Robert Kiyosaki Zasto Zelimo Da Se Obogatite.

8/13/2019 Robert Kiyosaki Zasto Zelimo Da Se Obogatite.

1/368


2/368


3/368

Autori uspjenica New York Timesa

Z A T O

ELIMO

DA SEOBOGATITE

DVA OVJEKA JEDNA PORUKA

Donald J. Robert T.

T R U M P K I Y O S A K IMeredith Mclver Sharon Lechter


4/368

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Moslavaka 9, Varadin, tel. 042/241-000, fax: 042/241-828

Za izdavaa: Mirjana Ptiek

Tehniki urednik: Vedran Martinez

Naslov originala: Why we want you to be richCopyright 2006. by Donald J. Trump and Robert T.Kiyosaki

2007. KATARINA ZRINSKI, Varadin

Prijevod: Neboja Buanovac

ISBN 978-953-236-140-7

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne isveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 648774.


5/368

Autori uspjenica New York Timesa

DVA OVJEKA JEDNA PORUKA

Donald J.

2007.

Meredith Mclver

Robert T.

Sharon Lechter


6/368

Ova knjiga osmiljena je tako da prui kompetentne i pouzdane informacije o temi

o kojoj govori. Meutim, prodaje se uz napomenu da autori i izdavai ne daju pravne,

financijske ili neke druge profesionalne savjete. Zakoni i prakse esto se razlikuju od

drave do drave i ukoliko je potrebna pravna ili druga struna pomo, trebali biste

potraiti usluge profesionalca. Autori i izdavai specifino se odriu svake odgo-

vornosti za dogaaje nastale uslijed primjene savjeta iz ove knjige.

Ako ste kupili ovu knjigu bez naslovnice, morate znati da je ta knjiga modaukrad ena i da je izdav aima reeno da je "nepro dan a i uni tena" . Niti autor ni izdava

nee dobiti plau za prodaju takve knjige.

Copyright 2006. by Donald J. Trump and Robert T.Kiyosaki

Sva prava pridrana.

Zatitni znakovi

CASHFLOW Technologies, Inc.


7/368

Posveta

Ovu knjigu posveujemo Williamu Zankerui organizaciji The Learning Annex ipohvaljujemo njihovu posveenost

financijskoj edukaciji.

Donald J. Trump Robert T. Kiyosaki


8/368

SADRAJ

Uvod 9

PRVI DIO: 23Zato su Donald Trump i Robert Kiyosaki napisali ovu knjigu

Prvo poglavlje: Milijuna susree milijardera 25

Drugo poglavlje: Brige koje dijelimo 43

Tree poglavlje: Nestanak srednje klase 53

etvrto poglavlje: Kako se obogatiti? 67Peto poglavlje: Zato elimo da se obogatite? 79

DRUGI DIO: 97Tri vrste ulagaa

esto poglavlje: Uloite u pobjedu 99Sedmo poglavlje: Izaberite svoju bitku - i bojno polje . . 107

Osmo poglavlje: Postoji razlika izmeu tedia i ulagaa. 117

Deveto poglavlje: Dvije stvari koje ulaete 131

Deseto poglavlje: Pobjednici preuzimaju kontrolu 145

Jedanaesto poglavlje: Kreativnost lijeve i desne

strane mozga 155

Dvanaesto poglavlje: Razmiljajte na veliko -

razmiljajte o irenju 163

Trinaesto poglavlje: Stjecanje velikog bogatstva je

predvidljivo, a ne rizino 171

6


9/368

TREI DIO: 179Kljuni trenuci: Nadilaenje pobjede i poraza

etrnaesto poglavlje: to ste nauili od svojeg oca? . . . 183

Petnaesto poglavlje: to ste nauili od svoje majke? . . 191esnaesto poglavlje: to ste nauili u koli? 197

Sedamnaesto poglavlje: Kako mi je vojna kola pomogla u . .definiranju ivota? 203

Osamnaesto poglavlje: Koju ste kljunu lekciju nauili na . .

podruju sporta? 213

Devetnaesto poglavlje: to ste nauili iz biznisa? 227

Dvadeseto poglavlje: Kakva je vaa filozofija u vezi Boga, .religije i novca? 233

ETVRTI DIO: 243

Da ste vi na mojem mjestu, to biste uinili?Dvadeset i prvo poglavlje: Ja sam jo u koli, to da

inim? 245

Dvadeset i drugo poglavlje: Ja sam odrasla osoba bez mnogonovca, to da inim? 263

Dvadeset i tree poglavlje: Ja sam pripadnik "baby boom" .

generacije bez mnogo novca, . .to da inim? 275

Dvadeset i etvrto poglavlje: to ako sam ve bogat? Kakav .savjet imate za mene? . . . . 287

Dvadeset i peto poglavlje: Zato nekim ljudima koji se eleobogatiti to ne uspijeva? . . . 295

7


10/368

PETI DIO: 305Samo ponite

Dvadeset i esto poglavlje: Zato ulaete u nekretnine? . 307

Dvadeset i sedmo poglavlje: Zato preporuate mreni . . . .marketing? 321

Dvadeset i osmo poglavlje: Zato preporuate pokretanje . .vlastite tvrtke? 329

Dvadeset i deveto poglavlje: Voe su uitelji 339

Zakljuak 345

8


11/368

UVOD

ZATO ELIMO DA SE OBOGATITEDva ovjeka, jedna poruka

"Bogati su sve bogatiji, jeste li i vi?Gubimo srednju klasu, a nestajanje srednje klase prijetnja

je stabilnosti Amerike i samoj svjetskoj demokraciji.elimo da se obogatite kako biste postali dio rjeenja, a

ne dio problema."

Donald J. Trump i Robert T. Kiyosaki

9


12/368

Donald Trump i Robert Kiyosaki su zabrinuti. Zabrinuti suzato to su bogati sve bogatiji, a Amerika postaje sve siro-manija. Poput ledenih pokrivaa na polovima, srednja klasanestaje. Amerika postaje dvoklasno drutvo. Ubrzo, bit ete ili

bogati ili siromani. Donald i Robert ele da budete bogati.Taj fenomen - nestajanje srednje klase - globalni je problem,

ali najee se susree u bogatijim dravama G-8 (dravamapoput Engleske, Francuske, Njemake, Japana itd.)

Bivi predsjednik federalne rezerve Alan Greenspan rekaoje: "Kao to sam esto govorio, to nije problem kojeg bi

demokratsko drutvo - kapitalistiko demokratsko drutvo -moglo prihvatiti, a da ga ne pokua rijeiti." On objanjava daje razlika u prihodima izmeu bogataa i ostatka amerikogstanovnitva postala toliko velika i da raste tako brzo da bi nakraju mogla ugroziti i samu stabilnost demokratskog kapita-lizma.

Problem je u obrazovanju

to je predsjednik federalne rezerve izdvojio kao glavni uzrokproblema? Jednom rijeju, njegov je odgovor obrazovanje. G.Greenspan istie da amerika djeca na testovima u etvrtom

razredu pokazuju rezultate iznad svjetskog prosjeka, no dodvanaestog razreda ve jako zaostaju za svijetom. On kae:"Moramo uiniti neto da bismo to sprijeili."

I Donald Trump i Robert Kiyosaki za postojeu situacijukrive nedostatak obrazovanja. No, oni se usredotouju nadrukiji tip obrazovanja, financijsko obrazovanje. Obojica su

jako zabrinuti zbog nedostatka kvalitetnog financijskog

obrazovanja u Americi, i to na svim razinama. Obojica krivenedostatak financijskog obrazovanja za injenicu da su SAD,od najbogatije zemlje svijeta, vrlo brzo postale najzaduenijadrava u povijesti. Slabo ameriko gospodarstvo i slab amerikidolar (valuta svjetskih rezervi) nisu dobri. Kao to esto kau udrugim dijelovima svijeta: "Kad Sjedinjene Drave kihnu,

ostatak svijeta prehladi se."

11


13/368

Obojica su uitelji

I Donald Trump i Robert Kiyosaki uspjeni su poduzetnici i

ulagai. Obojica se bave biznisom i meunarodno su poznati.Obojica su i uitelji. Obojica su autori uspjenica, producirajuedukativne drutvene igre, dre govore na skupovima ofinancijskoj edukaciji i imaju edukativne televizijske emisije.Donald Trump ima svoj televizijski megahit, emisijuPripravnik,a Robert Kiyosaki ima svoj TV- show Vodi bogatog oca ubogatstvo na PBS-u, vrlo cijenjenoj edukativnoj mrei javnetelevizije.

Oni nisu uitelji zato to im treba jo novca. Uitelji su zatoto su zabrinuti za sudbinu vas i vaih obitelji, ove drave isvijeta.

Bogati ljudi koji ele neto uiniti obino daju novac zastvari u koje vjeruju. No, Donald i Robert daju i vrijeme i

novac. Kako kae stara izreka, ovjeku moete dati ribu inahraniti ga za jedan dan ili ga moete nauiti da peca inahraniti ga za cijeli ivot. Umjesto da samo piu ekove kakobi pomogli siromanima i srednjoj klasi, Donald i Robert ueljude pecati. Pored toga, postotak od svake prodane knjige bite doniran drugim organizacijama koje takoer ljude poduavaju

financijskoj pismenosti.

Financijski savjet

Postoje tri razine financijskih savjeta: savjeti za siromane,savjeti za srednju klasu i savjeti za bogate. Financijski savjet za

siromane glasi: drava e se pobrinuti za vas. Siromaniraunaju na socijalnu i zdravstvenu pomo. Financijski savjetza srednju klasu glasi: nai posao, marljivo radi, ivi unutarsvojih mogunosti, tedi novac, ulai dugorono u zajednikefondove i diverzificiraj. Veina ljudi u srednjoj klasi pasivni suulagai-ulagai koji rade i ulau kako ne bi izgubili. Bogati su

aktivni ulagai koji rade i ulau kako bi dobili. Ova knjiga

12


14/368

govori o tome kako postati aktivni ulaga, tj. kako radom iulaganjem poveati svoju imovinu i ivjeti sjajnim ivotom.

Donald Trump i Robert Kiyosaki uspjeni su pisci ipopularni govornici zato to poduavaju ljude bogaenju i

poboljavanju kvalitete ivota, umjesto da ih ue marljivo raditii ivjeti unutar svojih mogunosti. Oni ele da ljudi rade i ulaukako bi dobili.

Malo povijesti

Tijekom lovako-sakupljakog razdoblja ljudskog razvoja,ljudi su ivjeli u plemenima u kojima su uglavnom bili jednaki.Ako ste bili poglavica plemena, ivjeli ste vie-manje kao iostatak plemena. Poglavice nisu imali mlanjake, imanjavrijedna milijune dolara i zlatne padobrane.

U poljoprivredno doba razvilo se dvoklasno drutvo. Kralj i

njegovi bogati prijatelji nali su se s jedne strane, a svi ostali(seljaci) radili su za kralja i bili na drugoj strani. Openito, kralj

je posjedovao zemlju. Seljaci su obraivali kraljevu zemlju iplaali mu porez u vidu dijela svojih usjeva. Seljaci nisu imalinita, a kraljevska obitelj imala je sve.

U industrijsko doba, u Americi je roena moderna srednja

klasa, kao i demokracija.Ameriki oevi nacije bili su tako impresionirani s petplemena irokeke konfederacije, koja su ivjela na teritorijudanas poznatom kao Nova Engleska, da su upotrijebili njihovplemenski model kao model za nau demokraciju. U tommodelu, narod je birao zastupnike, gornji i donji dom, i vrhovnisud (koji se u potpunosti sastojao od ena).

U vrijeme dok su osnivai Amerike kopirali irokeki oblikdemokracije, ideja o demokraciji i srednjoj klasi u Europi je jouvijek smatrana nerealnom - iako je u to vrijeme u SjedinjenimDravama cvjetala snana srednja klasa i demokratsko drutvo.

Danas, u informatiko doba, srednja klasa polako izumire,kao i demokratski kapitalizam. Za razliku od svih prethodnih

13


15/368

razdoblja u povijesti, stvarno postoji vrlo irok, rastui jazizmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Vraamo li seunatrag u poljoprivredno doba, kada nije postojala demokracija,a postojale su samo dvije klase, ili emo evoluirati u novi oblik

kapitalizma i demokracije?

Problemi na obzoru

Kao to tek sada postajemo svjesni uinaka globalnog zagri-javanja, tek sada postajemo svjesni i uinaka gubitka naesrednje klase. Trenutno, veina pripadnika srednje klase osjease sigurno i zatieno. Zadovoljni su, iako je veina svjesnaproblema koji se valjaju na obzoru.

Osjeaju se sigurnima zato to vjeruju da e drava inter-venirati, pobrinuti se za njih i zatititi ih. No, oni ne znaju dadrava ne moe uiniti mnogo da ih zatiti. Drave, ak ni

SAD, ne mogu zatititi svoje narode, kao to su nekad mogle,zato to su dananji problemi globalni problemi. Primjerice,cijenu nafte odreuju drave koje se nalaze izvan kontroleSjedinjenih Drava. Terorizam nije rat protiv drava. Terorizam

je rat protiv ideja. Terorist moe udariti bilo gdje i izgubiti se umnotvu. A globalizacija, koja uzrokuje toliki gubitak poslova

u Americi, problem je multinacionalnih kompanija koje postajubogatije i monije od mnogih drava. Tu je globalizacijudodatno pospjeio i internet, koji je omoguio trenutnukomunikaciju diljem svijeta. Komunikacija je postala mogua ubilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu.

Na domaem frontu, kao to ekolozi primjeuju da nestajuneke vrste aba, tako i ekonomisti primjeuju da nestajumirovine i zdravstveno osiguranje za srednju klasu i siromane.Za nekoliko godina, najvea "baby boom" generacija u povijestikrenut e u mirovinu. Veina drava ne posjeduje financijskeresurse da odri obeanja.

14


16/368

Biznismeni, a ne politiari

Ljudi oekuju od izabranih dravnih slubenika da se

pobrinu za rastue probleme s kojima se suoavaju siromani isrednja klasa. Donald Trump i Robert Kiyosaki nisu politiari(iako se raa snaan pokret koji eli da se Donald kandidira zapredsjednika). Ovu su knjigu napisali kao poduzetnici, ulagai iedukatori.

Umjesto da vam obeaju kako e rijeiti vae probleme, oniele da uope ne postanete rtva problema. Ne oekujte da vai

politiki i dravni slubenici pronau rjeenje. Ne smatrajte dapolaete pravo na siguran, napredan i zdrav ivot. Umjestotoga, Donald i Robert ele da se obogatite i postanete dio rje-enja problema s kojima se suoava ova drava i cijeli svijet.

Ovo nije knjiga recepata

Kad je rije o novcu, mnogi ljudi ele da im tono kaete toda ine. esto postavljaju specifina pitanja, primjerice: "Imam25.000 dolara. to da uinim s njima?" Kada nekome kaete dane znate to uiniti sa svojim novcem, on e vam rado rei touiniti... preporuit e vam da svoj novac date njemu.

Ovo nije knjiga recepata. Donald i Robert nee vam rei uto biste trebali uloiti. Podijelit e s vama svoj nain razmi-ljanja, svoj put prema financijskom uspjehu i svoje vienjesvijeta novca, biznisa i ulaganja.

Pitanje vizije

Veina bogatih ne eli da znate ono to oni znaju, ne ele daotkrijete njihovu tajnu bogaenja. No, Donald i Robert sudrukiji. Oni ele podijeliti svoje znanje s vama.

Jedna od definicija vodstva je vizija. Bit ove knjige je vizija,vienje stvari koje veina ljudi nikada ne vidi, kroz oi dvojice

15


17/368

ljudi koji su pobjeivali (a povremeno i gubili) u igri novca.Zato elimo da se obogatite knjiga je koja govori o tome kakooni razmiljaju i zato tako razmiljaju. Kroz njihove ete oistei dodatne uvide u to kako poboljati svoju financijsku

budunost.

Upozorenje

U svijetu novca, postoji jedna rije koja se esto koristi -transparentnost. Transparentnost ima mnoge definicije. Tridefinicije primjenjive na ovu knjigu su:

1. Bez pretvaranja i prevare.2. Dovoljno isto da bude prozirno.3. Jasno razumljivo.

Ljudi ele veu viziju kako bi mogli gledati vlastitim oima idonositi vlastite odluke. Budui da na obrazovni sustav nepoduava ljude financijskoj pismenosti, ljudi ne mogu vidjeti.Ako ne mogu vidjeti, nema transparentnosti. Zahvaljujui tomnedostatku vizije i transparentnosti, ljudi ulau tako to daju svojnovac nekom drugom da ga ovaj uloi. Slijepo slijede savjet

"marljivo radi, tedi novac, investiraj dugorono u zajednikefondove i diverzificiraj". Oni marljivo rade i sluaju ovaj savjeto ulaganju zato to ne mogu vidjeti.

Upozorenje: Ako vjerujete da je savjet koji vam govori datrebate marljivo raditi, tedjeti novac, ulagati dugorono uzajednike fondove i diverzificirati dobar savjet, ova knjigamoda nije za vas.

Donald i Robert ne ulau u zajednike fondove zato to seod kompanija za zajednike fondove ne trai da budu transpa-rentne. Od njih se ne trai da otkriju svoje prave trokove.Budui da veina ulagaa - amatera ne vidi, ta injenica im nesmeta. Profesionalni ulagai, poput Donalda i Roberta, zahtije-vaju transparentnost u svim svojim investicijama.

16


18/368

Iako je financijski savjet koji govori o tednji novca iinvestiranju u zajednike fondove moda dobar za siromane isrednju klasu, to nije dobar savjet za ljude koji se ele obogatiti.Ova knjiga govori o gledanju kroz oi dvaju bogataa i o

razumijevanju svijeta novca kojeg tek malobrojni stvarno vide.

Kako povijest utjee na dananje vrijeme?

Ova e knjiga govoriti i o tome kako nas je povijest dovela

do ove financijske krize. Evo nekih vanih godina:1971.: Na novac je prestao biti novac i postao je valuta

jer vie nije imao potporu u vidu zlata. Te je godine "tednjanovca" zastarjela i postala lo financijski savjet. Danassrednja klasa ima vrlo malo novca na tednji.

Je li to zato to znaju da je tednja zastarjela ideja?

1973.: Dogodio se prvi naftni udar. Bio je to politikiproblem. Meutim, dananji naftni udar je stvarni problemponude i potranje koji e utjecati na sve nas. Neki od nas ese obogatiti, ali veina nas postat e siromanija zbog

manjka nafte.

Kako e trenutna naftna kriza utjecati na vas?

1974.: Donijet je Zakon o sigurnosti prihoda umirov-ljenika (ERISA, Employee Retirement Income Security

Act). Taj je zakon doveo do onoga to danas poznajemo podnazivom Planovi 401 (k). Malo je promjena zakona koji supogodili toliki broj ljudi kao to je to uinila ova promjena.401 (k) u poetku je bio opskurni potparagraf u amerikomporeznom zakonu, stvoren samo za generalne direktore svisokim prihodima, koji su traili nain da pohrane jonekoliko dolara na sigurno. No, donio je revoluciju u miro-

17


19/368

vinsku tednju nakon to je porezna sluba 1981. donijelaodluku da se i radnici smiju sluiti tim pravilom. Problem jeu tome to je 401 (k) plan tednje, a ne mirovinski plan.Mnogi radnici koji imaju plan 401 (k) nee imati dovoljno

novca za mirovinu, jednostavno zato to je 401 (k) osmiljenza direktore s vrlo visokim prihodima, a ne za radnike sniskim plaama. Jednostavno reeno, plan tednje 401 (k)nee biti adekvatan za otprilike 80% svih radnika, osobito zaone koji zarauju manje od 150.000 dolara godinje.Milijuni radnika iz srednje klase prijei e u siromanuklasu, iako danas imaju plan 401 (k).

Imate li i vi 401 (k)?

1989.: Sruen je Berlinski zid, a pojavio se internet.Drugim rijeima, propao je komunizam, gospodarski sustavosmiljen tako da zatiti radnike. U isto vrijeme, iste godine,

uli smo u informatiko doba. Iznenada, poeli su se stvaratimladi internetski milijunai i milijarderi, dok su radnici iz"baby boom" generacije gubili poslove.

Mnogi stariji radnici morali su raditi za mlae ljudejednostavno zato to nisu ili u korak s tehnikom. Umjestoda dobiju poviice, kao to su dobivali u industrijskom dobu,

mnogi stariji radnici poeli su raditi za kikiriki, zato to sunjihove godine obrazovanja i iskustva iznenada zastarjele.

Jesu li vae vjetine zastarjele?

1996.: Donesen je Zakon o reformi telekoma. Ovaj je

zakon omoguio povezivanje svijeta putem fiberoptikihkablova, to je pospjeilo globalizaciju. To je znailo da seposlovi bijelih ovratnika mogu izvoziti. Sada ima smislazaposliti programera, lijenika, odvjetnika i raunovou udravama u kojima su trokovi tih usluga mnogo jeftinijizbog niih trokova ivota.

18


20/368

Radite li u podruju koje bi fiberoptiki kabel mogao

promijeniti?

2001.: Kina je primljena u Svjetsku trgovaku organi-

zaciju. Danas su Amerika i mnoge zapadne drave, poputonih iz G-8, od proizvoaa postale potroai. To stvaragolem problem trgovinske ravnotee i odnosi nae tvornice.

Mnoge male tvrtke ne mogu se natjecati s kompanijamapoput Wal-Marta, koja je izravno povezana s kineskimtvornicama.

U Americi i drugim zapadnim dravama srednja se klasasmanjuje, dok u Kini i Indiji srednja klasa raste.

Kupujete li robu proizvedenu u inozemstvu?

2004.: Tijekom debata Kerryja i Busha bilo je rijei o

prebacivanju amerikih poslova u inozemstvo. No, postojijo vei problem kojeg su obje strane izbjegavale. Malo jereeno o prebacivanju amerikih dugova u ruke stranaca.

I dok se mnogo raspravlja o ilegalnim imigrantima unaoj radnoj snazi, postoji ozbiljniji imigracijski problem okojem se ne govori: o koliini stranog kapitala koji odravaSjedinjene Drave na povrini. Godine 2004., 44% dugova

nae riznice posjedovali su stranci. Nikada niti jedna vodeadrava u povijesti nije imala toliku razinu stranih dugova.Kao drava, ne moemo si priutiti otplaivanje tog duga, apostoji granica visine naeg duga koju e svijet tolerirati.

Moete li vi otplatiti svoj osobni dug?

Ovo nije politika knjiga. Ona nee kriviti republikanceili demokrate, liberale ili konzervativce. Ovo je knjiga onovcu, financijskoj edukaciji i uincima nedostatka finan-cijske edukacije i znanja o upravljanju novcem. Ona govorio tome kako zatititi sebe od pogreaka drave u upravljanju

novcem. S dananjim se problemima naa vlada ne moe

19


21/368

nositi. Moda je to razlog zbog kojeg nai politiari izbje-gavaju raspravu o stvarnim problemima.

Sjedinjene Drave imaju najvii ivotni standard nasvijetu. Takav ivotni standard postigli smo tako to smo

postali najzaduenija drava na svijetu. Ameriki dolar jetakoer valuta svjetskih rezervi, a do sada, svijet nam jedopustio da tiskamo onoliko dolara koliko smo eljeli. Je lito scenarij bajke ili none more? Donald i Robert smatrajuda ta bajka ne moe potrajati jo dugo. Oni oekuj golemuglobalnu korekciju. Naalost, pritom e najvie nastradati

siromani i srednja klasa. I zato oni ele da se vi obogatite.

Ovo nije knjiga o promjeni svijeta

Ovo nije knjiga o promjeni svijeta. Ona govori o vaojpromjeni, kako ne biste postali rtvom svjetskih promjena.

Svijet se brzo mijenja. Politiari i dravne birokracije ne moguse mijenjati dovoljno brzo i ne mogu zatititi svakoga od tihpromjena.

Nedavno je objavljeno da su Bill Gates i Warren Buffetudruili snage kako bi rijeili neke od goruih svjetskihproblema. To je pohvalno, budui da novac ima mo da rijei

mnoge svjetske probleme, poput gladi, jeftinog stanovanja, kaoi mnogih bolesti (poput raka i AIDS-a).

Novac ne moe rijeiti problem siromatva

Jedan od problema koje novac ne moe rijeiti jest siro-

matvo. Iako postoje mnogi uzroci siromatva, jedan od uzrokaje nedostatak financijske edukacije. Pretjerano razbacivanjenovcem, na podruju siromatva samo stvara vie siromanih iini da siromani dulje ostanu siromani. Zato su Donald iRobert uitelji. Oni znaju da je jedino pravo rjeenje svjetskogsiromatva financijska edukacija, a ne novac. Kad bi samo

novac mogao rijeiti problem siromatva, oni bi donirali novac.

20


22/368

No, budui da novac ne moe rijeiti taj problem, oni donirajusvoje vrijeme. Pored toga, dio zarade od ove knjige bit edoniran dobrotvornim i edukacijskim organizacijama koje ljudepoduavaju financijskoj pismenosti.

Kako vae financijsko obrazovanje napreduje, poet eteprepoznavati financijske prilike na sve strane. Kad se obogatite,moda ete i vi odluiti pomoi promjeni svijeta. To su uiniliDonald Trump i Robert Kiyosaki. Zato su udruili snage kaouitelji.

Dok itate ovu knjigu, ut ete glas dva ovjeka koja dolaze

iz dva razliita svijeta, s dvije razliite perspektive i s dva razli-ita pristupa. Robert je pripovjeda i esto se u svojim tekstovimaslui dijalozima. Donald je izravan i odmah prelazi na stvar,koristei se sa to je mogue manje rijei. S dva razliita fontaslova istaknuli smo njihove glasove (za Roberta se sluimoGaramondom, a za Donalda Trebuchetom).

Moete li proitati ovu knjigu otvorenog uma? Ako uspijete,vidjet ete svijet oima ova dva uspjena ovjeka. Moda eteproiriti svoj vlastiti mentalni sklop povezan s novcem i onimto je mogue u vaoj financijskoj budunosti.

Za vau financijsku budunost u slobodi,

Sharon Lechter

21


23/368

"Da, stvorili smo gotovo savrenu Republiku.

No, hoe li je oni zadrati?

Ili e, uivajui u svojem obilju, izgubiti

sjeanje na slobodu?

Materijalno obilje bez karaktera najsigurniji je

put prema unitenju.

Zaista, bojim se za svoju zemlju kad se sjetim

da je Bog pravedan."

Dio profita od prodaje ove knjige bit e doniran dobro-tvornim i edukacijskim organizacijama koje podravajufinancijsku edukaciju.

Thomas Jefferson

22


24/368

PRVI DIO

ZATO SU DONALD TRUMP I ROBERTKIYOSAKI NAPISALI OVU KNJIGU?

Postoje mnogi razlozi zbog kojih se Donald Trump i RobertKiyosaki nikada nisu trebali ni upoznati, a kamoli zajedno

napisati knjigu. Donald Trump je iz New Yorka (financijskeprijestolnice svijeta), potjee iz bogate obitelji i milijarder je, apoeo se bogatiti u mladosti. Robert Kiyosaki je s Havaja (turi-stike prijestolnice svijeta), potjee iz obitelji srednje klase ipostao je milijuna u mnogo kasnijem razdoblju svog ivota.

Iako su obojica financijski slobodni i ne moraju vie raditi,odluili su nastaviti s radom marljivije no ikada. Iako se ne kreuu istim krugovima, neto ih je spojilo: dijele istu zabrinutost.

I Donald i Robert pisci su meunarodnih uspjenica iobojica su mogli sami napisati jo jednu uspjenicu.

Zato su odluili zajedno napisati knjigu? Njihove ste knjigeesto mogli vidjeti u knjiarama. Moda ste ih kupili, a moda iniste. No, nije li zanimljivo to to su se ove dvije superzvijezde

udruile kako bi napisale jednu knjigu? Moda to ine kako biprivukli vau pozornost! Stvar je toliko vana.

Prvi dio knjige sadri Donaldov i Robertov osobni opisnjihovog upoznavanja i razloge zbog kojih su odluili napisatiovu knjigu.

23


25/368


26/368

PRVO POGLAVLJE

MILIJUNASUSREE MILIJARDERA

Robertova pria:

Chicago: 6. studeni 2005.

Rano je nedjeljno prijepodne. Desetine tisua ljudi sudjeluju navelikoj izlobi nekretnina u organizaciji "The Learning Annexa" uChicagu. Dvorana je ispunjena izlocima i prikazima investicija iprilika koje stvaraju bogatstvo. U manjim uionicama, instruktori

polaznicima iskazuju svoje znanje i mudrost o tome kako izgraditiosobno bogatstvo. Golema dvorana ispunjena je zaraznim bruja-njem. Ljudi su uzbueni zbog onoga to ue i naina na koji tomoe izmijeniti njihovu financijsku sudbinu.

Iza pozornice, u velikoj prostoriji u kojoj rade produkcijskeekipe, vlada drukije uzbuenje. Ovo je uzbuenje tiho i

elektrino. Zaustavila se duga, crna limuzina i ljudi poinju aptati:"Ovdje je! Stigao je Donald Trump."

Ja stojim sa svojom partnericom i koautoricom SharonLechter, u zelenoj sobi, privatnoj prostoriji u kojoj glavni govor-nici ekaju svoj nastup na pozornici, pa ne vidim dolazak limuzine.No, u trenutku u kojem kroz vrata zelene sobe ulaze dva policajca,znam da je stigao Donald Trump. urno se sklanjam pred njim injegovom pratnjom.

Dok stojim pred zelenom sobom, vidim kako visoka, impo-zantna prilika izlazi iz limuzine. To moe biti samo DonaldTrump. Njegov je lik poznat milijunima gledatelja Pripravnikadiljem svijeta. Mi koji smo toliko sretni da se naemo izapozornice spontano formiramo dva reda. U tom trenutku, Donald

Trump prolazi izmeu redova oboavatelja, smijeei se i

25


27/368

kimajui. To je pozdrav rezerviran za kraljeve i elnike drava. Dasmo u Hollywoodu, naruili bi crveni tepih.

Bill Zanker, osniva i generalni direktor organizacije TheLearning Annex", pozdravlja Donalda, uvodi ga u zelenu sobu i

zatvara vrata."Oh, moj Boe!" uzdahne jedna mlada ena. "Jo je impresivniji

u stvarnom ivotu." "Ne mogu vjerovati da je tako visok," kaedruga mlada ena. "Jeste li vidjeli njegovu kosu?" kae trea.Mukarci u skupini uglavnom ute.

Vrata zelene sobe odjednom se otvaraju. Oni koji mogu zaviritivide da Donald razgovara s novinarima. Bill Zanker izlazi i prilazimeni. "Jeste li spremni da najavite Donalda?" pita me Bill. "Bogatiotac, Robert Kiyosaki, predstavlja Donalda. Publici e se tosvidjeti."

Donald Trump izlazi iz zelene sobe i prilazi Billu i meni.Nakon nekoliko rijei s Billom, Donald se okree prema meni iree: "Bok. Ti e me najaviti?" Ja kimam u znak odgovora.

"Sjajno, vidim da si jo uvijek na listi uspjenica New YorkTimesa," kae Donald. "To je fantastino." Tada blago sputa glas."elim razgovarati s tobom o neemu. Ima li sada vremena?"

"Naravno," odgovaram ja."Ti si najitaniji pisac o osobnim financijama, a ja sam

najitaniji pisac o biznisu. Trebali bismo zajedno napisati knjigu.

to misli?"okiran idejom, ostajem bez rijei.

"To je sjajna ideja!" govori Bill Zanker, uskoivi da ispuniprazninu stvorenu mojom utnjom. "To bi definitivno bilauspjenica."

Napokon se oporavljam i slabanim glasom odgovaram:

"Sjajna ideja. Uinimo to."Svjestan da se Donald ne voli rukovati, riskiram i pruam rukuda bih vidio misli li ozbiljno to o pisanju knjige. Misli ozbiljno i mise rukujemo. Donald se zatim okree Keithu, svom impozantnomtjelesnom uvaru i kae mu: "Daj Robertu moju posjetnicu."

26


28/368

Keith, tjelohranitelj visok metar i devedeset, iznenada vie nijezastraujui lik. Smijei se, vadi zlatnu kutiju i predaje mi osobnuposjetnicu Donalda Trumpa.

"Nazovi me sljedei put kad doe u New York i poet emo s

radom na knjizi," kae Donald. "Upoznat u te s Meredith. Onae nam pomoi u projektu."

U tom trenutku, upoznajem Donalda sa Sharon i opet serukujemo.

Vrijeme je za predstavu, pa odlazim na pozornicu, gdje vie od24.000 ikakih oboavatelja u glavnoj dvorani i satelitskim

prostorijama oekuje Donalda Trumpa. im sam zavrio sasvojom kratkom najavom, poela je tematska melodija tele-vizijskog megahita Pripravnik, tisue zlatnih balona padalo je sastropa, a aplauz je eruptirao iz mnotva i to sve u trenutku kad seDonald Trump pojavio na pozornici.

Dugo putovanje kui

Dok sam letio kui iz Chicaga u Phoenix, polako sam postajaosvjestan da smo se stvarno rukovali. "Tko sam ja da piem knjigu sDonaldom Trumpom?" pitao sam se cijelo vrijeme. "I o emuemo pisati?"

"elite li pokriva?" upitala me stjuardesa, trgnuvi me iz misli.

"Ne, hvala," odvratio sam joj sa smijekom.im je otila, na pamet mi je pala ideja: "Mogli bismo pisati o

nekretninama."No, tada se javio moj unutarnji kritiar, onaj koji me muio jo

otkad sam uo prijedlog o pisanju knjige. Moj kritiar cinino jeupitao: "Da ti i Donald Trump piete knjigu o nekretninama? Kad

je rije o nekretninama, Donald Trump je u prvoj ligi, a ti udjejoj. On gradi nebodere u New Yorku, a to ti posjeduje?Nekoliko stambenih, nekoliko poslovnih zgrada i neto zemljita.Osim toga, on je milijarder, a ti samo milijuna."

Sve do tog trenutka, bio sam prilino zadovoljan svojimpostignuima u ivotu. No, dok sam razmiljao o pisanju knjige sDonaldom Trumpom, moji uspjesi i postignua inili su mi se

27


29/368

malim i beznaajnim. Umjesto da se osjeam poaenim zato tome Donald Trump zamolio da zajedno napiemo knjigu, osjeaosam se jadno. "O emu bismo mi mogli pisati?" ponovo sam sepitao dok je avion letio iz Chicaga u Phoenix.

Dva duga tjedna

Iako me Donald zamolio da nazovem Meredith McIver, osobuza koju je htio da koordinira nae pisanje knjige, nisam je odmahnazvao. Napokon, nakon dva tjedna, Bill Zanker nazvao me iz

New Yorka i upitao: "Jesi li nazvao Donalda?""Ne, nisam", odgovorio sam."Zato ne?"

"Zato to se pretvaram upile", rekoh ja, glasajui se poputpilia. "Osim toga, o emu

bismo pisali? On i ja smo podu-zetnici i investiramo u nekret-nine, ali njegovo financijskoizvjee ima nekoliko nula vieod mojega."

"Oh, prekini", ree Bill. "Tisi prodao svoje knjige u preko

26 milijuna primjeraka. Poznatsi u cijelom svijetu. Pet godinane silazi s liste uspjenica NewYork Timesa. Pet godina! Josamo tri knjige uspjele su toostvariti. Ne podcjenjuj se.

Obojica ste pisci uspjenica.""Da," odgovorio sam pitomo."Ali on ipak ima nekoliko nula izareza vie. Njegove zgrade suvie. On ima hit emisiju uudarnom terminu. Obojicaigramo golf - ali on posjeduje

"Veina bogataa ne

eli da drugi saznaju

kako se obogatiti, a

jo manje ele priati

drugima o svojim

neuspjesima...Ja elim da ljudi

to znaju, jer ja sam

na taj nain nauio

tako mnogo. elim da

ljudi znaju da svi

imaju financijske

probleme, i bogati i

siromani."

Robert T. Kiyosaki

28


30/368

golf igralita. O emu bismo mogli pisati?""Robert, samo nazovi Meredith i saznaj", rekao je Bill ljubazno.

"Samo razgovaraj s njom. Ona eka tvoj poziv... nazovi je odmah.""U redu, u redu", odgovorio sam. "Nazvat u je odmah." Prije

no to opet izgubim petlju, spustio sam slualicu i nazvao Mere-dithin broj.

"Bok, ovdje Meredith McIver."I tako je roena ova knjiga.

Dvorana za sastanke

12. prosinca 2005.

Doao sam u New York kako bih snimao TV emisiju za PBS ikako bih se susreo s ljudima iz Yahoo!Finance. Budui da samionako iao u New York, Meredith i ja dogovorili smo sastanakkako bismo pronali savreni koncept za knjigu. Dana 12.prosinca, moja supruga Kim i ja otili smo taksijem do uredaDonalda Trumpa... ne samo do njegovog ureda, nego do njegoveposlovne zgrade.

Oni koji su gledali Pripravnika vjerojatno su upoznati spozlaenim ulazom u Trumpov toranj na slavnoj njujorkoj Petojaveniji. Dok sam stajao na ploniku poput neotesanog seljaia,nagnuo sam se i polako podizao pogled uz zgradu, sve dok

napokon nisam ugledao toku na kojoj se zgrada sastaje s nebom.Trumpov toranj definitivno je mnogo vei od bilo koje zgradekoju posjedujemo Kim i ja. Iako sam esto hodao pokraj tezgrade, sada kad sam znao da ulazim na sastanak sa samimDonaldom Trumpom, inila mi se mnogo viom.

Boravak na Petoj aveniji vratio mi je tolika sjeanja. Sjetio samse kako sam prvi puta gledao zgrade poput ove, kad sam 1965.

doao u New York na kolovanje na Pomorskoj trgovakojakademiji. Ja sam bio siromani momak s Havaja po prvi puta uVelikom gradu i pristup u ovakve zgrade definitivno mi je biozabranjen. U to je vrijeme bio popularan film Diplomac i mojiprijatelji i ja lutali smo tim kvartom nadajui se da emo pronaisvoju gu Robinson.

29


31/368


32/368

Meredith je klasina mlada njujorka direktorica, privlana enakoja bi se osjeala kao kod kue i u Londonu, Parizu, Sydneyu,Tokiju, Torontu ili Pekingu. Pruila je ruku i podarila nam topliosmijeh uz rijei: "Drago mi je to se napokon upoznajemo."

Nakon to smo zahvalili Keithu na ljubaznosti, Kim i ja slijedilismo Meredith kroz staklena vrata u dvoranu za sastanke, onupravu. Dok smo zauzimali mjesta, kroz glavu su mi opet poeleprolaziti scene iz TV emisije, u kojima muki i enski kandidati zapripravnika sjede s druge strane stola od Donalda i njegovihsavjetnika. U sebi sam se zapitao: "to ti radi ovdje? Kako si

dospio ovamo?" (Zapravo, rijei kojima sam se stvarno posluiobile su "Koji (biiip) ti radi ovdje" i "Kako sam, (biiip), dospioovamo?") Siguran sam da su mnogi pripravnici pomislili isto to.

Nakon nekoliko minuta avrljanja, Meredith me upitala: "Oemu biste vi voljeli pisati?"

"Pa, mene jako zabrinjava siromatvo", odgovorio sam."Vjerujem da bismo mogli pisati o tome kako ga moemoiskorijeniti. Naslov bi mogao biti Iskorjenjivanje siromatva."

Meredith je kimnula. "To bi mogla biti tema.""Brine me i to to su bogati sve bogatiji, a Amerika kao drava

postaje sve siromanija. Mogli bismo pisati o propasti srednjeklase i o siromanima, o tome kako se visoko plaeni posloviizvoze u Kinu i Indiju. Ve me due vrijeme brine i to to nestaju

mirovine i to e socijalno i zdravstveno osiguranje bankrotiratikad 'baby boom' generacija krene u mirovinu."

"I gospodin Trump je jako zabrinut zbog svega toga", rekla jeMeredith. "Napisao je sjajnu knjigu o tome."

"Amerika kakvu nasluujemo," ree Kim."Da," odvratila je Meredith. "Pisao je o brizi zbog tih pro-

blema, kao i o prijetnji od teroristikog napada, jo i prije 11. rujna.""Prije 11. rujna?" upitala je Kim.Meredith je kimnula. "Ima cijelo poglavlje, ne samo o

terorizmu, nego i o nacionalnom dugu koji je izmaknuo kontroli.No, nije samo identificirao probleme, ve je dao i svoja jedin-stvena rjeenja."

Kim je kimnula. Ta joj se knjiga jako svidjela.

31


33/368

Meredith je nastavila: "Gospodin Trump je mnogo vie od TVemisija, izbora za miss, kasina i nekretnina. Svi ljudi koje brinunai globalni problemi i koji se pitaju kako ih rijeiti trebali biproitati njegovu knjigu."

"Dakle, definitivno imamo neke zajednike teme. Znate,upoznali smo se na 'The Learning Annexu'. Obojica godinamapredajemo za tu organizaciju. Zanimljivo mi je to tako bogata islavna osoba poput gospodina Trumpa dri govore iroj javnosti.Zapravo, zanimalo me zbog ega dri predavanja. No, obojicasmo uvijek u takvoj urbi da ga nikad nisam uspio pitati."

"On je roeni uitelj," ree Meredith. "Vidjela sam to tijekomgodina koliko radim za njega. Samo pogledajte Pripravnika. Kadmu je Mark Burnett iznio ideju o emisiji, gospodin Trump ustrajao

je na tome da emisija ima edukativnu crtu, jer inae ne elisudjelovati u tome."

"Tono," ree Kim. "Ja traim lekcije u biznisu i svia mi se

nain na koji rjeava razne situacije. Ali najbolji dio emisije jenain na koji dijeli proces razmiljanja u pozadini akcija. Volimznati zbog ega je nekoga otpustio."

Ja sam rekao: "Pripravnik je koliko zabavan, toliko i edukativan.Nemam osjeaj da gubim vrijeme. Uvijek mi se ini da sam nauioneto praktino, neto to mogu upotrijebiti."

"Moda je zajedniki nazivnik ove knjige taj to ste obojica

uitelji," ubacila se Kim. "Uostalom, obojica ste poduzetnici iulagai u nekretnine. Ti si osnovao kompaniju za iskop zlata uKini i pretvorio je u javnu kompaniju. Isto tako, osnovao sikompaniju za investicije u nekretnine, kompaniju za iskop srebra u

Junoj Americi, kao i naftnu kompaniju. Mnogi ljudi znaju za to,ba kao to znaju za Trumpov toranj i Trumpovo mjesto. No, ne

znaju da ste vas dvojica uitelji.""Nisam pronaao naftu," rekoh ja sarkastino.Kim se nasmijala. "Nije svaki biznis uspjean," rekla je."Ni gospodin Trump nije svaki puta uspio," dodala je

Meredith. "I on je imao svoje izazove.""Vrlo je otvoreno opisao svoje financijske izazove u Umjetnosti

povratka," rekla je Kim. "I to je bila sjajna knjiga."

32


34/368

Meredith se nasmijeila i kimnula. "Unato vaim financijskimizazovima, obojica ste vrlo otvoreno govorili o svojim uspjesima isvojim neuspjesima. Recite mi zato ste tako otvoreno govorili osvojim financijskim problemima?"

"Zato to elim da ljudi znaju ja sam tako uio. elim daljudi znaju da svi imaju financijske probleme, i bogati i siromani,"odgovorio sam ja.

"Tono! Gospodin Trump je isto takav. Stvarno eli da ljudiue. Zato dijeli s drugima i svoje pobjede, kao i svoje poraze.Koliko e drugih bogataa to uiniti?"

"Ne mnogo," rekoh ja. "Veina bogataa ne eli da drugisaznaju kako se obogatiti, a jo manje ele priati drugima osvojim neuspjesima... a to ukljuuje i obitelj mojeg bogatog oca."

"Kako to?"Pogledao sam Kim, a ona mi se nasmijeila u znak potpore.

"Nakon to sam napisao knjigu'Rogati otac, siromani otac," rekoh ja,"odnio sam knjigu njegovoj obitelji, a oni su me zamolili da neotkrivam njihovo prezime u knjizi... iako nisam rekao nita loe obogatom ocu. Jednostavno nisu eljeli da bilo tko sazna kako su seobogatili. Kako bih potivao njihove elje, nisam otkrio ime mojegbogatog oca."

"I to vam je stvorilo probleme?" upita Meredith."Da," odvratio sam. "Neki ljudi ak su me nazvali lacem,

govorei da bogati otac nikada nije postojao.""To je smijeno," rekla je Kim. "Sve to je Robert inio bilo je

potivanje elja ljudi do kojih mu je stalo." Izgledala je frustrirano.To je i njoj i meni bila osjetljiva tema. "Veina bogataa eli tajnusvojeg uspjeha zadrati za sebe."

"Zato ste vi i gospodin Trump drukiji od drugih bogataa,"

nasmijeila se Meredith. "Obojica ste uitelji i spremni ste dijelitiono to znate, unato kritici."

"I gospodina Trumpa su kritizirali zbog poduavanja idijeljenja svojeg znanja?" upitala me Kim.

"Oh, da. I vie nego to znate," rekla je Meredith. "Mnogi ljudimisle da on govori, pie i stvara edukativne proizvode poput TV

emisija i drutvenih igara zato to eli vie publiciteta ili vie

33


35/368

novca. Iako zaista zarauje vie novca i iako je publicitet dobar,njegov primarni motiv bio je poduavanje i educiranje ljudi.Stvarno eli da se drugi obogate. Jako je zabrinut zbog financijskesituacije s kojom se suoava na narod i naa drava. Zabrinut je

zbog pogrenog voenja naeg gospodarstva i naina na koji toutjee na svijet. Pita se zato u naim kolama nema financijskeedukacije. Zato je vrlo velikoduan to se svog znanja tie."

Iznenada, na vratima se zaulo kucanje. Bila je to Rhona,Donaldova osobna pomonica. Rekla je: "gospodin Trump e vasprimiti za pet minuta i ispriava se zbog kanjenja. Mrzi ostavljatiljude da ga ekaju, ali bio je zauzet telefonskim razgovorom."

"Nema problema," rekoh ja. "Dodatno vrijeme s Meredith biloje vrlo korisno."

Nakon to je Rhona otila, Meredith je ustala i povela nas izdvorane za sastanke. Pogledao sam bogati namjetaj i sjetio semjesta na kojima sam ja radio. "Znate," rekoh, "Donald i ja imalismo bogate oeve od kojih smo uili i za koje smo esto radili. U

tom smo smislu obojica kao mladii bili pripravnici.""Moda vam je zajedniko to to ste obojica uitelji i moete

postati mentori svijeta," rekla je Meredith dok smo izlazili izdvorane i koraali hodnikom prema uredu Donalda Trumpa.

Susret umova

"Dobro doli," rekao je Donald Trump, diui se od stola."Moje isprike zbog ekanja."

"Nema problema", odgovorio sam mu gledajui ured. Uoiosam sve nagrade, plakete i darove od ljudi diljem svijeta. Pokrajstola imao je radio opremu kojom se sluio u tjednoj radio emisiji.

Sve je to bilo vrlo impresivno.Nakon uobiajenih izraza ljubaznosti, doli smo do teme zbogkoje smo se i nali. "O emu bismo trebali pisati knjigu?" upitaome Donald.

"Vjerujem da smo svi razmiljali o tom pitanju," odgovoriosam. "Budui da postoji tako iroki jaz izmeu naeg poslovanjanekretninama, kao i u veliini naih financijskih izvjea, ne

34


36/368

mislim da smo ravnopravni kad je rije o novcu. Ipak, vi stemilijarder, a ja samo milijuna."

Donald se nasmijao. "Nemoj nikad umanjivati vrijednost togato si milijuna. Milijarde ljudi drage bi se volje zamijenili s tobom

u financijskom smislu.""To mi je jasno, ali definitivno postoji razlika izmeu milijuna i

milijardi. Uostalom, danas postoje mnogi milijunai koji subankrotirali."

"to eli rei?" upita me Donald."Pa, svi mi znamo ljude kojima je porasla vrijednost doma, ali

ne i prihodi. Primjerice, imam kolegu na Havajima koji jenaslijedio kuu svojih roditelja nakon to su umrli. Budui da sucijene nekretnina odletjele nebu pod oblake i da kua nije bila podhipotekom, on je tehniki postao milijuna, ali on i njegova enajo uvijek imaju financijskih problema zato to zarauju manje od90.000 dolara godinje. Imaju troje djece u koli i ne znaju kako eim priutiti obrazovanje na koledu."

"Dakle, bogati su u nekretninama, a siromani u novcu," rekaoje Donald.

"Da. Oni su milijunai na papiru, ali u stvarnosti su srednjaklasa. Ako se netko od njih ili njihove djece razboli, lako moguskliznuti u siromatvo."

"To se stvarno dogaa mnogima, osobito nakon to se

umirove i prestanu raditi. Moraju prodati sve ako se razbole, samoda bi preivjeli", dodao je Donald ozbiljnim tonom.

"A problem e samo rasti kad se baby boom" generacijaumirovi za nekoliko godina."

"Da, znam," ree Donald. "Medicinsko je osiguranje jo i veidunik od socijalnog u naoj dravi. Ne znam kako emo si

priutiti plaanje 75 milijuna novih umirovljenika, njihovozdravstveno osiguranje, njihove lijekove i dugoronu skrb, kad

jednom stvarno ostare. Brinem za generaciju svoje djece i za tokako e oni plaati financijsku ovisnost nae generacije o dravi."

"Moda bismo trebali pisati o tome," rekoh ja."Pa, ja sam ve pisao o tome u knjizi Amerika kakvu

zasluujemo.Naalost, nije prodana u onolikom broju u kojem sam

35


37/368

ja htio. Mislim da mi je to najbolja knjiga zato to govori oproblemima s kojima se suoavamo, a ne samo o bogaenju. No,nije se prodala niti priblino koliko moje druge knjige."

"I ja imam jednu takvu knjigu," rekoh ja. "To je Proroanstvo

Bogatog oca. Objavljena je 2002. Govori o propasti trita dionicakoja e se dogoditi kad baby boom" generacija ode u mirovinu io nedostatnostima naeg plana 401 (k). Govori i o tome kako emnogi radnici izgubiti svoje mirovine u bliskoj budunosti."

"I nije se dobro prodala?" upita Donald."Ne. Kao to je bio sluaj s vaom knjigom, mnogi su rekli da

mi je to najbolja knjiga, ali nije se tako prodavala. No, jo su gorebile publikacije s Wall Streeta koje su pobijale moja predvianja.""to se dogodilo?" upitao me Donald."Neko sam se vrijeme nervirao i frustrirao. Prije nekoliko

mjeseci, meutim, i New York Times Magazine i TIME Magazineobjavili su udarne prie, koje su govorile o istim stvarima o kojimasam ja govorio 2002."

"I to su rekli?" upita Donald.Budui da sam ponio sa sobom obje publikacije na emisiju

PBS-u, izvadio sam ih iz aktovke. "To je izdanje TIME Magazineaod 31. listopada 2005. Udarna pria je "Velika pljaka mirovina'.Podnaslov kae 'Milijune Amerikanaca, koji misle da e se umi-roviti s beneficijama, eka runo iznenaenje. Kako korporacije

pljakaju ljude uz pomo Kongresa.""Da! Proitao sam to," ree Donald. "Sjeam se tog dijela koji

govori kako korporacije pljakaju ljude uz pomo Kongresa. Ulanku pie kako bogati kradu od radnika, legalno, uz pomodrave."

"I ja sam to proitao," rekoh ja.

"A to je pisalo u New York Times Magazineu?" upitao meDonald.Vadei drugu publikaciju, rekao sam: "Na naslovnici od 30.

listopada 2005. pie: 'ao nam je to vas moramo obavijestiti davie nemate mirovinu'. U podnaslovu stoji: 'Sljedei financijskidebakl Amerike'."

Donald kimne. "Ti i ja brinemo zbog mnogo istih stvari."

36


38/368

"ini se da je tako. Zato poduavam, piem i stvaramdrutvene igre. To nije zbog novca, iako je zarada dobra. Postojemnogo laki naini za zaradu. Ja poduavam i stvaram edukativneproizvode iz duboke zabrinutosti. Vjerujem da je naa zemlja u

nevolji, kao i milijuni naih sugraana.""I ja to mislim," ree Donald. "Kada ti i ja putujemo kako

bismo drali govor na Learning Annexu, esto putujemo i po dvadana samo da bismo odrali govor. To je mnogo vremena ienergije za govor od dva sata. Kao to kae, postoje mnogo lakinaini za zaraivanje."

Kim i ja zajedno smo kimnuli. Kim, koja takoer poduava,dodala je: "Svi mi zaraujemo mnogo vie novca na laki nain uposlu s nekretninama i drugim investicijama. No, strast nam jepoduavanje. Ta nas strast tjera da letimo cijeli dan avionom, pre-noimo, odrimo kratak govor i odletimo kui. To sigurno neinimo zbog novca."

Donald se sloio. "Kad drimo govor onim tisuama ljudi naseminarima Learning Annexa, ne suosjeate li s njima? Dolazetamo, troe vrijeme i novac da bi nas sluali. Iako su neki od njihbogati, a neki e tek postati bogati, mnogi se u ivotu suoavaju sastalnim financijskim problema. To mi slama srce."

"Moda biste trebali pisati o tome," rekla je Meredith. "Modabi ljudi trebali znati da vi elite da se oni obogate. Podijelite s

njima svoje brige.""Osim toga," upadne Kim, "objasnite im zato vi i dalje radite,

iako ne morate. Obojica imate dovoljno novca, ali ne planirate seumiroviti. Zato ne piete o onome to vas motivira... to vasstvarno tjera dalje. Nije li motivacija vanija od novca?"

"Pa, ja poduavam zato to volim poduavati," ree Donald.

"Ali stvarno sam zabrinut. Nadam se da sam u krivu, ali mislim daje Amerika u financijskim problemima. Vjerujem da naa vladaini strane pogreke. To ne govorim zbog demokrata ilirepublikanaca. Besmisleno je uperiti prstom u bilo koju grupu iokriviti je. Bojim se da je srednja klasa u nevolji i da nestaje, bezobzira na to koja stranka bila na vlasti. Kao to sam esto govorio,bojim se da e mnogi pripadnici srednje klase postati novi

37


39/368

siromasi, ili to je jo gore, skliznuti u siromatvo nakon godinamarljivog rada."

"Moda bismo trebali napisati knjigu o iskorjenjivanju siro-matva kroz financijsku edukaciju," rekoh ja. "Uostalom, nepo-

stojanje financijske edukacije dovelo nas je u ove probleme. Zatonas financijska edukacija ne bi izvukla?"

"Sjajna ideja, ali moramo nauiti ljude kako da spaavaju samisebe, prije nego to pokuamo iskorijeniti siromatvo na globalnojskali... to e moda potrajati generacijama. Najprije moramouiniti to prije no to se moemo nadati da e se obrazovni

sustav promijeniti."Nastavio je: "Za samo nekoliko godina, milijuni pripadnika

baby boom" generacije umirovit e se, drava e morati priznatida nema novca, cijena nafte raste nebu pod oblake, vrijednostdolara pada, inflacija je van kontrole, a jo smo uvijek u ratu naBliskom istoku. Moramo pronai neke odgovore za ljude koji ihtrae. Moramo poduiti ljude kako da se obogate ili barem kakoda preive sljedeih nekoliko godina... i to moramo uiniti danas, ane sutra."

U tom trenutku, shvatio sam zato smo se sastali da napiemoknjigu.

Donaldovo gledite

Poetak

Moj prvi susret s Robertom Kiyosakijem bio je jedno odonih velikih iznenaenja koje nam ivot katkad prui.

Poznavao sam Robertova postignua, to jest, znao sam da jeprodao milijune knjiga i ostao na listi uspjenica New YorkTimesa punih pet godina. To nisu jednostavna postignua.Oekivao sam da e biti prava elektrana i to zastraujua.

Bio sam u pravu u vezi elektrane - Robert ima pozitivnuenergiju koja se iri i dodiruje sve oko njega. ini se da mu touspijeva bez ikakvog truda. Jednostavno, prirodno je

38


40/368

talentiran. To me impresioniralo. No, ono to me razorualokod Roberta jest injenica da je vrlo skroman i ponizan, ak ipretjerano samokritian. To je momak koji je prodao preko 26milijuna knjiga? udesno. Pitao sam se je li to gluma, fasada,

uloga koju igra iz nekog razloga. Ponekad sam skeptian.Nije mi trebalo dugo da otkrijem da je Robert autentian.

Nakon to smo razgovarali nekoliko puta, znao sam da jeiskren i da uiva u poduavanju - vjerojatno koliko i ja. Kadsam mu rekao da je jedini razlog zbog kojeg sam pristaosudjelovati u Pripravniku injenica da emisija ima edukativnupodlogu, Robert mi je rekao: "Donalde, vi ste uitelj, povrhsvega ostalog!" Valjda samo uitelj moe prepoznati uitelja.

Poeli smo razgovarati o vanosti obrazovanja i on jespomenuo mentorski aspekt Pripravnika, kao i to da su on iKim iz te emisije nauili poneto svaki tjedan.

Upitao sam ga to bi inio kad bi znao da ne moe doivjetineuspjeh, a on je brzo odgovorio: "Pronali bismo nain da

poduavamo jo mnogo vie ljudi".Bilo je to onako kako sam mu rekao na Learning Annexu" u

Chicagu - ja sam bio vrhunski pisac o biznisu, a on vrhunskipisac o osobnim financijama. Zajedno imamo velike izglede dadopremo do milijuna ljudi. No, povrh toga, bit e zabavno.

Robert je odmah shvatio to elim, ali svidjelo mi se to to

je htio promisliti o knjizi, prije no to pristane na mojprijedlog. Znao sam da je promiljen ovjek i da e se jakopreispitati, prije no to donese pravu odluku. Kad je nekolikotjedana kasnije doao u moj ured u New Yorku, odmah jerekao: "Moram priznati da sam se u poetku pomalo uplaio. Umeni se vodila unutarnja borba. Nisam znao imamo li dovoljnotoga zajednikog. No, pobijedila je najbolja osoba - ona koja

odbija samozadovoljstvo!" Robert je bio poten prema sebi iprema meni. To mi je bio jo jedan pokazatelj razloga zbogkojih su njegove knjige bile toliki hit.

Pisanje knjiga moe biti zadovoljstvo, ali zahtijeva mnogoposla, a moj raspored ne doputa mnogo izvannastavnihaktivnosti, to pisanje za mene definitivno jest. No, otkrio

39


41/368

sam da se radujem tome to u marljivo raditi na neemnovom - osobito zato to to inim s nekim tko dijeli moje brigei nade.

Emerson je rekao: "ovjek koji moe teke stvari uiniti

laganima je edukator." Rekao je i: "Znanje postoji zato da biga se prenijelo".

Kad sam prije nekoliko godina proitao knjigu Bogati otac,siromani otac, prije no to sam upoznao Roberta, sjeam sekako sam pomislio da on ima talent uiniti stvari lako razum-ljivim. Pomalo je i pripovjeda, a to je jedan od kljunih

naina da se stvari uine pristupane ljudima. To je jo jedanod razloga zbog kojih je on i sjajan govornik, a ljudi su estogovorili to i za mene. Ne znam je li nam ta govornikasposobnost uroena, ali pomogla nam je da pomognemodrugima - i da pomou pria uinimo naizgled sloene stvarimalo jednostavnijima.

Znam da ljudi esto o meni razmiljaju na nain: "Oh, onaj

milijarder...", a to je kao da vam zalupe vrata u lice. Moj sin,Don ml., rekao je da sam ja poput obinog ljakera s velikimbankovnim raunom, ako vam to daje ikakav uvid u mojuosobnost. On je proveo mnogo vremena sa mnom i zna da samu svojoj sri prilino jednostavan ovjek. To ne znai da je samnom lako, ali moj pristup stvarima je jednostavan. Iakostvari kojima se bavim mogu biti vrlo sloene, znam i to kakoih pojednostaviti. Ne zapoinjete posao s dovrenim nebo-derom - zapoinjete s nacrtom i temeljima. Svjestan sam daje za mnoge stvari potrebno vrijeme i strpljenje, ali to seodnosi i na obrazovanje.

Ako ste gledali Pripravnika, znate da smo strogi premapripravnicima zato to stvarni ivot ne daje mnogo prostora ili

suuti prema isprikama. Kao to kae stara izreka, ivot nijegeneralna proba. ivot je stvaran. Ako ovjek eli uspjeti,potrebno je donekle ivjeti na rubu. Robert i ja nadamo se daemo taj rub uiniti malo manje zastraujuim i malo pristu-panijim.

40


42/368

41

Priznajem da su ljudi koje poznajem bili iznenaeni kad suuli da u suraivati s drugim poduzetnikom u pisanju knjige.Poduzetnici jako vole imati kontrolu, a podjela kontrole nijeba jako visoko na naoj listi poeljnih situacija. No, kada

upoznate nekoga tko je s vama na istoj valnoj duljini na takomnogo naina, to postaje zadovoljstvo. Udruivanje snaga ininas jaima, ne slabijima.

Zapravo, jedna od slabosti mnogih vizionara i poduzetnikajest nemogunost uspjenog dijeljenja vizija i ciljeva. Taj putmoe biti samotnjaki. Stara izreka: Na vrhu ste usamljeni,tamo nema guve, katkad je istinita.

Poduzetnici su ljudi koji vole isprobavati nove stvari.Ovakva suradnja neto je novo za Roberta i mene, i mislim dasmo osnaili jedan drugoga kao edukatori, govornici i kaoosobe, time to smo nae razliite osobnosti udruili kakobismo stvorili razumljivu i sveobuhvatnu cjelinu. Kakva jekorist od velikog znanja ako ga uvate za sebe?

Evo jo jedne zabavne injenice: poduzetnike estoodlikuje izbjegavanje grupnog rada. Oni ele biti glavni. Oniele sve uiniti sami, imati sve pod kontrolom, pa neka tako ibude. To barem kau strunjaci kada analiziraju tipoveosobnosti koji su odgovarajui za poduzetnitvo. Robert i javaljda se ne uklapamo u taj kalup. No, mislim da to ne smetaprevie ni njemu ni meni.

Rezultat ovog procesa zaivio je vlastitim ivotom i postaovie od jo jedne obine knjige. Bio je to ivi primjer stvari nakojima smo radili i koje smo zajedno proivjeli od naeg prvogsusreta do dana kad smo zavriliradnu verziju knjige. Knjiga je ubrzopostala na zajedniki pokuaj da

osiguramo financijsku edukacijusvima koji trae bolji ivot, uvrijeme u koje nam je potrebnafinancijska spremnost za budunosts kojom se suoavamo. To je knji-ga za sve koji se ele pokrenuti i

Kakva je korist odvelikog znanja ako ga

uvate za sebe?

Donald J. Trump


43/368

izai iz svoje zone komfora. Moda ste ve milijuna, modajo i niste, ali lekcije iz ove knjige odnose se na svakoga, bezobzira na vae trenutne financijske okolnosti.

Nadam se da e vam taj proces biti i pouan i zabavan. U

biznisu nema nieg dosadnog, to ete ubrzo otkriti. Robert ija imamo jo jednu zajedniku crtu - ne volimo se dosaivati.elimo obaviti stvari. Zato obratite pozornost, zadrite fokus iuivajte. Knjiga Zato elimo da se obogatite - dva ovjeka,

jedna poruka, ponudit e vam mnogo. Pridruite nam se iostanite s nama!

Besplatni bonus darovi

P o s j e t i t e www.WhvWeWantYouToBeRich.com

Razmil jajte na Umjetnost

veliko pobjeivanja

Donald J. Trump Robert T. Kiyosaki

42
http://www.whvwewantyoutoberich.com/http://www.whvwewantyoutoberich.com/


44/368

DRUGO POGLAVLJE

BRIGEKOJE DIJELIMO

Dallas, Teksas: 19. veljae 2006.

Nedjeljno je poslijepodne i crna limuzina jo jednom sezaustavlja kod stranjeg ulaza na izlobu nekretnina LearningAnnexa". I ovoga puta, uzbuenje raste dok se iri glas "Donald jestigao". I ovoga puta, policijska pratnja kri put, formiraju se dvareda i gospodin Trump prolazi kordonom svojih oboavatelja.

Nakon sat vremena, kad su novinari otili, Donald me upita:"Koliko je ljudi u publici i kakvi su?"

"Desetine tisua ljudi, a grupa je sjajna. Ljudi su doli iz cijelogsvijeta kako bi bili ovdje. Vrlo su uzbueni i gladni znanja."

I ja sam bio uzbuen iz drugih razloga.

Od naeg posljednjeg susreta, proitao sam Donaldovu knjiguAmerika kakvu zasluujemo. Knjiga govori o mnogim problemima skojima se suoavamo kao drava i kao svijet, poput terorizma,nacionalnog duga i zdravstvene skrbi. Slijede izvadci iz poglavlja oproblemu zdravstvene skrbi:

"Generalni raunovodstveni ured amerike vlade, objek-tivna istraiteljska institucija Kongresa, daje nam runu sliku:

Za razliku od socijalnog osiguranja, HI program zdrav-stvenog osiguranja pati od deficita pritoka novca od 1992. postojei porezi i drugi prihodi nisu bili dovoljni da bi sepokrilo plaanje beneficija i trokovi programa... U osnovi,

zdravstveno osiguranje ve je prelo toku polaganja prava na

43

Robertovo gledite


45/368

sredstva iz dravne riznice - taj e prag socijalno osiguranjedosei tek 2013...

Postojei program zdravstvenog osiguranja je ekonomski ifiskalno neodriv. To nije nita novo elnici zdravstvenog

osiguranja istakli su poetkom 90-tih da je program neodriv upostojeem obliku."

O djelovanju politiara u odnosu na to udovite zdravstvenogosiguranja on pie:

"Clinton je zurio u zvijer - i trepnuo. Odluio je izbjeiteke odluke koje e se morati donijeti kasnije kada e, kao toistie GRU, biti mnogo bolnije.

No, budimo realni, Clinton nije jedini politiar koji jeizbjegao teak problem. Smislenu reformu moe provesti samonova sorta politiara, ljudi spremnih na rizik, elinih ivaca i s

vizijom."

O dugoronom zdravstvenom osiguranju rekao je:

"Postoji jo jedan aspekt prie o medicinskom osiguranjukoji je neprimjetan na gotovo svim uobiajenim 'radarima'ljudi. Odnosi se na dugoronu skrb. Budui da pripadnicibaby boom" generacije jure prema mirovini, te da su njihoviroditelji ve umirovljeni, to postaje golem problem.

Nekoliko brojki ispriat e vam priu: broj starijih osobaudvostruit e se na 75 milijuna do 2030., a broj osoba kojeive u starakim domovima narast e za pet puta.

Znam to ete rei: ne plaa li Medicaid starake domove?

To pitanje esto postavljaju pripadnici baby boom" generacijekoji pretpostavljaju da e njihovi roditelji biti pokriveni, kao ioni, kad doe vrijeme za dugoronu skrb.

Evo odgovora: svrha Medicaida nikada nije bila pruanjedugorone skrbi. Kao to su istaknuli senator John Breaux izastupnik William Thomas, 'Rastua potranja za dugoronom

skrbi gura Medicaid u bankrot.'

44


46/368

Gotovo svaki drugi Amerikanac trebat e nekakvu dugo-ronu skrb, ali samo jedan od etiri moi e si priutiti dugo-ronu skrb u starakom domu, ija je cijena trenutno 41.000dolara godinje (u dolarima iz 1999.). Samo 1% Amerikanaca

kupilo je dugorono zdravstveno osiguranje. Veina se nada dae se osloniti na Medicaid. Kako stvari sada stoje, oekuje ihveliko razoaranje.

Nakon kratkog poetnog doprinosa, Medicaid e ispasti izprie sve dok resursi pacijenata ne budu istroeni do razinesiromatva. Ako su pacijenti vai roditelji, to znai da e nestatisve za to su radili u ivotu. To esto znai da jedan roditeljostaje siromaan. Isto tako, to moe stvoriti golemi financijskiteret obiteljima. Pripadnik baby boom" generacije koji jeplanirao oploviti svijet na vlastitom brodu moda e moratiprodati automobil da bi mogao smjestiti mamu ili tatu upristojnu ustanovu."

Kao to sam rekao, nakon prvog susreta s Donaldom znao sam

zato smo se nali da napiemo ovu knjigu. No, kad sam proitaoAmeriku kakvu zasluujemo, znao sam bez ikakve sumnje koje brigedijelimo, zato smo uitelji i zato elimo da se ljudi obogate.

Toga dana u Dallasu, u zelenoj sobi, nacrtao sam sljedeidijagram:

Socijalno osiguranje 10T $Zdravstveno osiguranje 62T $

45

Prihod

Rashod

Sredstva Obveze


47/368

"eli rei da dug iznosi 72 trilijuna dolara?" upitao meDonald. "Tko to kae?"

"Dva ekonomista," odgovorio sam. "Godine 1994., KentSmetters i Jagadeesh Gokhale uloili su mnogo truda da bi

izraunali koliko u 1994. iznosi dug drave prema amerikomnarodu."

"To je mnogo novca," rekao je Donald."To je vie novca no to ga ima na svim tritima obveznica i

dionica u cijelom svijetu," rekoh ja. "Vjerujem da je vrijednostsvih dionica na svjetskim tritima dionica u 2000-toj bila oko 36trilijuna dolara, a vrijednost svih obveznica na svjetskim tritimaobveznica bila je samo oko 31 trilijun dolara. Svojem narodudugujemo vie novca no to ga ima na svim tritima dionica iobveznica zajedno."

"Znao sam da je stanje loe," rekao je Donald, "ali ne da jetako loe. To ne moemo platiti."

"Samo ako tiskamo jo novca, to bi izbrisalo sve uteevine.

Jedna mogunost je hiperinflacija, ali to ne bi rijeilo problem. Nesamo da bi bile izbrisane uteevine, bili bi izbrisani i ljudi sfiksnim prihodima."

"A to nije samo ameriki problem," rekao je Donald. "Iakoraspravljamo u terminima amerikog naroda i financija, taj e seproblem osjetiti u cijelom svijetu. Ljudi ive dulje i europske i

azijske drave pitaju se kako e platiti zdravstvenu i socijalnu skrbza svoje ljude."

Natrag na povijest

Tijekom 30-tih njemaka je vlada tiskala toliko novca da je

novac skoro izgubio svaku vrijednost. Jedna pria govori o enikoja je gurala take pune novca da kupi kruh. Kad je izala izpekare po novac za kruh, netko joj je ukrao take i ostavio novac.

Hiperinflacija umanjuje vrijednost novca. Iako su socijalni,politiki i financijski uvjeti, koji su doveli do toga da Adolf Hitlerbude izabran za njemakog kancelara 1933. bili sloeni, njegov

46


48/368

uspon velikim je dijelomuzrokovan time to je srednja

klasa ostala bez uteevina.

U Americi , 30-te su

donijele Veliku depresiju,koja je dovela do toga da zapredsjednika bude izabranFranklin Delano Roosevelt.On je 1935. stvorio soci-

jalno osiguranje, rjeenje

problema kojega jo i danasrjeavamo. Drugim rijeima,rjeenje problema od prije75 godina danas je postalo

jo vei problem.Pokuavamo rijeiti problem dravnim novcem, umjesto da

rijeimo pravi problem. Drugi dravni programi koji su trebalirijeiti probleme bili su Medicare (1955.) i Medicaid (1966.) Danassu ti problemi mnogo vei, zato to nismo na vrijeme rijeili praviproblem.

Godine 1971. predsjednik Nixon odvojio je vrijednost dolara odzlatnih rezervi, a upravo je to uinila i njemaka vlada. Vrijednostamerikog dolara danas pada, a tedie ostaju bez svojih uteevina,

tako da im za mirovinu preostaje vrlo malo novca... osim socijalnogi zdravstvenog osiguranja, koji su takoer u problemima. Povijest seponavlja, ali problem je ovoga puta vei.

to nas brine?

Donald je prvi izrekao problem: "Bojim se da smo kao nacijarazvili mentalitet polaganja prava. Ne govorim samo o siroma-nima. Previe ljudi, od predsjednika i senatora pa nadolje, oekujedravnu mirovinu. Stvarno bih volio kad bismo mogli rijeitinjihove probleme, ali to bi dovelo nau dravu do bankrota. Moglibismo traiti od bogatih da plate za sve, ali bi li to rijeilo

problem? I na koliko dugo?"

elimo da ljudi napuste

mentalitet polaganja prava i dase obogate kako bi rijeili

probleme... svoje vlastite

probleme.

Robert T. Kiyosaki

47


49/368

Sloio sam se. Donald i ja elimo da ljudi napuste mentalitetpolaganja prava i da se obogate kako bi rijeili probleme... svojevlastite probleme.

Pogledajte sljedei dijagram:

Najbolji nain rjeavanja problema loih financijskih rezul-tata jest da promijenimo svoje misli - da ponemo razmiljatikao bogati, a ne kao siromani ili ljudi srednje klase. To znaiodbacivanje mentaliteta polaganja prava - bilo da ste vojniasnik, dravni slubenik, uitelj, zaposlenik ili jednostavnosiromana osoba. Ako ne prestanemo oekivati da se drava

pobrine za nas i dalje emo dobivati iste rezultate - bankro-tiranu dravu punu dobro obrazovanih, ali financijski potrebnihljudi.

Albert Einstein definirao je ludilo ovako: "Lud je onaj kojiiznova radi istu stvar, a oekuje razliite rezultate." U ovomsluaju, moje je miljenje da je ludo slati djecu u kolu, a nepoduavati ih o novcu.

Pogledajte dolje prikazan Kvadrant PROTOKA NOVCA:

48

MISLI DJELOVANJE REZULTATI

ES

B

I

Zaposlenik ("Employee")

Samozaposlena osoba ("Small Business,Self-Employed ili "Specialist")

Vlasnik biznisa poput Donalda Trumpa ("BusinessOwner")

Investitor("Investor")


50/368

Vjerujem da moramo obuiti vie djece da postanu B-ovi,poduzetnici koji stvaraju poslove, a da svu djecu moramo obuiti

da postanu investitori u kvadrantu I. Danas nae kole dobroobrazuju ljude da postanu E-ovi ili S-ovi, ali nema obrazovanja zaB-ove i I-ove.

Umjesto da napuste kolu sa solidnom financijskom edu-kacijom, veina djece - od kojih su mnoga ve debelo zaduena -naputa kolu s idejom da moraju marljivo raditi, tedjeti, izai iz

duga, dugorono investirati i diverzificirati.Warren Buffett rekao je sljedee o diverzifikaciji:

"Diverzifikacija je zatita od neznanja. Ona nemamnogo smisla ako znate to radite."

Jedna od kljunih stvari na putu prema bogatstvu jest znati toradite.

Opet na pozornici

"Petnaest minuta," rekao je Bill Zanker Donaldu."U redu," ree on. "Spreman sam."Dok smo koraali prema pozornici, Donald je rekao: "Dakle,

razlog zbog kojeg elimo da se oni obogate jest da rijee svoje

49


51/368

vlastite financijske probleme. Previe ljudi kladi se na rjeenje uvidu trita dionica, drave ili mirovine."

"To je dobar poetak," rekoh ja."Rei emo ljudima zato smo se obogatili, a ne kako... i zato i

dalje radimo iako imamo dovoljno novca.""elimo da oni pronau svoje vlastite razloge, umjesto da

oekuju milostinju drave. Tako emo im pomoi da rijeeproblem. Oito je da ne moemo pomoi svakome jer nemasvatko talent za bogaenje, ali moemo pomoi onima koji gamaju i koji ele biti bogati."

"Taj mentalitet polaganja prava divovski je problem," reeDonald.

"Golemi problem," sloio sam se."Vei je ak i od problema nacionalnog duga, pada vrijednosti

dolara, naftne krize i mirovinskih programa. A to su vrlo veliki ivrlo stvarni problemi," dodao je Donald.

"Nije stvar u problemima," rekoh ja. "Svi mi imamo problema snovcem... ak i ti i ja. Stvar je u nainu na koji rjeavamo problem.""Upravo tako," ree Donald. "Mi kao drava ne moemo

rijeiti nae financijske probleme s mentalitetom polaganja prava.Taj mentalitet zapravo je sr problema. Zato elimo da se ljudiobogate."

Dok sam se penjao stubama pripremajui se da najavimDonalda, rekao sam: "Nae financijske probleme uzrokuje nanain razmiljanja. Moramo promijeniti nain na koji razmiljamoo novcu."

S tim rijeima popeo sam se na pozornicu kako bih najavioDonalda Trumpa tisuama oboavatelja i uenika.

50


52/368

Donaldovo gledite

Psihologija mase

Kao to kae Robert: "Kao nacija, ne moemo rijeiti velikufinancijsku krizu razmiljajui na isti, stari nain." Potpuno seslaem s njim. Taj mentalitet polaganja prava sveprisutan je.Zapravo, u naem je gospodarstvu poprimio razmjere epi-demije.

Vjerujem da smo svi uli za izraz "psihologija mase". To je

onaj stari mentalitet krda koji iz ljudi izvlai ono najgore i ononajbolje. Kad kaem "najbolje", elim rei da e katkad izkrda izroniti pokoji pastir. Ali to je malo vjerojatno. Obinonajprije izrone vukovi, a krdo ih je spremno pratiti. Mi elimoraspriti krdo dok ne postanemo sposobni gledati, sluati,razmiljati i initi stvari sami. Ljudi koji su u stanju samo-stalno razmiljati, rijetko e kada postati dio bilo kojeg krda.

Dok govorim o psihologiji mase koja spreava ljude darazmiljaju financijski samostalno i navodi ih da slijepopredaju novac financijskim savjetnicima, sjetio sam se jojedne prie.

U svojoj radio emisiji na kanalu Clear odluio sam govoritio "Objektu Orange". Ne radi se o projektu "Gates" kojeg su

Jeanne-Claude i Christo proveli prole godine u Central Parku,nego o neemu to se dogaa u Detroitu, Michigan.

Detroit ima problem sa zaputenim, praznim zgradama zatoto je grad izgubio gotovo milijun ljudi u posljednjih pedesetgodina. Skupini umjetnika u gradu dozlogrdilo je gledatiprazna, trona zdanja u gradu, pa su odluili uiniti neto u

vezi toga.Da bi privukli pozornost na naputene zgrade, umjetnici suih potajice tijekom noi obojili jarko naranastom bojom kojabode oi. Budui da je teko ne vidjeti naputenu zgraduobojanu jarko naranasto, nekoliko je takvih zgrada srueno -to je i bio osnovni cilj.

51


53/368

Umjetnici su ostali ano-nimni jer bi mogli upasti unevolju zbog ometanja tuegposjeda. No, oni se nadaju da

e im se pridruiti i drugiodmetnici s kistovima.

To je sjajan primjer nainana koji ljudi mogu poduzetiakciju i neto ostvariti. Uzelisu stvari u svoje ruke umjestoda priekaju da netko drugiuini to za njih. Pristup jenekonvencionalan, ali ini seda djeluje.

lako se taj termin ve pohabao, ini se da razmiljanje"izvan kutije" jo uvije postoji - osobito u Detroitu. Umjetnicinisu jedini ljudi koji imaju pravo na koritenje te polovice

mozga - svi mi to moemo. Ponimo razmiljati na takav nainbez obzira na to gdje ivimo i to inimo. Najgore to nam semoe dogoditi, individualno i kao naciji, jest da postanemopasivni promatrai - ili da polako potonemo u zonu komfora.

Kao to sam ve rekao, najbolji nain da ovjek stekneprednost jest da ivi na rubu. Mi nismo u poloaju - iako smo

takozvana supersila - da poivamo na lovorikama. To je prvipokazatelj predstojeeg pada. Oekuju nas neki izazovi imoramo ih biti svjesni. Nemojmo se prepustiti velikoj psiho-logiji mase jer to je sjajan nain da potopimo svoj vlastitibrod.

Danas, vie no ikada prije, ljudi moraju promijeniti nainna koji razmiljaju o svojim financijama i financijskoj

budunosti.Robert i ja elimo da proirite svoje razmiljanje. Svi

moemo imati koristi od Descartesove mudrosti: "Mislim, daklepostojim."

Razmiljajte na veliko!

Ljudi koji su u stanju

samostalno razmiljati,

rijetko kada e postati dio

bilo kojeg krda.

Donald J. Trump

52


54/368

TREE POGLAVLJE

NESTANAKSREDNJE KLASE

Robertovo gledite

Podizanje vlastitog financijskog IQ-a

Postoje mnoge definicije inteligencije. Jedna od praktinijihdefinicija koju sam nauio od bogatog oca jest: "Inteligencija jesposobnost rjeavanja problema." Primjerice, u koli vas smatraju

inteligentnim ako znate rjeavati matematike probleme. Akomoete popraviti automobil, smatraju da posjedujete automeha-niarsku inteligenciju. Kad je rije o novcu, to vee financijskeprobleme moete rijeiti, to je vea vaa financijska inteligencija.

Danas se na svijet suoava s ozbiljnim financijskim proble-mima. Mnogi od njih meusobno su povezani jedan uzrokuje

drugi. Neki od veih problema su:

1. Padanje vrijednosti dolara2. Poveanje nacionalnog duga3. Odlazak baby boom" generacije u mirovinu4. Porast cijena nafte

5. Sve vei jaz izmeu bogatih i ostalih6. Smanjenje plaa7. Izvoz poslova8. Bankrot socijalnog i zdravstvenog osiguranja9. Nestanak uteevina

10. Nedostatak financijske edukacije u kolama

53


55/368

Gorua pitanja su:

1. to moemo uiniti?2. Kakva su rjeenja za te probleme?3. Je li na financijski IQ dovoljno visok za

rjeavanje tih problema?4. Kako emo sprijeiti da postanemo rtve tih

problema?

5. Kako emo zatititi svoje obitelji od toga dapostanu rtve tih problema?

Mnogi dananji financijski problemi postoje zato to ih nismo

rijeili kad su tek nastali. Umjesto da poveamo financijski IQstanovnitva, uimo ljude da oekuju od drave da rjeavajunjihove osobne probleme. Zato se niti jedan politiar ne usuujedotaknuti socijalno i zdravstveno osiguranje... iako veinomznamo da su ti programi osueni na propast.

Sada mogu uti kako neki itatelji govore: "Moramo se

pobrinuti za one koji se ne mogu pobrinuti za sebe." Ja se slaems tim. Kao civilizirano drutvo, moramo se pobrinuti za one kojise ne mogu pobrinuti za sebe. Meutim, veina nas moe se brinutiza sebe ako moramo i ako smo obueni za to.

Vrijeme je da podignemo svoj financijski IQ.

Demografske promjene

Zbog rjeenja niske financijske inteligencije kojom smo sesluili u prolosti, danas se naa demografska slika mijenja iz

DANAS SUTRA

54


56/368

Dijagram pokazuje da bogati postaju sve bogatiji, a svi ostalipostaju sve siromaniji, iako mnogi zarauju vie. Naalost,Sjedinjene Drave nisu jedina zemlja koja ide u tom smjeru.Mnoga svjetska gospodarstva postaju dvoklasna drutva: bogati i

siromani... klase ili mase.Dana 16. travnja 2006. nedjeljno izdanje asopisa New York

Times objavilo je lanak na naslovnici pod naslovom:

"Obnova japanskog gospodarstva donosi sve iriekonomski jaz"

U drugom paragrafu pie:

"Danas, u dravi koja je nekada sebe izraavala slo-ganom 'drutvo od 100 milijuna pripadnika srednje klase',fraze grubo dijele ljude na 'pobjednike' i 'gubitnike' i

opisuju Japan kao 'drutvo sve irih razlika'."

Drugim rijeima, srednja klasa nestaje. U dananjem Japanumoete biti bogati ili siromani, financijski pobjednik ili financijskigubitnik. Isto se dogaa u Americi i u mnogim europskimdravama.

Cijena niskog financijskog IQ-a

U razgovorima s Donaldom Trumpom sloili smo se dadananje sloene financijske izazove ne moemo rijeiti financij-skom inteligencijom jueranjice. Ako drava pokua rijeiti problem

socijalnog i zdravstvenog osiguranja tako to e ljudima dati vieisplata na koje mogu polagati pravo, zlatna e guska biti skuhana ipojedena i vie nee biti zlatnih jaja.

Razlog zbog kojeg piemo, govorimo i stvaramo edukativneigre i druge proizvode jest taj to elimo da se ljudi obogate i rijeesvoje financijske probleme, umjesto da oekuju da e drugi rjea-vati te probleme umjesto njih. Sloili smo se da smo, dajui

55


57/368

ljudima novac, problem samo uiniliveim, tee rjeivim i opasnijim.

Jednostavnije reeno, Amerika jena putu da postane dobro obrazo-

vana nacija bogatih i siromanih.Srednja klasa izumire. Problem je utome to je naa drava puna ljudipoput mojeg siromanog oca bio jeon dobar ovjek, obrazovan i marljiv,ali oekivao je da e se drava pobri-

nuti za njega kad ode u mirovinu.Spomenuli smo da e za nekolikogodina prvi od otprilike 75 milijunapripadnika baby boom" generacijekrenuti u mirovinu. To je prva gene-racija koja je u potpunosti dala dopri-nos socijalnoj i zdravstvenoj skrbi.

No, problem je u tome to je novackoji su oni dali ieznuo, nestao u

Ponzijevoj shemi.Postoje jo dva problema: prvo, budui da u koli ne

poduavamo ljude o novcu, mnogi od tih 75 milijuna ne znaju toje Ponzijeva shema. Drugo, budui da je veina dala pun doprinos,

oni zasluuju da budu isplaeni. No, ako svaki od 75 milijunapripadnika baby boom" generacije pone dobivati samo 1000 $mjeseno od socijalne i zdravstvene skrbi, ukupni iznos koji eSAD plaati bit e 75 milijardi dolara mjeseno. To je kao da svakimjesec plaamo trokove jednog uragana Katrina ili Irakog rata.Dobra je vijest to se jo uvijek stignete pripremiti i to ne moratepostati rtvom nadolazeih financijskih uragana... ali nematemnogo vremena.

Postoje mnoge

definicije inteligencije.

Jedna od praktinijih

definicija koju sam

nauio od bogatog oca

jest:

"Inteligencija je

sposobnost rjeavanja

problema."

Robert T. Kiyosaki

56


58/368

U nedjeljnoj koli uili su me:Daj ovjeku ribu i nahranit e ga jedan dan. A to je ono

to smo inili mi kao nacija. To je mentalitet polaganjaprava na socijalnu i zdravstvenu skrb.

Naui ovjeka pecati i nahranio si ga za cijeli ivot.To je onoto inimo Donald i ja. elimo da ljudi naue kako seobogatiti te da tome podue i druge.

U Poduavanju bogatstvu, proizvodu kojeg sam stvorio da bihpomogao naim klubovima PROTOKA NOVCA da podue

druge kako se obogatiti, govorim o tome kako neki ljudi ne eledrugima davati ribe niti ih nauiti da pecaju"... umjesto toga, oniljudima prodaju ribu". Mnogi od tih ljudi su burzovni meetari,trgovci nekretninama, financijski planeri, bankari i agenti osiguranja.Oni se bave prodajom, a ne poduavanjem ili davanjem. Kadspojite dvije rijei,prodajai riba (na engleskomsellifish),dobit eterije sebian (engl. selftsh). Iako veina ljudi koji se bave biznisomnisu sebini, dovoljno ih jest sebino da rije zvui istinito. Ja jekoristim na ovom mjestu kako bih naglasio vanost opreza isvjesnosti o razlikama izmeu onih koji daju uitelja i onihkoji prodaju.

Donald i ja zabrinuti smo zato to veina ljudi ne eli nauitikako upravljati vlastitim novcem i kako ga uloiti. Umjesto da ue,

oni jednostavno daju svoj novac strunjacima i nadaju se da sustrunjaci stvarno struni.

Donald je u svojoj knjizi Kako se obogatiti rekao sljedee ofinancijskim savjetnicima... ljudima koji prodaju ribu". Naslovpoglavlja govori sve:

Budite vlastiti financijski savjetnik

Poglavlje poinje s:"Mnogi ljudi unajmljuju financijske savjetnike, ali esto samvidio kako ti savjetnici unitavaju ljude.

Sportai zarauju mnogo novca u mladosti. Previe se estodogaa da nekakav menader potroi cijelo sportaevobogatstvo, a on zavri u tridesetim godinama bez iega osimsvoje stare slave i prisiljen je zaposliti se da bi preivio."

57


59/368

elimo vas nauiti da pecate

Donald Trump i ja ne prodajemo ribu". Mi ne prodajemosavjete o ulaganju i ne govorimo ljudima u to da ulau. Mi smouitelji. elimo da nauite kako se obogatiti, da investirate vlastitinovac i da postanete vlastiti financijski strunjaci. elimo vasnauiti da sami pecate.

Tajna bogatog oca

Kao to sam ve rekao, mnogi bogati ljudi su tajnoviti. Nisamshvatio koliko je to raireno dok me obitelj mojeg bogatog ocanije zamolila da ne spominjem njihovo ime u knjizi Bogati otac,siromani otac. Mnogi bogatai vie bi voljeli ostati anonimni. Neele biti poznati i/ili ne ele dijeliti svoje financijske tajne. Zatosam se ugodno iznenadio kad sam otkrio da Donald Trump takootvoreno govori o svojem bogatstvu i da je spreman podijeliti svojklju za financijski uspjeh.

U svojoj knjiziBuffetologija,Mary Buffet pie:"F. Scott Fitzgerald je napisao da su vrlo bogati ljudi

drukiji od vas i mene. Bio je u pravu. No, oni se razlikujuna udne naine, od kojih je najudniji kodeks utnje koji

zahtijevaju od svoje obitelj i prijatelja. Dok sam bila udanaza Petera (sina Warrena Buffetta), vie puta su me molilida ni s kim izvan obitelji ne priam o Warrenu i njegovimulagakim operacijama. Pisanje ovakve knjige uope ne bidolo u obzir."Nakon to se razvela od Petera, Mary Buffett prekrila je

kodeks utnje i detaljno objasnila kako Warren Buffett djeluje,razotkrivi njegove tajne. Knjiga je sjajna i dobro napisana. Istvarno objanjava tajne Warrena Buffetta. To je knjiga njegovihrecepata, iako je on nije autorizirao. Meutim, on tako djeluje. Tone znai da vi ili ja, pa ak i Donald Trump, moemo to uiniti naisti nain. Moda ne bismo ni eljeli. Na mnogo naina koje emoobjasniti u kasnijem poglavlju, i Donald i ja moemo nadmaiti

58


60/368

Warrenovu stopu povrata na investicije. On je moda bogatiji, alimi se moemo obogatiti bre i s manje novca, sluei se vlastitimmetodama.

Morate pronai stil i metodu koja vam najbolje odgovara. Iako

je vano uiti od ljudi poput Warrena i Donalda, vano je ipronai vlastitu formulu.

Prije nekoliko godina sudjelovao sam na misi veleasnogVernona Ashea u Atlanti, na kojoj je on potvrdio ovo. Rekao je daljudi moraju sami vrednovati svoje postupke kako bi njihovi ciljeviza njih imali vrijednost. S druge strane, bez rada cilj nee imati

vrijednost.

Zato se obogatiti?

elimo vas potaknuti da se obogatite zato to Amerika imnoge druge zemlje postaju dvoklasna drutva - dijele se na

bogate i siromane, klase i mase. Jedan razlog: ako ne odluitepostati bogati, vrlo je vjerojatno da ete postati siromani. Uzapadnim dravama, srednja klasa nestaje - polako, sigurno ikatastrofino. Ako elite ostati u srednjoj klasi, razmislite otome da preselite u Kinu ili Indiju. Umjesto da smanjuju svojesrednje klase, Kina i Indija ih potiu na rast. Meutim, u

Americi i drugim zapadnim dravama, preostaje vam izbor dabudete bogati ili siromani. Srednja klasa nestaje poput polarnihledenih pokrivaa - polako, sigurno i katastrofino. Meutim,ljudi u srednjim klasama Kine i Indije esto ne ive bolje odmnogih amerikih siromaha. Zato vam je bolje da se odluiteobogatiti u Americi.

59


61/368

Donaldovo gledite

Nestanak srednje klase

Kad smo Robert i ja razgovarali o nestanku srednje klase,postao sam svjestan da se neke stvari mogu objasniti.Drutvena podjela izgleda kao pjeani sat ili osoba uskogstruka, pri emu sueni dio predstavlja srednju klasu.

SUTRA

to se dogaa kad okrenete pjeani sat? Kako god gaokrenuli, ili e siromani hraniti bogate ili bogati siromane. Ilijedno ili drugo. Ne svia mi se ta slika jer me podsjea naStari svijet i aristokratski nain ivota protiv kojeg se Amerikapobunila. Vraamo li se u to doba? Jesu li kolonisti bili samogomila idealista u zabludi?

Tijekom putovanja itao sam neke novine. Neke prie izWall Street Journala navele su me na razmiljanje o riziku.Juer sam uo da su tri alpinista poginula sputajui se sMount Everesta. ini se da su umrli od iscrpljenosti nakon to

su doli do svojeg cilja. Danas itam lanak o sjajnom trkaemkonju, Barbaru i njegovoj stranoj povredi, a tu je i tragedijana jedriliarskoj regati Volvo, u kojoj je val odnio s palubemladog Nizozemca. Posada druge jahte morala je napustitibrod u stranoj oluji i spasila ih je jahta koja je izgubilajednog lana posade. Sve su to iskusni pomorci. Njihovavjetina nije bila upitna. to se tie Barbara, desetine tisua

60


62/368

ljudi poli su gledati povijest konj-skih utrka, a umjesto toga gledalisu kako konj lomi nogu na utrci.Bila je to nevjerojatna tragedija

koju nitko nee zaboraviti.Oboavatelji su oekivali da e

vidjeti osvajaa trostruke krune -konja koji je pobijedio na KentuckyDerbyju, Preaknessu i BelmontStakesu - po prvi puta od 1978.Novinar Wall Street Journalanapisao je da je bol mnotva bioravan njihovoj poetnoj nadi i oekivanju.

Oekivanja mogu dovesti do iznenaujuih ishoda. Linijaizmeu pobjede i poraza esto je tanka. O tome sam poeorazmiljati na filozofski nain. Katkad i najbolji planovipropadnu zahvaljujui nekontroliranim dogaajima poput

vremenskih uvjeta, ozljede ili moda pretjeranog samo-pouzdanja (ako postoji neto takvo). Filozofija je nain da seshvate neobjanjive stvari i dogaaji s kojima se svi susreemou nekom trenutku ivota.

Ve sam spomenuo da je vano da ostanemo netaknuti,inae emo postati mete. Mala rupa moe potopiti brod

jednako efikasno kao i golemi val, kao to mogu posvjedoitisudionici regate Volvo. Bilo kako bilo, moemo se nai usituaciji koja nam moe naruiti ravnoteu i liiti nas kontrole.

Naa zemlja bila je supersila tek krae vremensko raz-doblje, ako promotrite povijest svijeta. Najvei na riziktrenutno lei u injenici da nismo pripremljeni za budunost.Kao to smo vidjeli, ne postoje nikakva jamstva, ali sigurno je

bolje biti spreman nego iznenaen. Tijekom I. svjetskog rata,u bici na Galipolju, nitko nije oekivao da e poginuti etvrtmilijuna vojnika, niti da e Turci poraziti udruene snageBritanaca, Australaca, Novozelanana i Francuza. To im je biloveliko iznenaenje jer nisu znali u to se uputaju.

Ne postoje nikakva

jamstva, ali sigurno

je bolje biti spremannego iznenaen.

Donald J. Trump

61


63/368

Dananja Kina

Globalizacija je ivotna stvarnost u dananje vrijeme. Kadje Robert opisivao Kinu i Indiju kao gospodarstva u razvoju nakoja moramo obratiti pozornost, samo sam se nasmijeio -opet smo razmiljali slino. Mnogi ljudi misle da e Kini i/iliIndiji trebati godine da se priblie Americi, kao najveojgospodarskoj sili. No, to je moda jo jedan primjer psiho-logije mase na djelu. I Robert i ja ve smo vidjeli njihov globalniutjecaj.

Nedavno sam razgovarao s prijateljem koji ivi u Europi ion je spomenuo golemu koliinu informacija o Kini koju tamodobivaju u usporedbi s onim to mi ujemo u SjedinjenimDravama. Tamo je to vrlo vana tema. Postoje dvije inje-nice o Kini koje su dovoljne da vam pokau kako ta zemljanapreduje i kamo ide:

1. Prvi Starbucks otvoren je u

Robert Kiyosaki Zasto Zelimo Da Se Obogatite.

Documents

Transcript of Robert Kiyosaki Zasto Zelimo Da Se Obogatite.