadet koji je, naalost, u velikoj mjerizapostavljen u naim krajevima i treba ga oivljavati, a naroito u mjestima ukojima postoji adekvatan prostor za klanjanje bajram-namaza .

Nakon to smo spomenuli dokaze koji ukazuju na propisanost ovog ibadeta, tepitanje propisa bajram-namaza, navest emo hronolokim redom najvanijepropise koji se vezuju za ovo poglavlje, od ovjekovog izlaska iz kue, pa do

klanjanja namaza i povratka kui.

KUPANJE PRIJE ODLASKA NA BAJRAM-NAMAZ

Mnogi hadisi ukazuju da je kupanje povodom Bajrama bila praksa Allahovog

Poslanika, alejhis-selam. No, svi hadisi na tu temu su daif (slabi), te se ne mogu

koristiti kao erijatski argumenti. ejh Albani detaljnoje spomenuo slabost svihovih hadisa u knjizi ''Irvaul-galil'' (1. tom, str. 174.). U vjerodostojnim

predajama zabiljeenoje od Ibn Omera, Alije, r.a., i jo nekih uenjaka iz prvih

generacija da su smatrali pohvalnim kupanje povodom bajram-namaza. aksuneki uenjaci spomenuli konsenzus islamskih pravnika da je pohvalno i lijepookupati se za bajram-namaz.

Analogija je jedan od validnih dokaza koji ukazuje da je pohvalno kupanje za

bajram. Kao to je propisano, apo nekim uenjacima je to vadib, kupanje prijeodlaska na dumu, tako je isto propisano kupanje za bajram-namaz, jer razlogzbog kojeg je nareeno kupanje za duma-namaz je prisutan i u bajramskomokupljanju ljudi na jednom mjestu.

Najbolje vrijeme za kupanje je nakon sabah-namaza za one koji to mogu uinitii to im nee tetiti, a ako ne mogu, dozvoljeno im je da se okupaju u noi prijeBajrama.

KAKO E SE OBUI ONAJ KO IDE NA BAJRAM?

Sunnetje da se ovjek lijepo obue kada krene na bajram-namaz. ovjek bi zaBajram trebao obui najljepu odjeu koju posjeduje. Na to nam indirektnoukazuje hadis Omera, r.a., u kojem je spomenuto da je on bio na pijaci i vidio da

se prodaje svileni ogrta, te ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhis-selam. Zatim jerekao Poslaniku: ''Kupi sebi ovaj ogrta, kako bi ga mogao oblaiti kada ide na


4/9

4

bajram-namaz i kada ti dolaze delegacije'', pa mu je Poslanik rekao: ''To oblae

samo oni koji nemaju nikakvog udjela na onom svijetu.''(Buharija i Muslim) U

ovom hadisu Allahov Poslanik odbio je ovaj ogrta jer je bio od svile, a u istovrijeme vidimo da Poslanik nije negirao govor Omera, r.a., kada mu je

spomenuo da se lijepo obue za Bajram, te kada doekuje delegacije. Mnogo jedrugih hadisa u kojima se navodi da je Poslanik za Bajram oblaionajljepuodjeu koju je posjedovao, da je imao ogrta kojije oblaio samo za Bajram, daje naredio da se za Bajram oblai najbolja odjea koju ovjek posjeduje, ali svihadisi koji su doli u po ovom pitanju su slabi (daif). Meutim, to ne negira ovajpropis, jer smo ve naveli da na ovaj propis ukazuje spomenuti hadis Omera,r.a., koji su zabiljeili Buharija i Muslim. Zato, skoro da ne moemo nai knjiguislamskog prava (fikha) u kojoj se ne navodi da je pohvalno da ovjekza Bajramobue najljepu odjeu, da se namirie i da oisti zube.

TREBALIPOJESTI NETO PRIJE POLASKA NA BAJRAM-NAMAZ?

Sunnet je da osoba koja je krenula na ramazanski bajram-namazpojede netoprije nego to izae iz kue. Allahov Poslanik prakticirao je da pojede nekolikodatula prije izlaska iz kue.

Enes, r.a., kae: ''Allahov Poslanik za Ramazanski bajram nikada nije izlazilodok prethodno ne bi pojeo nekoliko datula.''U jednoj predaji se dodaje:

''Prekidao bi na neparnom broju.'' (Buharija)

Ovaj sunnet je zasigurno veoma zapostavljen, iako je njegovo prakticiranje u

dananjem vremenudosta olakano, zato se trebamo potruditi i na vrijeme kupitidatule kako bismo oivjeli ovaj zapostavljeni sunnet. Ako ovjekne bi imaodatula,pojest e bilo ta kako bi opet ispunio ovaj sunnet. Islamski uenjacizauzeli su jednoglasan stav da je sunnet prilikom izlaska na Ramazanski bajram

pojesti neto prije izlaska iz kue.

S druge strane, ovaj propis se razlikuje kada je u pitanju izlazak na Kurban-

bajram. Tada je sunnet odgoditi jelo poslije obavljanja bajram-namaza. Na to

ukazuje hadis Burejde ibn Hasiba, r.a: ''Poslanik za Ramazanski bajram nikada

nije izlazio dok ne bi prethodno neto pojeo, niti bi za Kurbanski bajramtajeosve dok ne bi klanjao.''(Tirmizi, br. 542, njegovu vjerodostojnost potvrdio je

ejh Albani)Ibn Rud spomenuoje konsenzus uenjaka i po ovom pitanju, iakoje to upitno, jer je poznato da je bilo onih koji su prigovorili svim predajama

koje govore o tome da ne treba nita jesti dok se ne klanja bajram-namaz.

Pohvalno je da ovjek porani u damiju kako bi na taj nain osigurao mjesto uprvom saffu, a na taj nain e se sauvati od kanjenja na namaz koje se

nerijetko dogaa.


5/9

5

ODLAZAK NA BAJRAM

Sunnet Allahovog Poslanika je da se ide pjeice na bajram-namaz, ne koristeinikakvo prijevozno sredstvo. Naravno, ovako e se postupitiu sluaju da

ovjeku ne teti hodanje, ili da nije veoma daleko od damije, toliko da bi mupjeaenje od kue do damije predstavljalo potekou. I ovaj sunnet je, takoer,sa razvojem tehnologije postao veoma zapostavljen te se zato treba potruditi da

ga oivimo svojom praksom. Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojemkae:''Od sunneta je da se ide pjeice na bajram.''(Tirmizi, br. 530, njegovuvjerodostojnost potvrdio je ejh Albani)

Naravno, treba napomenuti da se koritenjem prijevoznog sredstva prilikomodlaska na bajram-namaz ne ininita to je zabranjeno ili pokueno, ali se timeizostavlja prakticiranje sunneta.

DOLAZAKENA I DJECE NA BAJRAM

Sunnet je da bajram-namazu prisustvuju i ene, i po ovom pitanju nema razlikeda li su one stare ili mlade, ali pod uvjetom da u njihovom izlasku nema

nikakvih erijatskih prekraja, kao to je, recimo, nepropisno oblaenje,minkanje, mirisanje i dr. Na to ukazuje prethodno spomenuti hadis UmmuAtijje, r.a., u kojem je navela: ''Naredio nam je Poslanik, alejhis-selam, da

mlade djevojke izau na bajramsku musallu iz svojih odaja, pa ak i da ene u

hajzu prisustvuju bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle.''(Buharija)

Djeci je, takoer, dozvoljeno da prisustvuju bajram-namazu. Na to ukazuje hadisIbn Abbasa, r.a., u kojem se navodi da je upitan: ''Jesi li prisustvovao bajram-

namazu sa Allahovim Poslanikom?'', pa je odgovorio: ''Da.'' (Buharija) Svakako

da roditelji i staratelji djece trebaju paziti na djecu i njihovo ponaanje, kako nebi ometali druge ili odvlaili njihovupanju.

Sunnet je, takoer,po miljenju veine islamskih uenjaka, da se donose tekbiriod izlaska iz kue pa sve dok ne pone bajramska hu tba, na osnovu rijeiUzvienog:''Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate da odreenibroj dana ispunite, ida Allaha veliate zato to vam je ukazao na Pravi put, ida zahvalni budete.''(El-Bekare, 185.)

KLANJANJE BAJRAM-NAMAZA


6/9

6

Mjesto klanjanja bajram-namaza

Mnogi hadisi ukazuju da je Allahov Poslanik prakticirao klanjati bajram-namaz

na musalliotvorenom prostoru.

Ebu Seid el-Hudri, r.a., rekao je: ''Prvo to bi Poslanik inio kada bi izlazio namusallu za Ramazanski i Kurbanski bajram, bilo je klanjanje namaza...''

Takoer, to potvruje prethodno spomenuti hadis Ummu Atijje, r.a. Na osnovuspomenutih i mnogih drugih hadisa, veina uenjaka smatrala je da je sunnetklanjanje bajram-namaza na musalli, otvorenom prostoru, jer je to bila stalna

praksa Allahovog Poslanika.

U samo jednom hadisu navedeno je da je Allahov Poslanik klanjao bajram-

namaz u damiji, a razlog je bila kia koja je tih dana padala. No, ovaj hadis jeslab (daif), kao to su pojasnili hadiski eksperti.

Treba spomenuti da bi bajram-namaz bio ispravan ako bi se klanjao u damiji(zatvorenom prostoru), ali je time proputen sunnet Allahovog Poslanika, anjegova uputa je najbolja uputa.

Ulazak u damiju ili dolazak na musallu

S obzirom da je kod nas ustaljena praksa da se bajram-namaz klanja u damiji,postavlja se pitanje: Kako da se ponaaonaj ko ulazi u damiju prije bajram-namaza? Po ispravnom miljenju uenjaka, ovjek koji doe u damiju klanjate dva rekata (tehijjetul-mesdid), zatim e sjesti i donostiti tekbire sve dok ne

pone klanjanje bajram-namaza.

Meutim, ukoliko se bajram-namaz klanja na musalli, ovjek u tom sluaju,

kada doe na musallu, nee klanjati nafilu, ve e sjesti, donositi tekbire sve dokne pone klanjanje bajram-namaza, a ovo potvrujurijei Ibn Abbasa:''Poslanikbi dolazio na musallu i klanjao dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao

(nafilu) ni prije ni poslije namaza.''(Buharija i Muslim)

KAKO I KADA SE KLANJA BAJRAM-NAMAZ ?

Mnogo je uenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da sebajram-namaz sastoji od dva rekata. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a.:

''Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao dva rekata bajram-namaza, ne bi

klanjao (nafilu) ni prije ni poslije namaza.'' (Buharija i Muslim)


7/9

7

Takoer, po jednoglasnom stavu uenjaka, nije propisano uenje ezana nitiikameta za bajram-namaz. Na to nam ukazuje hadis Dabira, r.a.: ''Prisustvovaosam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je poeo sa

namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta.''(Muslim)

Donoenje dodatnih tekbira u namazu, nakon poetnog tekbira

Islamski uenjaci uveliko su se razili po pitanju koliko se tekbira donosi nakonpoetnog tekbira, prilikom klanjanja bajram-namaza. Neki uenjaci spominjudvanaest razliitih stavova po tom pitanju. Ja u spomenuti samo miljenja etiri

pravne kole, to su ona za koje postoje validni dokazi.

Veina pravnika, od kojih su tri pravne kole: malikijska, afijska, hanbelijskasmatrala je da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet. Meu

njimapostoje odreenarazilaenja, kao naprimjer da li se u to ubraja poetnitekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekat ili ne. No,

generalno gledajui, oni su kazali da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, ana drugom pet.

Hanefijska pravna kola smatralaje da se na prvom rekatu donose tri tekbiraprije kiraeta (uenja Kur'ana), a na drugom rekatu tri tekbira poslije uenjaKur'ana.

Veina dokaza kojima se potkrepljuju ovi stavovi su slabi (daif) hadisi, zato ihneemo spominjati. Meutim, bitno je spomenuti da je donoenje dodatnihtekbira, koji se donose nakon poetnog tekbira, pohvalno (sunnet) pokonsenzusu islamskih uenjaka, odnosno, ako bi ih ovjek izostavio, namjernoili nenamjerno, njegov namaz bi bio ispravan. Jednoglasan stav uenjaka o tomespomenuo je Ibn Kudame u svome djelu ''El-Mugni''.

Ako bi se dogodilo da ovjek (muktedija) klanja za imamom koji preferiramiljenje suprotno njegovom,po miljenju tri pravne kole:hanefijske, afijske ihanbelijskeon e slijediti imama bez obzira to on preferira neko drugo

miljenje. Rekao je Allahov Poslanik: ''Imam je postavljen da bi ga slijedili, inemojte se razlikovati od njega...''(Buharija i Muslim)

Veina islamskih pravnika smatralaje pohvalnim dizanje ruku u namazuprilikom donoenja dodatnih tekbira. Ovog miljenja bile su hanefijska, afijskai hanbelijska pravna kola, iako, treba napomenuti, za to ne postoji jasan(vjerodostojan) hadis. No, preneseno je u vjerodostojnim predajama od nekih

uenjaka prvih generacija da su to prakticirali.

Po konsenzusu islamskih uenjaka, sunnet je da se Kur'an ui naglas prilikomklanjanja bajram-namaza. Od Allahovog Poslanika prenesena su dva hadisa koja


8/9

8

govore o surama koje je uio nakon Fatihe klanjajui bajram-namaz. U jednomhadisu navodi se da je na prvom rekatu uio ''Sebbihisme'', a na drugom ''Heletake'', dok je u drugom preneseno da je na prvom rekatu uio suru El-Kamer, ana drugom suru Kaf. Oba ova hadisa zabiljeioje imam Muslim.

Ako bi imam uio bilo koju suru poslije Fatihe, namaz bi mu bio ispravan, pojednoglasnom miljenju islamskih uenjaka.

BAJRAMSKA HUTBA

Pohvalno je da ljudi nakon klanjanja bajram-namazapaljivo sasluajubajramsku hutbu koja je po miljenju veineislamskih uenjaka sunnet, a to jestav i etiri pravne kole, dok su neki kazali daje to jednoglasan stav uenjaka.Znai, ako bi ovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja

bajram-namaza,bez sluanja hutbe, njegov namaz bio bi ispravan i nee bitigrjean, meutim, bolje je da ovjekostane sluati bajramsku hutbu.

Ako ene dolaze na bajram-namaz, ili ako se bajramska hutba direktno prenosiputem radija ili televizije, pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe enskojpopulaciji. To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kao to jezabiljeeno u hadisu Dabira, r.a., kod Buharije i Muslima.

KAKO E POSTUPITI ONAJ KO ZAKASNI NA BAJRAM-NAMAZ

Po miljenju veine islamskih uenjaka, osoba koja zakasni na bajram-namaznaklanjat e bajram-namaz na isti nain kako se klanja u dematu. Jer, ne

postoje argumenti koji ukazuju da se nain naklanjavanja razlikuje od naina nakoji se klanja u dematu.

KAKO POSTUPITIU SLUAJU DA BAJRAM BUDE U PETAK

Veina islamskih uenjaka, meu kojima su uenjaci hanefijske, malikijske,afijske i bukvalistike pravne kole, smatrala je da sa ovjeka nije spala

obaveza dolaska na duma-namaz odlaskom na bajram-namaz, kada se bajram-namaz i duma-namaz zadese istog dana (tj. kada se desi da je prvi dan Bajrama

petak) , zato to su to dva zasebna ibadeta.

Meutim, bilo je i onih uenjaka koji su smatrali da, ako se desi da bajram budeu petak, osobe koje dou na bajram-namaz nisu obavezne dolaziti na duma-namaz, osim imami koji su obavezni da prisustvujubajramu i duma-namazu.Ovo miljenje zastupaoje imam Ahmed i njega je odabrao ejhul-islam IbnTejmijje. To su argumentirali rijeima Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kada

se obratio ashabima u danu u kojem su se spojili Bajram i duma: ''Ovo je dan ukojem su se spojila dva praznika, pa ko eli, ovaj dolazak mu je dovoljan i za


9/9

9

dumu, a mi emoi dumu klanjati.'' (Hadis je zabiljeio ima Ebu Davud br.1073, i drugi, od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejhAlbani)

Takoer, u prilog ovom miljenju navodi se vjerodostojna fetva od Osmana, r.a.,u kojoj je dozvolio onima koji su klanjali bajram-namaz da ne dolaze na duma-namaz. A Allah najbolje zna.

POVRATAK KUI NAKONBAJRAM-NAMAZA

Sunnetje da se ovjek ne vraa kui istim putem kojim je doao na bajram-namaz, ve da se vrati drugim putem. Neki uenjaci spomenuli su konsenzusislamskih uenjaka po ovom pitanju, potkrepljujui svoje miljenjerijeimaAbdullaha ibn Omera, r.a.: ''Allahov Poslanik odlazio je na bajram-namaz

jednim putem, a vraao se drugim.'' (Hadis je zabiljeio imam Ebu Davud,br.1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je ejh Albani)

ESTITANJE BAJRAMA

Bajram je dozvoljeno estitati na bilo koji nainu kojem nema erijatskihzapreka. O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, ejhul-islamaIbn Tejmijje, te mnogih uenjaka dananjice.

I na kraju, molim Allaha da nas podui propisima vjere, da nas uini od onihkoji e prakticirati i drugima prenositi ono to znaju. Amin!

Naa zadnja dova je: ''Svaka zahvala pripada Uzvienom Allahu!''

Pezi Elvedin

sazetak propisa vezanih za Bajram

Documents

Transcript of sazetak propisa vezanih za Bajram