ROTARYPRIRUČNIK

IzdavačRotary District 1913

Za izdavačaDarko Capan

TisakOFFSET.HR

Naklada3000 komada

ROTARY PRIRUČNIK

Darko Capan

Zahvaljujem guverneru, prijateljicama i prijateljima: Ivanu Husiću, Zvonku Jadrešinu, Tomislavu Maraviću, Tomislavu Cve tku, Klari

Vedriš, Vlatki Cikač, Vladimiru Lokneru, Branku Poljaniću, Damiru Odaku, Krešimiru Vebleu, Viktoru Križeku, Velimiru Ostoiću, DRR

1913 Domagoju Cvetku, čitavom odboru za razvoj članstva i osnivanje novih klubova, asistenticama i asistentima guvernera i svim prijateljicama i prijateljima koji su svojim aktivnim učešćem,

savjetima i prijedlozima dali doprinos i potporu da se ovaj priručnik objavi.

UVODPriručnik je zamišljen na način da ga svaki rotarijanac ima i povre-meno pročita podsjećajući se na način rotarijanskog življenja, dje-lovanja, druženja, ali i na obveze koje je članstvom preuzeo prema Rotary Internationalu, Rotary Foundationu, distriktu, svom klubu, prijateljicama i prijateljima te lokalnoj zajednici.Priručnik je posebno zamišljen i kao pomoć mentorima pri pred-stavljanju Rotaryja kandidatima za članstvo, a pogotovo kumovima – osnivačima novih klubova pri upoznavanju budućih članova op-ćenito s Rotaryjem, ali i s važnim pojedinostima vezanim za funkci-oniranje kluba, druženje te rotarijansko življenje i ponašanje.Priručnik nije pisan kao propis i egzaktno pravilo po kojem svaki rotarijanac i klub moraju postupati. U njemu su navedene isku-stvene i tradicijske norme, preporuke te principi rotarijanskih običaja i načina ponašanja kakvi su godinama uobičajeni na na-šim prostorima i u našem europskom okruženju. Svaki klub može svojim statutom i internim pravilnicima prilagoditi i donijeti u dru-gom obliku neke od preporučenih normi. Naravno, ono što je op-ćeprihvaćeno na konvencijama Rotary Internationala moralo bi se tumačiti i provoditi u obliku pravila i propisa. To je i navedeno na stranicama Rotary Internationala www.rotary.org i našeg Rotary Distrikta 1913 www.rotary.hr s kojih je skinuta većina napisanih tekstova.Vrlo je važno da budući potencijalni član bude upoznat sa svim detaljima o Rotaryju, klubu, obvezama i privilegijem koji dobiva učlanjenjem u Rotary klub.Sve informacije iz priručnika javno su dostupne tako da ga se može slobodno darovati svakom kandidatu čija je kandidatura prihvaćena da ga pomno pročita i tako stekne spoznaje o Rotaryju istovremeno preispitujući sebe vidi li on/ona sebe kao budućeg rotarijanca prije nego što odluči potvrditi prihvaća li postati kandi-datom za člana kluba.

Kako su žene ravnopravne članice Rotaryja, svi izrazi (rotarijanac, kandidat, član) vrijede jednako za oba spola.

◆ Što je Rotary?◆ O povijesti◆ Ciljevi Rotaryja◆ Pet pravaca služenja◆ Četiri pitanja - rotarijansko preispitivanje savjesti◆ Misija◆ Pojam prijateljstva u Rotaryju i oslovljavanje◆ Prijem novih članova ◆ Princip stručnih razreda – profesionalna klasifi kacija◆ Sastanci, druženja i akcije kluba, odijevanje◆ Obveza prisutnosti◆ Financijske obveze članova◆ Počasni član, bivši član – prijatelj kluba◆ Paul Harris Fellow◆ Osnivanje novoga kluba◆ Obilježja Rotaryja◆ Rotary i posao◆ Rotary i mladi◆ Organizacija Rotaryja◆ Organizacija Rotary kluba◆ Rotary Foundation◆ Programi Rotary Internationala ◆ Inner Wheel

Što je Rotary?Rotary je međunarodno udruženje osoba iz stručnog i poslovnog života koji se posvećuju humanim ciljevima, cijene i promiču vi-soka etička načela u poslovnom i privatnom životu te šire dobru volju i razumijevanje u svijetu. Članovi su muškarci i žene koji su spremni darovati svoje slobodno vrijeme i sredstva kako bi pomo-gli svojoj lokalnoj zajednici, ali i svima onima izvan nje kojima je pomoć potrebna. Rotary u prijateljskom djelovanju i suradnji povezuje ljude svih rasa, vjeroispovijesti i različitih političkih uvjerenja. Rotary klubovi rade na projektima pomoći siromašnima, gladnima, nepismenima i zlostavljanima; angažirani su na prevenciji zdravih, liječenju bole-snih, brizi za mlade i u novije vrijeme, pogotovo na našim prostori-ma, na razminiravanju minama zagađenih područja. Rotary sudje-luje u razvoju miroljubivih odnosa provodeći projekte sprečavanja nasilja. Rotary klubovi promoviraju kulturno razumijevanje i zbližavaju ljude koji žive na potpuno različitim stranama svijeta. Rotarijanski programi razmjene njeguju slobodan tijek ideja i mogućnosti, pre-ko svih nacionalnih granica.Kroz Rotary djeca, učenici i profesionalci upoznaju kulturu i ljude drugih zemalja, pronose saznanja o svojoj zemlji i šire prijateljstva. Više od 8000 mladih ljudi na godinu sudjeluje u raznim oblicima razmjena. Važno je napomenuti da u takvim razmjenama ne su-djeluju samo djeca rotarijanaca, nego Rotary klubovi šalju u svijet svakog mladog čovjeka željnog novih spoznaja, koji će na dosto-jan način predstavljati svoj grad, zemlju i klub koji ga šalje.Od riječi Rotary treba razlikovati Rotary International (RI), čime se misli na svjetsku organizacijsku strukturu (klubove i distrikte u svim dijelovima svijeta te centralu u Evanstonu, IL, SAD).

O povijestiRotarijanski pokret rođen je 23.veljače 1905. godine. Tada se u Chi-cagu mladi odvjetnik Paul Harris sastao s trojicom prijatelja: Silve-sterom Schieleom, trgovcem ugljenom, Gustaveom Loehrom, ru-darskim inženjerom i Hiramom Shoreyjem, krojačem. Utemeljili su udrugu poslovnih ljudi povezanih prijateljstvom i spremnošću da si pomažu u struci. Svi su bili različitih nacionalnosti i različitih vjerois-povijesti. Kako su sastanke održavali svaki put kod drugoga člana, klub su prozvali Rotary, a kotač u znaku kluba bio je simbol nepresta-nog kretanja, kao u ideji starogrčkog fi lozofa Heraklita: „Panta rhei!“ Do 1921. godine Rotary klubovi osnovani su na svih šest kontine-nata, a samo godinu dana poslije organizacija je prihvatila novo ime: Rotary International.

Do godine 1925. Rotary je predstavljalo 200 klubova i više od 20.000 članova.Godine 1945. 49 rotarijanaca služilo je u 29 delegacija tijekom kon-ferencije o Povelji Ujedinjenih naroda. Godine 1989. Rotary International odlučio je primiti žene u klubo-ve diljem svijeta. Trenutačno Rotary ima više od 145.000 članica.Danas u svijetu postoji oko 1,214.000 rotarijanaca u 34.200 klubo-va, organiziranih u 538 distrikta koji se nalaze u više od 200 zemalja.Rotarijanci su preteče velikih sličnih klubova kao što su: Kiwanis (1915.), Lions (1917.) i Optimist (1919.). U želji da stvore bolji svijet, rotarijanci su potaknuli pedagoške i karitativne projekte te me-đunarodnu razmjenu. Tako su nastale Rotary-zaklade. U središtu zanimanja rotarijanaca nalazi se čovjek, posebno djeca, koja zna-če budućnost svakog naroda, te služenje onima kojima je pomoć potrebna.Rotarijanski pokret u nekadašnjoj Jugoslaviji počeo je u rotari-janskoj godini 1928/29. Osnivački sastanak Rotary kluba Zagreb održan je 6. ožujka1929. godine u hotelu Esplanade na inicijati-vu Rotary Internationala, a pod pokroviteljstvom članova Rotary klubova iz Čehoslovačke. 1932. godine osnovan je jugoslavenski Distrikt 77, a za prvog predsjednika izabran je predsjednik RC-a Zagreb Edo Marković.Nažalost, izbijanjem Drugoga svjetskog rata rotarijanstvo je na ovim prostorima zamrlo.1989. godine naziru se društvene promjene koje će omogućiti obnovu rotarijanstva. Jerko Stipičić, član RC-a Graz Neutor i Ivan Husić počinju pripreme, a već 1990. godine dobivaju autorizaciju RI za reosnivanje. Uskoro se osniva RC Zagreb. Kumski klub mu je Graz Neutor, kum Jerko Stipičić, a osnivački predsjednik RC-a Za-greb Ivan Husić. Nakon toga rotarijanstvo se vrlo brzo proširilo na sve veće gradove u Hrvatskoj.U periodu od 1990. do 2011. godine klubovi koji su se osnivali bili su članovi Distrikta 1910 sa sjedištem u Beču. 18. lipnja 2011. godine Hrvatska je dobila vlastiti Distrikt 1913. Po-velju je prvom guverneru dr. Ivi Husiću uručio predsjednik Rotary Internationala Ray Klinginsmith. U trenutku dobivanja chartera hrvatski Distrikt 1913 broji 46 klu-bova i 1164 rotarijanka i rotarijanaca.Rotary Distrikt 1913 dobrovoljna je, samostalna i neprofi tna udruga Rotary klubova na području Republike Hrvatske, koji su ujedno članovi Rotary Internationala.Dosad su hrvatski Rotary klubovi ostvarili mnoge projekte i programe te tako pomagali stanovnicima Hrvatske, većinom iz vlastitih izvora, ali i međunarodnom suradnjom drugih Ro-tary klubova koji se rado odazivaju i materijalnim i osobnim sudjelovanjem.

Osnivanjem Distrikta 1913 hrvatski rotarijanci prihvatili su odgovornost i izazove ove velike i ugledne svjetske organiza-cije u samostalnom iniciranju i pomaganju po principima pra-vednog služenja zajednici.

Rotary pokretu pripadali su neki od najprominentnijih ljudi 20. stoljeća, veliki državnici i političari, Sir Winston Churchill, John F. Kennedy, Jan Masaryk, Franklin Delano Roosevelt, Margaret Thatcher, Woodrow Wilson, pioniri koji su pomicali granice mogućega – Neil Armstrong, Thomas Alva Edison, Thor Heyerdahl, Sir Edmund Hillary, Guglielmo Marconi, Orville Wright, veliki umjetnici - nobelovac Thomas Mann, Walt Disney, Franz Lehar, Ivan Meštrović, Ivo Andrić, Jean Sibelius.

Ciljevi RotaryjaCilj Rotaryja je ohrabriti i poticati ideal služenja:

1. Njegujući prijateljstvo biti drugima od koristi.2. Prihvaćanjem visokih etičkih načela, kako u privatnom,

tako i u poslovnom životu, prihvaćanjem djelovanja koja imaju vrijednost za zajednicu.

3. Promicanjem odgovornog djelovanja svakog rotarijanca u privatnom, poslovnom i javnom životu.

4. Njegovanjem dobre volje za razumijevanje i mir među na-rodima u svjetskoj zajednici poslovnih ljudi ujedinjenih u idealu pomaganja drugima

Pet pravaca služenja Široko razgranate aktivnosti Rotaryja pokušao je 1923. godine objediniti i opisati fi ladelfi jski rotarijanac Guy Gundaker u knjižici „A Talking Knowledge of Rotary“ 1926. godine. Predsjednik Rotary International in Britain and Ireland (RIBI) Sydney Pascall i tajnik RIBI-a, kasniji urednik The Rotaryana, Vivian Carter defi nirali su tri pravca služenja koja se i danas smatraju osnovom djelovanja

svakog rotarijanca. Ovaj je prijedlog već 1927. godine na svjet-skoj konferenciji u belgijskom Ostendeu prihvaćen, a trima prav-cima služenja dodan je i četvrti pa su na sljedećoj konferenciji u Minneapolisu usvojena četiri pravca rotarijanskog služenja. 2010. godine usvojen je i peti pravac služenja.

Služenje klubuOd svakog člana očekuje se pozitivno sudjelovanje u klupskom ži-votu na način da sudjeluje u programima kluba, da promiče ideju rotarijanstva, da prijateljski prima i uvodi nove članove ili goste, da sudjeluje u radu odbora, da obavlja neku od klupskih dužnosti (kao predsjednik, tajnik, član odbora, klupski majstor, voditelj služ-be za mlade, organizator predavanja, rizničar, itd). Služenje klubu znači i spremnost pomoći u odvijanju klupskog života i kada se ne obavlja neka od formalnih dužnosti. Potpora i učešće u akcijama drugih klubova također je jedna od takvih aktivnosti.

Služenje struci Podrazumijeva da svaki rotarijanac potiče visoke etičke standarde u poslu i struci, da prepoznaje vrijednosti svih struka i zvanja te da poštuje zanimanje svakog rotarijanca kao prigodu za služenje u društvu i zajednici. Služenju struci pripada i aktivno prenošenje poslovnog iskustva mladima kao i prenošenje znanja kroz preda-vanja iz struke i izvan nje.

Služenje zajedniciOva služba predstavlja samo srce služenja, zahvaljujući kojoj je svaki Rotary klub dobar susjed koji predano radi za dobro lokalne zajednice. Od svakog se rotarijanca očekuje da radi i pomaže u so-cijalnom i karitativnom području života lokalne zajednice, na ak-tivnostima za zajedničko dobro okruženja u kojem živi, radi i dje-luje. Služenje zajednici znači i sudjelovanje u poslovima zajednice. U duhu Rotaryja je da se ne otkupimo novcem, nego da aktivno sudjelujemo u akcijama kluba.

Međunarodno služenjeObveza je svakog rotarijanca da daje svoj doprinos te djeluje i izvan kluba i lokalne zajednice, promičući mir i razumijevanje među ljudima i narodima svijeta, pomažući i sudjelujući u aktiv-nostima na međunarodnom planu kroz Rotary, ali i izvan njega, u borbi protiv gladi, siromaštva, bolesti, analfabetizma i u svim dru-gim aktivnostima na dobrobit čovječanstva.

Služba za mladeKroz ovo služenje Rotary naglašava svoju duboku i dugogodišnju predanost i potporu programima za djecu i mlade, kako na brizi za mlade, tako i na organiziranju raznih oblika međunarodne razmje-ne mladih ljudi.

Četiri pitanja - rotarijansko preispitivanje savjestiRotarijanac Herbert J. Taylor 1932. godine napisao je etički kodeks koji je 11 godina poslije prihvatio Rotary kao The Four Way Test. Želi li rotarijanac primjenjivati visoka etičkih načela kod svega što misli, govori i radi, potrebno je zadovoljiti sljedeća četiri, naizgled jednostavna, uvjeta:

1. Je li ISTINA?2. Je li ISPRAVNO za sve sudionike?3. Hoće li promicati PRIJATELJSTVO I DOBRU VOLJU?4. Hoće li služiti na DOBRO svim sudionicima?

MisijaMisija Rotary Internationala je služenje svima koji su u potrebi, promicanje zajedništva, unapređenje razumijevanja u svijetu, do-bre volje i mira kroz druženje i posao, profesionalno i društveno odgovorno ponašanje i djelovanje, podupiranje obrazovanja i uklanjanje siromaštva, djelovanje na poboljšanju zdravlja.

Pojam prijateljstva u Rotaryju i oslovljavanjeJedna od odlika Rotaryja je da, gdje god da se na svijetu susret-nu dva rotarijanca, mogu očekivati ruku prijateljstva i dužni su je pružiti. Time je stvoren odnos uvažavanja, povjerenja i prijateljstva rotarijanca prema rotarijancu koje se inače rijetko nalazi.Rotarijanci se međusobno oslovljavaju riječju prijatelju/prijateljice. Prijateljstvo se gradi na uvažavanju drugog, toleranciji, pozitiv-nom stavu, spremnosti na pomoć te zajedničkom radu na postiza-nju istih ideala kroz sve oblike druženja, akcija i djelovanja.Rotarijanci su međusobno na ti bez obzira na razlike u godinama, zvanju, profesijama.To nije propisano, ali je u velikoj većini klubova i zemalja uobičajeno.Treba naglasiti da Rotary ne služi da, koristeći prijateljstva, omogu-ći ostvarenje osobnih i poslovnih koristi rotarijanaca.

Prijem novih članova Kandidatom za člana kluba može se postati isključivo na prijedlog jednog ili više aktivnih članova kluba. Kandidat za člana kluba ob-vezno ima mentora. To je obično predlagač. Preporučeni je princip predlaganja takav da predlagač, budući mentor, predloži Odboru za članstvo novoga kandidata potkrije-pivši kandidaturu životopisom. U klubovima s manje članova kan-didatura se katkad iznosi na sastanku pred svima. U oba je slučaja velika obveza svih članova da informacija o kandidaturi ne izlazi

iz okvira kluba. Na mentoru je velika odgovornost jer će odabir i prijedlog pravoga kandidata značiti dobrobit i napredak za klub. Kandidat mora biti osoba koja po saznanjima mentora udovoljava rotarijanskim načelima. Zbog tih razloga predlagač prije iznošenja kandidature mora biti siguran da predlaže osobu koja ima ugleda u svojoj radnoj i životnoj sredini i koja je svojim dotadašnjim po-našanjem i načinom života dokazala da će s uspjehom promicati temeljna načela rotarijanstva.Nakon što razmotri prijedlog i ocijeni ga pozitivno, Odbor za član-stvo već će na idućem sastanku upoznati sve članove kluba s kan-didaturom. Članovi koji nisu prisutni sastanku moraju isto tako biti obaviješteni i upoznati. Svim članovima kluba uobičajeno se ostavlja period od 7 dana da razmisle o prijedlogu. Ukoliko netko ima va-ljan razlog za neprihvaćanje kandidature, osobno će to priopćiti predsjedniku kluba ili voditelju Odbora za članstvo. Predsjednik će ovisno o razlogu procijeniti ima li potrebe pokušati privoljeti člana koji je protiv da povuče svoj prigovor ili će kandidaturu automatski povući i o povlačenju izvijestiti na idućem sastanku. Ukoliko su dva člana protiv, kandidatura se obično odbacuje bez razgovora. Običaj je da se razlozi povlačenja kandidature nikad ne iznose i ne obrazla-žu. Važno je istaknuti da se s potencijalnim kandidatom nikada ne obavlja razgovor i nagovještaj kandidature dok kandidaturu na klu-bu ne prihvate svi članovi. Nakon pozitivnog mišljenja svih članova mentor obavlja razgovor s potencijalnim kandidatom upoznajući ga detaljno sa svime o Rotaryju. Poželjno je da na takav razgovor ide uz mentora barem još jedan član kluba koji poznaje kandidata. Budući da je upoznat i predloženo mu članstvo, kandidatu se ostavlja na vo-lju da razmisli i prihvati ili ne prihvati status kandidata za člana kluba. Ukoliko prihvaća kandidaturu, poželjno je da napiše svoj CV koji će mentor na idućem sastanku predstaviti klubu. U CV-ju bi bilo nužno da kandidat između ostalog navede svoje razloge i motive zbog ko-jih bi želio postati rotarijancem. Neki klubovi, što je praktično, imaju jednostavan obrazac takvog CV-ja koji daju kandidatu. Predočenje tog CV-ja još je jedna prilika da se članovi kluba detaljnije upoznaju s novim kandidatom. Ako ni tada nema primjedbi i protivljenja, kan-didat od idućeg puta počinje dolaziti na sastanke – stažirati. Stažiranje je period u kojem bi kandidat trebao upoznati klub, članove, ali i saznati i produbiti spoznaje o Rotaryju te u kona-čnici sam prepoznati pripada li u Rotary ili ne. Dužina stažiranja nije propisana, no uobičajeno je da kandidat bude prisutan na barem 8 sastanaka kluba prije procedure glasanja o primanju u članstvo. To može biti 8 uzastopnih dolazaka u koje se ubrajaju i druženja. Preporučeni period stažiranja ne bi trebao biti duži od 3 mjeseca (75% dolazaka). Redovitost dolazaka u periodu staži-ranja značajan je pokazatelj zainteresiranosti kandidata za učla-njenje u klub. Na osmom sastanku, ili prvom sljedećem, kandidat

ima nastupno predavanje. Poželjno je da predavanje bude veza-no za temu iz profesionalnog razreda kandidata. Po završenom predavanju kandidat se privremeno udaljuje sa sastanka dok se ne obavi glasanje. Aktivni članovi kluba glasaju na prethodno pripremljenom listiću o prijemu kandidata u punopravno član-stvo. Listiće priprema tajnik kluba. Za prijem kandidata u klub potrebna je jednoglasna odluka svih članova skupštine. Aktivni članovi glasuju zaokruživanjem iskaza ZA (za učlanjenje kandi-data) ili PROTIV (protiv učlanjenja kandidata) uz obvezan potpis. Nepotpisani listići ne vrijede. Komisija od dva člana prebrojava glasove i konstatira rezultat. Predsjednik objavljuje rezultat. Ova objava obično je na istom, ali može biti i na sljedećem sastanku. Ukoliko se ustanovi da je jedan glas protiv, tada predsjednik s članom koji se tako izjasnio obavlja razgovor. Neki klubovi ima-ju u proceduri da se razgovor s onima koji su bili protiv obavlja ukoliko ih je i dvoje tako glasalo. Naravno, razgovori su pojedi-načni. Poželjno je i preporučuje se da se razgovor obavi na sa-stanku na kojem je bilo glasanje. Ukoliko predsjednik ne uspije privoljeti člana koji je bio protiv da promijeni svoj stav i mišljenje, konstatira se odbijanje primitka kandidata u klub. S obzirom na pripremne radnje i prethodno upoznavanje svih članova s kan-didaturom novoga člana, vjerojatnost da se netko izjasni protiv svedena je na minimum. No ukoliko se tijekom stažiranja ipak nađu važni razlozi PROTIV, bolje je i na taj način ne prihvatiti kan-didata nego godinama imati u članstvu nekoga tko zapravo nije rotarijanac.Kada se pojavi na sastanku, bilo istom ili sljedećem, novom članu vijest o prijemu priopćava predsjednik. Novi član tada daje izjavu o svojoj spremnosti za učlanjenje. Izbor je prema navedenom dvo-smjeran: klub bira kandidata i kandidat bira klub. Danom izbora kandidata za člana Rotary kluba započinju sve obveze i privilegiji novog člana sukladno generalnim odredbama RI-a, distrikta, klup-skom statutu i poslovnicima kluba.Za vrijeme stažiranja kandidat ne plaća članarinu, ali plaća stvarne troškove druženja.Prijemom u članstvo novi član dobiva Rotary značku i od tog dana postaje članom Rotary kluba. Značku obično kupuje mentor. Lijep je običaj da toga dana predsjednik s lancem oko vrata zaželi prijem u članstvo novom članu, a ostali članovi budu svečano odjeveni i obavezno sa značkama i eventualnim priznanjima (PHF). Tajnik je obvezan prijaviti novog člana administraciji distrikta. U klubovima koji imaju propisanu upisninu novi je član dolaskom na svečani sastanak, a prije dobivanja značke, obavezan regulirati upisninu i članarinu kod rizničara. O tim je detaljima mentor dužan upoznati novog člana.U nekim klubovima novi član drži nastupno predavanje nakon što

je primljen, no najveći broj klubova postupa kao što je prethodno navedeno. Smatra se naime da i nastupnim predavanjem kandidat upotpunjuje sliku o sebi. Aktivni član kluba koji iz objektivnih razloga i razloga koji su pri-hvatljivi ostalim članovima kluba napusti članstvo u klubu može izraziti želju da ponovno bude član kluba.U tom slučaju nema automatskog ponovnog primanja u članstvo, nego i takav kandidat mora proći osnovnu proceduru prijema u klub, ali je za tog kandidata isključeno stažiranje.

Rotarijanci ne bi trebali dijeliti svoj interes i energiju prihvaćanjem članstva u drugim sličnim klubovima.Važno je napomenuti da članstvo u Rotary klubu nije automatski prenosivo iz kluba u klub. Ukoliko izađe iz kluba, da bi postao čla-nom nekog drugog kluba, čovjek mora proći kompletnu proce-duru, uključujući i to da ga netko iz drugog kluba nominira kao kandidata. Ukoliko se netko preseli iz grada u grad i drugi se klub pozitivno izjasni o prijemu, nužno je da u novi klub preda:

• Potvrdu od starog kluba da je podmirio sve fi nancijske ob-veze

• Popunjene obrasce koji se nalaze na: http://www.rotary.org/RIdocuments/en_pdf/memb_relocation.pdf

• Po izvršenom prelasku nužno je da se pošalje obavijest dis-triktu i guverneru

Principi stručnih razreda/profesionalna klasifi kacijaKako bi jedan Rotary klub predstavljao pravi presjek interesa i dje-latnosti, odabir članica/članova treba biti takav da su zastupljene sve ili što je više moguće profesija u klubu. Grupe zanimanja određuju se prema glavnoj profesionalnoj aktiv-nosti člana ili prema gospodarskoj grani u kojoj tvrtka ili institucija u kojoj je član zaposlen djeluje.Ako zanimanje kojim se član bavi nije tipično za tvrtku ili instituci-ju u kojoj radi, tada je bolje da član odredi zanimanje prema ono-me što stvarno radi. Sukladno politici Rotary Internationala, preporučuje se klubovima da unutar kluba nema više od 10% članova iz jedne profesije, a kod klubova koji imaju manje od 30 članova da najviše tri člana imaju istu profesionalnu klasifi kaciju. Ovaj pregled služi kao podsjetnik.

PREGLED PROFESIONALNE KLASIFIKACIJEGrupe zanimanja podgrupe Farmacija proizvodnja lijekova, istraživanje,

apotekarstvoFinancije banke, upravljanje sredstvima, bur-

zovno poslovanje Graditeljstvo arhitektura i urbanizam, građevinar-

stvo, geodezija, geologija, rudarstvo, zaštita okoliša, energetika

Industrija po granamaInformatika software, hardwareInteresne udruge gospodarske komore, sindikati, gra-

đanske udrugeJavne službe vojska, policija, diplomacija, javna

upravaKultura i umjetnost kazalište, galerije, knjižnice, muzeji,

glazba, fi lmMarketing PR, oglašavanjeMediji televizija, radio, novinarstvo, izda-

vaštvoObrazovanje osnovno, srednje, stručnoOsiguranje imovina, životno, autoosiguranjePoljoprivreda i šumarstvo ratarstvo, vrtlarstvo, voćarstvo, šu-

marstvo, ribarstvoPoslovanje s nekretninama razvoj nekretnina, iznajmljivanje,

posredovanje u prodajiPravo sud, odvjetništvo, javno odvjetni-

štvo, javni bilježniciPromet pomorski, zračni, cestovni, željezničkiReligija Sajmovi i izložbe organizacija sajmova, prodajne

izložbe Savjetovanje kadrovsko, fi nancijsko, poslovno Sport Telekomunikacije fi ksna telefonija, mobilna telefonija,

prijenos pošiljakaTrgovina i veletrgovina po granamaTurizam hoteli, restorani, agencije Usluge po granamaZdravstvo medicina po granama, zubarstvo,

veterinaZnanost i visoko obrazovanje fakulteti, instituti

Sastanci, druženja i akcije kluba, odijevanjeU pravilima Rotaryja propisano je obvezno sastajanje jedanput na tjedan. Sadržaj, dnevni red svakog sastanka, su teme iz života kluba, dogovori o akcijama koje klub poduzima i kao obvezna toč-ka, predavanje. To je kratko izlaganje u trajanju od 15-20 minuta nekog od članova ili pozvanoga gosta predavača na temu koja bi trebala biti od interesa za čitav klub. Brigu o organizaciji predava-nja vodi odbor zadužen za predavanja. Predavanja mogu biti orga-nizirana i za dva ili više klubova. Katkad je poželjno da članovi na neka predavanja pozovu i svoje supružnike. Principi rotarijanstva su humanitarno djelovanje, ali i međusobno druženje, gajenje pri-jateljstva i obiteljske povezanosti. Svaki klub ima defi nirano mjesto, dan u tjednu i vrijeme sastanka. To je objavljeno u podacima kluba kako bi drugi rotarijanci i gosti koji dolaze u grad mogli doći na sastanak. Obveza je svakog člana da bude prisutan barem na 50% sastanaka kluba. Sastanci kluba mogu se održavati i izvan stalno dogovorenog mjesta okupljanja. To je pozitivno i poželjno i većinom potiče članstvo na bolji odaziv i pri-sutnost. Sastanak - druženje uvijek se prakticira uz obveznu večeru. U Rotaryju nije predviđena stanka za sastanke u ljetnom periodu. Iskustvena je preporuka da se, u periodu kada je veći dio uprave na godišnjem odmoru, prijatelji koji su u mogućnosti druže barem uz piće na uobičajenoj adresi sastajanja.Ukoliko je nekomu od prijatelja u tjednu prije održavanja sastanka bio rođendan, tada je običaj da klub-majstor na početku sastanka prigodnim riječima čestita rođendan i zajedno s ostalima nazdravi slavljeniku. U nekim klubovima dolazak na sastanak bez značke, neprikladno odijevanje, oslovljavanje prijatelja s vi, pa i zvonjava mobitela, ka-žnjava se simboličnom novčanom kaznom. To može biti propisano i pravilnikom ili poslovnikom o radu kluba.

Druženja i akcijeUobičajeno je da svaki klub u svrhu prikupljanja sredstava za akci-je pomoći lokalnoj zajednici organizira druženja – akcije. Obveza je svakog člana svojom prisutnošću dati doprinos takvom druže-nju – akciji. Takva se druženja u pravilu organiziraju obiteljski. Da bi akcija što bolje uspjela, poželjno je da članovi pozovu i dovedu goste, prijatelje. Isticanjem akcije kluba na stranici www.rotary.hr poziv za takvo druženje upućen je svim Rotary klubovima. Akcije često imaju međunarodni karakter. Lijep je običaj da se predstav-nici i prijatelji iz drugih klubova odazovu i svojim učešćem daju doprinos akciji. Nepisano je pravilo da bi svaki član kluba trebao barem jedanput u godini predstavljati svoj klub na druženju - ak-ciji nekog drugog kluba.

OdijevanjeOdraz uvažavanja digniteta Rotaryja i uvažavanja prijatelja s koji-ma se sjedi za stolom je i način odijevanja na sastancima. To nije strogo propisano, no na našim je prostorima uobičajeno da muški članovi na sastanke dolaze u odijelu ili barem sakou sa ili bez kra-vate. U ljetnom periodu primjereno je da to bude košulja ili majica, ali obvezno s ovratnikom.Uprava kluba svake godine određuje period u kojem vrijedi ljetni način odijevanja, o čemu izvještava na sastanku i dostavlja u zapi-sniku svim članovima.Članovi su obvezni na službenim sastancima nositi rotarijansku značku.

Obveza prisutnostiSmatra se da si postao pravi rotarijanac/rotarijanka kada ti dolazak na sastanke i druženja postane potreba, a ne obveza. Tada defi -nitivno osjećaš pripadnost klubu i prijateljima s kojima se družiš. Bez ispunjavanja obveze dolazaka na druženje, dakle prisutnosti, Rotary nije zamisliv. Pravila Rotaryja nalažu tjedno sastajanje. To nije nužno večera. Može biti organizirano i u neko drugo doba dana (ručak). Druže-nja organizirana vikend prije sastanka evidentiraju se kao održani sastanak.Običaj je da klub odredi jedno mjesto kao adresu sastajanja. Adre-sa tog hotela ili restorana najčešće je i adresa kluba.Prihvaćanjem članstva u klubu svaki je član preuzeo uz druge i ob-vezu prisustvovanja tjednim sastancima ili druženjima u svome ili drugom klubu jer:

• Svaki član ponaosob pridonosi učinkovitom klupskom životu.• Svaki član predstavlja svoju profesiju i zvanje, a ako se zane-

mari obveza prisutnosti, možda je zbog njega zanemarena neka druga vrijedna osoba koja bi dolazila na druženja.

• I na kraju: s praznim stolcem ne može se družiti ni komuni-cirati.

Naravno da se obveza prisutnosti ne smije iscrpiti pasivnim sudje-lovanjem. Nijedan rotarijanac ne smije misliti da može rijetko do-laziti jer svoje fi nancijske obveze redovito podmiruje.Prisutnost podrazumijeva i aktivno sudjelovanje na svim događa-njima koje priređuje klub, kao primjerice skupove karitativne na-ravi, druženja s obiteljima u klubu, klupska putovanja, sastanke u distriktu i slično. Prisutnost podrazumijeva odaziv, prisustvovanje sastancima te potporu druženjima i akcijama drugih klubova. To ipak ne znači stopostotnu prisutnost, no minimum da bi se net-ko smatrao aktivnim članom kluba je 50% prisutnosti, uz naravno

valjana opravdanja predsjedniku ili tajniku prije sastanka na kojem neće moći biti prisutan. Preporuka je da svaki prvi sastanak u mjesecu tajnik na dnevni red sastanka dostavi izvješće o postotku prisustvovanja svakog člana na sastancima. Sa svim članovima koji su u proteklom periodu neo-pravdano izostali na više od 50% sastanaka obveza je predsjednika i voditelja ili jednog člana Odbora za članstvo da obave razgovor i utvrde razloge izostanaka. Ovisno o izvješću predsjednika i Odbo-ra, uprava će na idućem sastanku članovima kluba predložiti daljnje postupke prema članu koji izostaje. Dobra je praksa, a velik je broj klubova to defi nirao statutom ili poslovnikom o radu, da se članu koji ni nakon razgovora s predsjednikom i članom Odbora ne pro-mijeni stav i bez opravdanja nastavi izostajati s druženja, 15 dana po obavljenom razgovoru pismenim putem pošalje obavijest. Naj-češće se šalju tri obavijesti u razmacima ne dužim od mjesec dana. Prvim dvjema potiče se prijatelja da se odazove i nastavi dolaziti na sastanke i druženja. U trećoj obavijesti konstatira se „da s obzirom na neodazivanje na prve dvije obavijesti klub uzima na znanje da je prijatelj odustao od članstva“ i da mu po statutu zbog neispunjava-nja klupskih obveza prestaje članstvo u klubu. Obavijesti potpisuje predsjednik. Članovi koji izostaju najčešće ne podmiruju ni fi nan-cijske obveze pa ih se u pismima podsjeća i na tu dužnost.Članstvo u klubu prestaje:

a) dobrovoljnim istupomb) isključenjem o kojem odlučuju svi aktivni članovi kluba 2/3

većinom: - ako aktivni član ili kandidat neopravdano izostaje sa sasta-

naka kluba - ako ne podmiruje redovno fi nancijske obveze prema klubu - ako član ne odgovara svojim sposobnostima ili postane ne-

dostojan članstva u klubu - ako se član učestalo protivi donošenju odluka kluba bez pri-

hvatljive argumentacije i ne prihvaća stav većine (2/3 aktiv-nih članova)

Financijske obveze članovaUčlanjenjem u Rotary klub svaki je član preuzeo obvezu podmiri-vanja članskih i klupskih novčanih obveza. Redovito ispunjavanje fi nancijskih obveza nije dovoljan, ali je nužan uvjet za ispunjenje članskih obveza.Financijske obveze svakog člana čine:

• članarine obvezne za Rotary International, Rotary Foundati-on, distrikt te administraciju i vođenje knjigovodstva samog kluba

• trošak druženja – večere• sudjelovanje u podupiranju akcija kluba za pomoć lokalnoj

ili široj zajedniciPrve dvije gore navedene stavke obveza su svakog aktivnog člana dok učešće u novčanoj potpori akcijama kluba nije propisano kao obveza, ali se očekuje od svakog aktivnog člana da u okviru svojih mogućnosti da svoj doprinos akcijama kluba.U Rotaryju je običaj da svatko sam plaća svoje troškove, kako u klubu, tako i kada se ide u goste u drugi klub ili na druženje.Klub može donijeti odluku o još nekim fi nancijskim davanjima kao što su: upisnina za nove članove, točno određeni godišnji iznos za potporu akcijama kluba i slično. Postajući član kluba svatko je prihvatio obvezu da redovno ispu-njava fi nancijske obveze.

Neki klubovi dostavljaju uplatnice svim članovima početkom Ro-tary godine, što je vrlo praktično.Dobrom i djelotvornom pokazala se praksa nekih klubova da rizni-čar nakon prvog sastanka u mjesecu mailom pošalje tablicu iz koje se vide neizvršene obveze članova s izvješćem o stanju računa i ob-veza te instrukcije za plaćanje članskih obveza preko internetskog bankarstva. Članove koji neredovito plaćaju svoje obveze rizničar je dužan pismeno ili mailom podsjetiti na nepodmireni iznos. Neki klubovi statutom ili poslovnikom imaju defi nirano da članu koji duže od 60 dana nije podmirio obveze, a nije s obrazloženjem zatražio odgodu plaćanja, pošalju pismo opomene. Ako ni nakon opetovane opomene nakon sljedećih 15 dana ne stigne uplata ili molba za odgodu, šalje se treća obavijest u kojoj se konstatira da klub uzima na znanje da je prijatelj odustao od članstva u klubu. Opomene piše rizničar, a uz njega potpisuje ih i predsjednik kluba.Naravno, da bi iznosi koji se naplaćuju pojedinom članu bili real-no određeni, potrebno je da uprava kluba u pripremi svog plana i programa sagleda obveze prema Rotary Internationalu, distriktu i Rotary Foudationu te njima pribroji realan trošak večere i dodatke za akcije kluba. To se daje s prijedlozima plana rada i programa nove uprave za redovnu skupštinu u lipnju.Da bi netko bio aktivan član kluba, mora redovno podmirivati fi k-sne troškove svih članarina i realan trošak večere - druženja. Vari-jabilni dio odnosi se na fi nancijske doprinose akcijama kluba koje svaki član podupire u okviru svojih mogućnosti.Nije dopušteno, i nije u duhu rotarijanstva, sredstva prikupljena na humanitarnim druženjima rasporediti za pokriće troškova čla-narina i večera.

Počasni član, bivši član – prijatelj klubaPočasnim članom proglašava se osoba koja najčešće nije rotarija-nac, a tu čast dobiva zbog posebnih zasluga na promicanju rotari-janskih ideala. To mogu biti posebno značajne donacije, poseban doprinos pri organiziranju akcija kluba ili nešto treće za što će klub ocijeniti da zavređuje takvu čast. Prijedlog za počasnog člana može dati bilo koji član kluba. Uprava bi prijedlog trebala razmotriti u roku od 15 dana i nakon toga izni-jeti svoj stav na sastanku te ga dati na glasanje.Nije dopušteno da se članove koji postaju umirovljenici prebacuje u status počasnog člana.Počasni član određuje se na članstvo od jedne godine. Na prijed-log uprave, odlukom skupštine počasno se članstvo može produ-žavati. Takve se odluke donose obično na početku mandata, tj. na redovnoj skupštini u lipnju. Preporuka je da u klubu nema više od 10% počasnih članova.Počasni član ne plaća upisninu i članarinu. Obično plaća samo tro-šak večere ili druženja kada je prisutan. Nema pravo biranja i ne može biti nositelj funkcija. Nije nositelj profesionalnog razreda. Ima pravo i pozvan je sudjelovati na svim sastancima i uživa sve povlastice kluba. Obveza je tajnika da u distrikt nakon svake redovne skupštine po-šalje popis počasnih članova i obrazloženja zbog čega su progla-šeni počasnim članovima.

Bivši član - prijatelj klubaUkoliko neki od članova iz bilo kojih razloga više nije u mogućnosti biti aktivnim članom kluba, tada može pismenim putem ili izjaš-njavanjem na sastanku zatražiti izlazak iz aktivnog članstva. Kao takav briše se s popisa aktivnih članova, tajnik ga odjavljuje s popisa članova kluba u distriktu, ne plaća nikakve članarine, nema pravo glasa, ne može biti nositelj funkcija, ali ima pravo prisustvo-vanja na svim sastancima i druženjima. Jedini trošak koji ima je re-alna cijena večere kada prisustvuje sastanku ili druženju.

Nekada je postojalo više oblika članstva kao npr. senior član, no na konvenciji 2001. donesena je odluka da se svi ostali oblici ukidaju i ostaje samo jedan – aktivni član. Članom kluba smatra se samo onaj tko ispunjava sve članske obveze.

Paul Harris Fellow Paul Harris Fellow značka i plaketa dodjeljuje se na prijedlog članova članu kluba koji je na poseban način dao doprinos klubu, lokalnoj zajednici ili Rotaryju općenito. To može biti zbog jedne

velike donacije ili posebnog doprinosa nekoj vrlo značajnoj akci-ji, zbog dugotrajnog predanog rada na nekom programu kluba, gotovo u pravilu svakom članu kluba koji predanim radom osnuje drugi Rotary klub, ili za neki treći značajni doprinos za koji klub ocijeni da je član zavrijedio takvo priznanje.Prijedlog za PHF priznanje može istaknuti bilo koji član kluba. Uprava bi prijedlog trebala razmotriti u roku od 15 dana i nakon toga iznijeti svoj stav na sastanku te ga dati na glasanje.Jedan član kluba može u tijeku svog članstva dobiti i više PHF pri-znanja ukoliko je riječ o više različitih aktivnosti kojima je to zaslužio.Prava na PHF priznanja klub ostvaruje uplatama članarina Rotary Foundationu. Tako za svakih 1000 USD uplaćenih RF-u klub ima pravo na 1000 Recognition Pointsa, a taj iznos omogućuje 1 PHF priznanje. Isto vrijedi i za pojedince. Ukoliko neki član osobno odje-danput ili u više navrata uplati ukupni iznos od 1000 USD u Rotary Foundation, tim činom zavrijedio je PHF značku i plaketu. Rotarija-nac uplatu može izvršiti za sebe, ali i za nekoga drugog. Ovisno o visini uplate, značke i priznanja se razlikuju, pa za veće iznose po-stoje značke s dodacima safi ra ili rubina. O pravima svakog kluba na PHF priznanja, kompletnom pravilniku i preuzimanju formulara za prijavu može se detaljno informirati na www.rotary.org.

Osnivanje novoga klubaOsnivanje novoga kluba obavlja se na inicijativu postojećeg ak-tivnog kluba. Klub osnivač zove se „kumski klub“ , a član kumskog kluba, „kum“, zadužen je za brigu oko osnivanja novog kluba. Kum ima vrlo važnu ulogu pri formiranju novog kluba jer kroz čitav pe-riod osnivanja izuzetno aktivno sudjeluje na sastancima prenoseći rotarijanske ideje i načela na potencijalne buduće rotarijanke i ro-tarijance. Kako su od 1989. žene ravnopravne u članstvu s muškar-cima, tako je većina današnjih klubova mješovita. Osnivačku mom-čad, koja broji obično osam do deset ljudi novoga kluba, predlažu članovi kumskog kluba, a ostale članice i članove prema rotarijan-skim principima prijema predlažu sami članovi novog kluba. Da bi efi kasno i djelotvorno radili na formiranju novog kluba, osnivačka momčad odmah nakon prvih nekoliko susreta između sebe izabire upravu kluba u osnivanju. Nakon što potencijalno novi klub okupi barem 25 kandidatkinja i kandidata koji tijekom svog stažiranja do-kažu da su zavrijedili članstvo u Rotaryju, kum i kumski klub pod-nose zahtjev distriktu za određivanjem termina službenog osniva-nja novog kluba. Svečana ceremonija osnivanja kluba, primanja dotadašnjih kandidata u članstvo novoosnovanog Rotary kluba i prijema novog kluba u članstvo Rotary Internationala naziva se charterom. Na toj ceremoniji, kojoj obično prisustvuje guverner, klub dobiva povelju o osnivanju s pripadajućim brojem u Rotary

Internationalu, a svaki član značku kao znak pripadnosti Rotaryju. Klubovi na našim prostorima broje obično od 25 do 50 članova. Najčešće, kada broj članova naraste na više od 30, pristupa se osni-vanju novoga kluba u gradu.To donekle proizlazi i iz činjenice da je jedna od bitnih značajki druženja da svi sjede za istim stolom.U skladu s razvojem tehnologije, Rotary je prihvatio osnivanje i po-stojanje e-klubova, ali je broj tih klubova ograničen na najviše dva po distriktu.

Obilježja RotaryjaOsnovno je obilježje, grb Rotaryja, Rotary kotač. To je simbol koji koriste i po kojem su prepozna-tljivi svi članovi, klubovi, distrikti i Rotary Inter-national. Rotary kotač zupčanik je s 24 uglata zupca i 6 prečka unutar kojega je upisano Rotary International. Svaki klub ima svoju zastavicu (banner) koja na sebi osim imena kluba obvezno sadrži i Rotaryjev grb.Ime kluba obvezno počinje s imenom grada u kojem klub djeluje. Kako bi se klubovi u istom gradu međusobno razlikovali, imenu grada u nazivu dodaje se obično, ali ne nužno, naziv dijela grada u kojem klub stoluje.Običaj je da se tijekom posjeta klubovima zastavice međusobno razmjenjuju.Pored zastavice svaki klub na ceremoniji chartera od kumskog klu-ba dobiva zvono i predsjednički lanac. Zvono stoji na stolu za vrije-me svakog sastanka, a predsjednik stavlja lanac oko vrata u svakoj svečanoj prigodi. Svaki član prijemom u članstvo dobiva značku. Obveza je svakog člana nositi značku na svim sastancima, druženjima i predstavlja-njima kluba.Ovo su osnovna i obvezna obilježja za klub i članove. Rotaryjev grb može se koristiti, stavljati i otiskivati na razne predmete kao recimo kravate, gumbe, privjeske, broševe, igle za kravate, pribor za pisanje

i slično, no uvijek i samo na način, u obliku i bojama kako je to pro-pisano u pravilima Rotary Internationala.( www.rotary.org/graphics)

Rotary i posaoMotiv za članstvo u Rotaryju ne mogu biti poslovni interesi ili stje-canja osobne i poslovne koristi pojedinca.Pravila Rotaryja izričito kažu da rotarijanci ne bi trebali očekivati ili zahtijevati kontakte kojima će ostvariti korist u privatnom i po-slovnom životu jer nije spojivo s duhom služenja struci osigurati jednom rotarijancu uvjete koje drugi ljudi ne mogu dobiti. Korištenje rotarijanskih kontakata s ciljem stjecanja dobiti pred-stavlja suprotnost rotarijanskim načelima. Stvarni prijatelji ne za-htijevaju jedni od drugih ono na što nemaju moralno pravo.Svakako je legitimno da rotarijanci u krugu sličnomislećih osoba, osoba od interesa i značenja u gospodarstvu i društvenom životu, traže poticaj za sudjelovanje, prisutnost i djelovanje. Nitko ne zabranjuje poslovni kontakt među rotarijancima. Dapače, zajednička pripadnost Rotaryju nudi vrijednu osnovu za povjere-nje u poslovnim ili društvenim kontaktima.

Rotary i mladiMotiviranje i briga za buduće generacije u duhu rotarijanskih ide-ala proteže se kroz sve načine služenja u Rotaryju. Svaki klub ima Odbor zadužen za rad s mladima na čelu kojega je voditelj Odbora -Youth Exchange Offi cer (YEO), voditelj službe za mlade.Briga o radu s mladima nije zadatak samo voditelja službe za mla-de i njegova odbora, nego svi članovi kluba trebaju pomagati u radu i brizi za mlade.Ova briga obuhvaća djecu rotarijanaca, ali i ostale mlade ljude koji žele njegovati rotarijanske ideale kao Interact ili Rotaract. Važan način brige za mlade je razmjena mladih, koja se odvija u obliku stipendija, studijskih grupa, ljetne i godišnje razmjene koji omogućuju rotarijanskoj mladeži ostvarivanje kontakata u cijelom svijetu. Bitno je napomenuti da sudionici razmjena nisu samo dje-ca rotarijanaca, nego klubovi potiču da to budu sva djeca koja će na dostojan način promicati ideju rotarijanstva i na putovanjima i susretima dostojno predstavljati Rotary klub koji ih šalje na raz-mjenu, svoj grad, državu.Na širokom polju rotarijanskih aktivnosti postoje brojne moguć-nosti koje u osnovi potiču samo jedno: osobni angažman rotarija-naca na dobroj stvari. U okviru Rotaryja postoji nekoliko vrsta udruga kroz koje se mladi ljudi povezuju i druže ovisno o vrsti programa, dobnoj granici.

Organizacija RotaryjaRotary International prva je svjetska „Service club“ organizaci-ja - svjetsko udruženje Rotary klubova, kojih ima oko 34.200, s članstvom od više od 1,214.000 rotarijanka i rotarijanaca i djeluje u oko 200 zemalja i zemljopisnih područja. Klubovi su grupirani u 538 distrikta. Distrikti su formirani tako da obuhvaćaju u prosjeku 50-ak klubo-va, no katkad je to i znatno više. Naš Distrikt 1913, koji je formiran 2011. godine, obuhvaća klubove s prostora Republike Hrvatske. Prije toga su naši klubovi bili članovi Distrikta 1910 zajedno s klu-bovima iz istočnog dijela Austrije, Slovenije te Bosne i Hercego-vine, sa sjedištem u Beču. Rotary International je širom svijeta razgranata organizacija koja djeluje globalno na projektima od općeg značaja, no većina njezinih humanitarnih aktivnosti odvija se na klupskoj ili eventualno na razini disktrikta. Zato je struktura cjelokupne međunarodne organizacije projektirana tako da može uspješno podupirati klubove u njihovim nastojanjima da pruže što bolju uslugu društvu u svojim sredinama, kao i u inozemstvu, a s druge strane da ujedinjenim naporima može rješavati i globalne probleme. Svaki Rotary klub je, unutar okvira standardnog RI statuta, auto-noman u najvećoj mogućoj mjeri. To se odnosi na čitavo uređe-nje unutarnjeg života u klubu, odabir članstva, izbor dužnosnika, opredjeljenja za pojedinu socijalnu djelatnost, izbor mogućih pro-jekata, slobodu u povezivanju s drugim klubovima, itd.RI je podijeljen u 34 Zone, i to na način da svaka ima približno po-djednak broj članova rotarijanaca, što se u prosjeku kreće negdje između 32.000 i 40.000. Mi, Distrikt 1913, nalazimo se u Zoni 19, koja obuhvaća 14 distrikta s 850 klubova i članstvom od ukupno 37.500 rotarijanaca. Uz Hrvatsku, u Zonu 19 uključene su sljedeće zemlje: Njemačka, Austrija, Švicarska, Lihtenštajn, Italija, BiH, Slo-venija, Madžarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Moldavija i Izrael. Sjedište zone 19 je u Zürichu.Vodstvo svjetske organizacije RI-a čini Upravni odbor (Board of Directors) na čelu kojega je predsjednik RI-a. To je uprava od 19 članova koja zasjeda kvartalno utvrđujući politiku i aktualne prav-ce djelovanja u tekućoj rotarijanskoj godini. Mandat predsjednika i ostalih dužnosnika RI-a, jednako kao i onih na nižim organiza-cijskim razinama uključujući i osnovnu jedinicu, Rotary klub, traje godinu dana i bira se od 01.07. do 30.06.Stožer RI, odnosno Glavni odbor RI nalazi se u Evanstonu u Illino-isu. Na čelu Glavnog odbora, koji broji ukupno 650 članova, stoji glavni tajnik.Pored ovoga svjetskog centra postoji još sedam međunarodnih područnih centara i to u Argentini, Australiji, Brazilu, Indiji, Japa-

nu, Koreji i Švicarskoj. Za nas je ovlaštena centrala u Zürichu. Veli-ka Britanija i Irska tradicionalno imaju svoj posebni organizacijski ogranak RIBI, koji opslužuje klubove i distrikte tih zemalja.Zakonodavno tijelo RI-a, odnosno, Rotary parlament, jest The Co-uncil on Legislation. Sastaje se svake tri godine, razmatra statu-tarna pitanja te nakon detaljne i složene procedure usvaja ili odbi-ja amandmane i odluke predložene od strane klubova, distrikta ili predsjedništva RI-a.

Organizacija Rotary klubaSvaki Rotary klub ima statut kojim su defi nirani i uređeni odnosi u klubu. Pored statuta klub može imati i poslovnik o radu.Organi kluba su skupština, predsjednik kluba, potpredsjednici kluba (najčešće dva), tajnik kluba, upravni odbor.Skupštinu kluba čine svi aktivni članovi kluba.Redovne sjednice Skupštine održavaju se dva puta na godinu: iz-borna skupština koja se održava do 31. prosinca tekuće godine i redovna godišnja skupština koja se održava do 30. lipnja, prije po-četka Rotary godine.Skupština odlučuje pravovaljano ako je prisutna natpolovična većina aktivnih članova kluba, a odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Glasanje u skupštini može biti, prema odluci skupštine, javno ili tajno.Glavni zadaci skupštine kluba su da: utvrđuje strategiju razvoja klu-ba, donosi i mijenja statut kluba, donosi plan rada i fi nancijski plan, bira i razrješuje dužnosti predsjednika kluba i ostale članove uprav-nog odbora, predsjednika elect, na prijedlog uprave imenuje od-bore, komisije i slična tijela prema potrebi te im utvrđuje zadatke.Odluke skupštine su pravovaljane ako za njih glasa 2/3 aktivnih članova kluba.Na izbornoj skupštini (obično u prosincu, ali krajnje do 31.12.) glasa se na dva listića. Na jednom je nominiran predsjednik elect - predsjednik koji će preuzeti funkciju za 18 mjeseci (ako se izbor-na skupština održava u prosincu). Na drugom je listiću kompletan novi upravni odbor s novim predsjednikom, koji stupaju na funk-ciju za 6 mjeseci, odnosno 1. srpnja iduće godine.Na redovnoj godišnjoj skupštini (obično u lipnju, ali krajnje do 30.06.) nova uprava daje na usvajanje svoj prijedlog strategije razvoja kluba, plan rada, akcija, fi nancijski plan za budući period, imenovanje članova odbora, eventualne izmjene statuta i druge odluke važne za budući rad kluba.Predsjednika kluba bira skupština na izbornoj skupštini i to na mandat u trajanju od godinu dana tajnim ili javnim glasanjem. Du-žan je predložiti skupštini godišnji plan, proračun, prijedlog akcija.

Član je svih odbora. Predsjeda sastancima kluba i uprave.Potpredsjednici kluba zamjenjuju predsjednika u odsutnosti i ak-tivno sudjeluju u radu uprave, odbora i u provođenju akcija kluba.Upravni odbor kluba obvezno čine članovi i to: predsjednik, dva potpredsjednika, tajnik i rizničar. Upravni odbor bira skupština na mandat od godinu dana, a uz na-vedene, članovi upravnog odbora mogu biti i poželjno je da budu još: budući predsjednik (predsjednik elect) i klub-majstor. Skupšti-na na prijedlog uprave u upravni odbor može delegirati i bivšeg predsjednika (Past President) i članove nekih od odbora.Tajnik kluba obavlja upravno-administrativne poslove u klubu te vodi zapisnike sastanaka, evidenciju članstava, zastupa klub, brine se za zakonitost rada.Rizničar ima nadzor nad novčanim sredstvima prikupljenim od članarine ili iz drugih izvora te je dužan podnositi fi nancijska izvje-šća skupštini kluba, ali i svim članovima na sastancima. Klupski majstor (stoloravnatelj) organizira druženja kluba, izlete. Lijep je običaj da klupski majstor članu koji je imao rođendan u tjednu prije sastanka izrazi čestitke na početku druženja.Odbori i komisije. Ovisno o djelovanju kluba, upravni odbor predlaže skupštini odbore i komisije. Odbori se biraju na godinu dana, ali im se mandat može produžiti. To su:

• Odbor za rad s mladima• Odbor za članstvo• Odbor za odnose s javnošću• Odbor za projekte kluba• Odbor za Rotary Foundation• Odbor organizaciju predavanja• Odbor za strateško planiranje (članovi svi bivši predsjednici)

Pored navedenih uprava može skupštini predložiti i neke druge odbore važne za rad i djelovanje kluba.

Rotary Foundation To je poseban organizacijski dio RI-a. Fondacija je zapravo njegov alat, tj. sredstvo uz pomoć kojega Rotary ostvaruje svoju misiju: unapređenje svjetskog razumijevanja, dobre volje i mira kroz po-boljšanje zdravlja, podupiranje obrazovanja i uklanjanje siromaš-tva. Prema defi niciji, RF je neprofi tna organizacija koju isključivo svojim dobrovoljnim prilozima podupiru rotarijanci i njihovi pri-jatelji koji zajedno s njima dijele viziju boljeg svijeta. Upravu RF-a čini 15 direktora, povjerenika. To su tzv. The Trustees of the RF, koje imenuje predsjednik RI-a uz suglasnost upravnog odbora RI-a (Board of Directors). Mandat im traje 4 godine, s izuzetkom

predsjedavajućeg, koji se postavlja na dužnost od godine dana. Njihova je zadaća upravljanje fondovima, odnosno imovinom RI-a. Rotary Foundation neprofi tna je organizacija fi nancirana isključivo dobrovoljnim prilozima rotarijanaca i prijatelja fondacije koji dijele viziju boljeg svijeta. Dosad su rotarijanci u Rotary Fundation donirali više od 2,9 mili-jarda dolara.

Glavni programi Rotary Foundationa su:

Polio Plus

Posljednjih 25 godina glavna aktivnost RF-a bila je usmjerena potpunom iskorjenjivanju dječje paralize u svijetu. U tom perio-du novcem RF-a oralno su cijepljene dvije milijarde djece i uskoro će se moći konstatirati da je uz pomoć Rotaryja dječja paraliza u svijetu potpuno iskorijenjena. Jednu od najvećih donacija ovome programu uplatila je Bill & Melinda Gates Fondation iznosom od 355 milijuna dolara.

Humanitarian Grants Program

District Simplifi ed Grants Matching Grants To su fi nancijske potpore klubovima i distriktima na njihovim pro-jektima za pomoć sredinama u kojima djeluju. Najčešće se provo-de kao udvostručavanje fi nancijskog iznosa koji dva ili više kluba prikupe na međunarodnom projektu.

Educational Programs

Ambasadioral Scholarship program je školovanja studenata izvan nji-hove zemlje za unapređenje razumijevanja, širenje dobre volje i mira.Group Study Exchange razmjena je mladih ljudi koji su u radnom odnosu i nisu rotarijanci ni djeca rotarijanaca. Razmjena i boravak traje obično 6 tjedana, a provodi se pod isključivom brigom, or-ganizacijom i o trošku Rotary klubova domaćina. Cilj razmjene je stjecanje spoznaja i razmjena poslovnih iskustava.Rotary Piece Fellowships sponzorira diplomirane studente i pro-fesionalce na područjima vezanim za mirenje i rješavanje sukoba mirnim putem.

Svaki rotarijanac učlanjenjem u Rotary zajednicu prihvatio je ob-vezu plaćanju članarine koja se preko kluba doznačuje direktno u Rotary Foundation. 50% uplaćenih sredstava vraća se distriktima za njihove projekte. Svaki klub ima pravo na nepovratna sredstva iz fonda kandidirajući svoje projekte.

Programi Rotary Internationala Unutar Rotaryja postoje programi kojima Rotary International omogućuje povezivanje, druženje, međunarodnu razmjenu škol-ske djece, studenata, mladih ljudi koji su zaposleni, pa i čitavih obitelji. Kroz takve programe mladi ljudi međusobno se povezuju, razmjenjuju znanja, uče o kulturi i načinu života u drugim zemlja-ma, ali i prenose spoznaje o svojoj zemlji. Treba napomenuti da u razmjenama mogu sudjelovati djeca rotarijanaca, ali mnogo su više to djeca i mladi ljudi čiji roditelji nisu rotarijanci.

RotaractTo su klubovi u koje ulaze mladi od 18 do 30 godine starosti. Posto-ji oko 8000 takvih klubova, rasprostranjenih u 163 zemlje u svijetu, s ukupno 180.000 članova. Prvi Rotaract klub osnovan je u SAD-u 1968. godine. U Hrvatskoj je Rotaract aktivan od početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Aktivan je i danas s oko 140 članova u 7 klubova, tj. u 5 gradova: Osijek, Rijeka, Split, Varaždin i Zagreb. Svi klubovi djeluju u okviru hrvatskog Distrikta. Plan rada i vođenje distrikta vodi DRR (District Rotaract Representative), čija je funkcija u Rotaractu paralelna funkciji guvernera u Rotaryju. Uz kontinui-rano međusobno komuniciranje, klubovi se u godini sastaju dva puta na District Rotaract konferencijama u jesen i proljeće. Global-no, Rotaract prati Rotary pa je tako zastupljen u gotovo svim ze-mljama u kojima se nalaze Rotary klubovi. Godišnji skupovi vrlo su dobro razvijeni i posjećeni, pa tako u godini samo u Europi postoje tri: dva REM-a (Rotaract Europe Meeting) i jedan EUCO (European Conference). Od globalnih događanja valja spomenuti Interotu (globalna konferencija), APRRC, International RYLA, itd. Rotaract, s čijim je ciljem i pokrenut, izvrstan je izvor novih članova Rotaryja koji su nakon godina služenja u Rotaractu zrele osobe i odgojeni potencijalni članovi spremni za služenje u Rotaryju.

InteractTo su klubovi koji okupljaju mlade osobe u dobi od 12 do 18 godi-na starosti. U svijetu ima oko 12.300 klubova s oko 200.000 člano-va, a djeluju u 133 zemlje. Postoje od 1962. godine. Kao najmlađa grana rotarijanstva, Interact služi Rotaractu kao što Rotaract služi Rotaryju. Uz promicanje načela Rotaryja među najmlađima, hu-manitarni rad i služenje zajednici već od najmlađih dana, Interact okuplja mlade ambiciozne osobe srednjoškolske dobi. Također ak-tivan u Hrvatskoj, Interact produbljuje korijene rotarijanstva i već u toj dobi odgaja članove prema Rotaractu i Rotaryju.Treba napomenuti da članice i članovi Rotaracta i Interacta oku-pljaju podjednako djecu rotarijanaca, ali i drugu djecu koja svojim ponašanjem, vladanjem te načinom života i rada promiču odma-lena ideje i načela rotarijanstva.

Rotary Youth Exchange a) kratkoročna razmjena – ljetni kampoviTo je razmjena djece u dobi od 14 do 25 godina koja borave u drugim zemljama u organizaciji i o trošku njihovih Rotary klubova upoznajući kulturu, povijest, ljude, zbivanja i način života ljudi u tim zemljama. Djeca su organizirana u grupe najčešće po 12 do 15. Kompletnu organizaciju boravka i brigu za čitavo vrijeme kampa vode rotarijanci – organizatori kampa. Te razmjene organiziraju se u trajanju od jednog do tri tjedna, obično u periodu ljetnih pra-znika.Hrvatska, naš Distrikt, svake godine organizira obvezno jedan kamp i ugošćuje djecu. Isto tako iz Hrvatske svake godine na kam-pove odlazi više od 50-ero djece. U razmjenama sudjeluju ravno-pravno djeca rotarijanaca, ali i ona čiji roditelji nisu rotarijanci.

b) dugoročna – jednogodišnja razmjenaTo je razmjena djece u dobi od 15 do 19 godina koja borave u drugim zemljama u organizaciji i o trošku njihovih Rotary klubo-va pohađajući jednu školsku godinu najčešće treći razred srednje škole. Hrvatska svake godine pošalje na godišnju razmjenu 20-ak mladih ljudi. Treba napomenuti da je razmjena isključivo po prin-cipu reciprociteta, tako da obitelji čija djeca idu na jednogodišnju razmjenu imaju obvezu prihvatiti i ugostiti na godinu dana dijete koje dolazi po istoj osnovi u Hrvatsku.

Rotary Youth Leadership Awards ( RYLA ) To su druženja – seminari sponzorirana od distrikta i klubova koji pridonose prepoznavanju sposobnosti vođenja kod mladih ljudi u dobi od 14 do 30 godina.

RotexTo je još jedan u nizu Rotaryjevih programa, koji okuplja samo one mlade koji su sudjelovali u nekom od Rotaryjevih programa (Long Term Exchange, Short Term Exchange, Kampovi, RYLA, GSE, Rota-ract, Interact…). Kako je riječ o relativno novom konceptu, Rotex klubovi velikom se brzinom osnivaju u cijelom svijetu, tako i kod nas.Glavni zadatak Rotex kluba je stajati na raspolaganju Rotary klu-bovima, kako u odnosu na mlade koji preko različitih programa dolaze u Hrvatsku (dugoročna razmjena, kamp i sl.), tako i u odno-su na one mlade koji preko Rotary programa odlaze iz Hrvatske u ostatak svijeta (dugoročna razmjena, kampovi i sl.).Pomoć se ogleda u pripremi mladih ljudi za sudjelovanje u nave-denim programima, pomoć mladima iz ostatka svijeta da se što bolje snađu u Hrvatskoj kao novoj sredini, pomoć u svladavanju hrvatskog jezika, organizacija zajedničkih izleta itd.

Članovi Rotex klubova istaknuti su rotaracteri, kao i bivši sudionici Long term Exchange i Short Term Exchange programa, koji ulažu velike napore u uspješno funkcioniranje kluba, kao i u stvaranje pozitivnih kontakata s mladima iz cijelog svijeta koji se trenutačno nalaze na dugoročnoj razmjeni u Hrvatskoj. Kod nas trenutačno djeluje prvi tako osnovan klub.

Rotary Alumni Nakon što se Rotary u Republici Hrvatskoj ponovno aktivirao po-četkom 90-ih godina, zajedno s njime aktivno su počeli i ostali Ro-taryjevi programi, koji najvećim dijelom obuhvaćaju kratkoročnu razmjenu (STE), dugoročnu razmjenu (LTE), kampove, GSE, Rota-ract, Interact…Do danas je kroz navedene programe prošao velik i značajan broj ljudi koji čine Rotary Alumni 1913!Hrvatski Rotary Alumni zamišljen je kao program koji treba omo-gućiti da se između svih onih koju su sudjelovali u bilo kojem Rotaryjevu programu za mlade i Rotary zajednice stvori POVEZA-NOST ZA CIJELI ŽIVOT!Rotary želi da svi oni koju su barem jedanput u svome životu bili dio Rotaryjeva programa za mlade, i dalje ostanu dio Rotaryja. Ra-zlog tomu je činjenica da su i alumnisti dio budućnosti Rotaryja, i da su i oni jedan važan dio snage koja može osigurati da Rotary uvijek bude „mlad“, aktivan, svjež, da raste i da bude jak!

Rotary Community CorpsTo su udruženja nerotarijanaca koja djeluju na unapređenju života u zajednici. Danas postoji više od 6800 takvih udruženja u 78 ze-malja. Sve sponzoriraju Rotary klubovi.

Rotary Friendship ExchangeTakve razmjene pridonose rotarijancima i njihovim obiteljima po-sjete drugim zemljama, boravak u drugim rotarijanskim obiteljima i upoznavanje drugih kultura i običaja.

Inner WheelInner Wheel je zasebna organizacija i ne djeluje pod okriljem Ro-tary Internationala.International Inner Wheel (IIW) (čit. inervil) svjetska je ženska orga-nizacija koja diljem svijeta okuplja prvenstveno supruge rotarija-naca (članova Rotary International klubova) s ciljem međusobnog druženja, pomaganja onima kojima je pomoć potrebna te širenja međusobnog i međunarodnog prijateljstva i razumijevanja. Prvi Inner Wheel klub osnovan je u Engleskoj 10. siječnja 1924. godi-ne u Manchesteru kao samostalan i nezavisan klub u odnosu na

Rotary klubove, ali uz njihovo pokroviteljstvo. Sam naziv i znak IW simbolično se vezuje na Rotary i znači doslovno „unutarnji kotač“ . Tako su Inner Wheel , Rotary te Rotaract klubovi dio velike pro-širene rotarijanske obitelji. Princip rada i organizacije također je vrlo sličan, rukovodstvo kluba svake se godine mijenja - „rotira“.Isprva su klubovi nicali u Velikoj Britaniji i Irskoj, a zatim i drugdje pa je 1967. osnovan International Inner Wheel. Tih godina IIW klu-bovi niču uglavnom u zemljama engleskoga govornog područja, ali poslije i u svim dijelovima svijeta i na svim kontinentima. Glavni ured IIW-a je u Londonu. Dan 10. siječnja, dan osnivanja prvoga kluba, obilježava se u svijetu kao „Inner Wheel Day“.

Inner Wheel u HrvatskojPrvi Inner Wheel klub u Hrvatskoj osnovan je 1992. g. u Zagrebu, zatim u Splitu, Karlovcu, Rijeci, Dubrovniku,Varaždinu, Čakov-cu, Osijeku, Puli, Šibeniku, Zadru, Slavonskom Brodu i Prelogu. Svi hrvatski klubovi, njih ukupno 14, osnivaju poseban okrug, Distrikt 191 Hrvatska, i to od 2000. godine sa sjedištem u Za-grebu. Zanimljivo je da je to, uz Švicarsku s 34 kluba, jedini dis-trikt u Europi koji se poklapa s nacionalnim granicama države.Na taj način hrvatski klubovi unutar Distrikta lakše djeluju, plani raju zajedničke distriktne akcije. Distrikt zastupa klubove na međunaro-dnim konvencijama i u komunikaciji sa središnjim uredom u Londo nu. Klubovi se fi nanciraju isključivo doprinosom samih čla-nica, a pomoć prikupljena raznim humanitarnim akcijama ili dona-cijama usmjerava se odmah onima kojima je potrebna. Isto kao i u Rotary i u Inner Wheel klubovima, mandat predsjednice i tajnice samo je godinu dana, a onda dolazi do „rotacije“, što osigurava mak-simalnu demokratičnost i transparentnost u poslovanju klubova.Humanitarna djelatnost klubova orijentirana je lokalno, a na ni-vou distrikta česte su i zajedničke akcije. Preko distrikta klubovi sudjeluju u međunarodnim akcijama koje su obvezne za sve IIW klubove u svijetu. IIW Distrikt 191- Hrvatska osnovan je 27. 9. 2000. godine u Zagrebu. Kao Udruga, Međunarodni Inner Wheel Okrug 191 službeno je registriran 13. prosinca 2000. godine u Zagrebu.

Umjesto zaključka

Rotarijanci su ljudi koji su spremni darovati svoje slobodno vrije-me i sredstva kako bi pomogli svojoj lokalnoj zajednici, svima oni-ma izvan nje kojima je pomoć potrebna, a svojim doprinosom kroz Rotary Foundation globalnim akcijama bilo gdje na svijetu. Oni su spremni pomoći siromašnima, bolesnima, djeci i starijima. Spremni su pomoći materijalno, ali i darovati svoje vrijeme, ljubav i pažnju da nekomu uljepšaju ili olakšaju život.Budućeg rotarijanca prepoznat ćemo po tome što on živi rotari-janski i prije nego što je ušao u Rotary.Rotarijanci su međusobno prijatelji. Prijatelj se s prijateljem voli družiti, ali i zajedno raditi i djelovati.

Jedini način da imaš prijatelja jest biti prijatelj. (Emerson)Cvijetu je potrebno sunce, a čovjeku ljubav i prijateljstvo. ( - )Prijateljstvo je sastavni dio ljudske sreće. (Voltaire)Pri izboru prijatelja budi spor, pri promjeni još sporiji. ( - )Prijateljstvo je jedna duša u dva tijela. (Aristotel)Život bez prijateljstva je ništa. (Ciceron)Budući da ne postoji ništa tako dobro i vrijedno kao imati prija-telja, nikada nemojte gubiti prilike da ga steknete. ( Francesco Guicciardini )Prijatelj je netko tko razumije tvoju prošlost, vjeruje u tvoju bu-dućnost i prihvaća te danas onakvim kakav jesi. ( - )Ne idi ispred mene, možda te neću slijediti. Ne idi iza mene, mo žda te neću voditi. Idi pored mene i samo mi budi prijatelj. (Albert Camus)Želite li imati prijatelje među ljudima, morate za njih nešto uči-niti, morate im posvetiti vremena, energije, nesebične ljubavi i pažnje. ( - )Jedan ruža može biti moj vrt… jedan prijatelj, moj svijet. ( Leo Buscaglia )

Izvori informacija:www.rotary.orgwww.rotary.hrwww.innerwheel.hrwww.rotaract.hrwww.rotarymagazin.hrRI Manual of Procedure 2010Rotary basic Library168 pitanja i odgovoraRotary Vademecum- PDG Mario Seiller- Tarbuk 2006Rotary magazini

Rotary District 1913, Praška 2, Zagrebemail: secretary@rotary.hr

tel: +385 1 33 70 650