SADRŽAJ SAŽETAK 1 ABSTRACT 1uzgoja prasadi nakon odbi ća prosje čni dnevni prirast je iznad 400...
Transcript of SADRŽAJ SAŽETAK 1 ABSTRACT 1uzgoja prasadi nakon odbi ća prosje čni dnevni prirast je iznad 400...
SADRŽAJ
SAŽETAK 1
ABSTRACT 1
1. UVOD 2
2. CILJ ISTRAŽIVANJA 4
3. PREGLED LITERATURE 5
3.1. Rast i razvoj 5
3.2. Uzgoj sisajuće prasadi tijekom laktacije 10
3.3. Uzgoj prasadi nakon odbića 16
4. MATERIJAL I METODE 17
4.1. Podaci 17
4.2. Statistička obrada 18
5. REZULTATI I RASPRAVA 19
6. ZAKLJUČCI 22
7. POPIS LITERATURE 23
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
1
SAŽETAK
Cilj istraživanja bio je utvrditi brzinu rasta prasadi u razdoblju od prasenja do dobi od
90 dana praćenjem tjelesne mase mjerene na određeni dan te ukazati na mogućnosti
poboljšanja rasta prasadi u uvjetima uzgoja prasadi na obiteljskim gospodarstvima. Od
ukupno 16 krmača križanki između pietrena i njemačkog landrasa u istraživanje je
uključeno 140 prasadi. Tjelesna masa prasadi izmjerena je ukupno šest puta od porodne
mase do dobi od 90 dana. Rast prasadi križanaca pietrena i njemačkog landrasa do dobi od
90 dana je intenzivan. Prasad udvostručuje porodnu masu nakon tjedan dana od prasenja, a
u dobi od 3 mjeseca prosječna tjelesna masa prasadi je 23 puta veća od prosječne porodne
mase. Dnevni prirast prasadi je visok u skladu s genotipom svinja. U ukupnom razdoblju
uzgoja prasadi nakon odbića prosječni dnevni prirast je iznad 400 g, a od 60. do 90. dana
istraživanja izmjeren je prosječni dnevni prirast iznad 560 g.
Ključne riječi: svinje, prasad, rast, tjelesna masa, dnevni prirast
ABSTRACT
Aim of the study was to determine the growth rate of piglets in the period from birth to
the age of 90 days weighing piglets on a given day. From a total of 16 crossbred sows
(Pietrain x German Landrace) the study included 140 piglets. Body weight of piglets was
measured in total six times from birth weight by the age of 90 days. Growth of the
crossbred piglets was intensive. Birth weight of the piglets was doubled in one week after
farrowing, and at age of 3 months average body weight of piglets was 23 times higher than
average birth weight. Average daily gain of piglets was high according to pig genotype. In
the period of growing after weaning daily gain was above 400 g, and from the 60th to 90th
day average daily gain was above 560 g.
Key words: pigs, piglets, growth, body weight, daily gain
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
2
1. UVOD
Svinjogojstvo je pored govedarstva jedna od temeljnih grana stočarstva u Republici
Hrvatskoj. Sadašnja svinjogojska proizvodnja ne zadovoljava kako po razini proizvodnje
tako još više po kakvoći proizvedenog mesa. Organizacijski ova se proizvodnja odvija
većinom na malim proizvodnim jedinicama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na
kojima nije moguće provesti učinkoviti sustav uzgoja i proizvodnje. Ukupan broj krmača u
2011. godini iznosio je 107000, od čega se u sustavu kontrole Hrvatske poljoprivredne
agencije na velikim farmama nalazi 22,45%, a na OPG-ima 2,39% krmača od ukupnog
broja krmača, što znači da više od 75 % krmača nisu u sustavu kontrole (HPA, 2013).
Svinjogojstvo u ukupnoj vrijednosti stočarske proizvodnje sudjeluje s 35,9 %, dok u
sveukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s 14,2% nalazi na prvom mjestu. U
dužem, desetogodišnjem razdoblju broj svinja se drastično smanjuje. Tako smo u
Hrvatskoj 2004. godine imali evidentirano 220000 krmača, a danas se procjenjuje na svega
107000, što čini pad od 48,63%, odnosno pad od 4,42% za svaku narednu godinu.
Proizvodnja svinjskog mesa čini najvažniju proizvodnju mesa u Hrvatskoj sa udjelom od
49,6% u ukupnoj proizvodnji mesa.
Uzroke nepovoljnog stanja svinjogojstva, unatoč mjerama državne novčane potpore
treba tražiti u zaostaloj tehnologiji proizvodnje (niska plodnost krmača, visoki postotak
uginuća uzrokovan lošim proizvodnim uvjetima, klanje velikog broja odojaka) što ima za
posljedicu nedovoljnu i tržišno nekonkurentnu proizvodnju tovljenika. Od ostalih razloga
najznačajnija je loša struktura svinjogojske proizvodnje koja se temelji na velikom broju
gospodarstava s malim brojem svinja, nedovoljne površine za proizvodnju hrane te visoke
cijene stočne hrane. Svinjogojska proizvodnja zahtijeva visoki udio žitarica u obrocima
čime svinje postaju konkurencija čovjeku u potrošnji žitarica. Svinjogojska proizvodnja
također pomaže razvoju drugih grana gospodarstva kao što su prerada mesa, proizvodnja
stočne hrane, proizvodnja opreme za svinjogojsku proizvodnju itd. Ono što je vrlo
karakteristično za svinjogojstvo je mogućnost brzog povećanja odnosno smanjivanja
proizvodnje uz brzi obrt sredstava. Biološka važnost svinjogojstva proizlazi i prednosti
svinja u odnosu na druge vrste domaćih životinja. Svinja je svežder, što znači da svinje
dobro iskorištavaju hranu biljnog i animalnog podrijetla. Prednosti svinja u odnosu na
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
3
druge vrste domaćih životinja su brojne; svinje su uz perad najplodnije domaće životinje,
imaju kratak reproduktivni ciklus, visoku proizvodnju mesa po jedinki, visoki randman,
meso sa manje vode, a više masti, bolje iskorištavanje hrane u odnosu na druge vrste
domaćih životinja, mogućnost držanja u različitim klimatskim uvjetima, te ono što je za
ovaj rad bitno da imaju vrlo brzi rast.
Većina proizvođača/gospodarstava drži mali broj krmača po gospodarstvu, a svega
oko 15 % drži više od deset plotkinja. Nedovoljan je broj krmača čistih pasmina na kojima
bi se trebao temeljiti genetski napredak u svinjogojstvu te brzo ostvarivanje visoke i
ekonomične proizvodnje za podmirivanje domaćih potreba. Radi nepovoljnog stanja u
svinjogojstvu neophodno je donošenje mjera kojima će se svinjogojstvo kvantitativno i
kvalitativno unaprijediti, a neke od njih su: tržni red u svinjogojstvu, mjere za stabiliziranje
tržišta u svinjogojstvu, te proizvodna bilanca u svinjogojstvu Hrvatske. Svinjogojstvo je
grana koja je uz peradarstvo najviše uznapredovala u genetici. Stvaraju se linijski hibridi
koji imaju odlične proizvodne karakteristike, što uključuje visoke dnevne priraste, bolju
iskoristivost hrane, manju konverziju, te nama neizostavne i ne manje važne klaoničke
pokazatelje mesa (organoleptička i biokemijska svojstva mesa). Ono što je danas u
svinjogojskoj proizvodnji bitno da u što kraćem vremenskom periodu uzgojimo što
kvalitetniju životinju koja zadovoljava gore navedena svojstva.
Jedan od pokazatelja proizvodnosti je rast životinja kojem se u posljednje vrijeme
sve više studija posvećuje u istraživanju. Poznavanje rasta i razvoja vrlo je važno za
dobivanje što većih koristi od domaćih životinja. Glavni čimbenici i pokretači rasta i
razvoja su nasljedne osnove koje daju podlogu za rast i razvoj, dok okolišni čimbenici
utječu na njihovu izgradnju, odnosno realizaciju. Rast je fiziološka aktivnost koja ima
veliko praktično značenje za sve domaće životinje ali je od presudnog značenja kod
životinja koje se uzgajaju radi proizvodnje mesa (svinje, goveda, ovce, perad). Pri tome
važnu ulogu igraju i hormoni koje luče endokrine žlijezde. Zbog ekonomičnosti
proizvodnje mesa u tijeku rasta životinja, ovoj se fazi pridaje posebno mjesto jer je brzina
rasta ključ uspjeha.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
4
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj istraživanja bio je utvrditi brzinu rasta prasadi u razdoblju od prasenja do dobi
od 90 dana praćenjem tjelesne mase mjerene na određeni dan te ukazati na mogućnosti
poboljšanja rasta prasadi u uvjetima uzgoja prasadi na obiteljskim gospodarstvima.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
5
3. PREGLED LITERATURE
3.1. Rast i razvoj
Rast se smatra materijalnom osnovom proizvodnje mesa. Poznavanje rasta i razvoja je
nužno za dobivanje što veće koristi od uzgoja domaćih životinja. Rast ima veliku praktičnu
važnost za sve vrste domaćih životinja, a od presudnog je značenja za životinje koje se
uzgajaju radi proizvodnje mesa (svinje, perad, ovce, goveda i druge vrste). Bez rasta nema
puberteta, rasploda, samim time ni novih generacija, nema proizvodnje, a ni proizvoda.
Usprkos trendu sve intenzivnijih proizvodnih sustava, proizvodnja mesa je još uvijek vrlo
varijabilna. Velike razlike se javljaju s obzirom na klaoničku masu i kvalitetu mesnih
proizvoda, razlike u genotipovima (pasmine, linije, hibridi, križanci), široki raspon
intenziteta proizvodnje, te različiti sustavi uzgoja za proizvodnju mesa. Proizvodnja mesa
domaćih životinja odvija se u kombinaciji rasta i tova. Rast je životni proces strukturalnog
i funkcionalnog povećanja kompletne biomase (Roessle, 1923), a tov je intenziviranje
nakupljanja biomase u nekoj fazi života. Prema Aristotelu rast je povećanje postojeće
veličine u prostoru, međutim rast se mora povezati s još jednom dimenzijom, a to je
vrijeme. Proučavanje rasta i njegovim zakonitostima bavili su se mnogi znanstvenici koji
su rast definirali na više različitih načina:
� Kronacher (1926), citirano po Kovač (2010) – „razmnožavanje, povećanje i
diferencijacija stanica za pojedinu vrstu značajnom brzinom do konačne veličine“
� Roessle (1928), citirano po Kovač (2010) – „prirast s nakupljanjem strukturne i
funkcionalne punovrijedne osnove“
� Brody (1945) – „biološka sinteza, proizvodnja novih biokemijskih jedinica“
� Von Bertalanffy (1951) – „prevladava izgradnja nad razgradnjom organske tvari“
Filozofi proučavaju rast kao osnovu života. Rast životinje počinje od oplodnje, nakon
čega slijedi brazdanje i dijeljenje zigote, ne završava partusom jer tada prelazi iz
prenatalnog u postnatalno razdoblje i traje dok životinja ne postigne oblik i tjelesnu masu
karakterističnu za vrstu i pasminu kojoj pripada. Najjednostavnija definicija rasta je:
nakupljanje biomase u jedinici vremena, pri čemu biomasu čine bjelančevine, mineralne
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
6
tvari i odgovarajuća voda, te fiziološki minimum masnog tkiva. Kvalitativni pojam rasta
govori o promjenama sastava koji se promatra bez obzira na promjenu veličine.
Kvantitativni pojam rasta obuhvaća promjenu veličine u vremenu, a da se ne tumači
promjena sastava.
Kapacitet rasta jedne životinje je maksimalna osnova koju ona može postići.
Maksimalni kapacitet rasta doznajemo tek na kraju, kada ga životinja dostigne. Kapacitet
rasta može se procijeniti povećanjem porodne mase u određenom razdoblju i veličinom
dnevnog prirasta. Odgovarajuća krivulja rasta, uobičajeno vrlo dobro prezentira
informacije o svojstvu promatranom na vrlo malom broju podataka te se može biološki
interpretirati i koristiti u tumačenju drugih relevantnih osobina rasta (Lopez i sur., 2000).
Rast je moguće definirati (Wellock i sur., 2004) kao maksimalnu razinu do koje svaka
životinja može rasti pod neograničavajućim uvjetima. Naravno, to je usko povezano s
genetskim karakteristikama i trenutačnim stanjem svake individue. Osnovni minimumi za
ograničavanje rasta su:
I. nutrijenti moraju sadržavati barem najmanju količinu energije
II. unos hrane ne smije ograničavati prisutnost toksina
III. hrana mora biti stalno dostupna (ad libitum)
IV. utjecaji okoline, kao što su visoke temperature i bolesti, također se ne smiju
ograničavati (Emmans i Kyriazakis, 1999)
Brzina i redoslijed rasta pojedinih organa i tkiva u izravnoj je povezanosti sa
funkcionalnim potrebama životinje. Istraživanja su pokazala da životinje rastu u
takozvanim „vremenskim valovima“, stoga se rast može prikazati kao suma određenog
broja krivulja promatranih u vremenskim intervalima. Tako kod svinja najbrže raste glava,
zatim noge i vrat, dok leđa rastu najsporije (Reeds i sur., 1993). Ekonomski najvažnije
karakteristike rasta su stupanj sazrijevanja, dnevni prirast, te početna i završna tjelesna
masa. Od oplodnje jajne stanice pa do smrti organizam se nalazi u određenim mijenama,
koje se mogu opisati kao rast i razvoj, te se mogu razmatrati s više gledišta. Glavni interes
istraživača u zootehnici usmjeren je na rast određenih dijelova tijela ili tkiva kao što su
mišići, mast, kosti, koža, ili razvoj mliječne žlijezde i slično. Pa tako rast životinja možemo
podijeliti na:
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
7
RAST
Prenatalni Postnatalni
Oplodnja Pubertet
Rođenje Predpubertetni Postpubertetni
Odrasla veličina (jedinka)
Dijagram 1. Podjela rasta
Prenatalni rast započinje oplodnjom u kojoj kulminira spajanje jedne i samo jedne
jezgre spermija i jezgra jajne stanice koje se odvija u aktiviranoj citoplazmi oocite. Za
uspješnu oplodnju mora biti ispunjeno nekoliko uvjeta; aktivacija spermija
(hiperaktivacija), ulaz spermija u citoplazmu jajašca što uključuje sjedinjavanje njihovih
plazminih membrana, aktivacija jajašca i poticaj za prvi stanični ciklus, stvaranje nukleusa
spermija i nukleusa jajašca (muški i ženski pronukleus), migracija pronukleusa koje vodi u
spajanje genoma, te započinjanje prve diobe i ranog razvoja. Oplodnja završava sa
stvaranjem dvije blastomere. Nakon oplodnje nastavlja se brazdanje zigote, pa uzastopnim
diobama nastaje embrio s četiri, osam i konačno 16 blastomera ili morula. U sredini morule
se pojavljuje šupljina pa na taj način u dobi od šest do osam dana nastaje blastocista u
kojoj embrionalne stanice ili blastomere okružuju okruglu šupljinu ispunjenu tekućinom.
Blastocistu do trenutka pojave prvih organskih sustava i placente nazivamo embrijem
(embrionalno razdoblje), nakon čega nastupa fetalno razdoblje.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
8
Tablica 1. Embrionalni razvoj svinje
Stadij razvoja Dob embrija
Morula 3.5
Blastocista 4.75
Diferencijacija zametnih listića 7-8
Povećanje horionske ovojnice 9
Prva diferencijacija somita 14
Rad srca 16
Početak razvoja svih organa 20
Početak stvaranja ekstremiteta 22
Hrskavična osnova kostura 28
Stvaranje dlaka, okoštavanje lopatice i kostiju buta 35
Izvor: Hollis: Growth of the pigs (1993)
Prvih nekoliko dana nakon oplodnje u uterusu ne postoje uvjeti za razvoj zigote, tako
ona te dane (3-5) boravi u jajovodu, a nakon toga uslijedi njezino prebacivanje u uterus.
Diferencijacijom, odnosno stvaranjem pojedinih tkiva započinje gastrulacija. Tijekom
gastrulacije dolazi do migracije stanica iz područja epiblasta i stvaranja troslojne tvorbe
građene iz tri vrste tkiva: ektoderma, mezoderma i endoderma. Ova tri zametna listića
predstavljaju osnovu za sva tkiva i organe zrelog sisavca.
Crtež 1. Diferencijacija tkiva iz zametnih listića.
Izvor: http://www.bionet-skola.com/w/images/d/d4/Cell_differentiation.gif
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
9
Oko embrija 14 dana nakon oplodnje nastaju tri embrionalne ovojnice: amnion,
korion i alantois. U ranoj embrionalnoj fazi prisutna je žumanjčana vrećica koja ima ulogu
opskrbe embrija hranjivim tvarima i kisikom, koja kasnije gubi ulogu razvojem alantoisa.
Amnion je ektodermalnog podrijetla, ispunjen amnionskom tekućinom, stvara prostor za
rast ploda i štiti ga od mehaničkih potresa i povreda. Alantoična ovojnica nastaje
izvrtanjem stražnjeg crijeva (endoderma) i stvaranjem divertikula prekrivenog
mezodermom. Alantois i korion se spajaju u ranoj trudnoći u alantokorion, pa na taj način
nastaje cirkulacijski sustav preko kojeg alantoična ovojnica snabdijeva krvlju
korioalantoičnu placentu (Liker, 2000). Alantoična šupljina ispunjena je tekućinom koja
sadrži hranjive tvari, faktore rasta i hormone. Korionska ovojnica je u placentarnih
sisavaca vanjska plodna ovojnica u kojoj su smještene unutarnje ovojnice (amnion i
alantois), te plod u amnionskoj vreći.
Crtež 2. Embrionalne ovojnice u svinja.
Izvor: http://www.aps.uoguelph.ca/~swatland/HTML10234/LEC3/LEC3.html
Karakteristika kod svinja je da se svaki plod nalazi unutar vlastitih ovojnica.
Tijekom graviditeta placenta ne propušta velike molekule (imunoglobuline) iz krvotoka
majke u krvotok ploda, te je u nemogućnosti stvaranja pasivnog imuniteta (Liker, 2002).
Općenito prenatalni razvoj ploda odvija se u tri faze:
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
10
1. Faza zigote – počinje dijeljenjem stanica i traje do nidacije, odnosno do 14. dana
graviditeta
2. Faza embrija – uobičajeno traje 15 – 20 dana, odnosno do 35. dana graviditeta,
ujedno to je i najkritičnija faza graviditeta jer gubici mogu doseći i do 40% od
ukupnog broja oplođenih jajnih stanica
3. Fetalni stadij – traje od 36 – 114 dana graviditeta, upravo u toj fazi je
najintenzivniji prenatalni rast (najveći rast se događa tijekom posljednje trećine
gravidnosti)
Porodom završava prenatalno razdoblje i počinje postnatalno koje se može podijeliti na:
1. razdoblje rasta prije odbića (tijekom laktacije)
2. razdoblje rasta poslije odbića.
3.2. Uzgoj sisajuće prasadi tijekom laktacije
Najvažniji čimbenik ekonomičnosti proizvodnje prasadi je broj prasadi u leglu, te je
stoga potrebno poduzeti sve mjere da se sačuva broj živorođene prasadi. To se postiže na
nekoliko načina od kojih najvažniju ulogu ima genetski materijal. Danas se sustavno i
selekcijski odabiru plotkinje koje imaju više od 12 živooprasene prasadi, te minimalno 10
prasadi po odbiću. Stewart i sur. (1989) su utvrdili da životinje oprasene u velikom leglu
prije postignu tjelesnu masu od 105 kg u odnosu na one koje su se oprasile u manjem leglu.
Broj prasadi u leglu kod prasenja ovisi o mnogim čimbenicima, a najvažniji su:
pasmina, postotak oplođenih jajnih stanica, embrionalna smrtnost i postotak mumificiranih
fetusa, postotak mrtvorođene prasadi, te naposljetku i sam utjecaj majke. Prema Rupiću
(2005) krmače prase od jednog do osamnaest prasadi u leglu, zbog čega se svinje ubrajaju
u skupinu najplodnijih domaćih životinja. Autor nadalje navodi da veličina legla krmača
ovisi o pasmini, odnosno genotipu svinja.
Danas zapadne zemlje Europe proizvode preko 30 prasadi po krmači godišnje, uz
indeks prasenja od 2,2 do 2,6. U Hrvatskoj proizvodnja prasadi po krmači godišnje iznosi
oko 20, uz indeks prasenja od 1,8 - 2,3 što u konačnici rezultira nedovoljnom
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
11
proizvodnjom prasadi za vlastite potrebe, pa nedostatak moramo nadoknaditi odojcima iz
uvoza ili uvozom svinjskog mesa.
Pri proizvodnji prasadi važna je pravilna priprema krmača za prasenje, te pravilni
postupci s krmačama i prasadi u tijeku i nakon prasenja. Prije prasenja prasilište je
potrebno oprati i dezinficirati minimalno 10 dana prije prasenja. Krmače je potrebno
premjestiti u boks za prasenje četiri do pet dana prije očekivanog dana prasenja da se
aklimatiziraju. Preporuča se krmačama aplicirati antioksidante (selen, vitamine) 7 do 10
dana prije prasenja, jer je dokazano da povoljno djeluju na krvožilni sustav. Putem
placente prasad dobiva određenu količinu antioksidanata te je vitalnija pri prasenju,
smanjuje se pojava zaostajanja posteljice što bi moglo dovesti do upale maternice, a u
konačnici i do mastitis-metritis-agalakcija (MMA) sindroma. Od mikroklimatskih uvjeta u
prvim danima uzgoja prasadi najvažniju ulogu ima temperatura jer je prasad u prvim
danima života jako osjetljiva na temperaturne promjene. Optimalna temperatura u
prasilištu za prasad odmah po prasenju mora iznositi 33 - 35 °C što se postiže dodatnim
zagrijavanjem prostora za prasad. Optimalna temperatura u prasilištu za krmače mora biti
oko 20 °C, jer se osiguranjem optimalne temperature za krmače povećava količina
pojedene hrane i poboljšava kondicija, čime se utječe na skraćenje razdoblja od odbića do
koncepcije. (Uremović i Uremović, 1997).
Normalan porod krmača u pravilu traje tri do četiri sata, međutim postoje variranja
od 1 do 20 sati. Danas je tehnologija uznapredovala pa se koriste prostaglandini ili hormon
oksitocin koji pospješuju razgradnju žutog tijela i kontrakciju maternice te na taj način
ubrzavaju porod. Nakon što porod završi, kako se prasad rađa sa oštrim sjekutićima (po
dva para na svakoj čeljusti) s kojima oštećuju sise krmače, oni se odstranjuju, te se prasad
pušta na sisanje.
Od poroda pa sve do prvih 7 - 10 dana starosti najkritičnija je faza u uzgoju prasadi.
Od ukupnih gubitaka prasadi oko 80 % pripada upravo ovom razdoblju. Međutim, uzroka
uginuća prasadi ima više: zarazne bolesti (proljev, upala pluća), gladovanje prasadi
(hipoglikemija), mehanički uzroci (prignječenja), stjecanje pasivnog imuniteta, porodna
masa prasadi, veličina legla i redoslijed prasenja, endokrini razvoj prasadi. Normalnim
gubicima u tijeku prasenja se smatra od 0,4 do 0,6 mrtvooprasene prasadi po leglu
(Uremović i Uremović, 1997).
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
12
Tijekom poroda najvažnije je da se svako prase pojedinačno prihvati i odstrani mu
se sluz sa nosa i usta, te ostatke zaostalih ovojnica, zatim na 3-5cm od trbušne stjenke
odsječe i dezinficira pupčana vrpca. Prasad mora posisati kolostrum u što kraćem
vremenskom periodu od prasenja, najkasnije 3 - 5 sati. Treći ili četvrti dan nakon prasenja
prasadi se daju preparati željeza i vitamina zbog prevencije pojave anemije.
Na suvremenim farmama i kod ozbiljnijih proizvođača na OPG-ima prasadi se već
između petog i sedmog dana starosti počinje davati kruta hrana u valovima, ili se ta smjesa
(premiks) posipa po vimenu krmače prilikom sisanja prasadi tako da bi jedan dio te hrane
prasad počela konzumirati. Ono što je danas važno da prasad što prije počne konzumirati
kruta krmiva, čime se njihov probavni sustav privikava na kruta krmiva. Uremović i
Uremović (1997) navode da se dodanom hranom ne podmiruju samo povećane potrebe
prasadi za hranjivim tvarima, nego se ubrzava i razvoj odgovarajućih enzima u probavnom
traktu prasadi potrebnih za prijelaz s mlijeka na kruta biljna krmiva. Velike farme najčešće
vrše kastraciju muške prasadi sa 10 - 15 dana starosti (Uremović i Uremović, 1997), dok u
zadnje vrijeme novija tehnologija uvodi kastraciju vrlo rano već u dobi od tri do četiri
dana. Vrlo rana kastracija provodi se iz razloga što se stres zbog kastracije i ostalih
postupaka s prasadi akumulira u prvom tjednu života, a nakon toga prasad se uzgaja bez
stresnih situacija. Starost i postupak prilikom odbića ovisi o samom proizvođaču odnosno
voditelju proizvodnje. U Hrvatskoj odbiće se vrši najčešće u dobi od 3 - 4 tjedna, dok u
zapadnim zemljama Europe na pojedinim farmama odbijaju prasad sa vrlo rano, čak i u
dobi od 10 - 14 dana. U toj fazi prasad nije dovoljno pripremljena za hranidbu krutim
krmivima, te nakon odbića nastaje dosta veliki mortalitet. Ranim odbićem postiže se veća
proizvodnja prasadi po jedinki tijekom godine pa se tako može ostvariti preko 30 komada
živooprasene prasadi po krmači godišnje uz indeks prasenja od 2,4 do 2,6. Naši
proizvođači ne mogu pratiti njihove proizvodne rezultate jer većina proizvođača u
Hrvatskoj nema adekvatne uvjete za takvu proizvodnju, te se stoga kod nas prasad odbija
sa 25 - 35 dana starosti, te se ostvaruju nešto niži indeksi prasenja od 1,9-2,4 i svega 20
komada odbite prasadi godišnje. Prilikom odbića prasad doživljava stres zbog odvajanja od
majke i zbog promjene sredine, pa je dobro prvo odvojiti krmaču od njih iz prasilišta, te
nakon 2-3 dana prasad preseliti u uzgajalište. Prilikom odbića prasad se dehelmintizira i
vitaminizira po potrebi. Pri odbiću sa četiri tjedna prasad teži između 7 i 8 kg te je spremna
za konzumaciju krutih krmiva.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
13
Neposredno nakon prasenja prasad ima izvrsne kapacitete rasta. Rast sisajuće prasadi
uvjetovan je nedovoljnom količinom mlijeka, te hranjivih tvari. Fiziološki, mlijeko krmače
ne sadrži dovoljno hranjivih tvari, pa je zadatak proizvođača da osigura dovoljnu količinu
hranjivih tvari, te tako ostvari maksimalan rast prasadi. Poboljšanje rasta prasadi prije
odbića čini značajnu razliku u narednim fazama rasta (Vincek i sur., 2008). Značajna
pozitivna korelacija postoji između tjelesne mase kod odbića i proizvodnih pokazatelja
nakon odbića (dnevni prirast).
Tablica 2.: Utjecaj tjelesne mase pri odbiću u dobi od 25 - 29 dana na tjelesnu masu
prasadi u dobi od 78 dana i dnevni prirast.
Tjelesna masa pri odbiću, kg Tjelesna masa u dobi od 78 dana, kg Dnevni prirast, g
6.14 30.40 454
7.95 35.60 529
Izvor: Feeding the Suckling Piglet - Prairie Swine Centre
http://www.prairieswine.com/publications-psc/pdf-sng/7.PDF
Prasad u leglu koja je postigla tjelesnu težinu od sedam ili više kilograma ima
manju mogućnost od zaraze kolibacilozom, neće zaostajati u rastu, nakon odbića imat će
manje zahtjevnu ishranu. S druge strane, veća masa prije odbića uvjetuje manji mortalitet.
Mortalitet prije odbića je jedan od glavnih čimbenika smanjene proizvodnje prasadi po
krmači. Procjenjuje se da je oko 20 % svih gubitaka u sisajućem razdoblju posljedica
proljeva prasadi (Uremović i Uremović, 1997). Mortalitet do 5 % je zadovoljavajući sa
proizvodnog i ekonomskog stajališta, međutim na pojedinim velikim farmama on iznosi
od 7 – 30 % što je s ekonomskog gledišta neprihvatljivo. Većina uginuća događa se unutar
72 sata nakon prasenja, s najmanje 50 % smrtnosti u prvih 24 sata života. Česta uginuća
prije odbića uzrokovana su mnogim čimbenicima, mnogi od njih se odnose na nedovoljnu
količinu unesene energije putem majčinog mlijeka, zatim prekomjerne gubitke tjelesne
topline odnosno pothlađenosti. Način na koji se smanjuje gubitak energije kod sisajuće
prasadi je da se osigura toplo područje za prasad tijekom prasenja krmače. Prvi zahtjev za
uspješnu hranidbu sisajuće prasadi je da se svakom novorođenom prasetu osigura
odgovarajuća količina kolostruma.
Kolostrum je prvo mlijeko koje krmača proizvede nakon partusa, a funkcija
kolostruma je da osigura hranjive tvari i ostale esencijalne tvari u visoko koncentriranom
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
14
obliku. Naime, kolostrum povećava otpornost na bolesti provođenjem imunizacije putem
imunoglobulina, odnosno antitijela. Imunoglobulini su proteini koji se apsorbiraju u
tankom crijevu novorođene prasadi čime pružaju zaštitu od bolesti. Prema nekim
istraživanjima povećanjem koncentracije glukokortikoida u krmača u zadnjih deset dana
gravidnosti ili njihovim izlaganjem temperaturi od 5 0C može se povećati IgG u serumu
prasadi prvi dan nakon poroda (Uremović i Uremović, 1997). Koncentracija
imunoglobulina u mlijeku krmača opada naglo nakon prasenja. Ukoliko prasad u prvih
nekoliko sati ne posisa kolostrum, stjenka crijeva postaje nepropusna za imunoglobuline, te
se kasnije očituje sa zaostajanjem prasadi u rastu ili u konačnici sa smrču. Imunoglobulini
koji su zastupljeni u kolostrumu djeluju samo na mikroorganizme i bolesti kojima je
krmača bila prije izložena. Sadržaj imunoglobulina u mlijeku najniži je između 21. i 28.
dana poslije prasenja krmače, kada prasad stječe vlastiti aktivni imunitet, zbog porasta
endogenog gamaglobulina (Uremović i Uremović, 1997). Dijareja kod novorođene prasadi
je jedan od simptoma nedovoljne izloženosti krmače određenim mikroorganizmima u staji
ako je dovedena na novu farmu neposredno prije prasenja. Kako bi bili sigurni da je sva
prasad posisala kolostrum, proizvođači kratko promatraju cijelo leglo nakon prasenja
tijekom vremena kada prasad boravi na vimenu krmače. Jedan od načina osiguravanja
adekvatne količine kolostruma za svako prase je takozvano „razdjeljivanje sisanja“. Kratko
nakon prasenja, pola legla odvaja se od krmače i stavlja u toplu i suhu kutiju, a druga
polovica legla ostaje na sisanju kod majke, te tako svako pojedinačno prase ima
maksimalnu mogućnost za dobivanjem kolostruma putem sisanja (Groskreuzt, 1983). U
ovom trenutku postoji komercijalna proizvodnja imunoglobulina i visoko dostupno
probavljive energije koja se aplicira oralno svakom novorođenom prasetu koji nije unio
dovoljne količine istih tvari putem majčinog mlijeka (kolostruma). U praksi se provodi još
jedan način imunizacije, a to je s kolostrumom krava koji se drži u zamrzivaču i daje se
zagrijano na tjelesnoj temperaturi oralnim putem svakom prasetu, ukoliko nemaju
adekvatan kolostrum od svoje majke.
U prethodnom dijelu smo istaknuli presudan utjecaj unosa hrane na ukupni proces
rasta. Rast se može dogoditi kada se adekvatne količine hranjivih tvari apsorbiraju.
Međutim, ova jednostavna i očita točka krije osnovni regulatorni problem s kojim se
organizam suočava tijekom svog života, odnosno dostupnost hranjivih tvari. Dostupnost
hranjiva je pod kontrolom vanjskih čimbenika koji su, do neke mjere, izvan kontrole
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
15
organizma (Fraser i sur., 1994). Niz mehanizama se razvio kako bi se osiguralo što
učinkovitije deponiranje viška hranjivih tvari. Prilagođava se neadekvatno usvajanje
hranjiva na način da održava fiziološke funkcije na najvišoj razini. Osim sposobnosti da
izdrži invaziju patogenih organizama, sposobnost životinja da regulira svoje metaboličke
aktivnosti kao odgovor na promjene hranidbe i okoliša čini se da je najvažniji oblik
adaptacije. Razumijevanje mehanizama koji se koriste za reguliranje protoka i
iskorištavanje hranjivih tvari može i dati važne odgovore na čimbenike koji reguliraju
proces rasta kao cjelinu (Azain i Jewell, 1991).
Činjenica da pod povoljnim uvjetima postoji jasan obrazac dimenzija rasta i
funkcionalni razvojni program koji neprekidno mijenjaju odnos između relativne stope
rasta u različitim organima, te između proteina i lipida u bilo kojem razvojnom stupnju,
postoji hijerarhija ciljeva rasta. Postalo je jasno u ranoj fazi istraživanja o rastu da su ti
ciljevi bili odraz odgovora organizama neadekvatnom hranidbom (Aherne i sur., 1982).
Odgovori na pothranjenost prikazani su u hijerarhiji rasta tkiva. Dakle, kada se vrlo
mlade svinje podvrgnute dijeti sa neadekvatnom količinom proteinima, one značajne
količine proteina deponiraju u gastrointestinalni trakt i kostur, dok prestaje taloženje
proteina u kostur, mišiće i kožu. Ova hijerarhija tkiva proteže se i na duže vrijeme. Jasno je
da su mehanizmi koji reguliraju dostupne relativne stope prirasta različitih komponenti pod
uvjetima adekvatne prehrane, te se ogledaju u nizu osjetljivosti organa rasta kod
neadekvatne prehrane (Fowler, 1980). To je dodatno zanimljivo napomenuti da je ovaj
program podložan manipulaciji u kasnijim fazama rasta, te posebice, za vrijeme
reprodukcije.
Hranjiva tvar je složena mješavina makromolekula. Posebno u novorođenih
životinja čini se vjerojatnim da svaka vrsta ima mlijeko koje sadrži faktore koji djeluju kao
metabolički regulatori. Ovo se odnosi na kolostrum koji sadrži visoke koncentracije
hormona poput inzulina i faktora rasta epiderme (Liker, B. Interna skripta Agronomski
fakultet, Zagreb) Potrošnja kolostruma potiče sintezu proteina u postnatalnom rastu i
razvoju svinja. Sinteza proteina predstavlja povećanje tkiva i metabolički odgovor na
faktore koji su prisutni u kolostrumu ali u pravom mlijeku.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
16
3.3. Uzgoj prasadi nakon odbića
U uzgajalište dolazi prasad u koje je pasivni imunitet pri kraju, a aktivni imunitet se
još nije potpuno razvio, pa je potrebno udovoljiti smještaj i hranidbu (Uremović i
Uremović, 1997). Na farmama koje proizvode životinje za rasplod (nukleusima) muška
prasad se odvaja od ženske, svako leglo je u posebnom boksu ili se sparuje s drugim
leglom do maksimalno deset jedinki po boksu. Grupiranje prasadi najbolje je provoditi
odmah nakon odbića jer još nije dovoljno razvijena individualnost prasadi, pa međusobna
netrpeljivost traje kraće vrijeme.
Stručnjaci smatraju da dnevni prirast u razdoblju od odbijanja s tri ili četiri tjedna
treba iznositi više od 350 grama/dnevno. Ukoliko je manji od 350 grama ima za posljedicu
raslojavanje prasadi prema tjelesnoj masi i stvaranje kržljavaca, koji kasnije niti sa
najkvalitetnijom hranom ne mogu postići normalnu završnu masu u tovu (Uremović i
Uremović, 1997). Nadalje autori navode da dnevno konzumiranje hrane u uzgoju prasadi
od 6 - 25kg iznosi prosječno oko 800 grama, uz potrošnju 2 kg hrane za kg prirasta.
Kapacitet rasta prasadi u uzgoju od odbića do 25 kg manji je od kapaciteta rasta u
razdoblju nakon faze uzgoja (Uremović i Uremović, 1997). Limitirajući čimbenik
iskorištavanja rasta u razdoblju uzgoja prasadi je ograničeni kapacitet probavnog sustava i
često nedovoljno razvijeni enzimatski sustav potreban za potpunije iskorištavanje hranjivih
tvari iz krmiva biljnog podrijetla. Nakon odbića potrebno je provoditi ograničenu hranidbu
(obročno hranjenje), jer se sprječava pojava proljeva u prasadi (Aherne i sur., 1982).
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
17
4. MATERIJAL I METODE RADA
4.1. Podaci
Istraživanje je provedeno tijekom 2012. godine na OPG-u Knežić Nikola iz Nove
Ploščice. U istraživanje je uključeno 140 prasadi koja su bili potomci od 16 krmača.
Krmače su križanke dobivene unakrsnim križanjem pasmina pietren i njemački landras.
Krmače su tijekom prasenja i laktacije bile smještene individualno u prasilištu na punom
podu uz dodatak slame. Istraživanje je trajalo oko šest mjeseci, od veljače do srpnja.
Tjelesna masa prasadi izmjerena je ukupno šest puta od porodne mase do dobi od 90 dana
kada je prasad završavala fazu uzgoja i bila namijenjena prodaji na tržištu. Prvo mjerenje
tjelesne mase je izvršeno neposredno nakon prasenja, drugo 7. dan, treće 21. dan, zatim 35.
dan, 60. dan i zadnje mjerenje u dobi od 90 dana. Prasad je prihranjivana predstarterom već
od sedmog dana po prasenju. Do završetka istraživanja prasad je hranjena obročnom
hranidbom dva puta dnevno. Kastracija muške prasadi je vršena u dobi od 20 do 25 dana, a
odbiće se vršilo u prosjeku u dobi od 30 dana, nakon čega se prasad grupirala u uzgajalištu.
Slika 1. Prasilište s kućicom za grijanje prasadi
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
18
Slika 2. Prasad u uzgajalištu
4.2. Statistička obrada
Podaci su obrađeni statističkim programskim paketom SAS (SAS 8.2, 2001)
uporabom procedura PROC SQL, PROC MEAN. Rezultati su prikazani kao srednje
vrijednosti, te mjere varijabilnosti (standardna devijacija, najmanja i najveća
vrijednost). Raspodjela tjelesne mase na određeni dan mjerenja prikazana je grafički
primjenom procedure UNIVARIATE. Nadalje, kao mjera brzine rasta prasadi izračunat
je dnevni prirast za ukupno razdoblje od mjerenja na 1. dan nakon prasenja, odnosno
dnevni prirast u prethodnom razdoblju.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
19
5. REZULTATI I RASPRAVA
Rezultati istraživanja praćenja rasta u određenim vremenskim razmacima počevši
od 1. dana po prasenju prikazani su u tablici 3.
Tablica 3: Promjene mase i dnevnog prirasta u razdoblju od prasenja do dobi od 90 dana
Dob, dani Srednja vrijednost (kg)
Standardna devijacija (SD)
Najmanja vrijednost (kg)
Najveća vrijednost (kg)
1 1.31 0.26 0.58 1.88
7 2.43 0.64 1.05 3.83
21 5.04 1.28 1.73 7.48
35 7.48 1.94 2.08 11.75
60 13.50 3.23 5.42 21.20
90 30.56 5.34 15.70 42.30
Po dobivenim podacima iz tablice možemo zaključiti da su značajna odstupanja u
porodnoj masi prasadi (od 0,58 do 1,88 kg). Srednja vrijednost porodne mase u ovom
istraživanju je iznosila 1,31 kg. (Uremović i Uremović, 1997) navode da prasad s manjom
porodnom masom od 1 kg sitna su ili avitalna, te da normalna porodna masa iznosi od 1,2
– 1,4 kg ili prosječno 1,3 kg, što ukazuje da su podaci iz ovog istraživanja u odgovarajućim
vrijednostima prosjeka. Ostović i sur. (2008) i Cox i Cooper (2001) navode da prasad ispod
1000 grama nema velike mogućnosti za preživljavanje.
Varijabilnost tjelesne mase prikazana standardnom devijacijom povećava se s dobi
od 0,26 kg za 1. dan pa do 5,34 kg mjereno u dobi od 90 dana. Iako je varijabilnost
porodne mase velika detaljnija analiza prikazana na Grafikonu 1. pokazuje da je vrlo mali
broj prasadi s niskom porodnom masom, dok je većina prasadi optimalne porodne mase.
Nadalje, prasad male porodne mase je zabilježena samo u nekoliko krmača, najvjerojatnije
prvopraskinja ili u krmača s izrazito velikim leglima. Međutim, očigledno da niska
porodna masa ne znači nužno i zaostajanje u rastu, jer je nekoliko prasadi niske porodne
mase na kraju uzgoja imalo tjelesnu masu u prosjeku populacije, pa čak i iznad prosjeka.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
20
a) mjerenje 1. dan b) mjerenje 7. dan
c) mjerenje 21. dan d) mjerenje 35. dan
e) mjerenje 60. dan f) mjerenje 90. dan
Grafikon 1. Raspodjela tjelesne mase mjerene šest puta od 1. do 90. dana
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
21
To znači da u dobrim okolišnim uvjetima postoji mogućnost kompenzacijskog
rasta, čime se u budućem razdoblju može nadoknaditi nešto slabija tjelesna masa pri
prasenju. Porodna masa prasadi je u negativnoj korelaciji s veličinom legla, tako da
izrazito velika legla imaju problem s malom porodnom masom prasadi. Navedeni problem
se rješava istovremenom selekcijom i na veličinu legla i na porodnu masu prasadi. Koliko
je važna porodna masa za budući rast i razvoj jedinke vidi se u nekim novijim
istraživanjima gdje se kod suvremenih genotipova svinja postavlja uzgojni cilj da porodna
masa prasadi bude najmanje 1,4 kg.
Srednja vrijednost tjelesne mase izmjerene 7. dan po prasenju iznosila je 2,43 kg
što je gotovo dvostruko veća masa od porodne (1,31 kg). Kimberly i sur. (1997) su
ostvarili srednju vrijednost 7. dan dobi od 2,53 kg, te stoga podaci iz ovog istraživanja
ulaze u srednju vrijednost prosjeka. Udvostručenje porodne mase prasadi nakon tjedan
dana od prasenja pokazatelj je izrazito brzog rasta svinja, što se često navodi i kao prednost
svinja u odnosu na druge vrste domaćih životinja (Uremović i Uremović, 1997).
Dnevni prirast u prvih 7 dana iznosio je 0,160 kg, te se do dobi od 90 dana povećao
do 0,325 kg (Tablica 4.). U Tablici 4. je prikazana stagnacija rasta kod mjerenja u dobi s
35. dana, a razlog je vjerojatno kombinacija dvaju stresora koji se događaju u kratkom
razdoblju: kastracija (25. dan) i odbiće (30. dan). Srednja vrijednost tjelesne mase u dobi
od 90 dana iznosila je 30,56 kg, s prosječnim dnevnim prirastom između 60. i 90. dana od
0,568 kg.
Tablica 4. Dnevni prirast prasadi prikazan ukupno od prasenja do promatranog razdoblja te
po pojedinim razdobljima mjerenja
Dob, dani
Ukupni dnevni prirast od prasenja do određene dobi (kg)
Dnevni prirast od razdoblja neposredno mjerenje prije do određene dobi (kg)
1. - -
7. 0,160 0,160
21. 0,177 0,186
35. 0,176 0,174
60. 0,203 0,240
90. 0,325 0,568
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
22
6. ZAKLJUČCI
Rast prasadi križanaca pietrena i njemačkog landrasa do dobi od 90 dana je intenzivan.
Prasad udvostručuje porodnu masu nakon tjedan dana od prasenja, a u dobi od 3 mjeseca
prosječna tjelesna masa prasadi je 23 puta veća od prosječne porodne mase.
Povećanjem tjelesne mase odnosno dobi prasadi povećava se i varijabilnost tjelesne
mase, tako da na kraju razdoblja uzgoja prasadi prije stavljanja u tov razlika između
najlakšeg i najtežeg praseta iznosi skoro 27 kg.
Dnevni prirast prasadi je visok u skladu s genotipom svinja. U ukupnom razdoblju
uzgoja prasadi nakon odbića prosječni dnevni prirast je iznad 400 g, a od 60. do 90. dana
istraživanja izmjeren je prosječni dnevni prirast iznad 560 g.
S povećanjem dobi odnosno tjelesne mase dnevni prirast prasadi u pravilu raste, osim u
dobi od 35 dana kad dolazi do stagnacije dnevnog prirasta što može biti u svezi s
određenim postupcima s prasadi i utjecaju stresora (odbiće i relativno kasna kastracija
muške prasadi).
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
23
7. POPIS LITERATURE
Azain, M. J., and Jewell, D.E. (1991): Impact of early nutrition on pig performance. Proc.
1991. Georgia Nutrition conference, pp 99-107.
Brody, S. (1945): Bioenergetics and Growth. New York, Reinhold Publishing Corp.:1023
pp.
Cox L. N., Cooper J.J. (2001): Observations on the pre- and postweaning behaviour of
piglets reared in commercial indoor and outdoor environments. Journal of Animal
Science. 72:75-86.
DZS. (2011): Obrada podataka – svinjogojstvo.
Emmans, G. C., Kyriazakis, I. (1999): Growth and body composition. In Aquantitative
biology of the pig (ed. I. Kyriazakis), pp. 181-197. CAB International, Wallingford.
Fowler, V.R. (1980): The nutrition of the piglet. Proc Nottingham Nutrition Conference for
Feed Manufacturers, pp 1-20.
Fraser, D., J.J.R. Feddes and E.A. Pajor (1994): The relationship between creep feeding
behaviour of piglets and adaptation to weaning: Effect of diet quality. Can. J. Animal
science 74: 1-6.
Groskreutz, K.A. (1983): Successful rearing starts with good colostrum. Pigs 2: 3-6.
Hollis G.R. (1993): Growth of the pig. CAB International, Wallingford
HPA (2012): Godišnje izvješće za 2011. godinu. Hrvatska poljoprivredna agencija,
Križevci
Kimberly A. Murphy, B., Robert M., Catherine E. Dewey (1997): Effects of weaning age
and dosage of supplemented iron on the hemoglobin concentrations and growth rate of
piglets
Kovač M. (2010): Uvod u rast. Interna predavanja
Lawrence, T. L. J., Fowler, V. R. (1997): Growth of farm animals. CAB International,
Wallingford.
Liker, B. (2002): Morfologija ženskih spolnih organa. Interna skripta, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
Knežić Vladimir. Rast prasadi od prasenja do dobi od 90 dana. Diplomski rad. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2013.
_________________________________________________________________________
24
López, S., France, J., Gerrits, W.J.J., Dhanoa, M.S., Humphries, D.J., Dijkstra, J. (2000): A
generalised Michaelis-Menten equation for the analysis of growth. J. Anim. Sci. 78:
1816-1828.
Murphy KA, Friendship RM, Dewey CE. (1997): Effects of weaning age and dosage of
supplemented iron on the hemoglobin concentrations and growth rate of piglets. Swine
Health and Production. 5, 4, 135–138.
Reeds P.J., Burrin D.G., Davis T.A., and Fiorotto M.L. (1993): Postnatal growth of gut and
muscule: competitors or collaborators. Proceedings of the Nutrition Society, 52, 57-67.
Rupić. V. (2005): Reprodukcija domaćih životinja. Hrvatska mljekarska udruga , Zagreb
SAS Inst. Inc. (2001): The SAS System for Windows, Release 8.02. Cary, NC, SAS
Institute.
Stewart T.S., and Diekman M.A. (1989): Effect of Birth and Freternal Litter Size and
Cross-Fostering on Growth and Reproduction in Swine. Journal of Animal science,
67:635-640.
Uremović M., Uremović Z. (1997): Svinjogojstvo. Agronomski fakultet sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb.
Uremović, Z., Uremović, M., Pavić, V., Mioč, B., Mužic, S., Janječić, Z. (2002):
Stočarstvo. Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Vincek, D. (2010): Analiza rasta i procjena biološkog maksimuma svinja. Doktorski rad.
Vincek, D. (2011): Modeliranje rasta u svinja. Agronomski glasnik 1-2/2011.
Von Bertalanffy K.L., (1951): General system theory - A new approach to unity of science
(Symposium). Human Biology, Dec 1951, Vol. 23, p. 303-361.
Wellock, I. J., Emmans, G. C., Kyriazakis, I. (2004): Describing and prediction potencial
growth in the pig. Animal Science, 78: 379-388.